SEMINARSKI RAD

PODIZANJE I PROJEKTOVANJE VONJAKA

TEMA: BRUSNICA (Vaccinium vitis-idaea)

Student: Filan Zaim

Mentor:doc.dr. Jasmina Aliman

Decembar, 2012.god

Postoje dva tipa brusnice a to su:

Evropska brusnica ( Vaccinium vitis-idaea )

Sl.1. EVROPSKA brusnica (Vaccinium vitis idaea ili Vaccinium vitis idea L. oba
naziva su u upotrebi).

 Amerika brusnica (Vaccinium macrocarpon)

Sl.2.AMERIKA brusnica (Vaccinium macrocarpon L.)

Podizanje zasada brusnice

Da bi uzgoj brusnica bio uspjean i isplativ, potrebna je

odgovarajua kombinacija klimatskih uvjeta, karakteristika tla i
koliine vlage.
-

Izabrana parcela treba da ima mogunost zadravanja hladnog

vazduha i mogunost zadravanja povrinskih voda. Za podizanje
zasada pogodna su lahka, pjeskovita i polupjeskovita zemljita, a
takoe i humusna i humusno-vlana zemljita planinskog tipa.
Obavezan uslov je kisela reakcija zemljita.

Od humusnih zemljita najvie odgovara planinski humus iji je

stepen razloenosti pet do 15%. Tea zemljita treba popraviti
planinskim tresetom.je na dobro osvjetljenom mjestu nedaleko od
izvora vode. Treba izbjegavati dubodoline sa

Priprema tla za sadnju i podizanje nasada

Pripremiti gredicu visine oko 30 cm. Izvaditi biljku iz posude i
posaditi u razini s tlom te povrinu oko biljke pokriti s humusom na
debljinu oko 2 cm. Sadi se u proljee ili jesen, na dubinu od 5 7 cm.
Ukoliko se sade sjemenjaci potrebno je korijenov sistem rasporediti
odmah ispod povrine zemljita. Sadnice se rasporede du redova u
sredini uzdignutih gredica.
Biljke se sade na 30 - 40 cm razmaka u redu ako je razmak izmeu
redova 80 - 90 cm, odnosno na 25 cm razmaka u redu ako je razmak
izmeu redova 100 cm. Jarak za svaku sadnicu treba biti dubok 20 - 25
cm.
.

Sadnja brusnice

Sadnja se odvija u proljee prije poetka rasta izbojaka (to je optimalno), a

ukoliko se sadi u jesen uslov je da su novi izbojci dovoljno odrveneli.
Rastojanja sadnje brusnice zavise od sistema gajenja koji mogu biti
jednoredni i u pantljikama. U jednorednom sistemu sadnja se obavlja na 70 do
100 cm izmeu redova i 25 do 30 cm u redu (70-100 cm h 25-30) to je
optimalno za mehanizovanu obradu i kretanja u njoj.

Na malim parcelama i okunicama dovoljan je i kvadrati raspored sa

rastojanjima 30h30 i 40h40 cm. Pri sadnji u pantljikama rastojanja izmeu
pantljika su 40 do 60 cm, a u njima izmeu redova 30 do 40 cm i izmeu biljaka
20 do 30 cm. Za sva rastojanja vana je bujnost sorte i nain odravanja zasada.
Za jedan hektar zasada potrebno je oko 30 do 40.000 sadnica.

Kvalitetan sadni materijal podrazumjeva jednogodinje i

dvogodinje bunove sa nekoliko jakih izbojaka i sa dobro
razvijenim korjenovim sistemom. Sadnice se sade u jame sa
rastresitom zemljom, a veliina rupe zavisi od veliine korjena.
Biljka se sadi dva-tri centimetra dublje nego to je bila u rastilu.
Dobar prijem i produenje vegetacionog perioda obezbjeuje se
korienjem kontejnerskih sadnica pri emu je jednostavniji
transport, uvanje sadnica i dr, ali su one neto skuplje.
Poslije sadnje obavezno je zalivanje posebno na pjeskovitim i
lakim zemljitima. Maliranje zasada brusnice sprijeava rast
korova, sniava temperaturu zemljita, tokom ljeta odrava
ravnomjernu vlagu, spreava isuivanje, pregrijevanje ili
izmrzavanje sloja zemljita sa korijenom, a takoe poboljava
strukturu zemljita inei ga plodnijim. Najbolja je strugotina.
Debljina mala treba da je od dva do pet centimetara.

