PODRAZRED:ROSIDEAE-Red: Myrtales

1.Familija: Myrtaceae
• Broj vrsta: 100

• Broj rodova: 3000

• Subtropske, tropske, drvenaste vrste

• Sadrže lizigene sekretorne žlijezde i eterična ulja te stoga mnoge služe kao začin u ljekarstv

Eucalyptus globulus Labill-eukaliptus

• Visoko drvo sa srebrnastom korom.

• Listovi jajasti ili izduženo lancetasti, plavo zelene boje, kožasti.

• Cvjetovi su pojedinačni, sa velikim brojem prašnika.

• Raste samoniklo u Australiji i Tasmaniji..

• Brzo rastu i imaju snažno razvijen korijen koji upija velike količine vode.

• Koristi se: list i etarsko ulje .Eukaliptusovo ulje je snažan antiseptik,

pomaže kod zapušenih sinusa, te djeluje kod plućnih infekcija.

2.Familija: Punicaceae
• Broj rodova: 1 Broj vrsta: 2 (na Balkanu raste samo jedna)

• Monotipska familija

• Ekonomski značaj: plod, nar, sok, kora

Punica granatum L. nar, šipak

• Nisko listopadno drvo ili grm. Grane uglaste i ponekad sa
trnovima.

• Listovi naspramni na kratkim izdancima, po obodu cijeli.

• Cvjetovi ljevkasti, i obično 1-3 smješteni na vrhu grana. Čašica i cvjetna loža crvene, vrlo
debele.

• Kruničnih listića ima od 5 do 8, crvene boje.Prašnika mnogo, filamenti crveni, a antere žute.

• Plod krupna bobica sa mnogo sjemena. Spoljašnji sloj sjemena sočan, crvene boje. Porijeklom
iz Persije.

• Koristi se: kora i plod.

• Nar je odličan izvor vitamina B5, kalija, prirodnih fenola poput elagitanina i flavonoida.
Sto miligrama nara sadrži 16 %preporučene dnevne količine vitamina C.
Sadrži fitokemikalije koje potiču stvaranje serotonina za bolje raspoloženje i estrogena za
održavanje koštane mase. Ovo otkriće iznimno je bitno za prevenciju osteoporoze.
 Red : Rutales
1.Familija: Rutaceae
• Broj rodova. 150
• Broj vrsta: 900
• Tropski i subtropski region
• Gaje se na mnogo širem prostoru koji obuhvata mediteran, Kaliforniju itd
• Habitus: drvenaste s aromatičnim materijama i etarskim uljima
• Listovi: naizmjenični, perasto složeni punktirani sekretornim šupljinama
• Cvjetovi:pojedinačni, cimozne cvasti
• Perijant: 5-član
• Krunica: horipetalna, aktinomorfna
• Andreceum: 10 prašnika
• Gineceum: od 4 do 5 oplodnih listića, sinkarpan
• Plod bobica

Ruta graveolens L. sedef, ruta

• Višegodišnja mirisna biljka sa mnogobrojnmi
subepidermalnim sekretornim šupljinama.
• Stablo uspravno visoko do 50 cm.
• Listovi naizmjenični, perasto dijeljeni, žućkasto ili
plavičastozeleni, ljutog i neprijatnog ukusa.
• Vršni cvjet petočlan, bočni četveročlani.
• Čašični listići trouglasti. Krunični listići nazubljeni,
zelenkastožuti.
• Plod je kvrgava čahura sa puno sjemena.
• Dio biljke koji se koristi: Ljekoviti su svi sočni
nadzemni dijelovi, a koriste se kao svježi ili sušeni. Sastav i upotreba: Sadrži rutozid,
gorke i ljute materije, metilni salicilat, eterično ulje, cineol, pinen, limonen, smole i
sluzi.
• Upotrebljava se protiv lupanja srca, nesvjestice i uopšte za smirivanje nerava. Jača vid
i sluh, otklanja zujanje i šum u ušima.
• Cijela biljka, njen sok i etarsko ulje vrlo su ljuti, na koži izazivaju crvenilo i bol.
Dictamnus albus L. Jasenak
• Višegodišnja jako mirišljava biljka sa razgranatim valjakstim
rizomom.
• Prizemni listovi prosti, obrnuto jajasti, skoro sjedeći, ostali sa
lisnom drškom, neparno perasto složeni, naizmjenični, pokriveni
providnim žlijezdama.
• Kad se lisce protrlja prstima, mirise na limun.
• Cvjetovi krupni, zigomorfni, u grozdovima ili složenim cvastima.
• Čašica od 5 uskih listića. Kruničnih listića 5 , ružičastih, rjedje
bjeli ili purpurnocrveni.
• Plod čahura sa crnim žlijezdama i dlakama.
• Koristi se: list - u proljeće ili jesen kora i korijen, a u jesen plod, kada dozre. Pri branju
izaziva na kozi crvenilo, bol i plikove. Čaj od plodova liječi bubrege.

Citrus aurantium L. Pomorandža

• Manje drvo.
• Listovi jajasti po obodu nazubljeni, lisna drška izrazito
okriljena.
• Plod sinkarpna bobica u čijoj se kori nalazi mnogo
aromatičnih žlijezda.
• Koristi se plod i etarsko ulje.

Citrus lemon L. Limun

• Drvo ili žbun.
• Listovi zaobljeni na drškama koje nisu okriljene, grane
sa trnovima.
• Cvjetovi su pojedinačni ili sakupljeni u grozdove.
• Krunični listići spolja crvenkasti, a iznutra bijeli.
• Cvjetovi odaju miris.
• Plod je jajasta bobica, žuta ili zelena, kisela.
• Koristi se plod i etarsko ulje.
 Citrus reticulata-mandarina
• plodovi jako aromatični, loptaste spljoštene bobice sa kojih
se skida kora.

