HORTIKULTURA U

GRADITELJSTVU
OSNOVE UZGOJA, RAZMNOŽAVANJA
I PRIMJENE UKRASNOG BILJA
U HORTIKULTURI
BILJKA

• vrlo složeni živi organizam čiji se životni procesi stalno mijenjaju pod
utjecajem vanjske sredine
• zelena autotrofna biljka koja pomoću klorofila može direktno iskorištavati
sunčanu energiju i u procesu fotosintetske asimilacije ugljika stvarati
organsku materiju
• svojim organima se nalazi u dva medija: korijenjem u tlu, a nadzemnim
dijelom u atmosferi
• Organizam biljke sastoji se od više organa: korijen, stabljika, listovi, pupovi,
cvjetovi, plodovi
OSNOVNI ČIMBENICI UZGOJA BILJA

KLIMA – SVJETLOST
Biljkama je za normalan rast i razvoj potrebna stanovita količina svjetla:
• biljke kojima je potrebno mnogo svjetla nazivaju se heliofiti
• one koje traže osrednji intenzitet svjetla zovu se semiskiofiti
• biljke sjene su skiofiti

Ako nema dovoljno svjetla: dolazi do izduživanja blijedih stabljika, slabo se

razvija lišće i korijen, a cvjetovi i plodovi se ne formiraju.
Ako ima previše svjetla: povećava se utjecaj štetnih ultravioletnih zraka,
smanjuje habitus biljke, lišće postaje manje i tamnije zeleno, biljke se
brane dlačicama, uvijanjem lista i sjajnim površinama.
OSNOVNI ČIMBENICI UZGOJA BILJA

KLIMA – TOPLINA
Za biljke općenito su važne kardinalne temperaturne točke, a to su
temperaturni minimum, temperaturni optimum i temperaturni
maksimum.
Za agrikulturu je na površini Zemlje najvažniji raspon temperature od 0-45°C.
Biološki temperaturni minimum je 5°C, jer na toj temperaturi prestaje dioba
biljnih stanica.
Između 25 i 30°C prosječan je optimum za glavne fiziološke procese biljaka.
Pri temperaturi od 45°C klorofil se inaktivira i fotosinteza prestaje.
OSNOVNI ČIMBENICI UZGOJA BILJA

KLIMA – VODA
• najnestabilniji klimatski element
• potrebna je svim živim bićima jer u znatnoj količini i sudjeluje u izgradnji
živih bića (kod biljaka sadržaj vode može doseći 98% ukupne težine)

Biljke skromnog utroška vode su tzv. kserofiti, biljke umjerenog utroška vode
su mezofiti, dok se biljke velikog utroška vode nazivaju higrofiti.
OSNOVNI ČIMBENICI UZGOJA BILJA

KLIMA – ZRAK

Atmosfera je sredina u kojoj biljke žive sa svojim nadzemnim dijelovima.

Prema udjelu plinova, u atmosferi ima najviše elementarnog plinovitog

dušika, pa zatim kisika
OSNOVNI ČIMBENICI UZGOJA BILJA

TLO (SUPSTRAT)
• najveći i najznačajniji prirodni resurs cjelokupnog čovječanstva
• tlo je polifazni sustav građen iz krute, tekuće, plinovite i žive faze.
– kruta faza 50% zapremine (neorganski dio i organski dio)
– tekuća faza 25% zapremine ( vodena otopina soli i plinova)
– plinovita faza 25% zapremine (O2, N2, Ar, CO2)
– živa faza – ukupno oko 5 t/ha (bakterije, gljive, makrofauna, mezo- i mikrofauna, crvi)

