UNIVERZITET U TRAVNIKU

FARMACEUTSKO-ZDRAVSTVENI FAKULTET

BOTANIKA

Tema: Ljekovite biljke

Profesor: Nedad Prazina Student: Munib Selimovi

Broj indeksa: 929/14

Travnik, maj, 2015.

 SADRAJ

1.UVOD .......................................................................................................................................... 3
2. Origano, Mravinac.................................................................................................................... 4
3. Stolisnik...................................................................................................................................... 5
4. Smilje .......................................................................................................................................... 7
5. Ruzmarin ................................................................................................................................... 8
6. empres ..................................................................................................................................... 9
Literatura..................................................................................................................................... 12

2
 1. UVOD
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, ljekovito bilje je vrsta bilja iji jedan ili
vie biljnih dijelova sadre bioloki aktivnu tvar koja se moe koristiti u terapijske svrhe ili
kemijsko-farmaceutske sinteze. S druge strane prema istom izvoru, aromatino bilje je vrsta
bilja koje sadri jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa, koje se koriste za
spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka, aroma za ivene namirnice. Danas
postoji veliki broj vrsta bilja. U farmaceutici je oko 50% aktivnih tvari biljnog podrijetla, to
uvjetuje sve veu potranju za prirodnim sirovinama. Sve se vie raspoznaje trend povratka
prirodnim izvorima u prehrani i lijeenju, osobito vezano uz poveanje ivotnog standarda.
Ljekovito bilje moe biti jednogodinje, dvogodinje ili viegodinje, drvenasto ili grmoliko.
Broj biljnih vrsta ljekovitog bilja neprestano se mijenja. Procjenjuje se da je proizvodnja
ljekovitog i aromatinog bilja u Hrvatskoj negdje na 2.000 2.500 ha, od ega je oko 90%
kamilica, a ostalo su uglavnom lavanda, paprena metvica, matinjak, komora, sljez, odoljen
i neven. Ograniavajui imbenici daljnjeg razvoja proizvodnje aromatinog bilja u
Hrvatskoj su u prvom redu: neorganizirano trite svjeeg bilja, ogranieni skladini i
rashladni prostori, te preraivaki kapaciteti. Svakako treba spomenuti i relativno nisku
tehniku opremljenost i nisku razinu educiranosti proizvoaa. Analiza tla je osnovni dio
dobrog programa sadnje. Jednom kad se upoznaju potrebe tla, mogue je napraviti neke
korekcije prije sadnje i pripremiti plan za nadolazei program obrade. Kiselost se mjeri
pomou ljestvice od pH 1 do pH 14. PH koji je ispod 7 zove se kiselim, a onaj iznad 7 je
alkalni. Stupanj pH se moe podesiti pomou poljoprivrednog krea, ako se eli povisiti ili
pomou sumpora, ako se eli sniziti pH vrijednost. Veina bilja uspijeva dobro u tlu gdje je
postotak organskih tvari vii od 3%. Ako je koliina organskih tvari nia od 3%, treba prije
poetka sadnje zapoeti sa programom podizanja te razine i nastaviti s tim programom i za
vrijeme uzgoja. Zemlju za analizu treba uzeti na nain da se uzme jedan ili dva uzorka tla, s
budueg nasada. Mineralni sastav iz uzorka uzetog s povrine zemlje, je drugaiji nego onaj
uzet malo dublje, gdje je zemlja manje rahla.

3
 2. ORIGANO, MRAVINAC (Origanum vulgare, porodica Lamiaceae, usnae)

Udomaen na Sredozemlju, nezamjenjiv je u grkoj, panjolskoj, turskoj i talijanskoj kuhinji.

Danas se uzgaja posvuda u srednjem pojasu. Raste i divlji na suhim travnjacima i rubovima
uma, na vapnenastom i osunanom tlu. Postoje razliite vrste origana koje se bitno razlikuju
po koliini i sastavu eterinih ulja a najcjenjeniji je grki origano.

Morfologija

Divlji mauran je viegodinja biljka, koja naraste i do 70 cm, karakteristine opore arome i
okusa. Iz korijena , rizoma, rastu uspravne, kvadratne stabljike. Tamnozeleni listovi su
ovalni, duljine do 4,5 cm i irine do 3 cm. Cvjeta od srpnja do rujna, roza-ljubiastim, rijetko
bijelim cvijetom, koji oprauju pele i leptiri.

