BADEL MASTERCLASS – VINO

„Godine su samo broj. Totalno su nevažne, ako, naravno, nije riječ o boci vina.“

PREDAVANJE 4: HRVATSKA VINSKA CESTA

Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, a vinska kultura predstavlja dio
tradicionalnoga načina života. Unatoč malim vinogradarskim površinama i proizvodnji vina u odnosu
na međunarodno tržište, vino je neupitno važan strateški poljoprivredno prehrambeni proizvod
Hrvatske. Zahvaljujući poštivanju struke i primjeni novih tehnoloških dostignuća, vinska scena hrvatske
u posljednjih 20-tak godina doživjela je očigledan napredak, vina su sve bolja i bolja.

Nova generacija vinara je školovana, vlada znanjem, ima jasne ciljeve i vlastita uvjerenja te kvalitetnu
tehnologiju. Ubrzan rast udjela internacionalnih sorti se usporio, a autohtone sorte, kojima je prijetilo
izumiranje, se revitaliziraju i dobivaju na sve većem značaju. Iskustva se prenose iz najrazvijenijih
europskih regija, koriste se konzultantske usluge najpoznatijih svjetskih enologa, biodinamički pokret
je vrlo živ te posljedično bujaju sve vinske regije. Hrvatska je zanimljivo tržište za sve veći broj uvoznika
svjetskih vina, ali je i izvor izvrsnog potencijala za izvoz vina, osobito kvalitetnih i vrhunskih vina malih
serija za tzv. „butik“ prodaju.

1
Preko 125 autohtonih sorti grožđa koje nalazimo na teritoriju Hrvatske, govori o velikoj
vinogradarskoj povijesti i bogatstvu sortimenta, kakvim se može pohvaliti mali broj svjetskih zemalja.

Procjena je agencije za plaćanje u poljoprivredi (APPRRR), da su trenutne vinogradarske površine u

Hrvatskoj oko 21 500 ha, a u kontroliranoj proizvodnji proizvodi se i plasira na tržište oko 60 miliona
litara vina.

Bijela vina čine oko 70% proizvodnje, crna 27-28%, a ostatak otpada na pjenušava vina. Posljednjih
10-tak godina nešto je povećan trend proizvodnje pjenušavih vina, ali to je sve neznatno u odnosu na
svjetsku proizvodnju, gdje pjenušci čine do 10% udjela ukupne vinske ponude.

Uzgoj vinove loze u RH propisuje se kroz zemljopisna područja, koja smo po važećem Zakonu o vinu
podijeli na 4 vinske regije:

 Slavonija i hrvatsko Podunavlje

 Središnja bregovita Hrvatska
 Hrvatska Istra i Kvarner
 Dalmacija

Svaka od navedenih regija podijeljena je na manje vinogradarske cjeline: podregije, vinogorja i

posebne vinogradarske položaje.

Prikaz svih podregija:

2
 REGIJA SLAVONIJA I HRV.PODUNAVLJE

Ova Regija podijeljena je na 2 podregije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje.

U ovoj regiji su najveće površine pod vinogradima i najveća proizvodnja u Hrvatskoj, a prema
mnogima se dobivaju i najbolja bijela vina kontinentalne Hrvatske. Rasprostire se od Virovitice i
Daruvara na zapadu do Dunava, obuhvaćajući najljepše i vrlo raznolike položaje, gdje se vinova loza
tradicionalno uzgaja. Glavnina vinograda je smještena na pitomim i prostranim obroncima planina
Dilja, Psunja, Požeške gore, Papuka, Krndije i Fruške gore. Nalaze se na povišenim terenima, najčešće
od 150 do 350 m nadmorske visine, a na krajnjem istoku, pored Dunava, nalazimo ih i niže.

Prevladavaju bijela vina, a to su u pravilu puna, srednje do visokoalkoholična vina, vrlo lijepih voćnih
aroma. Od sorata je najvažnija Graševina, bazno vino gotovo svih proizvođača. Od ostalih bijelih sorti
važne su: Traminac, Chardonnay, Pinot sivi i bijeli, Sauvignon, Rajnski rizling, Silvanac zeleni, Rizvanac.

Graševina je dominantna kontinentalna sorta i vodeća je u Hrvatskoj, zasađena je na 24 %

vinogradarskih površina.