Citrus medica-citron
o Ima krupne plodove (14 do 28 cm) koji su
izduženi, žuti sa debelom korom.
o Koriste se samo prerađeni.

Citrus paradisi- grejpfrut

• plodovi, krupni, loptasti,
zelenožuti.

Citrus bergamia- bergamot

• plodovi kruškasti, žuti, iz kore se dobija
etarsko ulje.
• Cijenjeno je i etarsko ulje koje se dobija
iz cvjetova.
 Red: Geraniales
1.Familija :Linaceae
• Broj rodova:13
• Broj vrsta: 300
• Područja sa umjerenom klimom, samo neke u tropima
• Ekonomski značaj: tekstilna vlakna i ulja

Linum usitatissimum L. Lan

• Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka sa kratkim
vretenastim korijenom.
• Stabljika visoka do 80 cm.
• Listovi naizmjenični, lancetasti dogački 2 do 3 cm, široki
2do 4 mm, bez dlaka.
• Cvjetovi na vrhu stabljike u cimoznim cvastima.
• Čašica i krunica od 5 listića.
• Plod loptasta čahura 6 do 8 mm dugačka.
• Koristi se sjeme i masno ulje. Od lana se dobijaju i vlakna.

2,Familija Geraniaceae
• Broj rodova: 11
• Broj vrsta. 750
• Područja sa umjerenom klimom, subtropi
• Ulje geranijuma se dobija destilacijom iz listova i izdanaka južnoafričke vrste
Pelargonium radula.

Geranium robertianum L. zdravac

• Jednogodišnja biljka sa slabim ali razgranatim korijenom.
Stabljika dugačka do 15 cm, obrasla dlakama.
• Cvjetovi aktinomorfmi na dugačkim drškama. Čašični listići
dlakavi, krunični listići crveni.
• Listovi perasto dijeljeni, dlakavi.
• Plod je šizokarpijum, koji se raspada na 5 jednosjemenih plodića sa kljunom. Koristi
se nadzemni zeljasti izdanak i korijen.

Erodium cicutarium L- živa trava

• Jednogodišnja biljka sa dugačkim
vretenastim korijenom.

• Stabljike polegle, dlakave.

• Listovi skupljeni u pravilnu rozetu.

• Liske perasto dijeljene.

• Cvjetovi sakupljeni u prividne štitove, aktinomorfni na

kratkim drškama.

• Kruničnih listića 5, crvene boje.

• Plod šizokarpijum.

• Rasprostranjena vrsta.

3.Familija Erythroxylaceae
Erythroxylon coca Lamarck –koka
• Žbun ili nisko drvo sa jajastim
nasparmno raspoređenim listovima sa
zaliscima.

• Liske tanke na oba kraja zašiljene.

• Nervatura perasta.

• Cvjetovi sitni, bijeli u pazušastim cvastima.

• Cvjetni motač petočlan, prašnika 10.

• Plod crvena koštunica.

• Koristi se list iz kojeg se dobija kokain.

• Danas je kokain droga drugog stepena, što znači da se vrlo često zloupotrebljava, ali se može
koristiti i u legalne medicinske svrhe, kao što je lokalna anestezija kod nekih operacija oka,
uha i grla.

Erytroxylon novogranatense –kolumbijska koka

 Red :Rhamnales
1.Familija Rhamnaceae
• Broj rodova 58
• Broj vrsta 900
• Kosmopolit

Frangula alnus Miller krušina,

• Listopadno nisko drvo ili žbun sa glatkom korom.
• Listovi naizmjenični, izduženo eliptični, dugački od
12 do 13 cm ,široki 7 cm.
• Cvjetovi sitni, dvopolni, zvonasti, neupadljivi,
pojedinačni ili je 2 do 7 skupljeno u pazuhu listova
u cimoznim štitolikim cvastima.
• Plod loptasta koštunica sa tri koštice.
• Nezreli plodovi crvenkasti, zreli ljubičastocrni.
• Koristi se kora, koja se skida sa mladih stabljika i grana, sječe, suši na suncu.
• Plodovi se beru u avgustu kada nisu potpuno zreli i brzo suše. Prije upotrebe kora
krušine treba da odstoji godinu dana.

Rhamnus catharticus L. Pasdren, pasjakovina

• Listopadni žbun visok do 3m.
• Kora je crna, ljušti se u horizontalnim trakama.
• Listovi na kratkim izdancima, naspramni.
• Cvjetovi jednopolni, a biljke dvodome.
• Cvjetovi sitni, prijatnog mirisa, aktinomorfni, zelenkasti ili žuti u cimoznim cvastima.
• Plod je okrugla crna koštunica sa 4 koštice.
• Koriste se svježi ili suhi plodovi.
 2.Familija Vitaceae
• Broj rodova 12

• Broj vrsta 700

• Tropi, subtropi

Vitis vinifera L. vinova loza

• Drvenasta povijuša sa vrlo razgranatim korijenom.

• Grane mrko crvene ili mrkožute. Kora se odvaja u vidu

traka.

• Listovi naizmjenični, na dugačkim drškama. Lice lista

zeleno, naličje bijelo, vunasto dlakavo.

• Cvjetovi su neugledni, u metlicama. Čašica sitna,

petozuba. Listovi krunice žutozeleni, spojeni vrhovima.

• Plod je bobica. Potiče sa Orijenta i sjeverozapadne

Indije.

• Koristi se sok od grožđa, svježi i suhi plodovi, vino, listovi i rašljike.

Red: Euphorbiales
Familija Euphorbiaceae-mlječike
 Broj rodova: 300
 Broj vrsta: 5000

 Tropi, nekoliko vrsta u umjerenoj zoni.

