Zacinsko I Aromatsko 2013 3

ODABRANE VRSTE ZAINSKOG
I AROMATSKOG BILJA
Dr.sc. Verica Dragovi-Uzelac, red.prof.
vdragov@pbf.hr
Lamiaceae-usnae
Veinom su prisutne kao zeljaste biljke, a rijee kao
grmovi
Imaju jednostavne, najee nasuprotne listove, stablo je
esto etverobridno.
Cvjetovi rastu u pazucima listova (rumarin)
prljenastim/klasastim cvatovima (lavanda, kadulja).
i u
Cvjetovi su jednosimetrini, ocvijee peterolano.

Lamiacae spadaju u sulatinice, tj. biljke sa sraslim
ocvijeem. Na cjevastom vjeniu razlikujemo gornju i
donju usnu.
Lamiaceae - usnae
IZGLED CVJETA USNAA

3
Lamiaceae
Aromatine biljke koje eterino ulje (smjese terpenoidnih
spojeva) izluuju u brojnim ljezdanim dlakama i
ljezdama tipa Labiatae koje prekrivaju stabljiku, listove i
cvjetove.
Znaajan kemijski spoj prisutan u veini biljaka je
rumarinska kislina
PREDSTAVNICI :
Melissae folium Melissa officinalis matinjak

Menthae pip. folium Mentha piperita metvica
Salviae folium Salvia officinalis kadulja
Thymi folium Thymus vulgaris timijan
4
Lamiaceae-usnae
U HR flori: 37 rodova s 226 vrsta i podvrsta
Rodovi:
Ballota - crna kopriva
Calamintha - gorska
metvica
Clinopodium - bukvica
Galeopsis - upljozub
Glechoma - dobriica
Lamium - mrtva korpiva
Lavandula - lavanda
Leonurus - srenica
Lycopus - vuja noga
Marrubium - marulja
Rodovi:
Melissa - matinjak
Melittis - medenika
Mentha - menta
Nepeta - maja metvica
Ocimum bosiljak
Origanum - origano
Origanum maiorana mauran
Rosmarinus - rumarin
Salvia - kadulja
Thymus - majina duica
5
Lamiaceae
Ekonomsko znaenje.
Neke se vrste zbog bogatstva aromatinim uljima
upotrebljavaju kao zaini, npr. mauran (Majorana
hortensis), origano (Origanum vulgare), bosiljak (Ocimum
basilicum), vrtni ubar (Satureja hortensis), rumarin
(Rosmarinus officinalis) i dr.
Majorana hortensis
Origanum vulgare
Ocimum basilicum
Lamiaceae-usnae
Kao ljekovito bilje u uporabi su:
sredozemne biljke: sipan (Hyssopus officinalis), lavanda
(Lavandula officinalisi), obina majina duica (Thymus
vulgaris), ljekovita kadulja (Salvia officinalis)
kontinentalne biljke: matinjak (Melissa officinalis) i metvica
(rod Mentha, vrlo polimorfan i nestabilne klasifikacije) s npr.
hibridogenom ljekovitom metvicom bogatom mentolom (M.
piperita).
Mnoge se od ovih biljaka i uzgajaju.
7
Lamiaceae
Nerijetko su u uzgoju, osobito u tropima i subtropima, i to
biljne vrste od interesa u farmaceutskoj industriji za potrebe
proizvodnje mirisa (Ocimum, Pogostemon) ili boja (Perilla).
Mnotvo drugih svojti se koristi lokalno, u Turskoj i drugdje
npr. vrste roda Sideritis za napitke nalik aju, u Iranu
predstavnici roda Ziziphora za aromatiziranja mljenih
napitaka, u Indiji i Jugoistonoj Aziji za hranu gomolji vrste
Coleus rotundifolius (eng. hausa potato) i dr.
KADULJA (alfija)
Salvia officinalis, porodica Lamiaceae, usnae
KADULJA (alfija)
bijeli kaloper, divlji ku, prava kadulja, ljekovita kadulja, slavulja, kalaver,
pitomi pelin, diger-trava
Porijeklo: Balkanski poluotok