.Priprema tla za sadnju i podizanje nasada

Pripremiti gredicu visine oko 30 cm. Izvaditi biljku iz posude i posaditi u

razini s tlom te povrinu oko biljke pokriti s humusom na debljinu oko 2
cm.
Sadi se u proljee ili jesen, na dubinu od 5 7 cm.

Ukoliko se sade sjemenjaci potrebno je korijenov sistem rasporediti

odmah ispod povrine zemljita. Sadnice se rasporede du redova u
sredini uzdignutih gredica.

Biljke se sade na 30 - 40 cm razmaka u redu ako je razmak izmeu

redova 80 - 90 cm, odnosno na 25 cm razmaka u redu ako je razmak
izmeu redova 100 cm. Jarak za svaku sadnicu treba biti dubok 20 - 25
cm. Kontejnirane biljke brusnice mogu se saditi tijekom itave godine, a
idealno doba za sadnju je od oujka do svibnja

Navodnjavanje brusnice

U periodu od proljenog otopljavanja do zimskog mirovanja,

zasadu brusnice je potrebno oko 2,5 cm vodenog taloga
nedeljno. Brusnica ima plitak korjen, biljka se brzo sui tako
da manjak vode i vlage utiu na rast biljke i na prinose, ak
i u narednim sezonama.

Dodatne koliine vode su porebne u cilju zatite biljke

(okota i ploda) od izmrazavanja, kako u periodu zimsko
mirovanja, tako i tokom vegetativnog perioda. Ukoliko je
temperatura vazduha vea od 26C, brusnicu je potrebno
navodnjavati prskanjem kako bi se biljka rashladila i kao bi
nadoknadila gubitak vlage usljed visoke temperature

Sl.1.Sadnice
brusnice

Sl.2.Sadnice brusnice i
navodnjavanje

OPRAIVANJE

Brusnici treba opraiva, kako bi imala krupnije plodove.

Opraivanjem se tei postizanje velikih prinosa. Opraiva je
potreban za oba perioda cvjetanja ( proljetno i ljetno). Da bi se
osiguralo dobro opraivanje (Davis, A.N. 2002) potrebno je da
opraiva zauzme 10% povrine zasada.

Pele, bumbari, leptiri i dr letei insekti su veoma vani za

opraivanje brusnice. Zemljite na kome se nalazi zasad treba da
je dovoljno osvjetljeno. Vjetar malo utie na opraivanje, dok ga
jaki vjetar i velika kia mogu onemoguiti. Niske temperature u
toku cvjetanja mogu otetiti cvjetove (-2C).

Sl.3. tamniji redovi su sadnice opraivai, a svjetliji redovi

visokoproduktivna sorta.

Razmnoavanje brusnice

Brusnica se razmnoava podzemnim izbojcima koji se

zakorjenjuju i razvijaju puzave nadzemne granice. Tijekom
rasta brusnica puta izdanke i na taj se nain sama dalje iri
odnosno razmnoava. Kada se neki izdanak primi u zemlju,
moe se odvojiti od matine biljke i zasaditi na drugo mjesto.