 Biljke sadrže mliječni sok

 Euphorbia amygdaloides, šumska mlječika

 Euphorbia lathyris, konopljica

 E. helioscopia- sitna mlječika

 Euphorbia resinifera-kaktusolika mlječika( za dobijanje smole)

Euphorbia cyparissias L. carevac, uskolisna mlječika

 Najrasprostranjenija vrsta.
 Sadrži mliječni sok koji je otrovan za čovjeka.
 Izaziva zapaljenje i plikove.

Ricinus communis L. Ricinus

Porijeklom iz Afrike.
Višegodišnja biljka koja dostiže visinu i do 13m.
Stabljika snažna, sa velikim režnjevitim listovima.
Plod čahura loptastog oblika, bodljasta.
Sjemenke su duguljaste.
Cijela biljka je otrovna, a naročito zgnječena sjemenka.
Ricin se ubraja među jače otrove; po djelovanju i intenzitetu uspoređuje se s otrovom
kobre (7 puta je otrovniji od otrova kobre).

Mallotus philippinensis Mill. Kamala

Nisko drvo ili žbun.
Raste u brdovitim predjelima Indije.
Koriste se žlijezde, koje se jednostavno otresaju sa
zrelih čahura.

Manihot esculenta Pohl. Tapioka

• Žbun sa krupnim jajastim sočnim punim

bjeličastim otrovnim sokom korjenskim
krtolama.
• Od krtola se dobija skrob, brašno.

Red :Santanales
Familija Loranthaceae-imele
• Broj rodova 35
• Broj vrsta 1300
• Tropi, područja sa umjerenom klimom

Viscum album L. bjela imela

• Poluparazit na topoli, jabuci, kruški,
boru ..
• Plod prozirna bjelkasta boba koja sadrži
jednu sjemenku koja kada se nađe na
stablu ili grani klije u haustrorij te prodire u
biljku stvarajući korjenčiće koji prodiru u
drvo.

Red: Araliales-Apiales-Umbelliflorae
 Familija Apiaceae-štitarke
• Broj rodova: 300
• Broj vrsta. 3000
• Kosmopolit
• Poznate kao Umbelliferae radi karakterističnih cvasti –štitova. Poseban miris i ukus
potiče od etarskih ulja koja se nalaze u untrašnjosti rezervoara.
• Hrana, lijek, otrov

Apium graveolens l. Celer

• Cijela biljka posjeduje miris i začinski okus.
• Koristi se korijen, zeljasti izdanak i plod.

Petroselinum crispum ( Mill) Nym. Peršun

• Dvogodišnja biljka prijatnog mirisa.
• Koristi se korijen, plod i listovi.

Carum carvi L. Kim

• Dvogodišnja biljka prijatnog mirisa.
• Koristi se plod.

Pimpinella anisum l. Anis

• Jednogodišnja biljka jakog mirisa.
• Koristi se zreo plod iz kojeg se dobija etarsko ulje.

Foeniculum vulgare Mill. Morač

• Zeljasta biljka jakog i prijatnog mirisa.
• Koristi se korijen, zeljasti dijelovi i zreli plodovi.

Angelica archangelica L. anđelski korijen

• Cijela biljka jakog aromatičnog mirisa.
 • Koristi se korijen, zeljasti izdanak i etarsko ulje

Pastinaca sativa L. Pastrnjak

• Dvogodišnja biljka sa vretenastim bjeličastim korijenom.
• Koristi se korijen i plod

Anethum graveolens L. mirođija,kopar

• Cijela biljka prijatno začinski miriše.
• Koriste se zeljasti dijelovi, cvasti i plodovi.

Daucus carota l. Mrkva

• Dvogodišnja biljka sa vrtenastim korijenom crvene, žute ili bijlee boje. Koristi se
korijen.

Coriandrum sativum L. Korijander

• Jednogodišnja biljka.
• Zeleni plodovi kada se protrljaju imaju neprijatan miris, dok su zreli prijatnog
aromatičnog mirisa.

Conium maculatum L. Kukuta

• Biljka neprijatnog mirisa.
• Kukuta je otrovna.
• Od nje je pripremljen otrov kojim je nad Sokratom izvršena smrtna kazna.

Heracleum sphondylium L. mečja šapa

Aegopodium padagraria L. sedmolist
Cicuta virosa L. trubeljika

PODRAZRED CARYOPHYLLIDAE
Red :Caryophyllales
Familija Caryophyllaceae
• Broj rodova: 80
• Broj vrsta oko 2000
• umjerena klima, mediteran

Herniaria glabra L. Sipanica

 Jednogodišnja ili višegodišnja biljka sa poleglim izdancima.
 Rasprostranjena
 Koristi se: nadzemni izdanak sa cvjetovima
 Upotrebljava se u obliku čaja (obično pomiješana sa lišćem medvjeđeg grožđa) za
liječenje urogenitalnih organa, kao diuretik pri oboljenju bešike i stvaranju kamenca.

Saponaria officinalis L.- sapunjača

 Višegodišnja biljka visoka do 70 cm.
 Rasprostranjena, gaji se kao ukrasna biljka.
 Koristi se: rizom sa korijenom, koji se sakuplja u rano proljeće.
 U svim biljnim djelovima, a naročito u korijenu nalazi se otrovni saponozid-
saporubozid i saporubozidna kiselina.
 Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neugodne posljedice

Stellaria media Vill.-mišjakinja

 Jednogodišnja biljka sa poleglim stabljikama.
 Kosmopolit
 Koristi se: nadzemni izdanak
Revitalizira kompletan organizam na način da:
• pomaže kod bronhijalnog katara
• olakšava odstranjivanje sluzi iz organizma
• čisti krv
• pomaže kod problema s hemoroidima
• čisti bubrege i mokraćni mjehur od pijeska
• olakšava probavu
• pospješuje vid

Agrostemma githago L.-njivski kukolj

 Jednogodišnja biljka visoka do 1m.
 Kosmopolit.
 Svi dijelovi biljke sadrže otrovni heterozidski saponin sapotoksin (agrostemin) i
gitagin.
  Najviše ih ima u sjemenim zamecima.
 U naučnoj medicini se ne upotrebljava.