Rasprostranjenost: u kulturi-Europa,
Sjeverna Amerika
Hrvatska- samonikla
(primorje,
Dalmacija, dalmatinsko zalee)
Stanite: kamenjari, vapnenasto tlo,
sunani poloaji
10
KADULJA (alfija)
Rasprostranjenost RH
11
KADULJA (alfija)
Morfoloke karakteristike:
1. Kadulja je viegodinja biljka,
ravastog, drvenastog korijena koji
duboko prodire u tlo. Vrlo je otporna
na suu.
2. Mlada kadulja ima zeljastu stabljiku,
a kasnije pri dnu odrveni. Mladi
izdanci su svijetlozeleni do ljubiasti,
prekriveni
rjeim
ili
guim
dlaicama sivobijele boje.
3. Listovi su svijetli, s obje strane
obrasli dlaicama, jajasti do izdueno
kopljasti.
12
KADULJA (alfija)
4. Cvat ja klasast, sastoji se od 2-8
cvjetova, plave, ruiaste ili bijele
boje, vrlo ugodna mirisa koji privlai
pele.
5. Plod je kalavac, okruglast, malo
izduen, irok 2mm, a dug 2-2,5mm.
Kada sjeme sazrije opna postane
tvrda, kestenjaste do tamnosmee
boje. Masa 1000 sjemenki je 7,6 do
7,8 g. Sjeme je klijavo 3-4 godine.
13
KADULJA (alfija)
6. Eterino ulje se nalazi u cijelom
nadzemnom dijelu biljke, a najvie u
listovima. U osuenoj biljci ga ima od 1,6
do 2,7%.
7. ivotni vijek kadulje je 5-7 godina, a
ukoliko je loa tehnologija uzgoja, urod
se moe poeti smanjivati ve nakon
etiri godine.
14
KADULJA (alfija)
8. Biljka je toplog podneblja, klija pri
temperaturi od 12 do 15C, ili pri
temperaturi 6-8C, ali sporije. Poetni
razvoj je vrlo spor, rijetko cvate u prvoj
godini, a u drugoj procvate vrlo rano.
9. U uvjetima kontinentalne klime
cvjetanje zapoinje poetkom svibnja, a
traje do kraja lipnja. Plodovi vrlo sporo
sazrijevaju, tek u kolovozu, a berba je
15
oteana zbog osipanja sjemena.
KADULJA (alfija)
Uptrebljavaju se: mladi ogranci i
listovi, neto prije cvatnje (travanj),
listovi i herba krajem cvatnje
(lipanj); cvijet (svibanj, lipanj);
listovi - farmaceutska industrija,
medicina, prehrambena industrija,
kulinarstvo
eterina ulja (1-2,7 %)- farmaceutska
industrija, medicina, prehrambena
industrija
Farmakopejska droga nerazrjeena16
min. 15ml/kg eterinog ulja
KADULJA (alfija)
Aktivne tvari:
- monoterpenski ketoni - a i b tujon
(5:1)-60 %
O
-1,8-cineol
a-tujon
-tanini
-rumarinska kiselina
-gorke tvari (karnozol)
b-tujon
NAJCJENJENIJA
DALMATINSKA
KADULJA-NAJVIE TUJONA
17
KADULJA (alfija)
NAMJENA
Najee se upotrebljava eterino ulje.
aj od kadulje slui za obloge za rane te
za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije.
Upotrebljava
se
u
kozmetikoj,
farmaceutskoj
i
prehrambenoj
industriji.
Ima jak fizioloki utjecaj na vitalne
organe
Potranja za drogom i eterinim uljem
kadulje u svijetu i kod nas je sve vea,
pa se obnavljaju stari nasadi i stvaraju
novi.
18
KADULJA (alfija)
Koenje herbe
Herba kadulje slui za dobivanje droge i
eterinog ulja.
Pokoena herba se osui, listovi se izdvoje
trljanjem i ventiliranjem, a otpad se
upotrebljava za destilaciju eterinog ulja.
Vuenim samoutovarnim strojem se kosi
u visini 8-10cm, jer se nie koene biljke
mogu smrznuti tijekom zime.
19
KADULJA (alfija)
Koenje herbe
U prvoj godini kadulja se prvi puta kosi
tek u srpnju, a poetkom listopada drugi
puta.
Od dva otkosa dobiva se 6-8t svjee herbe
po hektaru, a od nje se doradom dobije
1,7-2t suhog lista ili 10-12kg eterinog
ulja.
20
MUKATNA KADULJA
Salvia sclarea, porodica Lamiaceae, usnae
Porijeklo: Juna Europa
Rasprostranjenost:
-zapadna Europa,
-Kavkaz
-obale Sredozemlja
Hrvatska- samoniklo na Visu

Stanite:
propusni, suni
june ekspozicije
tereni,
21
MUKATNA KADULJA
22
MUKATNA KADULJA
Uptrebljavaju se: cvijet, zeleni dio biljke

u cvatnji i plod
eterina ulja (do 2%) - farmaceutska
industrija, medicina, prehrambena
industrija, parfemska i kozmetika
industrija, kermiarska industrija,
industrija porculana
23
MUKATNA KADULJA
Aktivne tvari:
linalilacetat (do 8 %)
linalol (do 24%)
a i b tujon
a terpineol, germakren, sklareol
24
Salvia triloba grka kadulja
25
Salviae trilobae folium (Ph. Eur.)

Polugrm koji raste do 1m visine, sa dlakavim listovima,
raste u Grkoj (Kreta, Cipar),
Eterino ulje: 2 - 3%, po farmakopeji najmanje 1.8
ml/kg,
Aktivne tvari:
1,8-cineol, oko 60%
a i b - tujona ~ 5%,
kamfor ~ 7%
Ostali spojevi: rumarinska kislina, karnozol, triterpeni,
flavonoidi itd.
26
MATINJAK
(Melissa officinalis L, porodica Lamiaceae, usnae)
27
MATINJAK
Sinonimi: melisa, pelinja ljubica, limun trava
Porijeklo i rasprostranjenost: Istone
mediteranske zemlje i zapadna Azija,
srednja Europa itd.
Stanite: samonikla biljka, raste
meu grmljem, uz rubove uma,
ivice i ograde.
Uzgaja se u vrtovima, na oranicama,
medonosna je biljka.
28
MATINJAK
29
MATINJAK
Stabljika:
viegodinja
biljka,
razgranate i etverobridne stabljike,
oko 50 cm;
Listovi- nasuprotni iroko jajoliki,
nazubljena ruba s vrlo dugim
peteljkama;
Cvijetovi- ukastobijeli, ruiasti i
blijedoljubiasti usnati
30
MATINJAK
Upotrebljavaju se: lie Melissae folium,
vrhovi granica u fazi cvjetanja Melissae
herba.
Farmakopejska droga mora sadravati

najmanje
4%
ukpno
derivata
hidroksicimetne kisline izraenih kao
rumarinska kislina.
Uzgaja se zbog: eterinog ulja (bezbojno
ili ukaste boje, ugodnog mirisa i okusa)
31
MATINJAK
Aktivne tvari:
Eterino ulje: list sadri 0,02-0,3 %;