• Kultivirane biljke u jednostavnom načinu proizvodnje svojim korijenom

žive u tlu (odnosno supstratu). No, osim toga, u novije vrijeme kada je
proizvodnja sve više modernizirana i industrijalizirana, susrećemo razne
tipove proizvodnje u tzv. umjetnim supstratima ili pak vodenim medijima.
Ovdje svakako treba izdvojiti hidroponski uzgoj.
Hidroponski uzgoj
- Pojam “hidroponski” prvi je upotrijebio Gericke (1937) opisujući metode
komercijalnog uzgoja biljaka u tekućem mediju.
- Hidroponski uzgoj je korišten za vrijeme I nakon rata na otocima u Pacifiku
na ratom kontaminiranom tlu za proizvodnju hrane za vojsku I civile.
- U V.Britaniji razvija se NFT sustav hidroponije (Cooper, 1975,1979) .
- U isto vrijeme, zbog problema sa dugogodišnjim korištenjem istog tla, u
nekim Skandinavskim zemljama i Danskoj počinje korištenje kamene vune
(rockwool).
- U narednim godinama dolazi do eksplozije korištenja kamene vune u
hidroponskom uzgoju naročito u Nizozemskoj. Proizvodnja se povećava sa
5 ha u 1976 na 1500 u 1984, a već 1996 Nizozemska ima 4100 ha pod
hidroponskim uzgojem bilja.
Hidroponski uzgoj
- intenzivni oblik poljoprivrede koji može popuniti zahtjev potrošača za
kvalitetnom proizvodnjom i osigurati proizvođaču dobar posao.
- hidroponski doslovno znači „rad vode“ ali praktično to znači uzgoj u hranjivoj
otopini bez zemlje.
Hidroponska znanost pokazuje da tlo nije neophodno za uzgoj bilja, ali su
potrebni elementi, minerali i hranjiva koja se nalaze u tlu.
Tlo je samo čuvar hranjiva i mjesto gdje se tradicionalno razvija korijen te
osnova za učvršćenje biljke.
- Uklanjanjem tla iz proizvodnje uklonjeno je mjesto nastanka bolesti i rasta
korova i stekla se precizna kontrola ishrane bilja.

Sa hidroponskim uzgojem biljkama se osigurava točno potrebna količina hranjiva u

određenom omjeru i time se izbjegava stres kod biljaka zbog nedostatka
hranjiva, brža zrioba, berba i visoka kvaliteta proizvoda.
RAZMNOŽAVANJE UKRASNOG DRVEĆA I
GRMLJA
Razmnožavanje zimskim reznicama (ključići)
• su dijelovi grana dužine od 20 – 25 cm, uzimaju se sa središnjih dijelova
jednogodišnjih izboja, grana koje su narasle tijekom ljeta, moraju biti
debljine olovke ili nešto deblje, a svaka reznica mora imati 3 do 4 pupa.
• reznice se utaknu u pijesak do polovine i tako ostaju do ožujka ili travnja.
Za to vrijeme na donjem će se dijelu oblikovati mladi korijenčići.

Razmnožavanje ljetnim reznicama

• uzimaju se u srpnju i kolovozu s izboja koji su potjerali u toj vegetaciji,
trebaju biti debljine olovke i iste dužine kao zimske.
• s matične biljke uzimaju se ujutro nakon što se osuši rosa, ukorjenjuju se u
klijalištu, a preporuča ih se nakratko utaknuti u specijalni hormonski
prašak za kvalitetnije ukorjenjivanje.
RAZMNOŽAVANJE UKRASNOG DRVEĆA I
GRMLJA
Razmnožavanje povaljenicama
• postupak je najstariji, vrlo blizak prirodnom razmnožavanju, vrlo je
jednostavan i siguran.
• jedna ili više prošlogodišnjih grana koje se nalaze pri dnu grma lagano se
savinu do tla i pričvrste uz tlo tijekom lipnja, srpnja ili kolovoza. Središnji
dio povaljene grančice se zatrpa vlažnim tresetom ili kompostom.Za
nekoliko mjeseci do godine dana, vršni dio grane počinje stvarati nove
listove. Tada se oštrim rezom presiječe veza mlade biljke sa matičnom
biljkom i time smo dobili novu, ukorijenjenu sadnicu.
Razmnožavanje dijeljenjem
• ovaj način razmnožavanja primjenjuje se kod vrsta koje tjeraju izboje iz
korijena.
• biljke se iskopaju iz zemlje i ručno se razdvoje na nekoliko dijelova koji se
dalje sade zasebno.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE DRVEĆA I
GRMLJA
1) Habitus i rast

– stupasto – čunjasti
– kuglasti
– viseći
– nisko patuljasti
– brzorastući
– spororastući
– povijuša
– Penjačica