Red Polygonales
Familija Polygonaceae-kiselice
• Broj rodova: 30
• Broj vrsta: 750
• Kosmopolit u području umjerene klime sjeverne hemisfere.

Rumex acetosa L. Kiseljak

• Višegodišnja biljka sa granatim rizomom.
• Listovi kiselog ukusa.
• Rasprostranjena
• Koristi se: listovi, rijetko rizom

Rheum palamatum L. Revnik

• Višegodišnja biljka sa debelim krtolastim rizomom.
• Gaji se u Kini i Sibiru.
• Koristi se rizom.
• za liječenje (tromost crijeva) kao vrlo ukusno povrće i kao biljka za ukras.

Polygonum bistorta L. Želudnjak

• Višegodišnja zeljasta biljka sa debelim rizomom koji je savijen u obliku slova S.
• Rasprostranjena
• Koristi se: rizom

PODRAZRED ASTERIDAE
(SYMPETALAE)
Red Gentianales
1.Familija Gentianaceae
 • Broj rodova: 80
• Broj vrsta: 900
• Kosmopoliti
• Ekonomski značaj: od nekih vrsta dobijaju se gorke materije

Gentiana lutea L. Lincura

• Višegodišnja zeljasta biljka sa kratkim
debelim rizomom.
• Ljekoviti dijelovi biljke :
• korijen od starijih biljka i to u jesen ili u
rano proljeće .
• Svježi korijen ima oštar, gotovo odvratan
miris, dok naprotiv, osušeni korijen ima
aromatičan miris. Djelovanje:
• korijen srčanika vrijedi kao jedno od
najboljih sredstava za želudac. Otklanja
slabokrvnost i bljedoću, srčane i živčane
slabosti.
Važno je naglasiti da je srčanik zbog neracionalnog skupljanja i ugrožavanja prirodnog
staništa, zaštićena biljna vrsta te je do daljnjega zabranjeno njeno skupljanje i
stavljanje u promet.

Gentiana punctata L.-arnautski raven

• Koristi se kao i lincura.
• Zaštićena biljna vrsta.

Centaurium umbellatum Gilib- kičica

• Zeljasta jednogodišnja ili dvogodišnja
biljka.
• Stanište: šume, šikare, gole padine..Koristi
se: vršni dio biljke u cvjetu, (sjeći
makazama).

2. Familija Apocynaceae
• Broj rodova: 180
• Broj vrsta. 1500
• Rasprostranjenje: tropi
• Ljekovite biljke, alkaloidi, mliječni sok, ukrasne biljke...
Vinca minor L. zimzelen
• Višegodišnji niski žbun sa poleglim tankim
stabljikama.
• Česta biljka
• Koristi se: vršni dio biljke u cvjetu.

Nerium oleander L. Lijander

• Nisko zimzeleno drvo ili žbun visok do 5m.
• Rasprostranjen u Sredozemlju, gaji se..
• Koristi se: listovi koji se beru dva puta godišnje
• Otrovna biljka

Strophanthus hispidus DC
• Drvenasta lijana sa naspramnim, dlakavim listovima.
• Sadrži mliječni sok.
• Raste u džunglama centralne Afrike.
• Koristi se: osušeno sjeme

3.Familija Loganiaceae
• Broj rodova: 30
• Broj vrsta: 600
• Tropska i subtropska područja
• Ekonomski značaj: strihnin i kurare

Strychnos nux-vomica L.
 • Drvo visoko do13 m, sa naspramnim
listovima.
• Plod bobica sa 2-4 siva tvrda sjemena.
• Rasprostranjenje: Indija, Cejlon, Malajski
arhipelag..
• Koristi se sjeme koje je gorko i otrovno.

4.Familija Rubiaceae – broćevi

• Broj rodova. 500
• Broj vrsta: 7000
• Tropska i subtropska područja
• Ekonomski značaj: kafa, kinin,...

Asperula odorata L. Lazarkinja

• Višegodišnja zeljasta biljka prijatnog mirisa.
• Rasprostranjena
• Koristi se: nadzemni dijelovi koji se sakupljaju prije
cvjetanja

Galium aparine L. divlji broć

• Jednogodišnja biljka sa poleglim stabljikama.
• Koriste se izdanci

Galium verum L. ivanjsko cvijeće

• Višegodišnja biljka sa puzećim, tankim rizomom.
• Koristi se: korijen i cijela biljka sa cvjetovima
Rubia tinctoria L. Broć
• Višegodišnja zeljasta biljka sa valjkastim crvenim rizomom.
• Koristi se rizom.

Cinchona succirubra Pavon-kininovo drvo

• Drvo sa loptastom krunom.
• Gaji se u Indoneziji, Indokini..
• Koristi se kora-pažljivo se skida i uvija.

Coffea arabica L. Kafa

• Drvo visoko do 6 m.
• Listovi glatki, naspramni.
• Plod bobica.
• Gaji se u svim zemljama sa tropskom klimom.
• Postoji oko 15 varijeteta kafe jedna od njih jei MOKA koja se gaji na obalama Crvenog
mora.

Cephaelis ipecacuanha Brot.-ipekakuana

• Nizak žbun.
• Stanište džungle
• Koristi se korijen

Red Dipsacales
1.Familija Caprifoliaceae
• Broj rodova: 1
• Broj vrsta: 25

Sambucus nigra L. zova, bazga

 • Žbun ili nisko drvo.
• Rasprostranjena
• Koristi se cvjet, zreo plod..

Sambucus ebulus L.. apta

• Višegodišnja zeljasta biljka, visoka do 2m.
• Cjela biljka je neprijatnog mirisa.
• Široko rasprostranjena.

