UKRASNO BILJE

Kako opisati biljku?

21. 10. 2013.

Kako se biljka ne opisuje?

Skinuto s interneta!

Petoprsta, Potentila (Potentilla fruticosa)

Potentila ili petoprsta ukrasni je grm koji je
rijetko prisutan u naim vrtovima. Razlog tomu,
prije svega, ogleda se u injenici kako je ova
dekorativna grmolika vrsta relativno nepoznata
naim ljubiteljima dendromaterijala. Povrh toga,
potentilu moemo pronai samo u pojedinim,
bolje opskrbljenim vrtnim centrima koji njene
sadnice uvoze iz zemalja poput Italije ili
Nizozemske. Meutim, to ne znai da se
navedena ukrasna trajnica ne moe uspjeno
uzgojiti u naim klimatsko-zemljinim prilikama.
to vie, radi se o biljci kojoj iznimno dobro
odgovara naa klima, u kojoj cvate izrazito dugo
u razdoblju od travnja do studenog!

BIOLOKE POSEBNOSTI
Ove ukrasne grmolike biljke ne narastu vie od jednog metra, pa
su izrazito prikladne za nae male vrtove i okunice. Petoprsta je
vrlo cijenjena i kao niski oblik grma pogodan za pokrivanje tla te
predstavlja biljku koja neometano raste i na vrtnom kamenjaru.
Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju ve od
ranog proljea i ija raskonost krasi nau okunicu sve do
poetka jeseni. Osim cvjetova, lijep izgled i opi dojam biljke
upotpunjuju gusti, ipkasti listovi. Krajobrazni arhitekti obino
prakticiraju njenu sadnju u skupinama premda raskonost
potentile nita nije manja ni u njenom pojedinanom uzgoju.
Povrh toga, ova dekorativna biljka uglavnom slui za formiranje
niskih, cvatuih ivica ili kao okvir za vrtne gredice. Meutim, ono
to je puno znaajnije jest injenica kako petoprsta nema
posebnih zahtjeva u pogledu tla, to znai da se nesmetano moe
uzgojiti i na prosjenoj vrtnoj zemlji. Ipak, za ostvarivanje njene
dugotrajne cvatnje moramo poznavati osnovne elemente rezidbe,
koja se pak mora pravodobno i provoditi.

REZIDBA POTENTILE
Sve ukrasne grmove petoprste treba redovito orezivati, kako
bi biljke bile to pravilnije oblikovane i kako bi to obilnije
cvjetale. Zbog svega toga dolaskom proljea, im klimatske
prilike to i omogue, odreite svaku treu stabljiku iz razloga
to ete takvim nainom orezivanja sprijeiti suvie gust rast
ove trajnice. Osim toga, na taj nain reducirat emo veliki
broj starih i oslabljenih grana koje bi naruile izgled ovoga
lijepog i otpornog grma. Ukoliko to do sada nikada niste
uinili, u vaem vrtu ste umjesto krasotice dobili staru i
zaputenu biljku, koja slabo ili nikako ne cvjeta. Ali, takvu
neurednu biljku nipoto nemojte odstraniti iz vrta ve je otro
prikratite na 15-tak cm iznad tla. Sljedeih godina orezujte je
redovito a sve kako bi na koncu formirali uredan grm
prihvatljive veliine. A ako u tomu i ne uspijete, nemojte se
obeshrabriti.

Potentilla fruticosa je najea vrsta petoprste

koju odlikuje nizak, gust rast od 70-110 cm visine.
Biljka cvjeta u razdoblju od travnja do studenog, a
boja cvjetova ovisno o sorti moe biti u nijansama
ute, ruiaste, naranaste i crvene. Plodove ove
biljke rado jedu ptice pa je P. fruticosa idealna za
njihovo privlaenje u vrtove. Meutim, ono to
vrijedi za sve potentile vrijedi i za fruticosu, a to je
pravodobno orezivanja biljaka u svrhu njihovog
pomlaivanja. Rezidba se provodi prije kretanja
vegetacije, s tim da se biljka poree na 20-25 cm
iznad povrine tla. Na taj nain pomlaena biljka
cvjetat e puno kasnije (u drugoj polovici ljeta sve
do prvih mrazeva) ime ete, barem za kratko,
produiti aroliju cvatnje prije ulaska u zimsko
sivilo vrta.

Kako opisati biljku?

