 agroekologija

 agroekosustav:
1. agrobiocenoza (siromašna
vrstama, veći broj jedinki iste
vrste)
2. agrobiotop
 proizvođači – biljke i domaće životinje

 potrošači – čovjek , domaće životinje i pratilački

kompleks (pas, mačka, biljni nametnici , biljne
bolesti itd.)

 razgrađivači – mikroorganizmi, mikro i makro-

fauna tla
 Za ponoviti, znanost koja proučava
utjecaj čimbenika vanjske sredine na
kulturnu biljku ili životinju, te složene
odnose u agroekosustavu naziva se
agroekologija.

 Tla hrvatske najveće su blago

hrvatskog naroda, nepresušiv su izvor
njegovih snaga i temelj Hrvatske
domovine. Poznavati ih znači
poznavati temelje na kojima Hrvatska
počiva.(prof. Gračanin- 1942. god)
1. Konvencionalna ili intenzivna
2. Održiva ili integrirana
3. Organska/biološka („ekološka”)
4. Alternativna
Temeljne odrednice intenzivne
poljoprivrede su:
1. usko specijalizirani posjed,
2. visoka produkcija
3. visok input - energije, sredstava i
materijala (strojevi, gorivo, mineralna
gnojiva, pesticidi), uključujući primjenu
velikog broja različitih kemijskih
sredstava, tzv. agrokemikalija
4. velika ovisnost o tim inputima
 Usko specijalizirana proizvodnja
 Gnojitba (nitrati, eutrofikacija, teški metali)
 Zaštita bilja (rezidue pesticida)
 Navodnjavanje (nedostatak pitke vode,...)
 Drenaža (hidrološke promijene)
 Obrada tla (zbijanje tla i erozija)
predstavlja poljoprivredu koncipiranu tako da štiti
tlo, vodu, biljne i životinjske genetske potencijale,
a nije za okoliš degradirajuća, tehnički je
primjerena, ekonomski opstojna, a socijalno
prihvatljiva.
1. Održivo gospodarenje tlom (SLM- Sustainable
Land Management),
2. Integralnu zaštitu bilja (IPM-Integrated Pest
Management) (zelena lista pripravaka koji se
smiju koristiti)
3. Integralna ishrana bilja (IPNS-Integrated Plant
Nutrition System) (zelena lista hraniva koja se
smiju koristiti)
Biološko poljodjelstvo je sustav proizvodnje
koji omogućuje da se dobiju proizvodi
bez korištenja sinteskih kemijskih
spojeva u bilo kojoj fazi proizvodnje,
koji bi znatno promijenili prirodno
stanište i negativno utjecali na
kvalitetnu, hranjivost i ljekovitost
dobivenih proizvoda.
Organska/biološka poljoprivreda ostvaruje
jedan harmoničan odnos između tla,
podneblja (klime), reljefa, sa stanišnom
vegetacijom i faunom, te njihovim
suodnosom tijekom vegetativnog i životnog
ciklusa, koristeći na najbolji način
obnovljivu energiju, potencijale tla, klime i
uopće prirode.
 Organska poljoprivreda je proizvodni
sustav koji održava zdravlje tla,
ekosustava i ljudi.
 Oslanja se na ekološke procese, biološku
raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim
uvjetima, a ne na korištenje inputa s
negativnim učincima.
 Organska poljoprivreda objedinjuje
tradiciju, inovacije i znanost kako bi
koristila zajedničkom okruženju i
promicala poštene odnose i dobru
kvalitetu života za sve uključene.
1. Zdravlje
2. Ekologija
3. Poštenje/pravičnost
4. Zaštita/održivost
 Organska poljoprivreda treba održati
i poboljšati zdravlje tala, biljaka,
životinja, čovjeka i planeta kao jedinog
i nedjeljivog.
 Ovo načelo ukazuje da zdravlje pojedinca i
zajednice ne mogu biti odvojeni od zdravlja
ekosustava - zdrava tla proizvode zdrave usjeve
koje potiču zdravlje životinja i ljudi.
 Zdravlje je cjelovitost i integritet živih sustava.
 To nije samo odsustvo bolesti, već i održavanje
fizičkog, mentalnog, socijalnog i ekološkog
blagostanja.
 Imunitet, otpornost i regeneracija su ključne
značajke zdravlja.
 Organska poljoprivreda se treba temeljiti na živim
ekosustavima i ciklusima, raditi s njima, oponašati ih i
pomoći im u održavanju.
 Ovaj princip ukorijenjuje organsku poljoprivredu unutar živih
ekoloških sustava. Proizvodnja se temelji na ekološkim
procesima i recikliranju. Prehrana i dobrobit postižu se kroz
ekologiju specifičnog proizvodnog okruženja.
 Organsko upravljanje mora biti prilagođeno lokalnim
uvjetima, ekologiji i kulturi.
 Organska poljoprivreda trebala bi postići ekološku
ravnotežu kroz projektiranje sustava uzgoja, uspostavu
staništa i održavanje genetske i poljoprivredne raznolikosti.
 Tko proizvodi, prerađuje, trguje ili konzumira organske
proizvode štiti i koristi zajednički okoliš, uključujući
krajobraze, klimu, staništa, bioraznolikost, zrak i vodu.
 Organsku poljoprivredu treba graditi na odnosima koji
osiguravaju pravednost u odnosu na zajedničko
okruženje i životne mogućnosti.