Graševina je stara sorta, ali još neutvrđena podrijetla. Najčešće se u literaturi navodi Francuska kao
domovina Graševine, ali tamo danas gotovo da je i nema. Ova bijela sorta raširena je i u Mađarskoj,
Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Srbiji, Sloveniji, sjevernoj Italiji, Austriji i Njemačkoj i to pod različitim
nazivima (welsch riesling, riesling italico, olasz rizling, laški rizling, vlašsky ryzlink itd).

Napominjemo da svi ti sinonimi koji imaju riječ rizling u nazivu, nemaju veze s Rajnskim rizlingom koji
je posebna sorta.

U odnosu na sve navedene zemlje, s ponosom možemo reći da je u regiji Slavonija i hrvatsko Podunavlje
graševina našla najoptimalnije uvjete za uzgoj i da se tu proizvode najbolja vina od nje.

Pogodna je za proizvodnju mladih i svježih, preko odležanih, maceriranih, raznolikih predikatnih,

ledenih vina, sve do arhivskih, te u posljednje vrijeme i pjenušavih vina. Takav dijapazon različitih vina
od jedne sorte, ne može dati ni jedna druga sorta u Hrvatskoj.

Graševina proizvedena ovisno o pozicijama, tipu tla, klimi i mikroklimi te tradiciji u proizvodnji, ponešto
je drukčija, od vinogorja do vinogorja, makar oni bili i susjedni. Razlike od daruvarske i one baranjske
ili iločke mogu i moraju po logici biti i poprilične. U Podunavlju su punije, jačih alkohola, nižih kiselina,
zrele voćnosti jabuka, često i s notama plemenite plijesni (botrytisa). U vinogorjima Kutjeva, a
pogotovo na krajnjem zapadu u Daruvaru, graševine imaju dosta svježiji, herbalno-voćni izričaj.

Kvaliteta grožđa u regiji posebno se ističe na južnim i jugozapadnim obroncima planina i uzvisina
slavonskih i podunavskih vinogorja. Neke od najpoznatijih vinogradarskih pozicija regije su: Kneževi
vinogradi u Baranji, Venje i Mitrovac pokraj Kutjeva, Dalj u Erdutu, Principovac pokraj Iloka i dr.

Idealne uvjete za svoj rast, u Srijemskom vinogorju (pokraj Iloka) našla je sorta Traminac. Prekrasna
vina iločkog traminca na daleko su poznata, te su reprezentant kvalitete iz podregije hrvatsko
Podunavlje.

Što se tiče cnog sortimenta ove regije, treba istaknuti da se lijepa vina proizvode od sorti Frankovka,
Merlot, Cabernet Sauvignon i Zweigelt.

3
 REGIJA BREGOVITA HRVATSKA

Podijeljena je na 5 podregija: Moslavina, Prigorje - Bilogora, Zagorje-Međimurje, Plešivica i Pokuplje.

Ova regija prostire se od rijeke Ilove na Istoku, do granica Slovenije i Mađarske na zapadu. Tijekom
godine ima manje sunčanih sati i više padalina, u odnosu na regiju Slavoniju i hrvatsko Podunavlje, te
ju obilježava tipična kontinentalna klima.

Vinogradi Bregovite Hrvatske su smješteni na povišenim terenima, a to su obronci planina i nižeg gorja,
koji na svojim južnim padinama imaju izvrsne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa.
Vinogradi se penju i iznad 400 m nadmorske visine, u ponekim slučajevima su jako strmi, ali većinom
prevladavaju pitomi, blago nagnuti brežuljci. Najviše je vinograda u Zagorju i Međimurju te na Plešivici,
a cijelo područje karakteriziraju bijela vina, u pravilu svježa i lagana, vrlo lijepih cvjetnih i voćnih aroma.

Bogatstvo internacionalnog sortimenta dosta je istaknuto u svim dijelovima regije. Na prvom mjestu
dominiraju bijele aromatične sorte: Sauvignon, Muškat i Rajnski rizlig. Od ostalog sortimenta u
vinogorjima su dosta zastupljeni i Chardonnay, Graševina, Pinot bijeli, Pinot sivi, Silvanac zeleni. Od
cnog sortimenta najviše su zastupljeni: Pinot crni, Frankovka, Portugizac, Merlot, Zweigelt.