monoterpenoidni
aldehidi (geranial, neral, citronelal),
alkoholi (geraniol, nerol, citronelol,
linalol)
seskviterpenske ugljikovodike:
(b-kariofilen, b-kariofilen oksid,
germakren D, germakradien-4-ol).32
MATINJAK
Aktivne tvari:
Eterino ulje -glavni sastojci su geranial
i neral (4:3) te (+)-citronelal;
U manjim koliinama prisutni su:
citronelol, linalol i geraniol
33
MATINJAK
Ostale aktivne tvari:
ketoni, estri (b-ocimen, metilheptenon,

kafra, evgenol acetat, geranil acetat,
metil citronelat, d-kadinen, a-kopaen,
a-humulen, a-kadinol)
34
MATINJAK
Ostale aktivne tvari:
Fenolne kiseline:
klorogenska,
kafeinska,
p-kumarinska kiselina,
manje koliine rumarinske
kiseline
Mineralne tvari
35
MATINJAK
Flavonoidi (kvercitrin, ramnocitrin, glikozidi luteolina,
apigenina i kamferola)
luteolin 3-O--glucuronide
kvercitrin
apigenin
36
MATINJAK
Triterpeni (ursolna i oleanolna kiselina),
37
MATINJAK
Konja herbe:
Ovisi od namjene sirovine:
- Za dobivanje suhog lista-kosi se kad je stabljika visine 60
cm i omjer lista i stabljike 60:40 %. (najee srpanj-1.
konja i listopad 2. konja ).
- Kosi se na visini 5 do 7 cm iznad zemlje, tri puta godinje
za suha vremena, kad je matinjak u fazi cvjetanja,
kosaicama ili
runo.
- Nakon konje, sa biljaka se uklanja lie i vrni dijelovi
38
biljke.
MATINJAK
Suenje
- Sui se pri temperaturi izmeu 35 - 40C.
- Osueni list mora zadrati prirodnu boju, biti bez peteljki i
zadradi karakteristian i ugodan miris na limun.
- U prvoj godini proizvodnje prinosi su manji do 800 kg/ha
suhog lista, a u starijim nasadima od 1200 do 1400 kg/ha
suhog lista. U etvrtoj i petoj godini prinosi se smanjuju.
39
MATINJAK
Upotreba:
medicina -lijek za probavni trakt, srane
tegobe, migrenu, neuroloke smetnje,
gubitak apetita, bolesti zuba i desni;
obogaeni ekstrakt melise (70:1) djeluje
protiv virusa Herpes simplex.
prehrambena industrija- svjei list
koristi se kao zain za salatu, kuhana
jela, povre i juhe; kod pripreme mekih
sireva, okolada, bombona,
40
MATINJAK
Upotreba:
Zbog okusa i ugodnog mirisa, esto se
koristi i kao osvjeavajui napitak. Za
aj se najee koristi u mjeavini sa
drugim ljekovitim biljkama, (kamilica,
nana, kadulja i dr.)
Kozmetika - za izradu osvjeavajuih
mirisa, parfema, krema i sapuna.
41
BOSILJAK
Ocimum basilicum, porodica Lamiaceae, usnae
Porijeklo i rasprostranjenost: Juna
Azija- Iran, Indija
HR-samo u kulturi- umjereni toplinski
pojas
Stanite:topla plodna i vlana tla
Glavni proizvoai: Maarska, SAD,
Poljska,Maroko, Indonezija
42
BOSILJAK
Korjen- srednje razvijen, vretenast,
razgranat, plitak
Stabljika- zeljasta, etverobridna, od

baze razgranata, 40-60 cm.
Listovi- jajoliki, uiljeni, mekani, svijetlo zeleni, duine 6-8 cm, irine 3-5
cm
43
BOSILJAK
Cvijet-u klasolikom cvatu na vrhu
stabljike, u prljenovima od po 6
cvjetova, bijele do svijetloruiaste boje
Plod- kalavac sa 4 oraia tamne boje
.
44
BOSILJAK
Sortiment:
velika
morfoloka
kemijska
raznolikost
veliki
broj
varijeteta,
sorti i srodnih
vrsta
45
BOSILJAK
Berba:
Cvate od lipnja do kolovoza.
U fazi cvatnje 30 % biljaka; u vrijeme
cvatnje (srpanj), ima veu ljekovitost od
onog ubranog u jesen
U uzgoju na otvorenom 3-4 puta
godinje (srpanj, kolovoz, rujan)
Konja herbe:
Strojno ili runo (na visini 7-10 cm)
Biljku je vano im prije preraditi zbog
fermentacije
Prinos 6-8 t/ha svjee biljke iza 2 berbe46
BOSILJAK
Runa berba
Otkidanjem vrnih izboja
duine 20 cm
Svakih 20-tak dana tijekom 11
tjedana
Prinos oko 50 t/ha
Pakiranje u kartonske kutije
Skladitenje u rashladnim
komorama/10 oC
Transport
kamionima
hladnjaama
47
BOSILJAK
Upotrebljava se: nadzemni dio biljke (Basilici herba)
Svjei: zain u kulinarstvu, ogranienog roka valjanosti
Suhi: prehrambena industrija (juhe, umaci, jela od mesa,

marinade itd.); narodna medicina
(protiv nesanice, antidepresiv,
kod crijevnih i probavnih smetnji,
kao afrodizijak itd.)
48
BOSILJAK
Eterino ulje (Basilici aetheroleum)
Dobiva se destilacijom iz svjee biljke - 0.5-1.5 %
Aktivni sastojci: alkoholi 50% (linalool), fenoli i fenolni
eteri 25% (metil kavikol, eugenol), monoterpeni 15%
(limonen), oksidi 4%, esteri 3%, seskviterpeni 1%
linalool
eugenol
49
BOSILJAK
Eterino ulje (Basilici aetheroleum)
Upotreba:
- prehrambena industrija
- kozmetika industrija
- aerosol protiv komaraca
50
MAURAN
Origanum maiorana L, porodica Lamiaceae, usnae
Porijeklo i rasprostranjenost: Indija
u kulturi Sredozemlje, Europa
HR-samo u kulturi
Stanite: vapnenasta, propusna tla

