Godišnji vinski izvještaj Kulta Plave Kamenice 2020/2021.

2020
KAKO
PREŽIVJETI
VODEĆI HRVATSKI VINARI I DISTRIBUTERI GOVORE O NAJVEĆOJ KRIZI U MODERNOJ
POVIJESTI HRVATSKE VINSKE INDUSTRIJE, POSLJEDICAMA I BUDUĆNOSTI
Sadržaj Godišnji vinski izvještaj Kulta Plave Kamenice 2020/2021.

Uvodnik 5 LUCIANO VISINTIN Prošle godine Veralda je 80

IVICA MATOŠEVIĆ Kako smo preživjeli 7
2020. (i čemu se trebamo nadati)
DANIELA KRAMARIĆ Godina 2020. donijela 10
je dobrih vinskih trendova i produljila jedan
suvišan
BORIS IVANČIĆ 2020. ipak nije bila najgora 12
za vinski posao u Hrvatskoj
MOMENTS.HR Kako je Moments doveo 18
najprestižnija svjetska vina na internet
trgovinu
postala ekološka vinarija
GIANFRANCO KOZLOVIĆ Vina se piju 84
tisućama godina, pa ni ova kriza to neće
prekinuti
DAVID ŠTAMPAR Prodaja vina s 88
Decanterovim nagradama rapidno nam raste
TOMISLAV BOLFAN Hrvatska industrija vina 92
može preživjeti još jednu krizu poput ove
FRANJO KOLARIĆ Izvoz je najvažnija opcija 96
za opstanak i razvoj hrvatskog vinarstva

GORDAN MOHOR Pad prodaje Moët- 22 SINIŠA ŠOŠKIĆ Preživjeli smo 2020. 100
Hennessyja u HoReCi je bio velik, ali nikog zahvaljujući našoj mreži vinoteka
nismo otpustili
DR.BRANKO MIHALJ Prodaja nam je pala 105
Godina koju su spasili supermarketi 26 60 posto a najveći promet napravili su nam
restorani
BORIS DEŠPOJA Mislim da će ova sezona 30
biti bolja i od 2019. VLADO KRAUTHAKER Moramo razviti 110
identitet Hrvatske kao vinske zemlje
POPLAVA NAGRADA Hrvatska vina 2020. 35
su srušila novi rekord u broju prestižnih BELJE Supermarketi i vinoteke bili su 112
medalja najvažniji kanali prodaje u 2020.

FRANO MILOŠ Kriza nas je šokirala, ali 48
nastavili smo graditi novu vinariju ukopanu 15
metara u stijene
VINA LAGUNA Problem je što velik broj 53
uvoznih vina košta manje od jednog eura za
litru
NIKOLA BENVENUTI Cilj nam je 50 56
posto naših vina plasirati u izvoz
MARKO FAKIN Prodali smo 20 posto vina 61
manje nego 2019.
MEDEA Medea je 2020 preživjela i 64
zahvaljujući prodaji u podrumu
KLAUDIO TOMAZ U epidemijskoj je godini 68
ušao u svoju najveću investiciju
JASNA ANTUNOVIĆ TURK Država treba 114
tretirati vino kao strateški nacionalni proizvod
Iločki podrumi u 2020 poslovali su 22 posto 118
lošije nego u 2019.
VINA GALIĆ Evo kako je najmodernija 120
hrvatska vinarija podnijela najkrizniju godinu
TESTAMENT & BLACK ISLAND WINERY
Tri enologa upravo stvaraju najpotentniji 124
dalmatinski vinski portfolio
IVICA KOVAČEVIĆ Vinski sektor ne može 128
preživjeti još jednu kriznu godinu
DAMIR ŠTIMAC Loša turistička sezona
smanjila je prodaju Vina Rizman za 55 do 60 132
posto

FRANCO CATTUNAR Najveći istarski 72 JAKŠA KRAJANČIĆ U kriznoj smo godini

privatni vinogradar lani je povećao izvoz čak i završili dvoranu za barrique i instalirali 136
u Italiju betonska jaja

IVAN DAMJANIĆ U supermarketima smo 76 GIOVANNI POGGIALI Hrvatska je za nas 140

prodali 20 posto, au vinariji 25 posto više vina važno tržište na kojem želimo rasti
nego prije krize
 Vinski izvještaj 2020.
Kult Plave Kamenice
Hrvatski su se vinari u 2020.
držali barem tri prepoznatljiva
modela suprotstavljanja krizi
Za ovaj vinski izvještaj razgovarali smo s više od dvadeset vinara i
distributera. Od svih strategija u borbi s krizom najviše
nas je iznenadilo koliko je vinara odabralo razvojni model
L
anjska je godina za hrvatsku vinsku industriju
bila uvjerljivo najteža u ovom stoljeću. U travnju
2020. izgledalo je da sve propada. Jedan veoma
komercijalan vinar tih nam je dana kazao kako
je upravo na devet posto lanjske realizacije, što znači da
je de facto ostao bez prihoda. Drugi, još komercijalniji,
nije znao kako da pronađe dva milijuna kuna za boce za
punjenje vina iz berbe 2019, o plaćanju radnika za zelenu
berbu da ne govorimo.
Treći, izvrstan poznavatelj vinske scene, u svibnju je proc-
jenjivao kako će barem tridesetak posto njegovih kolega
bankrotirati prije kraja godine. Srećom, katastrofa se nije
dogodila, čemu je pomogla prekratka ali dobra turistička
sezona, kao i povećana prodaja vina u supermarketima.
Za ovaj smo Vinski izvještaj, u cijelosti posvećen krizi ,
razgovarali s više od dvadeset vinara i distributera. S nekima
od njih objavljujemo opsežne intervjue.
Svim vinarima postavili smo nekoliko zajedničkih osnovnih
pitanja: kako se kriza manifestirala na njihovu prodaju, u
kojim su prodajnim kanalima plasirali najviše vina, kojim
su se mjerama borili protiv krize, je li izvoz trajna opcija
za hrvatsko vinarstvo i kako da domaća vinska proizvodnja
postane dugoročno profitabilna. Pitali smo ih također imaju
li medalje na velikim svjetskim natjecanjima bitan utjecaj
na prodaju njihovih vina. Ovo je važno zato što su u kriznoj
godini hrvatske vinarije osvojile dosad najveći broj važnih
svjetskih priznanja.
Hrvatska su se vina, dakle, našla između borbe za opstanak
i internacionalnog trijumfa. Kroz odgovore koje smo dobili,
kristalizirala su se tri približno jasna modela sukobljavanja
s krizom, od kojih nas je barem jedan iznenadio. Riječ je
o razvojnom modelu, koji nismo očekivali. Uz tri glavna
modela važno je istaknuti još dva fenomena koji su obil-
ježili proteklu vinsku godinu. Radi se o rastu prodaje vina u
supermarketima, što je posebno koristilo velikim vinarijama
ali i nekim manjima, i o masovnom otvaranju web shop-
ova prema kojima su sve do lani hrvatski vinari i distrib-
uteri bili prilično skeptični. Prvi model suočavanja s krizom
2020. možemo nazvati razvojnim. U epidemijskoj su godini
pojedini važni hrvatski vinari, poput obitelji Tomac, Frane
Miloša ili Klaudia Tomaza, izgradili, odnosno počeli gra-
diti nove vinarije. Redom je riječ o investicijama većima od
deset mlijuna kuna, sufinanciranima Vinskom omotnicom.
Ipak, zaista je trebalo imati hrabrosti i samopouzdanja ući
u tako velike investicije u godini koju je obilježio drastičan
pad prodaje. Drugi model može se nazvati konzervativnim:
riječ je o čuvanju rezervi dok se stanje na tržištu ne pobol-
jša. Mnogi su “konzervativni “ vinari obustavili veći dio
investicija i smanjili neesencijalne troškove čekajući bolju
godinu.
Treći je model posve restriktivan. Taj se model odnosi na
velike vinarije koje moraju isplaćivati puno plaća i imaju
druge značajne fiksne troškove. Te su vinarije rezale baš sve
što se uopće moglo rezati da bi preživjele godinu. Mnoge su
se dodatno zaduživale, iako se o tome javno ne govori.
Poseban problem unutar trećeg modela čine manje slavon-
ske vinarije, koje nisu imale masovniji pristup supermar-
ketskim policama.
U Slavoniji nije bilo turista, HoReCa nije radila, tako da
su im ostale goleme zalihe. Slavonsko je vinarstvo trenutno
najugroženije u Hrvatskoj. Ako se uskoro ne otvore restorani
i kafići, i ako turistička sezona ne počne oko Uskrsa, 2021.
će biti još jedna iznimno komplicirana godina za hrvatsku
vinsku industriju
 Vinski izvještaj 2020.

Ivica Matošević, vinar

Kako smo preživjeli 2020.

(i čemu se trebamo nadati)
Izvršnoj vlasti poželio bih da izvadi figu iz džepa i odredbe novog
Zakona o vinu koje se tiču regionalnog strukturiranja iskreno
podupre i pruži ruku vinarima kako bismo uhvatili ritam sa
susjedima, a premijeru bih iskreno zaželio da zaroni u svijet vina, da
ovlada materijom barem poput svojih kolega iz EU vinskih zemalja

Z
akolutali smo očima, pogledali jedni druge i on- Safety car makne s nje i vratimo u ritam koji znamo od
ako pristojno “po našu”, potiho kimnuli glavom. prije, za što će nam trebati pun rezervoar i dobre gume.
Nije baš da smo vjerovali tome, no bila je u ti- Jesmo li prošli bolje ili lošije od drugih? Jel nam grah dobro
jeku odlična 2018, a vješti konzultanti koji su pao? Jesmo li griješili? U kontekstu pandemije, pravila igre
nas u Vinistri vodili kroz izradu Strategije vinarstva Istre su globalna - naša pripadnost EU obitelji pomaže nam da
do 2030. godine upravo su nam bili objasnili da se u sred- usvojimo i provedemo mjere s manje greške nego da sami
njoročnim planovima ovakvog tipa jedna na svakih dese- u tome glavinjamo.
tak godina uvijek predviđa kao “kriz- Sektor vina isto tako baštini zajedničku
na”, iz vrlo različitih razloga. Vlast je usred uspješne regulativu pa i u tom svijetu dijelimo sud-
I bi upravo tako. Kako krizna godina iz turističke sezone binu i nema velike razlike. Svi proživl-
udžbenika ili strategije može izgledati,
nažalost upravo svjedočimo. Koliko će
zabila autogol. Izgubili javamo slične muke. Unutar tih zajed-
ničkih muka, svaki je od susjeda imao
trajati i kako će se rasplesti, možemo samo smo špicu sezone a da i vlastite, pa tako i mi. Naša se najveća
nagađati. Slične stvari su se događale nitko nije odgovarao za muka dogodila u špici sezone, kad smo
kroz povijest, bilo je epidemija i bilo je taj kolosalan propust ostali bez turista. Najprije, na početku
potresa, no u prirodi je čovjeka da ružne epidemije kad smo širom otvorenih očiju
stvari zaboravlja. promatrali i mjerili kako preživjeti, i kad smo si rekli da ćemo
U svijetu 2020. uokvirenome koronavirusom, sve izgleda u sektoru vina ostvariti rezul-tat sličan našem turizmu, bili
kao da je Safety car ušao na pistu Formule 1 i svi polako smo zamislili ostvariti najviše polovicu prošlogodisnje real-
vozimo za njim. Koliko ćemo još krugova tu odvoziti, ne izacije. Odgodilt ćemo rate kredita, pričekat ćemo s inves-
znamo. Ono što očekujemo je da pojurimo stazom čim se ticijama, a ono što država da uzet ćemo da se pomognemo i
 Vinski izvještaj 2020.

Dramatičnu korona godinu hrvatska su vina, promatrajći rezultate

najvažnijeg svjetskog ocjenjivanja, prošla odlično. Nikad bolja
kvaliteta i vrijednost za novac naših vina dogodila se u tržišno
najgoroj mogućoj godini. Izvjesno je da smo realizirali između
polovice i dvije trećine uobičajenog prometa, s tranzicijom buteljki
iz zatvorenih restorana prema trgovačkim lancima i vinotekama.

očuvamo strukturu naših poslova, prije svega ljude. Potom ocjenjivanja, prošla odlično. Nikad bolja kvaliteta i vrijed-
nam je broj covid slučajeva bio manji od susjeda i dogo- nost za novac naših vina dogodila se u tržišno najgoroj
dio se neki turizam - karte koje smo u nebeskom dijeljenju mogućoj godini. Izvjesno je da smo realizirali između
tada dobili bile su jako dobre. Neki neobični autoturisti polovice i dvije trećine uobičajenog prometa, s tranzicijom
pohrlili su u naše krajeve i kupovali vina u našim podru- buteljki iz zatvorenih restorana prema trgovačkim lancima
mima, držeći nas valjda interesantnima i manje rizičnim i vinotekama.
od klasičnih turističkih sadržaja oko nas. Potpuno je jasno da značaj interneta u promociji i prodaji
A onda je vlast zabila autogol toleriranjem noćnih klubova vina postaje nezaobilazan - web prodaja polako ali sig-
iz kojih su se kući vraćali covid pozitivni urno zauzima važnu poziciju u našem
stranci, taman koliko treba da njihove biznisu. Jesmo li u tome bili bolji od
nacionalne politike to iskoriste kao argu- konkurencije teško je danas znati,
ment u blokadi putovanja, taman da izgu- Očekivana Mjera 21 no neku od lekcija smo svladali i
bimo tih par tjedana špice sezone koje su, koja je trebala pomoći povratka na staro više nema.
da dočaramo vrijednosti - mogli donijeti poljoprivrednike Nove tehnologije, autentičnost,
novac dovoljan za kupnju svih 12 aviona karakter, predanost, teritorij i imidž
i još nacionalnog stadiona pride. Znači na
razmjerno njihovim koji iz toga proizlazi moderni su ele-
zicer za pobjedu mi smo zapucali u vlas- gubicima, na samom menti današnjeg identiteta i područja
titu mrežu, bez da je itko od vlasti uopće kraju godine su u kojima možemo stvoriti novu
odgovarao za taj kolosalni propust. maestralno je zaobišla vrijednost. Upravo ono čemu žudi
Siromašna smo i mala zemlja, pa su moderni turistički proizvod kako bi
ovakve zapucane prilike bolnije. Kad je
sve one koji su čuvajući sutra bio konkurentan. 
neko bogat, uvijek postoji i druga pri- tvrtke i zaposlenike No prevelik je jaz između nestruk-
lika, postoji neka rezerva na bankovnom podigli kredite i tako turiranih i nepovjerljivih vinara i cen-
računu. Mi pravo na grešku nemamo. I ne izgubili pravo na tralne vlasti. I kad bi pitali što bih u
znamo što nas jos čeka nakon ove ružne vinskom sektoru Hrvatske poželio za
epizode iz 2020. Mjere koje smo potom
pomoć, pokazajući 2021, bilo bi upravo približavanje tih
kao vinarski sektor imali na raspolaganju virtuoznu perfekciju udaljenih svjetova. 
svakako su koristile vinarima - doduše birokracije, daleko Vinarima bih poželio da se više
više onim većima s viškom loših zaliha za nadmoćnije od samog angažiraju u svojim regijama i
destilaciju, a manje malima i dobrima koji aktivnije participiraju u stvaranju
su optirali za financiranje zaliha. Dakle,
sektora i njegovih veće vrijednosti svojih vina; bez vas
dio velikih proizvođača uspio se riješiti suštinskih interesa to uopće neće ići! Izvršnoj vlasti
godinama nagomilanih zaliha lošeg vina bih poželio da izvadi figu iz džepa
i za njega dobiti pristojan novac. i odredbe novog Zakona o vinu koje
K tome, očekivana Mjera 21 koja je trebala pomoći pol- se tiču regionalnog strukturiranja iskreno podupru i pruže
joprivredne proizvođače razmjerno njihovim gubicima, u ruku vinarima kako bismo uhvatili ritam s našim susjed-
samom fotofinišu godine maestralno je zaobišla sve one ima, a premijeru, obzirom da je on ključna osoba u našoj
koji su u očuvanju tvrtki i zaposlenika podigli kredite i stvarnosti, iskreno bih zaželio da zaroni u svijet vina, da
time izgubili pravo na pomoć, pokazajući virtuoznu per- ovlada materijom barem poput svojih kolega iz EU vinskih
fekciju birokracije, daleko nadmoćnije od samog sektora zemalja - politika će time bit bogatija pravim vrijednostima
i njegovih suštinskih interesa. Dramatičnu korona godinu a vinski sektor biti podržan političkom voljom bez koje u
hrvatska su vina, promatrajći rezultate najvažnijeg svjetskog nas ne može napredovati.
 Vinski izvještaj 2020.
Daniela Kramarić, sommelierka, vlasnica Plavog podruma
Godina 2020. donijela je
nekoliko dobrih vinskih
trendova i produljila jedan
suvišan: hiperprodukciju
loših domaćih pjenušaca
Nakon prvog lockdowna pokazalo se da je ulaganje u kvalitetu vinskog podruma,
što u Plavom podrumu i inače s veseljem činimo, bila dobra odluka. Opatijski
turisti lani su većinom su bili gosti iz susjednih zemalja, više platežne moći
C
ijepit ću se odmah, ako treba i u lijevu i u
desnu ruku samo da se vrati ono naše staro
Normalno. Jer godina 2020. je doslovno za
zaboraviti i izbrisati gumicom. Nije ona bila
baš toliko katastrofalno loša, u smislu da smo ipak pros-
ječno odradili nekih šest mjeseci, ali neizvjesnost, strah
za bližnje, nemogućnost poslovnog planiranja, pa i ost-
varivanja rezultata i strah za budućnost ipak su ostavili
dubok trag. Pitanje je i do kada će ovaj drugi lockdown
uopće trajati. A sve je započelo upravo idilično. Nakon
odrađene Nove godine pobjegli smo na par dana u Ve-
neciju. Čarobnu Veneciju s tisućama kineskih turista i
prepunim muzejima, izložbama, restoranima, barovima,
vaporettima... Sve se činilo posve normalnim, Wuhan
je bio daleko...2020. je trebala, sommelierski gledano,
biti jedna upravo idilična godina. Berba 2019. pokaza-
la se senzacionalnom, odavna naše uzdanice, malvazije,
graševine, pošipi nisu držale tako visok prosjek, zapra-
vo je ovo trebala biti jedna opuštajuća godina, kada smo
vinsku publiku trebali upoznavati s izvrsnim novitetima,
a ne realnost u kojoj su još mnogi podrumi ostali neis-
pražnjeni. Koliko su samo medalja osvojili naši vinari
na DWWA...kao nikada do sada.
Nakon prvog lockdowna pokazalo se da je ulaganje u
kvalitetu vinskog podruma, što mi u Plavom podrumu i
inače s veseljem činimo, bila jako dobra odluka. Ovoga
ljeta opatijski turisti većinom su bili gosti iz susjednih
zemalja, više platežne moći, koji zbog pandemije nisu
odlazili na dulje destinacije. Luksuzna vina, biranih
berbi, bila su iznimno tražena. Sezona nam je 15. kolo-
voza nažalost “završila”, kao nožem odrezana. Corona je
ponovno zaprijetila. Godina 2020, ma kakva bila i koliko
kratko restoranski trajala, ipak je uspostavila neke nove
trendove:
Istraživanje unutar poznatog
U svakoj krizi vraćamo se pouzdanom, sigurnom i
našem, ali poslovni ljudi su se rado upuštali u istraživanja
hrvatskih sauvignona, pošipa, chardonnaya, koji kao da
su bili zapostavljeni posljednjih godina.
Veliki povratak rosea
Što je pomalo apsurd, jer se ne možemo baš pohvaliti
visokom kvalitetom naših rosea, osim već godinama St.
Heelsa. Francuzi su pripomogli.
Po svim sommelierskim
parametrima 2020. je
trebala biti idilična godina,
od senzacionalne berbe
2019. do nagrada na DWWA
Polarizacija na ‘dnevna’ i ‘posebna’ vina
Otkad su trgovački lanci počeli nuditi fina vina za pris-
tupačne cijene, od izlaska u restoran se konačno očekuje
više. U smislu nišnih proizvoda i limitiranih serija visoke
kvalitete. Što je i odraz educiranosti tržišta. Bravo za nas!
Organic-Pet-Nat
Obitelj Tomac spretno je vratila ancestralnu metodu
na naše vinske karte. Nekada uobičajenu na našim pros-
torima. Pokrenuli su trend!
Povratak plavaca
Posljednjih nekoliko godina plavci su gotovo iščeznuli
s naših vinskih karti, među nama, većinom zbog pada
kvalitete, a suludog rasta cijena. Cijene se lagano nor-
maliziraju, visoke hlapive nestaju...ide na bolje.
Renesansa pošipa
Odavna nisu pošipi teška, macerirana i oksidirana vina.
Fascinira me raznolikost stilova pošipa dostupnih na
tržištu. Nažalost, jedan trend nikako da posustane. Hip-
erprodukcija pjenušaca, a 90% loših.
Sva sreća da je konačno završila, ta 2020! Iz principa
je ne želim uvrstiti niti u moje poslovne godine, koliko
briga i neizvjesnosti mi je priuštila, a niti privatne: soci-
jalna distanca nas je posve otuđila.
““S tugom prođem pored omiljenog kafića, bez jutarn-
jeg espressa. Kava iz automata? Ne bih, hvala. Kad će
više to cijepljenje? Da možemo nazdraviti, sjediti zgu-
rani oko stola i raspravljati samo o vinu....
Vinski izvještaj 2020.

Osnivač i vlasnik jedne od

najboljih hrvatskih vinoteka
govori o pandemiji, lockdownu
i tajni uspješne prodaje vina u
uvjetima krize bez presedana

