SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

_____________________________________________________
FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET

Prof.dr.sc.Zdenka Kalođera

FARMAKOGNOZIJA II

Zagreb, 2006/2007.
SADRŽAJ:

UVOD

DROGE S MONO- I DISAHARIDIMA

DROGE S POLISAHARIDIMA

DROGE SA SLUZIMA
POLISAHARIDI MORSKIH ALGA

GUME
MASTI, MASNA ULJA
VOSKOVI
ETERIČNA ULJA
DROGE S ACIKLIČKIM MONOITERPENIMA
DROGE S MONOCIKLIČKIM MONOTERPENIMA

DROGE S KARVONOM
DROGE S PULEGONOM
DROGE S FENOLIMA
DROGE S CINEOLOM
DROGE S TUJONOM
DROGE S BICIKLIČKIM MONOTERPENIMA
DROGE SA SESKVITERPENIMA
DROGE S FENILPROPANSKIM SPOJEVIMA
DROGE S IRIDOIDIMA
SMOLE I BALZAMI
DROGE S HETEROZIDIMA
DROGE S FLAVONOIDIMA
DROGE S KUMARINSKIM HETEROZIDIMA
DROGE S TIOGLIKOZIDIMA
DROGE S ANTRAKONONSKIM GLIKOZIDIMA
DROGE S KARDIOTONIČNIM HETEROZIDIMA
DROGE SA SAPONINIMA

DROGE S TRJESLOVINAMA
DROGE S ALKALOIDIMA
UVOD

Farmakognozija /farmakon (grč.)=otrov, lijek; gnosis (grč.)=znanje,

poznavanje/ je prirodoslovna znanost koja se bavi proučavanjem
ljekovitih sirovina biljnog i životinjskog podrijetla. Ove ljekovite sirovine
nazivamo drogama. Budući da se najčešće radi o osušenom biljnom
materijalu, vjerojatno je da ovaj naziv potiče od starogermanske riječi
drug ili droh, što znači suh. Droge se suše da bi se spriječile enzimske
reakcije i na taj način stabilizirao biljni materijal. Osim osušenog biljnog
materijala, uporabljuje se i svježi biljni materijal, posebice ako su djelatne
tvari nestabilne, nadalje sekundarni produkti biljnih organa kao i
izolirane čiste supstancije.
Djelotvorne tvari u pravilu se nalaze koncentrirane u jednom biljnom
organu, ponekad u više biljnih organa, a vrlo rijetko u cijeloj biljci. Stoga
droge najčešće predstavljaju određeni biljni organ. U farmakopejama
sukladno botaničkim nazivima usvojeno je sljedeće nazivlje za pojedine
biljne droge (biljne organe):

• Radix – korijen (npr. Belladonnae radix)

• Rhizoma – podanak (npr. Tormentillae rhizoma)
• Radix et rhizoma - korijen i podanak (npr. Primulae radix et rhizoma)
• Tuber – gomolj (npr.Salep tuber)
• Bulbus – lukovica (npr. Allii sativi bulbus)
• Cortex – kora (npr. Frangulae cortex)
• Lignum – drvo (npr. Guaiaci lignum)
• Flos, - cvijet (npr. Chamomillae flos)
• Folium - list (Salviae folium)
• Fructus – plod (Foeniculi fructus)
• Semen- sjemenka (npr. Lini semen)
• Herba - zelen, nadzemni dio biljke (npr. Equiseti herba)
• Summitas - vršni cvatući dio biljke (npr.Absinthii summitas)
• Gemma – pupoljci (npr. Populi gemma)
U praktičnom smislu droge dolaze najčešće u usitnjenom obliku, ali mogu
dolaziti i cjelovite ili potpuno samljeve. Cjelovite droge označavaju se
izrazom totum ili in toto, sasječene droge na određeni stupanj usitnjenosti
označavaju se kao concisum, a potpuno usitnjene droge su stupnja
pulveratum ili in pulvere. Stupanj usitnjenosti propisan je u
farmakopejama za određeni biljni organ. Usitnjenost droga važna je
prvenstveno zbog lakše i potpunije ekstrakcije s ekstraktivnim
sredstvima. U čajnim mješavinama su droge poglavito concisum (npr.
Menthae piperitae folium, Uvae ursi folium, Sennae folium, Frangulae
cortex, Althaeae radix, Calami rhizoma, Glycyrrhizae radix, itd.) i rjeđe in
toto (npr. Chamomillae flos, Anisi fructus, Coriandri fructus, Lini semen
itd.).
Droge moraju biti ispravne i zadovoljavajuće kakvoće da bi mogle naći uporabu u
ljekarnama, galenskim laboratorijima, farmaceutskoj industriji. Stoga farmakopeje
propisuju ispitivanje droga, što je obuhvaćeno u pojedinim monografijama droga ili je
propisano u Općem dijelu pojedinih farmakopeja.
Ispitivanje droga

1. Makroskopsko: identitet droga na osnovu morfoloških karakteristika.

Obavlja se prostim okom ili lupom.

2. Mikroskopsko: obavlja se pod mikroskopom na osnovu mikroskopskih

karakteristika. Obavlja se na pulveriziranim drogama
• ispitivanje identiteta
• mikrokemijske reakcije (histokemija)
• ispitivanje čistoće

3. Kemijsko- ispitivanje droge

• kvalitativno ()
• kvantitativno (određivanje količine djel.supstancijakromatografske metode, ima li
djelatnih supstancija)

4. Fizikalno kemijska ispitivanja

• ispitivanje droga (odre|ivanje relativnog viskoziteta kod droga sa sluzima)
• ispitivanje supstancija (polarimetrijski udio atropina i hiosciamina)

5. Biološka ispitivanja
• odre|ivanje terapijske vrijednosti droge
• ispitivanje na životinjama (kardiotonični heterozidi na golubovima)
6. Mikrobiološko
7. Farmakološko
8. Kliničko
• ispitivanje na pacijentima

Čuvanje droga
Čuvanje droga jako je bitno pri ubiranju, transportu i skladištenju droga.
Droge se čuvaju u tvrdim kartonskim kutijama ili drvenim sanducima, ponekad i u
hermetički zatvorenoj posudi. Higroskopne droge čuvaju se iznad vapna ili silikagela.
Droge posebno treba čuvati od:
• vlage (promjena izgleda droge, enzimatska razgradnja, razvoj
mikroorganizama i plijesni, vlaga kao patvorina).
• sunčeve svjetlosti,
• kisika iz zraka (npr. eterična ulja moraju biti isključivo u malim punim
bočicama)
• visoke temperature
• mikroorganizama (uz pomoć δ zračenja Co60).

U drogama kojima se bavi farmakognozija i koje imaju praktičnu uporabu,

nazočni su spojevi poglavito organskog porijekla. Malo je biljnih i
životinjskih droga s mineralima koji se primijenjuju u farmaciji. Nekada su
kao objekt ispitivanja u okviru farmakognozije bile i, droge mineralnog
porijekla (Terra silicea, Bentonit). Mineralne tvari kao anorganske
kemijske tvari svakako imaju ulogu kao esencijalne djelotvorne tvari i
imaju izuzetnu važnost za ljudski organizam. Veliki je broj
mikroelemenata koji se nalaze u različitim biljnim vrstama (željezo, bakar,
kalcij, kalij, natrij, magnezij, krom, cink, selen i dr.). Posebnu važnost
imaju droge koje sadržavaju jod kao što je smeđa alga Fucus vesiculosus
L., porodice Fucaceae. Ova alga tradicionalno se uporabljivala u liječenju
strume i hipertireoze.
Među drogama s mineralnim tvarima ističu se droge koje sadržavaju silicij
u obliku silicijeve kiseline. To su zelen poljske preslice, Equiseti herba,
zelen ljekovitog plućnjaka, Pulmonariae herba, zelen opuitne, Polygoni
avicularis herba, te podanak puzave pirike, Graminis rhizoma. Droge sa
silicijevom kiselinom uporabljuju se kao diuretici. Tradicionalna uporaba
ovih droga bila je za liječenje tuberkuloze. Sve ostale droge kojima se
danas bavi farmakognozija odnose se na droge koje sadržavaju organske
spojeve kao ljekovite tvari. U ovoj sistematici droga obrađene su droge
prema kemijskoj sistematici, što znači droge su svrstavane prema
skupinama spojeva koji su nosioci djelotvornosti.

DROGE S MONO- I DI SAHARIDIMA

Caricae fructus
Plod smokve

Ficus carica L., Moraceae

Domovina smokve je Mala Azija, Sirija, obala Crnog mora, a

danas se uzgaja u zemljama Sredozemlja, kod nas posebice u Dalmaciji.
Smokva se lako kultivira u ljetnim sušnim uvjetima i uz blage zime.
Odlikuje se velikim kožastim listovima krpastog oblika. C
Drogu sačinjava osušeni plod smokve, Ficus carica L.

Sastojci:
• 50% invertnog šećera
• pektini
• organske kiseline (jabučna, limunska, vinska)
• vitamini
Primjena: Caricae fructus poboljšava peristaltiku crijeva te se uporabljuje
se kao laksans. Priprema se kao hladni macerat (1 dio droge: 3 dijela
vode) ili dolazi kao sastojak različitih pripravaka za otvaranje. Sirupus
caricae compositus, sirup izrađen prema farmakopejskoj monografiji,
dodaje se različitim galenskim pripravcima. Prilikom sabiranja plodova
smokve potreban je oprez, jer listovi smokve sadržavaju fotosenzibilne
spojeve i izazivaju fotodermatitis.

Manna
Mana
 Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.) Ten., Oleaceae

Mana je na zraku osušeni sok koji se dobiva nakon zarezivanja

drveta i grana crnog jasena, Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.)
Ten. Crni jasen je listopadno drvo ili grm, rasprostranjen po brdskim,
toplim, sunčanim područjima Mediterana, posebice na jugu Italije (Sicilija i
Kalabrija). Kulture jasena najviše su rasprostranjene na Siciliji, koja je
najveći svjetski proizvođač mane. Za dobivanje droge iskorištavaju se
stabla stara najmanje 8 godina. Zarezivanje stabla obavlja
sesvakodnevno tokom ljetnog sušnog perioda u trajanju 2-3 mjeseca..
Zarezuje se kora do blizine kambija s jedne strane stabla I isto se
ponavlja sljedeće godine s druge strane stabla. Iz ozljeda curi
žućkastosmeđi sok, koji se na zraku osuši (Manna cannellata). Droga je
svijetložućkasta, sjajna, kristalična, tvrda. Miris mane podjeća na miris
meda, a okusa je slatkasta (od manitola). Mana se lako otapa u toploj
vodi.

Sastojci:
• 70-90% šećernog alkohola CH3 O
manitola
• tetrasaharid stahioza (15-
20%) RO O O
• oksimetilkumarinski glikozid OR
fraksin (vodene i
F RAXE T I N R=H
alkoholne otopine mane F RAXI N R=GL UK OZA
fluoresciraju zelenoplavo)

Djelovanje: Manitol se u gastrointestinalnom traktu ne resorbira,

dospijeva u kolon nepromijenjen i tamo se najvećim dijelom cijepa u
kratkolančane kiseline (npr. octena, mlječna, maslačana). Ove kiseline
vežu osmotički vodu, povećavaju sadržaj crijeva I stimuliraju crijevnu
peristaltiku.

Primjena i doziranje: Mana se uporabljuje kao laksans. Djelovanje

mane ovisi o kakvoći droge, odnosno o količini manitola, stoga
farmakopeje propisuju određivanje manitola u drogi. Mana je posebno
pogodna za uporabu u dječijoj praksi, jer je slatkog okusa i ne podražuje
želudac. Srednja pojedinačna doza za odrasle je 30 g, za djecu od 5 do 15
g. Najčešće se uporabljuje u obliku sirupa: Sirupus mannae - za djecu i
Sirupus mannae cum rheo (zajedno sa korjenom rabarbare) - za odrasle.
 Ceratoniae fructus
Plod rogača

Ceratonia siliqua L., Fabaceae

Var. silvestris - divlji

Var. edulis - kultivirani
Prirodno je rogač rasprostranjen u svim zemljama Sredozemlja, kod nas u
Primorju i Dalmaciji. Rogač je stablo koje se lako uzgaja. Svjetski izvoznici
kultiviranog rogača su Australija i Kalifornija.
Droga su osušeni plodovi rogača, Ceratonia siliqua L., tamno smeđe boje,
slatkastog okusa. Plodovi su mahune s izrazito mesnatim mezokarpom,
duljine 12-13 cm, širine 2-3 cm. Plod sadržava mnogobrojne sjajne, tvrde
sjemenke. Za sazrijevanje ploda potrebno je gotovo godinu dana.
Sastojci:
• 20-30% saharoze
• 13% invertnog šećera
• 4% proteina
• 2-3% pektina
• 3% sluzi
• trjeslovine, škrob
• izomaslačna kiselina (daje drogi karakterističan okus i miris)

Djelovanje: Ploda rogača sadržava trjeslovine koje posjeduju

adstringentno djelovanje. Adstringentno djelovanje je reakcija trjeslovina
s proteinima, odnosno taloženje proteina i stvaranje zaštitnog sloja na
sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima.
Pektini potpomažu regulaciji nastalih probavnih tegoba.
Primjena: Plod rogača uporabljuje se kao antidijaroik, posebice u dječijoj
praksi (rogačevo brašno-Ceratoniae farina). Nadalje se uporabljuje kod
dispeptičkih poteškoća, gastroenteritisa, crijevnih katara. Sastojak je
također različitih dijetetskih pripravaka.

DROGE S POLISAHARIDIMA

DROGE S INULINOM

Taraxaci radix
Korijen maslačka

Taraxacum officinale Weber, Cichoriaceae

Maslačak je zeljasta biljka travnjaka od nizinskog do visokoplaninskog

područja. Listovi maslačka su perasto urezani, smješteni prizemn u
obliku rozete. Iz rozete razvija se cvjetna stabljika, koja je šuplja I na vrhu
nosi glavičasti cvat izrazito žute boje. Sjeme maslačka odlikuje se
lepršavim čuperkom dlačica (papus, kunadra) koji omogućuju
razmnožavanje pomoću vjetra. U svim dijelovima biljke nalazi se mlječni
sok, koji curi iz ozlijeđenih mjesta.
Droga je osušeni korijen maslačka, Taraxacum officinale Weber. U nekim
farmakopejama oficinalan je korijen s nadzemnim dijelom, Taraxaci radix
cum herba. Nadzemni dio biljke sakuplja se u proljeće kada je količina
gorkih tvari najviša, dok se korijen sakuplja ujesen , kada je količina
inulina najviša (40%).

Sastojci:
• gorke tvari –seskviterpenski spojevi: tetrahidroridentin B,
glukozid taraksakolid, glukozid taraksinske kiseline, glukozid
dihidrotraksinske kiseline
• fenolski spojevi: flavonoidi, kavena kiselina, siringin,
taraksakozid, kumarini
• fitosteroli: taraksasterol
• polisaharidi : inulin
• mineralne tvari: kalijeve soli
•

Djelovanje: Gorke tvari potiču sekreciju sline i sekreciju želučanog soka.

Preko N.vagus podražuju se receptori za gorkost pri dnu jezika, što se
prenosi preko N.glossopharyngeus sve do moždane kore, što dovodi do
pojačanog izlučivanja sline i želučanog soka želučane kiseline, pepsina).
Gorke tvari utiču na pH- vrijednost u želucu (smanjuju ga). Također
poboljšavaju učinkovitost proteolitičkih enzima u probavnom traktu
(putem pogodnog pH). Gorke tvari maslačka stimuliraju i lučenje žuči
(koleretički učinak).
Inulin je polifruktozid koji utiče povoljno na bifido bakterije i kao biljno
vlakno djeluje povoljno na probavu.
Na osnovu povećane količine kalijevih soli droga Taraxaci radix cum
herba djeluje diuretički.
Primjena: Droga Taraxaci radix odnosno Taraxaci radix cum herba
uporabljuje se kod smetnji u sekreciji žuči, za poticanje apetita, kod
dispeptičkih poteškoća. Maslačak se koristi za poticanje izlučivanja
mokraće, odnosno za pospješenje diureze. U tradicionalnoj medicini
uporabljuje se se u tzv. proljetnoj kuri za “čišćenje organizma”
(poboljšanje probave, pospješenje diureze). Dnevna doza droge iznosi 3-4
g. Oprez pri uporabi potreban je kod postojanja žučnih kamenaca. U
kontaktu sa svježom biljkom moguće su alergijske reakcije
(seskviterpenski laktoni).

Cichorii radix
Korijen vodopije
Cichorium intybus L., Cichoriaceae
Cichorium intybus L., vodopija, cikorija je vrlo rasprostranjena biljna vrsta
koja raste po pašnjacima, uz puteve I staze, ograde I živice na
zapuštenim I naseljenim mjestima. Raste po svim kontinentima, a u
mnogim zemljama se I uzgaja (Cichorium intybus var. sativum L.) Iz
valjkastog I vretenastog korijena izbija duga stabljika, 30-150 cm visoka,
koja je samo u gornjem dijelu jače razgranjena, čvrsta I uglata i uzdužno
izbrazdana. Donji listovi su duguljasti, po rubu duboko urezani, a gornji
manji, suličasti, nazubljeni, naizmjenično poredani I sjedeći. Zvjezdasti,
svijetloplavi (rjeđe ružičasti ili bijeli) cvjetovi razvijaju se na kratkim
stapkama po čitavoj biljci. Vodopija cvijeta od lipnja do rujna. U cijeloj
biljci nalazi se gorki mliječni sok, koji odbija insekte. Biljka se uzgaja od
davnina zbog hranjivog korijena. Korijen se sabire u kasnu jesen kada je
količina inulina najviša.

Sastojci:
• inulin (15-40%, u kulturi do 70%) - polifruktozid, sastoji se iz
jedinica fruktoze (β-D-fruktofuranoza); monomeri fruktoze
povezani β-1,2- vezom, terminalno vezana glukoza u α-
konfiguraciji. Topiv u vrućoj vodi.
• Gorki glikozid intubin
• laktupikrin, 8-dezoksilaktupikrin ( u mlječnom soku)
• fenolkarboksilne kiseline: cikorijina kiselina (dikaveoilvinska
kiselina),
monokaveoilvinska kiselina

Djelovanje: Inulin djeluje kao prebiotik I kao takav stimulira rast

poželjnih bakterija u crijevnoj mikroflori. Prebiotici stabiliziraju crijevnu
sluznicu, normaliziraju permeabilnost crijeva I spriječavaju rast patogenih
mikroorganizama. U organizmu samo se manji dio inulina enzimatski
razgradi I resorbira, veći dio dolazi u debelo crijevo nerazgrađen. Unos
inulina kao neprobavljivog sastojka povoljno djeluje na konstipaciju. Inulin
kao dijetalno vlakno utječe na apsorpciju nutrijenata, naročito
ugljikohidrata. Dovodi do smanjenja glukoneogenezei povoljnog utjecaja
na šećernu bolest.

Primjena: Potiče lučenje žuči I djeluje kao blagi koleretik (gorke tvari), te
se uporabljuje kod dispeptičkih poteškoća. Kao probiotik u dijetetskim
namirnicama ili kao čisti inulin. Kao dijetalno vlakno za poboljšanje
probave, kod šećerne bolesti za smanjenje resorpcije ugljikohidrata.

Cetrariae lichen
Lichen islandicus
Islandski lišaj

Cetraria islandica (L.) Acharius,

Cetraria tenuifolia (Retz.)Howe, Parmeliaceae
(Lichenes)
Islanski lišaj rasprostranjen je pretežno u sjevernoj henisferi (Europa,
Sjeverna i Srednja Amerika, sjeverna i srednja Azija, Oceanija). U hladnim
sjevernim područjima islanski lišaj dolazi u nizinama, na tlu među
mahovinom. U umjerenom pojasu raste isključivo u planinskom području,
posebice na vjetrovitim, izloženim mjestima, vrlo često među stijenama.
Zbog posebnog oblika I uspravnog rasta ubraja se među grmaste
lišajeve.Pojedini ogranci steljke su žljebasti ili savinuti u cijev, glatke
površine, na rubu trepavičasti od piknidija I nazubljeni. Talus je
nepravilno dihotomski razgranat u režnjeve. U svježem stanju izrazito je
žilav. Strana talusa okrenuta prema svjetlosti je smeđe ilil maslinaste
boje, dok je druga strana sivobijela ili blijedozelena s udubljenjim
bjelkastim otvorima za disanje.. Sušenjem izloženi dio steljke mijenja boju
u sjajno smeđu, zelenosivu ili crvenosmeđu.
Drogu Lichen islandicus sačinjava osušeni talus islandskog lišaja, veličine
oko 10 cm. S jedne strane droga je karakteristične tamnije boje, s druge
strane bijele do sivkastobijele boje. Suhi talus krt je I lako lomljiv. U
doticaju s vodom omekša, postaje sluzav I blago ljepljiv. Okusa je sluzava,
bljutava, gorka (od lišajnih kiselina).

Sastojci:
• više od 50% u vodi topljih polisaharida: lihenin i izolihenin
Lihenin – linearni glukopiranozni polimer vezan β1,3 i β 1,4
vezama;
stupanj polimerizacije 60-200. Topljiv u vrućoj vodi, hlađenjem
daje galertu.
Izolihenin - linearni a- glukan sa stupnjem polimerizacije 42-44;
jedinice glukoze
vezane su α-1,3- i α-1,4-vezom. Topljiv u hladnoj vodi, s otopinom joda
daje plavo obojenje.
• depsidoni (2-3%): cetrarna kiselina i fumarprotocetrarna kiselina
( pri duljem uskladištenju raspada se na fumarnu i protocetrarnu
kiselinu)
• protolihestearinska kiselina (sušenjem prelazi u lihestearinsku
kiselinu)
• usninska kiselina
• kinoni, karotenoidi, derivati naftazarina

Djelovanje i primjena: Islandski lišaj primijenjuje se najčešće u obliku

dekokta kao amarum mucilaginosum ( gorke tvari + lihenin i izolihenin)
za oblaganje nadražene sluznice gornjih dišnih puteva, za sprečavanje
kašlja. Vrlo česti oblik s istom namjenom je Lichen islandicus sirupus.
Polisaharidni koloidi lihenin i izolihenin kao zaštita upaljene sluznice
uporabljuju se i kod tegoba gastrointestinalnog trakta. Protuupalnoj
zaštiti sluznice doprinosi iantibiotski učinak usninske kiseline.
Kao amarum ( gorki tonik) uporabljuje se kod gubitka apetita.
Doziranje: 2-4g droge dnevno; 80-100 mg ekstrakta (0,4-0,8:1).

DROGE SA SLUZIMA
 Salep tuber
Gomolj kaćuna

Droga Salep tuber su gomolji različitih vrsta kaćuna. Najčešće: Orchis

morio L., Orchis militaris L, Orchis piramidalis Rich., Platanthera bifolia (L.)
Rich., Gymnadenia conopsea (L.)R.Br., Gymnadenia odoratissima L.,
Orchidaceae.
Kaćuni su višegodišnje zeljaste biljke sa jednostavnom stabljikom i s
većim brojem sočnih raznolikih listova. Cvjetovi su brojni, raznobojni,
izrazito lijepi, smješteni u uspravnom zbijenom klasu. Sve biljne vrste
razvijaju različita gomoljasta odebljanja, koja služe biljci kao spremišta
hranjivih tvari. U vrijeme cvjetanja biljke kaćuni imaju po dva gomolja.
Jedan je tamnosivosmeđi, smežurani, iz kojeg je izrasla stabljika, i uz
njega mladi, zaobljeni, svježi, pun hranjivih tvari s pupoljkom. Ujesen
uvene cijela biljka, a u proljeće izbija iz mladog gomolja nova stabljika.
Kaćuni su poglavito biljke subtropskih i tropskih područja, ima ih i u
umjerenom pojasu sjeverne hemisfere, zahtijevaju izrazito vlažno tlo.
Rastu pretežno u Maloj Aziji, ima ih od južne do srednje Europe.
Kao droga sabiru se svježi, tvrdi gomolji u vrijeme cvatnje, jer su tada
gomolji najkrupniji. Nakon pranja gomolja hladnom vodom, obrađuju se
vrućom vodom u cilju inaktiviranja enzima, smanjenja gorčine i
neugodnog mirisa gomolja. Suše se u struji zraka ili na suncu i postaju
rožasti, blago prozirni, tamnožućkaste boje. Potreban je oprez zbog
zamjene s gomoljem mrazovca, Colchicum autumnale L.

Sastojci:
- do 50% sluzi (glukomanani, salepovi glukani); sluz se sastoji iz
manana koji hidrolizom daje D-manozu, lako je topiva u vodi.
Djelovanje i primjena: Kao antidijaroik u dječijoj praksi. S drogom se
izrađuje mucilago (1g na 100 ml vode), koji oblaže sluznicu crijeva i time
smanjeje podražaj i upalu.
U krajevima s istočnjačkom tradicijom spravlja se zimi vrući napitak se
medom – salep.