Zatita sadnica brusnice tokom zime

Brusnica je zimzelena biljka i ona e presuiti ako se tlo

zamrzne i lie ne dobija vlagu. Budite sigurni da ste zatitili
svoje zasade u toku zimske sezone. Ovomoete postii
maliranjem sadnica borovim iglicama ili liem krajem
novembra kada poinje smrzavanje zemlje (ovo e tititi od
suenja koje donosi zima). Otkrijte biljke 1. aprila, ali
nastavljajte da ih tite od smrzavanja pokrivanjem tokom
mraznih noi, pogotovo nakon to lastari ponu sa rastom
poetkom maja. Novi izdanci mogu da izdre do oko -2oC ali
ispod te temperature mogu da stradaju, to bi unitilo va plod
za tu godinu

Sl.4.Zatita sadnica brusnice tokom zime

Toplota i vegetativni dani

Temperature koje preovlauju tokom vegetacijskog perioda

utiu na rast biljke i sazrevanja ploda. Pokazalo se da su
optimalne temperature za uzgoj brusnice od 16C do 27C.
Temperature ispod 16C usporavaju rast biljke i sazrevanje
ploda. Sa druge strane, visoke temperature utiu na pojavu
oegotina na plodu.

Visoke jesenje temperature spreavaju razvoj crvenila ploda.

Suma efektivnih temperatura (GDD - Growing Degree Days prosena vrijednost akumulirane toplote u vegetacijskom
periodu) odredie dan kada se moe oekivati poetak
vegetativnog perioda brusnice.

Brusnica zrije pri sumi efektivne temperature 1900 o.C do

2400 o.C na bazi 7C. Da bi se bioloki procesi normalno
odvijali potrebno je da brusnica proe period zimskog
mirovanja na temperaturi iznad sedam stepeni (oko 2500 sati),
meutim taj proces se prekida ukoliko doe do pada
temperature ispod 7C

Berba i skladitenje brusnice

U jesen, kada plodovi dozriju, uzgajivai poplavljuju polja. Prilikom

berbe ispuste iz ruke pokoju bobicu da vide hoe li odskakivati od tla.

To se dogaa zato jer brusnica u sebi ima etiri mjehuria ispunjena

zrakom koji uzgajivaima koriste na dva naina. Kao prvo, ne moraju
runo brati plodove, ve mogu poplaviti cijelo polje, zatim pomou
strojeva protresti biljke kako bi se zrele bobice odvojile od stabljike
te saekati da bobice isplivaju na povrinu. Zatim ih jednostavno
pokupiti i sortirati. Suvremeni strojevi za sortiranje brusnica rade na
istom naelu.

Plodovi se beru kada su svjetlo crvene ili tamno crvene boje. Ukoliko se
uberu rano kada nisu jo dobro sazrele, mogu ostati gorke. Ipak brusnice
dozrijevaju u tamnocrvenu boju nakon nekoliko tjedana uskladitenja,
tijekom rashlaivanja.

U ljeto bobice opadaju s biljke na kraju sezone berbe, ali u tom periodu
bobice su prezrele i nisu dobre za skladitenje. Brusnice se mogu brati i
runo s grabljicama za bobice (sline onima koje se koriste za borovnice).

Ubrane i oiene brusnice za svjee trite mogu se uvati 3 - 5 tjedana.

Svjei plodovi se rashlauju na temperaturi od 0 7 C. Prezrele brusnice
se ne uvaju dobro pa ih je potrebno to prije prodati ili preraditi. Brusnice
se mogu vie mjeseci uvati duboko zamrznute

Prikazi berbe brusnice:

Sl.5 Berba brusnice

Brusnice se obino beru runo sa grabljicama za bobice sline

onima koje se koriste za borovnice. Za svjee trite plodovi se
moraju oistiti od dijelova stabla.

Sl.6. grabljice za branje brusnice

Zakljuak:

Kao izvor ljekovitih tvari evropska brusnica i mnogi njeni

srodnici su se uzgajali zbog ploda koji se koristio za ishranu
ili kao sirovina kod pripreme ljekovitih supstanci.

Danas se primjena brusnice daleko proirila. Tome su

pomogla brojna znanstvena istraivanja koja su dokazala
iroki spektar ljekovite primjene brusnice. Novija i
razvijenija tehnologija danas je samo potaknula jo veu
proizvodnju brusnice u svim oblicima to je takoer pomoglo
upoznavanju ljudi sa ovom ljekovitom bobicom. Sam uzgoj i
njena ljekovita svojstva ine brusnicu jedinstvenom biljkom.

Hvala na panji