BORIS
IVANČIĆ
2020. ipak nije bila najgora
za vinski posao u Hrvatskoj
 Vinari su se susreli s različitim problemima, ali generalno
se čini da hrvatskom vinarstvu nedostaje znatno veći
izvoz. Iz mnogih kontakata s našim stranim dobavljačima,
a oni su u 99% slučajeva vinari a ne posrednici ili trgovci,
čuo sam isto: prodaja na domicilnom tržištu pati, negdje i
jako, no izvlači nas izvoz, prodaja stranim distributerima
V
lasnik Vivata Boris Ivančić jedan je od mod-
ernih veterana hrvatske vinske scene. Premda
Vivat kao distribucijska kuća i maloprodaja
postoji dulje od četvrt stoljeća, Ivančić pokuša-
va biti jednako inovativan kao da je u biznis ušao prije
nekoliko godina. Zato uostalom Vivatovo poslovanje vrvi
inovacijama i neočekivanim odlukama poput uvoza ultra-
skupog šampanjca Brada Pitta, ili distribucije vina gotovo
anonimne ali jako dobre, relativno mlade burgundske vi-
narije Bachelet. Vivat je i po financijskom prometu jedan
od vodećih hrvatskih trgovaca vinom. Utoliko je vlas-
nik Vivata više nego kompetentan sugovornik za analizu
iznimno teške lanjske godine za hrvatsko vinsko tržište.
Što se sve promijenilo u poslovanju Vivata u 2020?
Za Vivat je 2020. također vrlo posebna i neobična
godina, koja je trebala biti godina rasta i daljnjeg unapr-
jeđenja. Srećom, kao i u većini stvari u svemu se nađe i
dobrog i lošeg, pa tako i u ovoj godini. Kako se činilo u
rano proljeće, još je dobro i ispalo. Neminovno i svakod-
nevno, i u mislima i poslovno povezani smo s brojnim
poslovnim partnerima. S njima smo kroz godine stvorili
odnose koji nerijetko prelaze isključivo poslovan odnos,
bilo da se radi o dobavljačima, proizvođačima ili o kup-
cima, prvenstveno onima iz ugostiteljstva. Ugostiteljstvo,
poduzetnici u ugostiteljstvu, pod posebnim su pritis-
kom i pred izuzetnim izazovima održanja. Treba to moći
izdržati. Kao i ostalima u ovoj branši, Vivatu je najveći
dio poslovanja vezan upravo uz poslovanje ugostitel-
jstva i to se itekako osjeća. Srećom, Vivat je u 27 godina
poslovanja razvio nekoliko kanala prodaje, prema ugos-
titeljstvu, prema ostalim trgovinama i trgovcima a tu su i
vlastite vinoteke koje nesumnjivo imaju veliku ulogu.
Ove ste godine imali i važnih poslovnih promjena neo-
visno o pandemiji
Uz ostale specifičnosti, ove godine smo se rastali i od
Freixeneta o kojem smo vodili brigu duge 23 godine i
postavili ga na tržište od same nulte točke. No, u Freixenet
su stigli novi vlasnici koji su se širom svijeta odlučili za
promjene i mi smo tek jedna od pribadača na karti. Ostao
je dojam da novi vlasnici nemaju niti približno duh obitel-
jske kompanije i osjećaje za poštivanje predanosti i  rezu-
ltate rada kako je to imao nekadašnji vlasnik. Neminovno
je to bio poticaj da se okrenemo novim, jako kvalitetnim
dobavljačima istog asortimana,  koji nam mogu pružiti,
možda ne takve količine u prodaji ali pouzdano znamo da
nam pružaju još i bolju kvalitetu i viši ugled te više “craft-
erski” pristup proizvodnji. Za Vivat je novost i povratak
Vivatovog web shopa, nakon dvije godine prekida rada te
znatno širenje asortimana finih destilata u čemu će biti još
novosti i proširenje. 
Je li ovo bila najteža godina za vinski biznis u Hrvatskoj,
otkad Vivat postoji?
Vivat je započeo 1993. godine, u još gotovo ratnim
vremenima kad je prosječna plaća bila tek 200 do 300
njemačkih maraka, a to znači vrlo malu kupovnu moć
potrošača. Nije još bilo ni turista ni turizma. Proizvodnja i
navike, kultura potrošnje buteljiranih vina bila je izuzetno Inovatori
niska, teško zamisliva za današnje prilike. Pjenušava vina Vivatovo poslovanje vrvi inovacijama i neočekivanim
se u hrvatskoj nisu proizvodila ni trošila, samo da ilus- odlukama poput uvoza ultraskupog šampanjca Brada
triram razliku ondašnjeg i današnjeg vremena. Susretali Pitta, ili distribucije vina gotovo anonimne ali jako do-
bre, relativno mlade burgundske vinarije Bachelet. Među
smo se s nizom problema s kojima se suočavao i pros- najjačim Vivatovim brendovima su Taittinger šampanjci,
ječan hrvatskih poduzetnik; pretvorbašima, neplatišama Graham’s port, Chateau de Beaucastel, Miraval...
svih vrsta, birokratskim preprekama i svakakvih apsurdima.
Posebno teške bile su prepreke vezane uz trgovinu vinima
prije ulaska u EU. Prebrodili smo i glasovitu 2008. i sve što
je slijedilo iza nje. Želim reći, Vivat je zaista već puno toga
pregurao. Za nama je zasigurno vrlo teška godina, u kojoj
je najteže održati što veći broj radnih mjesta dok većina
poslovanja nedostaje, i u takvim uvjetima treba pronaći
dodatnu motivaciju za rad, jer sasvim sigurno neće biti
ni približno pristojne naknade za trud i rad poduzetnika i
njihovih timova. Vjerujem da to važi i za ostatak vinskog
biznisa u Hrvatskoj. Veliki biznis velike brige, mali biznis
malo manje brige. Tko je iole pametno radio na stjecanju i
čuvanju “zlatnih rezervi” utoliko je stabilniji i lakše mu je
prebroditi svaku krizu pa i ovakvu krizu kakvu još nismo
doživjeli.
Može li maloprodaja kompenzirati gubitak prodaje u
HoReCi?
Ne može, naravno. Vrlo je teško, vjerojatno i nemoguće
maloprodajom kompenzirati troškove cijelog tima koji se
inače bavi ugostiteljstvom.
Maloprodaja je u svakom slučaju porasla: što su glavne
značajke maloprodaje u 2020?
Da, maloprodaja je, prirodno, rasla jer su kupci daleko
više kupovali za kućnu konzumaciju. Cijene u takvoj
potrošnji su znatno niže od cijena u ugostiteljstvu i potrošači
su si mogli priuštiti više kupljenih boca. Time je kućni
budžet vrijedio više. Neki su se odlučili budžet potrošiti na
skuplje boce a ostati na približno istoj količini.
 Neosporno je došlo do pojave većeg broja web dućana,
a kao ponuđači na tržište su izišli i proizvođači, vinari.
Često i s nespremnim i nepromišljenim poslovnim rješen-
jima kojima su ozbiljno doveli u pitanje svoj poslovni odnos
s distributerima s kojima već imaju suradnju. Ovo stanje,
jasno je, neće trajati zauvijek. Trgovci-distributeri koji inače
opskrbljuju ugostiteljstvo i koji se time ozbiljno i odgovo-
rno bave, važna su veza između vinara i kupaca, pogotovo
onih iz ugostiteljstva i velika pomoć vinarima.
Teško je zamisliti da bi se značajniji broj vinara mogao
organizirati i u proizvodnji i u prodaji, a pogotovo u naplati.
Ne znam kako je kod drugih i postoji li tu općeniti odgovor.
Uostalom, mogu postojati velike razlike u interesu za poje-
dine cjenovno-kvalitativne asortimane.
U Vivatu je oduvijek bilo povećanog
zanimanja za uvozni asortiman, a kako Od 1993. kad je osnovan,
je taj izbor već vrlo velik zasad nemamo Vivat je zaista puno toga prodaja na domicilnom tržištu pati, no
potrebe za velikim iskoracima. Gener- pregurao, od ratnih
alno gledano, uvoz u segmentu kojim se
bavi Vivat ne vidim kao stvarno ugroža- godina do velike
vanje domaće proizvodnje već kao 2008. Za nama je teška to je proces. Interes za vinima je glo-
zdravu i za hrvatske vinoljupce pozitivnu godina, a u takvim
konkurenciju.
Uostalom, u prošlosti sami sam svje- godinama
dočio bitnim kvalitativnim, a i cjenovnim dodatnu motivaciju za rad i koristoljublju, na umjetno stvorenom
iskoracima hrvatskih vinara potaknutima
kušanjem ili suočavanjem s vinima iz
svijeta. Tržište na kojemu je konkurencija snažna živo je i
inovativno. U suprotnom, stvari dugoročno ne bi bile dobro.
U takvim smo vremenima već živjeli i nije bilo osobito
zanimljivo i prosperitetno ni za jednu stranu na tržištu.
Je li točno da se ove godine skuplja vina prodaju bolje
nego prijašnjih godina?
U Vivatu taj trend ne osjećamo značajno, iako to ne bi
sasvim odbacio. Već sam ranije spomenuo kako su se kućni
budgeti za vino zapravo proširili za kupce kojima su pri-
hodi ostali isti. U restoranima se neizbježno trošilo znatno
više. Restorani su izuzetno skupi pogoni i u njihove cijene,
pogotovo pri vrlo skupom poslovanju kakvo je u Hrvatskoj,
ne treba previše ulaziti i dovoditi ih u pitanje.
Često pomislim kako je pravo čudo da se netko uopće ima
volje baviti tim poslom u Hrvatskoj. Na žalost, fluktuacija
novonastalih i novonestalih u ugostiteljstvu je vrlo, vrlo
velika. Onima koji opstaju desetljećima i uredno posluju
podmirujući obaveze prema dobavljačima, skidam kapu do
poda. 
Tijekom posjeta vinotekama stekli smo dojam da poje-
dinačni kupci sve češće kupuju vino na kartone. Je li to
točno?
I to je, čini se, najviše povezano sa specifičnostima kućne
konzumacije, stvaranja zaliha, rjeđeg izlaženja u nabavu,
niže jedinične cijene nabave proizvoda, a i brojnih akcija
koje su bazirane na kupnji kartona. 
Koliko su webshopovi postali važni za prodaju vina?
Neminovno, postali su vrlo važni. Upitno je koliko je u
Hrvatskoj razvijena vinska logistika, koliko dostavne službe
mogu odgovoriti na potrebe transporta vinskih narudžbi. Već
sam spomenuo da je otvoreno mnogo novih online dućana,
otvorili su ih i neki vinari. Bit će zanimljivo promatrati što
će se dogoditi s djelomičnim vraćanjem “u normalno.” Ne
znamo koliko će se tržište promijeniti, hoće li nastati nove
pojave, nove ideje. Problem web prodaje u ovom asortimanu
su upravo troškovi dostave, jer je riječ o prilično teškoj
robi, k tome i osjetljivoj na lom i temperaturne razlike. A
kupovna moć je zapravo prilično niska i ograničena, gleda
se na svaku kunu. 
 Kakva je vaša procjena, kako je većina hrvatskih
vinara preživjela godinu?
Kao što sam spomenuo, svatko je u specifičnoj situaciji,
neki u velikim brigama, neki u ne tolikim. Čini se da hrvats-
kom vinarstvu nedostaje znatno veći izvoz. Iz mnogih kon-
takata s našim stranim dobavljačima,
a oni su su u 99% slučajeva vinari a
ne posrednici ili trgovci, čuo sam isto:
izvlači nas izvoz, prodaja distributerima
krize u drugim zemljama. Kolanje vina svi-
jetom je velik i teško zaustavljiv stroj,
balan. Strastveno i žestoko sam protiv
treba pronaći ludosti kao što su prijevoz flaširane vode
i na žalost, tu se radi o čistom biznisu
trendu koji s prevelikom lakoćom izbija
novce iz džepova potrošača. S vinom je sasvim drugačije.
Na žalost, hrvatski vinari još uvijek više troše energiju na
argumentiranje protiv uvoza nego što shvaćaju da bi bilo
korisnije usmjeriti se na što više izvoznih kontakata. Svijet
je prepun dobrih i cijenom vrlo privlačnih vina, pa malotko
raširenih ruku čeka da se pojavi ponuđač iz Hrvatske. U taj
postupak treba ulagati uporno i puno, uz veliku i promišl-
jenu, pametnu, efikasnu pomoć i podršku države i stru-
kovnih institucija i udruga. Ali, sigurno je da se može, jer
su hrvatska vina izvrsne kvalitete i sigurno bi mogla biti
zanimljiva svjetskim trgovcima. 
S obzirom na ovogodišnje iskustvo, kakva je
budućnost trgovine vinom u Hrvatskoj?
 To se i ja pitam. Nadam se da će Vivat izdržati i “ploviti
dobrim vjetrovima” barem do trenutka do kojeg ću se imati
volje, energije i mogućnosti baviti tom trgovinom. Nadam
se i da ćemo se snaći u promjenama koje će se na tom putu
pojaviti. Budućnost bi generalno trebala biti jako dobra i
sjajna...ukoliko nas puste živjeti i raditi, virusi, epidemije,
ljudske sklonosti sukobima na svim razinama i klimatske
promjene.
Vivat se zadnjih godina okrenuo i prema destilatima,
koji sad čine značajan dio njegova programa. Koji se
žanrovi destilata najviše traže? Da, Vivat je krenuo s
novim asortimanom i diplomatski ću odgovoriti da je sve
još u fazi eksperimenta. Eksperiment za sada dobro na-
preduje.
Što očekujete od 2021?
Ne očekujem ništa, ali se nadam nastavku kakvog takvog mira
i olakšanjima vezanima uz nedaće koje su nam zadale puno
briga u 2020. godini. Očekujem da nas klimatske promjene
još malo puste na miru, i naravno, da u Hrvatsku stigne što
više blagostanja za što širi krug njezinih stanovnika, na bilo
koji način, samo da stigne.
Vinarija Tomaz, Kanal 39 - Motovun - tomaz.klaudio@gmail.com
 Vinski izvještaj 2020.

Vlasnik Žara Malić,

Martina Matošević i
“Svi smo stalno govorili kako su web
Danijel Šarušić - tim shopovi budućnost koja neizbježno dolazi,”
Paga Croaita
kažu u Pagu Croatia, “No, danas je sasvim
jasno da su web shopovi sadašnjost.”
Moments.hr od drugih se vinskih web
trgovina razlikuje po specifičnom
asortimanu, širem od vina i žestokih pića.
On jest web shop, ali je i reprezentativna
stranica portfolia tvrtke

N
a web shopu smo radili gotovo dvije godine
prije nego što je izbila epidemija. I moram
priznati da smo malo zakasnili. No, korona
nas je natjerala da ga napokon uspostavimo,”
pričala nam je početkom prosinca Martina Matošević, di-
rektorica marketinga i prodaje u tvrtki Pago Croatia, oso-
ba koju Žara Malić, vlasnik tvrtke Pago Croatia, smatra
osobito zaslužnom za otvaranje najatraktivnije dizajnira-
nog hrvatskog web shopa za vina, jaka pića, čajeve i druge
delikatesne proizvode.
“Svi smo stalno govorili kako su web shopovi budućnost
koja neizbježno dolazi,” kaže gospođa Matošević, “No,
danas je sasvim jasno da su web shopovi sadašnjost.”
Moments.hr od drugih se vinskih web trgovina razlikuje
po specifičnom asortimanu, širem od vina i žestokih pića.
“Moments stranica je koncipirana kao reprezentativna
stranica našeg portfolia. Odabrali smo navedeno jer nam
je bila želja konzumentima našeg asortimana u HoReCa
kanalu dati mogućnost kupovine i za osobnu konzumaciju
i posebne trenutke…. Tako je i nastao naziv Moments, za
vaš najdraži trenutak uz naš proizvod.”
“Našu smo internetsku trgovinu nazvali Moments, baš
kako bismo obuhvatili žanrovsku širinu asortimana, kojem
je zajednički nazivnik uživanje u jako dobrim proizvod-
ima,” objašnjava Danijel Šarušić, jedan od najbližih surad-
nika Žare Malića, veliki obožavatelj growers šampanjaca.
“Recimo, jako su nam važni Althaus čajevi koji su zaista
iznimno kvalitetni, a odlično su prošli u ugostiteljstvu i
kod privatnih kupaca.”
Tri su elementa ključna za uspješan web shop: privlačan
dizajn jednostavan za pregledavanje i kupnju, što više

Kako je Moments doveo najprestižnija

opcija za plaćanje i brzina dostave. “U dostavi jamčimo
da će svaki proizvod koji kupac naruči stići na bilo koju
adresu u Hrvatskoj u roku od 24 sata radnim danom. Kad je
riječ o plaćanju, zanimljivo je da se otprilike dvije trećine

svjetska vina na internet trgovinu

posla odvija preko kartica, ali se skoro trećina narudžbi
plaća pouzećem što je, čini mi se, hrvatska specifičnost,”
kaže Martina Matošević. “I tu katkad nastaju problemi:
kupci koji bi trebali platiti u gotovini kažu dostavljaču da
su se predomislili ili naprosto ne otvaraju vrata. Tada se,
 First Growth
web shop
Online trgovinom Moments.
jasno, naručeni proizvod vraća u naše skladište. Bilo bi redovitih prihoda. Klubovi, mjesta gdje se u Hrvatskoj pije hr Pago Croatia kupcima
idealno kad bi se sve narudžbe rješavale karticama.” A kad najviše šampanjaca i skupih jakih pića, prošli su još gore je omogućio posve novo
iskustvo kupovine nekih
se radi o dizajnu, čini nam se da je Moments.hr najljepši od hotela. Za očekivati je da će biti otežano naplatiti ono
od najboljih svjetskih vina
i jedan od najpraktičnijih hrvatskih web shopova koji se što se prodalo. jednim klikom. U ponudi
bave pićima i hranom. Pregledavanje Moments.hr stvara Žara Malić, vlasnik i direktor Paga Croatia, daje jed- su Chateau Lafite,
osjećaj ugode, barem kod poštovatelja dobrih vina. Zaista noznačan odgovor na to pitanje; ”Mi vjerujemo u ozbil- Chateau Mouton Rothschild,
je prilično ugodno odlučivati se između jna, dugoročna partnerstva. I imamo Chateau Latour...
Larmandier Berniera i Egly-Ourieta. Za puni razvoj online razumijevanja za probleme naših part-
Ili, ako iz Champagne krenemo u Bor- prodaje vina u nera. Pago Croatia može dati podršku
deaux, između Clerc Millona i Montro- hrvatskoj nužne su pravim dugogodišnjim partnerima
sea. Za one kojima to budžet dopušta, tu u smislu odgode plaćanja. Savršeno
su Lafite i Mouton Rotschild, dok među bolja infrastruktura nam je jasno da ugostiteljska i hotelska
jakim pićima moramo istaknuti luksu- dostave i drugačije industrija žive u izvanrednom stanju, za
zni engleski gin Silent Pool, s jednim od potrošačke navike koje nisu same krive.
spektakularnijih packaginga u industriji. Spremni smo biti tolerantni prema
No, Pago Croatia zapravo nije maloprodaja. Pago Cro- svim poslovnim partnerima s kojima imamo dobru surad-
atia svoj je program vina i jakih pića prije svega usmjerio nju dugi niz godina.”
prema hotelima, restoranima i barovima. Budući da veći A dok restorani, barovi hoteli i klubovi ponovo normalno
dio godine ugostiteljstvo nije radilo, jasno je da su i dis- ne prorade, Pago će se među ostalim oslanjati na Moments.
tributeri pića iznimno snažno pogođeni epidemijskom kri- hr, jednu od najbolje postavljenih internetskih trgovina u
zom. U Pagu kažu da je pad prodaje ipak bio bitno manji od Hrvatskoj.
njihovih projekcija u travnju, usred prvog lockdowna. No, Tim Paga Croatia za 2021 priprema i nekoliko inovacija u
pad prodaje nije jedini izazova koji je donijela epidemija. ponudi. Najavljuju dolazak Perriera, jednog od najpoznati-
Poseban je, strateški problem stvarna platežna sposobnost jih svjetskih brendova voda, a među novim vinima posebno
HoReCa kupaca. Restorani uglavnom imaju veliki pad pri- je zanimljiv Castillo Ygay Gran reserva especial 2010,
hoda. Velike hotelske kuće ove su godine radile s trećinom najbolje vino na svijetu 2020 prema Wine Spectatoru.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

GORDAN
MOHOR
Pad prodaje
Moët-Hennessyja u
HoReCi bio je velik, ali
nikog nismo otpustili
L
VMH-ov portfolio uključuje Dom Perignon, Krug, Ruinart, Uložili smo dodatan
Veuve Clicquot, Moët et Chandon, Chateau d’Yquem, Cha- napor u kratkoj ljetnoj
teau Cheval Blanc, Hennessy, Glenmorangie, Ardbeg i još niz
drugih velikih svjetskih brandova, koji se uglavnom prodaju u sezoni i brzo smo se
hotelima, restoranima, klubovima i barovima. Utoliko se MIVA prošle okrenuli svim drugim
godine našla u sasvim specifičnoj situaciji, jer veći dio njenog prirodnog kanalima prodaje, od
tržišta naprosto nije radio, osim tijekom srpnja i kolovoza. Gospodin marketa do privatnih i
Mohor opravdano ističe da MIVA usprkos svemu nije otpustila ni jed-
nog radnika, što govori o stabilnosti i ozbiljnosti te zagrebačke tvrtke. korporativnih kupaca
 Maloprodaja je ove godine rasla u cijeloj Hrvatskoj. Ali
maloprodaja ne može zamijeniti HoReCu. Svima nama
treba povratak svih oblika HoReCe kada se za to steknu
epidemiološki uvjeti. Nemojmo zaboraviti potrošnju
turista, i onih koji od turizma zarađuju.

Proživjeli ste vrlo specifičnu godinu. Kako se 2020. i druga pića kod kuće. Isprobava se puno toga čega
manifestirala na MIVA-ino poslovanje? nema u restoranima. Često se kupuju bolja i skuplja
Iza nas je teška i izazovna godina i nitko nije mogao vina, whisky, rumovi, ginovi, konjaci....
predvidjeti ovakav scenarij. S obzirom na to da smo
većinu prometa ostvarivali sa HoReCom, imamo znača- Do koje mjere maloprodaja može kompenzirati i
jan pad prihoda. Unatoč tome uspjeli smo zadržati HoReCu?
sve zaposlene. Zahvaljujući odličnim dugogodišnjim Maloprodaja ne može zamijeniti HoReCu. Svima
poslovnim odnosima s kupcima i dobavljačima te veli- nama treba povratak svih oblika HoReCe kada se za
kom trudu svih naših djelatnika, izvukli smo maksi- to steknu epidemiološki uvjeti. Nemojmo zaborav-
mum. iti potrošnju turista, i onih koji od turizma zarađuju. Prestižni
Maloprodaja je ove godine rasla u cijeloj Hrvatskoj.
Vaš program LVMH-a prirodno je oslonjen na Imamo značajan rast prodaje u naše dvije vinoteke.
brendovi
U smjeru kazaljke
HoReCu koje većim dijelom godine nije bilo. Kako Smatram da je to rezultat rada našeg educiranog na satu: Vinoteka
ste se suočili s tim problemom? osoblja, velikoj ponudi hrvatskih i uvoznih vina te MIVA Galerija Vina
u Vukovarskoj ulici
Pad prometa Moët-Hennessy programa, posebno dobrom odnosu vrijednosti za novac, o čemu jako u Zagrebu. Jasna
i Gordan Mohor
onog dijela koji se prodaje u restoranima i klubo- vodimo brigu. na prezentaciji
Veuve Cliquota.
vima, je velik. Uložili smo dodatan MIVA je ekskluzivni
napor da se u kratkoj ljetnoj sezoni Imali smo nevjerojatnih Kako gledate na ulogu web shop- distributer LVMH-a
za Hrvatsku,
prodaju naši artikli i uspjeli smo u 400 posto rasta prodaje ova u prodaji vina? što uključuje
Chateau d’Yquem,
tome. preko web shopa ove Web shop svakako pridonosi Chateau Cheval
Blanc, Hennessy,
Brzo smo se okrenuli svim drugim godine. Web pridonosi prodaji vina, kako direktnoj prodaji Glenmorangie, Ardbeg
kanalima prodaje a to su supermarketi, prodaji, ali i promociji tako i promociji naših vinoteka. i niz drugih velikih
svjetskih brendova
vinoteke, web prodaja, privatni i kor- naših vinoteka U tom pogledu malo kasnimo za
porativni kupci. Moram naglasiti i da razvijenim zemljama. Prošle smo
je menadžment MHCS-a imao razumijevanje za ko- godine zaposlili mlade, educirane ljude i uložili
ličine i da smo smanjili plan za ovu godinu. dodatne napore u razvoj internet prodaje. Ove godine
imamo rast od nevjerojatnih 400 posto. Svjesni smo
Što je strategija za 2021. godinu? da nam okolnosti u tom segmentu idu na ruku, ali
Plan za 2021. je pripremiti ljetnu sezonu još bolje, svejedno sam ugodno iznenađen.
te snagom naših brendova i uz angažman našeg
prodajnog i marketinškog tima uhvatiti još veći dio Radite s puno domaćih vinara, što mislite kako je hr-
tržišta. Nastavit ćemo s aktivnostima iz ove godine da vatska vinska industrija preživjela kriznu godinu?
kroz maloprodajne kanale približimo Moët Hennessy Svi hrvatski vinari osjećaju krizu, neki više neki manje.
artikle hrvatskim kupcima. Sretni smo i ponosni da Manji vinari će lakše naći rješenje. Većina vinara s
zastupamo najluksuznije svjetske brendove. kojima dugo surađujemo nema velikih problema i zajed-
nički smo napravili plan koji smo ostvarili.
Jesu li se tijekom ove godine promijenile potrošačke Našli smo put do kupaca i u ovoj godini. Problem je
navike? Kakva su se vina najbolje prodavala? onima koji imaju puno distributera pa nisu nikome u
Potrošačke navike se stalno mijenjaju a ove godine fokusu. Vidim da i EU pomaže vinarima i od srca im
još brže. Ljudi sve više konzumiraju različita vina želim da svi prežive.
 Maloprodaja nikad dosad nije
bila toliko relevantna za hrvatsku
vinsku industriju. Rast prodaje
vina u supermarketima jedan
je od fenomena koji su obilježili
lanjsku godinu na hrvatskim
vinskim tržištima. A posebnu ulogu
u prodaji vina u supermarketima
odigrali su Insterspar i Spar

T
ri su fenomena obilježila lanjsku godinu na hr-
vatskim vinskim tržištima. Radi se o rastu proda-
je vina u supermarketima, rastu prodaje vina u
vinotekama i o rastu prodaje vina u internetskim
trgovinama. Zahvaljujući rastu prodaje u ta tri kanala (kao
i rastu prodaje vina u samim vinarijama u Istri) hrvatska
je vinska industrija preživjela najtežu godinu od završet-
ka rata do danas.
Naravno da maloprodaja ne može u potpunosti nadomjes-
titi HoReCu, ali ona nikad ranije nije bila toliko relevantna
za hrvatsku vinsku industriju. Posebnu ulogu u prodaji
vina u supermarketima odigrali su Insterspar i Spar, zbog
dva razloga. Interspar i Spar zapravo su najveća vinoteka u
Hrvatskoj, jer trenutno prodaju više od 900 etiketa vina, i
to na vrlo mnogo prodajnih mjesta u cijeloj zemlji.
Osim toga, Interspar i Spar baš su u kriznoj 2020. znača-
jno podigli kvalitetu svog vinskog programa, uvrštavajući
na police vina koja se dosad nisu prodavala u trgovačkim
lancima, poput buteljki butiknih hrvatskih vinara (Korak),
prestižnih linija nekih najuglednijih domaćih vinarija
(Matoševićeva Grimalda) ili etiketa svjetski relevantnih
slovenskih vinarija (Movia, Marjan Simčič, Edi Simčič).

Godina koju su spasili

Ovaj je potez iznimno važan, jer je demokratizirao malo
prodaju vina u Hrvatskoj: takva su se vina dosad prodavala
isključivo i vinotekama.
Spar redovito prati i međunarodne uspjehe hrvatskih
vinara, pa je ove godine među ostalima na njegove police
došao dvostruki Decanterov šampion Klaudio Tomaz.