Verbasci flos
Divizmin cvijet

Verbascum phlomoides L., V. densiflorum Bertol.,

Scrophulariaceae

Obje vrste rasprostranjene su po sunčanim, kamenitim, pjeskovitim

mjestima, uz potoke i rijeke po čitavoj Europi, sjev. Africi, posebice u
Sredozemlju. Biljke su dvogodišnje s velikom prizemnom rozetom
sjedećih listova i s uspravnom stabljikom preko 2 m visine.Površina
listova i stabljike gusto je dlakava. Cvjetovi su veliki, upadljivi, plosnati,
rašireni prema van, žute boje. Smješteni su grozdasto prema vrhu
stabljike.
Cvijet divizme sakuplja se po sunčanom vremenu, laganom trešnjom
stabljike, pri čemu opadaju bez čaške. Nježni cvjetovi brzo se suše na
suncu ili pri temperaturi od 40oC da ne zaostane vlaga. Ispravno osušeni
cvjetovi zlatnožute su boje i mirisa na med.

Sastojci:
• 3% sluzi, hidrolizom daju D-galaktozu, arabinozu, D-glukozu, D-
ksilozu, L-ramnozu, D-manozu, L-fukozu, uronsku kiselinu.
• 1,5-4% flavonoida: glikozidi apigenina, luteolina, rutin,
hesperidin
• saponini (verbaskosaponin, hidroksiverbaskosaponin )
- iridoidni glikozidi: katalpol, aukubin (lako se hidrolizira do
monoterpenaa koji uzrokuje tamnjenje droge)

Djelovanje i primjena: Na osnovu sadržaja sluzi droga je blagi

mucilaginozum. Saponini djeluju ekspektorirajuće i baktericidno, te se
uporabljuje kod katara dišnih puteva, za iskašljavanje.

Althaeae radix
Korijen bijelog sljeza

Althaea officinalis L., Malvaceae

Bijeli sljez, Althaea officinalis L, je trajna zelen visoka preko 1m, koja je
na čitavoj površini prekrivena trihomima. Zbog obilja trihoma veliki,
naborani listovi su mekani, sivkastozeleni. Cvjetovi su veliki, bijeli ili
svijetlo ružičasti, smješteni u pazušcima listova. Bijeli sljez raste na
vlažnim mjestima diljem srednje i južne Europe, te zapadne Azije, a
najviše je rasprostranjen u kulturi za dobivanje droge visoke kvalitete.
Uzgaja se i u vrtovima kao ukrasna biljka.
Korijen se sakuplja u kasnu jesen od jedno ili dvogodišnjih biljaka. Starije
biljke sadržavaju tvrđi korijen, jer sadržavaju više vlakana, a manje sluzi.
Korijen se prije sušenja guli (mundira), brzo suši pri 35 oC da bi se
sačuvala lijepa bijela boja korijena. Neispravnim sušenjem zbog sadržaja
sluzi korijen lako potamni. Nakon sušenja korijen bijelog sljeza usitnjava
se u propisane kvadratične komadiće. Mundiranje korijena provodi se da
ne bi došlo do zamjene s Belladonnae radix.

Sastojci: - preko 10% sluzi sastavljene iz različitih polisaharidnih frakcija

topivih u hladnoj vodi s osnovnim lancem u kojem su alternativno vezane
1,4 vezom galakturonska kiselina I 1,2 vezom ramnoza
(ramnogalakturonski niz). Također je prisutna frakcija neutralnog
arabinogalaktana I neutralni glukani.

Djelovanje i primjena: Mucilago pripremljen sa sluzi korijena bijelog

sljeza ima lokalno djelovanje na upaljenu sluznicu u području usne
šupljine i ždrijela. U pokusima na životinjama dokazan je protuupalni
učinak sluznih polisaharida bijelog sljeza i također imunostimulirajuće
djelovanje. Mucilago oblaže sluznicu i smanjuje podražaj. Stoga se korijen
bijelog sljeza uporabljuje kod suhog kašlja, za ublažavanje nadražaja na
kašalj i kod upale ždrijela. Dnevna doza je 6g korijena bijelog sljeza.
Hladni macerat priprema se s hladnom prokuhanom vodom u omjeru
1:10. Vrlo često u uporabi je sirup bijelog sljeza (Althaeae sirupus) s
pojedinačnom dozom od 10g.
U vanjskoj primjeni može se uporabljivati kao kataplazma kod lakih upala
kože.
Bijeli sljez je rijetka biljna vrsta koja daje tri droge. Osim korijen a,
Althaeae radix, u uporabi je list bijelog sljeza, Althaeae folium i cvijet,
Althaeae flos. Listovi bijelog sljeza su srcoliki, mekani od mnogobrojnih
trihoma, sivkastozelene boje. Listovi sadržavaju 5-9% sluzi. Drogu
Althaeae folium sačinjavaju listovi sabrani prije i na početku cvatnje,
propisno osušeni.
Althaeae flos su osušeni cvjetovi bijelog sljeza sabirani u vrijeme cvatnje.
List i cvijet bijelog sljeza sastojci su čajeva za smirivanje kašlja (Species
althaeae, Species pectorales).

Malvae flos
Cvijet crnog sljeza

Malva sylvestris L., Malvaceae

Crni sljez je najrasprostranjenija biljka porodice Malvaceae. Raste po

čitavoj Europi, Aziji, Južnoj Americi i južnoj Africi. Nalazi se najčešće na
ruderalnom tlu, u blizini naselja, na poljima, livadama. To je trajna zelen s
razvijenim podzemnim i nadzemnim dijelovima. Tamnozeleni listovi na
dugim su peteljkama, zaobljeni ili bubrežasti, na rubu dlanasto
razdijeljeni. Čitava je biljka manje ili više dlakava. U pazušcima listova
smješteni su cvjetovi u čupercima od 2-6. Cvijet ima dlakavu petopernu
čašicu. Izvan ocvijeća nalazi se još i vanjska čaška. Krunica je 3-4 puta
dulja od čaške I čine ju pet slobodnih latica plavoljubičaste do ružičaste
boje.
Malvae flos su osušeni cvjetovi crnog sljeza, Malva sylvestris L.,
sakupljeni u vrijeme cvatnje. Na osušenim cvjetićima uočava se dvostruka
čaška I 5 latica dugih 20-25 mm uglavnom plavoljubičaste boje, tokom
sušenja skupljeni, naborani. Cvijet je bez mirisa, sluzava okusa.

Sastojci:
• 5-10% sluzi, neutralnih i kiselih polisaharida, sa šećernim
komponentama galaktoza, glukuronska kiselina, galakturonska
kiselina i ramnoza. Sluz je smještena u sluznim idioblastima.
• flavonoidi
• antocijani, poglavito malvin, 6,,-malonilmalvin i delfinidin
• leukoantocijanidini
• trjeslovine
Djelovanje i uporaba: Sastojak je čajnih mješavina koji se uporabljuju
za ublažavanje simptoma prehlade, kod katara, upalnih procesa grla, za
smirivanje kašlja. Smirujuće djelovanje na kašalj dokazano je ispitivanjima
na životinjama (mačke). Obzirom na sadržaj sluzi i trjeslovina, droga
djeluje kao mucilaginosum i adstringentno, te se uporabljuje kod
gastroenteritisa.
Na osnovi nazočnosti antocijana, cvijet crnog sljeza služi kao prirodno
bojilo u prehrambenoj industriji.
Osim Malvae flos, u uporabi je droga Malvae folium, list crnog sljeza, koji
također sadržava sluzi slične sluzima cvijeta. Osim sluzi list sadržava
trjeslovine. Uporaba je slična uporabi cvijeta crnog sljeza.

Farfarae folium
Podbjelov list

Tussilago farfara L., Asteraceae

Podbjel, Tussilago farfara L., je trajna zelen veličine 15-30 cm. Kod
podbjela najprije se u proljeće razvijaju cvjetne glavice i to pojedinačno
na vrhu razgranjene stabljike. Svi cvjetovi su izrazito žute boje. Listovi se
razvijaju tek kada biljka procvjeta. Listovi su veliki, krpasti, debeli,
nazubljene plojke. Donja strana listova obiluje trihomima, te je svijetlije
boje (podbjel). Podbjel raste na vlažnim mjestima po čitavoj Europi,
sjevernoj Aziji, Africi i Americi. Potreban je oprez pri sakupljanju podbjela,
naročito u vrijeme kada nema cvjetova, jer ga se može zamijeniti s
repuhom, Petasites officinalis Moench., koji sadržava veću količinu
alkaloida, a raste na istim staništima.
Listovi se sakupljaju kada su potpuno razvijeni, početkom ljeta. Osušeni
listovi s gornje strane su zeleni, s donje strane bjelkasti. Gorka i sluzava
okusa.

Sastojci:
- sluzi 6-10%, smještene u epidermalnim stanicama listova, koje
hidrolizom daju glukozu, galktozu, arabinozu, uronsku kiselinu.
- trjeslovine 5%
- flavonoidi
- gorke tvari
- inulin
- pirolizidinski alkaloidi dokazani su samo u nekim uzorcima
podbjela u količini 0,01%; njihova nazočnost je varijabilna i
diskutabilna. German Standard License iz 1997. propisuje da
sadržaj alkaloida ne smije biti veći od 1 mg/kg.

Kao droga uporabljuju se i cvjetovi, Farfarae flos. Cvjetovi se sakupljaju

neposredno prije cvatnje i pažljivo suše da ne potamne. Također
sadržavaju sluzi, u manjoj količini od listova, više flavonoida (rutin,
hiperozid), eterično ulje, karotenoide, fitosterole faradiol i arnidiol. U
cvjetovima nisu nazočni pirolizidinski alkaloidi.

Djelovanje primjena: Droga se uporabljuje za smirivanje nadražene

sluznice kod katara ždrijela I za ublažavanje suhog kašlja. Kao antitusik
droga se uporabljuje od davnina, na što upućuje I ime: tussis=kašalj, ago
(-ere) =suzbiti. Najčešće se priprema infuz podbjela, koji se uporabljuje
kod svih upala usne šupljine I ždrijela. U vrstama podbjela u kojima je
dokazana nazočnost alkaloida, u jednoj šalici infuza nalazi se 1 ppm
alkaloida. Smatra se da ova količina u periodu uzimanja ne može imati
nikakav štetan utjecaj. Također dokazani pirolizidinski alkaloidi u podbjelu
su tusilagin I isotusilagin, koji su zasićene necinske strukture; a ne kao
senkirkin I senecionin, te su stoga netoksični. Zbog kompromisa u
diskusijama uporaba podbjela u monografijama ograničena je na 4-6
tjedana. Iz različitih sjemenki podbjela danas se calus- kulturama uspjelo
uzgojiti podbjel potpuno bez alkaloida, koji će u budućnosti biti izvor za
kultiviranje ove biljke.
Doziranje: 1,5 g / 150 ml vode; 3-4 puta dnevno uz navedeno ograničeno
vrijeme uporabe.
Farfarae flos, cvijet podbjela, ima istu primjenu kao Farfarae folium.

Plantaginis folium
List uskolisnog trpuca

Plantago lanceolata L., Plantaginaceae

Plantago lanceolata L., uskolisni trputac, ženska bokvica, je zelen visine

do50 cm, za razliku od drugih vrsta ima uske listove koji postepeno
prelaze u široku I kratku peteljku. Na golim listovima ističe se tri do pet
žila. Listovi su smješteni pri dnu stabljike u obliku rozete.. Stabljika je
narazgranjena, gola. Pri vrhu se razvija valjkasti cvat (klas) neuglednih
cvjetova smeđe boje. Plantago lanceolata kao I druge vrste trputaca, P.
media, P. major, rasprostranjene supo čitavoj zemlji, kako u nizinskim
predjelima, tako I u planinskom području. Rastu po livadama, pašnjacima,
uz naselja, u šumama.
Plantaginis folium su osušeni listovi uskolisnog trpuca, sabrani u vrijeme
cvatnje biljke da ne bi došlo do zamjene sa sličnim listovima. Ispravno
sušeni listovi ( brzo, pri 40-50oC) su maslinastozelene boje. Smeđa boja
ukazuje na neželjene kemijske promjene.

Sastojci:
• 2-6 % sluzi, neutrali I kiseli polisaharidi, koji se sastoje od
galakturonske kiseline, galaktoze, arabinoze, glukuronske kiseline,
glukoze, ramnoze I manoze.
• 2% iridoidnih glikozida: aukubin, katalpol, asperulozid,globularin
• trjeslovine
• flavonoidi: glikozidi apigenina I luteolina
• fenolkarboksilne kiseline: klorogenska, neoklorogenska kiselina.
Djelovanje i primjena: Pripravci uskolisnog trpuca uporabljuju se kod
katara gornjih dišnih puteva, upala sluznice grla I ždrijela (učinak
mucilaga I trjeslovina). Osim protuupalnog učinka uskolisni trputac ima I
baktericidni učinak (aukubin). Uporabljuje se u obliku infuza, tekućih
ekstrakata I najčešće sirupa, Plantaginis sirupus. U vanjskoj promjeni
uporabljuje se za zacijeljivanje rana, za njegu oštećene, upaljene kože.
Doziranje: 1,4 g /150 ml kipuće vode 3-4 puta dnevno I odgovarajuća
količina u pripravcima.

Plantaginis ovatae semen

Psyllii semen
Sjemenke buhačice

Plantago psyllium L., Plantaginaceae

Plantago psyllium L. je jednogodišnja biljka koja raste po travnjacima,

livadama, vrtovima.
Pripada vrstam trpuca koji na stabljici ima listove. Listovi su duguljastii u
pazušcima nose glavičaste cvatove. Plod je tobolac s puno sjemenki.
Sjemenke su vrlo sitne (lat. psylla=buha;
otuda potiču narodni nazivi za biljku), tamnocrvenosmeđe, sluzava okusa.
Za dobivanje droge Psyllii semen farmakopeje propisuju uz Plantago
psyllium L i Plantago indica L., indijski trputac. Domovina obiju biljaka je
Indija I Mala Azija, u Europi rastu u južnijim krajevima.

Sastojci:
- sluzi 10-12%, polisaharidna smjesa neutralnih i kiselih
struktura, koje u hladnoj vodi daju koloidne otopine.; hidrolizom
polisaharida dobiva se ksiloza, arabinoza, ramnoza, galaktoza I
galakturonska kiselina. Glavna polisaharidna frakcija je razgranati
arabinoksilan s ramnozom I galakturonskom kiselinom u postranim
lancima.

Djelovanje i primjena: Hidrokoloidni polisaharidi sjemenki buhačice i

indijskog trpuca su smješteni u epidermalnim stanicama sjemene lupine.
Stoga sjemenke brzo bubre i imaju visoki kapacitet vezivanja vode.
Peroralnim uzimanjem neprobavljene sjemenke dospijevaju duboko u
crijeva gdje povećavaju volumen 10 do 15 puta. Na taj način povećava se
pritisak u crijevima i pojačava se refleks za pražnjenjem crijeva u
stijenkama crijeva pritiskom na Plexus myentericus. Konačno dolazi do
pražnjenja crijeva putem kontrakcija kružne muskulature. Na ovaj način
poboljšava se reguliranje stolice kod opstipacija.
Psyllii semen djeluje i na reguliranje crijevne peristaltike kod dijareja.
Budući da sjemenke imaju veliku sposobnost vezivanja vode, vežu
suvišnu vodu u crijevima i zgušnjavaju crijevni sadržaj. Kod upalnih
procesa u crijevima vežu sluzni polisaharidi bakterijske toksine i tako štite
sluznicu crijeva od daljnjih oštećenja.
Nadalje je utvrđeno da Plantago psyllii–polisaharidi djeluju na smanjenje
lipida u krvi.
Doziranje: U slučajevima konstipacije: 7-25 g dnevno.
 Za zaustavljanje proljeva: 10-30 g dnevno.
Za smanjivanje masnoća u krvi: 10 g dnevno.

Lini semen
Laneno sjeme
Linum usitatissimum L. var. macrospermum,
Linaceae

Lan pripada najstarijim biljnim kulturama. To je jedno- ili višegodišnja

biljka, koja je samo u gornjem dijelu razgranjena. Listovi su uski,
duguljasti, cjelovitog ruba, smješteni po stabljici. Dvospolni pravilno
građeni cvjetovi plavkaste su boje, smješteni u rahlim pašticima. U
okruglastim tobolcima nastaju sjajno smeđe sjemenke.
Domovina lana je Mezopotamija i Egipat, a danas se uzgaja u gotovo
cijelom svijetu. Kultivira se nepucava forma lana koja dolazi u dva oblika:
1. microspermum (malene sjemenke s puno likovnica i malo odrvenjelih
vlakana – za dobivanje vlakana)
2. macrospermum (velike sjemenke, likovnice s puno sklerenhimskih
stanica – za dobivanje ulja, za farmaceutsku uporabu).

Sastojci:
• 5-10% sluzi lokalizirane u epidermalnim stanicama sjemene
lupine; sastoje se od jedne neutralne i dvije kisele polisaharidne frakcije.
Neutralna hidrlizom daje ksilozu, arabinozu, glukozu, galaktozu, obje
kisele frakcije (I i II) hidrolizom daje ramnozu, galaktozu I galakturonsku
kiselinu, dodatno frakcija II I fukozu.
• 40% masno ulje (trigliceridi linolne, linolenske i oleinske kiseline)
• 25% proteini
• cijanogenetski glikozidi: linustatin, neolinustatin, linamarin i
lotaustralin
• fitosteroli: sitosterol, stigmasterol, kampesterol
Djelovanje i primjena: Laneno sjeme uporabljuje se kao laksans.
Uzimanjem nesamljevenih sjemenki s obilno tekućine dolazi do povećanja
sadržaja crijeva i posljedično do povećanja motiliteta crijeva, jer povećani
volumen (4-8x) pritiskom na crijeva vrši podražaj. Tako se laneno sjeme
uporabljuje za reguliranje stolice kod lakših do kroničnih opstipacija.
Djelovanje nastupa nakon 18-24 sata. Sluzi dodatno povećavaju glatkoću
sadržaja crijeva. Uporabom grubo samljevenih sjemenki dodatno ulje
povećava reološki učinak polisaharida. Lanene sjemenke uporabljuju se i
kod Colon irritabile, divertikulitisa, a pripravci sa lanenom sluzi kod
gastritisa i enteritisa. Dneva doza je do 50 g s obilno tekućine. Također je
ustanovljeno da višetjedno uzimanje lanenog sjemena dovodi do
snižavanja ukupnog kolesterola i LDL-a.
Cijanogenetski glikozidi u zrelim sjemenkama lana dolaze u malim
količinama. Uzimanje pojedinačne doze od 100 g I uzimanje u duljem
periodu količinu od 50 g dnevno nije dokazana intoksikacija kod ljudi. To
se tumači činjenicom da se cijanid u kiseloj pH-vrijednosti želuca vrlo
sporo cijepa, jer jače kisela pH-vrijednost želuca nije pogodna za
cijanogenetske enzime kao što su npr. linamaraza i hidroksinitrilaza.
Stvaranje cijanida je stoga usporeno. U kiselim uvjetima želuca
oslobođena cijanovodična kiselina u prisustvu klorovodične kiseline se
razgrađuje u mravlju kiselinu i amonijev klorid.
U vanjskoj primjeni laneno sjeme uporabljuje se kao kataplazma.

Hibisci flos
Hibiskusov cvijet

Hibiscus sabdariffa L. var. ruber, Malvaceae

Hibiskus je zeljasta biljka visine do 1,5 m Ocvijeće je dvostruko i

peteročlano. Čašica je duga 2-3,5 cm, do sredine srasla, a u gornjem
dijelu petodjelno zašiljena. Vanjska čašica se sastoji od 8-12 uskih listića.
Obje čašice su tamnocrvene, mesnate, vrlo dekorativne. Hibiskus je
biljka tropskih krajeva. Lako se uzgaja, zbog velike potrošnje kultivira se u
više zemalja: Egipat, Sudan, Cejlon, Meksiko, Kina, te u gotovo cijelom
području tropske Azije.
Hibisci flos (Karkade, Roselle) su osušeni cvjetovi hibiskusa, lako lomljivi,
crvene do tamnoljubičaste boje. Pri bazi s unutrašnje strane su svijetliji.
Svojstvena su mirisa, kiselkastog okusa.

Sastojci:
- sluzi 15%: 50% soli uronskih kiselina, ramnoza, arabinoza,
ksiloza, manoza, glukoza.
- voćne kiseline: limunska, jabučna, vinska i (+)-lakton
alohidroksilimunske kiseline (hibiskusova kiselina)
- antocijani (crvena boja infuza): delfinidin, delfidin-3-sambubiozid,
delfinidin-3-glukozid, cijanidin-3-sambubiozid.
- flavoni: gosipetin-3-glukozid

Djelovanje i primjena: Zbog sadržaja voćnih kiselina infuz djeluje

osvježavajuće. Zbog kiselina koje se teško resorbiraju i nazočnosti sluzi, u
većim dozama djeluje kao laksans. Također djeluje diuretički. U
tradicionalnoj medicini uporabljuje se protiv crijevnih nametnika.
Zbog visokog sadržaja sluzi u vanjskoj primjeni djeluje antiflogistički i
antiedematozno.

POLISAHARIDI MORSKIH ALGA

Agar – agar
Agar
Drogu predstavlja osušena galerta crvenih algi rodova: Gelidium,
Glacilaria i Euchema.
Dolazi kao 25-50 cm dugi bezbojni do žućkasti osušeni gelerasti komadi
ili blijedo žuti prašak. Dobivaju se iskuhavanjem na suncu osušenih algi s
vodom uz dodatak kiselina, a zatim zamrzavanjem algi te ponovnim
sušenjem. Najvažnija vrsta je Gelidium amansii,
Rodophiceae, klasa Floridae.

Sastojci:
• agaroza-β-D-glukopiranoza
• 3,6-anhidro-α-L-galaktopiranoza
• agaropektin-D-galaktoza
• galakturonska kiselina

Djelovanje i primjena: Laksans (jer bubri), za supozitorije, masti,

vaginalete, emulzije u
mikrobiologiji, u galenskoj farmaciji.

GUME

Gume su heteropolisaharidi, koji iz bilja izlaze nakon mehaničke ozljede i

na zraku se skrućuju. Kemijski su slične sluzima, a razlikuju se samo po
načinu nastanka; Sluzi su normalni produkt tvarne izmjene i dolaze kao
rezervni polisaharidi, dok su gume patološki produkt. Osim ugljikohidrata,
mogu sadržavati i terpene, te gummirezine (npr. mirrha).

Gummi arabicum
Arapska guma

Arapska guma dobiva se zarezivanjem stabala i grana različitih vrsta roda

Acacia. Proces dobivanja gume obavlja se za sušnog perioda, guma koja
je istekla van sakuplja se tek nakon 20-30 dana. Gummi arabicum
desenzymatum - arapska guma bez enzima.

Sastojci: Najvažniji je heteropolisaharid arabin (kalcij, magnezij, kalijeve

soli
arabinske kiseline). Ti heteropolisaharidi hidrolizom daju: L-
arabinozu,
L-ramnozu, D-glukozu i d-glukuronsku kiselinu.

Djelovanje i primjena: Mucilaginosum

Emulgator
Za mikrokapsuliranje
 Tragacantha
Tragakant

Dobiva se ili prirodno, ili ozlje|ivanjem stabala iz Astragalus vrsta. U biljci

se u srčikinim zrakama spontano nakuplja sluz koja u kontaktu s vodom
bubri, stvara pritisak tako da i pri najmanjoj ozljedi sluzava tekućina
izlazi van i na zraku se čskrućuje. Dobiva se u kišnom
periodu.
Sastojci:
• tragakantin (polisaharid topljiv u vodi)
• basorina (netopljivi polisaharid koji bubri, može povećati volumen
do
40%)

Djelovanje i primjena: Laksans

Mucilaginosum (za povećanje glatkoće katetera i kirurških
instrumenata)
Vehiculum (sredstvo za povezivanje - zubarske proteze)

MASTI, MASNA ULJA

Amygdalae oleum
Bademovo ulje

Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. dulcis

Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. amara
Rosaceae
Bademovo ulje dobiva se hladnim tiještenjem zrelih sjemenki slatkog ili
gorkog badema.
Sastojci:
• 40-50% ulja od smjese glicerola, oleinske, linolne, palmitinske i
miristinske kiseline
• amigdalin (var. dulcis - 0.1%, var. amara - 3-5%)

Djelovanje i primjena: Za izradu galenskih pripravaka (emulzije,

linimenta), u kozmetici i za uljne injekcije; Emulsio olei amygdalae, Oleum
ad injectione.