Drveće se prema visini dijeli na: Grmlje se prema visini dijeli na:
Visoko >20 m Visoko > 3 m
Srednje visoko >15 m Srednje visoko > 1,5 m
Malo > 7 m Nisko > 0,5 m
Nisko < 7 m Patuljasto > 0,1 m
Patuljasto < 3m
OSNOVNE KARAKTERISTIKE DRVEĆA I
GRMLJA
2) Izgled i boja kore
• glatka, hrapava, sjajna, debela, tanka, mekana, poprečno ili uzdužno
izbrazdana, ljuskasto raspucala, pločasto raspucala, aromatična, posuta
ispupčenim lenticelama, plutasta
• bijela, siva, smeđa, sivosmeđa, žutosmeđa, sivocrna, maslinasto zelena,
crvenkasta, isprugana, uzdužno prošarana…
3) Vrijeme i boja cvatnje
• mjesec u kojem cvate, te boja i oblik cvijeta (jednostruki, dupli cvijet, složeni,
grozdasti cvat)
4) Oblik i boja lista
• dlanasti, plitko ili duboko urezani, okruglasti, jajoliki, kopljasti, srcoliki,
izduženi, rasperjani,…
• zeleni, crvenkasti, žućkasti, smeđe-zeleni, sa bijelim ili žutim obrubom,
prošarani…
OSNOVNE KARAKTERISTIKE DRVEĆA I
GRMLJA
5) Plod
• suhi plod (tobolac, mahuna, mjehur, oraščić, žir,…)
• sočni plod (koštunica, boba, šipak,…)
6) Stanište
• zahtjevi biljke za tlom, npr.: mokro ili vlažno tlo, plodno, otvoreno stanište
• bez sjene, toplo i suho stanište, stanište sa puno zračne vlage, tolerantnost
na sol, tolerantnost na blizinu industrije, tj. na zagađeni zrak i slično.
BILJNE ZONE KLIMATSKE OTPORNOSTI

• predstavljaju prosjek minimalne temperature koju određena biljka

zahtjeva da bi mogla normalno rasti i razvijati se.

• U Hrvatskoj postoji nekoliko klimatskih zona: Hrvatsko Zagorje i Zagreb

nalaze u zoni 6b; Međimurje i Slavonija 6a; Kordun i Banija 6b/7a; Istra
(unutrašnjost) 8b; Istra (obala), sjeverna Dalmacija i Dalmacija do sjeverne
strane Pelješca 9a; južna Dalmacija 9b. Otoci su uvijek topliji u odnosu na
istu paralelu na kontinentalnom dijelu obale. Iznimke su i veliki gradovi koji
su zbog akumulirane topline za pola zone topliji.
PRIMJENA DRVEĆA I GRMLJA

• Drveće s obojenim lišćem

• Drveće neobične krošnje
• Crnogorično drveće
• Drveće koje cvate
• Drveće viseće krošnje
Drveće s obojenim lišćem
Latinski naziv Domaći naziv Visina Promjer značajka slika
stabla krošnje
Acer platanoides Crveni javor 6- Vatrenocrveni
'Crimson King' listovi

Acer negundo Šarenolisni javor 6–7 m 4– Zeleni list sa

'Variegatum' žutim pjegama

Acer sacharinum Srebrnolisni javor Ujesen listovi

mijenjaju boju
od žute do
crvene

Acer palmatum Crvenolisni 2– Tamnocrveni

Atropurpureum patuljasti javor list

Robinia pseudoacacia Žutolisni bagrem Na sunčanoj

'Frisia' strani boja
zlatnožuta
Drveće neobične krošnje
Latinski naziv Domaći naziv Visina Promjer značajka slika
stabla krošnje
Populus nigra 'Italica' jablan Traži vlažan teren

Acer platanoides Kuglasti javor Kuglasta krošnja

'Globosum'

Catalpa bignonioides Katalpa Kuglasta krošnja ne

'Nana' cvjeta
 Crnogorično drveće
Latinski naziv Domaći naziv Visina Promjer značajka slika
stabla krošnje
Pinus sylvestris Bijeli bor 5– 2– Kora stabla i iglice
srebrnaste

Chamaecyparis pačempres 6– Srebrnasto plave

lawsoniana 'Alumii' iglice

Cedrus deodara Himalajski cedar 6– 4– Brzo raste

Taxus baccata Stupasta tisa 3– Podnosi sjenu

'Fastigiata'

Thuja occidentalis Kuglasta tuja Kuglasta krošnja

'Globosa'

Juniperus pfitzeriana borovica 2– Zlatnožuta krošnja

'Aurea'

Juniperus communis borovica 2– Pokrivač tla

Repanda'
Drveće koje cvate
Latinski naziv Domaći naziv Visina Promjer značajka slika
stabla krošnje
Aesculus carnea Divlji kesten Crveni cvijet
'Briotii'

Catalpa bignonioides katalpa Bijeloružičasti cvijet

Cercis siliquastrum Judino drvo Ružičasti cvijet,

bogato cvate

Laburnum x watereri zanovijet 3 Žuti grozdasti viseći

'Wossii' cvat, sjeme otrovno

Magnolia stellata Zvjezdasta 1 Bijeli zvjezdasti

magnolija cvijet

Magnolia x magnolija 3– 2– Blijedoružičasti krupni

soulangeana cvijet

Malus floribunda Ukrasna jabuka 3– Tamnocrveni cvijet

purpurea

Prunus serrulata Japanska trešnja Dupli ružičasti cvijet

Kanzan
 Drveće viseće krošnje
Latinski naziv Domaći naziv Visina Promjer značajka slika
stabla krošnje