SUPERMARKETI
Interspar i Spar drže ukupno šezdesetak hrvatskih vina koja
su osvojila međunarodna priznanja
U Sparu su nam rekli da se 2020. godine promijenila i
struktura prodaje vina. Naime, uz uobičajenu dominaciju
prodaje buteljki u rasponu cijene od 25 do 40 kuna, zabil-
ježena je povećana potražanja za skupljim vinima, pa je
tako narasla prodaja u kategoriji od 70 do 90 kuna.
Naravno, najbolje se prodaju vina na akcijama. Sami
smo se nekoliko puta uvjerili da akcije doslovno prazne
police s vinima, a u Sparu kažu da akcije prodaju pojedinih
vina “podižu i po nekoliko puta.” I dalje se najviše prodaju U Intersparu i Sparu porasla je potražnja za vinima u rangu cijena od 70 do 90 kuna
domaća vina, a zanimljivo je da se bijela vina prodaju više
od crnih, što u Sparu objašnjavaju i činjenicom da u aso- prirodna vina koja se iz dana u dan sve više traže.” Spar
rtimanu drže više bijelih nego crnih vina. Jako se dobro se vodio sličnom logikom i kad je počeo na svoje police
prodaju i vina u većim pakiranjima, ali ona su zapravo dovoditi skuplja vina, koja se načelno ne prodaju u trgov-
manje važna za ukupni Intersparov i Sparov vinski portfo- ačkim lancima: “Prvenstveno, riječ se o tome da smo foku-
lio, jer 80 posto ponude čine buteljke. sirani na hrvatske vinare, a oni su znača-
“Buteljke su se u Intersparovim i
‘Pratimo trendove u jno podigli kvalitetu što je potvrđeno
Sparovim trgovinama lani prodavale proizvodnji vina u svijetu na najvažnijim svjetskim vinskim smo-
bolje nego prethodnih godina, ali ipak i u Hrvatskoj, želimo širiti trama. Istodobno, hrvatski vinari pre-
ne toliko bolje da bi se moglo govoriti o asortiman i razlikovati poznali su kvalitetu Sparove ponude
značajnim promjenama u potrošačkim vina, pa se i sami odlučuju na plasman
navikama,” kažu. se od konkurencije. svojih etiketa kroz naših 115 trgovina u
U Sparu ističu da je pandemija Zato smo, uzimajući svim dijelovima Hrvatske.
svakako utjecala na ponašanje kupaca. u obzir našu veličinu
Ograničeno kretanje i fizička distanca Naposljetku, radi se o diferencija-
rezutirali su ciljanim kupovinama.
i rasprostranjenost, ciji tržišta, gdje ponuda vrhunskih vina
Nastavio se, i to značajno, trend rasta zaključili da kupcima više nije rezervirana za specijalizirane
prodaje prirodnih i eko vina. Dobra trebamo ponuditi dućane i vinoteke,” kažu u Sparu. S
prodaja vina s ekološkim oznakama u prirodna vina koja se iz obzirom na drugi lockdown, koji će u
supermarketima relativno je novi trend određenim oblicima vjerojatno trajati do
na hrvatskoj vinskoj sceni. Evo kako u dana u dan sve više traže’. proljeća 2021. godine, kao i na sve atrak-
Sparu objašnjavaju odluku da u svoj aso- tivniji portfolio, jasno je da će supermar-
rtiman uvrste relativno velik broj ekoloških vina: “Spar keti nastaviti igrati sve značajniju ulogu u distribuciji vina
Hrvatska veliku pažnju posvećuje suradnji s domaćim u Hrvatskoj. Što je dobro i za vinare i za kupce.Vinari sada
proizvođačima, što vrijedi i za vinski biznis. raspolažu pouzdanim kanalom prodaje koji ne zavisi o kri-
Pratimo trendove u proizvodnji vina u svijetu i u zama u ugostiteljskoj i hotelskoj industriji (a te krize ciklički
Hrvatskoj, želimo širiti asortiman i želimo se razlikovati od neizbježno dolaze) dok kupci na polici koja im je blizu i na
konkurencije, pa smo zato, uzimajući u obzir našu veličinu koju su navikli, mogu pronaći zaista uzbudljiva i vrijedna
i rasprostranjenost, zaključili da kupcima trebamo ponuditi vina.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.
BORIS DEŠPOJA
Mislim da će ova sezona
biti bolja i od 2019.
S
plitski Zadranin Boris Dešpoja osnivač je i vlas-
nik Atroxa, jedinog nacionalno značajnog vinskog
distributera koji nije smješten u Zagrebu. Gospo-
din Dešpoja je Zadranin koji živi u Splitu, Atrox
posluje u Zadru, a Atroxova se vina prodaju u cijeloj zem-
lji: od Istre, preko Zagreba, do glavnih dalmatinskih tur-
ističkih destinacija. Osobito je zanimljvo što je zadarska
firma glavni distributer jednog ultrapopularnog Istrijana,
Marka Fakina, ali i da Atrox uvozi pojedina iznimno vri-
jedna a ne odveć poznata vina, poput Agrapartovih i Drap-
pierovih šampanjaca. S gospodinom Dešpojom razgovara-
li smo o tome kako u manjem gradu izgraditi nacionalni
dsitribucijski lanac.
Kako je voditi nacionalnu distribuciju vina iz grada
koji ne spada među tri najveća u Hrvatskoj?
Hrvatska ipak nije tako velika zemlja da bi lokacija pred-
stavljala osobitu prepreku u poslovanju. Ja sam se zapravo
trudio da mi sva važna tržišta u Hrvatskoj zauzmu podjed-
naki udio u prometu firme. Sam grad Zadar donosi nam,
primjerice, oko deset posto prihoda. Nemojte zaboraviti
da ja živim u Splitu, što je također bitno. Bilo mi je važno
organizirati poslovanje tako da ono ne zahtijeva moju
stalnu priutnost u Zadru. Kad sam to uspio sve je je išlo
lakše. Problem vinskog distriubutera u Zadru jest, primjer-
ice, u tome što u maloprodaji nemamo toliku široku bazu
kupaca kao što imaju kolege u Zagrebu, kao i u tome što
 Nisam znao kako se postaviti u epidemijskoj situaciji. Bilo mi je bitno ne
širiti nervozu među zaposlenima u tvrtki. Kad je sezona napokon krenula
bio sam prilično zadovoljan, jer sam odmah razumio da će Atrox opstati i
sačuvati svoje mjesto na tržištu. Ali kad je sezona naglo prekinuta sredinom
kolovoza, osjećao sam se jadno. Ne bih htio koristiti neku težu riječ
su sjedišta većine najvećih hrvatskih firmi ipak u glavnom
gradu, što se osjeti na tržištu poklon paketa i većih dom-
jenaka.
Ipak, kako ste postali nacionalni distributer sa
sjedištem u manjem gradu?
Da biste postali nacionalni distributer sa sjedištem u man-
jem gradu, u ponudi trebate imati što više brendova koje
ekskluzivno zastupate. Kad jednom formirate atraktivan
portfolio, ostalo je samo pitanje puno rada i strpljenja. Rezu-
ltati će sigurno doći. Važno je zapravo da svakom potenci-
jalnom kupcu možete ponuditi nešto što konkurentske tvrtke
nemaju.
Koliko morate putovati?
Godine 2019. napravio sam oko 75 tisuća kilometara osob-
nim automobilom. Na to treba dodati avione. Nažalost, lan-
jske godine to se svelo na 55 tisuća kilometara, bez letova,
što je posljedica utjecaja epidemije na tržište.
Na temelju čega se u vašem slučaju sklapaju poslovi:
na temelju međusobnog povjerenja ili atraktivnosti
brendova koje distribuirate ?
Poslovi se uvijek sklapaju i na temelju čistog interesa,
dakle atraktivnosti ponude, i na temelju povjerenja. Osobno
mi se čini da je povjerenje sve važniji faktor. Povjerenje
se stvara godinama. Jako me veseli što gubimo vrlo malo
kupaca, dok nam se mnogi klijenti sami javljaju bez ikakve
naše obrade terena. To je do prije četiri ili pet godina bilo
nezamislivo.
Kojim ste se kriterijima vodili kad ste formirali
Atroxov portfolio?
Atroxov portfolio formirao se od nekih od najboljih
hrvatskih vina. U uvoznom asortimanu namjerno nismo žel-
jeli previše vina koja cijenama mogu konkurirati vrhunskim
hrvatskim vinima. Za oko sedamdeset posto naših prihoda
zaslužna su hrvatska vina. Vinari s kojima radimo pomogli
su nam u samom početku kad smo tek počeli graditi Atrox.
S većinom smo razvili čvrsto poslovno prijateljstvo, što
je bitan čimbenik u budućoj našoj suradnji. Kad je riječ
o uvoznom asortimanu, trudimo se distribuirati komerci-
jalne ali visoko kvalitetne brandove, iz poznaih europskih
regija. Brendove poput Casanove di Neri, Livia Felluge,
Felsine, Pol Rogera, Brundlemayera, Laurent-Perriera, Nina
Franca, Vieux Telegraphea…Istodobno, radimo s više buti-
knih vinarija koje našem protfoliu daju posebnost i dodanu
kvalitetu. Tu mislim na Agrapart, Gravnera, Zidaricha, Ben-
oita Margueta.
Kako ste se osjećali prošlog proljeća kad je buknula
epidemija i kad se sve zatvorilo?
Na proljeće sam bio iskreno zbunjen. Nisam znao kako se
postaviti u epidemijskoj situaciji. Bilo mi je bitno ne širiti
nervozu među zaposlenima u tvrtki. Neki od njih uistinu su
bili potreseni tadašnjim događajima. Kad je sezona napokon
krenula bio sam prilično zadovoljan, jer sam odmah razu-
mio da će Atrox opstati i sačuvati svoje mjesto na tržištu.
Ali kad je sezona naglo prekinuta sredinom kolovoza, osjećao
sam se jadno. Ne bih htio koristiti neku težu riječ. Mislim da
nam se turizam u 2020. godini dogodio zbog naše specifične
geostrateške pozicije.
Sreća je da Vlada svojim potezima ipak nije uspjela potpuno
upropastiti sezonu. Meni je sada najvažnije da će Atrox i u
iduću sezonu krenuti s jednakim brojem zaposlenih. Smatram
to velikim poslovnim uspjehom.
Je li točno da su se tijekom ljeta privatni kupci
kupovali više nego prethodnih godina?
Gosti koji su prošlog ljeta posjećivali Hrvatsku mahom
su dolazili autima, pa je normalno da je maloprodaja bolje
radila. Ljudi su kupovali kartone vina za doma. Uplovilo
nam je i više jahti, tako da nam je u tom vrlo specifičnom
segmentu prodaja porasla u odnosu na pretprošlu godinu.
Problem je u tome što je sve prerano završilo.
Je li točno da su se lani više tražila skuplja vina?
Točno je da su se skuplja vina prodavala bolje nego rani-
jih godina, ali nije se to bio drastičan pomak. Ugostitelji
su, pak, ove godine išli na sigurno pa su tražili najpoznatije
brandove.
Mogu li maloprodaja i internetska trgovina bar do-
nekle kompenzirati gubitke koje su distributeri imali
u poslovanju s restoranima i hotelima?
Maloprodaja je očito budućnost poslovanja. Nijedan ozbil-
jan distrubuter više si ne smije dopustiti rizik da se oslanaja
samo na HoReCu. Na proljeće u Zadru otvaramo veliku novu
vinoteku, to me jako veseli. Internetska prodaja također je
iznimno važna. Atrox mora još jako puno raditi na itner-
netskoj prodaji, što zahtijeva mnogo vremena.
Što očekujete od iduće godine?
Mislim da će što se turizma tiče, 2021. godina biti još bolja
od 2019. Naša geostrateška pozicija donijet će nam pred-
nost u usporedbi s drugim europskim destinacijama. Nad-
alje, čini se da se još neko vrijeme neće putovati u daleke
krajeve, barem ne masovno, a to je također naša prednost.
 Vinski izvještaj 2020. Nagrade

POPLAVA
MEDALJA
Hrvatska su vina u 2020. godini osvojila više od tri stotine medalja na
Decanterovim Wine World Awards i na International Wine Challengeu,
dva najvažnija svjetska vinska natjecanja. Riječ je o najvećem uspjehu
u povijesti hrvatske vinske industrije, koji je koincidirao s najvećom
krizom u povijesti hrvatske vinske industrije. No, sve medalje objavljene
na idućih deset strana (objavili smo samo platinaste, zlatne i srebrne)
snažno govore u prilog dobroj budućnosti vinarstva u Hrvatskoj.
Vinski izvještaj 2020. Nagrade

Kozlović Malvazija Selekcija 2017. Kutjevo Graševina de Gotho 2018. Cattunar Nono 4 Terre 2015. Tomaz Teran Barbarossa 2017.

Vina Laguna Festigia Castello 2016. Fakin Teran Il Primo 2019. Rossi Malvazija Templara Riserva 2017. Pilato Malvazija Istarska 2019.

Terzolo Campi del Bosco 2019. Vina Laguna Festigia Malvazija istarska 2016. Tomaz Sesto Senso Malvazija istarska 2017. Testament Pošip 2019.

Štampar Urban White NV Testament Babić Dalmatian Dog 2016. Iločki podrumi Graševina Vrhunska 2018. Monte Rosso Malvazija 2019.

Kutjevo Graševina 2019. Vina Laguna Festigia Riserva LV 2015. Vinarija Roso Prošek 2014. Fakin La Prima Malvazija 2018.
Vinski izvještaj 2020. Nagrade

Katunar Plavac Mali 2016. Vina Belje Cabernet Sauvignon 2016. Rossi Teran 2018. Fakin Il Primo Teran 2017.

Vinarija Roso Dingač 2016. Matijević Barrique Plavac Mali 2016. Vina Laguna Riserva 240 Malvazija istarska 2016. Matošević Grimalda bijela 2018.

Nerica Pošip Mindel 2017. Andrea Cossetto Prima Luce 2019. Damir Mihelić Ghira Madura 2017. Sibon Brut 2016.

Kostanjevec Cuvee Blanc 2018. Sušić Jokan Grand Cuvee Merlot-Syrah 2015. Lovrec Izborna berba bobica Traminac Mirisavi 2018. Zago Bora Rossa 2018.

Koščak Sauvignon 2019. Antunović Jubilea Reserve Grand Selection NV Cmrečnjak Pušipel Classic 2019. Arman G Cru Malvazija 2018.
Vinski izvještaj 2020. Nagrade

Matošević Grimalda Sauvignon Blanc 2018. Kozlović Santa Lucia Malvazija 2016. Matošević Aura 2019. Ante Sladić Tribidrag 2015.

Poljopromet Terra Madre Plavac Mali Premium 2017. Tomaz Viktorija Muškat 2018. Mežnarić Old School Collection Marvel Noir 2017. OPG Hažić Sauvignon Blanc 2019.

Kocijan Pušipel Classic 2019. Vina Horvat Pušipel 2019. Bernobić Malvazija 2019. Kopjar Graševina 2019.

Antunović Premium Limited Edition Graševina 2015. Košutić Škrlet 2019. Dvorac Belaj Selection Malvazija Istarska 2019. AB Vina Malvazija istarska 2019.

Deak Ćaća Moj Pošip 2018. Vina Belje Cabernet Sauvignon-Merlot2016. Poletti Cabernet Sauvignon 2015. Fakin Muškat Žuti 2019.
Vinski izvještaj 2020. Nagrade

Benvenuti Anno Domini Teran 2017. Medea Merlot 2018. Galić Crni Pinot 2016. Orahovica Frankovka Vrhunska 2016.

Ivan Buhać Merlot 2017. Damjanić Duro Istriano 2016. Sosich Muškat 2018. Cmrečnjak Sauvignon 2019.

Kostanjevec Riesling Premium 2019. Najman Rajnski Rizling 2017. Dišpet Kapja Plavac Mali 2018. Cmrečnjak Pinot Sivi 2019.

Perica Q5 Graševina 2017. Vinolog Eclat Cabernet Sauvignon 2017. Bolfan Primus Traminac 2018. Bolfan Primus Cabernet Sauvignon 2016.

Marijan Cabernet Franc 2018. Vicelić Dingač 2016. Zago Prima Bora Malvazija istarska 2017. Makar Graševina 2019.
Vinski izvještaj 2020. Nagrade

Antun Milina Amfora Pošip 2015. Black Island Winery Merga Victa Pošip 2019. Kostanjevec Graševina 2019. Degrassi Terre Bianche Cuvee Blanc Riserva 2015.

Fakin La Prima Malvazija istarska 2017. Veralda Ambra Malvazija 2017. Iločki Podrumi Traminac Vrhunsko vino 2018. Fakin Malvazija istarska 2019.

Andrea Cossetto Prima Luce 2020. Vina Laguna Festigia Cabernet Sauvignon 2017. Vina Laguna Blanc de Moi 2015. Cebalo Grk 2019.

Kolarić Coletti Pinot Grigio 2018. Medea Malvazija istarska 2019. Žigrović Sauvignon Izborna berba bobica 2018. Rossi Malvazija Istarska 2019.

Rossi Chardonnay Riserva 2017. Benvenuti San Salvatore Muškat 2015. Kozlović Malvazija 2018. Krajančić Pošip Intrada 2019.
 Vinski izvještaj 2020. Nagrade

Hrvatska su vina na prošlogodišnjim Decanterovim

Svjetskim nagradama osvojila tri platinaste i jedanaest
zlatnih medalja. Dvije platinaste medalje osvojila su
vina jeftinija od petnaest eura.

Krajančić Pošip II/2016 Macerirano Krajančić Pošip Statut 2016.

Krajančić Opera 2019. Krajančić Moro 2019.

PZ Čara Pošip Marko Polo 2019. Jovanov Pošip 2019.

Pilato Malvazija Sur Lie 2016.

 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

FRANO
MILOŠ
Kriza nas je šokirala,
ali nastavili smo graditi
novu vinariju ukopanu
do 15 metara u stijene
F
rano Miloš, svakako najvažniji dalmatinski vinar, relativno je uspješno
preživio lanjsku godinu. Što je neobično, s obzirom na činjenicu da se Kriza nam je pomogla da
Stagnum nikada nije prodavao u supermarketima. Vinarija Miloš uspje- premostimo berbe koje
la je dakle amortizirati gubitke u HoReCi a da istodobno nije ušla u ve-
like trgovačke lance, što je jedan od sasvim rijetkih primjera u Hrvatskoj.Štoviše,
smo u prošlom desetljeću
Frano Miloš i njegovi sinovi smogli su energije i financijske čvrstoće da nastave s preskočili jer nismo bili
gradnjom nove vinarije u Ponikvama na Pelješcu, koja bi se trebala uvrstiti među zadovoljni kvalitetom
tri ili četiri najspektakularnije u Hrvatskoj. Miloševa strategija beskompromisne
kvalitete i dugo odležanih vina pokazala se otpornom na epidemijsku krizu.
 Mislim da će se posljedice ove krize osjećati više godina, jer
će viškovi vina uzrokovati damping cijena u segmentima vina
šire potrošnje, a velika kriza restoranske industrije će smanjiti
entuzijazam oko restoranskih vinskih lista
Koliko vas je snažno pogodila prošlogodišnja kriza na
vinskom tržištu?
Kriza je došla iznenada. Odsutnost prodaje je jedan iza-
zov, ali drugi je problem bio u uvjetima izolacija i strogih
epidemioloških mjera održati proizvodnju i uspješno završiti
berbu. Na prvi dio ne možemo puno utjecati, ali drugi dio
smo uz puno discipline uspješno odradili, pa smo po tom
pitanju jako zadovoljni.
U ekonomskom smislu ova kriza je nažalost pogodila
cijeli svijet, ponajviše sektore koji uključuju neposredne
ljudske kontakte. Proizvođači finih vina su među sektorima
najpogođenijima pandemijskom krizom. Tim više što su
vinari uz pad prodaje imali jednake ili čak veće troškove
nego u normalnim godinama.
Mi smo srećom proizvođači odležanih vina, tako da nas
s te strane kriza nije omela. Naprotiv, pomogla nam je da
premostimo berbe koje smo u prošlom desetljeću preskočili
zbog toga što nismo bili zadovoljni kvalitetom.
U konačnici, i prodaja je bila bolja nego što smo isprva
očekivali, jer smo zapravo imali vrlo konzervativne proc-
jene na početku krize. Sve u svemu, zadovoljni smo kako
smo se snašli u ovim izrazito izazovnim vremenima. Nara-
vno, kriza još ni blizu kraja, ali vjerujemo da ćemo uspjeti
prebroditi sve izazove koji nas čekaju.
Vaših vina nema u supermarketima. Jeste li razmišljali
o ulasku u neki od velikih lanaca?
Točno, naših vina u pravilu nema u supermarketima, pona-
jviše zato što je naša proizvodnja limitirana i većinom smo
okrenuti HoReCa sektoru, vinotekama i našim privatnim
kupcima.
Zasad ne razmišljamo o ulasku u supermarkete niti to
planiramo u bližoj budućnosti. Ipak, ne smatram da dobri
supermarketi nisu mjesta gdje ne bi trebalo biti finih vina.
Dapače, fina vina treba demokratizirati i učiniti dostupnima
potrošačima što je više moguće.
Kako ste prodavali vina u godini u kojoj uglavnom nije
bilo hotela i restorana?
U vremenima kada su restorani, vinski barovi i hoteli
uglavnom zatvoreni, sve se više okrećemo segmentu koji
nam je i do sada bio jako važan, a to je prodaja našim privat-
nim kupcima, direktno ili preko distributera.
Upravo u lockdownu ljudi su imali više vremena za
uživanje u hrani i vinu u vlastitom domu, tako da nam je
to u ovim vremenima glavni kanal prodaje. Naše ustrajanje
na najvišim standardima kvalitete i osobnog pristupa koji
gajimo već godinama i ovaj se put isplatila.
Jeste li i ove godine uspijevali izvoziti?
Izvoz jest funkcionirao, ali ova pandemija je globalna,
tako da se trgovci vinima diljem svijeta susreću sa sličnim
problemima, nedostatkom prodaje u restoranima, hotelima
i barovima. Svi pokušavaju pronaći alternativne kanale
prodaje. Što i nije u potpunosti negativno, jer sada su pri-
morani otvoriti cijelo jedno novo tržište, a jednog dana kada
se restorani i barovi opet otvore, imat ćemo daleko širu pri-
sutnost na tržištu.
Mogu li butikne vinarije preživjeti još jednu kriznu
godinu poput 2020?
Vjerujem da mogu, jer su butikne vinarije već zbog svoje
veličine dosta žilave i prilagodljive. Doduše, sve ovisi o
tome u kojoj je fazi razvoja kriza uhvatila pojedinu vinar-
iju. Mi smo trenutno u fazi intenzivnog investiranja, grad-
imo jednu od najzahtjevnijih vinarija na ovim prostorima.
Srećom, prije ovoga smo imali duži niz uspješnih godina,
tako da smo spremno dočekali krizu. I premda nas je ova
kriza šokirala, odlučili smo nastaviti s izgradnjom nove
vinarije. Vinarija će najvećim dijelom biti ukopana u sti-
jenu, na mjestima i do petnaest metara ispod razine posto-
jećeg terena. Kroz tri etaže zadovoljit će sve naše potrebe
i pokazati evoluciju naše vinarije. Vjerujemo da je odgov-
ornost svih koji to mogu da nastave s investicijama i tako
pomognu da se ekonomija što prije oporavi, jer ne smijemo
dopustiti da sveopći pesimizam napravi više ekonomske
štete od same krize uzrokovane koronom. 
Što se tiče samog tržište vina, mislim da će se posljedice
ove krize osjećati više godina, jer će viškovi vina uzroko-
vati damping cijena u segmentima vina šire potrošnje, a
velika kriza restoranske industrije će smanjiti entuzijazam
oko restoranskih vinskih lista. Restorateri će biti konzerva-
tivniji u izboru vina, tražit će se provjereni brendovi i bit će
manje eksperimentiranja s novim vinima. To nije dobro za
hrvatska vina na svjetskoj vinskoj sceni. Ipak, dosadašnja
prisutnost hrvatskih vina na stranim tržištima je toliko mala
da i u tim uvjetima možemo bilježiti relativni rast.
Kakve su sada vaše ambicije za Stagnum? Hoćemo li
uskoro vidjeti novu berbu?
Dugoročne ambicije oko Stagnuma se ne mijenjaju, osim
težnje za još većom kvalitetom, u čemu milimetar po mili-
metar uspijevamo. S takvim pristupom svaka NOVA berba
je izazov. Ipak, uspjeli smo postići da Stagnum odležavamo
deset godina prije puštanja na tržište, tako da će uskoro i
berba 2011. biti spremna. Trenutno je vani Stagnum 2009, a
berbu 2010. smo preskočili jer nije bila na razini koju želimo.
VINA LAGUNA
Vinski izvještaj 2020.

Problem je što velik dio

uvoznih vina košta manje
od jednog eura za litru
Taj je trend posebno izražen u nekim trgovačkim lancima. Posljedica je
da se domaća vina potrošačima odjednom čine skupa i gube dio kupaca

Zadovoljni smo rezultatima u krizi, otvorili smo nove kanale
prodaje kroz trgovine 3 Kantuna, surađujemo s nekim
web trgovinama i razvijamo svoju, fokusirali smo se na
supermarkete, izvoz nam je isti. No, lanjska godina bila je težak
udarac za vinski biznis. Nastavi li se kriza u 2021. godini, veći
dio hrvatske vinske industrije mogao bi nestati.
P
orečka Laguna u hrvatskim je okvirima posve
specifična vinarija. Laguna je, primjerice, na lan-
jskim Decanterovim Svjetskim nagradama osvo-
jila dvije zlatne medalje, i to za vina koja na poli-
cama koštaju desetak eura.
Castello, crni cuvee uzorne elegancije je recidivist. Cas-
tello je prije pet ili šest godina već osvojio zlatnu Decant-
erovu medalju. Laguna, koja posjeduje više od 600 hektara
vingorada u Istri i još otkupljuje grožđe od kooperanata,
slikovit je primjer izreke Big is Beautiful.
Laguna puni najprodavanije buteljirano vino u povijesti
hrvatske vinske scene, Malvaziju u prozirnoj boci čija nak-
lada katkad dostiže milijun buteljki .
Istodobno, Laguna proizvodi neka od uistinu najboljih
vina u Istri i u Hrvatskoj, koja imaju iznimni potencijal
odležavanja.
U Laguninu portfoliju iza kojeg stoji briljantni enolog
Milan Budinski, teško je pronaći loše vino. Međutim, proiz-
vodnja vina iz berbe u berbu nije jedini njegov prioritet.
Gospodin Budinski preklani je u Vižinadi počeo saditi dva-
desetak hektara organskih vinograda. Tako je Laguna post-
ala prva velika vinarija u Hrvatskoj koja je formalno ušla
u svijet prirodnih vina. Ovaj strateški iskorak ispravno će
se moći valorizirati tek za desetak godina.
Laguna je, međutim, zbog svoje veličine iznimno izložena
krizama. Kad proizvodite više milijuna buteljki koje inače
redovito palsirate kroz hotele i restorane, i kad hotelsko i
restoransko tržište odjednom nestane, zaista ste u ozbil-
jnom problemu. Laguna je, kako je vidljivo iz odgovora
njenih menadžera, taj problem pokušala riješiti kontrolom
troškova i pojačanim plasmanom vina u maloprodaju, prije
svega u supermarkete.
Koliko su epidemija i njene posljedice utjecale na
prošlogodišnje poslovanje vinskog sektora Agrola-
gune?
U ovoj sad već jako dugoj epidemijskoj krizi, pokazalo
se da kupci usprkos svemu ostaju vjerni brandu koji im
pruža kvalitetu, konstantu i sigurnost. Pokazalo se da su
naš dugogodišnji rad i ulaganje u snagu naših brendova
prepoznati, pa su potrošači ostali vjerni Laguninim vinima.
U vrijeme zatvaranja pojedinih kanala prodaje bilo nam
je iznimno važno da naša vina ostanu dostupna što širem
krugu potrošača. Zato smo odlučili gotovo cijeli portfolio
Izlaz u
retailu
Iako zbog je zbog
same veličine biznisa
izloženija krizama
od konkurencije,
porečka Agrolaguna
pad prodaje u HoReCi
uslijed pandemije
uspješno je amortizirala
pojačanim fokusom na
maloprodaju, u čemu
su posebnu ulogu imali
otvaranje lanca njihovih
delikatesnih trgovina
3 Kantuna i puno jače
otvaranje prodaje u
supermarketima
Laguninih vina plasirati kroz opću maloprodaju, ali i kroz
Tri kantuna, lanac naših delikatesnih trgovina. Taj je pristup
dobro fukcionirao, tako da smo velik dio naših vina uspješno
plasirali na tržište. Ne možemo, naravno, negirati činjenicu
da je značajan utjecaj na ukupne lanjske rezultate prodaje
vina imala blokada HoReCa kanala. Stoga smo poduzeli
sve moguće mjere kako bismo kompenzirali pad prodaje u
restoranima i hotelima. Ostvarili smo, primjerice, suradnju
s nekoliko on line trgovina. Radimo i na razvoju vlastitog
web shopa kako bismo bili što dostupniji kupcima u vri-
jeme ograničene mogućnosti kretanja.
Ipak, jasno je da smo se morali suočiti s padom prodaje
vina, baš kao sve druge vinarije u Hrvatskoj.
Što su vam bili glavni kanali prodaje u 2020. godini?
S obzirom na pad prodaje u HoReCi, najvažniji su nam
bili supermarketi, vlastite trgovine i internetska prodaja.
Kako je kriza utjecala na vaše poslovne planove,
razdoblju planiramo jačati položaj na domaćem tržištu, ali su od jednog eura po litri. Uz to, velik izazov za legalnu
jeste li morali odustati od već planiranih investicija
i plasaman našeg asortimana na tržištima izvan Hrvatske. hrvatsku vinsku proizovdnju predstavlja “domaća”, kućna
ili morali otpuštati ?
Važan nam je cilj daljnje jačanje kvalitete i konkurentno- proizvodnja vina kojoj se ne može ući u trag. To se vino
U lanjskoj nam je godini bilo najvažnije sačuvati radna
sti vina. Međutim, zbog neizvjesne situacije izazvane epi- prodaje neformalnim kanalima. Na prodaju hrvatskih vina
mjesta, stabilnost poslovanja i kvalitetu vina. Zadovoljni
demijom jasno nam je da nema brzog povratka an staro. utječu i globalni brendovi, koji nižim cijenama privlače
smo što nismo morali nikoga otpustiti. Zadovoljni smo i jer
“Novom normalnom” prilagođavamo se smanjivanjem svih pozornost potrošača. Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju
smo bez obzira na zaista teške poslovne okolnosti uspjeli
rizika kako bismo nastavili redovito poslovanje. strana su vina postala jeftinija, pa se na policama trgovačkih
otkupiti sve dogovorene količine grožđa od naših stalnih
centara često prodaju u bescjenje. Taj je trend posebno
kooperanata, premda zbog visoke rodnosti lanjske berbe
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje? izražen u pojedinim supermarketima, gdje se vina iz Čilea,
nismo imali puno potreba za otkupom. Otkupljujući dogo-
Mi izvozimo oko deset posto vina, što se u krizi nije Argentine, pa čak i Francuske vrlo često prodaju po jako
voreno grožđe, pokazali smo odgovornost prema zajednici.
promijenilo. Radimo na povećanju izvoza, ali ne mislimo niskim akcijskim cijenama. Posljedica je da domaća vina
Naši su se kooperanti uvjerili da smo pouzdan i odgovoran
da će izvoz postati naš primarni kanal prodaje. potrošačima odjednom čine skupa i gube dio kupaca. Nad-
dugoročni partner.
alje, usprkos visokoj kvaliteti koja nam je glavna prednost,
Sve predviđene aktivnosti u kompaniji odvijale su se
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jed- hrvatska vina nisu prepoznata izvan naših granica, pa uvoz
prema planovima i unutar rokova, uz pridržavanje svih
nu kriznu godinu poput lanjske? značajno nadmašuje izvoz.
mjera koje je Stožer propisao. Sve smo resurse aktivirali
Lanjska je godina bila težak udarac za hrvatsku vinsku
kako bismo se što brže vratili na rezultate iz 2019. godine.
industriju. U slučaju da se kriza nastavi i u 2021. godini, Jesu li medalje na velikim međunarodnim natjecan-
U izazovnom razdoblju uspjeli smo otvoriti još dva nova
veći dio hrvatske vinske industrije mogao bi nestati. Preživ- jima, poput Decanterovih Svjetskih nagrada, bitno
butika Tri kantuna u Splitu i na Trešnjevačkoj tržnici u
jet će najsnažniji i najsnalažljiviji. Svejedno, mi smo i dalje utjecale na prodaju Vaših vina?
Zagrebu.
optimisti. Nadamo se da će se pandemija uskoro smiriti, i Nagrade su sigurno jedan od pokretača naše priče o
da ćemo nastaviti normalno poslovati. kvaliteti vina. Svako priznanje kvalitete vina velika je moti-
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u
vacija našem timu da i dalje proizvodi vrhunska vina. To
kriznim godinama?
Kako hrvatsku vinsku industriju učiniti profitabil- nam je i potvrda da idemo u pravom smjeru. Naposljetku,
Uspjeli smo zadržati tržišne udjele, pozicije i izvozna
nom i održivom? svaka zlatna medalja našim stalnim potrošačima potvrđuje
tržišta. Logično je da smo investicije i marketinške aktiv-
Hrvatska vinska industrija bori se s vrlo jakom konkurenci- da kupuju vrhunsko vino i stvara novi val interesa u jav-
nosti morali prilagoditi stvarnoj situaciji. U predstojećem
jom iz drugih zemalja. Cijene mnogih uvoznih vina niže nosti.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