Lini oleum
Laneno ulje

Linum usitatissimum L. var. macrospermum

Linaceae

Laneno ulje dobiva se hladnim tiještenjem zrelih sjemenki lana, Linum

usitatissimum L. var. macrospermum. Laneno ulje spada u sušiva masna
ulja.
Sastojci:
• 38-40% ulja od smjese glicerida linolne, linolenske, palmitinske,
stearinske i oleinske kiseline

Djelovanje i primjena: Laksans

Linimentum Calcis – kod opeklina

Ricini oleum
Ricinusovo ulje

Ricinus communis L.
Euphorbiaceae

Ricinusovo ulje dobivae hladnim prešanjem sjemenki ricinusa, Ricinus

communis.
Sastojci:
• 45-58% ulja - gliceridi ricinolne kiseline
• 80% proteini, ricini, ricinin (alkaloid), lipaza
• ricini (otrovni albumini sa svojstvom koagulacije krvi; djecu ubija
već
6 sjemenki, a 20 odraslu osobu). Da se uklone tragovi ricina,
oleum
ricini se zagrijava.

Djelovanje i primjena: Laksans (djelovanje - ricinolna kiselina, koja se

putem
lipaza oslobađa u tankom crijevu).

Cacao oleum
Kakaovo ulje

Theobroma cacao L.
Sterculiaceae

Kakaovo ulje ( sin. Butyrum cacao - kakaovo maslo) dobiva se iz

kakaovca, Theobroma cacao toplim
tiješnjenjem.

Sastojci: 60-70 % gliceridi, oktopalmitostearini

Djelovanje i primjena: U raznim galenskim pripravcima (suppositorije).

Olivae oleum
Maslinovo ulje

Olea europaea L.
Oleaceae

Ulje masline dobiva se hladnim tiještenjem ploda masline, Olea europaea

L.
Sastojci: 20-40% ulja - gliceridi oleinske, palmitinske, linolne kiseline.
 Ulje je izrazito zelenkaste boje, mirisa i okusa na maslinu.
Na 10oC se zamućuje, a na 0oC se skrućuje.
Djelovanje i primjena: Kao kolagog, pri bolestima jetre i žučnog
mjehura.
Oleum olivae neutralisatum - za injekcijske uljne
otopine.

Jecoris oleum (Jecoris aselli oleum)

Riblje ulje

Riblje ulje dobiva se iz jetre različitih vrsta bakalara Gadus vrsta:

Gadus morrhua L.,
G. callaris L., G. virens L. Gadidae.
Sastojci:
• 85% gliceridi nezasićenih masnih kiselina
• 15% gliceridi zasićenih masnih kiselina
• vitamini A,D
Djelovanje i primjena: Kao izvor vitamina A i D za prevenciju
hipovitaminoze s ovimvitaminima.Nedostatak vitamina A izaziva noćno
sljepilo, oštećenje rožnice, oštećenje epitela, a nedostatak vitamina D
osteoporozu i rahitis.

Adeps suillus
Svinjska mast

Svinjska mast dobivena taljenjem nesoljenog sala zdravih svinja: Sus

scrofa L.var. domestica Gray, Suidae.
Sastojci: Trigliceridi linolne, stearinske, palmitinske, miristinske kiseline.
Djelovanje i primjena: Kao masna podloga za ljekovite oblike.

VOSKOVI

Voskovi su ekstrakti biljnog ili životinjskog podrijetla. Biljni voskovi dolaze

uglavnom kao zaštita na stabljici, listovima i plodovima različitih biljnih
vrsta. Voskovi životinjskog podrijetla mogu biti zaštita na koži (Cera
lanae), kao građevni element (Cera alba, flava) ili kao rezervne tvari
(Cetaceum).

Cera carnauba
Karnauba vosak
Copernicia cerifera Mart.(C. prunifera
(Mill.)H.E.Moore)
Arecaceae
Karnauba vosak - voštana prevlaka na listovima palme Copernicia
cerifera Mart.
Domovina palmi vrsta roda Copernicia – Brazil.
Sastojci: 80% miricil (melisil) cerotati
Djelovanje i primjena: - u kozmetici ( izrada ruževa za usne)
- izrada acidorezistentnih tableta
- izrada retard preparata
 - izrada različitih dermatoloških pripravaka

Cera flava (alba)

Žuti i bijeli pčelinji vosak

Pčelinji vosak (Cera flava) dobiva se izlučivanjem trbušnih žlijezda pčela

radilica, Apis mellifera L., Apidae, koji služi pčelama za gradnju saća.
Cera alba je pročišćeni i na suncu izbijeljen pčelinji vosak
Sastojci: 70% esteri: miricil palmitat, miricil cerotat.
Djelovanje i primjena: Za izradu krema, masti, kao masa za pilule, te
izradu voštanog papira (Charta cerata).

Cetaceum
Cetaceum

Cetaceum je vosak dobiven iz čeonih, nosnih i čeljusnih šupljina kita

glavata ulješura Physeter macrocephalus L., Physeteridae.
Sastojci: 90% cetil palmitat, cetil laurat, cetil miristat, cetil stearat
Djelovanje i primjena: Kao stabilizator za emulzije, dodatak mastima za
hlađenje; u kozmetici za izradu krema.

Cera lanae (Adeps lanae)

Lanolin, vunski vosak (vunska mast)

Lanolin je vunski vosak životinjskog podrijetla dobiven od vunskog znoja

ovce, Ovis aries L., Bovidae.

Djelovanje i primjena: Vunski vosak koristi se za izradu emulzija voda

u ulju, najraširenija je podloga za izradu krema i masti,
Monografije: Adeps lanae hydrosus - Lanolinum, Adeps lanae anhydricum.

ETERIČNA ULJA

To su smjese u pravilu velikog broja kemijski raznovrsnih komonenata,

koja imaju određena zajednička svojstva: posjeduju intenzivan miris
(podražuju osjet njuha), hlape, destiliraju s vodenim parama. To su
smjese i više od 100 komponenata u kojima uvijek prevladava jedna
glavna komponenta koja dominira i određuje svojstva eteričnog ulja:
miris, fizikalno-kemijska svojstva, farmakoterapijska svojstva.
Najčešće kemijske sastavnice eteričnih ulja:
aciklički monoterpeni
monociklički monoterpeni
biciklički monoterpeni
seskviterpenski spojevi
fenilpropanski spojevi
spojevi sa sumporom i dušikom.

ACIKLIČKI MONOTERPENI
 Rosae aetheroleum
Eterično ulje ruže
Rosa centifolia L.
Rosaceae

Rosae aetheroleum dobiva se iz droge Rosae flos, koju sačinjavaju

osušene latice ruža, prvenstveno vrste Rosa centifolia L.( ružičaste latice),
Rosa gallica L. ( crvene latice) i Rosa damascena Mill. (blijedo ružičaste
latice). Najkvalitetnije eterično ulje dobiva se iz uzgajanih ruža u
Bugarskoj, čemu su razlozi pedološke prirode (sastav tla).
Patvorine: Palmarosae aetheroleum (dobiven iz Cimbopogon martinii,
Poaceae),
Geranii aetheroleum.
Sastojci:
• 50-60% geraniol
• citronelol
• nerol
• linalol
• feniletilni alkohol
• stearopteni - voštana prevlaka na laticama; skrućuju se na sobnoj
temperaturi, bugarsko ulje ih najmanje sadržava (do 4%).
Kvaliteta eteričnog ulja ovisi i o postupku dobivanja:
• ekstrakcijom - u ulju ostaje velika količina feniletilnog alkohola
• destilacijom – u ulju je manje feniletilnog alkohola, jer je feniletilni
alkohol topiviji u vodi, te zaostaje nakon destilacije u vodenom dijelu kao
mirišljava voda (Aqua rosae).

Djelovanje i primjena: Prirodni korigens okusa i mirisa.

Lavandulae flos, Lavandulae aetheroleum

Cvijet lavande, eterično ulje lavande

Lavandula angustifolia Mill.

(L. officinalis Chaix ex Vill., L. vera DC.), Lamiaceae

Droga Lavandulae flos su osušeni cvjetovi lavande, Lavandula

angustifolia Mill.
sakupljeni u vrijeme kada cvjetovi nisu potpuno razvijeni da bi se
zadržala i čaška cvjetova.
Lavande rastu u području Sredozemlja i razlikuju se različiti samonikle
vrste:
Lavandula delphinensis, Lavandula fragrans kojih u prirodi ima vrlo malo.
Danas se lavanda dobiva uglavnom uzgojem i to najčešće križanaca:
Lavandula hybrida Reverchon I, Lavandula hybrida Reverchon II
(lavandula budrovka).
Lavanda se kultivira u Hrvatskoj na otocima Hvar, Brač, Vis.
Eterično ulje lavande dobiveno destilacijom iz cvijetova lavande kojima je
zadržana čaška.
Eterično ulje dobiveno od biljke L. latifolia (L. spica), koja nije
oficinalna, naziva se “lavandin” odnosnoe Lavandulae spicae
aetheroleum. To je komercijalno eterično ulje, koje sadrži puno kamfora,
te se koristi kao insekticid.

Sastojci:
• 30-50% linalil CH3 CH3 CH3

acetata, OH OH O
• linalol O
• borneol
• izoborneol
• 1,8-cineol BORNE OL 1 , 8 CI NE OL K AMF OR
• kamfor

Djelovanje i primjena: Rubefacijens, insekticid, repelens, sedativno

djelovanje.

Coriandri fructus, Coriandri aetheroleum

Korijandrov plod, korijandrovo eterično ulje

Coriandrum sativum L., var. vulgare (microcarpum DC.)

Apiaceae

Eterično ulje korijandra dobiva se iz plodova korijandra, Coriandrum

sativum L.var.vulgare(microcarpum DC.). Eterično ulje kvalitetnije je kod
sitnijih plodova, a nalazi se u parenhimu mezokarpa.
Domovina korijandra je Mediteran.
Sastojci :
• 60-70% linalol
• geraniol
• borneol
• citronelol
Djelovanje i primjena: Blagi spazmolitik, stomahik i karminativ.

DROGE VRSTA RODA CITRUS

Aurantii pericarpium (Aurantii amari flavedo)

Usplođe gorke naranče

Citrus aurantium L. subsp. amara

Rutaceae
Droga Aurantii pericarpium je osušeno usplođe gorke naranče, Citrus
aurantium L. subsp. amara. Plodovi su manji od obične naranče,
tamnonarančaste boje, izrazito
debelog usplođa. Eterično ulje nalazi se u flavedu (vanjska kora),
koji
je jako debeo. Albedo sadržava gorke tvari limonoide koji se
uklanjaju. Drogu predstavlja samo flavedo.
Sastojci :
• 1-2% eteričnog ulja
• 90% limonen
• naringin
• neohesperidin - samo u flavedu

Naringin i neohesperidin nisu tako izrazito gorki, pa se ne uklanjaju. Oni

daju eteričnom ulju blago gorkasti okus.

Djelovanje i primjena: Za izradu ekstrakata i tinktura za različite

pripravke.
Kao korigens za čajeve i sirupe.
Kod dispeptičkih poteškoća (zbog sadržaja gorkih tvari
izazivaju
sekreciju želučanog soka).

Aurantii floris aetheroleum (Oleum Neroli)

Eterično ulje narančina cvijeta
Citrus aurantium L.subsp. aurantium,
( Citrus aurantium L. subsp. amara, Citrus aurantium L. subsp. dulcis)
Rutaceae

Eterično ulje cvjetova naranče dobiva se destilacijom svježih cvjetova

gorke i slatke naranče
( Citrus aurantiumL. subsp. amara, Citrus aurantium L. subsp. dulcis).
Cvjetovi se beru ručno da se ne oštete sekrecijski prostori sa eteričnim
uljem. Cvjetovi se slažu u jednom sloju. Eterično ulje je skupocjeno jer
treba 1000 kg droge za 1 kg ulja.
Sastojci:
• linalol
• geraniol
• nerol
Djelovanje i primjena: U kozmetičke svrhe (najstarija kolonjska voda –
Eau de Cologne No 4711). Aurantii aqua - vodeni dio zaostao nakon
destilacije. Eterično ulje narančina cvijeta kao i vodeni dio zaostao nakon
destilacije uporavljuje se kao korigens okusa i mirisa.

Aurantii dulcis flavedo

Usplođe slatke naranče
Citrus aurantium L.subsp. dulcis
Rutaceae

Usplođe slatke naranče uporabljuje se u osušeno ( Aurantii dulcis

flavedo) i također u svježem stanju (Aurantii dulcis flavedo
recens).
Djelovanje i primjena: Koristi za proizvodnju različitih derivata (npr.
Aurantii
tinctura). Korigens je okusa i mirisa.

Bergamottae aetheroleum
 Eterično ulje bergamota

Citrus aurantium L.subsp. bergamia (Risso et Poit.)

Rutaceae

Eterično ulje dobiveno cijeđenjem i tiještenjem iz svježeg usplođa

nezrelih plodova bergamota, Citrus aurantium L.subsp. bergamia (Risso
et Poit.)
Nakon toga ostatak se podvrgava destilaciji s vodenom parom i dobiva
se također eterično ulje ali slabije kvalitete. Vodeni dio koristi se za
dobivanju vitamina C. Eterično ulje je svijetlo zelene boje (od klorofila -
nezreli plod), lako pokretljiva tekućina ugodna mirisa i blago
gorkastog okusa. Najkvalitetnije ulje sadržava kumarinski spoj bergapten,
te se stoga preparati s ovim eteričnim uljem ne koriste na jakom suncu.
Raste u Italiji i na jugu Francuske kao drvo visine i do 5 m ili kao grm.
Ima cvijetove slične naranči, a plod limunu.
Sastojci:
• limonen 50%
• linalil-acetat 35-40%
• linalol 20-30%
• hidrokumin-alkohol
• bergopten-5-hidroksifuranokumarin
(to su fotosenzibilni spojevi koji pod utjecajem sunčevog svjetla
mogu
izazvati dermatitis).
Djelovanje i primjena: Za pripremu krema, sapuna, parfema.

Limonis (citri) pericarpium

Limunovo usplođe
Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.)
Rutaceae

Droga je osušeno usplođe nezrela ploda limuna, Citrus limon (L.) Burman
f., kojemu je uklonjen bijeli dio – albedo, pa drogu praktički sačinjva žuti
dio – flavedo.
U uporabi je i usplođe svježeg limuna, Citri flavedo recens, koje je
dobiveno iz potpuno zrelih plodova.

Limonis (citri) aetheroleum

Limunovo eterično ulje
Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.)
Rutaceae

Dobiva se tiještenjem ili cije|enjem plodova, a ponekad i destilacijom

(slabija kvaliteta). Bistra lako pokretljiva tekučina, izrazita mirisa
na
limun, svijetložute do zelenkaste boje.
Sastojci:
 • Limonen 90% CH3 CH3

• citral 3-5% (on daje miris)

H
• citronelal CHO

• linalil-acetat
• geranil-acetat CHO H

• kumarini
• α-terpineol
H3 C CH3 H3 C CH3

NE RAL GE RANI AL
CI T RAL B CI T RAL A

Eterično ulje je pod utjecajem svjetla i kisika podložno osmoljavanju zbog

terpena, ali se oni ne izdvajaju iz ulja jer bi se time izgubila kvaliteta.

Djelovanje i primjena: Korigens mirisa i okusa.

Melissae folium
Matičnjakov list
Melissa officinalis L., Lamiaceae

Droga je osušeni list matičnjaka, Melissa officinalis L., izrazita mirisa na

limun. Listovi se sabiru neposredno prije cvatnje. Eterično ulje se nalazi u
maloj količini, te se matičnjakovo eterično ulje vrlo često miješa s
drugim eteričnim uljima: Citri aetheroleum, Citronellae aetheroleum,,
Lemongras aetheroleum.
Citri aetheroleum se također često direktno destilira preko zelenog
matičnjaka čime se dobije eterično ulje matičnjaka bolje kvalitete.
Sastojci: 0.02-0.2% eteričnog ulja
• Sastav eteričnog ulja: citronelal 40%,
citral 30%,
citronelol,
linalool,
geraniol,
geranial,
neral,
polifenolske supstancije,
flavoni.
Djelovanje i primjena: Sedativ, spazmolitik, jaki antibakterijski učinak.
U uporabi je kao
Species nervinae . Za uklanjanje tegoba migrene, blagi biljni
sedativ.
Antivirusni učinak: trijeslovine se vežu na proteine staničnih
membrana, na proteine virusa i tako se spriječi adsorpcija
virusa
na staničnu membranu (Herpes simplex, H. labialis).
Pripravci s matičnjakom su često alkoholni pripravci -destilati
matičnjaka i
drugih droga s eteričnim uljem (npr. Spiritus melissae
compositus).
 DROGE S MONOCIKLIČKIM MONOTERPENIMA

Menthae piperitae folium

List paprene metvice
Mentha x piperita L., Lamiaceae

Menthae piperitae folium su osušeni listovi paprene metvice, Mentha x

piperita L.
Sakuplja se 1 ili 2 puta godišnje, a najbolje eterično ulje dobiva se od
prvog sabiranja (kraj kolovoza i početak rujna). Suši se u struji zraka na
temp. 25-35oC. Tako se odvoje peteljke od
listova jer su teže pa ostaju, a listove nosi struja zraka. Droga ima
maksimalno 5% peteljk Biljka ne smije ni u kom trenu biti napadnuta od
vrste Puccinia menthae (ostaju tragovi na lišću - pjege).

Paprena metvica rasprostranjena je u cijeloj Europi, Aziji i Americi. Uz

kamilicu ovo je najviše korištena droga, a najveći proizvođači su Italija,
Velika Britanija, Francuska, Sjeverna Amerika. Godišnje se proizvede
1000 tona eteričnog ulja.
Paprena metvica je križanac: križanjem Mentha longifolia i Mantha
rotundifolia nastaje M. spicata i Mentha aquatica, iz kojih je križanjem
dobivena Mentha piperita. M. piperita kao vrsta dolazi u dvije forme:
forma rubescens (Mitcham sorta - crna forma) i forma pallescens (sorta
Pfaltzer - zelena metvica).
Dvije zadnje forme su priznate kao oficinalne. Crna - otporna na
hladnoću, ima tamnoljubičastu stabljiku i žilice, ima značajke vrste M.
aquatica. Zelena - pretežno ima karakteristike od vrste M. spicata.

Sastojci:
• list - 0.9-1.5% eteričnog ulja
• trjeslovine
• flavonoidi
• fenol karbonske kiseline
• triterpenske kiseline
• karotinoidi
• karotin
Djelovanje i primjena: Čaj od metvice za dispeptičke poteškoće,
spastička stanja
(flavonoidiapigenin i lutealin), probleme želuca i žuči (kolagogno
djelovanje).

Menthae piperitae aetheroleum

Eterično ulje paprene metvice

Dobiva se destilacijom lišća ili vršnih dijelova cvatuće paprene metvice,

Mentha x piperita L.
Sastojci: Minimalni sadržaj eteričnog ulja 0,9-1,5%;
 Minimalni sadržaj terpenskih spojeva 4,5-10% estera (računato
kao
metil-acetat);
Minimalno 44% slobodnih alkohola (računato kao mentol;
15-32% ketona (računato kao menton).

KVALITETNA ET. ULJA DOBRA ET. ULJA

MENTOL 50-78% min. 40%
MENTON 10-20% max. 40%
MENTOFURAN 2.5-5% max. 5%
JASMON 0.1% min. 0.1%
ESTERI MENTOLA 5-20% mentol:mentilester=5:1,
6:1

Ostale komponente:
izomenton,
piperiton,
piperitenon,
cineol,
O
nešto
timola, O
pulegon J AS MON ME NT OF URAN

Ukupno sadržava oko 80 komponenti.

Kemizam je dosta promjenjiv ovisno o porijeklu i vegetacijskom razvoju
listova (stariji listovi-mentol i mentil-acetat; mlađi-pulegan, menton,
mentofuran). Ovisi o “dan-noć” ritmu: kod biljaka dugog dana (18:6)
dominira mentol i mentil-acetat; kod biljaka kratkog dana (9-15) dominira
ulegon i mentofuran. Iz eteričnog ulja metvice dobiva se mentol, a može i
polusintetski iz ulegona, karbona mentona, pri čemu dobijemo različite
stereoizomere (neomentol, izomentol, neoizomentol). Neo- i izomentol
imaju neugodan miris i okus pa se moraju ukloniti.
Prirodni mentol je lijevo skrečući, a polusintetskim putem dobije se
racemat.
Prirodni je mentol po okusu i mirisu najbolji.
Djelovanje i primjena: Spazmolitik (u čajevima za otvaranje), kolagog,
antiseptik, ima
anestezirajuće djelovanje, osvježavajući okus, u sredstvima za
utrljavanje (reuma, neuralgija), sredstva za inhalaciju.

Menthae arvensis aetheroleum

Eterično ulje japanske metvice
Mentha arvensis L.var. piperascens
Droga je oficinalna u nekim farmakopejama:
Minimum 17% estera (računato kao mentil acetat)
Minimum 42% slobodnih alkohola (mentol) O
25-40% keton (menton).

ME NT ON
Sastojci: Eterično ulje sadržava oko 90% mentola.
Djelovanje i primjena: za dobivanje prirodnog čistog mentola.

Menthae cirispae folium

List kudrave metvice
M. spicata L.var. crispa (Benth.) Danert
Sastojci:
Dominira karvon 50%, mirisna svojstva: acetat-dihidro-kumin
alkohola i
dihidrokarveola.
Djelovanje i primjena: Zubne paste, gume za žvakanje, karminativ.

DROGE S KARVONOM

Carvi fructus
Plod kima
Carum carvi L. Apiaceae

Zreli plodovi kima. Drogu predstavljaju merikarpi zrelog ploda kima,koji je

duguljasto srpastog oblika, tamno do sivosmeđe boje, aromatičnog i
blago ljutog okusa.
Patvorine: Cuminum cyminum, Anthriscus sylvestris, Pimpinella ansium,
Foeniculum vulgare.
Sastojci:
• Eterično ulje 3-7% (glavna komponenta karvon)
O
• 30% masnog ulja
• 20% proteina

K ARVON
Djelovanje i primjena: Karminativ, stomahik (za sve želučane i
probavne smetnje vezane
za metabolizam i flatulenciju).

Carvi aetheroleum
Eterično ulje kima
Carum carvi L., Apiaceae

Eterično ulje kima dobiva se destilacijom vodenom parom zrelih plodova

kima.
 Bistra bezbojna tekućina, lako pokretljiva tekućina, svojstvena
mirisa,
gorka i aromatična okusa, postepeno postaje žuta.

Sastojci:
• 50-63% karvona
OH
• 30% limonen
• karveol
• Manje količine dihidrokarvona,
 dihidrokarveol,
 geraniola i
 peril alkohola. KARVE OL

Djelovanje i primjena: Karminativ, stomahik, po fiziološkom učinku

sličan anisu i
komoraču - laktogogum - sredstvo za pojačano lučenje
mlijeka.

Angelicae radix
Anđelikin korijen
Angelica officinalis (Moench)Hoffm.( A. arhangelica L.)
Apiaceae

Anđelika ima podanak vrlo razvijen s mnogobrojnim korijenima. Kad se

sakuplja korijenje se omota oko podanka. Droga ima dosta eteričnog ulja,
aromatična je i privlači činsekte. Eterično ulje se nalazi u floemu korijena,
a može se dobiti iz svježe ili suhe droge. Kod svježe droge eterično ulje je
kvalitetnije i aromatičnije (Angelicae aetheroleum).
Sjeverna Europa
Sastojci: R

• 0,37% eteričnog ulja - felandren, R

ksantotoksini,
imperatorin,
umbeliferon, O O O
angelicin,
arhangelin,
ANGE L I CI N R=H
arhangalecin. P I MP I NE L I N R=OCH3

Djelovanje i primjena: Diuretik, stomahik, spazmolitik.

Levistici radix
Korijen ljupčaca
Levisticum officinale Koch
Apiaceae

Korijen ljupčaca - eterično ulje u floemu, šizogeni kanali jednakog

promjera kao traheje (anđelika).
Najviše se kultivira u Poljskoj i Nizozemskoj.
Sastojci: R

• 0,6-1.0% eteričnog ulja

• 70% fftalidena
• butilftalid
• bergapten O O O
• psoralen
P S ORAL E N R=H
BE RGAP E N R=OCH3
Djelovanje i primjena: Diuretik, stomahik, emenagog (sredstva koja
izazivaju hiperemiju maternice, zdjeličnih organa - krvarenje sluznice
maternice), na granici prirodnih abortiva.

DROGE S FENOLIMA (TIMOL I KARVAKROL)

Thymi folium (herba)

Timijanov list (zelen)
Thymus vulgaris L., T. zygis Loefl.ex L.
Lamiaceae

Droga je aromatičnog mirisa na fenole, laganog gorkastog okusa.