Uzgoj

Origano voli posve sunano mjesto, te suho, dobro drenirano lunato tlo. Ima jau aromu ako
se sije na plodnijem tlu. Sije se u proljee, a dijeli u proljee ili jesen. Prije zime treba ga
pripremiti za mirovanje rezidbom na jednu treinu biljke. Moe se uzgajati i u zatvorenom. U
periodu rasta malo zalijevati, ne gnojiti. Povremeno kratiti vrhove da bi se biljka grmasto
razvila. Prezimiti moe na otvorenom tako to se u kasnu jesen skrati skoro do zemlje i
pokrije liem i granama. Teglice se unose u hladan, moe i bez svjetlosti, podrum.
Razmnoava se sjemenom koncem zime i dijeljenjem starijih biljaka.

4
Berba

Listovi origana se mogu brati u svako vrijeme, ali je aroma najbolja u vrijeme cvjetanja. Beru
se samo gornji, mladi, dijelovi biljke. Sui se u hladu na propuhu (temperatura ne smije biti
vea od 35C) da se ne bi izgubila vrijedna eterina ulja. Cvijet privlai pele i leptire!

Primjena

Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava: se kao mirisna komponenta i aktivna
tvar u farmaceutskim i kozmetikim proizvodima, kao sastojak prehrambenih aroma a
posebno mesnih proizvoda, i u aromaterapiji.

Djelovanje

Djelovanje eterinog ulja je analgetino, antireumatino, antivirusno, baktericidno,

fungicidno karminativno, ekspektorirajue, rubefacijentno. Primjenjuje se kod: tegoba
probavnog i dinog sustava, reumatskih tegoba, virusnih infekcija za jaanje imuno-sustava.
Moe nadraiti kou i sluznicu. Ne smiju ga upotrebljavati trudnice i djeca.

3. STOLISNIK (Achillea millefolium, porodica Asteraceae, glavoike)

U srednjem vijeku postojalo je vjerovanje da je stolisnik vjetija trava. Vjeruje se da

uzgajanje ove vrlo ljekovite trave donosi ljubav, dobru sreu i jasno vienje. Cvjetove
stolisnika rasporeuju ispod jastuka, u svrhu dobivanja istinskih snova o budunosti.
Njegovo lie stavljeno na oi ima arobno djelovanje , prikazuje budue velike ljubavi.
Poput mnogih arobnih biljaka u starom vijeku su ga zvali eljezna trava jer odlino
zaustavlja krvarenja i lijei rane. Koristili su ga stari Druidi (sveenika klasa u zajednici
starih Kelta, koji su obitavali sjeverno od Alpa, u veem dijelu zapadne Europe i na
Britanskim otocima) u svojim obredima, iz njega su izraivali amulete i posipavali kune
pragove kao zatitu od zlih sila. Sveanj stolisnika objeen na vrata ili zavezan na djeju
kolijevku na ivanjsku no (24.lipnja) trebao je osigurati iduu godinu bezbolnu.

5
Morfologija

Viegodinja zeljasta biljka. Rizom je horizontalan, puzajui. Stabljike je visoka do 80 cm,

prekrivena dlakama, nerazgranata. Listovi su naizmjenino rasporeeni, izdueni dvostruko
ili trostruko perasto dijeljeni.Ovalne cvjetne glavice, 3 5 mm u promjeru, sakupljene u
guste, ravne, gronjaste, sloene cvjetove. Obodni, jeziasti cvjetovi su bijele ili ruiaste boje,
trozubi. Hermafroditni cvjetovi su ute, cjevaste krunice, mnogobrojni. Plod je ahenija.
Stolisnik je kozmopolitska biljna vrsta.

Uzgoj

Razmnoava se dijeljenjem korijenja. U vrtu ga je dobro ukopati u zemlju zajedno sa

posudom ili staviti opeke (ogradu) kako bi mu se ograniilo irenje korijenja.

Berba

Vrni, zeljasti dio se odsijeca po poetku cvjetanja, u lipnju, pa do kraja cvatnje u rujnu. Sui
se na propuhu, u hladu ili u blago zagrijanim suarama. Usitnjava se naknadno.

Primjena

Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se: u izradi farmaceutskih i

kozmetikih pripravaka, za aromatiziranje gorkih likera, i u aromaterapiji. Djelovanje
eterinog ulja je protuupalno, antipiretino, spazmolitino, antireumatino. Primjenjuje se
kod: akna, ekcema, seboreje, konih upala. Sigurnost primjene: moe izazvati alergijsku
reakciju.

6
 4. SMILJE (Helichrysum italicum, porodica Asteraceae, glavoike)

Viegodinji je aromatini polugrm iz porodice Asteraceae, rasprostranjen na kamenjarima i

kamenjarskim travnjacima mediteranskog podruja.