Struno

Taksonomija
taksonomska pripadnost vrste:
taksonomija od gr. taxis poloaj ili mjesto teorija
klasificiranja, pravila i naela

Regnum (carstvo) Plantae

Subregnum (podcarstvo)
Phylum (odjeljak)
Classis (razred)
Subclassis (podrazred)
Ordo (red)
Familia (porodica)
Genus (rod)
Species (vrsta)

Porijeklo
osigurava spoznaju o potrebama koje
biljna vrsta ima prema stanitu
nije dovoljno navesti kontinent otkuda
biljna vrsta potjee treba biti geografski
precizniji
posebnu panju obratiti na stanite na
kojem se biljna vrsta nalazi samoniklo

Morfologija
Vegetativni dijelovi
korijen
stabljika
listovi

Generativni dijelovi
cvjetovi
plodovi sa sjemenkama

Morfologija
Neke biljke jo imaju
gomolje / lukovice / podanke
trnje / emergence
vitice

Izbojak
stabljika s listovima
u pravilu je iznad povrine tla,
ima iznimaka kod kojih je dio izbojka
viegodinjih biljaka ispod povrine tla
kod vodenog bilja moe biti potpuno ili
djelomino u vodi

Stabljika
dio izbojka koji raste vrno i nosi listove
sastoji se od kratkih i odebljalih dijelova
koljenaca (nodija) i izmeu njih duih odsjeaka
valjkaste stabljike lanaka (internodija)
kad je rast ogranien samo na bazi lanaka
govori se o interkalarnom rastu (na pr. trave)
radi kratkih internodija u donjem dijelu stabljike
ine listovi mnogih biljaka rozetu (tratinica
Bellis perennis)

Stabljika
Osnovne funkcije:
uveanje nadzemnog dijela biljke putem
grananja, stvaranja listova, cvjetova, plodova i
sjemena
posredovanje u kretanju tvari od korijena do
listova i obrnuto

Stabljika
Po nainu rasta moe biti:
uspravna (ortotropna) = negativno geotropna,
puzea raste po povrini tla, a na nodijima
se formira adventivno korijenje,
obavijajua duge stabljike koje prihvaaju
podlogu trnovima i sl., nazivaju se
puzavicama ili lijanama

Stabljika
Po nainu grananja:
monopodijalna rast vrhova se ne prekida,
postoji glavna os i slabo razvijene bone
grane
simpodijalno rast glavne stabljike prekida se
vrnim dijelom pa obino prva grana preuzima
ulogu osi
dihotomno (ravasto) vrna stanica se dijeli
tako da formira dvije gotovo jednake grane

Stabljika
S obzirom na trajnost:
jednogodinje,
dvogodinje,
viegodinje
zeljaste,
drvenaste

stabla,
grmovi,
polugrmovi i
jastuaste biljke

Stabljika
Posebne vrste nadzemnih stabljika:
vlat
batvo
vrijea

Derivati stabljike:

trn,
vitica,
filokladij,
kladodij i
stabljini gomolj

Stabljika
Podzemne stabljike:
podanak,
gomolj,
lukovica

List
postrani izrataj ograniena rasta na
stabljici i granama
REDOSLIJED POJAVLJIVANJA LISTOVA NA BILJCI:

supke (hipogejsko i epigejsko klijanje),

ljuskavi listovi (na podzemnim stabljikama i kod
zimskih pupova),
pricvjetni listovi (zalisci, gornje lie, brakteje),
pravi listovi (asimilacijsko lie),
listovi ocvijea (cvjetni listii, perijant)

List
Pravi list (folium) sastoji se od:
podine (baza)
graena kao
rukavac titi pazuni pup i interkalarnu zonu lanka
palistii simetrino rasporeeni i nalaze se na svakoj strani po
jedan mogu biti slobodni,
slobodni vaginalni (vrci na lisnoj bazi koja je
proirena); te ohrea koasti, zatvoreni ovoj nastao
sratavanjem palistia

peteljke (lisna drka) valjkasta, poluvaljkasta i

izdubljena po duini
list koji ima peteljku je nasaen
list koji nema peteljku je sjedei.
sjedei

plojke

List
Plojka (lamina) najiri i najvaniji dio lista
razlikuju se po:

obliku
veliini
ilama
obrisu
rubu
vrhu
trajnosti
boji
rasporedu

List
Tipina plojka:
tanka,
tanka proirena i spljotena, dorziventralne
grae, zeljasta ili koasta, a moe biti i:
cjevasta,
cjevasta
prizmatina
debela i mesnata

List
ile (nervatura):
Biljke imaju jednu do mnotva ila koje teku
paralelno ili su razgranjene na razliite
naine:
jednu ilu imaju neke etinjae i broevi,
mreasta glavne i sporedne ile se granaju po
cijeloj plojci
dlanasta glavni nerv se grana od baze peteljke
zrakasto u vie glavnih ila
perasta postrane ile teku od glavne ile
priblino paralelno