Kad se biljka osiši, listovi otpadnu i ne dobije se ravnomjeran
materijal.
Raste u sredozemlju (vulg.), a zygis samo u Španjolskoj, u Srednjoj
Europi samo u obliku kultura.
Patvorine: T. satureoides, T. pulegioides (serpyllum).
Razlika u kemijskom sastavu: paracin, linolat, citrat - glavne
komponente, a ne timol.
Sastojci:
• 1-2,5% eteričnog ulja - timol OH
• karvakrol
• triterpenske kiseline
• kloragenska, kava, ružmarinska kiselina
• flavoni (luteolin i njegovi derivati)

KARVAK ROL

Djelovanje i primjena: Za galenske pripravke _ sirupus thymi

compositus, sirupus thymi
bromatus, tinctura thymi, extractum thymi fluidum.
Timijan djeluje sekretomotorički, sekretolitički, antiseptički i
spazmolitski.
Za smirivanje svih vrsta kašlja i bronhitis. Djeluje u prvom
redu
sekretolički i sekrotomotorički, ali se izlučuje dobrim dijelom
preko pluća i tada nastaje dodatniantiseptički učinak. Sam
ekstrakt ima spazmolitski učinak.
U ekstraktu 0.03% je vrlo malo timola i karvakrola, ali u
njemu
 osim eteriččnog ulja ima i nekih drugih komponenti i zato ima
isto tako dobar spazmolitski učinak (flavoni). Razrije|uje
sputum, smiruje. Dobro djeluje na probavne organe - pomaže pri
probavi masnih tvari pa se upotrebljava kao začin.
Preparati se ne smiju upotrebljavati duže vrijeme (2-3
mjeseca
neprestano), per os.
Dugom upotrebom dovodi do hipertireoze.

Thymi aetheroleum
Eterično ulje timijana

Destilacijom nadzemnih dijelova timijana.

Crvenkasto smeđe boje, jako fenolnog “medicinskog” mirisa. Osnovno
ulje je crveno, mora se selektificirati čime se dobije bijelo prozirno ulje.
Sastojci:
• timol 40-60%
• karvakrol
• paracimol
• timolmonometil-eter OH
• linalol
• borneol
• geraniol T I MOL
• betapinen
Odnos timola i karvakrola ovisi o porijeklu droge, klimi, načinu sabiranja.
Farmakopeje propisuju minimalan sadržaj eteričnog ulja 1,2% i minimalan
sadržaj ukupnog fenola (Cassia tikvica).

Eterična ulja u kojima dominira timol su ugodnijeg mirisa i okusa, a

eterično ulje s više karvakrola su oštrijeg okusa.
Količina timola i karvakrola se utvr|uje pomoću testa kristalizacije:
eterično ulje u kojemu dominira timol, lako se kristalizira, a ono sa
karvakrolom ostaje uvijek tekuče.

Djelovanje i primjena: Antiseptici (bakteriostatici), dezinficiensi

(baktericidi), timol je slabo
topljiv u vodi, slabo se resorbira pa mu je otrovnost manja od
drugih fenola koji su tako|er dezinficijensi. Zato se
upotrebljava u vodama za usta i brijanje.
Upotrebljava se kao rubefacijens za utrljavanje kod reume.
Za dobivanje čistog timola (za konzerviranje urina).

Serpylli herba
Zelen majčine dušice
T. serpyllum L., Lamiaceae

Sastojci:
 0,1-0,6% eteričnog ulja (farmakopeje propisuju minimalno 0,2% i da
ne smije sadržavati citral - ispituje se polukvantitativno
kromatografijom)
  triterpenske kiseline
 klorogenska, ružmarinska kiselina
 flavoni (apigenin, luteolin, skutelarein)
Djelovanje i primjena: Blagi ekspektorans, za poticanje apetita, kao
korigens okusa i
mirisa.

DROGE S CINEOLOM

Eucalypti folium
Eukaliptusov list
Eucalyptus globulus Labill., E. fruticetorum,
E. smithii, E. viridis, Myrtaceae

Postoji oko 500 vrsta eukliptusa.

Listovi - dimorfni, mali jajoliki, nasuprotno smješteni i rastu na
mla|im granama; duguljasti (4-8 cm), izmjenični, srpasto razvijeni,
i više prema dolje. Listovi uvijek stoje okomito na sunce (nema
sjene). Za farmaciju važniji su veći listovi na starijim granama.
Male
točkice na listu nisu od žlijezda već su to odrvenjele stanice koje
služe kao zaštita za žlijezdice.
Australija, močvare - brzo raste na vlažnom
Sastojci:
• 1,5-3,5% cineol (eukaliptiol) O
• trjeslovine
• fenolkarboksilne kiseline
• flavoni (rutin, kvercetin, kvercitin) 1 , 8 CI NE OL
• triterpenske kiseline E UKAL I P T OL
Djelovanje i primjena: Za liječenje astme i bronhitisa, u obliku
inhalacija kod prehlada.
Ulje izuzetno učinkovito.

Eucalypti aetheroleum
Eukaliptusovo eterično ulje

Dobiva se destilacijom vodenom parom iz stajijih listova. Bezbojna do

blijedo žučkasta tekućina mirisa na kamfor, okusa u početku paleći.
Na Brijunima,u Hrvatskoj.
Sastojci:
• 1,8 cineol (eukaliptol)
• Piperiton
• α-felandren
o Felandren podražuje na kašalj i zato se mora ukloniti. Tako|er
o nepovoljno djeluje na srce. Da se ukloni α-felandren i aldehidi
koji
o podražuju na kašalj radi se rektifikacija eteričnog ulja (takvo
ulje
 o sadrži eukaliptol, α-pinen, borneol i mirtenol).
• α-pinen
• borneol
• mirtenol
Provjera rektifikacije: Farmakopeje propisuju polukvantitativno ispitivanje
tankoslojnom kromatografijom za ove četiri komponente te da li je
rektifikacija dobro provedena (felandren i aldehidi).

Djelovanj Bronhitis (naročito kronični) zbog antiseptičkog učinka jer se

e i ulje pri internoj upotrebi kvantitativno resorbira, djelomično
primjena: se izlučuje preko pluća pri čemu dolazi do antisepse.
Eukaliptus se najčešće primjenjuje inhalaciono i to preko
vodene pare ili otopinom ulja u glikolu ili PEG-aparati za
inhalaciju. Ulje ima sekretomotoričko djelovanje.
Često dolazi u obliku masti koje se nanesu na vrat i prsa - dio
masti ispari (inhalacija), a dio se resorbira. Dolazi i u obliku
kapi za nos jer sprječava stvaranje sluzi u nosu. Nalazi
primjenu i kao ekspektorans.

Nuspojave: Podražuje na povraćanje i opću slabost (učestala primjena) -

- privremeno prekinuti.

DROGE S TUJONOM

Salviae folium
List kadulje
Salvia officinalis L., S. triloba L. fil.
Lamiaceae

Salviae folium je osušeni list kadulje: Salvia officinalis L., S. triloba L. fil.
List . duguljasto jajasti ili lancetasti, sivo zelene ili srebrno sive boje,
pustenasto dlakavi.

Balkan, Italija, Grčka, Španjolska. Najpoznatija i najcjenjenija

kadulja je iz Dalmacije.
Kultivira se u Njemačkoj, Ma|arskoj, Francuskoj.
Podvrste: S. officinalis. subsp. minor, subsp. maior, subsp.
lavandulifolia.
U Dalmaciji minor i maior.
Španjolska - S. lavandulifolia.
Grčka - S. triloba.
Razlikuju se po obliku, veličini i dlakavosti listova, boji
cvjetova i mirisu. Od juga prema sjeveru mijenja se izgled i
boja listova:
Grčka - srebrnosivi, Njemačka - izrazito zeleni i veliki listovi.
Sastojci:
• Mono i seskviterpeni (eterično ulje)
• diterpeni - karmazolna kiselina (u kiselom mediju karmazolna
kiselina
 o prelazi u karmazol. Ta dva spoja su gorke tvari kadulje - oni
se ne
o destiliraju i ne prelaze u eterično ulje već se dobiju samo
o ekstrakcijom).
• triterpeni: germaniol, ursolin i oleomolska kiselina.
• lamiaceae trjeslovine: polifenolski spojevi tipa ružmarinske kiseline,
daju
o acilirajuči okus
• flavoni: luteolin, genkvanin

Podvrste se razlikuju po količini i sastavu eteričnog ulja, ali i po di- i

triterpenima i flavonima (saligenin samo u S. triloba, a u Španjolskoj
kadulji ne dolaze karmazoli, karmazolne kiseline).

Djelovanje i primjena: Eksterno - infuz, tinktura, ekstrakt za ispiranje i

grgljanje, kod
upale zubnog mesa, usne šupljine i ždrijela. Adstringens zbog
lamiaceae trjeslovina.
Interno - koči izlučivanje znoja. U većim dozama kroz dulje
vrijeme ne smije se koristiti zbog postojanja otrovnog tujona.

Salviae aetheroleum
Eterično ulje kadulje

Žućkasta do svijetlo zelena tekućina karakteristična CH3

mirisa i palečeg okusa. Dobiva se destilacijom H

O
vodenom parom iz Salviae officinalis.

Sastojci:
1,5-2,5% eteričnog ulja:
α i β tujon, H3 C CH3
1,8% cineol,
kamfor, A T UJ ON

borneol i bornil-acetat,
CH3
timol i karvakrol (rijetko)
H O
Grčka kadulja mirisom podsjeća na eukaliptus jer ima
puno eukaliptola.

H3 C CH3

B T UJ ON
Djelovanje i primjena: Antiseptik, fungicid, antiflogistik, veće količine
abortiv.
Isključivo eksterno za ispiranje i grgljanje.
Upotreba pulvisa kao antiseptik u prehrani.
 Absinthii herba (summitas)
Zelen /vršni dijelovi) pelina
Artemisia absinthium L., Asteraceae

Listovi srebrno sive boje, trostruko perasto razdijeljeni. Glavica cvata

žute boje, cijevasti heterogeni cvijet. Stabljika uzdužno nabrana,
srebrnasto sive boje zbog dlaka. Sakuplja se u vrijeme cvatnje.
Nakon sabiranja suši se na zraku. Vrijeme i način sabiranja i sušenja
jako su bitni za kvalitetu.
Ako se sabire puni cvat sadržaj gorkih tvari dva puta je vići u biljci nego
prije cvatnje. Broj gorčine iznosi 10.000-20.000.
Artemisia pontica: uzgaja se za dobivanje vina vermuta.
Artemisia dracunculus - estragon.

Ima je u sjevernoj Africi, južnoj Europi, osobito u Italiji, Španjolskoj,

Francuskoj, Njemačkoj, Rusiji, a u SAD-u u Orlando i Michegen.

Sastojci:
• 0,3% gorkih tvari u listovima
• 0,15% gorkih tvari u cvjetovima
o Izomeri absintin i anabsintin su seskviterpenski laktoni koji
nastaju iz
o gvajanolidnog spoja artabsina.

OH
O
O
OH O
OH
O OH

ABS I NT I N
O
O

ART ABS I N
O O

• 0,25-1,3% eteričnog ulja (plava boja od kamazulena koji nastaje

o tijekom destilacije iz artabsina).
• tujilalkohol 25-75%
• (-) tujon i (+) tujon 3-10%
• pelanolidi - seskviterpenski laktoni koji nisu gorkog karaktera
• heksametoksiflavon - artemisin.

Djelovanje i primjena: Amarum aromaticum (zbog eteričnog ulja i

gorkih tvari).
Karminativ, stomahik i kolagog jer pojačava sekreciju
želučanog
soka i žuči.
Uvijek u tekućem obliku (infuz, tinktura, ekstrakt) zbog gorkih
tvari.
 DROGE S BICIKLIČKIM MONOTERPENIMA

Camphora
Kamfor
Cinnamomum camphora (L.) J.S.Presl, Lauraceae

Kruta frakcija iz eteričnog ulja biljke kamforovca, grane i drveta.

Kristalični prah ili komadići prodornog mirisa oštro palećeg mirisa
koji kasnije hladi. Kamforovac je visoko i tanko stablo. Drvo se
izreže u tanke komadiće.
Japan, Tajvan, visine 50-60 m.
Sade ih u blizini hramova jer su dobri insekticidi i antiseptici
(stabla
stara čak 2000 godina). Za upotrebu u farmaciji stablo mora biti
staro 50-60 godina. Kamfor se može naći istaložen i u
pukotinama
drveta. Uzgaja se i u Hrvatskoj.

Sastojci:
 50% D(+)kamfor - dio kamfora se pri destilaciji istaloži,
a dio se
može dobiti frakcionom destilacijom, dok se
felandren uklanja
destilacijom zbog nepoželjnih učinaka.
 bornel
 terpineol
 1,8 cineol
 pinen
Kamfor se ne može dobiti sintezom iz α i β pinena i uvijek dobijemo
racemat D i L kamfora. Sintetski oblik priznat je u farmakopeji.

Djelovanje i primjena: U malim koncentracijama (0,1-0,3%) koči

receptore kože tako da
izaziva lokalni analgetski učinak, kao i lokalni anestetski
učinak.
Kao 3%-tna otopina izaziva hiperemiju. Ako se dulje rabi (4
puta
dnevno max. - tigrova mast) može doći do upale.
10%-tna otopina - kod neuralgija (upala živaca) i mialgija
(upala
mišiča) i svih reumatskih teškoća. Kamfor je otrovan, pa se ne
daje djeci i dojenčadi (čak ni balzami za inhalaciju).
 ETERIČNA ULJA CRNOGORICA

Terebinthinae balsamum
Terpentinski balzam
P. palustris Mill. , P. pinaster L., P. sylvestris L., P. nigra L.
Pinaceae

Kora i drvo crnogorica sadrži u svojim ekskrecijskim prostorima i kanalima

eterično ulje i imaju sposobnost stvaranja nehlapljivih tvari zvanih smole,
koje su usko biogenetski povezane s eteričnim uljem. Kada je smola
otopljena u eteričnom ulju naziva se balzam.
Smole u biljci nastaju fiziološki (primarno) ili patološkim putem, odnosno
nakon povrede (sekundarno). Nakon ozljeda iz stabla istječe viskozna
tekuća masa, koja se na zraku isparavanjem skručuje u prozirnu tvrdu
staklastu masu.
Da bi se smola (balzam) mogla sakupljati moraju biti zadovoljeni neki
preduvjeti: biljka mora stvarati dovoljno smole, mora stvarati dovoljno
eteričnog ulja, a kanali kroz koje istječe balzam moraju biti međusobno
povezani (anastomozirani).
Terebinthinae balsamum dobiva se zarezivanjem različitih vrsta porodice
Pinaceae: P. palustris, P. pinaster, P. sylvestris, P. nigra. Kada se drvo
zareže biljka odmah stvara smolu da zaštiti ranu. U početku balzam
istječe u većoj količini, ali postepeno istjecanje prestaje. Nakon 14 dana
balzam iznenada počinje obilato teči jer je u me|uvremenu biljka stvorila
novo
mlado drvo sa mnogobrojnim kanalima.
Donji dio stabla se zarezuje, odnosno skida se kora u količini 2/3
opsega stabla. Ozlijeđena biljka proizvoditi će balzam. Mogu se praviti i
brojni V zarezi. Tako dobiveni balzam onečišćen je mineralnim tvarima,
vodom i insektima. Čisti se tako da se zagrije, dekantira i filtrira.
Iz terpentinskog balzama destilacijom se odvaja eterično ulje (20-
25%), a ostatak nakon destilacije zove se kolofonij.

Djelovanje i primjena: U obliku flastera i masti kod različitih reumatskih

oboljenja,
neuralgija, artritisa.

Terebinthinae aetheroleum
Terpentinsko ulje

Dobiva se destilacijom vodenom parom, zatim frakcioniranom

destilacijom na 155-162oC.
Sastojci :
• (−) i (+) pinen 60-90%
• pinen 10-40%
• omjer α i β pinena u eteričnom ulju je raznolik, a i omjer drugih
 pratećih terpena (limonen, cineol, karen kadinen, karnil-acetat,
kamfor)
tako|er je različit. Isto je različit odnos izme|u terpena s kisikom i
onih bez. Promjenjivost svih tih komponenti ovisna je o načinu
dobivanja Terebinthinae aetheroleum. Eterično ulje iz Pinus
sylvestri
ima glavnu komponentu karen.

Sva ova ulja su podložna autooksidaciji, te prelaze u pinen perokside koji

se postepeno raspadaju u različite jednostavne okside. Da bi se to
ublažilo dodaje se konzervans u količini 0.01% (nordihidrogvajaretinska
kiselina).

Djelovanje i primjena: Eksterno kao flaster, mast, kod reumatskih

teškoća, neuralgije,
artritisa.

Colophonium
(Terebinthinae resina)
Kolofonij

Nakon destilacije ostatak se pretali i kolira. Postoji svijetliji i tamniji

kolofonij.

Sastojci: Smolaste kiseline 90% diterpenoidnog tipa (abijetinska

kiselina).

Djelovanje i primjena: Kao dodatak antireumatskim flasterima.

Pini pumilionis aetheroleum

Eterično ulje planinskog bora
Pinus mugo Turra subsp. mugo
Pinus mugo Turra subsp. pumilio, Pinaceae

Dobiva se destilacijom s vodenom parom iz igličastih listova i vršnih

dijelova grana planinskog bora.
Planinski bor (klekovina) rasprostranjena je po cijeloj Europi.
Sastojci:
• β felandren (60%)
• bornil-acetat (10%)
• bornil-formijat
• α i β pinen (10-20%)

A P HE L L ANDRE N B P HE L L ANDRE N

Terpenski esteri bornil-acetat i bornil-formijat daju ugodna mirisna

svojstva eteričnom ulju. Ulje se patvori s eteričnim uljima drugih
crnogorica, a pomoć pri otkrivanju patvorina je npr. plinska
kromatografija.

Djelovanje i primjena: Eksterno - alkoholne otopine i masti za

utrljavanje, u različitim
kupkama.
Interno - dobro inhalaciono sredstvo u liječenju bronhitisa.

Juniperi fructus
Plod borovice
Juniperus communis L., Cupressaceae
Osušeni plod borovice. Nakon oplodnje ženskog cvijeta nastaje plod od
srašćenih listova: prve godine plod je zelen, a tek na godinu, u jesen,
pocrveni i dobije tanku voštanu presvlaku. Koristi se tek nakon dvije
godine, za proizvodnju eteričnog ulja iz bobica - Baccae juniperi
(trgovački naziv), koje se ne mogu dobiti iz drugih dijelova biljke.

Sastojci:
• 30% invertnog šećera
• eterično ulje
• flavonoidi
• leukoantocijanoidini
• katehinske trjeslovine

Eterično ulje zove se Aetheroleum juniperi baccarum, a glavne su mu

komponente α- i β-pinen, kamfen i kariofilen. α- i β-pineni ulju daju
karakterističan miris. Količina ulja različita je u različitim krajevima:
Švedska 0,2-0,5%
Češka, Poljska, Ma|arska 0,8-1,0%
Francuska, Makedonija, Hrvatska 2,5%
Djelovanj Kao diuretik. Ne smije se upotrebljavati više od 6 tjedana, jer
e i može oštetiti bubrege, koji će lakše propuštati proteine
primjena: (albuminutija).
Olei juniperi pro uso externo (aetheroleum); samo za
vanjsku upotrebu, spada u sredstva koja iritiraju kožu -
iritantia, izazivaju crvenilo tj. bolju prokrvljenost -
rubefacijens. Upotrebljava se najčešće kod reuma i
neuralgija. Boljom prokrvljenošću bol se ublažuje i prekida.
 Succus juniperi inspissatus - dječji sirup kao roborans (za
poboljšanje općeg stanja) - dolazi u sastavu Species
diureticae, kao diuretik.
Juniperus oxycedrus i J. sabina sadrže otrovne tvari koje
su čak i jaki vitalni otrovi te izazivaju kontrakciju uterusa.
Često se miješaju zbog sličnosti, zato i postoje različite
monografije sa detaljnim opisima. Plod ne smije biti stariji od
24 sata.

Juniperi aetheroleum
Eterično ulje borovice
Juniperis communis L.
Cupressaceae

Juniperi aetheroleum (Juniperi aetheroleum baccarum) dobiva se

destilacijom pomoću vodene pare plodova obične borovice, Juniperis
communis L.

Sjeverne zemlje imaju biljke s malo eteričnih ulja.

Sastojci:
• terpinen-4-ol
• pinen
• kamfen
• kadinen

Djelovanje i primjena: Eksterno - rubefacijens (α i β pinen), za

reumatske poteškoće.
Interno - diuretik (terpinen-4-ol).

DROGE SA SESKVITERPENIMA

Chamomillae (Matricariae) flos

Cvijet kamilice
Chamomilla recutita (L.) Rauschert ( Matricaria recutita L.)
Asteraceae

Osušene cvijetne glavice kamilice.

Dvije vrste cvijetova: tubuliflorni - žuti cjevasti cvjetići,
liguliflorni - bijeli jezičasti cvjetić.
Bere se kada su cvijetovi potpuno zreli, ali dok su još čvrsti da
se ne raspadnu žuti cvjetići. Poslije branja suši se u hladnom jer
jako brzo gubi eterično ulje (1 godina - 50% manje). Bere se
uglavnom ručno. Strojevima samo kod visokih biljaka. Ne
smidje se brati po toplom i sunčanom vremenu jer se glavica
“zapali” - do|e do enzimatskih promjena i ona potamni.
Patvorine: Matricaria inodora, Matricaria matricarioides, M. discoidea,
Anthemis
arvensis, A. nobilis, Tanacetum parthenium.
Cvjetište kamilice je čunjasto i šuplje. One ne sadrže terpene.
Sastojci:
 0,4-1,5% eteričnog ulja: ciklički seskviterpeni
(kamazulen, bisabolol)
 poliini (en-in-dicikloeteri - spiroeteri)
 Kamazulen nastaje iz proazulena tzv. matricina

OCOCH3 CO2
H2 O
HO CH3 COOH
O
HOOC KAMAZUL E N

O
P ROAZUL E N KAMAZUL E NKARBONS K A
( MAT RI CI N) K I S E L I NA

 Lipofilni dio kamilice: eterično ulje.

 Hidrofilni dio kamilice: kumarini - umbeliferon,
herniarin.
 apigenin, patuletin, luteolin, glikozidi.

Ima kamilica koje ne daju eterično ulje plave boje, ali su isto vrijedne jer
sadrže spojeve koji su jednako vrijedni i imaju odre|eno djelovanje.

Djelovanje i primjena: Eterično ulje ima antiflogistički učinak

(kamazulen, bisabolol, spiroeteri) i jedino je koje se može stavljati na
kožu jer ne izaziva iritaciju kao druga eterična ulja.
Bisabolol ima antipeptički i antiulcerozni učinak.
Eterično ulje kamilice bez kamazulena ima antiflogistički i spazmolitički
učinak.
Dolazi kao tekući ekstrakt, tinkture i čajne iscrpine. Za inhalacije kod
upala usne šupljine i dišnih puteva, a može služiti i kao spazmolitik kod
spastičkih stanja, upala g.i.t., te kod dispeptičkih poteškoća.

DROGE S FENILPROPANSKIM TIJELIMA

Calami rhizoma
Podanak iđirota
Acorus calamus L., Araceae
Cvijet kao klip. Kod nas se razmnožava samo vegetativno, a u toplijim
krajevima putem sjemenki. Podanak se sabire u jesen.

Biljka Jugoistočne Azije. Najveći izvoznik Japan, raste obalno uz

tekuće i stajaće vode. Odreže se korijen i nadzemni dijelovi:
ožiljci na podanku, valovit, neravan.
Sastojci: OCH3

 eterično ulje 3-5% (u uljenicama OCH3

aerenhima):
• asarion i izo-
eugenolmetileter H3 CO
 monoterpeni: mircen, kamfor
 seskviterpeni: kariofilen, humulen,
kerkumen, β-ASARION
• kadinen, akoragermakon,
akaron.

Ova vrsta ima kromosomske rase:

 diploidne (Sjeverna Amerika)
 triploidne (Europa)
 tetraploidne (Istočna Azija)
Veći stupanj polipladije - više eteričnog ulja (7-8%).
 gorke tvari akoron i izopmeri, neoakoron, kriptoakoron
 gorki glikozid akorin
 4,7 dekadienal - miris jako mala količina i izuzetno
osjetljiv
 trjeslovine (adstrigensi).

Djelovanje i primjena: Tinkture i suhi ili tekući ekstrakti za želučane

poteškoće, kolagoga,
amarum, aromaticum, gargaricum.

Caryophylli flos
Klinčićev cvijet
Syzygium aromaticum (L.) M.et L.M.Perry (Eugenia caryophyllata Thunb.)
Jambosa caryophyllus (Spreng.) N., Myrtaceae

Domovina Filipini i tropska područja Afrike i Australije.