Morfologija

Smilje je trajna zeljasta biljka sivkaste boje od obilja vunastih dlaka. Stabljika je visoka 10
40 cm, uspravna, nerazgranjena, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko utih
glaviastih cvjetova. Cvjeta ljeti, od lipnja do srpnja. Poto je biljka dvodomna (ima muke i
enske cvjetove na zasebnim biljkama), razlikuju se enske glavice, koje su sa skoro
konastim crvenim cvjetovima, od mukih, iji su cvjetovi neugledni i cjevasti. Plod je
ahenija (plod karakteristian za biljke iz porodice Asteraceae, suhog izgleda) glatka ili
hrapava duine do jednog milimetra. Biljka ima flavonskih heterozida (koji daju ukastu
boju i eterino ulje), tanina, smole, gorkih materija, oko 0,4% eterinog ulja i drugih
nedovoljno prouenih sastojaka. Za lijek se upotrebljavaju cvjetne glavice, kad se cvjetovi
ponu otvarati.

7
Ekoloki uvjeti

Voli kamenitu i pjeskovitu zemlju, izuzetno dreniranu. Ne uspijeva na tlima bogatim vodom.
Plantani nasadi u Francuskoj nisu uspjeli, ba iz tih razloga.

Primjena

Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se kao mirisna komponenta u

kozmetikim proizvodima, i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je antikoagulantno,
antialergijsko, protuupalno, antiseptino, fungicidno, mukolitino, ekspektorirajue,
spazmolitino, kolagogno, diuretino, adstringentno i neurotonizirajue. Primjenjuje se: u
tretiranju hematoma, za olakavanje tegoba proirenih vena, u tretmanima bolnih i napetih
miia, greva u miiima, reumatskog artritisa i drugih reumatskih tegoba. U programima za
detoksifikaciju kod bronhitisa, sinusitisa, astme i raznih vrsta kalja kod bakterijskih
infekcija, prehlade i gripe, za olakavanje stanja blae depresije, psihikog zamora, letargije,
nervne iscrpljenosti i stresa. Ne nadrauje kou i uglavnom je sigurno za primjenu, ali se ne
preporua trudnicama.

5. RUZMARIN (Rosmarinus officinalis, porodica Lamiaceae, usnae)

Grmolika biljka, koja raste od jedan do tri metra u visinu, zimzelenih listia sa sitnim
svijetloplavim cvjetiima. Cvjeta od oujka do svibnja, a u rujnu drugi put. Rumarin voli
sunane i kamenite krajeve (zbog kalcija) i ne zahtijeva puno vlage. Ipak ne voli mraz pa ga
treba odgovarajue zatititi. Jednostavno se presauje i ne trai posebnu gnojidbu, stoga je
gotovo idealna biljka za ekoloki uzgoj.

8
Morfologija

Grmolika trajna biljka mirisnih zimzelenih listia sa sitnim svijetloplavim cvjetiima. Listovi
su nasuprotni, sjedei, vrsti, koasti, vrlo uski, a dugi 2 3 cm. Gornja strana listova je
tamnozelena, a donja je sivobijele boje. Izmeu ogranaka, razvijaju se prljenasto na maloj
peteljci maleni ljubiastoplavi cvjetovi. Miris cvjetova i cvjetnih vrhova granica je jak i
nalik na kamfor, dok je okus ljut, pomalo gorak i aromatian. Cvjeta od oujka do svibnja, a
katkada u rujnu cvate i po drugi puta. U cvjetovima, listovima i granicama sadri eterina
ulja, ija kvaliteta ovisi o klimi i o sunanim i zatienim poloajima. Rasprostranjen je po
sunanim i kamenitim krajevima hrvatskog obalnog podruja i otoka. esto se uzgaja po
vrtovima i cvjetnim loncima, ali je vrlo osjetljiv na mraz, pa ga u sjevernim krajevima treba
tititi od hladnoe. Raste na itavom priobalnom podruju Mediterana, od Portugala do Male
Azije i Crnom moru. Upotrebljavaju se cvjetovi rumarina, izdanci u cvatu, a najee se
sabiru listovi. Listovi se sabiru ljeti, reu se grane i stave suiti. Destilacijom listova ili
granica dobiva se rumarinovo ulje. Cvjetovi i biljka u cvatu sabiru se u travnju i svibnju i
sue u hladu. Uz eterino ulje, rumarin sadri smolu, tanin, gorke tvari i male koliine
saponina.

Primjena

Eterino ulje dobiveno destilacijom granica upotrebljava:se kao mirisna komponenta u

kozmetikim proizvodima, kao sastojak prehrambenih aroma, i u aromaterapiji. Djelovanje
eterinog ulja je analgetino, mukolitino, srani tonik, stimulirajue kod astenije,
hipertenzorno, potie rast kose Primjenjuje se: kod reumatskih bolova i greva te kod
spinalnog artritisa i zubobolje, kao pomo kod neuromuskulatornih tegoba, ublaavanje
miine napetosti. U malim dozama oputa nervnu napetost, u visokim djeluje suprotno,
potie probavni sustav. Visoki udio kamfora moe tetno djelovati na trudnice , malu djecu i
osobe koje boluju od epilepsije, pa se njima ne preporua primjena ovog kemotipa ruzmarina.