List
Obris koji ocrtava rub plojke je osobito
raznolik:
jednostavni ili cjeloviti cjelovita plojka
razliita oblika:
igliasta, linearna, bodljikasta, duguljasta, eliptina,
ovalna, jajolika, okruglasta

razdijeljeni ili sastavljeni

perasto usjeen, iscijepan ili razrezan,
dlanasto usjeen, iscijepan ili razrezan

List
Sastavljeni listovi vie samostalnih,
odijeljenih lisaka koje imaju svoje
peteljkice
mogu biti dlanasto ili perasto,
perasto parno ili
neparno sastavljeni

List
Rub (obod) lista
cijeli, pilast, nazubljen, otro nazubljen, plitko
nazubljen, trepaviast, dvostruko pilast

Vrh lista
ravan, urezan, okrugao, iljast, otro izduen

Boja obino zelena, ali moe biti iaran

razliitim bojama (panairan), sivo-zelen,
plavo-zelen, uto-zelen, crven, purpuran,

List
Raspored listova:

izmjenian,
nasuprotan,
u prljenu,
u rozeti

Heterofilija pojava da se na jednoj biljci nalazi

vie listova razliitog oblika
Anizofilija pojava da se na jednom izbojku
razvijaju listovi nejednake veliine,
Gamofilija pojava srastanja nasuprotnih listova

List
Metamorfoze listova:

vitica
trn
listovi sukulentnih biljaka
listovi mesodernih biljaka
listovi ocvijea
listovi kao organi za razmnaanje

Cvijet
sastoji se od:
mikrosporofila pranika ili stamina
makrosporofila plodniki listovi ili karpeli
na placenti nose jedan ili vie sjemenih
zametaka (ovulum)
cvjetni ovoj ili ocvijee (perianthium)

Cvijet
Dijelovi cvijeta smjeteni su na cvjetitu
jednospolni cvjetovi
dvospolni cvjetovi
jednodomna biljka
dvodomna biljka

Cvijet golosjemenjae
muki cvjetovi ima ih mnogo, praniki
listovi imaju ljuskasti ili titasti oblik, a poredani
su spiralno ili prljenasto na
mlohavoj osi
rese, imaju vei broj polenovnica ispunjenih
sitnim suhim polenom
enski cvjetovi plodni listovi su trajno otvoreni,
imaju po dva sjemena zametka; pojedini
plodniki listovi iza oplodnje odrvene i zovu
se ljuske, a tvorevine koje iz njih nastaju
eeri sastoje se od velikog broja ljuskavih
ili titastih plodnikih listova smjetenih
spiralno na izduenom cvjetitu

Cvijet kritosjemenjae

raznoliki
obino dvospolni
sjemeni zameci smjeteni u plodnici
sastoje se od:

cvjetita,
ocvijea
pranika i
gineceja

Cvijet
cvjetite (receptaculum) manje ili vie
skraen vrh izbojka razliita oblika na
komu su prirasli dijelovi cvijeta
ocvijee (perianthium) sastoji se od
sterilnih i razliito obojenih listova lapova
i latica poredanih u krugovima ili
prljenovima, rjee spiralno ili dijelom
spiralno, a dijelom u prljenu
cvjetovi bez ocvijea goli

Cvijet
perigon listovi ocvijea su dobro
razvijeni i sastavljeni od jednakih lanova
kad se ocvijee sastoji od nejednakih
listova vanjski krug obino zelenih
listova ini aku, a unutarnji krug obino
ivahno obojenih listova vjeni.
lanovi perigona, ake i vjenia mogu
biti slobodni ili meusobno srasli

Cvijet
aka vanjski krug listova cvjetnog
omotaa, sastoji se od malih, zelenih
sterilnih listia lapova
vjeni ima ivahno obojene listie
poredane u jedan ili vie krugova blie
unutranjosti cvijeta
sulatian
prostolatian

Cvijet
pranici listovi, manje ili vie preobraeni,
smjeteni na aki, vjeniu ili cvjetitu,
andrecej skup svih pranikih listova

ginecej skup plodnikih listova zajedno sa

sjemenim zamecima
moe biti:
apokarpan nadrasli
sinkarpan srastao

iz plodnikih listova nastaje tuak

Cvijet
plodnica
nadrasla
obrasla
podrasla

Cvijet
prema simetriji
simetrian
radijalni
disimetrini
monosimetrini

asimetrian

Cvjetni dijagrami i formule

P = perijant (ocvijee)
K = aka
C = vjeni
A = andrecej
G = ginecej
0, 1 - = broj lanova; n = varijabilan broj
() = dijelovi cvijeta su srasli
* = cvijet je pravilan (aktinomorfan)
% ili x = cvijet je nepravilan (zigomorfan)
npr.:
Liliaceae P3 + 3 A3 + 3 G(3)
Lamiaceae K(5) [C(5) A4] G(2)

Cvat (inflorescentia)
manje-vie stalnim nainom razgranjeni
dio biljke, koji na ograncima mosi cvjetove
snabdjevene jednostavnim vrnim
listovima (brakteje)
prema nainu razgranjenja dijele se na:
grozdaste i
patitaste