osunani predjeli, zatieni od vjetra
Glavni proizvoai: mediteranske
zemlje srednje Europe
51
MAURAN
Kod nas jednogodinja vrsta, u toplijim
krajevima-dvogodinja ili viegodinja
Korjen- tanak, ravast, plitak
Stabljika- uspravna, razgranata u
polugrm,, etverobridna, 20-50 cm,
mladi izboji posuti dlaicama.
Listovi- eliptini, 2.5 x 1.5 cm, sjedei,
unakrsno nasuprotni, obrasli dlaicama
52
MAURAN
Cvijet- na vrhu stabljike u pazucima
listova u skupinama, bijele, ukaste ili
zelenkaste boje
Cvatnja-40-80 dana nakon sadnje, traje
oko 30 dana, ako je vlana godina ponovno
cvate u drugoj polovici ljeta
Plod- naranasto crvenkasti kalavacorai, sazrijeva od srpnja do kolovoza,
plod sklon osipanju
53
MAURAN
Sortiment:
Variegata
Aurea Golden
54
MAURAN
Konja herbe: na visini 4-6 cm
- runa-kosom
- mehanizirana- kosilicom za travu
-1.berba 7-9 tjedana nakon sadnje tj.
poetkom cvatnje
-2. berba u kolovozu
-uz navodnjavanje mogua i 3. berba
Nakon berbe biljku treba odmah
preraditi- fermentacija
Prinos:
8-10 t/ha (15t/ha uz navodnjavanje)
55
MAURAN
Upotrebljava se:
-nadzemni dio biljke (Maioranae herba) poetkom
cvatnje
-koristi se svje ili osuen
U kulinarstvu kao zain-za variva, dodaje se pri kraju

kuhanja, dodatak kobasicama i sl.
U narodnoj medicini-sedativ, kod crijevnih i probavnih
smetnji, diuretik, dijaforetik.....
56
MAURAN
Upotrebljava se:
-nadzemni dio biljke (Maioranae herba) poetkom
cvatnje
-koristi se svje ili osuen
U kulinarstvu kao zain-za variva, dodaje se pri kraju

kuhanja, dodatak kobasicama i sl.
U narodnoj medicini-sedativ, kod crijevnih i probavnih
smetnji, diuretik, dijaforetik.....
57
MAURAN
Eterino ulje (Maioranae aetheroleum)
Dobiva se destilacijom iz svjee biljke poetkom cvatnje - 0.8-1.5
%
Aktivni sastojci:
-odreeno 36 razliitih spojeva - alkohola 50%, 40%
ostalih monoterpena
karvakrol
- trans-sabinen-hidrat 5-65% ovisno o genotipu

- terpineol, g-terpinen, sabinen, linalol
Upotreba: u mesnoj industriji, rijee u parfemskoj i kozmetikoj
58
MAURAN
Srodne vrste
O. vulgare
O. onites
O. heracloeticum O. syriacum O. rotindufolium
59
TIMIJAN
(Thymus vulgaris L, porodica Lamiaceae, usnae)
60
TIMIJAN
(Thymus vulgaris L/T. zygis porodica Lamiaceae, usnae)
Sinonimi: timijan, vrtni timijan
Porijeklo
i
rasprostranjenost:
sjeverozapadni dio Sredozemlja:
Grka, Italija, juna Francuska,
panjolska, Portugal, rijetko raste u
Dalmaciji, Uzgaja se u europskim
zemljama, te u Sjevernoj Americi
Stanite: samonikla biljka, na suhim
sunanim
mjestima,
kamenjari
mediteranskog
podruja,
suho,
vapnenasto tlo
61
TIMIJAN

62
TIMIJAN
Satbljika- viegodinji mali grm, 20-40

cm, etverobridna stabljika u donjem
dijelu drvenasta
Listovi- mali s kratkom peteljkom,
sjedei, trakasti do duguljasto jajoliki,
cijela ruba prema dolje savinuta.
Cvijetovi- aka je zelena, katkad
ruiasta, cvijetovi izrazito dvousnati
63
TIMIJAN
Upotrebljavaju se:nadzemni dio biljke u
cvatnji
Thymi folium (herba)-Timijanov list (zelen)

TIMOL
eterinog ulja
-timol (30-70%)
-karvakrol (3-5%)
-triterpenske kiseline
-klorogenska, kava, rumarinska
kiselina
-flavoni (luteolin i njegovi derivati)
-1-2,5%
OH
KARVAKROL
64
Thymi herba
Farmakopeja propisuje da
droga mora sadravati
OH
min. 12 ml/kg eterinog

ulja
OH
timol
karvakrol
od toga najmanje
40% timola i karvakrola.

65
TIMIJAN
Eterino ulje timijana -Thymi aetheroleum:
(9 kemotipova)
1. Destilacijom pomou vodene pare

svjeeg ili malo uvenulog timjana
rezanog na samom poetku cvatnje
2. ute do crvenkasto ute boje, jaka
mirisa po timolu, aromatina i paleeg.
- crveno timijanovo ulje -sirovi destilat
- bijelo timijanovo ulje -redestilacijom
ili rektifikacijom
66
TIMIJAN
Schnaubelt (1998) kemotipovi eterinog
ulja timjana:
- Timolski tip (timol, karvakrol)
- Tujanolski tip (50% tujanola)
- Linalolski tip (60% linalola)
- Geraniolski tip (geranil acetat)
67
TIMIJAN
Eterina ulja u kojima dominira timol
su ugodnijeg mirisa, a eterino ulje s
vie karvakrola su otrijeg mirisa.
Koliina timola i karvakrola se utvruje