2.Familija Valerianaceae
• Broj rodova: 13
• Broj vrsta: 400
• Umjerena područja sjeverne hemisfere
• Ljekovite biljke, povrće, ukrasne biljke

Valeriana officinalis L. odoljen, macina trava

• Višegodišnja zeljasta biljka, visoka do 100 cm.
• Cvjetovi sitni, krunica ljevkasta, crvena do bijela.
• Stanište: na vlažnim mjestima, livadama..

Red Oleales
Familija Oleaceae
• Broj rodova: 29
• Broj vrsta: 600
• Ekonomski značaj: maslina, maslinovo ulje, ukrasne biljke

Olea europea L. Maslina

 • Stalnozeleno drvo visoko do 10 m.
• Plod izdužena loptasta koštunica s jednim
sjemenom.
• Rasprostranjena u Sredozemlju
• Koristi se ulje koje se dobije cjeđenjem plodova.
• Divlja maslina- Olea europea var. Sativa

Fraxinus ornus L. crni jasen

• Listopadno drvo visoko do 10 m.
• Rasprostranjen u području Mediterana
• Koristi se: mana koja se dobije tako što se kora drveta
zasječe do kambijuma pa iz ozljede otiče mrki sok koji
se na vazduhu stvrdne u žućkastu kristalnu masu.

Fraxinus excelsior L. bijeli jasen

• Sličan crnom jasenu.
• Koristi se: kora

Ligustrum vulgare L. Kalina

• Listopadni ili poluzimzeleni
žbun visok do 5 m.
• Plod crna sjajna bobica.

Red :Polemoniales
Familija Boraginaceae
• Broj rodova: 100
• Broj vrsta: 2000
• Umjerena područja, posebno Mediteran
Symphytum officinale L. Gavez
• Višegodišnji zeljasti polužbun sa kratkim rizomom i
repastim korijenom.
• Česta biljka na Balkanu
• Koristi se korijen

Pulmonaria officinalis l. Plućnjak

• Višegodišnja zeljasta biljka koja dostiže visinu do 20

cm.
• Lice lista sa bijelim mrljama.
• Rasprostranjena biljka
• Koristi se list.

Borago officinalis L. Borač

• Jednogodišnja biljka obrasla oštrim dlakama.
• Kulturna biljka u Mediteranu
• Koristi se sjeme i masno ulje

Red Scrophulariales
1.Familija Solanaceae
• Broj rodova: 90
• Broj vrsta: 3000
• Kosmopoliti
Datura stramonium L.- tatula
 • Jednogodišnja zeljasta biljka visok do 150 cm.
• Plod krupna, uspravna, jajolika čahura sa čvrstim
bodljama.
• Svi dijelovi biljke otrovni, sadrže alkaloide L-
hioscijamin odnosno atropin i L-scopolamin.
• List i sjeme se koriste kao sirovine za industrijsku
ekstrakciju alkohola.

Hyosciamus niger L. Bunika

 Dvogodišnja rjetko jednogodišnja biljka visine 20-
1000cm.
 Listovi krupni, dlakavi.
 Cijela biljka je otrovna jer sadrži alkaloide:
hioscijamin, scopolamin, skopoletol, rutozid i dr.
 U medicini se koristi sjeme i plod.

Capsicum annuum L.- paprika

 Jednogodišnja il idvogodišnja biljka sa
razgranatom stabljikom.
 Plod je “paprika”, okrugao, konusan.
 U tropskom dijelu Amerike paprika je
samonikla, odakle je prenijeta i gaji se na
ostalim kontinetima.
 Koristi se svjež ili osušen plod.

Atropa belladona L.-velebilje

• Višegodišnja biljka visine 50-100cm.
• Listovi jajasti ili eliptični pri vrhu ušiljeni
• Svi dijelovi biljke su otrovni zbog prisustva alkaloida.
• U službenoj medicini se koristi list i korijen.
Nicotiana tabacum L.-duhan
 Jednogodišnja biljka visoka 80-200cm.
 Gusto prekrivena žljezdanim i nežljezdanim
dlakama.
 Uzgaja se na plantažama, u većim ili manjim
nasadima.
 U svim tkivima i organima biljka sadrži, kao glavnu
aktivnu supstancu tečni i hlapljivi alkaloid nikotin i
srodne alkaloide kao nikotein, nikotelin, nikotinin,
pirolidin itd.

Solanum lycopersicum L. Paradajz

• Jednogodišnja biljka visoka do 130 cm.
• Plod crvena ili žuta bobica.
• Porijeklom iz Južne Amerike.
• Srodni su: krompir (Solanum tuberosum) , plavi
patlidžan
• (Solanum melongena)..

2.Familija Scrophulariaceae
• Broj rodova: 220
• Broj vrsta: 3000
• Kosmopoliti

Digitalis lanata L. vunasti digitalis

 • Višegodišnja zeljasta biljka.
• Koristi se list sa biljke u cvjetu.

Digitalis purpurea L. crveni

naprstak
• Dvogodišnja zeljasta biljka, visoka do 160 cm.
• Potiče iz zemalja zapadne i srednje Evrope, kod nas se gaji.
• Koristi se list.

Verbascum densiflorum Bertol. Divizma

• Dvogodišnja biljka.
• Koristi se cvjet, odnosno krunica.

Linaria vulgaris Miller- lanilist

• Višegodišnja zeljasta biljka sa valjkastim rizomom.
• Plod je čahura.

Scrophularia nodosa L. trava od šapa, čvorasti strupnik

• Višegodišnja zeljasta biljka visine do 120 cm.
 • Plod jajasta čahura.
• Široko rasprostranjena.

Veronica officinalis L. Čestoslavica

• Višegodišnja zeljasta biljka sa puzećim rizomom.
• Koristi se nadzemni dio biljke u cvatu.