Najveći izvoznici Madagaskar i Mauricius.
Zimzeleno drvo. Cvijet je cvat., Cvjetići imaju čašku dugu 15 mm, 4 lapa
crvene boje i 4 bijele latice. Jako pažljivo se beru kao mladi pupoljci i
pažljivo suše na otvorenom, a tokom sušenja cijeli cvijetić postaje sme|e
boje.

Sastojci:
• eteričnog ulja 15%: različiti fenoli i acetugenol čine 80%
• flavonoidi
• fenol-karbonske kiseline
• trijeslovine
• masno ulje
Djelovanje i primjena: Začini, aromatikum (u kombinaciji s galangae
rhizoma, cinnamomi
cortex, melisa officinalis). Dolazi kao Species aromatica,
Tinctura
aromatica, Spiritus melise comp.

Caryophylli aetheroleum
Klinčićevo eterično ulje

Destilacijom iz droge caryophylli flos. Teži od vode - destilacija s

ksilenom tj. destilacija s vodenom parom u ksilenu.

Žute boje, a pri najmanjem doticaju sa zrakom posme|i.

Sastojci:
• eugenol (4-alil-2-metoksifenol) 80-85%
• aceteugenol 10-15%
• α i β kariofilen 5-12%
• kariofilenepoksid
• metil, heptil keton - odgovoran za miris

OR

OCH3

H
H

E UGE NOL A K ARI OF I L E N B KARI OF I L E N

Djelovanje i primjena: Anestetik, dezinficijens (u stomatologiji za

umrtljivanje živaca i za
dezinfekciju zubnog korijena, za smirivanje bolova kod
upaljenog
zubnog mesa).
Dolazi u kapima za zube, vodama za usta i pastama za zube.
Antiflogistici - u terapiji reume.

Eugenol i aceteugenol koče sintezu prostaglandina. Eugenol

djeluje i antivirusno a aceteugenol i kariofilen imaju
spazmolitički
učinak na glatku muskulaturu dišnih puteva i crijeva.

Anisi fructus
Anišev plod
 Pimpinella anisum L., Apiaceae

Osušeni plod aniša. Plod obrnuto kruškoliki, kalavac (2 merikarpa)

izvana sivkastozelen, dlakav.
Domovina Mala Azija, Afrika, Egipat, raste i kod nas.
Puno ih je i mora se paziti da nema primjese Conium maculatum
- sadrži otrovni alkaloid kanin, hiosciamus nige (crna bunika).
Sastojci: OCH3

• eteričnog ulja trans anetol 2%

• masno ulje
• ugljikohidrati
• proteini

T RANS ANE T OL
Djelovanje i primjena: Ekspektorans, spazmolitik
Species pectorales, Species laxantes, Species carminativae.
Ne upotrebljavati drogu u vrijeme trudnoće, osim kao začin.

Anisi aetheroleum
Aniševo eterično ulje

Destilacija vodenom parom iz anisi fructus.

Sastojci:
• trans anetol 80-90% (p-propenil anisol)
• metilkarvakrol (estragol)
Miris aromatičan, okus slatkast. One s više izomera metil karvakrola
gube slatkasti okus.
Dianetol - u njega prelazi trans anetol zbog lošeg čuvanja.
Ima estrogeno djelovanje (nepoželjno).
CH3
OCH3
CH2

H3 CO C C OCH3

CH2

CH3

T RANS ANE T OL DI ANE T OL

Djelovanje i primjena: Sekretolitik, spazmolitik, ekspektorans,

karminativ.
Sastavni dio različitih preparata protiv kašlja.
Liquor amonii anisatus - jaki sekretolitik.
 Anisi stellati aetheroleum
Eterično ulje zvjezdastog aniša
Illicium verum Hooker fil., Illiciaceae

Drvo do 20 m sa izrazito bijelom korom. Eterično ulje smješteno je

samo u perikarpu. Prije se smatralo patvorinom.
Plod je u obliku zvijezde.
Domovina Kina. Raste samo u tropama.
Sastojci:
• eterično ulje 10% trans anetol, dianetol.
Djelovanje i primjena: Sekretolitik, spazmolitik, ekspektorans,
karminativ.
Za ovo eterično ulje važna je točka skarutnjivanja a to je +15-
+19oC.
To su prava prirodna ulja. Tome dosta pridonosi trans anetol jer se
skrutnjava na +21oC.

Foeniculi fructus
Komoračev plod
Foeniculum vulgare Mill., Apiaceae

Domovina Mediteran.

Sastojci:
• eteričnog ulja 4% trans anetol, metilkarvakrol
• flavonoidi
• kumarini
• steroli

Djelovanje i primjena: Sekretolitik, spazmolitik, ekspektorans,

karminativ.
Species laxantes, Aqua foeniculi - očna vodica.

Foeniculi aetheroleum
Komoračevo eterično ulje

Sastojci:
• fenhon 20% (zato nema slatkast okus) O
• trans anetol 50-60%
• metilkarvakrol
• anisaldehid
• fenikulin
F E NHON
Djelovanje i primjena: ekspektorans, stomahik, karminativ.

Cinnamomi cortex
 Cimetova kora
Cinnamomum zeylanicum Ness. (C. ceylanicum Blume)
Lauraceae

Droga se uzgaja na Cejlonu, u Japanu, Vijetnamu, Javi.

Dolazi u obliku dugih savinutih komada 10-20 cm dugih, tankih,
debelih 1-2 mm kojima je uklonjen veći dio primarne kore.
Kora se odmah zavija i to jedna oko druge, bjelkaste je boje,
spajanjem postaje crvenosme|a zbog flobafena. Ostale se
smatraju
patvorinama: C. aromaticum - kineski cimet
C. jburmanii - javenski cimet
C. loureirii - sajlanski
Sastojci:
• eterično ulje 0,4-8,0%
• sluzi
• trjeslovine
• ugljikohidrati
• kumarini
Djelovanje i primjena: Aromatikum, korigens okusa i mirisa, karminativ,
antiseptik
Tincdtura aromaticae, Tinctura cinnamomi

Cinnamomi aetheroleum
Cimetovo eterično ulje

Destilacija droge Cinnamomi cortex.

Svijetložuta tekućina izrazito aromatična mirisa, slatkastog okusa koji
pomalo peče.
Sastojci:
• cimetni aldehid 65-75%
• eugenol
• transcimetna kiselina 5-
10%

CHO COOH
CI ME T NI AL DE HI D T RANS CI ME T NA KI S E L I NA

Cinnamomi cassiae aetheroleum

Sastojci:
• cimetni aldehid
• o-metoksi-cimetni aldehid
• kariofilen
• metil-o-kuminaldehid - mirisna voda kineskog cimeta
Razlika prema testu florescencije i tankoslojne kromatografije.
Kineski cimet sadrži kumarine koji dodatkom OH floresciraju
plavozeleno.
Djelovanje i primjena: Korigens okusa i mirisa, kod menstrualnih
tegoba.

Petroselini fructus (radix)

Peršinov plod (korijen)
Petroselinum crispum (Mill.)N.ex A.W.Hill. subsp. crispum
Petroselinum crispum subsp. tuberosum (Bernh. ex Rich.)
Apiaceae

Plodovi maleni, 2 mm dugi, duguljasto jajoliki ili kruškoliki sivkasto

zeleni, često se patvore sa plodovima indijskog peršina koji ima
timol
i sa apium graeoleus (celer).
Domovina Mediteran.

Sastojci:
• eterično ulje 4-6%: apiol, miristicin, 1 alil-2,3,4,5-
tetrametoksibenzol.
Dolazi u obliku puno kemijskih vrsta.
Ako ima 60-80% apiol - apiolska rasa,
55-75% miristicin - miristinska rasa,
50-60% alil tetrametoksibenzol - alil tetrametoksi benzol
rasa.

OCH3
O O
OCH3 OCH3
OCH3 O OCH3 O

OCH3
OCH3

AP I OL MI RI S T I CI N AL I L T E T RAME T OKS I BE NZOL

Korijen 20 cm dug, širine 2 cm blijedožute do crvenosme|e boje.

Sastojci:
• eterično ulje 4-6%: apiol, miristicin,
Djelovanje i primjena: Na osnovu apiola i miristicina spazmolitik.
Diuretik - aprol, aprin (flavonoidni glikozid).
Eterično ulje kod menstrualnih tegoba i dismenoreja (zbog
aprola)
- učinak na uterus, u većim količinama aprol djeluje kao
abortiv.

SMOLE I BALZAMI
 Balsamum peruvianum
Peruanski balzam
Myroxylon balsamum (L.) Harms var. pereirae (Royle) Harms
Fabaceae
Dobije se tako da se kora u širini od 5 m ukloni pri bazi, a zatim se taj
ozljeđeni dio spaljuje s bakljama da se biljka još jače ozljedi
i da se dobije balzam.

Prije iz Perua, ali su stabla umrla od maltretiranja i danas se

proizvodi u zemljama Centralne Amerike, Kuba, Panama,
Meksiko.
On je tekuć, ne ljepi se, no razvlači se u niti, crvenkasto sme|, na
zraku se skrućuje.
Patvorine: Terpentin, kolofoni i drugi.

Sastojci:
• cinamein 35-65%: smjesa estera esterbenzojeve kiseline i
benzilnog
alkohola i estera cimetne kiseline i benzilnog alkohola
• α i β nerodiol 3-5%
• vanilin - aromatičan miris

Djelovanje i primjena: Zbog ovih estera koriste se kod rana koje teško
zacijeljuju jer
ubrzavaju granulaciju ulkus prupis, ragade po prsima, smrzotine
kod seboreje, kao ekspektorans. Većina balzama pri zagrijavanju
razvijaju još aromatičniji miris pa se rabe pri ka|enju.
Vrlo često uzrokuje alergijske reakcije na koži.

Balsamum tolutanum
Tolu -balzam
Myroxylon balsamum (L.) Harms var. balsamum, Fabaceae

Samo u sjevernom dijelu Južne Amerike. Zato su oba jako cijenjena stabla
jer je potrošnja velika.
Dobiva se zarezivanjem u obliku slova “V”, zarezi jedan iznad
drugog. Balzam je crveno sme|, izrazito krt i lako pre|e u prašak.
Sastojci:
• cinamein 7-8%
• smole 75-85%: esteri benzojeve i cimetne kiseline s
tolurezinotanom

Djelovanje i primjena: Zbog ovih estera koriste se kod rana koje teško
zacijeljuju jer
ubrzavaju granulaciju ulkus prupis, ragade po prsima, smrzotine
kod seboreje, kao ekspektorans. Većina balzama pri zagrijavanju razvijaju
još aromatičniji miris pa se rabe pri ka|enju. Vrlo često uzrokuje alergijske
reakcije na koži. Puno se patvori.
 Benzoe (Resina benzoe)
Benzojeva smola
Styrax tonkinensis (Pierre) Craib ex Hartw.(Siam benzoe)
Styrax benzoin Dryander (Sumatra benzoe), Styracaceae
Patološki produkt. U početku teče bjelkasto žuta smola (baci se, a tek
kasnije se dobija dobra za uporabu). Sakuplja se druga, a kasnije
zbog dodatnih tvari ne valja.
Raste u tropskim prašumama
Sastojci:
• koniferilni benzoat 60-70% (lubanolbenzoat)
• cinamilbenzoat 2%
• benzojeva kiselina 10-20%
• vanilin 1-2% - miris
Kofein - glikozid koji dolazi u biljci i stvara se u kambiju. S enzimima u
biljci se razgradi u koniferilni alkohol. Njega biljka ugra|uje u lignane. Ako
se biljka ozljedi dolazi do patološkog procesa tj. ne stvaraju se lignani već
se komiferilni alkohol spaja s benzojevom kiselinom i stvaraju koniferilni
benzoat (on nastaje samo u drogi). Zagrijavanjem miris se pojačava i
postaje aromatičniji.
Djelovanje i primjena: Ekspektorans
Tinctura benzoe

Myrrha
Mira
Commiphora molmol Engler, Burseraceae
Osušeni sok koji curi s grana i drveta commiphora sp. Čuva se nad
vapnom zato jer lako dolazi do oksidativnih promjena i navlači
vlagu.
Ne smije biti na svijetlom mjestu.

Biljka raste u Etiopiji, Saudijskoj Arabiji, Indiji na Tajlandu.

Sastojci:
• eterično ulje 2-10%: seskviterpenski alkoholi, furanoseskviterpeni
(germakran, eleman, endesman, gvajan),
• smole 25-40%
• α, β i δ komiforna kiselina
• sluzi

Djelovanje i primjena: Adstringens kod upala zubnog mesa i

paradentoza, upala usne
šupljine općenito. Dolazi u obliku myrhae tinct. Kao
ekspektorans,
karminativ, antiseptik i antiinflamacijsko sredstvo.

HETEROZIDI

DROGE S FENOLSKIM HETEROZIDIMA

 Uvae ursi folium
List medvjetke
Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng, Ericaceae

OR

Osušeni listići medvjetke su tamnozelene boje

do blago žućkastosmeđe.
Medvjetka je rasprostranjena u cijeloj Europi; u
sjevernim dijelovima nalazimo je u nizinama, u O GL UKOZA
južnijim dijelovima Eurpe isključivo je u
R=H ARBUT I N
planinama. R=CH3 ME T I L ARBUT I N

Patvorine: Vaccinium vitis idaea

Vaccinium myrtillus
Pyrus communis
Bergenia crassifolia
Viburnum prunifolium
Buxus sempervirens
Sastojci:
• arbutin: derivat hidrokinona
• metil arbutin; derivat metilhidrokinina - beta glukozidna veza
• 2, O - galoilarbutin
• 6 acetilarbutin
• hidrokinon - tokom uskladištenja lako polimerizira (sme|e boje).
Droge iz sjevernih krajeva izrazito s arbutinom dok iz Srednje
Europe
u omjeru 1:1.
• hiperozidi - flavonoidi
• monoterpeni - iridonidi
Djelovanj Uroantiseptik u Species urologicae. Zajedno u diuretičkim
e i drogama jer se mora piti na litre. Metil arbutin i arbutin nisu
primjena: farmakološki djelotvorni. Prolazom kroz organizam
hidroliziraju se u hidroksikinon koji se izlučuje bubrezima ili
ester sumporne kiseline. Ovi produkti se u lužnatoj mokraći
razgra|uju pri čemu se oslobodi hidrokinon koji dezinficira
mokraću u mokraćnom mjehuru. Sa sodom bikarbonom se
povećava lužnatost mokraće i bolje je iskorištenje.
Trjeslovine u većoj količini podražuju sluzokožu.

Salicis cortex
Kora vrbe
Salix alba L., Salix fragilis L.
Salix viminalis L., Salicaceae
Droga se sakuplja sa grana dvogodišnjih biljaka.
Sastojci:
 • salicin
• salicilni alkohol (saligenin)
• salicilni derivat najčešće acetilirani fragilin, salikortin, populin
• dolazi često kao glikozidi, katehinske trjeslovine, flavoni
(naringenin;
izokvarcetin)
O
O

CH2 OH C
CH2 OH H2 C
HO

OR O GL UK OZA
O GL UKOZA

F RAGI L I N
P OP UL I N S AL I CI N S AL I KORT I N

Djelovanje i primjena: Kod reumatskih čajeva kod fibroznih upala i

prehlada.
U prometu u komadima 12-15 cm, 1-2 široki i približno 1 mm debeli.
Salicin nema antiflogistički učinak. Tek u organizmu nakon uzimanja
salicilni alkohol se oslobode, a onda pre|e u salicilnu kiselinu koja je
nosioc antipiretičkog učinka. Blago nadražuje sluznice pa se rabi
kao lako topljiva natrijeva sol. Danas se više koristi acetilsalicilna
kiselina.
Koči sintezu prostaglandina (medijatori upale) tj. ciklooksigenazu i
lipooksigenazu.

DROGE S FLAVONOIDIMA

Crataegi flos (folium cum flore, fructus)

Glogov cvijet (list s cvijetom, plod)
Crataegus monogyna Jacquin, Crataegus oxyacantha
(C. Laevigata (Poiret)DC, Rosaceae

Glog je grm raširen po cijeloj HO

Europi, a najviše na Balkanu. OH

Sastojci:
CH2 OH

• hiperozid 0,7% O
RO
• kvercetin OH
• rutin
• viteksin HO O
• viteksin 2 ramnozid=flavonoidi,
procijanidni i to dimerni spojevi
flavonoidne kis.
O
OH
VI T E KS I N
Djelovanje i primjena: Tonik za oslabljeno srce, a naročito staro gdje se
ne preporučuju glikozidi digitalisa. Snizuje krvni tlak, poboljšava
cirkulaciju krvi.
Mehanizam djelovanja: nije isti kao digitaloidi tj. on djeluje indirektno na
srce, širi koronarne žile i povećava prokrvljenost miokarda. Za djelovanje
bitni procijanidini koji povećavaju permeabilnost staničnih organela koji
su spremnici za kalcij. Propusnost se povećava i oni više ulaze, a time se
povećava snaga kontrakcije i koronarni protok.

Cardui mariae (Silybi mariae) fructus

Plod sikavice
Silybum marianum (L.) Gaertn.
(Cardus marianus L.) Asteraceae

Biljka je bodljikava, listovi sa bjelkasto išarani, cvijet ljubičast.

Sastojci: silimarin: kompleks silibin (silibinin), silidianin, silikristin.
Ovi su spojevi flavonolignani. Svi oni se sastoje iz toksifolina
vezani za konifelirin alkolol na različite načine.

Djelovanje i primjena: Ovaj kompleks djeluje antagonistički in vivo i in

vitro na različite
tvari koje djeluju štetno na jetru npr. CC14, tioklorugljik,
tioacetamid, glukozamin i etanol.
Silimarin djeluje profilaktički. Jedini preparat koji djeluje na hepatocite.
Može se piti koliko treba. U velikim dozama silimarin nije štetan. Djeluje i
kurativno kod hepatitisa i ciroze jetre - bitno jer se jedino tako liječi.

Djeluje kao antidot kod trovanja s gljivanja.

Arnicae flos
Brđankin cvijet
Arnica montana L., A.chamissonis subsp.foliosa Less.
Asteraceae

Cvijetovi bez čaške ili otvoreni s čaškom.

Druga varijanta: Arnicae flos cum receptacula

Cvijetić je tamnožute boje zbog flavonoida.

Sastojci: 0,4-0,6% flavonoida: izokvercitin, astragalin, Luteolin 7-

glukozid;
0,2% eteričnog ulja (timol i azulen): 0,3% seskviterpenskih
laktona
(helenalin)=helenalin.

Djelovanje i primjena: Tinctura arnicae i u obliku masti koje djeluju kod

upala i za
zacijeljivanje rana (eksterno).
Interno: zbog helenalina - antiflogistik, antiseptik i analeptik
 (za disanje - ekscitans).

Pri duljoj i većoj upotrebi: kardiotoksičnost (gotovo nikad, jer ne ide kao
automedikacija).

Ginkgo folium
List ginka
Ginko biloba L., Ginkgoaceae

Sastojci:
• O-acil-glikozid: acetilirani glikozidni derivat kvercetina, kemiferola
• biflavonoidi: gigetin, izoginkgetin
• diterpenski trilaktoni: ginkgolid A,B,C
• seskviterpeni: bilobalid A
Mora biti standardiziran na flavonoide. Ekstrakt ginkga širi krvne žile,
poboljšava perifernu arterijsku cirkulaciju krvi (i to cerebralno) tj.
cerebdralnih arteriosklerotičnih i dijabetičkih teškoća u cirkulaciji.

Djelovanje i primjena: Pri promjenama na krvnim žilama. Uglavnom

preparate uzimaju
stariji, ali i mla|e osobe jer prokrvljuju mozak. Liječi migrenu,
djelovanje kauzalno, a ne analgetsko.

KUMARINI

Kumarini su derivati benzoalfapiraoa. Kumarini u biljci dolaze glikozidno

vezani, a osloba|aju se postupkom sušenja ili venenja biljka.

Razlikuju se: OH OH

• jednostavni kumarini CH2

• dikumaroli
• fumarokumarini
• piranokumarini O O
O O
• ostali (aflatoksini)
DI KUMAROL
Dolaze u porodicama: Apiaceae, Solanaceae, Rutaceae, Lamiaceae

Kumarini mogu pospješiti rast korijena biljke (fiziološko djelovanje),

dolaze
kao korigensi okusa i mirisa. Često u duhanu i imaju
antiflogistički
učinak, spazmolitički, centralno sedativno (u pušenju),
baktericidno,
venotonizirajuće, dolazi u preparatima za sunčanje jer
apsorbiraju UVB područje (280-315 nm), koje je odgovorno za
stvaranje
eritema prilikom sunčanja, zatim UVA područje (315-415 nm),
apsorbiraju neznatno, a to je područje od kojeg koža tamni.
DIKUMAROLI

Nisu u biljci genualno, već nastaju u vlažnom biljnom materijalu

djelovanjem bakterija. Sprječavaju stvaranje protrombina i djeluju kao
antikoagulansi, te se daju sa preparatima za sprečavanje tromboze. Po
uzoru na prirodne dijumarole načinjeni su svi sintetski antikoagulansi.

FURANOKUMARINI

Najpoznatiji je psolaren, bergapten, ksantotoksin, imperatozin, angelicin,

pimpinelin, izopimpinelin. Imaju fotosenzibilizirajuće djelovanje samo
kada se nalaze na koži i do|u u doticaj sa UV zračenjem (ineče nemaju). 7-
12 sati nakon zračenja dolazi do pojave eritema, a nakon 1-2 dana
pojačano se stvara melanin koji se jzadržava jako dugo i nastaju sme|e
mrlje koje se isto dugo zadržavaju.

O O
O

ANGE L I CI N R=H
P I MP I NE L I N R=OCH3

Primjenjuju se u liječenju anomalija u pigmentaciji kože. Terapija se

sastoji u stvaranju melanina. Uspješnost terapije ovisi o
ispravnom
doziranju UV zračenja. Koristi se i u liječenju psorijaze. preparati
se
daju lokalno ili interno 2 sata nakon aplikacije ozračuje se sa UV
zračenjem.

PIRANOKUMARINI

Uporabu nalaze kao vazodilatatori.

DROGE S KUMARINIMA

Ammeos visnagae fructus

Plod španjolskog morača
Ammis visnaga (L.) Lamarck, Apiaceae
Biljka raste u Sredozemlju, Egipat, Maroko, Tunis.
Plodići su sitni, jajoliko eliptičnog oblika, 0,15-0,90 mm široki,
2-2,5 mm dugi. Često se zamjenjuju sa ammi majus (moracin).
Sastojci:
• piranokumarini: visnadin, sanidin
 OCH3 O

O O R2

R1

KE L I N R 1 =OCH3 R 2 =CH3
VI S NAGI N R 1 =H R 2 =CH3
KE L OL R 1 =H R 2 =CH2 OH
KE L OL GL UKOZI D R 1 =H R 2 =CH2 OC 6 H1 1 O' 5

• furanokumarini: kelin, visnagin, kelol, kelol-glikozid

Djelovanje i primjena: Droga širi koronarne žile pa se upotrebljava kao

koronarni
vazodilatator. Kelin i njegovi derivati smiruju glatku
muskulaturu
bronha, želuca, probavnog trakta, mokraćnih puteva pa se
upotrebljavaju kod želučanih, probavnih i bubrežnih kolika.

Ammi majoris fructus

Plod morača
Ammi majus L., Apiaceae
Plodići su sitni, 0,5-0,75 mm široki, oko 2 mm dugi.
Sastojci:
• furanokumarini: bergapten, ksantotoksin, imperatorin,
izopimpinelin

O O O

OR
KS ANT OT OKS I N R=CH3 CH3
I MP E RAT OKS I N R= CH2 CH C
CH3

Djelovanje i primjena: U liječenju leukodermia.

DROGA S IRIDOIDIMA
 Valerianae radix
Odoljenov korijen
Valeriana officinalis L., Valerianaceae

Korijen i rizoma skupljaju se samo od dvogodišnje biljke. Najbolje

čuvanje droga in toto, nakon jedne godine valepotrijati padnu na
1/3.
Dobro čuvanje u organskim otopinama.
Sušenje droge obavlja se na 40oC.
Domovina je Europa i Sjeverna Azija.
Sastojci:
• Eterično ulje (formilizovalerijanat - blagi sedativ)
• Sedativi
• Heterozidi (velerozid)
• Valepotrijati (iridoidi): esteri octene, izovalerijanske i
β-acetiloksivalerijanske kiseline sdterpenoidnim trovalentnim
alkoholom
tipa iridoidnog ciklopentana - C pirana. Na 60oC raspadaju se
valepotrijati.

H
C 2 H5
COOH

H3 C
O
H
VAL E RE NS KA KI S E L I NA

VAL E P OT RI J AT S E S KVI T E RP E N

Djelovanje i primjena: Sedativ, snižava krvni tlak, djeluje protiv

tjeskobe, kod
predmenstrualnih napetosti. Valerinska kiselina
(seskviterpen), jači
spazmolitik od papaverina. Djeluje tako da produljuje
djelovanje
inhibitornih neurotransmitera.