pomou testa kristalizacije: eterino
ulje u kojemu dominira timol, lako se
kristalizira, a ono sa karvakrolom
ostaje uvijek tekue.
68
TIMIJAN
Djelovanje i primjena:
Antiseptici
(bakteriostatici),dezinficiensi
(baktericidi), timol je slabo topljiv u
vodi, slabo se resorbira pa mu je
otrovnost manja od drugih fenola koji
su takoer dezinficijensi.
Upotrebljava se za aromatiziranje u
vodama za usta i brijanje.
69
TIMIJAN
Identifikacija:
-Europska farmakopeja;
-tankoslojna kromatografija, GC;
-timol (36-55 %), karvakrol (1-4 %)
uvanje:
-hermetiki zatvorene posude, bez
svijetlosti, 25 oC
70
TIMIJAN
Patvorine:
T. Satureoidesborneol i karvakrol
T. pulegioides (serpyllum)paracin, linolat, citrat
71
TIMIJAN
- Za galenske pripravke _ sirupus thymi

compositus, sirupus thymi bromatus,
tinctura thymi, extractum thymi
fluidum.
72
TIMIJAN
- Za smirivanje kalja i bronhitis.

- U ekstraktu je vrlo malo timola i
karvakrola - 0.03%, ali u njemu osim
eterinog ulja ima i nekih drugih
komponenti i zato ima isto tako dobar
spazmolitski uinak (flavoni).
- Djeluje na organe probavnog sustava pomae pri probavi masnih tvari,
upotrebljava se kao zain- francuska i
talijanska kuhinja.
73
MAJINA DUICA
(Thymus serpyllum L., porodica Lamiaceae,
usnae)
74
MAJINA DUICA
(Thymus serpyllum L., porodica Lamiaceae, usnae)
Sinonimi: majina duica, babja duica, duica, vrisak, divlji
bosiljak, tamjanika, materinka, papric, bukovica.
Porijeklo
i
rasprostranjenost:
umjereni dio euroazijskog kopna,
sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike
Stanite: suho i sunano tlo, suhi
travnjaci i panjaci, suhi obronci
degradiranih uma.
75
MAJINA DUICA
76
MAJINA DUICA
Rasprostranjenost:
Velik broj morfoloki i ekoloki
razliitih svojti; u RH je zastupljena
cijelim nizom samostalnih podvrsta
Najee su:
T. Pulegioides L.obina majina duica

T. Longicaulis -tankolisna majina duica
T. glabrescens
populacije rasprostranjene u
Panonskoj nizini
77
MAJINA DUICA
Izgled biljke- grm visine do 30 cm
Satbljika- polegnuta ili uzdignuta; pri
dnu odrvenjela, ljubiastocrvene boje
Listovi- duine 0,5-1,5 cm, goli ili
obrasli dlaicama, okruglasto jajoliki;
smee tokice (eterina ulja)
Cvijetovi- svijetloruiaste do purpurne
boje
78
MAJINA DUICA
Berba:
- cvate itavo ljeto i sabire se itava biljka,
- odree se nadzemni dio biljke bez korijenja i odrvenjelih
dijelova biljke.
- Herba se kosi dva puta tijekom vegetacije (svibanj, rujan)
Farmakopejska droga mora sadravati najmanje 3 ml/kg
eterinog ulja
79
MAJINA DUICA
Sastav:
- 0,1-0,6% eterinog ulja (min. 0,2%; ne smije sadravati
citral
- fenolski monoterpeni: timol 1-4%; karvakrol 5-33%;
- neki kemotipovi sadre: citral, 1,8-cineol, linalol,

linalilacetat, borneol, geraniol.
- triterpenske kiseline: ursolna i oleanolna
- klorogenska, rumarinska kiselina
- flavoni (apigenin, luteolin, skutelarein-kao glikozidi)
80
MAJINA DUICA
- Ljekoviti pripravci za lijeenje katara

gornjih dinih puteva
- Gastroenteroloki poremeaji, grevi u
trbuhu, poboljava funkciju crijeva i
eluca
- Za korekciju okusa i mirisa
81
MAJINA DUICA
Eterino ulje majine duice Serpylli
aetheroleum:
1. Destilacijom pomou vodene pare

svjee zeleni majine duice
2. Bistre, bezbojne do svijetloukaste
boje.
3. Fenolski monoterpeni: karvakrol i
manje timola. (znaajno manje nego u
ulju timijana)
4. p-cimen-osnovni sastojak ulja
srednjoeuropskih podvrsta (50%)
5. Citral ili pinen - rijee
82
MAJINA DUICA
Eterino ulje majine duice Serpylli

aetheroleum:
Uporaba:
farmaceutska,
kozmetika i
prehrambena industrija
83
LAVANDA
(Lavandula angustifolia Mill- (sin. L. Officinalis Chaix),
Lamiaceae, usnae
84
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Porijeklo i rasprostranjenost: zapadno

Sredozemlje,
juna
Francuska
(Provansa),
Grka,
panjolska,
Engleska itd.
Hrvatska: Hvar (Grablje, Brusje),
Bra, Vis
LAVANDIN
(L. angustifolia+ L. latifolia= L. hybrida)
85
Lavandulae flos
Lavandulae aetheroleum
Usporedba sastava eterinih ulja razliitih vrsta lavande

linalilacetat
linalool
1,8-cineol
kamfor
Lavandula angustifolia
35-50
30-40
Lavandula latifolia
2-10
20-30
20
20
Lavandula hybrida
15-30
40-45
10
10
86
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Stanite:
samonikla
biljka,
zbog nedostatka se
uzgaja,
topla
sredozemna klima,
suhi i topli obronci,
kamenito tlo.
87
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
88
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Satbljika- niski viegodinji polugrm 2080 cm; uspravni izdanci.