Podregija Plešivica poznata po velikom broju kvalitetnih proizvođača, među kojima je nekolicina u
samom vrhu hrvatskog vinarstva i njihova se vina mogu nositi s najkvalitetnijom konkurencijom. Izvrsni
Sauvignoni, Rajnski rizlinzi i pjenušava vina dolaze sa Plešivice. Od crnog sortimenta tu nalazimo dobar
Pinot crni i elegantna vina sorte Portugizac.

Karakter podregiji Moslavina daju vina autohtone sorte Škrlet, koja svojim stilom i karakterom, te
svježinom i elegancijom sve više privlače suvremenog vinoljupca.

Podregija Prigorje-Bilogora dom je autohtonoj sorti Kraljevina, od koje se spravljaju pitka, lagana i
svježa vina.

Nositelji kakvoće vina podregije Zagorje - Međimurje su: Pušipel (Moslavac, Furmint i Šipon su
sinonimi) sa svojom aromatičnošću i harmonijom, te Sauvignon bijeli sa svojim profinjenim aromama,
svježinom i živošću.

Zagorje je idealan dom za proizvodnju predikatnih vina, te pojedini vinari postižu svjetski vrijedna
priznanja za takav tip vina, pogotovo ledena vina i vina izborne berbe posušenih bobica. Ne treba
zaboraviti ni bogatstvo starih autohtonih sorti (zagorska belina, plavec žuti, lipovina, sokol) koje se
pomalo revitaliziraju.

4
 Regija Hrvatska Istra i Kvarner

Regija se dijeli na 2 podregije: Hrvatska Istra i Kvarner

Najzapadnije su vinogradarske podregije u Hrvatskoj, izvrsnog zemljopisnog položaja i blage

mediteranske klime. Međutim, utjecaj ima i kontinentalna klima, što sa posebnostima i razlikama u
sastavu tla uvelike karakterizira vina u pozitivnom smislu.

Istra je podijeljena u tri vinogorja, a cijeli poluotok karakteriziraju velike razlike u reljefu – vinogradi se
prostiru od samog mora pa do površina na visinama i preko 400 m, različitog nagiba i ekspozicije.

Podregija Hrvatska Istra napravila je najveći iskorak u kvalitativnom smislu kada govorimo o
vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji u samostalnoj Hrvatskoj. Na području vinarstva bilo je to
razdoblje zamaha znanstvenoga, stručnog i edukativnoga rada (predavanja, savjetovanja, izložbe),
obrazovanja, novih programa (vinske ceste), stručnih usavršavanja (sommelieri), što je pridonijelo
povećanju kakvoće vina i podizanju ukupne vinske kulture.

Bijelim sortimentom Istre dominira Malvazija istarska, može se reći da je postala sinonim Istre. Od
ostalih bijelih sorti, u istarskim vinogradima prisutni su: Chardonnay, Muškat bijeli (u Istri poznatiji kao
Muškat momjanski), Muškat žuti te Sauvignon bijeli.

Malvazija istarska pripada velikoj mediteranskoj skupini kultivara koji nose naziv Malvazija (ukupno ih
ima preko 50), ali suvremenim genetskim istraživanjima utvrđeno je da se Malvazija istarska genetskim
različitostima i stilom (te kakvoćom vina koja se dobiju preradom njenog grožđa) izdvaja od svih drugih,
te ju smatramo hrvatskom autohtonom sortom.

Oko 11 % vinogradarskih površina Hrvatske, zasađeno je sortom Malvazija istarska. U ukupnom

poretku, to je druga sorta (odmah iza Graševine) po zastupljenosti.

Na tržištu nalazimo Malvaziju u različitim stilskim izričajima: lagane, svježe i spremne za potrošnju u
roku dvije godine od izlaska na tržište; ozbiljnije i kompleksnije koje izlaze nakon par godina školovanja
na tržište; do onih koje se rade od grožđa s najboljih pozicija i imaju veliki potencijal trajanja.

Zapadnu Istru odlikuje blaga mediteranska klima te vinogradarski položaji koji su uglavnom okrenuti i
nagnuti prema moru. U tom dijelu istre prevladava zemlja "crvenica". Obzirom na specifičnu klimu i
tlo, iz tih krajeva Malvazije imaju istaknute nježne voćne arome i mineralnost. U zapadnoj istri (okolica
Buja, Poreča, Umaga) svoje vinograde ima dosta renomiranih vinara.