NIKOLA
BENVENUTI
Cilj nam je 50
posto naših
vina plasirati na
izvozna tržišta
Izvoz disperzira rizik i smanjuje ovisnost o jednom prodajnom
kanalu, jednom tržištu i jednoj grupi kupaca. Mi sada izvozimo
oko 30 posto naše proizvodnje. U narednim godinama planiramo
izvoziti pola ukupne proizvodnje, kaže Benvenuti
 Da bi nacionalna vinska industrija postala dugoročno profitabilna,
ona mora raditi na standardizaciji ciljeva i na efikasnoj promociji.
Primjerice, mi smo u Vinistri donijeli dugoročnu strategiju na temelju
koje izrađujemo sve operativne planove, kao i programe pojedinačnih
aktivnosti. Uskoro dovodimo profesionalca koji će sve naše planove
provoditi, po uzoru na austrijski AWMB ili Udrugu vinara Novog
Zelanda i slične organizacije tog profila

N
ikola i Albert Benvenuti najistaknutiji su pred- zaraditi dodatni novac otvaranjem novih prodajnih kanala,
stavnici srednjeg naraštaja istarske vinske poput web shopa i privatnih kupaca. Dugoročno gledajući,
scene. Braća Benvenuti afirmirala su se de- direktor Vinistre smatra da je izvoz apsolutno esencijalan za
setak godina poslije Kozlovića, Matoševića i hrvatsku vinsku industriju. “Izvoz disperzira rizik i sman-
Coronice, i sedam ili osam godina prije Fakina i Dam- juje ovisnost o jednom prodajnom kanalu, jednom tržištu i
janića. Benvenuti iz Kaldira kraj Motovuna, u razmjerno jednoj grupi kupaca. Mi sada izvozimo oko 30 posto naše
su kratkom razdoblju od jedva petnaestak godina postali proizvodnje. U narednim godinama planiramo izvoziti 50
jedna od najstabilnijih hrvatskih vinarija. posto proizvodnje.”
Njihova mlada Malvazija neizostavna je u restoranima i Benvenuti, čini se, ne misli da je lanjski krizni udar, koji
boljim supermarketima. Macerirana malvazija Anno Domini bi se u manjoj mjeri mogao nastaviti i ove godine, ravnom-
na putu je prema vrhu istarske vinske proizvodnje. Terani jerno pogodio cijelu hrvatsku vinsku industriju. “Ne možemo
su nositelji svjetskih zlatnih medalja, dok su slatka vina općenito razgovarati o tome je li hrvatska vinska scena kadra
Corona Grande, San Salvatore od malvazije i San Salvatore preživjeti još jednu krizu poput ove u 2020. Tu se nužno radi
od bijelog muškata uglavnom senzacio- o individualnim slučajevima. Vinari koji
nalna. ‘Hrvatska se može su bili poslovno bolesni prije krize, vje-
Single vineyard teran Santa Elisabetta rojatno neće preživjeti ni prošlu godinu a
dvije je godine zaredom proglašen najbol- pohvaliti bitnim kamoli još jednu kriznu godinu.
jim hrvatskim vinom, u izboru Kulta komparativnim Oni koji su plesali na rubu egzistencije
Plave Kamenicef u kojem glasaju som-
melieri, kritičari i drugi vinski profesion-
prednostima sada su u vrlo izazovnoj situaciji. Oni koji
su gradili posao na zdravim temeljima
alci. poput autohtonog sigurno mogu izdržati krizne situacije,
Riječ je o jednom od najtraženi- sortimenta i duge a oni koji su u prethodnim dobrim godi-
jih hrvatskih vina, koje se i privatnim nama stvorili rezerve, zapravo ne osjećaju
kupcima i restoranima prodaje u vrlo vinske tradicije. ozbiljnije potrese.” Srednja generacija
ograničenim količinama. Zato se moramo Nikola Benvenuti, kao jedan do šefova
Benvenuti iz Kaldira kraj Motovuna
Vinski biznis braće Benvenuti toliko je
stabilan, da usprkos krizi nisu odustali od
fokusirati na tržišno veoma uspješne vinarije i kao direk-
u razmjerno su kratkom razdoblju
tor Vinistre, dvostruko je kompetentan
gradnje nove vinarije, koja će zaokružiti više pozicionirana sugovornik za razgovor o budućnosti od jedva petnaestak godina postali
ovaj iznimno ambiciozni obiteljski kon- vina a ne bulk hrvatske vinske industrije: “Da bi nacio- jedna od najstabilnijih hrvatskih
cept. nalna vinska industrija postala dugoročno vinarija, s etiketama nezaobilaznima
Nikola Benvenuti, direktor Vinistre, profitabilna, ona mora raditi na standard- na svjetskim ocjenjivanima i u
kaže kako je i njegova vinarija pogođena padom prodaje u izaciji ciljeva i na efikasnoj promociji. Primjerice, mi smo u hrvatskim restoranima i vinotekama
dojučerašnjem najvažnijem kanalu, restoranima, hotelima i Vinistri donijeli dugoročnu strategiju, na temelju koje izrađu-
barovima. jemo sve operativne planove kao i programe pojedinačnih
Tako je u slučaju vinarije Benvenuti sektor HoReCe pao aktivnosti. Uskoro dovodimo profesionalca koji će sve naše
za 56 posto, izvoz za 34 posto, dok je prodaja u drugim planove provoditi, po uzoru na austrijski AWMB ili Udrugu
kanalima, od same vinarije do supermarket i vinoteka, ostala vinara Novog Zelanda i slične organizacije tog profila.
na sličnim razinama kao i 2019. godine. E sada, Sve to treba napraviti i na nacionalnoj razini.
Usprkos padu prodaje, braća Benvenuti nisu odustala od Hrvatska se može pohvaliti nekim bitnim komparativnim
investicijskog programa, koji obuhvaća i gradnju nove vi- prednostima poput autohtonog sortimenta i duge vinske
narije: ”Trošili smo rezerve. Nadamo se da će se ove go- tradicije, što neke konkurentske zemlje nemaju. Zato se
dine situacija normalizirati, pa planiramo otvoriti nova radna moramo fokusirati na tržišno više pozicionirana vina a ne
mjesta,” kaže Nikola Benvenuti, “Vinarija je pokušavala ušt- na bulk prizvodnju. Tu leži održivost i profitabilnost hrvatske
edjeti rezanjem svih troškova koji nisu bili neophodni, ali i vinske scene,” zaključio je Nikola Benvenuti.
MARKO FAKIN

Prodali smo 20 posto vina

manje nego 2019. godine
Prodaja u restoranima u kratkoj ljetnoj sezoni i značajan rast
izvoza zaslužni su za puno bolje rezultate od očekivanih
 U supermarkete se baš i nismo gurali jer smo vjerovali u ljetni rast prodaje
u restoranima, što se pokazalo točnim. U vinariji smo u ljetnim mjesecima
prodali puno vina, ali u predsezoni i posezoni nije išlo dobro. Vinoteke
na moru su lani najviše stradale jer turističkih grupa skoro da i nije bilo.
Govorim i iz osobnog iskustva jer imam dvije vinoteke u Motovunu.
S druge strane, značajno smo povećali izvoz

M
arko Fakin najnagrađivaniji je istarski i hr- posto ukupne proizvodnje a lani je u inozemstvo otišlo čak
vatski vinar unatrag najmanje pet godina. 30 posto naše ukupne prodaje vina. Porasla je, naravno, i
Fakin je osvojio doslovno desetke zlatnih prodaja kroz web shopove.”
medalja na Vinistri, i jedini je naš vinar koji Uslijed epidemijske krize Marko Fakin odustao je od sad-
je četiri godine zaredom, uključujući i 2020. osvajao zlatne nje vinograda planirane za proljeće prošle godine. Fakin za
medalje na Decanterovim Svjetskim nagradama. sebe kaže da, financijski govoreći, voli igrati na sigurno,
Fakin je pola istarskih cesta izlijepio sjajno dizajniranim tako da je uvijek spreman izdržati godinu dana bez ikakve
plakatima Fakin Good Wines, s Decanterovim medaljama. prodaje vina, a lanjsku je godinu uspio završiti pozitivno, pri
Pa je još renovirao obiteljski restoran u Motovunu s fan- čemu je izvoz imao iznimno važnu ulogu: “Izvoz je svakako
tastičnim pogledima na zelenu Istru, i s vrlo dobrom hranom jedna od trajnih i značajnih smjernica našeg vinarstva. Viso-
koju je kao konzultant potpisao cijenjeni kom kvalitetom vina od autohtonih sorti
chef Zdravko Tomšić. Fakin je zbog možemo doći na svjetske vinske karte.
Fakin je već pet godina u strelovitom,
posve vertikalnom usponu, što treba zah-
krize odustao Ovdje važnu ulogu igra simbioza turizma
i vinogradarstva. Bitno je da gosti prili- Drugi najjači
valiti kako njegovoj golemoj energiji i od sadnje novih kom posjeta Hrvatskoj probaju naša vina, istarski brend
fokusiranosti tako i nekima od najvred- vinograda, ali kako upoznaju naše autohtone sorte i uvjere se
nijih istarskih vinograda, na brdima s u kvalitetu hrvatskih vina. Tako stvaramo Fakin je na
pogledom na Motovun. je, kaže, financijski pretpostavke za izvoz. A naša je vinarija vinogradima koji
Čini se da Marka Fakina , mladog, konzervativan, u epidemijskoj godini dodatno radila na spadaju među najbolje
jakog i pametnog čovjeka, nije zaustavila
ni epidemijska godina.
uvijek je spreman kvaliteti. Primjerice, upravo smo dras-
u Istri, rigoroznim
tično smanjili prinose crnih sorti, i to na
Premda ne prodaje vina u supermarke- izdržati godinu dana tri do četiri tone po hektaru, pa iz berbe postupcima u uzgoju i
tima, Marko Fakin doživio je najmanji bez ikakve prodaje 2020. očekujemo odlična vina,” rekao vinifikaciji i fokusu na
pad prodaje od svih vrhunskih hrvatskih nam je Marko Fakin. kvalitetu, stvorio drugi
vinara s kojima smo razgovarali. vina. Lanjsku godinu Usporedbe radi, tri do četiri tone po najjači istarski vinski
Naime, Fakin je 2020. prodao oko 80 završio je u plusu hektaru prinosi su karakteristični za pre- brend nakon Kozlovića,
posto vina u usporedbi s 2019. godinom, mier cru pa i neke grand cru vinograde koji bi stručnjaci za
a njegov distributer Boris Dešpoja kaže u Burgundiji. Druga bitna pretpostavka
kako je bazična Malvazija iz 2019. gotovo potpuno otišla. vinski marketing
izvoza, ali i uspješne prodaje u Hrvatskoj, u Fakinovom su
Orijentacije radi, Fakin puni između 60 i 70 tisuća buteljki slučaju međunarodne nagrade. “Zlatne medalje bitno su trebali proučavati.
mladih malvazija godišnje. utjecale na prodaju naših vina. Vijesti o nagradama dolaze
Evo kako sam gospodin Fakin analizira prodaju svojih do vrlo velikog broja ljudi, koji se pretvaraju u potencijalne
vina u epidemijskoj godini: “HoReCa nam je kao i u svim kupce naših vina. Posebno smo ponosni na to što kupcima
prethodnim godinama bila glavni prodajni kanal. U ljetnim dajemo određenu sigurnost kvalitete, budući da smo četiri
se mjesecima osjetio doslovno golemi rast prodaje. Kad je godine zaredom osvajali Decanterove zlatne medalje. To je
riječ o supermarketima, tu se baš nismo gurali jer smo vje- veoma važna referenca u izlasku na inozemna tržišta. Pojed-
rovali u rast prodaje u restoranima i hotelima tijekom ljeta, ini strani kupci, distributeri, došli su nam s upitom za kupnju
što se pokazalo točnim. Vlastita prodaja, dakle prodaja u i zaista su kupili ozbiljne količione vina a da ga nisu ni
vinariji, doživjela je značajan pad. U ljetnim smo mjesecima kušali, vjerujući Decanterovim ocjenama naših vina,” kaže
u vinariji prodali puno vina, ali u predsezoni i posezoni nije Marko Fakin. No, tajna Fakinove iznimno uspješne prodaje
išlo dobro. Vinoteke su, pak, lani najviše stradale. Tu mislim u najgoroj godini novije povijesti hrvatskog vinarstva, prije
na vinoteke na moru, koje ovise o turističkim grupama. Ove svega je u snazi brenda.
godine turističkih grupa skoro da i nije bilo, pa se tu osje- U samo pet godina Marko Fakin stvorio je drugi najjači
tio veliki pad prometa. Ovo govorim i iz osobnog iskustva, istarski vinski brend iza Franka Kozlovića. Fakinove bi pos-
jer imam dvije vinoteke u Motovunu. S druge strane, znača- tupke u građenju brenda trebao analizirati svatko tko se želi
jno smo povećali izvoz. U 2019. godini izvezli smo desetak ozbiljno baviti vinskim marketingom.
Medea je 2020. preživjela i zahvaljujući
izravnoj prodaji vina u podrumu
Investicija u kušaonicu u Vodnjanu Medei se lani višestruko isplatila. Bila je epicentar prodaje

J
ednog listopadskog popodneva sjedili smo u Medeinoj
kušaonici u Vodnjanu. Kušaonicu su upravo napuštale
tri gospođe iz Kragujevca, koje su kupile nekoliko san-
duka vina i maslinova ulja. “Ovako je bilo cijelo ljeto,”
zadovljno je prokomentirao Marko Krstačić, šef Medeine
vinske proizvodnje.
“Mislim da nikad nismo prodali toliko vina u samoj vinar-
iji,” nastavio je energični gospodin Krstačić. “Tijekom ljeta
turisti su dolazili ovdje i kupovali vino na kartone. Ne na
boce, na kartone. Možda je tome pridonijela i činjenica da se
zbog epidemije sve moralo zatvarati do ponoći i što nije bilo
noćnih klubova, pa su ljudi očito kupovali neočekivano velike
količine vina za privatne zabave. Da je puna sezona trajala
još malo dulje, rezultati bi nam zaista bili jako dobri, neus-
poredivo bolji od onih koje smo predviđali kad je počela epi-
demija,” zaključio je Krstačić.
Medea je jedan od najozbiljnijih istarskih vinskih projekata.
Riječ je o precizno posloženoj vinariji s tri ranga vina. Bazična
Medea s navojnim čepovima isporučuje izvrsnu vrijednost za
novac. Te butelje terana, cabernet sauvignona, merlota, mal-
vazije, chardonnaya i rosea, u vinotekama koštaju manje od 40
kuna, a vina su redovito dobra do veoma dobra. Druga linija
Montiron posvećena je malvaziji s položaja Montiron, na
kojem je dosta starijih loza. Malvazija Montiron dizajnirana
je da pokuša postići optimalnu ravnotežu između svježine i
punoće. Stručni enogastro magazin Akademija, koji je izlazio
2012. i 2013. godine, Montiron je bio proglasio najboljim
hrvatskim vinom za 2012. U žiriju je sjedilo dosta ozbiljnih
autoriteta, od Tomislava Tomca do Klaudija Jurčića, Aka-
demijina urednika za vino. Treća Medeina etiketa Punta Greca
Jedan od najozbiljnijih istarskih projekata
Medea je precizno posložena vinarija s tri ranga vina:
bazičnom Medea etiketom, malvazijom s položaja
Montiron i Punta Grecom koja je hrvatski vinski fenomen
sasvim je ekskluzivna. Radi se o jednom do najboljih merlota
u Hrvatskoj, čije grožđe raste na maloj istoimenoj izbočini u
moru, okruženoj vodom s tri strane. More je toliko blizu vin-
goradu da sol katkad uništi cijelu berbu. No kad berbe uspiju,
gusta, koncentrirana a opet elegantna Punta Greca zna biti
senzacionalna.Premda je Medea dobro uhodan i racionalno
postavljen posao, i ona je, naravno, ozbiljno pogođena epi-
demijom. Sandra Marček Cvitić direktorica Medeina mar-
ketinga, promocije i prodaje, u razgovoru za Vinski izvještaj
naglašava kako je HoReCa dosad bila glavni kanal prodaje
Medeinih vina, a plasmani u HoReCu lani su se više nego pre-
polovili.
“Naš su presudni kanal prodaje lani zapravo bili naša vinar-
ija i naši dućani,” kaže gospođa Marček Cvitić. Medea je jedna
od mnogih hrvatskih vinarija koje su prošle godine odustale od
predviđenih investicija. Medea nije nikoga otpustila, ali nije
zapošljavala sezonske radnike kao što je to činila prethodnih
godina.
Medea se, zapravo, situaciji na tržištu prilagođavala uštedama
i otvaranjem novih prodajnih kanala, pri čemu su osobito važni
maloprodaja i on line prodaja izvan Hrvatske.
Sandra Marček Cvitić drži da će hrvatska vinska industrija
vrlo teško preživjeti još jednu kriznu godinu poput 2020. jer je
lanjska kriza izazvala rast zaliha i pad kupovne moći domaćih
potrošača. Medeino rješenje za uspostavu dugoročno održive
i profitabilne vinske proizvodnje u Hrvatskoj razlikuje se od
većine drugih vinarija koje smo anketirali.U Medei, naime,
smatraju da treba sniziti proizvodne cijene vina, što traži
dodatna ulaganja u tehnologiju i mehanizaciju, kako bi se opti-
mizirala efikasnost proizvodnje.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

KLAUDIO
TOMAZ
U epidemijskoj je godini
ušao u svoju najveću
investiciju: izgradnju
novog vinskog podruma
U
studenom lanjske godine posjetili smo obitelj Tomaz,
probali dvadesetak njihovih vina i uživali u jednom od Motovunski vinar Klaudio Tomaz
najboljih istarskih pršuta modernog doba: prije nego što kaže kako je ova kriza još jednom
je postao vinar, gospodin Tomaz bio je ugledni mesar, što
potvrdila da se kvalitetan proizvod
se vidjelo u tom briljantnom pršutu koji nadilazi sve hrvatske pršu-
prepoznaje i kupuje i u najtežim
tarske standarde. Kad smo odlazili, Klaudio Tomaz rekao nam je da
okolnostima
uskoro, već za koji dan, potpisuje dokumente o ulaganju u novi po-
drum. Riječ je o vrlo ozbiljnoj, višemilijunskoj investiciji u koju se
 Na putu smo realizacije dugogodišnjih planova, kojih
se nismo odrekli unatoč problematičnim okolnostima.
Radi se o projektima i investicijama na kojima radimo
već dugo. Znam da se čini da je situacija za investicije
nepovoljnija nego ikad, ali nadamo se većim potporama
i nastavku normalnog poslovanja

načelno ne ulazi usred najveće zamislive krize na vins-
kom tržištu. No, usred krizne godine nove su podrume
izgradili Frano Miloš, obitelj Tomac, a u gradnju se sada
upustio i Klaudio Tomaz, motovunski vinar koji je lani
osvojio dvije zlatne medalje na Decanterovim Svjetskim
nagradama.
Par tjedana poslije našeg posjeta Klaudio Tomaz pos-
lao nam je pisane odgovore na anketna pitanja za Vinski
izvještaj. U jednom od odgovora potvrdio je da se inves-
ticija u podrum neće obustaviti. “Na
putu smo realizacije naših dugogo-
dišnjih planova, kojih se nismo odrekli
‘Moramo
unatoč svim problematičnim okolnos- kvaliteti, jer na
tima. Radi se o projektima i investici- koncu, za nama
jama na kojima radimo već dugo.
Znam da se čini kako je situacija za
ostaje samo
preko interneta. Najviše su podbacile lokalne vinoteke,
na što upozoravaju svi istarski vinari s kojima smo razgo-
varali za Vinski izvještaj.
Osobito je zanimljivo da se Teran Barbarossa, koji je
lani osvojio zlatnu medalju na Decanterovim Svjetskim
nagradama (a preklani srebrnu) najnormalnije prodaje u
Intersparovim trgovinama, što je zaista svima koristan i
golemi doprinos demokratizaciji kulture vina u Hrvatskoj:
Tomaz prazni skladište, a kupcima je široko dostupno
vino koje je dobilo visoko svjetsko
priznanje. Klaudio Tomaz ravnopravno
raditi na koristi sve prodajne kanale jer je prak-
tičan, brz efikasan i prije svega vjeruje
u kvalitetu proizvoda.
kvaliteta Kad smo razgovarali o dugoročnoj
profitabilnoj održivosti hrvatske vin-
i

investicije nepovoljnija nego ikad, vina i ona prije ili ske proizvodnje, Tomaz je ponovno
ali nadamo se većim potporama kao kasnije pronalazi inzistirao na kvaliteti kao glavnom krit-
i nastavku normalnog poslovanja, put do publike. eriju: “Moramo raditi na kvaliteti, jer na
kako bismo lakše realizirali ulaganje,” koncu, za nama ostaje samo kvaliteta
napisao je Tomaz. Moramo inzistirati vina i ona prije ili kasnije pronalazi
Obitelji Tomaz novi je podrum zaista na autohtonosti. put do publike. Moramo inzistirati
neophodan. Sadašnje stanje njihove Važno je imati nešto na autohtonosti. Važno je imati nešto
vinarije može se opisati kao disperzivni jedinstveno, što samo vi možete pružiti
garažizam: dio je opreme doslovno na
jedinstveno, što samo tržištu.”
parkiralištu, nešto bačvi u obiteljskoj vi možete pružiti Promatrajući šezdesetak godina stari
kući, a nešto na drugim lokacijama tržištu,’ kaže jedan vinograd točno preko puta Tomazove Kvaliteta i autohtonost
kraj Motovuna: iz Tomazove kuće na od najnagrađivanijih kuće, posve je jasno na što je dvostruki Šezdeset godina stari Tomazovi vinogradi
adresi Kanal 36 puca prekrasan pogled Decanterov šampion mislio govoreći o koji gledaju na Motovun, utjelovljuju
na povijesni Motovun. Stječe se dojam istarskih vinara. autohtnosti i kvaliteti. Klaudio Tomaz filozofiju autentičnosti i kvalitete vinarije
da Klaudio Tomaz spada među istarske jedan je od Motovun Boysa, najna-
vinare koji su lakše podnijeli krizu epidemijske godine. građivanije grupe vinara u Istri. Ni Tomaz, kao ni braća
Tomaz, naravno, priznaje pad prihoda od prodaje vina, Benvenuti ni Marko Fakin, lani nisu doživjeli katastrofu.
ali naglašava kako se i u epidemijskoj godini uvjerio Godinu su preživjeli uspješnije od velike većine hrvatskh
da se kvalitetan proizvod usprkos svim negativnim pri- vinara.
likama na kraju ipak prepoznaje i kupuje. “Epidemijska Jedinstvena kombinacija vrijednog terroira, visokih
je godina svojevrsni filter kroz koji kvaliteta pobjeđuje,” ambicija, poslovne okretnosti i prvorazrednog brendiranja
smatra gospodin Tomaz. Njegova su se vina lani ravno- gurnuli su Motovun Boyse, pa tako i Klaudia Tomaza,
pravno prodavala kroz sve moguće kanale, dakle i kroz u malu grupu hrvatskih vinara koja se efikasno suprot-
HoReCu ali i u supermarketima, u izvozu, u vinariji i stavila epidemiji.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