DROGE S TIOGLIKOZIDIMA

Sinapis nigrae semen

Sjeme crne gorušice
Brassica nigra (L.)Koch, Brassicaceae
Plodici su maleni, okrugli, promjera oko 1,5 mm, tamnocrvenosmeđe
boje. Sabiru se potpuno zreli, ali kojuške ne smiju biti raspucale.
Sastojci:
 • tioglikozid: sinigrin (1,2%)
Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens pa se upotrebljava u liječenju
reume i neuralgija.
Ddroga je oštro palećeg okusa jer izaziva jaku hiperemiju,
mora
se paziti na doziranje da ne do|e do oštećenja kože.
U svijetu se najviše uzgaja u prehrambene svrhe, senf.

Sinapis aetheroleum
Eterično ulje crne gorušice

Dobiva se destilacijom vodenom parom iz plodova crne gorušice (iz

samljevenih sjemenaka). Nakon deoleiranja i maceriranja vodom u
trajanju od 2 sata na temperaturi 30-40oC.

Sastojci: Sinigrin se pri povišenoj temperaturi nakon ozljeda tkiva cijepa

djelovanjem enzima mirozinaze (tioglukozidaza) u tzv. gorušičino
ulje
(još se zove alil gorušičino ulje, 92% alilnog izotiocijanata), uz alil
gorušičino ulje nastaje sulfatna kiselina i glukoza. To se ne doga|a
u
živoj biljci jer su sinigrin i mirozinaza u odvojenim stanicama.

Sinapis albae semen

Sjeme bijele gorušice
Sinapis alba L., Brassicaceae

Sjemenke su svijetlosmeđe boje.

Sastojci:
• sinalbin (1,5-2,5%)
• p-hidroksibenzil gorušičino ulje
Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens, ali djeluje blaže pa se interno
više upotrebljava.

DROGE S POLISULFIDIMA

Alli sativi bulbus

Lukovica bijelog luka
Allium sativum L., Alliaceae

Sastoji se iz jajolikog duguljastog glavnog luka

i 5-15 sporednih (češnji) koji su obavijeni
kožastom opnom. O

Domovina češnjaka Južna Azija, rasprostranjen

u Srednjoj i Istočnoj Europi. S
S

AL L I CI N
Sastojci:
• aliin - alicin - ajoen (vinil(4H)ditiin)
Alicin ima izražen bakteriostatski učinak. Može se destilirati
vodenom parom i ima karakterističan miris. U biljci alicin ne
postoji pa sam češnjak nema miris. On nastaje iz bezbojne
predstepenice allina djelovanjem enzima (allin liaze - allinaze). Uz
prisustvo vode - nusprodukti uz alicin sa amonijakom i pirogrož|
anom kiselinom. Allin nema miris, nema bakteriostatski učinak i
topljiv je u vodi. Put od allina do alicina odvija se u organizmu
nakon uzimanja češnjaka. Javlja se neugodan miris izdaha.
Isparava se putem kože. Preparati su mikrokapsulirani. Alicin je
nestabilan i dalje se raspada u polisulfide od kojih je najznačajniji
dialil-disulfid. Nastaju i ajoeni. Češnjak sadrži i flavonoide,
vitamine B, vitamin C. Alicin djeluje bakteriostatski u razrije|enju
1:100.000.
1 mg alicina iznosi 10 mikrograma penicilina i time premašuje u
svom baktericidnom djelovanju fenole.

Djelovanje i primjena: Kod infekcija probavnog trakta. Češnjak sadrži

supstance koji
snižavaju lipide, djeluju kod arterioskleroze kao
antihipertenzivi i
djeluje kočeći agregaciju trombocita i sprečava bilo koji oblik
tromboze.

Alli cepae bulbus

Lukovica crvenog luka
Allium cepa L., Alliaceae

Sastojci:
• cikloallin, daje estere tiosulfinske kiseline
• izomer alicina - propantial-S-oksid (spoj odgovoran za suženje)

Djelovanje i primjena: Kod prehlada vezanih za izlučivanje sekreta iz

nosa, posebno
djeluje na sluznicu nosa. U farmaceutske svrhe antiasmatik.

DROGE S ANTRAKINONSKIM GLIKOZIDIMA

Aloe
Aloj
Aloe ferox Mill., A. africana Mill.,
Aloe spicata Baker, Aloe perry Baker,
Aloe barbadensis Mill./A. vera L.), Aloeaceae (Liliaceae)

Sve ove vrste su izrazito kserofilne vrste, rastu na visokim

 temperaturama, na suhim stepskim područjima. Samonikle dolaze
u
području Afrike, a uzgajaju se u Indiji, Americi i nešto malo u
Europi.

Trgovačka imena:
Kap-aloe, Natal-aloe - južnoafričke droge
Socotra-aloe, mokka-aloe - istočnoafričke droge
Musumbra-aloe - po cijeloj Indiji
Curacao-aloe, barbados-aloe - Zapadna Indija

Listovi su debeli, mesnati, bodljikavi sa debelom kutikulom. Za

dobivanje droge uzimaju se uvijek donji veliki listovi da droga
ne presuši. Listovi se slažu na udubljenja na gove|u, konjsku ili
kozju kožu i nakon nekoliko sati iz njih spontano (iz aloe
stanica) ističe sok.
Aloe sok se ugušćuje: uparavanjem - u bakrenim posudama na
otvorenom pri čemu se dobiva crna droga koja se naziva aloe
lucida (izrazito lijepa sjajna); uparavanjem na suncu pri čemu
dolazi do izlučivanja kristaliničnog aloina, ima izgled poput
jetre, aloe hepatica. Vdećina farmakopeja propisuje aloe lucida.
Sastojci:
• aloin (10 C glukozid aloeemodin antron); aloinozid.
Nisu u kozmetičkim preparatima.

OH O OH OH O OH

CH2 OR
CH2 OR
H H H

O H
OH O
OH

OH
CH2 OH
HO
HO
HO
AL OI N A R=H AL OI N B
AL OI NOZI D A R=A L RAMNOZA AL OI NOZI D B

U: Aloe-vera i aloe barbadensis se koriste u kozmetici:

antracenski
derivati su u njima prisutni u tragovima, a dominiraju
polisaharidi, aminokiseline i vitamini. Aloe uklanjaju izrasline,
koče rast tumorskih stanica (u kulturama stanica). Kao
sredstvo za čišćenje i to kao purgans kod različitih kroničnih
opstipacija. Mora se naglasit da se uzima više puta dnevno u
manjim dozama, a u većim dozama izaziva jaku hiperemiju
zdjeličnih organa pa se zato kod akutnih slučajeva ne daje.
Kontraindicirana kod graviditeta, hemoroida, menstruacije.
Aloe dolazi u obliku pilula i dražeja. U tekućim oblicima ne
 dolazi. Oni se mogu pripremati. Aloe je strašno gorak pa se
tekući oblici ne mogu upotrebljavati. DOZE: 0,1-0,2 grama.

Sennae folium
Senin list
Cassia angustifolia Vahl.
Cassia acutifolia Delile (Cassia senna), Caesalpinaceae

Obje vrste su afričke biljke, ali se C. angustifolia uzgaja u Indiji (Tinnevely

sena), C. acutifolia Sudan, Egipat, Aleksandrija (Aleksandrina sena).

C. angustifoliae mahune su duge oko 4-4,5 cm, a oko 1,8 cm široke i

smeđe.
C. acutifolia su manje 3-5 cm, a 2,5 cm široke i zelene.

Patvorine: C. auriculata, C. italica, C. montana

Sastojci:
• diantron 8,8 diglukozid - senozid A,B,C,D iz reinantrona
• heterodiantron 8,8 diglukozid - senozid C i D
Aloe - emodin antron i renin antron - dobivaju se C i B senozidi,
sena sadrži velike količine smole koja je odgovorna za nastajanje
grčeva i zato se mora ekstrahirati i dobivamo drogu sennae folium
sine resine (bez smola).
Kasnije je utvr|eno da grčeve ne izazivaju smole, nego povećane
koncentracije sastojaka sene, pa se ono mora uzimati višekratno.

Djelovanje i primjena: Kod uzimanja malih doza nema djelotvornosti,

pa se mora pronaći
optimum. Obavezno se uz senu primjenjuju spazmolitici.
Čiraši ne
smiju upotrebljavati senu. Djeci se ne smije davati sena. Daje
se
samo sennae fructus (foliculi). To su plodići, a dobivaju se od
obje
vrste sene. U narodu se naziva majčino lišće.DOZA: 0,5-2,0
grama.

Sennae fructus (Folliculi sennae)

Senin plod

Osušeni plodovi (mahune) vrsta C. angustifolia i C. acutifolia koji dolaze

in toto (jer bi inače ispale sjemenke iz mahune).

Sastojci:
• jednako kao i kod Sennae folium

Djelovanje i primjena: Iako sena djeluje laksativno blaže nego krkovina,

ima ljudi koji su
 osjetljivi i na senu. Plodovi djeluju blaže jer imaju manje
smola pa
se upotrebljavaju u dječijoj praksi i u gerijatriji.

Frangulae cortex
Kora krkavine
Rhamnus frangula L.(Frangula alnus Mill.)
Rhamnaceae

Kora skinuta sa mladih grana i grančica ove vrste. Skida se u

proljeće i tokom jednog dijela ljeta jer tada su u drogi sadržani
antranoli, a u jesen antrakinoli. Antranoli su 10 puta djelotvorniji
od antrakinola.
Droga se ne smije upotrebljavati svježa. Mora odležati barem jednu
godinu, jer svježa izaziva mučninu, proljev i povraćanje. Zagrijavanjem
na određenim temperaturama može se skratiti vrijeme stajanja.

Sastojci:
• glukofrangulin A i B (A emodin 6 alfa ramnozil 8-O-beta D-
glukozid):
frangulin A i B

OR O OH
OR O OH

O CH3
O CH3
AP I OZA O
O
RAMNOZA
GL UKOF RANGUL I N B R=GL UKOZA
GL UKOF RANGUL I N A R=GL UKOZA F RANGUL I N B R=H
F RANGUL I N A R=H

Patvorine: Rhamnus fallax, R. cathartica

Djelovanje i primjena: Laksans, sredstvo za čišćenje u malim dozama

Rhamni catharatici fructus ima blaže djelovanje.
Antracenski derivati djeluju u debelom crijevu, reducirani oblici
nastaju u debelom crijevu aktivnošću bakterija (E. coli).
U organizmu je cilj prevesti u reducirani oblik

Rhamni purshiani cortex

Kora američke krkavine
Rhamnus purshianus De Candolle,
(Frangula purshiana (DC) A.G. Cooper)
Rhamnaceae

Kora se skida s mladih grana i grančica stabla visokog 20 m.

Skida se od 4.-8. mjeseca. Droga je debela oko 5 mm, sa gornje
 strane vide se ostaci mahovina i lišajeva za razliku od obične
kod
koje se vide lenticele.
Srčikine zrake su šire; kod naše krkovine nalaze se nakupine
sklerihinskih likovnica, a kod američke nakupine sklerehinskih
stanica.
Tako|er skladištenje jednu godinu (prema Farmakopeji) ili
zagrijavanje
1 sat na 100oC. Monografije ove droge nalaze se u Američkoj i
Britanskoj Farmakopeji, a često piše Cascara sagarda što na
Španjolskom znači sveta droga.

Raste na pacifičkoj obali Amerike.

Sastojci: GL UKOZA O O OH
• 80-90% C-glikozida-kaskarozid A,B,C,D,
• aloin, 11 dezoksialoin, 8
• 10-20% O-glikozida - monoglikozidi
10
emodina R

• aloe emodina, H GL UKOZA

• aloe emodina krizofanola (laksans). KS AROZI D

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao laksans, najčešće u obliku

ekstrakata.

Cortex rhamni fallacis

Kora žestike
Rhamnus fallax L., Rhamnaceae

Kora se skida s grana i grančica žestike.

Morfološki i anatomski slična kora krkovine, a prema nekim
autorima ima više antrakinona od same krkovine. Nekada se smatrala
patvorinom, no nema neke veće razlike u kemijskom sastavu stoga se
predlaže kao paralelna i ravnopravna zamjena krkovini.

1,5-3,5 m visoki grm rasprostranjen u zapadnom dijelu balkanskog

poluotoka. Raste na suhim sunčanim mjestima vapnenastih
planina (bukove šume).

Fructus rhamni cathartici

Plod pasjakovine
Rhamnus catharicus L., Rhamnaceae

Raste u području Sjeverne Afrike.

Sastojci:
• 2% antracenskih derivata - emodina, frangulin, glukofrangulin
• flavonski heterozidi
Djelovanje i primjena: Blagi laksans i diuretik.

Rhei radix
Rabarbarin korijen
Rheum palmatum L. var. plamatum, R. officinale Baill.,
R. tanguticum L., Polygonaceae

Oguljeni osušeni korijen vrste r. palamtum. Nakon sabiranja korijen

se guli (mundira). U njemu se razaznaju karakteristične
zvjezdolike
žile. Antracenski derivati locirani su u kambiju i u srčikinim
zrakama
zvjezdolikih žila. Žile su nepravilno smještene u korijenu i daju
mramorirani izgled.

Raste od Sibira do Himalaja, na velikim visinama, istočna i zapadna

Kina. Zeljasta je biljka, ali može dožjivjeti starost 20-30 godina.
Nakon 4-7 godina počinju izbijati cvijetovi. Kao droga se skuplja
od 4-8 godina starosti.

Sastojci:
• 1 i 8-O-mono i di-glikozidi: reina (aglikoni),
• reum emodina,
• aloe emodina,
• fisciona,
• krizofanola.

Patvorina je Rheum rhaponticum (Europski) koji sadrži raponticosid vezan

na
stilben koji ljubičasto fluorescira u UV-području.

HO OH

CH CH OCH3

GL UKOZA O
RAP ONT I COS I D

Djelovanje i primjena: Trijeslovine imaju utjecaja na učinak.

U malim dozama 0,05-0,15 g droga djeluje adstringirajuće.
Purgativno djelovanje nastupa tek u višim dozama od barem
4 g.
Dolazi u obliku tinktura i suhog ekstrakta.

Hyperici herba
Zelen gospine trave
Hypericum perforatum L., Hypericaceae
Biljkna vrsta rasprostranjena po livadama Europe.
Sastojci:
• eterično ulje: kariofilen
• diantron hipericin
• flavonoidi

Djelovanje i primjena: Djeluje antidepresivno, kao spazmolitik,

adstigens, sedativ.

DROGE S KARDIOTONIČNIM HETEROZIDIMA

Ime im potčječe otuda što se primjenjuju u terapiji bolesnog srca.

Kardiotonični heterozidi daju hidroličzom šećernu komponentu koja se
može sastojati od 1-4 molekule monosaharida i nešećernu komponentu
koja je derivat sterana.
Aglikon je tipa ciklopentanoperhidrofenantrena, pa su srodni
sterolima, žučnim kiselinama, saponinima i nekim hormonima. Od njih se
razlikuju po vezi prstenova posebno po supstituentu na C17, koji može biti
jednostruko nezasićeni peteročlani laktonski prsten ili dvostruko
nezasićeni šesteročlani laktonski prsten. Prema laktonskom prstenu
dijelimo ih u 2 skupine:
1. heterozidi s 23 C-atoma (Digitalis, Convalaria, Strophantus)
2. heterozidi s 24 C-atoma (bufanolidi; Scilla, Helleborus)
Šesteročlani prsten djeluje 5-7x jače od peteročlanih. Od šećera tu
su najčešće dezoksiriboza, npr. digitoksoza, ali mogu biti i glukoza i
ramnoza.

Digitalis purpureae folium

List grimiznog naprstka
Digitalis purpurea L., Scrophulariaceae

Drogu predstavlja na 40-50oC osušeni listovi biljke Digitalis purpurea

L., Scrophulariaceae.

Raste na rubovima šuma i čistinama zapadne Europe, atlantske i

subatlantske klime. Dvogodišnja biljka (rozeta prizemnih listova
koji
su dugih i do 30 cm, a tek druge godine razvije se cvijetna os
koja nosi zvijezdast cvat).
Izuzetno lako se kultivira na humusnom tlu bogatom manganom,
a siromašno kalcijem.
Sastojci: 30 g glikozida (0,15-0,4%)
Genini (aglikoni):
• digitoksigenin,
• gitooksigenin (16-hidroksi-digitoksigenin),
• gitaloksigenin (16-formil-gitoksigenin).
 O O
O O

12 12
16 OH 16 H

OH
OH

HO HO

GI T OKS I GE NI N DI GI T OK S I GE NI N

Šećeri:
• D-digitoksoza
• D-digitaloza, O
O
• D-glukoza

Glikozidi: 12 O
• purpurea glikozid A i B (60%), 16 O C
H
• digitoksin (12%),
• gitoksin (10%), OH

• gitaloksin (10%). HO
GI T AL OKS I GE NI N

Ima i glikozida koji nemaju djelovanje na srce (pregnan glikozidi (digitanol

glikozidi):
• diginin,
• digipurpurin,
• digifolein.

Droga produacira saponinske heterozide koji poboljšavaju resorpciju

kardiotoničnih heterozida.

Saponinski, spirostanolski glikozidi:

• digitonin,
• gitonin,
• gitonin.

Digitalis lanatae folium

List vunastog naprstka
Digitalis lanata Ehrh., Scrophulariaceae
Samonikla biljka u jugoistočnoj Europi i na području Kavkaza, jako
raširena na Balkanu. Raste na vapnenačkoj podlozi uz dovoljno
oborina. Dvogodišnja biljka, cvat u obliku klasa. Listovi se
skupljaju
i u kasnu jesen, a najviše heterozida sadrže cvjetovi koji su
sakupljeni prve godine (može i druge).
Sastojci:
• 63 glikozida (1%)

Aglikoni:
 • digitoksigenin,
• gitoksigenin,
• gitaloksigenin,
• digitoksigenin (C12-OH),
• diginatigenin (C12, C16-OH).

Glikozidi:
• lanatozid A i C (50%),
• u manjoj količini lanatozid B,D, i E, ti glikozidi su primarni jer u
tom
obliku dolaze u biljci.

Sekundarni glikozidi - nastaju odcjepljenjem pojedinih šećera:

• acetildigitoksin,
• acetilgitoksin
• acetildigoksin.

Djelovanje i primjena: Kardiotonični heterozidi su se počeli koristiti vrlo

rano i to odmah
za liječenje srca, a najviše se koristio Digitalis purpurea.
Terapijsku
upotrebu započeo je Wilhering. Najveću uporabu ima:
digitoksin
(purpurea glikozid), digoksin (lanata glikozid), acetildigoksin,
lanata
glikozid A,B, i C.
Ovi heterozidi se brzo resorbiraju i brzo izlučuju pa je kasno
uočeno njihovo djelovanje.

LJEKOVITI OBLICI: Infuzi, ekstrakti, tinkture sa vrstama Digitalis se u

terapijskom
smislu ne koriste,. teško se standardiziraju pa je
doziranje otežano.

Razlike po resorpciji, po duljini djelovanje i po mogućnosti kumulacije:

a) DIGITOKSIN
Resorpcija 95-100% per os. Djelovanje nakon 12 sati, a zadržava se 20
dana. Jako se kumulira. Najčešće onečišćen gitoksinom, a da bi se
potpuno uklonio dolazi do velikih gubitaka digitoksina, pa se ne uklanja
do kraja.

b) DIGOKSIN
Digoksin dolačzi kao α i β acetildigoksin
Resorpcija 60-70%, a maksimalno djelovanje nastupa 6-8 dana.
On se manje kumulira.

c) LANATA GLIKOZIDI
Resorpcija je brza kao i izlučivanje:
Lanatozid A - resorpcija 80%
Lanatozid B - slaba resorpcija
lanatozid C - resorpcija 40%.

Najčešće monografije u farmakopeji:

Digitalis purpurea pulvis normatus
Samljevena droga - pulvis, standardizirana tj. ima točno određenu
količinu glikozida, dolazi i pod nazivom titrirani, normirani, standardizirani
pulvis.

Strophanthi semen
Strofantusovo sjeme
Strophanthus gratus (Wall.et H.) Franch.,
S. kombe Oliver, Apocynaceae

Drogu predstavljaju sjemenke S. gratus i S. kombe. Plod je tobolac s

200 sjemenki. Sjemenka Strophantus gratus je duga 1,5 cm,
široka
3-5 mm, žuto sme|e boje, izrazito duguljaste, na sjemenu izražena
rafa. Sjemenke nemaju dlačica.
Sjemenka Strophantus combe je manja, izrazito dlakava, a s
H2SO4 daju zelenu, ljubičastu pa sme|u boju. Spadaju u povijuše,
imaju
tobolce pune sjemenki.

Sastojci:
Sadrži 4-8% glikozida.
• S. gratus sadrži 90-95% g-strofantina (3-O-αL-ramnozid)-oubain jer
je
izoliran iz Acokharitera oubaio.
• S. combe sadrži 8-10% glukozida: K-strofantin (smjesa L-
strofantinkog,
strofantidolskog, propilgeninskog reda).

Iz te smjese najvažniji glikozidi su:

• K-strofantin,
• α i β cimarin=K-strofantozin
• K-strofantozid ocjepljenjem daje α pa β, a onda ostale. Kasno je
otkriven, jer se vrlo malo resorpira, a relativno brzo djeluje.

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao otrov za strelice, a zbog

slabe resorpcije per
os, daje se i.v. i perlingualno (sprećava infarkt), kod akutne
insuficijencije srca, kod akutne koronarne insuficijencije,
kod insuficijencije srca praćene bradikardiom i kod
preosjetljivosti
na digitalis.

Convallariae herba
Zelen đurđice
Convallaria majalis L., Convallariaceae
Drogu predstavlja zelen biljke (osušeni nadzemni dio cvatuće biljke),
koji se sakuplja za vrijeme cvatnje i suši na 110oC.

O
O

R H

OH
H

HO
OH

K S T ROF ANT I DI N R=CHO

S T ROF ANT I DI OL R=CH2 OH
P E RI P L OGE NI N R=CH3

Sastojci: O
O
Glikozidi:
OH
• konvalotoksin (40-45%), HO

• konvalatoksol (20-30%), OH

• konvalozid (4-7%), H

• konvalatoksolozid (2-4%),
H OH
• lokundioz.
RAMNOZA O
OH

G S T ROF ANT I N

Količina i sastav ovise o porijeklu; konvalatoksin sadrže vrste iz Zapadne

Europe, konvalozid sadrže vrste Istočna Europe, a konvalatoksin i
lokundiozid se nalaze u vrstama Srednje Europe. Sadrži još i steroidne
saponine, kao i večinu kardiotoničnih glikozida:
Aglikoni heterozida:
• k-storofantidin-(konvalotoksin),
• strofantidol (konvalotoksol, konvalotoksolozid),
• bipindogenin (lokundiozid).

Djelovanje i primjena: Slično kao droge vrsta Digitalis i Strophantus.

Resorbira se relativno dobro per os.

Upotrebljava se kod edematoznog srca, kod srčane neuroze, kod

preosljetljivosti na digitalis (izrazito diuretički učinak te se
zato i
koristi kod edema srca).

Scillae bulbus
Lukovica morskog luka
Urginea maritima (L.) Bak., Hyacinthaceae

Drogu predstavljaju osušeni listovi lukovice morskog luka. Listovi se

 režu u trake i suše. To su središnji mesnati listovi (vanjski nemaju
lijekovitih tvari, a unutrašnji sadrže puno sluzi).

Bijela lukovica raste na pješčanom tlu u sredozemlju i naraste do

3 kg, za razliku od crvene koja naraste i do 5 kg.

Sastojci: O
Bijela lukovica sadrži:
• 15 glikozida (0,24-0,4%), O

• glukoscilaren A,
• scilaren A,
• proscilaridin A=scilarenin iz
kojeg se ostali izvode.
H

Crvena lukovica sadrži scilirozid

(aglikon scilirozidin). H
OH

HO
S CI L ARE NI N

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kod angine pectoris, nefritičkih

edema, uremija.
Scilarozid se može upotrijebiti kao otrov protiv glodavaca -
raticidno sredstvo.

Nerii folium
Oleandrov list
Nerium oleander L., Apocyanaceae
Listovi su 10 cm dugi, niski lancetasti, kratke peteljke, savinuta ruba.
Samonikla u Mediteranu.
Sastojci:
• oleandrin (16 acetil-glitoksigenin)
Aglikoni:
• digitoksigenin
• gitoksigenin
• 5 α-digitoksigenin (uzarigenin)

Djelovanje i primjena: Slično digitalisu, ali bržeg i blažeg intenziteta,

slabija kumulacija
u organizmu.

Helebori radix (rhizoma)

Kukurjekov korijen (podanak)
Heleborus niger L., H. viridis L., H. odorus W.et Kit.
Ranunculaceae

Sastojci:
 • helebrin (bufa kinolidinskog tipa, a aglikon helebrin)
• saponin heleborin bez kojeg helebrin ne djeluje.