Malvazije središnje Istre (Pazin, Motovun) s većih nadmorskih visina, gdje je klima umjereno
kontinentalnog tipa i prevladava "bijela zemlja", karakterizira naglašena voćnost jabuka i nektarina, te
življe i osvježavajuće kiseline.

Teran je najvažnija i najpoznatija autohtona crna sorta Istre. Nekada su vina te sorte bila dosta gruba,
zelenih nota, snažnih kiselina. Većom posvetom ovoj sorti u vinogradima i podrumu, napravljen je
zaokret i od nekad neuglednih prosječnih vina, danas na tržištu imamo jako ozbiljna vina sorte Teran,
u različitim stilskim varijantama.

5
Od internacionalnog crnog sortimenta odlične rezultate daju sorte: Merlot (površinski zastupljeniji od
Terana u Istri), Cabernet Sauvignon, Borgonja, Cabernet franc i dr. Od autohtonih, nalazimo nešto malo
sorti: Muškat ruža Porečka, Hrvatica i dr.

Najpoznatije vinogradarske pozicije u Istri su: Santa Lucija, Vižinada, Grimalda, Sveti Jakov, Santa
Elizabeta i dr.

U podregiji Kvarner vinogradi su posađeni većinom u poljima, ali ima ih i na terasama strmih položaja.
Osobnost podregiji daju otočki vinogradi. Najviše ih ima na Krku u poznatom Vrbničkom polju, gdje
kao dominantna sorta raste autohtona sorta Žlahtina.

Na poluotoku Pagu nalazimo također autohtonu sortu Gegić bijeli, koja tek počinje sa svojim
povratkom (povećava se uzgoj i radi na selekcioniranju) na vinsku scenu. Od ostalog bijelog sortimenta,
zastupljeni su Malvazija istarska, Trbljan bijeli, Pinot bijeli i dr.

Crni sortiment ove podregije čine sorte: Cabernet Sauvignon, Plavina, Trojišćina, Sansigot i dr.

Regija Dalmacija

Za regiju Dalmacija možemo reći da je kolijevka cjelokupnog vinarstva Hrvatske. Tu su nađeni najstariji
zapisi o uzgoju loze, te nema djela Dalmacije gdje se u povijesti nije uzgajala vinova loza. Oko dvije
trećine hrvatskog autohtonog sortimenta vuče porijeklo iz ove regije.

Dalmacija se dijeli na 3 vinogradarske podregije: sjeverna Dalmacija, srednja i južna Dalmacija te

Dalmatinska zagora.

Klimatski i pedološki uvjeti cijele regije vrlo su slični. Klima je klasična mediteranska (s obilježjima
kontinentalne u Dalmatinskoj zagori), s malo padalina i naročito vrelim i sušnim ljetima, a tlo su različiti
tipovi crljenica i smeđih primorskih tala na uglavnom vapnenačkim stijenama.

Najvažnija sorta grožđa regije je Plavac mali, posađen uglavnom u podregiji Srednja i južna Dalmacija.
Plavac mali čini oko 9% vinogradarskih površina cjelokupnog sortimenta hrvatske, te je treća sorta
po zastupljenosti.

Slavu Plavca malog donijeli su specifični vrhunski položaji na kojima sorta daje najbolje grožđe:

 Dingač i Postup (južne strmine poluotoka Pelješca)

 Ivan Dolac i Sveta Nedjelja (južne strmine otoka Hvara),
 Murvica (južne padine Brača)
 Komarna (na kopnu)

To su izuzetne pozicije (položaji) okrenute moru, s obiljem sunca, refleksijom sunčanih zraka s morske
površine, malim količinama oborina, škrtim skeletoidnim tlima. Prinosi na takvim ekstremnim
pozicijama ne prelaze 1kg/trsu. U takvim uvjetima dobivaju se bogata, kompleksna, koncentrirana
vina iznimne kakvoće.

6
Plavac mali s pozicije Dingač (Pelješac) prvo je međunarodno zaštićeno vrhunsko (čuveno) vino iz
Hrvatske (1964 god., Ženeva). Isti certifikat je 1967 godine u Ženevi, kao drugo zaštićeno vino, dobio
Plavac mali s pozicije Postup (Pelješac).

Grožđe zasađeno na tim pelješkim pozicijama dobiva velik postotak šećera zahvaljujući trostrukoj
insolaciji, direktno od sunca te refleksijom od mora i stjenovitih brda (kamena). U ovim prekrasnim
vinogradima koji se obrađuju ručno priroda ne dopušta rad strojevima.