FRANCO
CATTUNAR
Najveći istarski
privatni vinogradar
lani je povećao izvoz
čak i u Italiju
T
u bliže nama u sjevernoj Italiji prilično se dobro prodajemo. Do-
bro se prodaju razni tipovi naših vina, od ovih koja se lako piju
poput sauvignona, do ozbiljnih terana i maceriranih malvazija. Opseg proizvodnje Franca
Koroni usprkos, uspjeli smo povećati prodaju u Italiji. Prilično Cattunara prirodno tjera
sam uvjeren da je izvoz jedini izlaz. Budimo realni, hrvatsko tržište je pre- da gleda prema vani, i taj
malo da proguta svo vino koje se ovdje proizvodi. Čak i u najboljim turis- je fokus na izvoz bio od
tičkim sezonama, hrvatsko je tržište naprosto premalo,”pričao nam je kra- velike pomoći u pandemiji
jem lanjske godine Franco Cattunar, najveći istarski privatni vinogradar,
čovjek koji posjeduje više od pedeset hektara vinograda u zapadnoj Istri,

blizu Brtonigle. Cattunarov opseg proizvodnje prirodno
ga tjera da gleda prema vani, što mu je u epidemijskoj
godini pomoglo. Franco Cattunar, naime, već više go-
dina izvozi vina u Italiju: lani se to pokazalo jednim od
rješenja. Naravno, samo jednim .
Cattunarov je portfolio diversificiran. On proizvodi sva-
kodnevna, takozvana supermarket vina, kao i neka od
najambicioznijih vina u Hrvatskoj. Lani je za maceriranu
malvaziju Nonno dobio platinastu medalju i 97 bodova
na Decanterovim Svjetskim nagradama.
U prijašnjim je godinama osvajao zlato za odležanu mal-
vaziju Collina.
Teran Kappi nikad se nije uspio kvalificirati za međun-
arodnu zlatnu ili platinastu medalju, jer tom monumental-
nom vinu, realno govoreći, treba desetak godina odleža-
vanja da bi se opustilo, zaokružilo i postalo spremno
za natjecanja. No, kad ga probate u optimalnoj formi,
sasvim je razvidno kako je riječ o jednom od najimpre-
sivnijih hrvatskih crnih vina. Franco Cattunar lanjsku je
godinu završio sa šezdesetak ili nešto više posto prometa
u usporedbi s 2019.
Budući da restorani i hoteli pola godine nisu radili,
glavni su mu kanali prodaje bili vlastita vinarija, super-
marketi i izvoz.
Cattunarova se vinarija nalazi u sklopu njegova five star
hotela Wine Residence u Novoj Vasi, što svakako olakšava
prodaju kod kuće. Kad smo ga posljednji put posjetili u
studenom lanjske godine, hotel je bio solidno popunjen a
grupa stranih turista upravo je ulazila na tasting.
Većina njih na kraju kupi nešto vina. Tijekom ljeta i kod
Cattunara su se, kao i drugdje u Istri, vina prodavala na
Istraživanje
terroira
Od crne malvazije
do Četiri zemlje,
glavna misija
istraživanje i
vrednovanje
lokalnog terroira
Cattunarova su
glavna misija
sanduke a ne na boce, premda je ukupni promet bio manji
nego prethodnih godina. No, Franco Cattunar ni u jed-
nom trenutku nije izgledao zabrinuto. Vinarija Cattunar u
proteklih je deset godina prerasla u krajnje respektabilan
poslovni projekt, sa čvrstom financijskom konstrukcijom.
Cattunar sada ima veliki podrum, dvije kušaonice,
prilično suvremenu opremu i jasnu viziju o tome što treba
raditi da bi ostao u samom vrhu scene.
Prije desetak godina Cattunar je razumio kako je terroir
glavni dugoročni argument istarskog vinarstva.
Pa je dao izraditi elaborate o četiri zemlje: naime, Cat-
tunarovi vinogradi objedinjuju sve četiri istarske geološke
podloge, a on odvojeno vinificira malvazije s crne, crvene,
sive i bijele zemlje.
Zatim je Cattunar na svoje etikete stavio oznaku Terroir
zapadne Istre i počeo istraživati krajnje granice terroir-
skih vina s Nonnom, Collinom i teranima.
U međuvremenu su stigle sve moguće svjetske i domaće
nagrade. Kod Franca Cattunara, kao i kod drugih često
nagrađivanih istarskih vinara, zlatne i platinaste medalje
znače izravnu preporuku za kupnju, ali i za uvrštavanje
u vinske karte prestižnih istarskih i kvarnerskih hotela i
restorana. malvazija Collina prije dvije je godine, prim-
jerice, bila jedno od najprodavanijih vina u opatijskom
Navisu, premda je osjetno skuplja od svježih malvazija.
Cattunarov model diversifikacije portfolia, inzistiranja
na autohtonosti i terroiru kao i građenja brenda na kombi-
naciji lokalnog karaktera i međunarodnih priznanja, poka-
zao se prilično otpornim na epidemijsku godinu.
Franco Cattunar, čini se, spada među one vinare, koji
će iz krize izaći s razmjerno malo posljedica.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

IVAN
DAMJANIĆ
U supermarketima smo prodali
20 posto, a u vinariji 25 posto
više vina nego u godini prije
lanjske pandemijske krize

I
van Damjanić iz Fuškulina kraj Poreča svakako je, uz Marka Fakina,
najvažniji istarski vinar mlađe generacije. U 2018. i 2019. gospodin
Damjanić osvojio je više zlatnih medalja na Decanterovim Svjetskim Ivan Damjanić iz Fuškulina, uz
nagradama i na International Wine Challengeu. Damjanićev cuvee Cle- Marka Fakina najvažniji istarski
mente Blanc skicirao je novi pogled na plemenita istarska bijela vina, dok je vinar mlađe generacije, govori
crni Clemente toliko gust i čvrsto strukturiran da mu treba barem pet do šest o lekcijama pandemijske krize i
godina odležavanja prije nego što uopće ima smisla otvoriti bocu. S druge prilagodbi kao uvjetu opstanka
strane, Damjanićeva je Borgonja jedno od najboljih lakopitkih istarskih
crnih vina, dok je bazna malvazija redovito veoma dobra.
 Ova nas kriza mora naučiti da je hrvatsko tržište premalo
za kvalitetan plasman svih dobrih hrvatskih vina. Vrijeme
je da izađemo na svjetsko tržište. Naravno, govorim o
nišnom tržištu jer je naša proizvodnja u globalnim okvirima
minijaturna. Kad smo već toliko mali, moramo biti posebni
Ivan Damjanić prilično je detaljno odgovorio ne naša
pitanja o efektima epidemijske krize na poslovne rezul-
tate njegove vinarije.
Koliko su epidemijska kriza i sve njene posljedice ut-
jecale na vaše poslovanje u protekloj godini?
Nakon 2019. godine kad su se naša vina izvrsno pro-
davala, 2020. smo doživjeli kao svojevrsno vatreno
krštenje i poticaj za novi način razmišljanja i poslovanja.
Prvo smo mislili da ćemo ostvariti samo 35 do 40 posto
prodaje u usporedbi s prijašnjom godinom. Do kraja
rujna već smo bili na 60 posto, što je premašilo sve naše
prognoze. Kao vječni optimist, i na krizu u 2019. godini
pokušavam gledati pozitivno. Dio vina će odležati pa će
u ovoj godini izaći na tržište u boljoj formi nego da smo
ih prodavali dok su bila posve mlada.
Što su prošle godine bili vaši glavni prodajni kanali ?
HoReCa nam je pala za oko 50 posto. Supermarketi
su srećom porasli za dvadesetak posto. Počeli smo se
otvarati prema prodaji u supermarketima. Prodaja u
vinariji još je više porasla. Premda je sezona trajala vrlo
kratko, u vinariji smo prodali 20 do 25 posto više vina
nego u normalnoj turističkoj sezoni 2019. godine.
U vinotekama smo zabilježili jednak rezultat kao 2019.
Mislim da vinoteke u Istri već nekoliko godina prolaze
kroz ozbiljnu krizu, naprosto zato što turisti žele degusti-
rati i kupovati izravno u vinarijama, pa im ne trebaju
vinoteke. Izvoz nam je drastično pao, za oko 80 posto.
Nadam se da izvoz čeka bolja vremena, dakle otvaranje
restorana i barova na našim inozemnim tržištima.
Internetska prodaja raste, ali nedovoljno. Pretpostavljam
da je problem u skupoj i sporoj dostavi.
Kako je kriza utjecala na vaše poslovne planove?
Sve smo planirane i započete investicije završili usprkos
krizi, jer je naš investicijski ciklus bio izravno povezan s
proizvodnjom u podrumu. Investicije koje nemaju plan-
irani povrat novca već u godini nakon ula- ganja, zaus-
tavili smo ili odgodili za iduće dvije godine, jer se bez njih
moglo. Konkretno, to znači da i dalje radimo po starom
sustavu i sa starom opremom. Nikoga nismo otpustili,
nismo spuštali plaće, ali smo tražili da se radi više nego
prije. Sistematizacija radnih mjesta lani nije postojala.
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u
kriznim godinama?
Prilagodba je ključ preživljavanja. Očekivanja su jedno,
a stvarne mogućnosti drugo. S time se u kriznim godi-
nama svi moraju suočiti. Međutim, padom intenziteta
poslovanja djelomično su se smanjili i rashodi.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Naravno da jest. Ova nas kriza, neovisno od mojih loših
iskustava s prošlogodišnjim izvozom, mora naučiti da
je hrvatsko tržište premalo za kvalitetan plasman svih
dobrih hrvatskih vina. Došlo je vrijeme da izađemo na
svjetsko tržište. Jasno je da mora postojati precizan mar-
ketinški plan za izvoz hrvatskih vina. Mnoge svjetske
vinske zemlje u proteklih su tridesetak godina uložile
veliki novac u brendiranje svoje vinske proizvodnje. S
obzirom na visoku kvalitetu naših vina, mislim da uz
dobar marketing i konkurentnu cijenu, hrvatska vina Mjesto na svjetskom tržištu
mogu pronaći svoje mjesto na svjetskom tržištu. Nar-
avno, govorim o nišnom tržištu jer je naša proizvodnja S obzirom na visoku kvalitetu naših
vina u globalnim okvirima minijaturna. Kad smo već vina, mislim da uz dobar marketing
toliko mali, moramo biti posebni. i konkurentnu cijenu, hrvatska
vina mogu pronaći svoje mjesto na
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu svjetskom tržištu, tvrdi Damjanić
kriznu godinu poput prošle?
Kao čovjek s određenom dozom empatije prema sva-
kome tko nešto proizvodi, moram nažalost priznati da
se bojim kako pojedini vinari naprosto nemaju kapacitet
da prežive. Naime, mnogi su jedva preživljavali i u jako
dobrim godinama.
Vi ste dobili niz važnih međunarodnih nagrada. Ko-
liko te nagrade pomažu prodaji vina?
Itekako pomažu! Pozitivni učinak na prodaju vidljiv je
odmah po oglašavanju nagrada. Kad medalje dolaze iz
godine u godinu, kupac stječe povjerenje u proizvođača,
što ima direktan pozitivan efekt na plasman vina.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

LUCIANO
VISINTIN
Prošle smo godine ostvarili
sve preduvjete da dobijemo
ekološki certifikat. Veralda
je postala ekološka vinarja

L
uciano Visintin prvi je put dospio u fokus hrvatske javnosti, kad
je njegov mladi crni Istrian osvojio platinastu medalju i titulu Prvi Istrijan s Decanterovom
Best in Show na Decanterovim Svjetskim nagradama 2016. go- platinastom medaljom, Luciano
dine. Bio je to jedan od najvećih međunarodnih uspjeha istarsk- Visintin danas je u Veraldi fokusiran
og vinarstva do danas. Lani smo probali taj Veraldin refošk iz berbe 2015. na proizvodnju elegantnih ekoloških
koji je sada u izvrsnom stanju, i moći će se piti još barem desetak godina. vina koja afirmiraju lokalni terroir
Agilni Visintin lani je među prvima u Hrvatskoj proizveo i pet nat, jako
 Željeli smo ostati dostupni svim našim stalnim kupcima,
pa smo zato pokrenuli web shop. Drugi element strategije
sukobljavanja s krizom jest plasiranje nove linije vina s
navojnim čepom, koja je namijenjena maloprodaji. Cijelo
vrijeme lockdowna u vinogradu smo radili punom parom,
sa zaposlenicima u punom sastavu

zabavan, veseo i društven pjenušac, što u ovom kontekstu vlada pravodobno donijela. Zbog toga smo mogli spremni
znači da s još nekoliko prijatelja koji vole taj stil pjenušavih dočekati odličnu berbu 2020. koju će obilježiti i nešto sas-
vina, u kratkom vremenu možete popiti minimalno dvije do vim novo, što jedva čekamo predstaviti.
tri buteljke.
Visintinova vinarija Veralda smještena je na cesti iza Kako biste opisali Veraldinu strategiju preživlja-
Brtonigle prema zapadu, na malom skretanju za restoran vanja u kriznim godinama?
Morgan, čija terasa gleda na Veraldine vinograde. Veralda Željeli smo ostati dostupni svim našim stalnim kupcima,
se, dakle, nalazi u samom srcu zapadne Istre, a zapadna je pa smo zato pokrenuli web shop. Drugi element strate-
Istra, uz Motovunsko vinogorje, zadnjih godina najvrući gije sukobljavanja s krizom jest plasiranje nove linije vina
istarski terroir. s navojnim čepom, koja je namijenjena
maloprodaji.
Koliko su epidemijska kriza i sve Ideja je od autohtonih
njene posljedice utjecale na Veraldi- sorti proizvoditi Može li hrvatska vinska industrija
no prošlogodišnje poslovanje? preživjeti još jednu kriznu godinu
Značajno. Za 2020. godinu imali smo
elegantna, originalna poput lanjske?
velika očekivanja, ali ih nismo uspjeli vina koja mogu biti Teško je reći može li cijeli svijet preživ-
ostvariti. Gubitak prometa u turistič- konkurentna u izvozu. jeti još jednu godinu poput lanjske. Teško.
kom sektoru odrazio se na pad potrošnje Nadam se da ćemo se što prije vratiti nor-
vina, što smo dijelom kompenzirali Tipičan primjer malnom poslovanju.
izravnom prodajom i izvozom. Među- takvog pristupa je naš
tim, ovu je godinu za Veraldu ipak obil- rose pjenušac Veralda Kako dugoročno hrvatsku vinsku
ježio jedan veliki pozitivni iskorak. Ost- industriju učiniti profitabilnom i
varili smo, naime, sve preduvjete za Xtrian Brut napravljen održivom?
dobivanje ekološkog certifikata. Postali od terana, istarske Vjerujem da se hrvatska vinska indus-
smo ekološka vinarija.
sorte pretvorene u trija mora fokusirati na kvalitetu a ne na
kvantitetu, s obzirom na ogromnu biora-
Novi pogled na terroir
Što su prošle godine bili vaši glavni svježi gastronomski znolikost sorti i niz specifičnih, različitih Veraldin pristup donio je novu
kanali prodaje? pjenušac terroira. To su naše komparativne pred- energiju i pogled na afirmaciju
Svih je prethodnih godina naš glavni nosti kojima se ne mogu pohvaliti sve terroira Zapadne Istre. U Veraldinim
kanal prodaje bila je HoReCa, no svi su vinari lani osjetili druge vinske zemlje. vinogradima u samom srcu regije
nastaju moderna, pažljivo stilizirana
veliki pad u HoReCi. Mi smo povećali prodaju u super- U Veraldinim smo vinogradima ranije uzgajali i međun- vina koja jasno i uspješno prevode
marektima. Pozitivnu je ulogu odigrao i naš web shop, dok arodne sorte, ali smo primijetili da se autohtone sorte puno lokalni terroir u vinski jezik razumljiv
smo tijekom ljeta puno vina prodavali u vinariji. Dola- bolje ponašaju na našem terroiru. na vanjskim tržištima
zilo nam je više domaćih gostiju nego prethodnih sezona. Ideja je, dakle, da od autohotnih sorti proizvodimo ele-
Izvozili smo jednako kao i ranijih godina, što nam je omo- gantna, originalna vina koja mogu biti konkurentna i na
gućilo zbrinjavanje bitnih količina vina. stranim tržištima. Po meni, tipičan primjer takvog pris-
tupa je naš rose pjenušac Veralda Xtrian Brut, napravljen
Kako je epidemijska godina utjecala na Vaše od terana, autohtone istarske sorte pretvorene u svježe,
poslovne planove za 2020? gastronomsko pjenušavo vino.
Budući da priroda ne poznaje ekonomske krize, tijekom Sretni smo što smo Xtrianom predstavili novu dimenziju
cijelog lockdowna u vinogradu smo radili punom parom, istarskog terana. Osim autohotnih sorti i teroira, smatram
sa zaposlenima u punom sastavu. Tu nam je država jako da se hrvatska vinska industrija treba što više oslanjati na
pomogla poticajima za plaće i drugim mjerama koje je ekološku proizvodnju.
GIANFRANCO
KOZLOVIĆ
Vina se piju već
tisućama godina,
pa ni ova kriza to
neće prekinuti
 Ljudi piju vino već nekoliko tisuća godina. Nisu ga prestali
piti zbog najgroznijih ratova, puno fatalnijih zaraza ni
najbrutalnijih prirodnih katastrofa. Pa ne mislimo valjda da
će ga prestati piti zbog ove epidemije. Epidemija će proći, a
vino će se poslije epidemije vjerojatno piti još više nego prije
epidemije. Tako ja zapravo gledam na ovu krizu.
S
Gianfrancom Kozlovićem, najtiražnijim hrvatskim
privatnim vinarom, lani smo nekolio puta dulje
razgovarali. Za vrijeme prvog lockdowna, kad su
vinari ostali bez bilo kakvih godišnjih prihoda osim
prodaje u supermarketima jer je baš sve drugo bilo zatvore-
no, gospodin Kozlović doimao se relativno mirno.
Rekao je kako bi bilo neobično kad poslije toliko godina
u biznisu ne bi imao zalihe da podnese bar jednu godinu
bez prodaje vina. Nakon što se sve otvorilo, Kozlovićeva
su se vina kao i svake sezone izvrsno prodavala . U rujnu
je Gianfranco Kozlović dobio Decanterovu platinaastu
medalju za svoju malvaziju Selekcija, koja je dizajnirana
kao restoransko vino na na granici stilova između odležane
i mlade malvazije. Decanterova
je platina dodatno ojačala brend
Kozlović: ovdje naglašavamo Nova istarska strategija
riječ brend, jer Kozlović zaista
jest nasnažniji vinski brend u
vina kao sadržajni vrhunac
Hrvatskoj. uključuje mapiranje
O tome zorno mogu posvje-
dočiti svi hrvatski distributeri vinograda, identifikaciju
vina, koje u normalnim tur-
ističkim sezonama hvata lag-
premier cru i grand
ana nelagoda jer znaju da će do cru položaja te rad na
rujna ostati bez Kolzovićeve
Malvazije, kao i restorateri koji snažnijoj prepoznatljivosti
se najkasnije u veljači bore da
dobiju što veću alokaciju Kozlo- istarskih vina u svijetu
vićeve malvazije znajući da će
sve prodati. Naposljetku, s Gianfrancom Kozlovićem zadnji
smo put ozbiljnije razgovarali jedne ekscentrično tople ned-
jelje u studenom. Sjedili smo na spektakularnoj terasi veoma
dobrog restorana Morgan u Bracaniji kraj Brtonigle. Kozlo-
vić je opet bio neobično opušten. Glavni operativni problem
tog popodneva bio je kako primiti sve goste koji su željeli
obići njegovu modernu vinariju, a da se ne prekrše epidemi-
ološke mjere.
U jednom je trenutku, oko tri popodne kad se u vinariji već
skupilo previše posjetitelja, Kozlović je morao narediti da se
vrata zatvore i da se te nedjelje u vinariju više ne pušta nik-
oga, pa ni potencijalne kupce. Zaista morate imati jako puno
samopouzdanja da u najtežoj godini u povijesti hvatskog
vinarstva zatvorite vrata pred potencijalnim kupcima.
Kozlovićevo je samopouzdanje utemeljeno u dva snažna
argumenta. Jedan je materijalni. Premda vinarstvo u Hrvatskoj
nije soobito profitabilan posao, Vinarija Kozlović financijski
je stabilna i može preživjeti više od jedne krizne godine. Drugi
je argument filozofski. Gianfranco Kozlović miran je i sup-
stancijalan čovjek . On naizgled ne govori mnogo, ali ono što
govori uglavnom je važno. Nekad se radi o općim mjestima
koja funkcioniraju u određenom kontekstu, a nekad o veoma
specifičnim uvidima.
Dok smo pili šampanajc na terasi s pogledom sve do Kozlo-
vićeva vinograda Santa Lucia i raspravljali o posljedicama epi-
demiološke krize na hrvatsku i svjetsku vinsku scenu, Kozlo-
vić se lagano zamislio, otpio gutlja dva, naslonio se na stol
pa rekao: “Ma znate što, ljudi piju vino već nekoliko tisuća
godina. Nisu ga prestali piti zbog najgroznijih ratova, puno
fatalnijih zaraza ni najbrutalnijih prirodnih katastrofa. Pa ne
mislimo valjda da će ga prestati piti zbog ove epidemije. Epi-
demija će proći, a vino će se pos-
lije epidemije vjerojatno piti još
više nego prije epidemije. Tako
ja zapravo gledam na ovu krizu.
Naravno da je operativno treba
preživjeti, ali ona nam je možda
dala time out da pokušamo
napraviti nešto finija vina. A vina
će se dalje piti, još će se više piti
i kupci će stalno tražiti original-
nija i bolja vina. To je suština
pitanja o budućnosti vinarstva
poslije epidemije. Epidemija ne
Ispunavanje vizije kroz krizu
može uništiti vinarstvo.”
Poslije ovakve argumentacije, Gianfranco Kozlović jedinstven je
koja je suštinski točna, sugovo- slučaj na hrvatskoj vinskoj sceni. On je
rnik ostaje bez jačih protuargumenata. Kasnije smo razgo- zapravo živi dokaz da pojedini segmenti
varali o tome što u konkretnom, istarskom kontekstu znače hrvatskog vinarstva mogu vrlo dobro,
daljnja poboljšanja. Općenito govoreći, to se pitanje odnosi mirno i vizionarski funkcionirati i u
na novu istarsku vinsku strategiju koja, kao svoj sadržajni najtežim uvjetima
vrhunac uključjuje mapiranje, dakle identifikaciju istarskih
premier crua i grand crua, dok na promotivnoj razini želi
postići snažniju prepoznatljivost istarskih vina u svijetu.
Na osobnoj razini, Kozloviću je iznimno važno da iz godine
u godinu u vinogradu dobiva što kvalitetnije i što prirodnije
proizvedeno grožđe, koje će lakše pretvarati u zaista velika
vina.
Stekli smo dojam da osjeća trajnu, duboku strast prema ter-
anu i da u teranu vidi konačni izraz svojih vinogradarskih i
vinarskih ambicija.
Franko Kozlović jedinstven je slučaj na hrvatskoj vinskoj
sceni. On je zapravo živi dokaz da pojedini segmenti hrvatske
vinske industrije mogu veoma dobro, mirno i vizionarski
funkcionirati i u najtežim kriznim uvjetima.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

DAVID
ŠTAMPAR
Prodaja vina s Decanterovim
medaljama rapidno nam raste.
Nagrade zaista puno znače
za plasman vina

V
inarija Štampar iz Svetog Urbana spada među nekoliko tradicio-
nalnih međimurskih proizvođača koji su unatrag desetak godi-
na napravili značajan iskorak prema modernizaciji lokalne vinske Obitelj Štampar iz Svetog
scene, što je rezultiralo vrijednim međunarodnim priznajima. Vinar- Urbana spada među
ija Štampar začeta je još davne 1913. godine, kad je svoj vinski podrum otvorio vinare koji su napravili
Andraš Novak. Petnaestak godina kasnie prvi naraštaj obitelji Štampar preuz- značajan iskorak prema
ima podrume, imanje i vinograde obitelji Novak. Štampari počinju proizvodi- modernizaciji međimurske
ti sortna vina. Početkom šezdesetih godina vinariju i obiteljsko imanje počinje vinske scene
voditi Franjo Štampar. Krajem šezdesetih Štampari sade prve loze pušipela, da-
nas najvažnije međimurske sorte. Dvadesetak godina kasnije, Bojan Štampar
 Međimurski vinari puno su svojih vina prodavali na
lokalnom tržištu, po međimurskim restoranima, hotelima
i kafićima. Ostatak se prodavao u Zagrebu i veoma malo
na moru. Nisu osjećali posebnu potrebu za izvozom ili za
plasmanom vina u supermarkete. Onda se prošlog proljeća
sve promijenilo

pretvara mještovito poljoprivedno imanje u vinogradarski i No prošlog se proljeća sve promijenilo. David Štampar rekao
vinski biznis. David Štampar, koji 2014. preuzima vinariju, nam je da je pandemija zapravo zaustavila njihovu prodaju,
rođen je 1987. godine. U devedesetim i dvijetisućitim godi- jer su se zatvorili restorani, vinski barovi i hoteli koji su bili
nama Štampari su osvojili niz domaćih priznanja, a 2013. njihovi glavni kupci. Nadalje, zbog ograničenja kretanja tije-
godine počeli su proizvoditi pjenušce, što se u današnjem kom prvog lockdowna, prodaja u vinariji uglavnom je stag-
svjetlu pokazalo strateški važnom odlukom. nirala.
Njihov pjenušac Urban White dobio je zlatnu medalju na Kad je lockdown prošao, HoReCa je ponovno postala glavni Međimurski Novi val
lanjskim Decanterovim Svjetskim nagradama. Neka druga kupac Štamparovih vina. Određene količine prodale su se
Štamparova vina već su osvajala Decanterove manje sjajne u supermarketima, dok su izvoz, on line prodaja i vinoteke Šampionski Urban White od pušipela je
ali veoma vrijedne medalje. ”Prodaja nagrađenih vina rap- imale bitno manju ulogu. Istodobno s prekidom prodaje, jedan od najelegantnijih i najvibrantnijih
idno nam raste. Decanterove medalje zaista znače puno pri obitelj Štampar morala se suočiti s financiranjem investicije hrvatskih pjenušaca vina. David Štampar
plasmanu vina,” kaže Štampar. u koju su se upustili prije epidemije: “Samo dva mjeseca prije proizvodi četiri linije vina: bazično Mlado,
David Štampar danas puni četiri linije vina. Bazično Mlado izbijanja krize ušli smo u jedno veliko ulaganje, iz kojeg nije sortna bijela vina, pjenušce i predikatna
lansira se par mjeseci poslije berbe i nudi izuzetno povoljan bilo povratka. Investicija je isplanirana dvije godine unapri- vina za koja je Međimurje idealno
omjer cijene i kvalitete . Mlado je pro- jed. Riječ je o sadnji 8,5 hektara vinograda
jekt u kojem sudjeluju brojni međimurski ‘Jako griješimo kad i nabavi nove mehanizacije,” kaže gos-
vinari: ideja je da na tržište što prije izađe mislimo da razne podin Štampar, koji smatra da krize valja
svježe, voćno i masovno pristupačno bute- dočekivati spremno.
ljirano vino. Zatim je tu linija sortnih bije- stilove vina možemo “Za krizne godine treba se pripremiti
lih vina, od kojih su najzanimljiviji Sauvi- proizvoditi u svim uanprijed. Svi znamo da one moraju doći
gnon i Pušipel Classic. Vinarija Štampar
još uzgaja graševinu, rizling, žuti muškat
dijelovima Hrvatske, neovisno o specifičnom uzroku krize, i
svi znamo da se u svakih desetak godina
i chardonnay. Slijedi najprestižnija linija u stvarnosti je to dogodi barem jedna veća ili manja kriza.
pod zajedničkom egidom Urban. Šam- nemoguće.Trebamo No, moramo priznati da je ova kriza došla
pionski Urban White pjenušac je od neočekivano, i da će svima koji su direktno
pušipela, koji spada među najelegant- definirati što na pogođeni trebati pomoć države i Europske
nija i najvibrantnija hrvatska pjenušava kojem terroiru daje Unije. Ova je kriza za same vinare prevelik
vina. Urban Rose ružičasti je Štamaprov teret, pogotovo kad država zabranjuje rad
pjenušac, dok je Urban Red ambiciozni
najbolje rezultate i HoReci, koja je naš glavni kupac,” smatra
cuvee cabernet sauvignona i gamaya. Do stalno dizati kvalitetu’ Štampar, koji je zabrinut da ni ova godina
prije desetak godina Međimurje sigurno neće donijeti mnogo toga dobrog. Jedan
nije bilo zemlja crnih vina, no uslijed od najuspješnijih međimurskih vinara
klimatskih promjena, iz međimurskih vinograda u zadnjih misli da hrvatska vinska industrija dugoročno može profit-
godina stižu sve uspješnija vina proizvedena od crnih sorti. abilno raditi uz drukčiju unutarnju podjelu: “Bojim se, prije
Četvrta linija Vinarije Štampar posvećena je slatkim vin- svega, da još uvijek svaštarimo. Jako griješimo kad mislimo
ima, od različitih izbornih kategorija bobica do ledenih vina. da razne stilove vina možemo proizvoditi u svim dijelovima
Međimurje je podneblje gotovo idealno za proizvodnju pre- Hrvatske, u stvarnosti je to nemoguće. Trebamo definirati
dikatnih vina, koja mogu vrlo dugo odležavati. Međimurci gdje određene sorte i određeni stilovi daju najbolje rezul-
piju puno vina, možda više nego Istrani, a svakako više nego tate, pa ih uzgajati u tim područjima. Trebamo se još snažnije
Slavonci i Dalmatinci. Ova je konstatacija važna jer su do okrenuti autohtonim sortama. Predikatna vina i pjenušce tre-
epidemijske krize Međimurski vinari puno svojih vina pro- balo bi proizvoditi ondje gdje to dozvoljava terroir i gdje rastu
davali na lokalnom tržištu, po međimurskim restoranima, sorte podesne za pjenušce. I naravno, stalno moramo raditi
hotelima i kafićima. Ostatak se prodavao u Zagrebu i veoma na dizanju i održavanju visoke kvalitete vina. Bez visoke
malo na moru. Međimurski vinari nisu osjećali posebnu kvalitete i elemenata koje sam spomenuo, ne možemo govo-
potrebu za izvozom ili za plasmanom vina u supermarkete. riti o dugoročnoj profitabilnosti.”
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