Djelovanje i primjena: Slično strofantusu za akutna stanja.

Herba adonidis - zelen gorocvijeta

Adonis vernalis, Ranunculaceae

To je 30 cm visoka biljka sa sitnim perastim listovima, stabljika
razgranjena, na svakom vršku nosi po jedan zlatnožuti gotovo
lakirani cvijet.
Raste po brežuljcima Srednje i Jugoistočne Europe.
Sastojci:
• 0,5% heterozida, od kojih je glavni adonitoksin (izomer je
konvalatoksinu), a aglikon je adonitoksigenin.

DROGE SA SAPONINIMA

Saponini su dobili ime po tome što imaju visoku moć pjenjenja

poput sapuna. Većina iz razara eritrocite, otrovna je za ribe, a sa
sterolima u etanolu stvara teško topljive taloge. Izuzetno rasprostranjeni.
Triterpenski u porodicama kotiledone - Caryophilaceae, Primulaceae,
Araliaceae, Hipocastanaceae, Fabaceae, Polygalaceae.
Steroidni saponini dolaze u porodicama: monokotiledone - Liliaceae,
Dioscoreaceae, Agavaceae; dikotiledone - Digitalis, Trigonela.

Saponini se dijele prema kemijskom sastavu aglikona:

1. spirostanolski - neutralni
2. steroidno-alkaloidni - sadrže N
Obje grupe imaju steroidni aglikon sapogenin sa 23 C-
atoma,
a tu spadaju i heterozidi korijena ginsenga i nekih drugih
droga gdje su saponini popratne tvari.
3. triterpenski - mogu biti neutralni ili kiseli.
Imaju pentaciklički triterpenski aglikon C30 (korijen jaglaca,
sladića, senege, sjemenke divljeg kestena).

Prema šećernoj komponenti dijele se:

monodesmozidi
bisdesmozidi

Od šećera dolaze glukoza, galaktoza, glukuronska kiselina, galakturonska

kiselina, ksiloza, arabinoza, ramnoza. Saponini podražuju bronhijalne
žlijezde na pojačanu sekreciju (omekšavanje sluzi).

Djelovanje kao:
- expektoransi - jer djeluju na površinsku napetost i razrje|uju sputum
Primulae radix
Senegae radix
Liquiritiae radix
Saponariae radix
Hederae folium
- diuretici - a djelovanje se bazira na osmozi i direktnom podražaju
bubrežnog epitela.
Betulae folium
Ononidis radix
Equiseti herba
Violae tricoloris herba
Verbasci flos
- antibiotici - Primulae radix, Hederae folium,
- antimikotici - pokazuju svi saponini sa 4-5 šećera,
- antiedematozno (venetonično) - Aesculus saponini (escin),
- antiflogističko - saponini slični glukokortikoidima: ruscus aculeatus
saponini
(ruscin), glycyrrhiza saponini (glicirizin,
- spazmolitički - Hedera saponini.

Primulae radix
Korijen jaglaca
Primula veris L., P. elatior (L.) Hill.
Primulaceae

P. veris - zlatnožuti, mirisni cvijetovi, cvate u IV. i V. mjesecu

na suhom tlu.
P. elatior - bezmirisni, svijetložuti bezmirisni cvijetovi, cvate u III.
mjesecu.
Sastojci:
• 5-10% saponina, a oni potječu iz dva aglikona:
protoprimulagenin (4 šećerne komponente: glukoza,
galaktoza,
ramnoza, glukuronska kiselina),
protoprimulagenin A (pentaglikozid);
• Protoprimulasaponin A je drugi saponin. Sadrži protoprimulagenin
A,
a on sadrži još i saharozu (ksilozu);
• Primula kiseline su saponini, ali bez terapeutskog djelovanja;
• Fenolski glikozidi: primverin i primulaverin - hidrolizom daju
metoksisalicilne kiseline odgovorne za miris eteričnog ulja.

Djelovanje i primjena: U obliku ekstrakta, infuza, dekokta, najčešće

sirupa - kao
ekspektorans (hripavac, astma, species pectoralis).

Hippocastani semen
 Sjemenke divljeg kestena
Aesculus hippocastanum L., Hippocastanaceae
Zrele sjemenke.
Raste u umjerenoj i toploj zoni kao visoko stablo.
Sastojci:
• Smjesa saponina koja se zove β-escin, a ima 2 aglikona:
- Protoescigenin - ima puno OH skupina (4 sekundarne i
2 primarne) što mu daje veliku polarnost i izrazito jako
hemolitičko djelovanje. Od šećera ima glukuronsku kiselinu i
dvije glukoze.
- baringtogenol (C) - jima jednu CH3 umjesto OH skupine.
• tringlinska kiselina
• izomaslačna kiselina
• anglinska kiselina i druge koje čine brojne saponine
• uz β-escin dolazi i α-escin: β-escin+kriptoescin, tj. ista smjesa
saponina
• kriptoescin nema hemolitičko djelovanje već antieksudativno
• sadrži flavone i esculetin-kumarin
• kvercetin
• kemferol

Djelovanje i primjena: Antieksudativno, smanjuje krhkoću žila.

Limfatički zastoji, hemoroidi, edem mozga. U obliku ekstrakta npr.

u mastima za vene. Smanjuju lomljivost kapilara (liječenje
hemoroida).
Interno samo pod kontrolom liječnika jer može oštetiti jetreni
parenhim.

Liquiritiae (Glycyrrhizae) radix

Sladićev korijen
Glycyrrhiza glabra L., var. typica,
Glycyrrhiza glabra L., var. glandulifera,
Glycyrrhiza glabra L., var. violacea, Fabaceae

Sladić je 1-1,5 m visoka trajnica, raste po pjeskovitom tlu.

Korijenje i vriježe (produženi ogranci stabljike) sladića. Droga se
sakuplja od samoniklih biljaka koje se sakupljaju u kasnu jesen.
Raste na pjeskovitom vlažnom tlu (polupoplavljena područja),
a sakuplja se barem kad je stara 4 godine. Često farmaceutski
zahtjeva da vanjska kora bude oguljena jer sadrži gorke tvari -
- Liquiritiae radix sine cortice.
Sastojci:
• Saponini: glicirizin (aglikon gliciretin)
• Glicirizinska kiselina je heterozid, a njena K ili Ca sol je glicirin.
Kad maknemo šećere dobijemo gliciretinsku kiselinu, a to je
aglikon.
Glicirizinska kiselina je onda diglukuronin gliceretinske kiseline.
 Aglikon se zove gliciretin premda je to gliciretinska kiselina.

COOH

H
O

H
GL UKURONS KA K I S E L I NA

H
GL R 1 GL R 2 O
H
GL I CI RE T I NS KA KI S E L I NA

• Flavonoidi likviritin (aglukon - likviritigenin)

• Glicirizin daje slatki okus (50 puta sla|i od šećera), ali aglikon
nema taj okus.

Djelovanje i primjena: Kao ekspektorans, antiflogistik - glicirizin koči

inaktivaciju
glukuronida u jetri (kod ulkusa, gastritisa), ako se predozira
(25-40 g) kortiko (dezoksi) steroidima tada nastaje
hipokalcemija,
retencija Na, edemi, poteškoće u disanju.
Spazmolitički djeluje flavonoid likviritigenin.

Monografije: Liquiritiae extractum fluidum, Succus liquiritiae inspisatus -

kuhanje
droge sa vrućom vodom i ukoncentriravanje, pod vakuumom:
Pulvis liquiritiae compositus - sadrži L. radix, Sennae folium,
fructus
foeniculi.

Ginseng radix
Korijen ginsenga
Panax ginseng C.A.Meyer, Araliaceae

Korijen ima čovjekoliki izgled.

Na tržištu ovi drugi dolaze kao američki ginseng, jer se u
Americi može kultivirati, inače P. ginseng uspjeva samo u Kini,
Koreji. Panax quinquefolium L. (P. quinquefolius L.), Araliaceae.

Sastojci:
• 2-3% saponina zajedno - ginsenozoidi R-x(x-O,A,B,B2,E,F,G1,G2),
aglikoni 20-S-proto-panaksadiol (OH skupina na C3 i C20).

Djelovanje i primjena: Kao tonik, afrodiziacum - dokazano je da

proširuje krvne žile,
diže krvni tlak, smanjuje kolesterol, stimulira sintezu RNA, ima
gonadotropno djelovanje, jak utjecaj na reakcijske
sposobnosti
 (refleksi, koncentracija itd.) i djeluje na funkciju pluća, izaziva
naviku.

Saponariae radix
Korijen sapunike obične
Saponaria officinalis L., Caryophyllaceae

30-80 cm visoka biljka sa svijetloružičastim i bijelkastim cvijetovima.

Osušeni korijen, podanci i vriježe sapunike.
Rasprostranjena u srednjoj Europi.
Sastojci:
• saponini (oko 5%) i malu količinu eteričnog ulja
• glavni heterozidi su saponozid A i D, koji pripadaju skupini
kiselih bisdezmozida.

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao ekspektorans zbog svojeg

iritativnog djelovanja
na grlo, pa stimulira reflex kašlja i lučenje sluzi unutar
respiratornog trakta. Zbog toga se upotrebljava kod nekih
slučajeva astme, bronhitisa i kašlja. Nekada se rabila kao
zamjena
za sapun pri pranju odjeće i vune.

Radix Senege
Korijen američke senege
Polygala senega L., Polygalaceae
Korijen je zmijolikog izgleda, žutosiv ili smeđesiv, 10 cm dug, sa
kvrgastom glavom na kojoj su ostaci stabljike i lišća. Korijen
često ima vijuge, “grebene”, “rebra” - čim više grebena tim je
korijen kvalitetniji. Na suprotnoj strani rebra, kambij umjesto
elemenata drva, stvara velike parenhimske stanice s točkicama
koje su utisnute u normalno drvo u obliku usječka - taj dio zove
se lažno ili pseudodrvo. U velikim parenhimskim stanicama
nalaze se saponini.

Raste u Sjevernoj Americi, do 40 cm visoka trajnica.

Sastojci:
• 8-10% saponinske smjese od najmanje 8 različitih heterozida
• glavni saponin je senergin koji hidrolizom daje presenegin
(aglikon), a
od šećera sadrži glukozu, galaktozu, ramnoztu,
• miris metilnog salicilata koji je u svježoj biljci u obliku fenolskog
heterozida primaverizida.
Djelovanje i primjena:
Upotrebljava se kao ekspektorans.
 Saponariae albae radix
Korijen bijele sapunike
Gypsophila paniculata L., Caryophyllaceae
Sredozemlje.
Sastojci:
• do 29% saponinske smjese čiji je glavni heterozid bisdezmozid
gipsozid A
Djelovanje i primjena: Gipsofila saponin - služi za primjenu saponinskog
standarda
Saponinum purum album.

Herniariae herba
Zelen kilavice
Herniaria glabra L., H. hirsuta L.,
Caryophyllaceae

Nježna, tanka biljka, stabljika razgranjena, prianja uz tlo, debela oko

2 mm, duga do 10 cm s malim sjedećim, eliptičnim listovima.
Obje biljke rastu u Europi, Maloj Aziji, Sjevernoj Africi.
Sastojci:
• droga ima visoki postotak fizikalnog pepela jer raste po tlu
• 3% hečmolitički djelatne saponinske smjese
• glavni saponin - herniaria saponin I i II (monodesmosidi
acilheterozidi)
• od šećerne komponente tu su glukoza, ramnoza
• 2% fenolskih heterozida
• kumarini - umbeliferon i herniarin

O
RO O

R=HUMBE L I F E RON
R=CH3 KE RNI ARI N

Djelovanje i primjena: Diuretik kod cistitisa i mokraćnih kamenaca.

Sastojak Species diureticae.

DROGE S TRJESLOVINAMA

Trjeslovine su derivati fenola i fenolkarbonskih kiselina. Riječ tanin ili

trijeslovina ne odgovara kemijski odre|enom jednom jedinom spoju, već o
čitavoj grupi složenih spojeva koji imaju zajedničke kemijske i fizikalne
osobine, stoga je trijeslovina neke droge smjesa tvari. Trijeslovine ili
tanini mogu sami po sebi činiti djelatnu tvar, a možemo ih gledati kao
popratne tvari drugih aktivnih tvari pri čemu utječu na terapijski učinak
glavne aktivne komponente. Osim toga trijeslovine smetaju pri izolaciji
glavnih djelatnih komponenti. Trijeslovine čine bjelančevine životinjske
kože djelomično topljivima, a bjelančevine koje bubre netopljivima i
nebubrivima.
.
Trjeslovine daju taloge sa želatinom, teškim metalima i većinom
alkaloida (osim morfina), te obojenja s feri solima. Neravnomjerno su
raspore|ene po dijelovima biljke, a najbogatiji dijelovi su patološke
tvorevine Gallae ili sisarke. Od normalnih dijelova biljke najviše
trijeslovina sadrži kora stabljike, a onda kora korijena, ksilemski dijelovi,
listovi, i konačno plodovi.
S obzirom na starost pojedinih biljnih organa, utvrdilo se da
trijeslovine dolaze u većoj količini u mla|im dijelovima biljke.
Po svojoj kemijskoj konstituciji dijelimo ih uglavnom u dvije skupine:
1. Trjeslovine koje mogu biti hidrolizirane (tanini i depsidi,
galotanini i elagnitanini)
2. Kondenzirane trjeslovine (katehinske trijeslovine)
Djelovanje i primjena: Protuupalno - slabo lokalno anestetički, isušujuće
na kožu i rane,
baktericidno.
Adstringirajuće, antiseptično i antidiaroično.
Eksterno - kod rana, opekotina, smrzotina, krvarenja, hemoroida,
upala usne šupljine i ždrijela (angina, gingivitis, stomacititis).
Interno - od želučanog i crijevnog katara, hiperaciditetnog
gastritisa, dijareje.
Kao antidot kao protuotrov s alkaloidima i teškim metalima
(trovanje crnom kavom).

Droge s trjeslovinama % trjeslovina

Gallae 50
Tormentillae rhizoma 15
Ratanhiae radix 10
Quercus cortex 12
Hamamelidis folium 5,5
Myrtilli fructus 1,5
Juglandis folium 10
Agrimoniae herba 10

Gallae (Galle asiaticae)

Šiške
Quercus infectoria Oliver, Fagacae

Poboljšavaju ten (kupke), sadržavaju jako puno trjeslovina (oko 50%).

To su pataloške izrasline koje nastaju na lisnim pupoljcima malog azijskog

hrasta.
Azijske gale nastaju tako da osa Cynipis tinctoria u lisnim pupoljcima
odlaže jajašca.

Rhus vrste (gallae sinensis) japanske ili kineske gale.

Japanske gale nastaju pomoću lisnih uši i nisu okrugle. Dolazi do razvoja
larvi,
biljka se hrani i nastaje tvorevina puna trijeslovina kao hrana mladim
larvama iz kojih se razvije insekt, a ostaju okrugle tvorevine pune
trijeslovina (2,5 cm promjera). Sve sisarke imaju otvor na mjestu gdje je
izašao insekt.

Sastojci:
• 40-60% tanina-galotanina (G. asiaticae)
• 75% tanina (G. sinensis)
Djelovanje i primjena: Kao tinctura gallae.

Galle sinensis
Kineske šiške
Rhus – vrste, Anacardiaceae
Sastojci: 75% trjeslovina
Djelovanje i primjena: Acidum tanicum

Quercus cortex
Hrastova kora
Quercus robur L.,Q. petraea (Matt.) Lieb.,
Q. pubescens L., Fagaceae
Sakuplja se u rano proljeće prije listanja sa stabla do 20 godina
starosti, a ako su starija upotreba čje u veterini. Po debljini kore
se
vidi starost (što starija to deblja).
Sastojci:
• 6-20% katehinskih trijeslovina,
• galokatehini,
• ljeukoantocijanidi.
Djelovanje i primjena: Eksterno kao oblozi kod kožnih oboljenja - vrlo
uspješno.

Tormentillae rhizoma
Podanak petoprste
Potentilla erecta (L.) Rauschel ( Potentilla tormentilla Neck.)
Rosaceae

Sastojci:
• 15-20% katehinskih trijeslovina
• elagna kiselina
• 2% ftrijeslovina koje hidroliziraju: elagitanin, agrimonin
• triterpeni: kinovna i tormentilska kiselina
 • glukozidi - tormentozid
Djelovanje i primjena: Eksterno se rabi u stomatologiji (gingivitis,
paradentoza, angina,
stomatitis).
Interno kao antidiaroicum, kod gastritisa.
Tormentillae tinctura.

Hamamelidis folium
Hamamelisov list
Hamamelis virginiana L., Hamamelidaceae

Dolazi u obliku grma, ponekad stabla 5-7 m.

Biljka je slična našoj lijesci.
U istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Sastojci:
• list sadrži do 12% trijeslovina β-hamamelitanin
• rije|a droga je ako sadrži α- i γ-hamamelitanin
• hamamelitanini se razlikuju po odnosu šećera hamamelozae
(hidroksimetil riboza): galna kiselina
• flavonski heterozidi
• leukoantocijanidini
• saponini
Djelovanje i primjena: Adstringens, u obliku infuza ekstrakata, masti i
ćepića kod liječenja
hemoroida, hemostiptik za rane, protiv upale kože i
sluzokože,
protiv dijareja, a u kozmetici ekstrakti hamamelisa djeluju
blago
adstringirajuće (kao tonici). List lješnjaka je nekada smatran
patvorinom, a danas kao paralelna droga sličnog djelovanja.

Juglandis folium
Orahov list
Juglans regia L., Juglandaceae

Domovina je istočno Sredozemlje, Mala Azija, Indija, Burma i Japan.

Samonikla je na području Himalaja (1000-2500 m).
Naročito cijenjen u Rimu kao sveto drvo Jupitera.
Sastojci:
• 9-10% trijeslovina - elagna tip (prema elagnoj kiselini)
• hidrojuglon i njegov O-heterozid
Djelovanje i primjena: Antidiaroik, kod gastroenteritisa, eksterno u
ampulama kod rana
koje teško zacijeljuju. Dolazi i kao Orahovača - rakija od
nezrelih
plodova (kod jakih dijareja).
 Ekstrakti lišća i mladih nezrelih plodova nalaze primjenu u
preparatima za sunčanje i bojenje kose zbog juglona, koji čini
se
da ima i bakteriostatsko djelovanje. Izvanredan je insekticid
osobito
protiv stjenica (djeluje i mirisom kao repelens i kemijski).

Agrimoniae herba
Zelen oskorušice
Agrimonia eupatoria L., Rosaceae

Osušeni nadzemni dio cvatuće biljke.

Sastojci:
• 10% trijeslovina
• Vitamin C
• nešto eteričnog ulja

Djelovanje i primjena: Interno - čajevi protiv dijareja (ne stežu jako),

kod bolesti jetre,
želuca, žuči, bubrega.
Eksterno - protiv krvarenja, ispiranje grla, rana, za kožne
bolesti.
U pučkoj medicini protiv svih oblika TBC-a i bolesti jetre.

Ratanhiae
Korijen ratanije
Krameria triandra Ruiz et Pavon, Krameriaceae

Ime ratanija potjeće od staroperuanskog jezika, a odnosi se na

korijen
kojeg peruanke žvaču da bi sačuvale zube.
1 m visoki polugrm koji raste u Čileu, Boliviji, Perr (na 1000-2500).
Sastojci:
• 8-18% ratanija trjeslovina - katehinske trjeslovine koje hidrolizom
daju
glukozu i ratanija crvenilo.
Djelovanje i primjena: Interno - protiv dijareja u obliku praška ili
dekokta.
Eksterno - u obliku tinkture u vodama za usta i liječenje
upaljenog zubnog mesa. Sastavni je dio preparata protiv
paradontoze (kadulja, kamilica).

DROGE S ALKALOIDIMA
 Pojam alkaloid označava tvar sličnu alkalijama, a u svojoj
kompleksnoj strukturi sadrži dušik. Alkaloidi su tvari često vrlo jakog
djelovanja u malim koncentracijama, osobito na središnji živčani sistem
stoga su brzo otkriveni. Oni dolaze u velikom broju biljnih porodica. Oko
6000 alkaloida rasprostranjeno je u oko 5000 biljnih vrsta. Naročito
mnogo alkaloida poznato je u ovim porodicama:
- Ranunculaceae
- Papaveraceae
- Fabaceae
- Rutaceae
- Apocynaceae
- Solanaceae
- Liliaceae
- Rubiaceae
- Asteraceae
U najčešće slučajeva u biljci prevladava jedan alkaloid, kojeg smatramo
glavnim. Oni dolaze u svim organima biljnog organizma, ali ne moraju biti
podjednako zastupljeni u svim organima iste biljke. Alkaloidi dolaze u
biljkama u formi soli, a rijetko kao slobodne baze. Vezani su najčešće na
jabučnu, vinsku i limunsku kiselinu, a ponekad na mekonsku (Opium).
Alkaloidi su uglavnom krajnji produkti tvarne izmjene u biljkama.
Neki od njih relativno lako ponovno ulaze u tvarnu izmjenu. Njihovo
odlaganje u biljkama mogla bi se smatrati kao naročita vrsta
uskladištenja dušika (mortin u maku, ricinin u ricinusu).

Dijele se obzirom na položaj dušika u molekuli.

Secale cornutum
Roščić ražove glavice
Claviceps purpurea (Fries) Tulasne, Clavicipitaceae (Ascomycetes)
Drogu čini sklerocij sakupljen iz klasa raži: sklerocij predstavlja
trajni
micelij ove gljivice, tj. sklerocij ili rožnati stadij gljivice.
Ergotizam - trovanje s raži (parazita) dovodi do gangrene i
opadanje ekstremiteta.
Razmnožavaju se askosporama, koje kad padnu na plodnicu
klasa
vrše tzv. primarnu infekciju.
Askospore se razvijaju, micelij, (hife), preraste plodnicu i s
vremenom micelij razvija konidije sa konidiosporama,
istovremeno se stvara slatkasta tekućina (medna masa) koja
privlači insekte koji dolaze na zaraženu plodnicu, prenose
konidije i konidiospore na druge cvijetove, tj. druge njuške
tučka. Dolazi do tzv. sekundarne infekcije, sklerocij se razvija u
raži dalje, sve do stadija zrna, a plodnice atrofiraju.
Ako se sklerocij ne sakupi on padne na tlo, prezimi i u proljeće
se
javljaju plodišta u kojima su askusi s osam askospora.

Alkaloidi se dobivaju:
 • Prirodnim putem -tako se dobije mali postotak alkaloida (0,2%) što
je
nedovoljno za industrijsku proizvodnju.
• Parazitnim kulturama - raž se namjerno zaražuje gljivicom. Ovako
se
mogu dobiti dirigirane sorte koje su ili samo ergotoksinske ili
ergometrijske.
• Saprofitnim kulturama - nakon 45-50 dana se ubrzano razvije
sklerocij.

Sastojci:
• Droga sadrži 2 vrste alkaloida:
Alkaloidi lizerginske kiseline: kiseloamidski alkaloidi
peptidni alkaloidi
ergometrin (ergobazin)

Klavinski alkaloidi: peniklavin

kanoklavin
ergotamin
ergotoksin
Zajednička im je struktura ergolin.
Svi alkaloidi su derivati D-lizerginske kiseline (djelotvorni), dok L-derivati
nisu djelotvorni. L-lizerginska kiselina lako prelazi u D-lizerginsku kiselinu.
Nisu svi derivati djelotvorni.

H
CH3

ROC H

E RGI N R=NH2
E RGOME T RI N R=NH CH CH2 OH
E RGOBAS I N
CH3

L I ZE RGI NS KA K I S E L I NA R=NM CHOH

ME T I L K ARBAMI D
CH3
 COOH
H
CH3
CH3 N
N NH
H H
HOOC H

N
N N
H
H H

D L I ZE RGI NS KA KI S E L I NA D I ZOL I ZE RGI NS KA KI S E L I NA E RGOL I N

Ergotoksinska grupa: ergokristin, α-ergokriptin, ergokornin

Ergotaminska grupa: ergotamin, ergozin
Razlika izme|u ove dvije grupe je u aminokiselini valinu.
Djelovanje Ergometrin izrazito kontrahirajuće djelovanje na uterus
i primjena: praćeno u manjim antagonističkim djelovanjem na
serotonin. Upotrebljava se prije poroda jer omogućava tzv.
umjetne trudove (pravilne ritmičke kontrakcije). Kod
zaustavljanja krvarenja uterusa. Metil ergometrin je izrazit
antagonist serotonina, pa se koristi kod migrene.
Ergotaminska i ergotoksinska grupa imaju ista α-
simpatolitička djelovanja.
Djeluju kočeći na serotonin, adrenalin i noradrenalin, te pri
tome dolazi do širenja krvnih žila pa se koristi za sniženje
krvnog tlaka, kod liječenja cirkulatornih smetnji,
tahikardija, migrena.
Ergokriptin specifično djeluje kočeći na prolaktin (ju
ginekoligiji kod mrtvo ro|ene djece), za davanje rodiljama.