Listovi- uski, duguljasti, mladi listovi
savinuta ruba, dlakavi, kasnije plosnati
i goli.
Cvijetovi- sitni, modroljubiaste boje,
razvijaju se u cvatovima u gornjem
dijelu izdanka.
89
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Upotrebljavaju se:
-cvijetovi lavande,
-beru se u punoj cvatnji (najvie
eterinog ulja)
-tijekom srpnja kada se otvori cvijet
treeg prljena
90
91
92
93
94
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Kemijski sastav:
-eterino ulje 1-3% (linalilacetat,
linalol)
-rumarinska kiselina 12%
-kumarini: umbeliferon, herniarin
-flavonoidi
-fitosteroli
95
96
97
98
99
100
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
- Umirenje i ublaavanje probavnih
tegoba.
- Sedativno djelovanje cvjetova lavande
Ljekoviti oblici:
- infuzi, tekui ekstrakti, u sastavu
aromatinih biljnih mjeavina
101
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Eterino ulje lavande Lavandulae aetheroleum
1. Destilacijom pomou vodene pare svjeih
i/ili uvenulih cvjetova, vraka stabljike s
cvatovima
2. Bezbojne do ukaste boje, karakteristina

ugodna mirisa, aromatina, ljuta do
nagorka okusa
102
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
3. 10 sastavnica
30-50% linalilacetata
linalol, borneol, bornilacetat
kamfor, izoborneol
Farmakopejska droga mora sadravati najmanje
15 ml/kg eterinog ulja,
eterino ulje mora sadravati
25 do 46% linalilacetata.
103
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Patvorenje:
Prava lavanda ulje visoke kakvoe /ako raste
na vioj nadmorskoj visini
Dokazuje se primjenom GC
104
LAVANDA
Lamiaceae, usnae
Djelovanje:
-
Kod lijeenja reumatizma,

Antiseptik,
Analgetik
Antimikrobno (9 sojeva bakterija)
Insekticid
105
MENTA
Mentha x piperita L.,Lamiaceae, usnae
106
MENTA
Sinonimi: paprena metvica, nana, metvica, pitoma nana, vrtna
nana
Porijeklo i rasprostranjenost: Europa,

Azija, Sjeverna Amerika, Juna
Amerika
Zemlje izvoznice: Francuska, Italija
Stanite: kultivirana biljka; umjerena
ne presuha klima, lagano pjeskovito
tlo; jednogodinja ili dvogodinja
kultura
107
MENTA
Stabljika- etverobridna, gola, 50-80

cm,
Listovi- na kratkoj peteljci, jajoliki,
iljasti.Intenzivnog aromatinog mirisa.
Cvijetovi- u cvatovima, skupljeni u
valjkast vrni klas
108
MENTA
BERBA
Najee se kosi dva puta, kad je oko polovine biljaka
procvjetalo.
Konjom mente u fazi cvjetanja ostvaruju se najvei
prinosi biljne mase i eterinih ulja.
Najee se kosi koncem lipnja (prvi put) te koncem

kolovoza ili poetkom rujna (drugi put).
Za destilaciju se upotrebljava svjea masa, koja se tijekom
24 sata prosuila i nakon etve sadri 50 do 60 % vode.
109
MENTA
BERBA/SUENJE
Menta se uglavnom sui na provjetrenim mjestima, ali bez
sunca ili naglih viih temperatura (do 35C).
Pri jaoj svjetlosti menta gubi mentol. Prinosi zelene mente
se kreu od 7,000 do 26,000 kg/ha, odnosno suhog lista od
1,500 do 3,500 kg/ha.
Od 100 kg zelene mase mente dobije seoko 0.335 kg
eterinog ulja ili 25 do70 kg/ha.
110
MENTA
Upotrebljavaju se: nadzemni dio biljke, lie
List paprene metvice (Menthae piperitae folium)
1-4% eterinog ulja
Monocikliki monoterpeni:
-MENTOL slobodan ili esterificiran sa
octenom ili izovalerijanskom kiselinom
(50-90%)
-MENTON 5-20%
Farmakopejska
najmanje
droga
mora
19 ml/kg eterinog ulja
sadravati
111
MENTA
Mentha x piperita L., Lamiaceae, usnae
Eterino ulje paprene metvice Menthae piperitae
aetheroleum:
1. Destilacijom pomou vodene pare od svjeih

cvatuih vrnih dijelova
2. Bezbojne blijedoukaste ili
blijedozelenkastoute boje, jakog intenzivnog
mirisa. Okus palei s osjeajem hlaenja
3. Omjer Ukupnog i esterski vezanog mentola 5:1
ili 6:1
4. uvanje: dobro zatvorenoj punoj posudi,
zatieno od svjetlosti
112
MENTA
aetheroleum
Kemijski sastav:
Limonen (1-5%)
cineol (3,5-14%)
MENTON (14-32 %)
mentofuran (1-9%)
izomenton (1,5-10%)
mentilacetat (2,8-10%)
MENTOL (30-55%)
pulegon (max. 4%)
karvon (max. 1%)
113
MENTA
aetheroleum
Kemijski sastav:
Limonen (1-5%)
cineol (3,5-14%)
pulegon (max. 4%)
MENTON (14-32 %)
u mladim
mentofuran (1-9%)
listovima
izomenton (1,5-10%)
mentilacetat (2,8-10%)- u starijim
MENTOL (30-55%)
listovima
karvon (max. 1%)
114
MENTA
aetheroleum
Visoko kvalitetna eterina ulja imaju:

- visok sadraj mentola (40-45 %)
- omjer mentol:mentilacetat (5:1 ili 6:1)
- menton ne vii od 40 %
- mentofuran maksimalno 5%
- jasmon oko 0,1%
-karvon i pulegon nesmiju biti identificicirani
115
MENTA
aetheroleum
Ulja paprene metvice prema podrijetlu:

- englesko
- francusko
- talijansko
- ameriko
116
MENTA
aetheroleum
Primjena:
- u korekciji okusa i mirisa
- u kozmetikoj industriji (sprejevi za usta,
zubne paste
- prehrambena industrija
-farmaceutska idustrija (pastile, kreme, ...)
117
MENTA
-Sastavni dio mnogih ajeva; pojedinano

-Upotrebljava se kod akutnog i kroninog
gastritisa, greva u gastrointestinalnom
sustavu
-Antiseptik
-U industriji likera, bombona, okolada,
keksa, itd.
118
MENTA
Mentha x arvensis L., Lamiaceae, usnae
Eterino ulje japanske metvice
Menthae arvensis aetheroleum
- Uzgaja se u Japanu, Indiji,

kaliforniji i Brazilu.
- Japansko ili brazilsko eterino ulje
(80-90% mentola)
- Intenzivnog i neugodnog mirisahlaenjem se iskristalizira oko
40% mentola; ostatak s oko 50 %
mentola na tritu se pojavljuje
pod nazivom Po-Ho ulje
- Koristi se u kozmetikoj industriji
119
MENTA
Mentha x spicata L., Lamiaceae, usnae
Kudrava metvica
- Krianac-nekoliko vrsta roda
Mentha
- Washington, Idaho, Indiana,
Michigan
- List: 0,8-2,5% eterinog ulja,
flavonoide, tanine
- Eterino ulje: (-)-karvon (50-60%)
alkohola (6-20%), estera (4-20%),
terpeni (limonen, 1,8-cineol,
felandren); ne sadri mnetol
120
KAMILICA
Matricaria chamomilla, porodica Asteraceae, glavoike
121
KAMILICA
Morfoloke karakteristike
1. Samonikla
jednogodinja
biljka
rairena u cijelom svijetu
2. Moe se uzgajati kao monokultura,
ali ju intenzivno ne treba uzgajati
due od dvije godine.
3. Korijen je ravast, ne prodire
duboko u tlo, to ovisi o vlazi tla.
4. Stabljika moe biti uspravna ili
povijena, visoka od 5-100 cm.
122
KAMILICA
6. Listovi - sjedei, dvostruko do
trostruko perasto razdijeljeni, uski,
linearnih lisaka,svijetlozelene boje i
bez dlaica.
7. Cvat - sastavljen od jeziastih, bijelih
cvjetova koji su poredani oko upljeg
cvjetita i cjevastih utih cvjetova.
8. Plod - sivobijela roka duga 1 do 1,5
mm. Masa 1000 sjemenki je 0,02 do
0,03 g.
123
KAMILICA
9.
Obiluje aktivnim tvarima, a glavni

sastojci su eterino ulje, 0,4 do 1,5
%.
10. Eterino ulje se nakuplja u

kvricama koje su prstenasto
razmjetene na donjoj treini
cjevastih cvjetova. Tamnoplave je,
zelene ili smee boje.
124
KAMILICA
12.Krajem travnja i sredinom svibnja
poinje cvjetati, ovisno o svojstvima
sorte, te klimi i tlu.
13.Puni cvat, da se postigne najvea
kvantiteta i kvaliteta, traje 7-15 dana.
14.Ukoliko se berba obavi na poetku
cvjetanja i ako ima padalina,
kamilica u roku 3-5 dana ponovo
procvjeta i dobije se i do 60% uroda
prve berbe.
15. Pri berbi su veliki gubici, jer se zrelo
sjeme osipa.
125
KAMILICA
Berba cvijeta
1. Najkvalitetnija kamilica upotrebljava se
za dobivanje droge. Loije klase svjee i
otpad od dorade suhe kamilice,
upotrebljavaju
se
za
sve
ostale
preraevine.
2. Prema stanju cvijeta odreuje zrelost
kamilice za berbu.
Kada je 70% cvjetnih glavica fizioloki
zrelo (jo se ne oblikuje sjeme, latice su u
vodoravnom poloaju), najbolje ju je brati
(treba produiti jesenski rok sijanja; ako
ne, berba zapoinje prije nego to je 60%
126
glavica fizioloki zrelo).
KAMILICA
Berba cvijeta
3. Preureenim itnim kombajnom
U roku desetak sati se obere 3-4 ha
usjeva koji nije polegao odnosno 1216 t svjeeg cvijeta.
Prosjean prinos 4 t svjeeg
cvijeta/ha, sa 60% cvijeta prve klase.
Prinos moe varirati od 0,3 do 0,5
kg/ha eterinog ulja.
127
KAMILICA
Prerada
Od kamilice se najvie upotrebljava
cvijet. U prvoj fazi prerade svjee
kamilice koristi se separator, kojim
se obogauje biljni materijal s
cvijetom.
Separator omoguuje odvajanje 8090 % cvjetnih glavica od ukupne
svjee mase budui da ne postoji
mogunost branja samo cvijeta
kamilice. Smjesu cvijeta i herbe treba
drati pod nadstrenicom ili u
zatvorenom prostoru, rasutu u sloju
debljine do 30 cm.
128
KAMILICA
Prerada
Vibracijom
pomou
ekscentra
pomie se zelena masa, a na
odgovarajuim sitima odvajaju se
iste glavice kamilice, tj. prva klasa,
glavice kamilice druge klase s
peteljkom do 5cm i glavice kamilice
tree klase, s peteljkom duom od
5cm. U 24 sata, paljivim runim
rukovanjem moe se odijeliti 13-15t
mase.
129
KAMILICA
Prerada
Prva klasa cvijeta kamilice se sui,
druga se takoer uglavnom sui, a
trea se sakuplja u kontejnere i
odvozi na destilaciju eterinog ulja.
Suenje se obavlja odvojeno, po
klasama u kontinuiranim suarama.
to je vei udio cvijeta u biljnoj masi,
sloj na traci je zbijeniji. Kroz takav
sloj tee prolazi topli zrak. Sloj mora
biti debljine do 5 cm.
130
KAMILICA
Prerada
Sui se na 5-7% vlage, i zatim se
posebnim ureajima dobivena masa
vlai na potrebnu, skladinu vlagu.
Proces dovlaivanja moe se obavljati
tako da cvijet stoji u kartonskoj
ambalai u skladitima.
131
KAMILICA
Prerada
Prilikom branja, cvijet kamilice se nastoji
izdvojiti, za to su potrebne linije koje
omoguuju odvajanje i nakon suenja.
Odvajanje treba obaviti paljivo da se ne
bi smrvio cvijet i list i da se izdvoje sve
primjese.
To je mogue kombinacijom vibracijskih
sita i odvajanja u ciklonima. Primjenjuje
se i lebdenje estica u struji zraka i
mijenjanjem brzine, moe se odvojiti cvijet
od stabljike.
132
KAMILICA
Prerada
Kamilica se melje u mlinovima
ekiarima.
Razliita
krupnoa
meljiva se postie mijenjanjem
pojaseva s perforacijom. Za ajeve u
filter vreicama estice trebaju biti
veliine oko 1mm.
Da se izbjegne stvaranje velikog