TOMISLAV
BOLFAN
Hrvatska industrija
vina može preživjeti
još jednu krizu poput
ove iz 2020. godine
T
omislav Bolfan prvi je ozbiljan zagorski vinar kojeg pamtimo.
Tomislav Bolfan mogao je pokrenuti revoluciju u zagorskom vi-
narstvu, što se na kraju ipak nije dogodilo jer nije bilo dovoljno Vinogradi Tomislava
onih koji su pokušali proizvoditi ambiciozna i prirodna vina, koji- Bolfana godinama su u
ma Bolfan već dugo vremena drži čvrstu poziciju na hrvatskoj vinskoj sce- prirodnom uzgoju, a sam
ni. Tomislav Bolfan posjeduje više od dvadeset hektara vinograda u mjestu je pobornik prirodnih,
Hrašćina blizu Krapine. Vinogradi su već dugo u prirodnom uzgoju, a sam je ekoloških vina
Bolfan iskreni pobornik prirodnih, ekoloških vina. Osim vinarije i vinogra-
da, na Bolfanovu imanju s lijepim pogledima na pitoreskno Zagorje, nalazi
se i sasvim solidan restoran posvećen, naravno , prirod-
no uzgojenoj lokalnoj hrani. Tomislav Bolfan proizvodi
vrlo dobre do izvrsne rizlinge, šampionske sauvignone,
bogate macerirane crvene sive pinote i vrlo solidne, čiste
pjenušce Centurion.
Bolfanova se vina mogu nabaviti u nizu dsitribu-
tivnih kanala: već je dugo prisutan u supermarketima i
vinotekama, web shop se podrazumijeva, a zanimljivo je
da su Bolfanova vina ušla u trgovine sa zdravom hranom,
poput lanca Bio&Bio. Bolfanove buteljke drži i niz resto-
rana i hotela: od Esplanade i Hiltona, do etničkih resto-
rana i roštiljarni.
Vjerojatno je zbog takve diversifikacije prodaje vinarija
Bolfan zabilježila manji pad prihoda od većine privatnih
vinarija iz kontinentalne Hrvatske. Bolfan je, naime, lan-
jske godine imao 33 posto manji promet, dok je većina
sličnih vinarija iz unutrašnjosti zabilježila pad od 40 do
60 posto. Gospodin Bolfan poslao nam je precizno raz-
rađenu strukturu prodaje u 2020. prema pojedinim distri-
bucijskim kanalima.

Bolfanova vina godinama su

dostupna u svim kanalima
prodaje, od HoReCe i vinoteka
do supermarketa i web
shopova. Ta je diversifikacija
odigrala veliku ulogu u
opstanku firme 2020.
Bolfan je oko 55 posto vina prodao kroz HoReCu, a po
desetak posto u supermarketima, vinotekama i u vinariji.
Ostalo otpada na izvoz i na web shop.
Web shop u postotku sudjeluje s vrlo malom brojkom.
No, s druge strane, moramo znati da se do prije samo dvije
godine vino u Hrvatskoj gotovo uopće nije kupovalo preko
interneta, a neke od najjačih hrvatskih vinoteka nisu ni
imale web shopove. Tomislav Bolfan spada u manju ali
ne baš zanemarivu grupu hrvatskih vinara koji u kriznoj
godini nisu odustali od investicija.
Bolfan je, naime, nastavio s projektom sadnje, odnosno
zamjene desetak hektara vinograda. Kao ni većina
hrvatskih vinara, nije nikome dao otkaz.
Tomislav Bolfan ne smatra da je budućnost hrvatske
vinske industrije u izvozu, barem ne zasad. Drži da je za
uspješan izvoz potrebno brendirati određenu regiju kao i
cijelu zemlju, od čega se u Hrvatskoj nažalost davno odu-
stalo.
Dugoročno rješenje problema hrvatske vinske indsutrije
najbolji zagorski vinar vidi u usklađivanju zakonskih prop-
isa o vinu sa stvarnom situacijom na tržištu.
Zanimljivo je, međutim, da Tomislav Bolfan nije pes-
imist.Na pitanje može li hrvatska vinska industrija
izdržati još jednu kriznu godinu, odgovorio je vrlo decid-
irano:”Naravno da može i hoće.”
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

FRANJO
KOLARIĆ
Izvoz je najvažnija opcija za
opstanak i razvoj hrvatskog
vinarstva, posebno u fazi
nakon pandemijske krize
F
ranjo Kolarić s Plešivice vodeći je hrvatski proizvođač sivog pino-
ta. Gospodin Kolarić sivi pinot puni u različitim stilovima i u ra-
zličitim rangovima cijena, od tradicionalno vinificiranog pjenuš- Vinar Franjo Kolarić s Plešivice
ca, preko premium etiketa klasičnih mirnih vina do veoma dobrih vodeći je hrvatski proizvođač
vina iz amfore. Prvi Kolarićev sivi pinot iz amfore osvojio je brončanu sivog pinota. Njegov brend
medalju na Decanterovim Svjetskim nagradama. Druga amfora je 2018. pjenušaca i premium vina Coletti
još je mogo dojmljivija. Kolarićevi pjenušci i premium vina prodaju se pod u svega nekoliko godina etablirao
se u hrvatskim restoranima
brendom Coletti, koji se u svega nekoliko godina etablirao na hrvatskom
restoranskom tržištu. Ovog smo ljeta, naime, pjenušce Coletti vidjeli na
 Kolarić nije jedini koji misli da će restoranima trebati
i nekoliko godina da se oporave, i da restoranskim
dobavljačima prijeti ciklus neredovitih plaćanja. Izvoz
je definitivno najvažnija opcija za hrvatsko vinarstvo,”
zaključuje je Franjo Kolarić.

vrlo mnogo vinskih karti na Jadranu, što nas je zapravo se slučaju, kao i kod niza drugih vinarija, strategija diver-
iznenadilo. Nismo očekivali da će tako brzo poslije lan- sifikacije tržišta pokazala važnom za opstanak u kriznim
siranja doći u hotele i restorane. uvjetima.
Sivi pinoti Coletti postali su opće mjesto na vinskim Vinarija Koalrić zbog krize je izgubila skoro 50 posto
kartama na moru i u Zagrebu. Gospodin Kolarić ispravno uobičajene godišnje prodaje. Restorani su, kaže Franjo
se odlučio specijalizirati za sortu koja je u Hrvatskoj Kolarić , ozbiljnije prodavali vina svega dva mjeseca, u
prilično popularna, ali kojom se gotovo nitko posebno srpnju i kolovozu.
ne bavi. Vlado Krauthaker puni određene količine sivog “No, prodali smo dosta vina u shopping centrima, u
pinota i uvijek ga lako proda (što govori o popularnosti drugim supermarketima, kod kuće i putem web sho-
sorte). Tu su još Tomislav Bolfan sa svojim maceriranim pa,”rekao nam je Kolarić. Ne znajući što će se dogođati u
sivim pinotima i porečka Laguna koja, međutim, to vino 2021. godini, a to u vrijeme izdavanja našeg Vinskog izv-
posebno ne promovira. ještaja u siječnju zaista nitko ne može predvidjeti, Vinar-
Zanimljivo je da se Kolarićevi ambiciozni sivi pinoti ija Kolarić odustala je od planiranih investicija u sad-
stilistikom pomalo naslanjaju na sive pinote iz slovenskih nju novih vinograda i kupovinu nove opreme. Međutim,
Brda. U tome je, među ostalim, ni oni kao ni ostali vinari koje
tajna njihova uspjeha na hrvats- Borimo se za svakog kupca, smo anketirali za ovaj Vinski
kom tržištu. izvještaj, nisu nikoga otpus-
Naime, prije četvrt stoljeća podjednako na terenu i tili.“Naša strategija preživl-
sivi pinoti iz Brda bili su uvjer- na kućnom pragu. Uspjeli javanja bila je vrlo bazična,
ljivo najpopularnije retoransko ” kaže Franjo Kolarić “Borili
bijelo vino u Hrvatskoj. O mal- smo dogovoriti izvoz u smo se za svakog kupca, pod-
vazijisetekbilopočelogovoriti, Nizozemsku, Švicarsku, jednako na terenu i na našem
dok se vrhunskim graševinama kućnom pragu. Osim toga,
bavilo troje ili četvero proiz- Njemačku i Srbiju. uspjeli smo dogovoriti dosta
vođača. Prve palete trebale bi izvoznih poslova.
Ondašnja se hrvatska resto- Mislimo da je izvoz iznimno
ranskapublikatrajnozaljubilau
krenuti čim se situacija s važan za opstanak i razvoj
Movijine, Simčićeve, Dolfove i pandemijom normalizira hrvatske vinske industrije. De
Ščurekove sive pinote. Čini se facto smo dogovorili prodaju
da se ljubav prma sivom pinotu naših vina u Nizozemskoj,
kod novih generacija restoranskih gostiju prenijela na Švicarskoj, Njemačkoj i Srbiji. Prve bi palete trebale
Kolarićeva vina, koja su uglavnom punog tijela i bogate krenuti čim se situacija s epidemijom normalizira.”
aromatike. Gospodin Kolarić smatra da je fokusiranje na izvoz
No, Vinarija Koalrić ne živi, naravno, samo od resto- uvjetovano i trenutnim stanjem hrvatske restoranske
rana. Franjo Kolarić na vrijeme je razumio da se ne smije i hotelske scene. Kolarić, naime, nije jedini koji misli
ograničiti na jedan segment tržišta, što se u 2020. godini da će restoranima trebati više godina da se oporave, i
pokazalo presudnim. Kolarić je već ranije u supermarkete da restoranskim dobavljačima prijeti ciklus neredovi-
pustio svoja vina nižeg ranga cijena, da bi ove godine na tih plaćanja. “Izvoz je definitivno najvažnija opcija za
police došli i njegovi vrhunski sivi pinoti. I u Kolariećvu hrvatsko vinarstvo,” zaključuje je Franjo Kolarić.
Vinski izvještaj 2020.

Vlasnik Dvorskih vina

Šoškić, koji je istodobno
veteran vinskog biznisa
i svojevrsni debitant u
svijetu vrhunskih vina,
prilično otvoreno govori
o tome kako je njegova
obiteljska vinarija
preživjela najgoru
godinu u novijoj povijesti
hrvatske vinske industrije

SINIŠA ŠOŠKIĆ
Preživjeli smo 2020.
zahvaljujući našoj
mreži vinoteka
U kriznim godinama svaki vinar mora naći svoj put, što ovisi
o nizu faktora,od financijskih zaliha do prodajnih kanala
 Njihove su buteljke ušle u vodeće hrvatske vinoteke, kao i u niz barova
i restorana. Dugo odležani vinjaci ostavljali su ozbiljno dobar dojam,
a restorani, barovi i hoteli počeli su pokazivati znatan interes za
Šoškićeva vina i destilate. Onda je dobra ljetna sezona naglo prekinuta
prvim izvještajima o rastu broja zaraženih. Mjesec dana kasnije sve
je vodilo prema novom zatvaranju, koje se i dogodilo, usred Šoškićeve
goleme investicije u novu liniju vina za restorane.

S
iniša Šoškić na Plešivicu se iz Zagreba preselio
početkom devedesetih godina. Kupio je veliko
imanje u mjestu Gornja Reka koje je,vjerovali ili
ne, pripadalo samom Anti Starčeviću. Šoškić je na
imanju podigao jednu od impozantnijih vila u ovom dijelu
Hrvatske i počeo se profesionalno baviti vinogradarstvom.
Kuća na vrhu brijega s prekrasnim pogledima, okružena je
vinogradima, od kojih su neki stari desetljećima. Šoškić je
godinama proizvodio rinfuzna vina koja su se izvrsno pro-
davala. Zatim je počeo destilirati jedan do prvih hrvatskih
vinjaka, da bi zadnjih godina, uključujući kriznu 2020, u
suradnji sa sinovima jako podigao ljestvicu vinske proiz-
vodnje.
Pod etiketom Dvorska vina sada se pune ružičasti, mac-
erirani sivi pinot, veoma šarmantan i komercijalan crni
pinot, prilično tipičan plešivički rizling i vrlo dobar sauvi-
gnon. Šoškićev odlazak u viši segment pažljivo je promišl-
jen; boce se, recimo, razlikuju od skoro svih na hrvatksom
tržištu. Neke podsjećaju na čuveni provansalski Miraval.
Obitelj Šoškić posjetili smo u lipnju ove godine, mjesec
dana poslije prvog lockdowna. Svi su se doimali dobro
raspoloženo.
Njihove su buteljke ušle u vodeće hrvatske vinoteke
poput Vivata, kao i u niz barova i restorana. Dugo odležani
vinjaci, oni koji još nisu buteljirani, ostavljali su ozbiljno
dobar dojam, a restorani, barovi i hoteli počeli su pokazi-
vati znatan interes za Šoškićeva vina i destilate.
Onda je, sredinom kolovoza, dobra ljetna sezona naglo pre-
kinuta prvim izvještajima o više od dvjesto novozaraženih.
Mjesec dana kasnije sve je vodilo prema novom zatva-
ranju, koje se napokon i dogodilo, i dodatno oštetilo skoro
sve vinare u Hrvatskoj osim možda dvojicu ili trojicu naj-
komercijalnijih.
Gospodin Šoškić, koji je istodobno veteran vinskog biznisa
i svojevrsni debitant u svijetu vrhunskih vina, prilično je
otvoreno govorio o tome kako je njegova obiteljska vinar-
ija preživjela najgoru godinu u novijoj povijesti hrvatske
vinske industrije.
Koliko su epidemijska kriza i sve njene posljedice ut-
jecali na vaše poslovne rezultate?
Budući da su Dvorska vina Šoškić tek u 2020. krenula
u razvoj HoReCa kanala, moramo reći da tu nismo mogli
osjetiti nikakve gubitke u odnosu na ranije godine. Kad
je riječ o maloprodaji, imamo razvijenu vlastitu mrežu
vinoteka pa nismo osjetili značajnije razlike u ukupnom
bruto prihodu. No, početkom godine ušli smo u veću inves-
ticiju, što nam je bitno utjecalo na likvidnost.
Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove?
Mi smo, dakle, u 2020. ušli u u ozbiljnu investiciju. Pro-
movirali smo novu liniju Dvorskih vina pod nazivom Old
Selection, koja je namijenjena HoReCi. I tu smo se našli u
problemu. Riječ je o ozbiljnom ulaganju, a zbog poznatih
okolnosti ostvarili smo oko 40 posto planiranih prihoda.
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u
kriznim godinama?
Vino je, općenito gledajući, društveni proizvod. Činje-
nica je da se u Hrvatskoj najviše vina skupljih od 10 eura
prodaje kroz HoReCu, koja je ove godine zakazala. Mislim
da u kriznim godinama svaki vinar mora naći svoj put, a
to zavisi o nizu faktora, poput financijskih zaliha i razvi-
jenosti različitih prodajnih kanala. Nas je izvukla vlastita
mreža vinoteka.
Je li fokusiranje na izvoz trajno izvedivo rješenje?
Mislim da su i strana tržišta osjetila krizu, te da u godini
poput 2020. hrvatska vina ne bi mogla puno napraviti na
inozemnim tržištima. Načelno gledajući, bojim se da jedna
vinarija ne može osobito utjecati na svoje izvozne rezul-
tate. Potrebno je izraditi strateški plan za udruženi nastup
na stranim tržištima, uz potporu države. To sada ne postoji.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu
kriznu godinu?
Veliki vinari s dobro uhodanim prodajnim mrežama i
jakim brendovima, svakako mogu preživjeti još jednu
ovako tešku godinu. Vinarije u razvoju koje su usred inves-
ticijskog ciklusa, vrlo teško.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku prizvodnju vina
održivom i profitabilnom?
Simbolički govoreći, mislim da treba fokusirati pažnju
s piva na vino. U Hrvatskoj vino još nije dio popularne
kulture. Mnogi vinari ne razumiju kako njihov posao nije
samo da naprave vino, nego da ga stalno populariziraju
i da ga nauče prodavati. Naravno, važne su neprekidne
kontrole kvalitete i rast kvalitete, kao i što bolja suradnja
s distribucijskim kanalima.
DR. BRANKO MIHALJ
Prodaja nam je pala
60 posto a najveći
promet napravili su
nam restorani
Unatoč pandemiji i značajnom padu prometa, dr.Branko Mihalj nije odustao od svojih
radikalnih vinogradarskih i vinarski praksi; ultrakasnih berbi i prirodne vinifikacije
 Posvećenost
terroiru
Dr. Mihalj se zalaže za
postroženje regulative
o uvozu grožđa, red
na hrvatskom tržištu i
veće potpore za vinski
sektor, kao osnove
zdravlja i otpornosti
domaće industrije
vina ali i kao bazu
za uspješan izvoz

S
lavonski su vinari najteže stradali u epidemijskoj
godini. S iznimkom nekoliko najvećih proiz-
vođača, koji već godinama imaju osiguranu vrlo
široku maloprodajnu mrežu, svi su se drugi sal-
vonski vinari našli u veoma ozbiljnim problemima.
Pa tako i Branko Mihalj, kutjevački zubar koji kon-
tinuirano proizvodi neke od najboljih hrvatskih graševina.
Prije samo godinu dana u Osijeku, primjerice, nije bilo
hotela i restorana koji nije točio Mihaljeva vina. No, kad
su se hoteli i restorani zatvorili, stvorio se ozbiljan višak
vina. Butikni slavonski vinari poput dr. Mihalja, koji
proizvodi između 30 i 40 tisuća buteljki godišnje, nisu
mogli računati na na prodaju kod kuće; barem ne u onoj
mjeri kao istarski vinari, kojima je kućna prodaja spasila
poslovnu godinu. Istra je nekoliko mjeseci bila puna tur-
ista koji su u vinarijama kupovali vina na sanduke, dok u
Slavoniji baš i nije bilo mnogo posjetitelja.
Pa ipak, Branko Mihalj nije odustao od svojih radikalnih
vinogradarskih i vinarskih praksi. I lanjske je godine brao
kasnije od svih u Kutjevu, a u podrumu nije krositio uzgo-
jene kvasce. Dapače, kasne berbe i niski prinosi pokazali
su se financijski optimalnima za godinu poput lanjske. Dr.
Mihalj u svakom slučaju spada među vinare kojima je što
brži oporavak tržišta u najesencijalnijem interesu.
Koliko jeepidemija utjecala na vaše poslovanje ?
Epidemijska kriza i njene posljedice itekako su utjecale
na promet. Prodali smo oko 60 posto manje nego u 2019.
.
Kroz koje ste kanale prodali najviše najviše vina?
Usprkos epidemiji i lockdownu, najviše smo prodali
restoranima. Slijede poklon paketi, pa prodaja kod kuće i
tek onda supermarketi.
Kakva je vaša strategija za krizne godine?
Manji urodi, kasnije berbe i što veća prodaja na kućnom
pragu.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jed-
nu kriznu godinu?
Vrlo teško. Mislim da moramo postrožiti uvoz grožđa
i vina, napraviti reda na tuzemnom tržištu i povećati pot-
pore za vinski sektor.
Je li fokusiranje na izvoz strategija kojom bi se mogle
izbjeći eventualne buduće krize velikih razmjera?
Naravno da bi se hrvatska vinska industrija trebala foku-
sirati na izvoz. Ali, po mom mišljenju, praktično rješenje
jest povećana prodaja na kućnom pragu kroz razvijanje
kontinentalnog turizma, uz snažan angažman ugostitel-
jstva, kulinarstva i OPG-ova.
Što su vam glavni ciljevi u ovoj godini?
Moramo dovršiti novu kušaonicu, jer je to preduv-
jet za prodaju vina kod kuće. Osim toga, želimo plasirati
vina u niz ambicioznijih restorana, kao i povećati izvoz u
Njemačku, Austriju i Bosnu i Hercegovinu.
KRAUTHAKER
Moramo razviti
identitet Hrvatske
kao vinske zemlje
 Vinska industrija mora učiniti važan korak u
educiranju osoblja u restoranima, mora blisko
surađivati sa sommelierima… Moramo se postaviti i
predstaviti kao autentična vinska zemlja
V
lado Krauthaker najvažniji je hrvatski privatni
vinar uopće. Evo zašto. U ranim je devedeseti-
ma, dok scena malvazija još nije postojala i dok
je Frano Miloš tek počinao buteljirati svoja prva
vina, gospodin Krauthaker stvorio je snažan brand koji je
godinama, a to traje sve do danas, postajao sve jači. Krau-
thaker je prva i jedina privatna vinska etiketa u Hrvatskoj
koja već tridesetak godina opstaje u komercijalnom i kval-
itativnom vrhu. Plenković je mogao biti druga takva etike-
ta, ali se to uslijed poznatih tragičnih okolnosti nije dogo-
dilo. Drugo, Vlado Krauthaker diversificirao je svoj sortni
portfolio više nego ijedna slavonska vinarija. Važno je, nar-
avno, da je i u tome uspješan.
Krauhaker danas vinficira i barolizirani nebbiolo i aro-
matični neuberger. On osvaja zlatne medalje za incrocio
manzoni, dok graševina, naravno, ostaje čvrsti armirani
stup njegova biznisa. Treće, Krauthaker je jedini hrvatski
privatni vinar koji se opsegom proizvodnje približio svijetu
korporacijskih vinarija.
Krauthaker u pojedinim berbama puni oko milijun litara
vina u tri ranga kvalitete. Kao vrhunski enolog, Vlado
Krauthaker nije naivan kad je kvaliteta u pitanju. On vrlo
dobro zna, i otvoreno kaže da veće površine vinograda
nikad ne mogu dati vino iste razine kvalitete, jer grožđe ne
dozrijeva jednako. Krauthaker je preuzeo bordošku proce-
duru koja de facto nalaže punjenje još dva vina uz veliko
vino.
S Krauthakerom smo vrlo dugo razgovarali par tjedna
poslije prvog lockdowna, na Esplanadinoj terasi Oleander.
Pričali smo, razumljivo, o posljedicama epidemijske krize
na hrvatsku vinsku industriju. Najznačajniji slavonski vinar
govorio je o tome kako će u 2020. morati drastično redu-
cirati berbu i o troškovima koje donosi drastična zelena
berba, jer ona zahtijeva najbolje, pa samim tim i najbolje
plaćene berače koji moraju razlikovati što se smije skinuti a
što se mora ostaviti na lozi.
Krauthaker je tog popodneva govorio o troškovima
nabave skoro milijun novih buteljki za predstojeću berbu,
kao i o nizu drugih važnih poslovnih elemenata o kojima
javnost baš ne zna mnogo. Vinarija Krauthaker, dobitnica
niza međunarodnih priznanja, dovoljno je snažna i velika
da može preživjeti epidemijsku krizu. Evo, njihovih sažetih
odgovora na naša pitanja o kriznoj godini.
Koliko su epidemijska kriza i sve njene posljedice utje-
cale na vaše poslovne rezultate?
Budući da nam je oko 80 posto prodaje zavisilo o prodaji
restoranima, hotelima, dakle HoReCi, i da je taj kanal
prošle godine dvaput bila zatvorena na nekoliko mjeseci,
tako je i epidemijska kriza znatno utjecala na naš konačni
poslovni rezultat na kraju godine.
Što su prošle godine bili vaši glavni kanali prodaje?
Bez obzira na zatvaranje HoReCe, ona je i lani bila Novi
najznačajniji kanal prodaje Vinarije Krauthaker. Jasno e, vinogradi
ipak, da smo se u pandemijskoj krizi morali posvetiti i dru-
gim modelima prodaje. Vlado Krauthaker
diversificirao je
svoj sortni portfolio
Kako je kriza utjecala na vaše poslovne odluke? više nego ijedna
Neke smo investicije prebacili na 2021. a neke na 2022. slavonska vinarija.
godinu jer zasad nije jasno što će se događati u 2021. Važno je, naravno,
da je i u tome
Srećom, nismo nikoga otpustili. uspješan.
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u
kriznim godinama?
Naša strategija je povećanje produktivnosti, maksimalno
smanjivanje troškova u svim segmentima proizvodnje i
prodaje, ali o maksimalna posvećenost tržištu i traženju
novih načina prodaje.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i održivo rješenje?
Izvoz je sigurno jedno od dugoročnih rješenja za sta-
bilnost naše vinarije, ali na izvozu treba još puno raditi.
Hrvatska tek treba biti prepoznata kao relevantna vinska
zemlja, što je neophodno da bi naši vinari ostvarili zadovol-
javajuće rezultate na međunarodnim tržištma.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu
kriznu godinu poput 2020.?
Svi se nadamo da nećemo morati razmišljati o tom
pitanju.
Kako hrvatsku proizvodnju vina učiniti dugoročno
profitabilnom i održivom?
Jedno od rješenja je brendiranje Hrvatske kao vin-
ske zemlje, sa svim njenim regionalnim specifičnostima.
Vinska industrija mora učiniti važan korak u educiranju
osoblja u restoranima, mora blisko surađivati sa somme-
lierima… Moramo se postaviti i predstaviti kao autentična
vinska zemlja.
Jesu li medalje na velikim međunarodnim natjecanji-
ma, poput Decanterovih Svjetskih nagrada, utjecale na
prodaju vaših vina?
Svako takvo priznanje prvo je potvrda vinaru za njegov
trud, a zatim i pomoć u prodaji vina.
VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.
Supermarketi i vinoteke
bili su najvažniji kanali
prodaje za Belje u 2020.
Kao velika etablirana vinarija Belje je godinama surađivalo sa
svim većim hrvatskim hotelskim kućama. Premda se taj kanal
prodaje prošle godine bitno smanjio, Belje je 2020. godinu završilo s
razmjerno dobrim rezultatima.
B
elje je jedna od najvećih i najmodernijih hr-
vatskih vinarija. Belje raspolaže s preko 600
hektara vinograda u Baranji, zasađenih ug-
lavnom graševinom te s nekoliko crnih sorti i
manjim brojem loza chardonnaya. Belje je prva hrvatska
vinarija koja je dobila zlatnu medalju na Decanterovim
svjetskim vinskim nagradama i Regionalni trofej za crno
vino, Merlot iz 2008. godine.
Belje je osvojilo bezbroj međunarodnih priznanja za svoje
graševine, uključujući i srebrnu Decanterovu medalju za
graševinu s navojnim čepom, koja košta tridesetak kuna
(na akciji 23).
Kao velika, etablirana vinarija Belje je godinama
surađivalo sa svim većim hrvatskim hotelskim kućama,
koje su redovito kupovale značajne količine beljskih
vina pod etiketama Belje ili pod kućnim etiketama.
Premda se taj kanal prodaje prošle godine bitno
smanjio, Belje je 2020. godinu završilo s razmjerno
dobrim rezultatima.Direktorica marketinga Ljiljana
Vajda Mlinaček objasila nam je kako se Belje nosilo s
najgorom godinom u novijoj povijesti hrvatske vinske
industrije.
Kako su epidemijska kriza i sve njene posljedice ut-
jecale na poslovanje Belja u 2020. godini?
Epidemija je značajno je utjecala na poslovanje
mnogih vinara, u Hrvatskoj i u svijetu. Zbog proljetnog
zatvaranja cijelog gospodarstva i ograničene turističke
sezone, nismo ostvarili godišnje planove u HoReCa sek-
toru, no zadovoljni smo plasmanom vina u maloprodaji.
Što su 2020. bili Vaši glavni kanali prodaje?
Supermarketi i općenito maloprodaja najvažniji su
kanali prodaje vina u lanjskoj godini. Kako bismo dodatno
potaknuli prodaju u zadnjem kvartalu, kreirali smo bogatu
ponudu poklon paketa vina za blagdane, a uz to smo inten-
zivirali prodaju vina putem našeg web shopa, u kojem
se najviše traže premium vina, magnumi i naša posebna
personalizirana vina.
Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove? Jeste
li morali odustati od planiranih investicija?
Planirani su razvojni projekti zbog epidemije su pre-
bačeni u 2021. godinu, no sve ostale aktivnosti tekle
su prema planu, uključujući berbu grožđa. Berba je završena Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jed-
u redovitim rokovima. Osigurali smo dovoljan broj sezon- nu kriznu godinu poput lanjske?
skih radnika tijekom berbe i uspjeli smo pripremiti sve Bilo bi dobro kad ne bismo morali razmišljati o još
potrebno za skori izlazak na tržište vina iz 2020. godine. jednoj kriznoj godini i kad bi se pandemija suzbila. Iz
berbe 2020. očekujemo sjajna vina, koja će doći na tržište
Kako biste opisali strategije preživljavanja u teškim na proljeće 2021. godine. Ključno je da se proizvođači
godinama? udruže i surađuju na što uspješnijem plasmanu vina na
Naša strategija diversifikacije ponude, inozemnim kao i na hrvatskom tržištu.
širine asortimana, korištenja različitih
kanala prodaje, kombinacije plasmana Trofeji beljskog Kako dugoročno učiniti hrvatsku vin-
na domaće i izvozna tržišta, pokazala Merlota povukli sku proizvodnju profitabilnom?
se ispravnom tijekom krize. Krizne Ulaganja u kvalitetu vina, pro-
godine mogu se koristiti za inovacije i
su prodaju svih mociju domaćih vina i edukaciju
nove projekte, na kojima upravo inten- drugih naših crnih potrošača od Hrvatske će stvoriti
zivno radimo. Iznimno nam je važna
dvostrana komunikacija s potrošačima,
vina, medalje s vinsku zemlju u kojoj će i stanovnici
i turisti uživati u lokalnim vinima
kojoj smo posvetili puno vremena i velikih svjetskih koja se najbolje slažu s lokalnom
truda.
natjecanja itekako gastronomskom ponudom.