6. EMPRES (Cupressus sempervirens, porodica Cupressaceae, empresi)

Obini empres je prirodno rasprostranjen u sjevernome Iranu, Maloj Aziji, na Cipru i na

Kreti, odakle se proirio po itavom Mediteranu. U Hrvatskoj se esto uzgaja u primorskim
krajevima, a u junoj Dalmaciji se obnavlja prirodnim putom, ali ne tvori vee umske
komplekse ve se javlja u manjim ili veim skupinama. Iako se radi o mediteranskoj vrsti
obini empres se vrlo esto moe nai i u unutranjosti, te nisu rijetki primjerci npr. u
Zagrebu.

9
Stanite

Raste na kamenitim, skeletoidnim terenima eumediteranske zone (europski dio Mediterana)

vazdazelene vegetacije. Dobro uspijeva i na kiselom i na bazinom tlu. U Hrvatskoj se koristi
za poumljavanje opustoenih i ogoljelih krkih podruja. Obino je empres u Primorju
rairen kao dekorativna vrsta, te se uzgaja u parkovima, nasadima, grobljima, vrtovima i
alejama, i to kao soliterna stabla, u manjim skupinama ili u drvoredima.

Morfologija

Raste kao visoko stablo 20 30 ( 50) metara s vrlo gustom, usko piramidalnom, stupastom
kronjom koja se suava prema vrhu i s uspravljenim i priljubljenim granama (f.
sempervirens). Takoer raste i kao nie stablo iroko unjaste kronje s horizontalno
odstojeim granama (f. horizontalis ). Korijenov sustav mu je vrlo dobro razvijen, jako
razgranat, razveden, prodire duboko u tlo i prilagodljiv je terenu. Kora je tanka, dugo ostaje
glatka, sivosmea do tamnosmea, ljuti se u uzdunim trakama. Lie je ljuskasto, vrsto
prileglo uz etverobridne tanke izbojke, poredano u etiri reda, oko 1 mm dugo, tamnozeleno,
na jednoj strani ima uzdunu smolnu ljezdicu. Cvjetovi su jednospolni, mikrosporofili su
jajasti u obliku rese, ukasti, 4 8 mm dugi, esto na cijeloj kronji rasporeeni, enski su
veinom pri vrhu kronje, pojedinani ili u skupinama. eeri su 2,5 5 cm dugi, u mladosti
zelenkasti, kasnije sivosmei, pepeljasti, sastavljeni od 8 14 plodnih ljusaka, koje su u

10
poetku priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmiu. Sazrijevaju druge, a otvaraju se u
rujnu tree godine. Pod svakom ljuskom ima od 8 do preko 20 sjemenki koje su 5 7 mm
duge, spljotene, svijetlosmee i usko okriljene. Zbog sadraja aromatinih ulja sjemenke su
vrlo mirisne. Nakon ispadanja sjemenki eer vie godina ostaje na stablu.

Biologija

Jednodomna, anemofilna, heliofilna i kserofilna vrsta. Veoma otporna na visoke temperature

i dugotrajne sue. U mladosti raste relativno brzo i doivi 400 500 godina, a poneki
primjerci ak i preko 1.000 godina. Vrijeme cvjetanja je krajem zime, a u Primorju ve i
tijekom veljae. Sjemenom raa ve u 10-oj godini ivota. Razmnoava se sjemenom, a moe
i vegetativno (cijepljenjem, reznicama, izbojcima iz panja).

Obilno rodi svake godine, a sjemenke imaju veliku energiju klijavosti koju zadravaju i vie
godina. Sjemenke su vrlo lagane i 1.000 komada tei svega 7 g.

Primjena

Eterino ulje dobiveno destilacijom listova i granica, upotrebljava se kao mirisna

komponenta u predmetima ope uporabe, i u aromaterapiji. Djelovanje eterinog ulja je
venotonino, limfonino, antiseptino, spazmolitino, adstringentno, diuretino. Primjenjuje
se kod: edema, varikoziteta vena, hemoroida, loe cirkulacije, celulita, bolova u miiima,
reumatizma, njege masne koe. Moe izazvati nadraaj koe i treba izbjegavati primjenu kod
mastoza.

11
 Literatura
Internet stranice:
http://bionatura.co.rs/objava/13/biljna-medicina-i-botanika

https://hr.wikipedia.org/wiki/Botanika

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cempres

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stolisnik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mravinac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Smilje

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ru%C5%BEmarin

12