 Pravičnost se odlikuje jednakošću, poštovanjem, pravdom i

upravljanju zajedničkim svijetom, među ljudima
i u njihovim odnosima prema drugim živim bićima.
 Ovaj princip naglašava ljudske odnose na svim razinama
svih dionika: poljoprivrednika, radnika, prerađivača,
distributera, trgovaca i potrošača.
 Ovaj princip inzistira na tome da se životinjama osiguraju
uvjeti i mogućnosti života koji su podudarni s njihovom
fiziologijom, prirodnim ponašanjem i blagostanjem.
 Poštenje zahtijeva sustave proizvodnje, distribucije i
trgovine koji su otvoreni, pravedni i odgovorni.
 Organskom poljoprivredom treba se upravljati na način
koji je oprezan i odgovoran kako bi se zaštitilo zdravlje i
dobrobit sadašnjih i budućih generacija i okoliša.
 Organska poljoprivreda je živi i dinamičan sustav koji
odgovara na unutarnje i vanjske zahtjeve i uvjete, a može
povećati učinkovitost i produktivnost bez ugrožavanja
zdravlja i dobrobiti.
 Ovo načelo kaže da su oprez i odgovornost ključna pitanja
u upravljanju, razvoju i tehnologiji u organskoj poljoprivredi.
 Znanost je potrebna kako bi se osiguralo da je organska
poljoprivreda zdrava, sigurna i ekološki prihvatljiva.
 No, znanstvene spoznaje nisu dovoljne.
 Praktično iskustvo, nagomilana mudrost i tradicionalno i
autohtono znanje nudi valjana rješenja, testirana
vremenom.
 isključivanje sintetskih kemijskih proizvoda
 korištenje biljaka koje su otporne na predatore –
insekte, parazite i bolesti
 održanje prirodne plodnosti tla
 uporaba prirodnih gnojiva
 osiguranje životnih uvjeta s prirodnim potrebama
 izbor otporne vrste i sorte
 uravnotežena gnojitba
 adekvatna gustoća sklopa
 kontrola korova spaljivanjem ili mehanički
 zaštita korisne entomofaune
 održanje biološke ravnoteže
 uporaba bioloških pripravaka
 Biološko – dinamička poljoprivreda (Rudolf
Štajner)
 Amiška poljoprivreda
 Organsko biološko ratarstvo i povrćarstvo
 Uzgoj voća i povrća prirodne kakvoće
 Ekološko vinogradarstvo
 to je organski uzgojena hrna , nije opasna
za klimu, poljoprivrednici i radnici koji je
uzgajaju, trgovci koji je prodavaju su
pravedno plaćeni, životinje nisu patile ili
živjele u teškim uvjetima.
 važan aspekt je da se poštuju prava
potrošača, tj. točnost i preciznost podataka
o sirovinskom sastavu i podrijetlu hrane.
1. etička načela
2. male trgovine i zelene tržnice
3. pravedna plaća
4. bez GMO, pesticida...
5. organski uzgoj
6. samo sezonske namirnice
7. više biljne hrane
8. bez ambalaže
 Cilj je osigurati okolišnu ravnotežu, održive
prinose, biološki potpomoći plodnost tla i prirodnu
regulaciju štetočina kroz oblikovanje raznolikih
agroekosustava i korištenje niskih inputa
tehnologije
 Agroekosustavi trebaju oponašati prirodnu (sunce,
tlo, padaline)
1. Plodored
2. Više kultura
3. Uzgoj drvenastih kultura
4. Uzgoj usjeva za zelenu gnojitbu
5. Intergacija životinja u agroekosustave
 Jačanje imunološkog sustava (prirodna borba
protiv štetočina).
 Smanjenje toksičnosti kroz eliminaciju
agrokemikalija
 Optimalizacija metaboličkih funkcija(razgradnja
organske tvari, kruženje hranjiva)
 Uravnoteženje ekosustava(ciklusi hranjiva,
balans tekućine, protok energije, regulacija
populacije)
 Poboljšati zaštitu i regeneraciju resursa tlo-voda i
bioraznolikosti
 Povećati i održati dugoročnu produktivnost
 Povećanje broja biljnih vrsta i genetske
raznolikosti u vremenu i prostoru
 Poboljšanje funkcionalne raznolikosti(prirodni
neprijatelji, antagonisti …)
 Povećanje organske tvari tla i biološke
aktivnosti
 Više koristiti zelenu gnojitbu
 Uklanjanje otrovnih inputa i rezidua
 Dimenzije
1. Ekološko zdravlje
2. Ekonomska udruženja
3. Socijalna pravda
4. Kulturna osjetljivost
5. Holističke i više duhovne znanosti
6. Odgovarajuća tehnologija
7. Razvoj punih ljudskih potencijala
Poljoprivreda se često gleda kao kompleks koji se
sastoji od tri vrste sustava: ekonomskih, ekoloških i
socijalnih. Održivi napredak u poljoprivredi - u
smislu profitabilnosti gospodarstva, zaštite okoliša i
kvalitete života obitelji poljoprivrednih i ruralnih
zajednica
1. Environmental health

2. Economic profitability

3. Social & economic equity

 Zaštita poljoprivrednih resursa
 Kvaliteta podzemnih i površinskih voda
 Ovisnost o neobnovljivoj naftnoj bazi
 Zdravlje i sigurnost poljoprivrednih radnika
 Rastući troškovi proizvodnje
 Nestajanje vode
 Smanjena opcija kemijske zaštite
 Niske cijene poljoprivrednih proizvoda