Je li fokusiranje na izvoz trajno i utječu na prodaju Jesu li medalje na velikim međun-

održivo rješenje za hrvatsku vinsku
industriju ?
Izvoz je velika prilika za hrvatska vina više i visoke
kvalitete. Naše vrijeme za izvoz sigurno dolazi u
narednim godinama. Najviše smo fokusirani na izvoz
graševine, jer ona na našem terroiru daje najbolja vina
u globalnim okvirima. Graševina je naš veliki potenci-
jal i zbog širokog raspona stilova vina koji se proizvode
od te sorte, od mladih svježih berbi, preko bogatih pre-
dikata do vina koja mogu jako dugo odležavati.
arodnim natjecanjima, poput De-
canterovih Svjetskih nagrada, bit-
no utjecale na prodaju beljskih vina?
Medalje s Decantera ili Mundus Vinis kao potvrda
kvalitete naša vina čine prepoznatljivijma potrošačima.
Najbolji primjer utjecaja zlatnih Decanterovih medalja i
Regionalnog trofeja je beljski Merlot, koji je doživio ogro-
man rast popularnosti i prodaje, i povukao za sobom i
naša druga crna vina. Zahvaljujući uspjehu beljskog Mer-
lota, Baranja se počela percipirati kao hrvatski Bordeaux.
 Vinski izvještaj 2020.
V
ina Antunović gospođe Jasne Antunović Turk u Dalju
u vinogorju Erdut primjer su veoma brzog uspjeha
u žanru butiknog vinarstva. Premda se njena obitelj
tradicionalno bavila vinogradarstvom, gospođa An-
tunović Turk, ekonomistica po struci, kao žena poduzetnica po-
digla je vinograde 2004, izgradila novu modernu vinariju 2009.
godine i stvorila brend Vina Antunović. Sva vina s njenim pot-
pisom, cjelokupni proces od vinograda do konačnog proizvoda,
Antunović Turk vodi i kontrolira samostalno.
Desetak godina kasnije Graševina Antunović iz 2013. dobila je
platinastu medalju na Decanterovim Svjetskim vinskim nagrad-
ama, najvažnijem globalnom vinskom natjecanju. Osim Decan-
terove platinaste medalje, vina gospođe Antunović Turk osvo-
jila su i više drugih važnih međunarodnih priznanja. Graševina
Antunović iz 2013. godine, osvajačica Decanterove platine, danas
je u izvrsnom stanju: nedavno smo je probali i uvjerili se kako
to sjajno vino i dalje razvija, s dosta dobrih godina pred sobom.
Čini se da je Jasna Antunović Turk epidemijsku krizu dočekala
nešto spremnije od drugih butiknih vinarija u istočnoj Hrvatskoj.
JASNA ANTUNOVIĆ TURK
Njena se vina već dulje distribuiraju u svim kanalima prodaje, od
HoReCe preko vinoteka i supermarketa do internetske trgovine,
što se sve pokazalo važnim amortizerom u kriznoj godini.
Država treba tretirati vino kao
Koliko su epidemijska kriza i sve njene posljedice utjecale
na Vaše poslovanje u 2020. godini?
Prihodi od prodaje vina bili su nam 35 do 40 posto manji nego
strateški nacionalni proizvod
u 2019. godini.
Što su prošle godine bili vaši glavni kanali prodaje?
Prodaja nam je porasla u vinotekama i na web shopu. Kod
Hrvatska vinska industrija mogla bi preživjeti produljenu krizu, pod uvjetom da HoReCe smo zabilježili značajan pad, dok su supermarketi
(u našem slučaju jedino Spar) izvoz i prodaja u vinariji ostali
nam modeli potpore vinskom sektoru definirani u 2020. ostanu na raspolaganju otprilike jednaki kao prethodne godine.
Brze krizne
prilagodbe
Vinarija Antunović
Turk primjer je brzog
uspjeha u butknom
vinarstvu. Fokus i
brze reakcije pomogli
su im i da prebrode
lanjsku krizu
Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove?
Kriza zasad nije utjecala na naše projekte. Smatramo da je
riječ o krizi koja se može prevladati, pod uvjetom da se ne pre-
nese i na ovu godinu. Odradili smo sve planirane investicije,
započeli s novim projektima i nismo nikoga otpustili.
Kako biste opisali vašu strategiju u suočavanju s kriza-
ma?
Trudimo se što brže prilagođavati kriznim uvjetima poslo-
vanja i aktivno reagirati na krizu. Primjerice, jedna smo od
prvih hrvatskih vinarija koja je otvorila web shop.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Izvoz nije ključno rješenje. No, mislim da bi izvoz trebao
činiti 25 do 30 posto naše ukupne prodaje.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu
kriznu godinu poput lanjske?
Može, pod uvjetom da nam na raspolaganju i nadalje budu
modeli potpore vinskom sektoru definirani u 2020. godini.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku vinsku industriju prof-
itabilnom i održivom?
Nacionalna politika treba podržavati domaću proizvodnju
vina, i to ograničavanjem uvoza, izvoznim subvencijama i
brendiranjem vina kao strateškog hrvatskog proizvoda.
Jesu su li medalje na velikim svjetskim natjecanjima bit-
no utjecale na prodaju vaših vina?
Medalje na svjetskim ocjenjivanjima potvrda su statusa za
vinarije kojima je vrhunska kvaliteta polazište i odredište sva-
kog promišljanja o vinu. Medalje su važne i u komunikaciji s
kupcima, osobito ako se osvajaju u kontinuitetu.
Iločki podrumi u 2020. poslovali
su 22 posto lošije nego u 2019.
Iločki podrumi još su u prosincu 2019. pretrpjeli znatne materijalne štete i gubitke, zbog požara na ekonomiji
Vukovo u kojem je izgorio veći dio mehanizacije za održavanje vinograda. A onda se dogodila epidemijska kriza

I
ločki podrumi jedna su od četiri najveće hrvatske
vinarije uz Lagunu, Belje i Kutjevo. Iločki podrumi
raspolažu s više od 300 hektara vinograda, a načel-
no otkupljuju grožđe s još toliko površina. Kao ve-
liki proizvođač, Iločki podrumi trebali su biti posebno
teško pogođeni epidemijskom godinom. S druge strane,
Iločki podrumi jedna su od najnagrađivanijih hrvatskih
vinarija.
Njihova zbirka međunarodnih priznanja, koja sadrži više
od stotinu relevantnih medalja, početkom prošle godine
upotpunjena je zlatom za Vrhunsku graševinu iz 2018. na
International Wine Challengeu.Stalna visoka kvaliteta,
snaga brenda i odlična vrijednost za novac pomogli su
Iločkim podrumima da iz najteže godine otkako pos-
toji moderna tvrtka pod tim imenom, izađu bitno manje
oštećeni nego što se pretpostavljalo. Dvadesetak posto
slabiji promet za tako je velikog proizvođača zapravo
jako dobar rezultat. Evo odgovora o poslovanju u kriznoj
godini koje smo dobili iz Iločkih podruma.
Koliko su epidemijska godina i sve njene posljedice
utjecale na vaše poslovne rezultate?
Zbog negativnog utjecaja pandemije Covida-19 vinska
industrija našla se pod snažnim pritiskom, što vrijedi i za
Iločke podrume. Zatvorili su nam se, kao i drugim kole-
gama, neki od najvažnijih kanala prodaje poput hotela,
restorana i drugih ugostiteljskih objekata. Također, din-
amika izvoza se usporila jer su, naravno, i naša izvozna
tržišta osjećala posljedice pandemije.
Iločki podrumi 2020. godine u kumulativu bilježe pad
financijske realizacije za 22,15 posto i pad od 13,11 posto
količinske realizacije u odnosu ba 2019.godinu.
Što su u 2020. godini bili vaši glavni kanali prodaje?
Najviše smo vina prodavali kroz supermarkete, a zatim
kroz vlastiti prodajni sustav, dakle kroz mrežu naših
vinoteka u cijeloj zemlji. Web shop je zabilježio očekivani
uspon, dok su HoReCa, izvoz i naš profitni centar Turi-
zam i ugostiteljstvo zabilježili značajan pad.
 Iločki podrumi još od 1997, dakle od godine povratka u Ilok poslije
Domovinskog rata, funkcioniraju prema načelima kriznog upravljanja,
u kojem je preslagivanje prioriteta zapravo ključna mjera za održivost
poslovanja. Kvaliteta vina jedina je naša konstantna strateška odrednica,
a sve drugo planiramo i provodimo sukladno trenutnim mogućnostima
Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove? Jeste
li, primjerice, morali odgoditi već planirane investici-
je?
Iločki podrumi još su u prosincu 2019. pretrpjeli znatne
materijalne štete i gubitke, zbog požara na ekonomiji
Vukovo u kojem je izgorio veći dio mehanizacije koja je
bila u funkciji održavanja naših vinograda. A onda se dogo-
dila epidemijska kriza, koja još traje.
Ovdje je važno naglasiti da Iločki podrumi još od 1997,
dakle od godine povratka u Ilok poslije Domovinskog
rata, funkcioniraju prema načelima kriznog upravljanja,
u kojem je preslagivanje prioriteta zapravo ključna mjera
za održivost poslovanja. Kvaliteta vina jedina je naša kon-
stantna strateška odrednica, a sve drugo planiramo i pro-
vodimo sukladno trenutnim mogućnostima. Iako smo sred-
nje veliko poduzeće, uspjeli smo
zadržati visoku razinu fleksibil-
nosti i prilagođavanja, što je Ova situacija neće prestati
važan faktor održivosti poslo- smanjenjem restrikcija.
vanja u kriznim stanjima. Snaga
brenda i razvijeni odnosi s kup- Možemo očekivati daljnji
cima, dobavljačima i kooperan- pad prihoda zbog niza
tima također su važni čimbenici
u kriznim godinama.
razloga, uključujući
ekonomsku krizu i
Jeste li morali smanjiti broj
zaposlenih?
manju potrošnju vina
Lanjska je godina, razumljivo,
bila godina racionalizacije poslovanja, a mjere kriznog
upravljanja najprije su se odrazile na tekuće i planirane
investicije. Primarni naš cilj u prošloj godini bio je oču-
vanje radnih mjesta. Taj smo cilj zasad ostvarili. Otpuštanja
radnika nije bilo. Neki od ugovora na određeno vrijeme
nisu se produžili, a mi se trudimo sačuvati svako stalno
radno mjesto i redovito isplaćivati plaće.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Fokus na izvoz smatramo potrebnim od samog nastanka
tvrtke. Pitanje je, međutim, kako pronaći izvozni model za
hrvatski vinski sektor. Pitanje je treba li ići samostalno ili
se udružiti s drugima kako bismo svi zajedno amortizirali
stres na domaćem tržištu i konkurentnije se pozicionirali
na globalnom tržištu. Općenito govoreći, profitabilnost u
vinarstvu u Hrvatskoj je niska. Rijetki su vinari uspjeli
akumulirati rezerve za krizne situacije.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku vinsku proizvodnju
održivom i profitabilnom?
Hrvatska je kao vinska zemlja još na početku dugog
afirmativnog procesa na svjetskoj sceni. Poslije počet-
nog entuzijazma, izostali su neophodna institucionalna
podrška resornih ministarstava i konkretan angažman
koji bi osigurao široku prepoznatljivost hrvatskih vina.
Mislimo da je važno se vinari udruže kako bi se stvo-
rio proizvod dovoljno konkurentan za pozicioniranje na
globalnom tržištu.
Preduvjet za takav projekt su strategija koju kreiraju
i provode kompetentni ljudi s rezultatima na međun-
arodnom tržištu, i nacionalna strategija suradnje svih
hrvatskih regionalnih vinskih udruženja. To prije svega
znači proizvodnju vina adekvatnog i standardiziranog
stila koje se može deklarirati
i globalno promovirati pod
nazivom karakterističnim za
pojedinu regiju. Treba stvoriti
jači i vizualno upečatljiv nacio-
nalni identitet hrvatskih vina
i formirati konkurentne cijene
i pozicije za sve kategorije
vina: od entry levela, preko
economyja i mainstreama do
upper premiuma. Jedino s jas-
nom strategijom, agresivnim
i argumentiranim pristupom,
možemo dugoročno očuvati vinarstvo u Hrvatskoj i stvor-
iti dodatnu vrijednost za postizanje viših strateških cil-
jeva.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jed-
nu kriznu godinu poput lanjske ?
Kriza još traje. Teško je predvidjeti do kad će trajati i
koliko će trebati za oporavak. Ova situacija neće prestati
popuštanjem restrikcija, jer možemo očekivati daljnji
pad prihoda zbog niza razloga, uključujući predvidljivu
ekonomsku krizu koja će rezultirati smanjenjem potrošnje
vina.
Baš zbog toga moramo stvarati uvjete za efikasniju
prodaju hrvatskih vina na što više stranih tržišta, kako
bismo amortizirali stres na ostacima hrvatskog tržišta
vina koje se nastavlja urušavati i zbog uvoza prejeftinih
i loših vina.
P
VINA GALIĆ
rije samo dvije godine, ujesen 2018. u Kutjevu je
svečano otvorena nova vinarija Galić.Bio je to sve-
mirski brodu među hrvatskim ali i regionalnim vi-
narijama. Zaista nikad nigdje u razmjernoj blizini
nismo vidjeli vinariju opremljenu vlastitim laboratorijem, na-
jboljim dostupnim bačvama, vinifikatorima, betonskim jajima
i tankovim od inoksa. Ta je oprema kompetentnom enologu
Slavenu Jeličiću omogućila da radi na hi-tech igralištu s gotovo
beskrajnim mogućnostima. Investicija u novu vinariju Galić,
koja obuhvaća i prvi fine dining restoran u središnjoj Slavoniji,
usitinu je velika. Riječ je o više od 45 milijuna milijuna kuna.
Ta bi investicija trebala promijeniti i pokrenuti već dugo uspav-
anu slavonsku vinsku ali i turističko restoransku scenu.Izgrad-
nju vizualno impresivne vinarije, koju potpisuje zagrebački
studio Dva arhitekta, jednim je dijelom financirala Europska
Unija. Investicija se, naravno, mora vraćati.
Vina Galić nisu velika vinarija. Ukupno proizvode manje od
200 tisuća buteljki godišnje, no kane povećati prizvodnju, što
im omogućuju prestižni vinogradi u Brodskom Stupniku koje
je Galić kupio prije par godina. Većina proizvodnje Vina Galić
prodaje se u restornaima i hotelima. Andrej Markulin, agilni
predsjednik Uprave Vina Galić, ispričao nam je kako se ova
napredna vinarija suočavala s krizom.

Koliko je epidimijska kriza utjecala na poslovanje Vina

Galić?
Kriza je, naravno, iznimno utjecala na naš posao. I još će
utjecati. Naše su glavno tržište restorani, hoteli i drugi ugos-
titeljski objekti, koji lani uglavnom nisu radili ili su radili smo
par mjeseci u godini.

Preko kojih ste prodajnih kanala lani distribuirali najviše

vina?
Usprkos krizi i lockdownima, i lani smo najviše vina prodali
u HoReCi. Slijede izvoz i internetska trgovina.

Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove za 2020?

Jeste li odustali od od već dogovorenih projekata?
Odgodili smo ulaganje u dio opreme. Otkazali smo dio pred-
viđenih marketinških aktivnosti.

Kako biste opisali svoju strategiju za preživljavanje u

kriznim godinama?
Trudimo se što strože kontolirati troškove i diversificirati
tržišta.

Evo kako je najmodernija hrvatska

Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Fokus na izvoz svakako je jedno od rješenja za probleme
hrvatske vinske indsutrije. No, do izvoznih se rezultata ne

vinarija podnijela najkrizniju godinu

dolazi preko noći. Za takvo što potrebno je puno kontinuiranog
i kompetentnog rada.

Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu

kriznu godinu?
Prema našim procjenama, veći dio hrvatske vinske industrije
kadar je izdržati još jednu tešku godinu. Međutim, dvadeset do
trideset posto vinarija vjerojatno ne bi moglo preživjeti novu
Usprkos krizi i lockdownu vinarija Galić lani je najviše vina prodala u HoReCi. Odgodili su
uzastopnu krizu. ulaganja u opremu i otkazali predviđene marketinške aktivnosti.
TESTAMENT&
VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

BLACK ISLAND WINERY

Enolozi Juraj Sladić, Igor
Radovanović i Nikola
Mirošević upravo stvaraju
najpotentniji dalmatinski
vinski portfolio
J
uraj Sladić godinama je radio u Badelu. Bio je glavni enolog u vinariji Ben-
kovac gdje se proizvodi Korlat, najprodavanije hrvatsko crno buteljira-
no vino. Igor Radovanović enolog je u Nerici Jakše Krajančića. Osim toga, Trojica enologa čine dream team iza
Igor Radovanović iza sebe ima suradnju sa sommelierom Sinišom Lasanom
Enolog Juraj Sladić

dva geografski odvojena ali ideološki

na kultnom vinu Heritage, impoznatnoj kupaži pošipa i grka. Osim toga, gospodin i vlasnički povezana projekta koji bi
Radovanović samostalno je proizveo senzacionalni Grk iz 2019. godine. Radi se vinski biznis u Dalmaciji mogli podići
o vinu koje bi trebalo postati model za moderno stiliziranje vjerojatno najdrago- na potpuno novu razinu
cjenije dalmatinske bijele sorte. Korčulanski enolog Nikola Mirošević odigrao
je iznimno važnu ulogu u pretvaranju zapuštene zadružne vinarije Jedinstvo u

Fascinantno je da su potencijali Testamentovih
vina kao i onih iz Black Island Winery, veći i od
onih koje potvrđuju brojne međunarodne medalje
Smokvici u modernu vinariju Black Island Winery koja od-
nedavno proizvodi Merga Victu, jedan od najboljih pošipa
u Hrvatskoj. Miroševićev je otac dr. Nikola Mirošević, na-
jvažniji hrvatski vinski znanstvenik modernog doba.
Sladić, Radovanović i Mirošević autohtoni su dream
team koji stoji iza dva geografski odvojena ali ideološki
i vlasnički povezana projekta. Riječ je o Testamentu iz
Šibenika i Black Island Winery s Korčule. Većinski vlas-
nik obje vinarije švedski je investicijski fond ZHODA, s
više od sedam tisuća ulagača, a proizvodnjom upravljaju
Sladić u Šibeniku i Radovanović i Mirošević na Korčuli.
Prvi su rezultati ovog disperzivnog vinskog projekta više
nego impresivni. Testament je na lanjskim Decanterovim
Svjetskim nagradama osvojio dvije zlatne medalje, za
babić Dalmatian Dog i za Pošip. Babić Testament nagrađen
je srebrom. Black Island Winery dobila je Decanter-
ovu srebrnu medalju za pošip Merga Victa, koji se proiz-
vodi od grožđa otkupljenog od dvadesetak vinogradara iz
Smokvice.
Fascinantno je da su potencijali njihovih vina još bolji
od medalja. Naime, kod zlatnog Dalmatian Doga iz 2016.
pomalo nas je zasmetao lagano prošekizirani aftertaste, koji
je vjerojatno nastao zbog dodavanja prosušenih bobica.
Dalmatian Dog iz 2018. koji još nije bio ni na jednom
natjecanju, definitivno je bolje vino od šampiona iz 2016.
Dalmatian Dog iz 2018. potpuno je čist, harmoniziran,
i znimno svjež za dalmatinsko crno vino, pun jasnih, ple-
mentih okusa i aroma tamnog voća. Vino je uzorno ele-
gantno i predstavlja jedan od mogućih primjera kako bi
babić trebao izgledati u budućnosti.
A babić, tržišno zaboravljena sorta koju je na životu
godinama držao uglavnom Leo Gracin sa Suhom pun-
tom, spada među najdragocjenija dalmatinska crna grožđa.
Mnogi konoseri rekli bi, zapravo, da je babić ono najvred-
nije što Dalmacija može ponuditi u svijetu crnih vina. Tes-
tament i Black Island Winery ostavili su vrlo dobar do sja-
jan dojam sa skoro svim svojim uzorcima, osim u dva ilit
tri slučaja nepotrebnog eksperimentiranja s neprimjerenim
žanrovima. No, Testament i Black Island Winery nisu
samo hrabar i nadahnut enološki projekt. Zahvaljujući čvr-
stom kapitalu i precizno definiranoj poslovnoj politici, te
su vinarije razmjerno brzo psotigle iznimne komercijalne
rezultate. Testament tako na svojoj veoma preglednoj web
stranici objavljuje popis svih restorana i barova koji drže
njihova vina.
Za relativno novu vinariju taj je popis više nego pohva-
lan. Radi se o tridesetak ili više restorana u Dubrovniku,
isto toliko u Splitu i na šibenskom području te ponešto u
Zagrebu. U Zagrebu se mogu pohvaliti suradnjom s Espla-
nadom i sa Cheese Barom, što bi im moralo omogućiti
ulazak i u niz drugih važnih lokala. Osim toga, Sladić,
Radovanović i Mirošević uspjeli su se već probiti na Kvar-
ner, u luksuzne hotele lošinjske Jadranke. Poslovna efikas-
nost i inovativna autohtona vina čine dobitnu kombinaciju
koja je neophodno trebala dalmatinskoj vinskoj sceni. Tes-
tament i Black Island Winery odmah su se ozbiljno bacili
i na izvoz, koji u Testamentovu slučaju već dostiže oko 30
posto ukupne proizvodnje. Testament zasad izvozi u dese-
tak zemalja, od Srbije do Sjedinjenih Država. Testament
i Black Island Winery previše su novi projekti da bi se o
njima moglo govoriti u kontekstu borbe za opstanak koja
je obilježila hrvatsku vinsku industriju u 2020. godini. Juraj
Sladić rekao nam je da su im prodajni rezulltati usprkos
pandemiji bili više nego dobri, iako je pandemija zaustavila
njihov očekivani prirodni rast na tržištu. Osim toga, i Tes- U Dalmaciji je vrlo malo
čvrsto utemeljenih projekata
tamentu je, kao i većini drugih dalmatinskih vinarija, otka- koji spajaju visoku kvalitetu
zano mnogo grupnih turističkih posjeta koji uvijek donose i excel tablice. Ono što rade
Testament i Black Island
dosta novca. Testament i Black Island Winery čak su deset Winery uskoro će se moći
posto svojih vina prodali preko web shopa, što također gov- uvrstiti među njih
ori o suvremenosti projekta. Gospodin Sladić kaže kako
su međunarodne nagrade definitivno pridonijele dobroj
prodaji i prepoznatljivosti brenda te smatra da se hrvatska
vinska industrija mora okrenuti prema što višoj kvaliteti
autohtonih vina, a ne prema kvantiteti prosječnih vina.
Mislimo da je u tome uglavnom u pravu. Dalmacija je
potencijalno spektakularna vinska regija, s najviše autohtonih
sorti s fantastičnim terroirima. Međutim, poslovno govoreći,
dalmatinska je vinska industrija iznimno nerazvijena. U
njoj dominiraju individualni, radikalni koncepti poput Frane
Miloša, vinarije Križ, Bire ili Jo Ahearne, koji se nikad nisu
htjeli upuštati u big business, ili pak butikne vinarije poput
Saints Hills, Nerice ili Rizmana. Osim Stine, vrlo je malo
čvrsto utemeljenih poslovnih projekata koji spajaju visoku
kvalitetu i excel tablice. A baš su takvi projekti presudni za
revitalizaciju dalmatinskog vinarstva. Ono što rade Testa-
ment i Black Island Winery vjerojatno će se uskoro moći
uvrstiti u taj malobrojni i esencijalni segment dalmatinske
vinske scene.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