3.Familija Plantaginaceae
• Broj rodova: 3
• Broj vrsta: 253
• Umjereni predjeli i na većim nadmorskim visinama

Plantago mayor L. bokvica ženska

• Višegodišnja ili dvogodišnja biljka.
• Rasprostranjena
• Koristi se list

Plantago lanceolata L. muška bokvica

Red Lamiales
1.Familija Lamiaceae=Labiatae-usnatice
 Broj rodova: 200

 Broj vrsta: 3000

 Kosmopoliti

Opšte karakteristike :
 Zeljaste biljke, polugrmovi, rjeđe grmovi
  Stabljika je četverobridna

 Listovi naspramni, obično prosti

 Cvjetovi u cimoznim cvastima, grupisani u noduse

 Perijant 5-član, simpetalan

 Krunica simpetalna, zigomorfna, dvousnata

 Andreceum: 4 ili 2 prašnika

 Gineceum:2 oplodna listića, sinkarpan

 Plod se raspada na četiri orašice

Teucrium chamaedrys L. Dubačac

 Polužbun, uspravnih dlakavih stabljika, često ljubičaste boje, oporog i gorkog mirisa.
 Listovi na kratkoj dršci, eliptični sa klinastom osnovom, tupo zaobljeni, dlakavi.
 Cvjetovi blijedocrveni, samo sa donjom petoreženjvitom usnom.
 Orašice sitne, jajaste.
 Cvjeta od juna do avgusta.
 Koristi se: nadzemni dio biljke u cvijetu

Teucrium montanum L. iva trava

 Višegodišnji žbun, sa poleglim stabljikama, koje se vršnim dijelom izdižu.
 Listovi cijelog oboda, linearno lancetasti, na naličju gusto dlakavi.
 Krunica žućkasta, dva puta duža od čašice, samo sa donjom petorežnjevitom usnom.
 Cvjeta od juna do avgusta.
 Koristi se vršni dio biljke u cvijetu, vrhovi se odsjecaju i suše na sjenovitom mjestu.

Rosmarinus officinalis L. Ružmarin

 Zimzelen, aromatičan žbun, uspravnih ili djelimično poleglih grana.
 Listovi naspramni, kožasti, blijedo do tamno zeleni.
 Cvjetovi u pazuhu listova, dvousnati plavoljubičasti.
 Plod čine četiri orašice.
 Mediteransko područje.
 Koristi se list, etarsko ulje.
 Ima sedativna, antiseptička i diuretska svojstava. Doprinosi poboljšanju opšteg
stanja cijelog organizma.
 Ruzmarin je bio nezaobilazan sastojak vodice mađarske kraljice, vrlo raširenog
srednjovjekovnog lijeka, koji je i danas u upotrebi, a pripisuje se kraljici Elizabeti
Ugarskoj, kojoj je služio za ljepotu, te masiranje paraliziranih udova , od kojih je
bolovala kraljica pred kraj života. U starom vijeku ruzmarin je bio posvećen grčkoj
božici Afroditi, božici ljepote I ljubavi. S vijencem od ruzmarina ukrašavali bi ne
 samo kipove bogova, nego bi grančicu ruzmarina stavljali i u koljevku
novorođenčeta, ukrašavali bi bračne parove, a ružmarin je bio i mrtvački cvijet.

Lavandula angustifolia Mill. Lavanda

 Višegodišnja biljka sa jako razgrantom stabljikom.
 Listovi linearni, šiljatog vrha, uvijenog oboda, prekriveni zvjezdastim dlakama.
 Cvjetovi u klasolikim cvastima.
 Čašica jajastocjevasta, sa kratkim zubcima, dlakava, sivoljubičasta.
 Krunica dvousnata, plava.
 Plod merikarpijum, raspada se na 4 orašice.
 Koristi se cvijet i etarsko ulje.

Salvia officinalis L. Žalfija

 Polužbun

 Izdanak sivo zelen prekriven dlačicama.

 Listovi naspramni, čvrsti.

 Cvjetovi od 6-8 pršljenova, razmaknuti za dužinu cvjeta.

 Krunica od 35 mm, svjetloljubičasta,dvousnata.

 Orašice loptaste.

 Koristi se: list, etarsko ulje

Melissa officinalis L. Matičnjak

 Višegodišnja zeljasta biljka, sa kratkim rizomom.

 Izdnaka jako miriše na limun.

 Listovi na drškama, naspramni.

 Cvjetovi (6-10) u pazuhu lista.

 Čašica cjevasto zvonasta, dvousnata.

 Krunica plavičastobijela ili žućkastobijela, duplo

duža od čašice.
 Orašice izdužene, jajaste, kestenjaste.

 Koristi se: list, etarsko ulje.

Satureja hortensis L. Čubar
 Jednogodišnja biljka.

 Listovi naspramni, sjedeći, uski, kožasti.

 Čašica zvonasta, često ljubičasta.

 Krunica dvousnata, ružičasta.

 Koristi se: mladi listovi ili vršni dio biljke u

cvijetu.

 Gaji se..

Satureja montana L. Bresina

 Polužbun sa snažnim vretenastim korijenom.

 Listovi lancetasti, nenazubljeni prijatno mirišu.

 Cvjeto sa drškom složeni u cvasti, grade metlice.

 Krunica bijela, ružičasta,,

 Orašice svjetlomrke.

 Koristi se: list, vršni dio biljke u cvijetu.

Origanum vulgare L. vranilova trava

 Višegodišnja biljka sa horizontalnim rizomom,
aromatičnog mirisa.
 Listovi sa lisnom drškom.

 Cvjetova ima 3, koji su složeni u sjedeće cvasti, a one u

prividne klasiće koji grade metlice.
 Čašica zvonasta, krunica svjetlo do tamnocrvena.

 Orašice glatke, mrke.

 Koristi se: vršni dio biljke u cvjetu, etarsko ulje

 Hyssopus officinalis L. Miloduh
 Višegodišnji razgranati žbun.