Plavac mali s vrhunskih položaja može biti od rubinsko crvene do granatno crvene boje. Izraženih su
voćnih aroma, s karakterističnim mirisom na suhu šljivu. Zreli Plavci razvijaju vrlo kompleksne arome,
koje asociraju na kožu, duhan, mediteransko bilje. Punog su tijela, topla, bogata ekstraktom i taninima.
Takvi plavci traže odležavanje u bačvama, te puštanje na tržište 3-4 godine nakon berbe. Imaju dug
potencijal starenja.

Oprečna ovakvim robusnim, jakim, koncentriranim plavcima, su vina dobivena od grožđa Plavca
uzgojenog u polju. Tada od Plavca dobijemo lagana i svježa vina voćnog karaktera.

Plavac mali nastao je križanjem dvije autohtone crne sorte (Crljenak kaštelanski i Dobričić) južne
Dalmacije. To otkriće roditeljstva Plavcu malom, u uskoj je vezi s potragom za korijenima omiljene
"američke" sorte Zinfandela. Naime, dugo se smatralo da je Zifandel izvorna američka sorta, ali se
suvremenim DNA metodama identifikacije došlo do dokaza da je Zinfandel (tako ga zovu u SAD-u ili
Primitivo u Italiji) zapravo Kaštelanski crljenak (hrvatska sorta!). Kod nas ta sorta ima i naziv Tribidrag,
te je ujedno i najstariji naziv pod kojim tu sortu nalazimo u dalmatinskim vinogradima još u 15-om
stoljeću.

Osim navedenih crnih sorti, u podregiji Srednja i južna Dalmacija nalazimo još: Plavinu, Merlot, Okatac
i dr.

U bijelom sortimentu ove podregije dominantna sorta je Pošip, autohtona sorta kojoj je porijeklo s
otoka Korčule. Zahvaljujući kakvoći i dobrim osobinama u vinogradarskom i enološkom pogledu, sorta
ima sjajnu perspektivu. Ostale bijele (također autohtone) važne sorte su: Grk, Vugava, Malvasija
dubrovačka, Maraština, Bogdanuša, Drnekuša i dr.

U podregiji sjeverna Dalmacija, prevladava autohtona crna sorta Babić, iz šibenskog zaleđa.
Izvanrednih je sortnih karakteristika i velikog kvalitativnog potencijala. Poznata je čuvena pozicija
Bucavac kraj Primoštena, gdje sorta daje grožđe visoke kvalitete. Osim vina, vinogradi sa Bucavca su
poznati i po kamenoj čipki, milijunima kubika iskrčena, obrađena i ugrađena kamena u tisućama
kilometara suhozida, čime ti vinogradi postaju velika oda ljudskom radu. Ujedno je i pokrenuta
inicijativa i akcija oko upisa tih vinograda u UNESCO-ovu baštinu, u kategoriji zaštićenoga kulturnog
krajolika.

U najsjevernijim dijelovima podregije (u okolici Zadra, Benkovca i Stankovaca) dobro su se udomaćile

francuske crne sorte - Syrah, Grenache crni, Merlot, Cabernet Sauvignon i dr.

Od autohtonog sortimenta dominantna crna sorta je Plavina, a u okolici Skradina lijepa svojstva
pokazuje autohtona sorta Lasina. Od bijelih sorti ponajviše su prisutne autohtone sorte Debit i
Maraština.

7
U podregiji Dalmatinska zagora vinogradi su posađeni na brežuljkastom području do 400 metara
nadmorske visine, ali ih nalazimo i u poljima.

Autohtoni bijeli sortiment čine: Kujundžuša (dominantna u Imotskom polju i okolici), Zlatarica bijela
i Medna. Od autohtonog crnog sortimenta nalazimo: Trnjak, Rudežušu, Okatac crni i Plavinu.

Kvalitetom se posebno izdvajaju vina sorti Kujundžuša i Trnjak. Kujundžušin puni potencijal još nije
otkriven, no nekoliko vrlo dobrih vina potpuno različitih stilova, najavilo je njene višestruke mogućnosti
i visoku kvalitetu.

Od internacionalnog sortimenta, u podregiji Dalmatinska zagora nalazimo od bijelih sorti Chardonnay

i Pinot sivi, a od crnih Vranac, Merlot, Cabernet Sauvignon, Blatina i dr.