IVICA
KOVAČEVIĆ
Vinski sektor ne može
preživjeti još jednu
kriznu godinu
Direktor Stina vina govori o utjecaju krize na dalmatinsko
vinarstvo i važnosti ravnomjernog razvoja kanala prodaje
 U rascjepkanom, velikim dijelom neprofesionalnom
dalmatinskom vinarstvu i vinogradarstvu, Stina kao
najmodernija i najozbiljnija vinarija te regije zaista
zauzima stožernu ulogu. Ne samo zbog kvalitete njenih
plavaca, pošipa, vugava i prošeka već upravo
zbog profesionalnosti cijelog projekta
B
račka Stina je uvjerljivo je najmodernija, na-
jorganiziranija i najozbiljnija veća dalmatinska
vinarija. Stina nije velika u usporedbi s Beljem,
Lagunom ili Iločkim podrumima. Stina proiz-
vodi nekoliko stotina tisuća buteljki godišnje, a krajnji je
cilj oko pola milijuna buteljki.
No, u rascjepkanom, velikim dijelom neprofesionalnom
dalmatinskom vinarstvu i vinogradarstvu, Stina zaista
zauzima stožernu ulogu. Ne samo zbog kvalitete njenih
plavaca, pošipa, vugava i prošeka već baš zbog ozbiljno-
sti i profesionalnosti cijelog projekta.
Dugogodišnji direktor Stine Ivica Kovačević uspješan
je poslovni čovjek koji je strastveno vezan uz vinarstvo
i vinogradarstvo. Kovačević sasvim sigurno spada među
najkompetentnije sugovornike za analizu i ocjenu stvar-
nog učinka epidemijske krize na hrvatsko, a osobito dal-
matinsko vinarstvo.
Koliko su epidemija i njene posljedice utjecale na
Stinine poslovne rezultate?
Mislim da nema ozbiljne vinarije, a posebno ne vinarije
okrenute HoReCi, koja tijekom prošle godine nije doživ-
jela veliki pad prihoda. Tako je i Stina u prvih jedanaest
mjeseci ove godine zabilježila pad prodaje od 46 posto i
pad prihoda od 47 posto.
Što su vam u 2020. godini bili glavni prodajni kanali?
Glavni kanali prodaje nisu se mijenjali. I dalje su to naši
stalni distributeri na domaćem i stranom tržištu te vlastita
prodaja u našem podrumu u Bolu na Braču. Nažalost, ove
su godine skoro svi kanali zabilježili znatan pad. Pad kod
domaćih distributera iznosio je 40 posto, a naša prodaja u
podrumu pala je 41 posto. Jedini kanal prodaje koji nam
je porastao bio je izvoz, i to za osam posto. Prodaja preko
interneta zasad je zanemariva u ukupnom prometu, baš kao
i prodaja u vinotekama.
Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove?
Jeste li morali odustati od planiranih investicija?
Zaustavili smo sve već dogovorene investicije i srezali
sve troškove koji mogu čekati bolja vremena.
Jeste li morali otpuštati?
Usprkos značajnom padu prodaje i prihoda, uspjeli smo
održati isti broj zaposlenih. Plaće smo smanjili samo u tri
proljetna mjeseca. U svim drugim mjesecima isplaćivali
smo pune plaće. Tome su svakako pomogle i državne mjere
potpora za plaće kao i moratoriji na kredite i leasinge.
Kako biste opisali Stininu strategiju preživljavanja u
kriznim godinama?
Iskreno se nadam da je ovo bila zadnja krizna godina
koju smo morali preživjeti. Nadam se da će 2021. biti
godina oporavka i da ćemo se polako vratiti na stare proda-
jne statistike.
Nemamo posebnu strategiju preživljavanja. Naprosto
smo se suočili s padom prodaje vina u restoranima,
hotelima i barovima jer su turizam i ugostiteljstvo imali
puno manje potrošača nego u normalnim godinama. Vje-
rujem da ćemo se oporavkom HoReCe i povratkom turista
vrlo brzo vratiti rezultatima iz 2019. godine.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Ne bih koristio sintagmu fokusiranje na izvoz. Radije
bih kazao da je izvoz jedan od normalnih kanala prodaje,
koji treba razvijati baš kao i sve druge prodajne kanale.
Trajna Stinina orijentacija jest ravnopravni razvoj izvoza
i prodaje na domaćem tržištu. Krizna je godina, međutim,
pokazala da izvoz može rasti i u najtežim okolnostima.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jed-
nu kriznu godinu poput 2020.?
Kratko i jasno - ne može. Mislim da će već sada mnogi
propasti. Pogotovo vinogradari koji ne proizvode vino
nego žive samo od prodaje grožđa.
Kako hrvatsku proizvodnju vina učintii dugoročno
održivom i profitabilnom?
Ovo je vrlo ozbiljno pitanje na koje se ne može odgovoriti
u nekoliko rečenica. Ovo pitanje zaslužuje posebnu raspravu.
U svakom slučaju, mislim da proizvodnja vina u Hrvatskoj
može biti profitabilna, ali cijeli vinogradarski i vinski sektor
traže jedan veliki reset, jednu dubinsku reformu.
VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

DAMIR
ŠTIMAC
Loša turistička
sezona smanjila
je prodaju Vina
Rizman za 55
do 60 posto
Osim u HoReCi, prodaja nam je zbog pandemije pala i
u vinariji. No, izvoz je ostao isti, a web prodaja lagano
raste. Preko weba pokrivamo SAD i ulazimo u Kanadu
 Još jedna loša godina izazvala bi značajne posljedice na stanje hrvatske vinske
industrije. Svi smo pri kraju s rezervama, a naš je biznis dugoročan, niskoprofitabilan
i traži stalna ulaganja. Nažalost, domaći potrošači online kupnjom ne mogu ni
djelomično kompenzirati manju prodaju u turizmu i ugostiteljstvu
K
omarna je najmlađe i prvo hrvatsko potpuno
ekološko vinogorje. Vinarija Rizman, u vlasništ-
vu Damira Štimca, jedan je od najvažnijih proiz-
vođača s Komarne, prekrasnog komada zemlje
između mora i planine blizu granice u Neumu.
Vina Rizman proizvode drugi najbolji hrvatski tribidrag iza
Benmoscheova Zinfandela, veoma dobre plavce i pošipe, kao
i jedan skoro senzacionalni syrah.
Vina Rizman dosad su se prodavala isključivo u restoranima
i hotelima te u malom broju vinoteka. Ona su, osim jeftinije
linije Brime, definirana kao ozbiljna gastronomska, resto-
ranska vina. Stoga je logično da se Rizman u 2020. godini
morao suočiti sa snažnim padom prodaje, koji sada pokušava
bar donekle kompenzirati izvozom i on line prodajom.
Koliko su epidemijska kriza i sve njene posljedice utje-
cale na Vaše poslovne rezultate?
Vina Rizman distribuiraju se kroz kanal HoReCe uglavnom
u srednjoj i južnoj Dalmaciji. S obzirom na izostanak prave
turističke sezone kao i na višemjesečno zatvaranje restorana i
hotela, očekujemo pad prometa od 55 do 60 posto u usporedbi
s 2019. godinom.
Što su ove godine bili Vaši glavni kanali prodaje?
Značajno manje HoReCa, kao što sam već rekao, ali i
značajno manje vlastita kućna prodaja, jer nije bilo turista.
U retailu smo, ali zasad neznatno, plasirali naš brend Brime,
dok se nadamo da je izvoz ostao na istoj razini kao i prethodne
godine. Izvoz bi zapravo mogao rasti jer upravo očekujemo
jednu veliku narudžbu. Web prodaja lagano raste. Unatoč
pandemiji, naša su vina pored ranijih izvoznih tržišta prošle
godine ulistana u pojedine vrhunske restorane u Sjedinjenim
Državama i u Švicarskoj. Preko web prodaje pokrivamo amer-
ičko tržište, dok iduće godine kreće izvoz u Kanadu. Pregov-
aramo o izlasku na još dva značajna inozemna tržišta.
Kako je kriza utjecala na vaše poslovne planove? Jeste
li prolongirali već planirane investicije?
Odgodili smo planirane investicije, ali nismo nikoga otpus-
tili.
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u
kriznim godinama?
Fokusiramo se na održavanje visoke kvalitete unatoč slabi-
joj prodaji. Nadalje, želimo povećati udio izvoza u strukturi
prodaje i koncentrirati se na online prodaju u državama u koje
ne izvozimo, a čija je ekonomija jača od naše.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Ovisi gledamo li izvoz kroz pandemiju ili bez nje. U pandemi-
jskoj situaciji rast izvoza jako je poželjan, dok u normalnim
sezonama imamo veliki prodajni potencijal na domaćem tur-
ističkom tržištu. Izvozni uspjeh dugotrajan je proces, koji
podrazumijeva kontinuiranu promociju kvalitetnih vina s
dobrim omjerom cijene, kao i aktivni, planirani marketing
koji mi hrvatski vinari zapravo nemamo. Hrvatski vinari
nažalost nemaju krovnu, sektorsku organizaciju ni državnu
agenciju koja bi se sustavno bavila međunarodnom promoci-
jom hrvatskih vina.
U konačnici, nemamo ni količine koje bi bile dostatne da
pokrijemo važna inozemna tržišta u godinama kad je domaće
tržište maksimalno aktivno, kao što je bilo u posljednjih neko-
liko sezona prije početka epidemije.
Nadam se da će se sve to podići na višu razinu kad zažive četiri
regionalna vinska udruženja koja svoje izvozne potrebe mogu
planirati uz višegodišnja ulaganja na ciljanim tržištima, kroz
okvir potpore vinske omotnice ili kroz neki drugi financijski
okvir.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu
kriznu godinu?
Još jedna loša godina izazvala bi značajne posljedice na
stanje hrvatske vinske industrije. Svi smo pri kraju s rezer-
vama, a naš je biznis dugoročan, niskoprofitabilan i traži stalna
ulaganja. Nažalsost, nemamo dovoljno snažno gospodarstvo
da bi potrošači online kupnjom mogli bar donekle kompenzi-
rati manju prodaju vina u turizmu i ugostiteljstvu.
Želim naglasiti da Ministarstvo poljoprivrede zaista nastoji
pomoći proizvođačima koji su najviše pogođeni.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku vinsku proizvodnju
održivom i profitabilnom?
Mislim da je novi Zakon o vinu jako dobra podloga, no važno
ga je provoditi u praksi. Hrvatska ima vinsku baštinu i sve
više kvalitetnih i visokokvalitetnih vina (namjerno izbjega-
vam termin vrhunsko vino kojeg je većina vinara već napus-
tila). Važno je da smo u kontinuitetu prisutni na svjetskim
vinskim natjecanjima te da se pametnim, ne nužno preskupim
ali dugoročnim marketinškim planom afirmiramo na najza-
nimljivijim stranim tržištima.
Zakon treba provoditi tako da se što oštrije kažnjavaju
prekršitelji i da s tržišta nestanu vinski falsifikati pod nazivima
naših položaja i sorti. U suradnji s lokalnim samoupravama
potrebno je afirmirati što više vinskih destinacija koje će na
vioskoj razini povezati naša vina, ekstradjevičanska masli-
nova ulja, gastronomiju i visokokvalitetan smještaj. Te desti-
nacije trebaju biti aktivne tijekom cijele godine.
U proizvodnji moramo inzistirati na sljedivosti i kvaliteti te
držati korak s glavnim svjetskim trendovima. Vina Rizman
upravo su na tom putu. Proizvodimo ih isključivo od našeg,
ekološki uzgojenog grožđa, od pretežno autohtonih sorti,
inzistirajući na značajkama terroira i sortne prepoznatljivosti.
 VINSKI IZVJEŠTAJ 2020.

JAKŠA
KRAJANČIĆ
U kriznoj smo godini završili
dvoranu za barrique i uveli
specijalna betonska jaja s
kojima planiramo puno raditi

M
i smo također donekle usporili s predviđenim investicijama ali
ih nismo u potpunosti zaustavili. Primjerice, upravo ovih dana,
u siječnju, u tijeku su radovi na proširenju skladišta i proizvod- Zahvaljujući snazi brenda i maloj
nog prostora. Kušaonica je također u završnoj fazi, a moram proizvodnji od nekoliko desetaka
naglasiti da smo završili barrique salu, prekrasno uređenu dvoranu s barrique tisuća buteljki, butikna vinarija
bačvama, velikim drvom i betonskim jajima drukčjima od ostalih takvih po-
Nerica krizu je podnijela izvrsno
suda. Posebno ćemo se posvetiti radu s betonskim jajima,” rekao nam je Jakša
Krajančić, vlasnik korčulanske butikne vinarije Nerica, koja je zahvaljujući
snazi brenda i maloj proizvodnji od tek nekoliko desetaka tisuća buteljki, sas-
 Insvesticija u podrum
Jakša Krajančić od ovogodišnje će berbe razinu kvalitete
u podrumu dići na novu razinu, što je sigurna osnova za
postizanje izuzetnih rezultata nakon ukidanja lockdowna

vim solidno podnijela kriznu godinu. “Moram reći da sam prodaju zapravo ima održivost konstante kvalitete. I to je,
iznimno zadovoljan našim lanjskim prodajnim rezultatima. ustvari naš strateški cilj; kontinuirana visoka kvaliteta.”
O tome najbolje govori činjenica da ćemo u ovu sezonu ući Zanimljivo je da je Nerica jedna od rijetkih hrvatskih
s Nericom iz ovogodišnje berbe a ne iz 2019. Dakle, skoro vinarija koja se u kriznoj godini nije željela okrenuti prema
sve smo prodali,” naglasio je gospodin Krajančić. Nerica supermarketima. Krajančić je i lani najviše vina prodao u
je prije pet godina uspostavila novi, HoReCi i u vinariji. Ovdje, naravno, treba
izrazito moderni model korčulansk- Jakša Krajančić lani podsjetiti da je Korčula definitivno bila
og pošipa. Nerica je prvi korčulanski jedna od pobjednica prošlogodišnje tur-
pošip koji je spojio visok stupanj sv-
je u kratkoj ali sjajnoj isitčke sezone. Jakša Krajančić nije, barem
ježine i zelene aromatske elemente s turističkoj sezoni zasad, zainteresiran za maloprodaju u
profilom tipičnog mediteranskog bi- najviše vina prodao trgovačkim lancima, ali je itekako zaintere-
jelog vina. Tržišni je uspjeh bio za- siran za izvoz. “Fokusiranje na izvoz jedno
jamčen, a Nerica je postala svojevrsni
u HoReCi i vinariji je od trajnih rješenja za položaj hrvatske
uzor za niz drugih pošipa. Zlatnom vinske industrije. Naravno, u određenom
Decanterovom medaljom prije dvije i pol godine Nerica se postotku. I mi upravo radimo na izvozu. No, za dugoročnu
potvrdila kao vrhunsko vino međunarodnog ranga, što je profitabilnost hrvatske vinske industrije najvažnija je kon-
dodatno učvrstilo njen položaj ne tržištu. tinuirana kvaliteta. Kontinuirana kvaliteta glavni je predu-
“Naravno da je svaka medalja dobrodošla,” kaže Kra- vjet za uspješan plasman vina i na hrvatskom i na inozem-
jančić, “Ponosni smo na svaku pohvalu, na svaku dobru nim tržištima. Veće oscilacije u kvaliteti su nedopustive,”
riječ i sve nam to daje snagu da ustrajemo. Medalje su dobar drži Krajančić. Nerica, prva vinarija koja je komercijalno
vjetar u leđa. One definitiivno utječu na prodaju vina. No, počela proizvoditi vina od crnog pošipa, spada u manju
isto tako moramo biti svjesni da je put do zlatne medalje grupu hrvatskih proizvođača vina koji su iz epidemijske
iznimno težak, a da je naš posao poslije takvih nagrada još godine izašli s prilično jasnom vizijom budućnosti svojih
teži jer su očekivanja potrošača veća. Najveći utjecaj na proizvoda.
GIOVANNI
POGGIALI
Hrvatska je
za nas važno
tržište na
kojem želimo
rasti
Vlasnik Felsine govori o terroiru i
imidžu Chianti Classica, novoj apelaciji
i budućnosti obiteljske vinarije
 Rast u percepciji vina koja dolaze iz apelacije Chianti Classico
povezan je, naravno, s rastom općenite kvalitete vina iz te
apelacije. Kvaliteta vina s oznakom Chianti Classico drastično
se poboljšala unatrag nekoliko desetljeća, zbog čega sam vrlo
sretan. Zadovoljan sam imidžem i statusom chiantija,
ali moramo biti još bolji
P
remda mlada po kriterijima Toskane, gdje vinogra-
darstvom i vinarstvom dominiraju plemićke kuće
stare pola tisućljeća, Fattoria di Felsina stekla je
status jedne do najvažnijih i najboljih vinarija u
Chiantiju. Felsinu je 1966. godine utemeljio firentinski po-
duzetnik Domenico Poggiali, strastveni lovac koji je zapra-
vo želio kupiti lovište. U ono je vrijeme na više od dvjesto
hektara koliko zauzima imanje Felsina, što na etrurskom
znači tvrđava, bilo je samo pet hektara vinograda. No, Pog-
giali se uskoro opredijelio za vinogradarstvo i vinarstvo,
pa je početkom devedesetih Felsina već stekla vrlo snažnu
međunarodonu reputaciju.
Danas je na imanju obitelji Poggiali na južnom dijelu apel-
acije Chianti Classico zasađeno više od 60 hektara vinograda.
Riječ je uglavnom o sangioveseu. Poggiali proizvode i vina
od drugih sorti, poput prilično poznatog cabernet sauvi-
gnona Mastro Raro, kojeg je u Hrvatsku uvozio Lošinjanin
Goran Petković. Uzgaja se i nešto chardonnaya. No, Felsina
je prije svega priča o sangioveseu i o Chainti Classicu kao
najvažnijoj apelaciji u Chiantiju.
Felsina, čija vina sada distribuira zadarski Atrox, puni pet
važnih linija sangiovesea. Bazično vino Chianti Berardenga
dobilo je ime po lokaciji na kojoj se nalaze Felsinini vino-
gradi. Berardenga je veoma dobro, voćno vino s puno višanja,
solidnim kiselinama i bogatim taninima koji mu omogućuju
višegodišnju pitkost.
Berardenga Riserva strukturiranija je i dulje odležana ver-
zija osnovnog vina. Chianti Classico Rancia je single vine-
yard nazvan po zgradama u kojima se svojedobno nalazio
benediktinski samostan. Ranica je vino visoke kiseline, jakih
tanina i neobičnog bouqueta koje je upravo izvrsno s obzi-
rom na cijenu od tridesetak eura.
Fontalloro je najpoznatije Felsinino vino. Fontalloro ne nosi
oznaku Chianti Classico nego IGT (Indicazione Geografica
Tipica) zato što dio grožđa ne dolazi iz zone Classico već iz
apelacije Chianti Colli Senesi. Fontalloro je veliko, moćno,
bogato vino s jakom kičmom tanina i kiselina, koje može
trajati desetljećima.
Naposljetku, Chianti Classico Gran Selezione Colonia naj-
skuplje je Felisinino vino, koje se godišnje proizvodi u tek
pet tisuća boca i vrlo je teško dostupno. Colonia spada među
ultimativne izraze potencijala sanigovesea. Riječ je o vinu
koje taninskom strukturom i mogućnošću odležavanja pove-
zuje chianti s barolom. U dopisnom intervjuu koji smo radili
oko Božića, s Giovannijem Poggialijem, pripadnikom treće
generacije obitelji koja je osnovala Felsinu i sadašnjim njenim
predsjednikom, razgovarali smo o Felsininim specifičnos-
tima, terroiru Chianti Classica i njegovoj budućnosti.
Kao predstavnik treće generacije vlasnika Felsine, što
smatrate najvažnijim dostignućem u više od pola stoljeća
postojanja vinarije?
Čuvanje i jačanje sanigovesea konstanta je rada sva tri
naraštaja naše obitelji. Poljoprivredni, ali i kulturni kontekst
našeg rada usmjeren je prema bogatoj biološkoj različito-
sti koja iz godine u godinu opravdava našu odluku da se
posvetimo sanigioveseu, respektirajući i štiteći jedinstvenost
i karakter zemlje na Berardengi. Iskustva starijih uzgajivača
obnovljena su i obogaćena u susretu s modernim vinogra-
darstvom.
Dugo iskustvo rada u vinogradima sangiovesea, kao i eks-
perimenti i istraživanja o sangivoeseu, doveli su nas do toga
da možemo mikrovinificirati razne klonove sangiovesea koji
rastu na našem imanju i tako bolje razumjeti odnos zemlje
i grožđa.
Kako biste opisali položaj Felsine u proizvodnji vina u
Chiantiju? Što Felsinu čini posebnom?
Felisinini vinogradi protežu se širokim brdima koja gledaju
na grad Castelnuovo Berardenga kraj Siene. Te su padine vrlo
otvorene i prozračne, s puno vjetra i mnogo svjetla. Felsina je
najjužnije imanje u Chianti Classicu. Privilegirani smo zbog
toplije i suhe ljetne klime.
Felsina je pogranično područje na samim administrativnim
granicama Chianti Classica. Zato uživa u posebnosti niza
mikroklima, raznih vrsta tla i pjesaža, što sve naše vinograde
čini jedinstvenima. No, mislim da je najvažnije što Felsina nije
samo vinarija već je prava farma, posvećena različitim poljo-
privrednim žanrovima od kojih svaki zauzima posebnu ulogu
u našem ekološkom sustavu.
Kako biste opisali status i imidž chiantija na globalnom
vinskom tržištu? Jeste li zadovoljni?
Imidž Chainti Classica bitno je porastao na tradicionalnim
tržištima poput Sjedinjenih Država i Europske unije, i na rela-
tivno novim tržištima poput azijskog.
Rast u percepciji vina koja dolaze iz apelacije Chianti Clas-
sico povezan je, naravno, s rastom općenite kvalitete vina iz
te apelacije. Kvaliteta vina s oznakom Chianti Classico dras-
tično se poboljšala unatrag nekoliko desetljeća, zbog čega sam
vrlo sretan. Zadovoljan sam imidžem i statusom chiantija, ali
moramo biti još bolji.
Je li nova apelacija Gran Selezione važna za daljnji na-
predak Chiantija?
Definitivno jest. Vina s oznakom Gran Selezione moraju se
proizvoditi isključivo od grožđa iz vinograda pojedine vinar-
ije. Nema otkupljenog grožđa, što samo po sebi jamči višu
kvalitetu. Gran Selezione predstavlja najviši stupanj izvorno-
sti u proizvodnji Chiantija, kao i najviši stupanj izražavanja
terroira unutar pojedine vinarije. Gran Selezione iznimno
je važan za promociju sangiovesea, kao i za promociju Chi-
anti Classica.
Što su najvažnije senzorne značajke zaista dobrog chi-
antija?
Svježina, voćnost, kompleksnost i strukturalna ravnoteža.
Chianti Classico izraz je specifičnosti terroira. Veliki Chi-
anti Classico kadar je poboljšati skoro svaku vrstu hrane. On
odlično funkcionira u kombinaciji s lokalnom gastronomi-
jom i s kulinarstvom koje je daleko od nas. Naša Berardenga
Chianti Classico fino se slaže s australskim jelima.
Što mislite o prirodnim vinima? Jesu li prirodni pristupi
u vinogradima budućnost vinske industrije?
Takvi su pristupi vinogradima i vinu iznimno važni. Oni
sasvim sigurno predstavljaju budućnost vinogradarstva i
vinarstva, ali kao i u svim drugim stvarima, bez isključivo-
sti i “integralizma.” Ne možete se baviti vinogradarstvom
a da ne osjećate poštovanje prema zemlji i prema prirodi.
Barem ja to tako vidim.
Hrvatska je malo tržište. Kakvi su vaši ciljevi u Hr-
vatskoj?
Zaista sam sretan što se naša vina distribuiraju u Hrvatskoj.
Hrvatska je naš susjed. Hrvatski je turizam jako razvijen, a
restoranska scena iznimno kvalitetna. Hrvatska nam može
služi kao uzorni primjer izlaska na neka druga tržišta. Osim
toga, može se pohvaliti dugom poviješću proizvodnje vina, a
vaši su potrošači navikli piti dobra vina. Znam, naravno, da
Hrvati najviše troše svoja vina, no Hrvatska nam je iznimno
zanimljivo tržište na kojem želimo rasti.
Koliko je epidemija oštetila vašu prodaju i prodaju dru-
gih toskanskih vina? Mislite li da će cijene vrhunskih
vina nastaviti padati?
Svi prolazimo kroz vrlo komplicirano razdoblje, ali mis-
lim da se Felsina dobro snašla. Felisinini su prošlogodišnji
rezultati definitivno bolji od očekivanja, što zapravo poka-
zuje da u svijetu imamo puno lojalnih potrošača. Naravno,
mi se moramo prilagoditi novim oblicima komunikacije s
potrošačima.
Koja su vam najdraža Felsinina vina?
Teško pitanje, na koje je nemoguće izravno odgovoriti.
Probajmo ovako…Berardenga Chianti Classico predstavlja
čisto zadovoljstvo ispijanja mladog svježeg chiantija. Riječ
je o vinu koje možemo piti svaki dan. Rancia i Fontalloro se
predstavljaju se nepogrešivim, lako prepoznatljivim karak-
terom zemlje i duhana. Fontalloro je ekstrovertan i bogat, dok
Rancia govori o svom posebnom položaju. Colonia Chainti
Classico Gran Selezione vino je koje bih želio posvetiti svom
djedu Domenicu, utemeljitelju Felsine.