 Izdanak pokriven somotastim dlakama,

oštrog mirisa.
 Listovi skoro sjedeći, lancetasti, kožasti sa
žlijezdama.
 Čašica dlakava, sa 5 bodljastih zubaca.

 Krunica ljubičasta.

 Orašice jajasto četvrtaste.

 Koristi se: vršni dio biljke u cvjetu i etarsko

ulje

Thymus vulgaris L. Timijan

 Polužbun, visok do 30 cm.

 Cvjetne grane prekrivene maljama.

 Cvasti izdužene.

 Čašica i krunica sa svjetlucavim žlijezdama.

 Porijeklom sa Mediterana.

 Koristi se: list ili zeljasti nadzemni dio, etarsko ulje.

Thymus serpyllum L. majčina dušica

  Stabljika pri osnovi odrvenjela, a na vrhu
završava rozetom listova.
 Cvjetne grane prekrivene dlakama.

 Listovi mali, čvrsti, jajasti sa izraženim

srednjim nervom.
 Cvasti loptaste.

 Čašica dlakava, krunica dvousnata, ružičasta.

 Koristi se: nadzemni dio biljke u cvjetu

Ocium basilicum L. Bosiljak

 Jednogodišnja biljka prijatnog mirisa.

 Stabljike mirišu na balzam.

 Listovi rombični, nazubljenog oboda.

 Čašica jajasta, dvousnata, zelena.

 Krunica crvenkasta ili bijela.

 Orašice jajaste, mrek.

 Gaji se..

 Koristi se: vršni dio u cvjetu, etarsko ulje..

Mentha piperita L. metvica, nana

  Višegodišnja zeljasta biljka jakog i oštrog mirisa sa
snažnim rizomom.
 Listovi na dugačkim drškama, jajasti, nazubljeni.

 Cvjetovi su ljubičasti, sterilni.

 Ovaj takson je dobijen vještačkom selekcijom i gaji se

širom svijeta.
 Koristi se: list, rjedje vršni dio biljke u cvjetu..

Mentha spicata L. divlja nana

 Od prethodne vrste razlikuje se prisustvom razgranatih dlaka na listovima (miriše na
limun ili rjedje na buđ) ili potpunim odsustvom dlaka (odlikuje se prijatnim mirisom).
 Cvjetovi aktinomorfni, ljubičasti sa 4 prašnika.

 Plod merikarpijum.

 Koristi se: list, vršni dio biljke u cvjetu, etarsko ulje.

Mentha pulegium L. barska nana

 Višegodišnja zeljasta aromatična biljka.

 Čitava biljka dlakava.

 Cvasti u pazuhu lista grade loptast agregat.

 Plod merikarpijum.

 Koristi se nadzemni dio biljke u cvjetu.

2.Familija Verbenaceae
  Broj rodova: 75

 Broj vrsta:3000

 Tropi, subtropi, umjerena zona

 Ekonomski značaj: etarsko ulje, ljekovite biljke, voće

Verbena officinalis L. Ljutovnica

 Jednogodišnja ili višegodišnja biljka sa bjeličastim i razgranatim korijenom.

 Stabljikavisoka (30-70cm), četverouglasta.

 Listovi naspramni.

 Cvjetovi sakupljeni u klas.

 Krunica sa savijenom cijevi, jedva dvousnata, ljubičasta.

 Plod se raspada na 4 sitna izdužena oraščića.

 Koriste se listovi i cvjetovi

Red Asterales
 Familija Asteraceae (Compositae)
 Broj rodova: 11.000

 Broj vrsta: 25.000

 Kosmopoliti

 Ekonomski značaj: hrana, ukrasne biljke, ljekovite biljke

Opšte karakteristike
 Zeljaste biljke sa mliječnim sokom ili uljima i različitim sekundarnim metabolitima.

 Listovi naizmjenični ili naspramni

 Cvjetovi u glavičastim cvastima

 Perijant-5-član

 Krunica: simpetalna, aktinomorfna ili zigomorfna

 Čašica: nedostaje ili je u obliku papusa

 Andreceum: 5 prašnika sa međusobno sraslim anterama

 Gineceum: 2 oplodna listića, sinkarpan

 Plod: orašica, ahenija

 Prisutne sekretorne žljezdane dlake.

Eupatorium cannabinum L.-konopljuša

 Višegodišnja biljka visoka 50-150 cm.

 Listovi naspramni, prstasto djeljeni.

 Glavice male i obrazuju gustu terminalnu štitoliku

cvast.
 Listovi involukruma kao crjepovi na krovu.

 Cvjetovi cjevasti prljavoljubičasti.

 rasprostranjena
 Helichrysum arenarium L.(DC.)-smilje
 Višegodišnja biljka oporog mirisa.

 Stabljike visoke do 30 cm, vunasto dlakave sa

mnogo listova.
 Glavice sitne.

 Listovi involukruma žuti.

 Koriste se: cvasti-glavice koje se sabiru od jula do

septembra.

Inula helenium L. Oman

 Visoka do 150 cm,sa zadebljalim rizomom.

 Listovi naizmjenični, jajasti, s naličja pustenasto dlakavi.

Srcastom osnovom obuhvataju stabljiku.
 Glavice od 6 do 7 cm.

 Središnji cvjetovi cjevasti, žuti, obodni jezičasti žuti.

 Koristi se: rizom sa korijenima

Achillea millefolium L. –hajdučka trava

  Biljka aromatičnog mirisa sa puzećim rizomom.

 Stabljika sa dosta listova, vunasto dlakava.

 Glavice od 3 do 5 mm u štitolikim gronjama.

 Involukrum jajast.

 Središnji cvjetovi prljavobijeli, obodni bijeli.

 Koristi se: listovi i cvasti u vrijeme punog cvjetanja

Matricaria
chamomilla L. Kamilica
 Biljka karakterističnog mirisa, visoka do 60 cm.

 Stabljika granata.