Cvat
grozdasti (racemozni) ima glavnu os
skraenu ili protegnutu, neogranieno
raste i stvara postrane osi koje nose
cvjetove kao sastavni dio cvata
rascvjetavaju se
akropetalno
centripetalno

Cvat
grozdasti cvatovi:
klas

obini klas
klip
maca ili resa

grozd
gronja
titac
glavica
sastavljeni titac
metlica (sastavljeni grozd)
sastavljeni klas

Cvat
patitasti cvat (cimozni) nose na vrhu
glavne osi cvijet, kad se formira taj cvijet,
ispod vrha porastu dvije ili vie suosi, dalje
se razvijaju i obino nadkrile glavnu os, a
zavravaju cvijetom rascvjetavaju se
bazipetalno odnosno centrifugalno

Cvat
patitasti cvatovi:
pravi patitac
dvokraki patitac
jednokraki patitac
glavna os lei u istoj ravnini sa svim sporednim osima:
pahalica
srpak

sporedne osi stoje popreno prema ravnini glavne osi:

svitak
kovrica

klupko

Plod
metamorfozirana biljna tvorevina, koja se
razvija nakon oplodnje iz plodnice uz koju
mogu biti i razni dodaci.
kao posebna morfoloka jedinica i cjelina
on obuhvaa jednu ili vie sjemenaka do
njihova sazrijevanja i slui njihovu
rasprostiranju.
rasijava ih ili se s njima odvaja od matine
biljke itav ili u dijelovima.

Plod
pojedinani
pucavci (rhexokarpia)
mjehur (meak, folliculus)
mahuna (legumen)
tobolac (ahura, capsula)
komuka (siliqua)
komuica (silicula)

nepucavci (fructus secedentes)

suhi

orah (orai, oraica, nux)

peno (caryopsis)
roka (achenium)
kalavac (schizocarpium)
cijepavac (lomljiva mahuna, lomentum) obuhvaa jo i lankovite mahune i
lankovite komuke

potpuno mesnati
kotunica (drupa)
boba (bacca)

djelomino mesnati

Plod
zbirni (fructus aggregati) nastaju iz cvjetova s
apokarpnim ginecejem, ako njihovi plodii
nastali od pojedinih plodnikih listova ostanu
povezani u cjelinu, koj s pri rasprostranjivanju ne
razdvaja (malina zbirna kotunica)
skupni (fructus anthocarpi ili syncarpium)
skupovi povezanih boba (ananas), oraia
(dud) ili kotunica (smokva) nastalih od cvjetova
jednog cvata; ponekad su nalik na pojedinaan
plod

Plod
partenokarpni plod plod nastao
vegetativnim putem, bez oplodnje i
stvaranja sjemenaka
Boje plodova

Kronja
Oblik:
uspravan (vertikalan)
kronja usmjerena prema vrhu
razgranata
piramidalna
kupasta
vretenasta
valjkasta
ovalna
alosna

Kronja
Oblik:
kronja usmjerena prema dolje

okruglasta
eliptina
jajolika
obrnuto jajolika
titasta / kiobranasta

nepravilna
povijuasta

polegli (horizontalan)

Kronja
gustoa:
gusta kronja
kompaktno gusta bukva, grab, sitnolisna lipa, crna joha
bez prosvjetljavanja i
guste s prosvjetljavanjem do 25% - brijest, hrast, bijela topola

srednje gusta kronja

prosvjetljavanje od 25 do 50% - breza, sitnolisni brijest

rijetka kronja
prosvjetljavanje 50% i vie jasen, bagrem, glediija,
taksodijum

Kora
prema glatkoi, odnosno ispucalosti:

drvee ija je kora glatka

drvee ija se kora lubi
drvee ija je kora sitno ispucala
drvee ija je kora duboko ispucala

Kora
prema boji:

bijele
svijetlosive
tamnosive
ukasto-naranaste
crvenkaste
zelene
raznobojne

Zadatak
Taksonomija i morfologija zadane biljne vrste
opis pripremiti u obliku power point prezentacije i
poslati elektronskom potom do 05. 11.
naknadno pristigle prezentacije nee se uzimati u
razmatranje, dakle nee biti steeni uvjeti za potpis!
prezentacija je individualni rad svak-og/e studenta/ice
prezentacija se ocjenjuje, a ocjena ulazi u ukupnu
ocjenu modula

Zadatak
Prezentacijom treba odgovoriti na sljedea
pitanja:
latinski i hrvatski naziv vrste, pripadnost
botanikoj porodici
zajednike karakteristike vrsta odreene
porodice
zajednike karakteristike vrsta zadanog roda
porijeklo vrste
morfoloki opisati vrstu