broja estica koje su manje od tog
promjera, biljka se melje na vei broj
estica i zatim prosijava kroz dva
sita, a krupnije frakcije se ponovo
melju.
133
KAMILICA
Upotrebljavaju se: nadzemni dio biljke,

najvie cvijet
0,4-1,5% eterinog ulja

a-bisabolol,
a-bisabolol oksidi A i B,
farnezen
a-bisabolol
matricin (hamazulen nastaje pri

kuhanju ili destilaciji)
134
(-)-a-bisabolol
matricin
hamaviolin
spatulenol
hamazulen
cis-enin dicikloeter
trans-enin dicikloeter
135
Bioloki aktivni spojevi

flavonoidi:
apigenin
apigetrin
apiin
luteolin
kvercetin
kumarini:
umbeliferon
herniarin
aminokisline,
polisaharidi,
masne kiseline,
voskovi
136
Upotreba
Kamilica-ekonomski najvaniji predstavnik
ljekovitog bilja.
Ublaava i smiruje sve vrste upala,
djelujui kao antiseptik i antibaktericid.
Od cvjeta kamilice prave se ajevi, kupelji i
tinkture.
137
HVALA NA PANJI
138

Zacinsko I Aromatsko 2013 3

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zacinsko I Aromatsko 2013 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ODABRANE VRSTE ZAINSKOG

Cvjetovi su jednosimetrini, ocvijee peterolano.

IZGLED CVJETA USNAA

Melissae folium Melissa officinalis matinjak

Porijeklo: Balkanski poluotok

Hrvatska- samoniklo na Visu

Uptrebljavaju se: cvijet, zeleni dio biljke

Salvia triloba grka kadulja

Salviae trilobae folium (Ph. Eur.)

(Melissa officinalis L, porodica Lamiaceae, usnae)

Farmakopejska droga mora sadravati

Eterino ulje: list sadri 0,02-0,3 %;

ketoni, estri (b-ocimen, metilheptenon,

Stabljika- zeljasta, etverobridna, od

Suhi: prehrambena industrija (juhe, umaci, jela od mesa,

- aerosol protiv komaraca

Stanite: vapnenasta, propusna tla

U kulinarstvu kao zain-za variva, dodaje se pri kraju

U kulinarstvu kao zain-za variva, dodaje se pri kraju

- trans-sabinen-hidrat 5-65% ovisno o genotipu

O. heracloeticum O. syriacum O. rotindufolium

(Thymus vulgaris L, porodica Lamiaceae, usnae)

(Thymus vulgaris L, porodica Lamiaceae, usnae)

Satbljika- viegodinji mali grm, 20-40

Thymi folium (herba)-Timijanov list (zelen)

min. 12 ml/kg eterinog

40% timola i karvakrola.

1. Destilacijom pomou vodene pare

Koliina timola i karvakrola se utvruje

T. pulegioides (serpyllum)paracin, linolat, citrat

- Za galenske pripravke _ sirupus thymi

- Za smirivanje kalja i bronhitis.

T. Pulegioides L.obina majina duica

- neki kemotipovi sadre: citral, 1,8-cineol, linalol,

- Ljekoviti pripravci za lijeenje katara

1. Destilacijom pomou vodene pare

Eterino ulje majine duice Serpylli

Porijeklo i rasprostranjenost: zapadno

Usporedba sastava eterinih ulja razliitih vrsta lavande

Satbljika- niski viegodinji polugrm 2080 cm; uspravni izdanci.

2. Bezbojne do ukaste boje, karakteristina

Eterino ulje lavande Lavandulae aetheroleum

Kod lijeenja reumatizma,

Porijeklo i rasprostranjenost: Europa,

Stabljika- etverobridna, gola, 50-80

Najee se kosi koncem lipnja (prvi put) te koncem

19 ml/kg eterinog ulja

1. Destilacijom pomou vodene pare od svjeih

Visoko kvalitetna eterina ulja imaju:

Ulja paprene metvice prema podrijetlu:

-Sastavni dio mnogih ajeva; pojedinano

- Uzgaja se u Japanu, Indiji,

Obiluje aktivnim tvarima, a glavni

10. Eterino ulje se nakuplja u

Da se izbjegne stvaranje velikog

Upotrebljavaju se: nadzemni dio biljke,

0,4-1,5% eterinog ulja

matricin (hamazulen nastaje pri

Bioloki aktivni spojevi

You might also like