 Listovi 2 do 3 puta perasto dijeljeni.

 Glavice pojedinačne.

 Osovina cvasti kupasto izdužena, šuplja.

 Središnji cvjetovi žuti, obodni bijeli.

 Koristi se: cvasti

 poseduje dobra antibakterijska, antivirusna i

fungicidna dejstva.

Tanacetum vulgare L. vratič

 Žbunasta biljka visoka do 160 cm.

 Stabljika sa mnogo tamnozelenih perasto usječenih

listova.
 Glavice od 8 do 18mm u gronjama.

 Središnji cvjetovi zlatnožuti, obodni žuti ili često

nedostaju.
 Koristi se: izdanak u cvjetu

 Za toksičan i smrtonosni efekat te jak miris biljke

odgovoran je beta-bujon ili tanaceton.
Artemisia vulgaris L. crni pelin
 Biljka visoka od 50-150 cm sa crvenkastim izdankom.

 Stabljika uspravna uglasta.

 Glavice jajaste, 2 do 3 mm široke, sa kratkim drškama.

 Cvjetovi sitni žuti.

 Koristi se: list, cvast i korijen.

 sadrži gorke glikozide (absintin) zatim aromatično etarsko ulje čije su glavne aktivne
supstance derivati terpena.

Artemisia absinthium L. bijeli pelin

 Polužbun visok od 60 do 120 cm., aromatičnog oporog mirisa.

 Stabljika bijelodlakava, razgranata.

 Listovi gusto dlakavi.

 Sitne loptaste glavice sakupljene u jako granatae metlice.

 Cvjetovi su žuti.

 Koristi se: listovi prije cvjetanja i cvjetni izdanak.

Artemisia annua L. Pelinđul

 Jako mirišljava biljka.

 Stabljika uspravna, golam jako granata.

 Listovi goli.

 Glavice mnogobrojne, sitne poluloptaste.

 rasprostranjena

Artemisia dracunculus L. Estragon

 Višegodišnja veoma mirišljava biljka.

 Listovi goli, perasto dijeljni na lancetaste reženjeve.

 Glavice loptaste sa drškom.

 Cvjetovi žuti.
  Gaji se.

Senecio vulgaris L. Dragušac

 Jednogodišnja ili višegodišnja biljka sa tankim
vretenastim korijenom.
 Stabljika uspravna., granata

 Glavice na kratkim drškama.

 Cvjetovi cjevasti i žuti.

 Vrlo rasprostranjena.

 Medicinski značaj imaju:

Senecio jacobaea, Senecio balsamitae, Senecio gracilis....

Calendula officinalis L. Neven
 Biljka neprijatnog mirisa.

 Stabljika uglasta 30 do 50 cm visoka.

 Glavice 3 do 5 cm, sa dugačkim drškama, pojedinačne.

 Cvjetovi narandžasti.

 Gaji se..

 Djeluje protiv infekcija i protuupalno, a njegova

sposobnost stezanja doprinosi zaštiti i zatvaranju rana.

Tussilago farfara L. Podbjel

 Zeljasta biljka sa dugačkim tankim rizomom.
  Stabljika okrugla vunasto dlakava.

 Listovi se razvijaju poslije cvjetanja.

 Mladi listovi sa lica i naličja gusto dlakavi.

 Cvjetovi sitni sakupljeni u cvast glavicu.

 Cvjetovi cjevasti po obodu uskojetičasti, mnogobrojni.

 Plod orašica.

 On se svrstava među najvažnije ljekovite biljke za

liječenje prehlada, kašlja svake vrste, bolesnih pojava
na plućima, a izvana kod bolesnih pojava na koži i
sluzokoži.

 Taraxacum
officinale Weber. Maslačak
 Višegodišnja zeljasta biljka sa mliječnim sokom.

 Rizom kratak.

 Korijen vretenast.

 Listovi formiraju prizemnu rozetu.

 Cvjetovi jezičasti, žuti, sakupljeni u cvast

glavicu.

 Čaj od maslačka ima snažan diuretički efekat,

može da se koristi i kao preventiva bubrežnog kamenca.

Helianthus annuus L. Suncokret

 Jednogodišnja biljka visoka do 200 cm.

 Stablo snažno, uspravno.

 Listovi naizmjenično raspoređeni.

 Glavice krupne i viseće.

 Jezičasti cvjetovi zlaznožuti, a cjevasti (u

sredini glavice) smeđe boje.
 Porijeklom iz Meksika.

 Koriste se plodovi iz kojih se cijedi ulje.

Cichorium intybus L. Vodopija
 Višegodišnja biljka visoka od 30 do 120 cm, sa
valjkastim korijenom.
 Listovi goli, donji sa drškom, gornji sjedeći.

 Svi cvjetovi su jezičasti , svjetloplavi, rijetko

bijeli ili crveni.
 Plod ahenija.

 Biljka sa mliječnim sokom.

 Rasprostranjena.

 Koristi se korijen, kao zamjena za kafu.

Anthemis nobilis L. rimska kamilica

 Višegodišnja biljka sa snažno razvijenim korijenom.

 Listovi dvostruko perasto djeljeni, sjedeći,

svjetlozeleni.
 Osovina cvasti ravna ili kupasta sa bijelim jezičastim
cvjetovima po obodu i žutim cjevastim cvjetovima
u sredini.
 Glavice krupnije nego kod obične kamilice.

Cynara scolymus L. Artičoka

 Višegodišnja zeljasta biljka sa uspravnom vunasto dlakavom stabljikom.
 Glavice jako velike, 7 do 8 cm.

 Osovina cvasti mesnati.

 Cvjetovi plavi.

 Gaji se,,,

 Koristi se: list i glavice, svježe ili suhe

 Artičoka je dobar izvor folne kiseline te vitamina C,

K i B. Od minerala obiluje bakrom, kalcijem,
željezom, kalijem, magnezijem i fosforom