Betula pendula breza 4– 3 Široka krošnja, kao

'Youngii' kišobran

Salix alba 'Tristis' Žalosna vrba 6 Veliko stablo,

obješene grane, na
proljeće mlada žuta
kora

Sophora japonica sofora 4– 3– Široka krošnja, kao

'Pendula' kišobran
FORMIRANJE NOVOG TRAVNJAKA

Tipovi travnjaka prema namjeni:

• Uporabni travnjaci
• Ukrasni travnjaci
• Travnjaci za igru
• Pejsažni travnjaci

Postupak formiranja travnjaka:

• Mehanička obrada tla
• Dodavanje organskih i mineralnih gnojiva, pijeska ili humusnog sloja
• Planiranje tla
• Sijanje: ročno ili mehaničko
• Pokrivanje sjemena supstratom
• Valjanje
FORMIRANJE NOVOG TRAVNJAKA

Održavanje i njega travnjaka:

• Košnja
• Prozračivanje
• Zalijevanje
TRAVNI TEPIH
HIDROSJETVA

Hidrosjetva je proces izrade travnog pokrivača uz cestovnu prometnicu čime

se postiže stabilizacija i vegetacijska zaštita pokosa usjeka, nasipa, zasjeka,
bankina te strmih i nepristupačnih terena.
- rekognosticiranje
terena
- hidrosjetva
- mjere zaštite
SADNJA DRVEĆA I GRMLJA

a) Sadnja sadnica golog korijena

SADNJA DRVEĆA I GRMLJA

b) Sadnja baliranih sadnica

c) Sadnja kontejniranih sadnica
FORMIRANJE CVJETNE GREDICE
FORMIRANJE CVJETNE GREDICE
FORMIRANJE CVJETNE GREDICE
KROVNI VRTOVI

Prednosti:
• Poboljšanja klime
• Visoka apsorpcija vode
• Dodatna toplinska izolacija
• Produženje životnog vijeka krova
• Absorpcija prašine i štetnih tvari
• Povećana zvučna zaštita
• Stanište za životinje i biljke
• Korištenje slobodnih krovnih površina
KROVNI VRTOVI
Prednosti možemo iskazati i na slijedeći način:
• Prednosti za okoliš:
Smanjenje otpadnih voda
Apsorpcija prašine i štetnih plinova
Neutralizacija efekta kiselih kiša
Stanište za ptice i kukce
• Prednosti za vlasnika objekta:
Produljenje vijeka krova za dva do tri puta
Smanjenje troškova klima uređaja ljeti
Smanjenje troškova grijanja zimi
Dodatna korisna površina
• Prednosti za zajednicu:
Smanjenje i usporenje dotoka oborinskih voda
Poboljšanje mikroklime grada
Smanjenje smoga
Smanjenje buke
Smanjeni zahtjevi za energiju
Poboljšanje kvalitete zraka
Poboljšan estetski izgled
KROVNI VRTOVI
EKSTENZIVNI KROVNI VRT

Krovni vrtovi s trajnicama

Prednosti:
• ekološki zaštitni sloj
• velika raznolikost vrsta
• za krovove s padom od 8 stupnjeva
• mogućnost kombiniranja raznih stilova
vrtnog dizajna

Krovni vrtovi sa sedumom

Prednosti:
• ekološki zaštitni sloj
• zahtijeva minimum njege i održavanja
• za krovove s padom od 8 stupnjeva
 KROVNI VRTOVI
INTENZIVNI KROVNI VRT

Krovni vrtovi na podzemnim garažama

Prednosti:
• sistem krovnog vrta pogodan za izvedbu
travnjaka i sadnju ukrasnog grmlja
• s debljim slojem supstrata moguće je saditi
veće ukrasno grmlje i manja stabla
• elastično drenažno akumulacijski sloj
olakšava izgradnju supstratnog sloja

Kosi krovni vrtovi

Prednosti:
• mogućnost izvedbe na velikim površinama
pod nagibom od 10 ° – 25 °
• elementi krovnog vrta spriječavaju klizanje
supstrata
• elementi krovnog vrta prenose posmične sile
na krovnu konstrukciju ili nadstrešnicu u skladu s građevinskom izvedbom
Državna štedionica, Mainz, Njemačka
Sveučilište Harvard, Cambridge,
Massachusetts, SAD