Ephedrae herba
Zelen kositernice
Ephedra vulgaris L., Ephedra sinica Stapf.
Ephedraceae

Biljku čine mali grmovi najčešće bez listova.

Rasprostranjena je od Centralne Azije, zapada SAD-a do
Meksika. Neke saminikle vrste koje rastu u Mongoliji već su
4000 godina cijenjene u kineskoj medicini. Još 2760 prije
Krista droga je u kineskoj farmakopeji.
Sastojci:
• kineska efedra + Ephedra equiseta ima 3,3% alkaloida
(75% L-efedrina, pseudoefedrin, normpseudoefedrin).

Djelovanje Efedrin podiže krvni tlak (slično adrenalinu, ali slabije) i

i primjena: relaksira bronhalne glatke mišiće, a lokalnom primjenom u
oku izaziva midirjazu (simpatomimetik). Neželjeni učinci su
slični kao kod primjene amfetamina, ali slabije izraženi:
 hipertenzija, tahikardija, insomnia, akutna psihoza kod
predoziranja, ovisnost. Efedrin je kontraindiciran uz MAO
inhibitore. Efedrin kočeći na apetit, kod astme, hipotonije.
Efedrin se davao robovima da bi im se povećao radni
učinak.

ALKALOIDI PORODICE SOLANACEAE

Alkaloidi porodice Solanaceae se mogu podijeliti u 4 skupine:

1. tropanski alkaloidi
2. alkaloidi duhana
3. sterolni alkaloidi
4. alkaloidi paprike

TROPANSKI ALKALOIDI

Belladonnae folium
List velebilja
Atropa belladonna L, Solanaceae

Sastojci:
• 0,3% alkaloida: L-hiosciamin, atropin, apoatropin, scopolamin,
kuskhigrin
• Flavonol - glikozidi kvercetina i kemferola
• Kumarini (scopoletin)

Djelovanje i primjena: Kao extractum fluidum, suppisum (ugušćeni)

sicum.
kao tinktura nalazi se u svim farmakopejama.
Kao spazmolitik - želučanog, probavnog trakta, mokraćnih
kanala,
bronhijalne astme i kod hiperprodukcije želučane kiseline.

Belladonnae radix
Korijen velebilja

Sastojci:
• 0,3-0,7% L-hiosciamin, atropin, apoatropin, belladonnin,
L-scopolamin, kuskhigrin.
Patvorina - Arètium lappa.

Hyoscyami folium
List crne bunike
Hyoscyamus niger L., Solanaceae

1-2 godišnja biljka koja često raste na smetlištima.

Sastojci:
• 0,4-0,17% L-hiosciamina, L-scopolamina (u omjeru 1,2:1)
• nuzalkaloidi: atropin, apoatropin, kuskhigrin.
DJELOVANJE: Sedativno
Djelovanje i primjena: Tinctura Hyosciami (uspavana Julija),
Oleum hyoscyami (za utrljavanje kod reume.

Stramonii folium
Kužnjakov list
Datura stramomium L., Solanaceae

Raste kao korov na zapuštenim mjestima svih kontinenata.

Sastojci:
• 0,2-0,6% alkaloida (L-hiosciamina, L-scopolamina)
• flavonoidi
• kumarini
• trijeslovine
Djelovanje i primjena: kod astme, spazmolitik, kronični laringitis.

Mandragorae radix
Korijen mandragore
Mandragora officinalis L., Solanaceae

Sastojci:
• 0,3-0,4% alkaloida: L-hiosciamina, L-scopolamina, atropin,
apoatropin,
beladonin, kuskhigrin.
Djelovanje i primjena: Afrodizijak, hipnotik.

II. ALKALOIDI DUHANA

Folium nicotinae
List duhana
Nicotiana tabacum L., Solanaceae

Sastojci:
• piridinski alkaloidi (L-nikotin, narktin) - s obzirom na otrovnost
nastoje se dobiti sorte koje imaju što manje nikotina.

Djelovanje i primjena: Kao sredstvo uživanja (pušenje)

Insekticid - djeluje na listne uši

III. SOLANUM ALKALOIDI (STEROIDNI)

To su alkaloidi steroidne strukture s ugra|enim N, na koje je vezano 1-4
šećera (glukoalkaloidi). Slični su steroidnim sapogeninima jer se pjene
izazivaju hemolizu, na C3 ima OH.

Demisin - solanum demissum (divlji krumpir)

Tomatin - zeleni nadzemni dijelovi rajčice
Solanin - zeleni dio običnog krumpira
Svi ovi alkaloidi imaju antifungalno djelovanje.

IV. ALKALOIDI PAPRIKE

Capsici fructus
Plod paprike
Capsicum annuum L., Solanaceae

Domovina je tropska Amerika, a u Europu su je donjeli Španjolci.

Sastojci:
• kapsaicinoidi: kapsaicin
• karotinoidi
• vitamin C
• flavonoidi
Djelovanje i primjena: Stomahik, eksterno u obliku tincture, linimenta i
“flastera” kod
reume, proširuje kapilare, nadražuje kožu (rubefacijens), ulazi
u
sastavni dio antireumatskih masti. Dolazi kao

INDOLSKI ALKALOIDI

Catharantus - alkaloidi
Catharantus roseus (L.) G. Don
(Vinca rosea L.), Apocynaceae

Domovina je Madagaskar, a proširila se u Indiju, Južnu Afriku,

Sjevernu i Srednju Ameriku.
Sastojci:
• izolirano je oko 60 indolskih i indolinskih alkaloida
• za dobivanje 1 g vinkristina treba 500 kg droge
• alkaloidi vinblastin i vinkristin (citostatici)
Djelovanje i primjena: Oba alkaloida se vežu na mikrotubule stanice.
Vinkristin i vinblastin su citostatici kod leukemije i
limfogranulomatoza.
Dolaze u obliku sulfata (Vinblastini sulfas injectio).
 Vincae herba
Zelen malog zimzelena
Vinca minor L., Apocynaceae

Srednja i Istočna Europa.

Sastojci:
• indolski alkaloidi
Djelovanje i primjena: Snizuje krvni tlak, pospješuje prokrvljenost
mozga, (ulazi u sastav
preparata za liječenje smetnji cerebralne cirkulacije).

Cocae folium
List koke
Erythroxylum coca Lam., Erythroxylaceae

Biljka naraste i do 5 m, listovi imaju 2 pruge od pupoljaka koje idu

paralelno s rubom pa se čini kao da je u list utisnut još jedan listić.
Domovina je Južna Amerika.
Sastojci:
• Alkaloidi: kokain
• Kusknigrin
Djelovanj Euforik, halucinogenik Listovi se žvaču, glavna žila izreže, a
e i plojka zavije s malo vapna ili pepela. Kokain je lokalni
primjena: anestetik, koji sužuje krvne žile. Zbog pojave ovisnosti danas
se upotrebljavaju drugi lokalni anestetici. Za koku se kaže da
“zasićuje gladne, umornima daje snagu, a nesretnima
omogućuje da zaborave svoje brige i probleme”.

Colchici semen
Sjemenka mrazovca
Cholchicum autumnale L., Colchiaceae (Liliaceae)

U listopadu razvija ružičasto-ljubičaste cvjetove, dok se listovi i

tobolac s
puno sjemenki razvijaju idučeg proljeća.
Sastojci:
• 0,5-1% jalkaloida (protoalkaloid kolhicin - mitozni otrov, a rabi se i
u
liječenju gihta).
• Sporedni alkaloid - demekolcin
Djelovanje i primjena: Protiv gihta. Iako je mitozni otrov, ne
upotrebljava se kao citostatik
zbog svoje male terapijske širine.

Chinae (Cinchonae succirubrae) cortex

 Kora kininovca
Cinchona pubescens Vahl., C. officinalis L.
Rubiaceae

Kina - znači kora na staroperuanskom.

Osušena kora sa stabla, grana i korijenja kininovca.
Biljka raste u Peruu, Bjoliviji, Ekvadoru, Venezueli na 1000-3500 m.
Sastojci:
• 4-12% alkaloida (njih oko 30-ak) vezačni na kina kiselinu i
katehinske
trijeslovine (diastereoizomeri kinina - kinidin, cinkonin, cinkonidin).
Ovi
alkaloidi sadrže kinolinsku i kinolidinsku jezgru koje su vezane
preko
hidroksimetilenske skupine.
• Crvena boja nastaje od kina crvenila (nastaje iz katehinskih
trijeslovina).
• kinin (analgetik, antipiretik, antimalarik jer spada u
protoplazmatske
otrove).
Djelovanj Domoroci upotrebljavaju ovu drogu protiv groznice. Kinin je
e i prije uvo|enja sintetskih preparata glavno sredstvo za
primjena: liječenje malarije jer djeluje na shizonte (nespolnu generaciju
uzročnika malarije), ali je danas još uvijek jedan od najboljih
antimalarika.
Kinidin djeluje na srce pa se upotrebljava kod srčanih
aritmija. Danas je kora kininovca amarum. Dolazi kao
Tincturae cinchonae i Tincdtura cinchonae compositus.

Strychni semen
Sjemenk strihninovca
Strychnos nux – vomica L., Loganiacae

Do 15 m visoko stablo.
Plod boba nalikuje jabuci sa 4-5 sjemenki.
Nalazimo ga od Indije, Indokine, Cejlona sve do Australije.
Sastojci:
• 2-3% alkaloida indolskog tipa:
- strihnin: jak je otrov, ali u farmaciji je jako dobar ekscitans,
analeptik, tj. poboljšava vazomotoriku, pojačava
reflekse,
pa se upotrebljava kao tonik, tj. roborans, ali u vrlo
malim
količinama. Letalna doza za odraslu osobu 60-70 mg.
- brucin: je 50x manje toksičan, a upotrebljava se kao standard za
odre|ivanje gorkosti.

Curare
Kurare
 Chondodendron tomentosum Ruiz et Pav.
Menispermaceae
Strychnos toxifera Benth., Loganiaceae

To je zajedničko ime za smjesu ekstrakata različitih biljaka, tj.

otrov južnoameričkih vrsta (Strychnos vrste, Chondodendron
vrste) koje domoroci upotrebljavaju kao otrove za strelice, a
danas i u profesionalnom lovu jer je to lov “u tišini”. Slabo se
resorbira u probavnom traktu pa se tako uhvaćena divljač
može jesti.
Sastojci:
• Benzilizokinolinski alkaloidi
Djelovanje i primjena: Vrlo male količine koje dospiju u krv izazivaju
uzetost mišića i smrt gušenjem. Odmah
olabavljuje glatku muskulaturu pa se
upotrebljava pri operacijama i kod teških
tetanija. Svijest ostaje do kraja očuvana.

Ipecacuanhae radix
Korijen ipekakuane
Cephaelis ipecacuanha (Brotero)A.Richard
C. acuminata Karsten, Rubiaceae

Kolutasto korijenje ipekakuane. U prometu dolaze tri vrste trgovačke

droge:
“Rio” (C. ipecacuanha) - 40 cm visoki grm vlažnih šuma
Brazila,
“Cartagena” (C. acuminata) - Kolumbija, Nikaragua, Panama,
“Johore” (C. ipecacuanha) - Singapur.
Sastojci:
• Alkaloidi
emetin: iritativno djeluje na želudac, pa se koristi kao emetik
kod zaraze Entamebom hysdtolitici
sekretolitici
cefaelin - ekspektorans
psihotrin kod ameboidne dizenterije.
Djelovanj Nekada se upotrebljavala kao emetik, a danas kao
e i ekspektorans.
primjena: Ipekakuana je stigla u Europu 1672, gdje je bila poznata po
svom djelovanju kao lijek protiv dizenterije. Činilo se da kod
nekih bolesnika djeluje dok kod nekih ne. Sada znamo i
zašto; postoje dvije vrste dizenterija - ameboidna i bacilarna.
Ipekakuana je slabog djelovanja protiv bacila. Oficijalna je u
mnogim farmakopejama (remedia separanda).

DROGE S KOFEINOM

Coffae tostae semen

 Pržene sjemenke kave
Coffea arabica L. var. typica, Rubiaceae

Zimzeleni grm ili manje drvo veličine do 9 m. Ima tamno zelene,

sjajne ovalne listove i cvjetove u obliku bijele zvijezde, mirisa na
jabuku. Stvara mali crveni plod koji sadrži po dvije sjemenke.

Domovina kave je tropski dio Istočne Afrike, a danas je ima

posvuda u tropskom pojasu. Napitak od kave se pije već 1000
godina. Tradicija konzumiranja kave potjeće nakon što je
arapski učenjak Sadelih sreo pastira koza čije je stado uzbu|
eno skakutalo uokolo. Kad je zatražio da mu pastir objasni
ovakvo uzbu|eno ponašanje, pastir mu reče da se koze ovako
ponašaju svaki put kad pasu lišće i plodove kave. Nakon taga
učenjak je i sam kušao plod kave i osjetio uzbu|enje. Kasnije je
slučajno popržio nekoliko sjemenki. Njihov odličan okus uvjerio
ga je da ih priprema i dalje na ovakav način.

Sastojci:
• Kofein (0,3-2,5%) - janaleptik
• Teobromin - vazodilatator
• Teofilin - diuretik, opušta glatku muskulaturu
• Jedna šalica kave (5 g zrnaca) sadrži 50-100 mg kofeina i oko 200
mg kloragenske kiseline, a ona je odgovorna za sve sekundarne
poteškoće, jer izaziva lučenje Hcl, žuči, pojačava peristaltiku
(pogotovo
na tašte).
• Trijeslovine
O R7

R1
N
N

N N
O

R3

KOF E I N 1 , 3 , 7 , T RI ME T I L K S ANT I N

T E OBROMI N 3 , 7 , DI ME T I L KS ANT I N
T E OF I L I N 1 , 3 , DI ME T I L KS ANT I N

Djelovanj Iako se kava često ne smatra ljekovitom biljkom, kava se

e i često rabi kao stimulans s djelovanjem na središnji živčani
primjena: sistem te privremeno poboljšava percepciju i mentalne
sposobnosti.
Kava pojačava rad srca, stimulira probavne sokove te je
dobar diuretik, pomaže kod glavobolja i migrena. Glavni
konstituent kave, kofein, često se kombinira s analgeticima
koji spadaju u OTC (Over-the-counter=preko blagajne, u
ručnoj prodaji) grupu lijekova. Kavu treba izbjegavati kod
povišenog tlaka, palpitacije, te ljudi koji teže podnose kisele
tvari.
 Theae folium
Lišće čajevca
Camellia sinensis (L.)O. Kuntze, var. assamica,
C. sinensis (L.)O. Kuntze, var. sinensis, Theaceae

Zeleni čaj je nefermentiran, a crni čaj je fermentiran.

Porijeklo je Istočna Azija, područje Himalaja, a uzgaja se i u Indiji,
Cejlonu, Kini, Japanu.
Sastojci:
• Kofein (2,5-45%) - jvezan na trijeslovine
• Teobromin
• Teofilin
• Ksantin
• 1 šalica čaja (0,5 g čajevca) sadrži oko 20 mg kofeina

Djelovanje i primjena: Djeluje kao stimulans zbog kofeina, antidiaroik

zbog trijeslovina,
diuretik zbog eteričnog ulja, vode i kofeina.

Cacao semen
Sjemenka kakaovca
Theobroma cacao L., Sterculiaceae

Iz zrelog ploda se vade sjemenke, fermentiraju i prže.

Centralna i Južna Amerika
Sastojci:
• Kofein 0,2-0,3%
• Teobromin 1-2%
• Teofilin
• Masnoće (50-60%)
Djelovanje i primjena: Kakaovo maslo (Cacao oleum) dobiva se
tiještenjem, a ostatak se
obra|uje i melje u kakao prah. se rabi za izradu supozitoria.

Colae semen
Sjemenke kole
Cola nitida (Vent.) Schott et Endl,
C. acuminata (Pal. de Beauv.) Schott et Endl., Sterculiaceae

C. nitida ima 2 kotiledona, a C. acuminata ima 3-5 kotiledona.

Sastojci:
• Kofein 0,6-3,0%
• Teobromin 0,1%
• Katehinske trijeslovine - kolatanini 2-4%
• Kofein se u sjemenci nalazi vezan na ove trijeslovine i tek se u
postupku sušenja djelovanjem enzima, odvaja
• 100 ml Coca cole sadrži 10-30 mg kofeina
Djelovanje i primjena: Afrički uro|enici jedu svježe plodove koji
osvježavaju, pojačavaju
radnu sposobnost.

Pasta guarana
Pasta gvarana
Paullinia cupana H.B. et Kth., Sapindaceae

Sjemenke se prže, melju i s vodom se dobije kaša koja se oblikuje

u obliku valjka.
Sastojci:
• 2,5-8% kofeina
• 25% katehinskih trijeslovina

Djelovanje i primjena: Osvježavajući napitak jednak kavi ili čaju.

Folium mate - Mate čaj

Ilex paraguaniensis, Aquafoliaceae

Južna Amerika, Paragvaj, Urugvaj, Južni Brazil, Sjeverna Argentina.
Sastojci:
• 0,5-1,5% kofeina
• 0,45% teobdromina
• 12% klorogenske kiseline
• 0,35% eteričnog ulja
• flavonoidi

Djelovanje i primjena: Nacionalno piće Amerike, pije se iz tikvice oblika

čaše, pomoću
metalne slamčice, s rešetkastim dnom. Tonik, amarum,
diuretik.

ALKALOIDI OPIJA

Opium
Opijum, opij
Papaver somniferum L., Papaveraceae

1-1,5 m visoka biljka , vrtni mak .

Opium (Opium crudum - sirovi opij) je na zraku zgusnut i
osušen mliječni sok koji se dobiva zarezivanjem nedozrelih
glavica maka (čahura maka).
Nezrele čahure se zarezuju s jednim ili više rezova; u
Makedoniji se rade horizontalni rezovi, a u Indiji kosi. Zarezuje
se za vrijeme suhih dana, kasno popodne (da se soli u
mliječnim cijevima ne suše). Sok se suši preko noći, a ujutro se
 sastruže i sakuplja. Onda se prave pogačice i suše na suncu.
Opium je proizvod još od Asirskih vremena pa su ga preuzeli
Grci koji su proizvodili mekonium i opus. Mekonium su dobili
tiještenjem cijele biljke, dok je opus njen sok.
Liječnik Meras je u liječenju ženskih bolesti pravio pripravak
“Terijak” (tinktura opia).
Paracelsius je radio tinkturu opia tzv. “caudanum” ili
“askanum”.
Arapi su prvi donijeli opij kao drogu za neliječničke svrhe i od
tada su države gdje se uzgaja mak počele zabranjivati uživanje
u drogama od maka.

8-10 dana nakon otpadanja latica ističe sok i slijedeći dan se

sakuplja. Taj sok koji se sakuplja u različitim državama, se šalje
u centre koji imaju dozvoku (monopol) za proizvodnju - Perzija,
Indija, Grčka, Turska, Makedonija i Rusija - sva ostala
proizvodnja smatra se ilegalnom.

Dolazi u obliku pogače teške tri kilograma - prera|uje se u opij

sa 6-12% morfina. Stavlja se u limenke bijele boje teške 2 kg.
Sastojci:
• 40 alkaloida, a predstavljaju 25% mase opia, a vezani su na
mekonsku kiselinu (njih 4%), mliječnu, fumarnu i sulfatnu kiselinu.
Alkaloidi opija se dijele na 5 skupina:

1. fenantrenski tip
2. morfinski tip (morfin, kodein, tebain)
3. benzilizokinlinski tip (papaverin)
4. tetrahidroizokinolinski tip
5. alkaloidi nepoznate strukture

R2 O

H
O H
H3 CO
N CH3
H3 CO N

R1 O
OCH3
MORF I NS K I T I P
OCH3 MORF I N R 1 =R 2 =H
KODE I N R 1 =H R 2 =CH3
P AP AVE RI N T E BAI N R 1 =R 2 =CH3

• svi su soli mekonske, mliječne, fumarne i sulfatne kiseline, pa se

ekstrakcija vrši vodom.
• Sadrži bjelančevina, smola enzima oksidaze - koji daju sme|u boju.
• 5-20% vode
• morfin je amfotermnog karaktera.
 O

OH

HOOC O COOH

ME KONS KA KI S E L I NA

Djelovanje Analgetik samo u beznadnim slučajevija jer izaziva

i primjena: ovisnost. Kodein potencira djelovanje drugih analgetika pa
se daje u kombinacijama s fenacetinom. Djeluje i kao
antitusik.
Papaverin je izraziti spazmolitik, djeluje na spazam crijeva,
žuči i želuca.

Monografije: Opijum (10% morfina)

Opii tinctura (0,5-1,6% morfina) - dobiva se sa 70%
etanolom i vodom u omjeru 1:1 (kod dijareja, crijevnih
grčeva, kao analgetik).
Opium titratum - tamno sme|i prašak, opium pomiješan sa
mliječnim sokom mora sadržavati 9,8-20,2% morfina).
Opii extractum (19-20% morfina) - dobiva se ekstrakcijom
s vodom.

DJELOVANJE: Najizrazitiji analgetik (10 mg=1 doza), a kod nekog i pri toj
dozi nastupa sedativno - hipnotičko sjelovanje.
Djeluje narkotički pri dozama većim od 50 mg, a ima i
centralno djelovanje na kašalj.
Tebain služi za sintetsko dobivanje morfoloških derivata.
Noskapin ima centralno antitusičko djelovanje.

Chelidonii herba
Zelen rosopasa
Chelidonium majus L., Papaveraceae

Oko 1 m visoka biljka, cvate u svibnju. Ima žuti mliječni sok koji na
zraku tamni. Sakuplja se u ranu jesen kada je biljka najbogatija
alkaloidima. Potrebno ju je osušiti na 60-70oC da se sačuvaju
alkaloidi.
Nadzemni dio koji raste u Europi.
Sastojci:
• 20 alkaloida u količini 0,4-0,8% koji se nalaze u mliječnom soku
kao soli mekonske i kelidonske kiseline.
• Sadrži 2 skupine alkaloida:
- benzofenantridinski tip: kelidonin, keleritrin, sangvinarin
- protoberberinski tip: berberin (žuto obojen, gorka okusa)
• soli sangvinarina su crvene poput krvi
 HO O
R1 O

O
N+
R2 O
N
O CH3
OCH3
O

KE L I DONI N
OCH3

BE RBE RI N R 1 R 2 = CH2

P AL MAT I N R 1 = R 2 =CH3
J AT E ORHI ZI N R 1 =H R 2 =CH3

Djelovanje Kelidonin ima centralno analgetičko, umirujuće djelovanje,

i primjena: ali znatno slabije od morfina, djeluje i spazmolitički, ali
slabije od papaverina, djeluje na mitozu i koči rast stanica
tumora.
Berberin je spazmolitik, ali u narodnoj medicini služi za
uklanjanje bradavica.
Svi alkaloidi djeluju na gram pozitivne bakterije, a ekstrakti
droge djeluju i na viruse.
Različiti pripravci kod upale žučnih vrečica i kamenaca.

Hydrastidis rhizoma
Podanak kanadske žutike
Hydrastis canadensis L., Ranunculaceae

Podanak s korijenjem sakuplja se u jesen.

Šume Kanade.

N+
R1 O CH3

R2 O

KE L E RI T RI N R 1 =R 2 =CH3
S ANGI NARRI N R 1 R 2 = CH2

Sastojci:
• 2,5-6% alkaloida (berberin 3% - daje žutu boju, L-kanadin 1%,
hidrastin 1,5-4%).
Djelovanje i primjena: Peroralno kao sredstvo koje u ginekologiji
zamjenjuje Secale kao
kemostiptik.

Berberidis radicis cortex

Kora korijena žutike
Berberis vulgaris L., Berberidaceae

Sivožuta gorka kora korijena žutike.

Raste u cijeloj Europi, Zapadnoj Aziji, SAD-u.
Sastojci:
• 1-3% alkaloida: berberin, jateronzin, palmitin.
Djelovanje i primjena: Kora žutike se rabi kod dismenorea, jetrenih i
žučnih tegoba.

Peyotl - meskalin
Lophophora williamsii (Salm-Dyck) Coult
Cactaceae
: Pejotl se može naći u sjevernom Meksiku i jugozapadnim
dijelovima SAD-a. Upotrebljava se preko 3000 godina kod
sjeverno američkih indijanaca u religijske svrhe. Njegovu
upotrebu kao kalucinogena popularizirao je A. Huxley u svojoj
knjizi “The Doors of Perception”.

Drogu čini biljka in toto, tj. kaktus visine do 5 m s bijelim ili

ružičastim cvijetovima.
Sastojci:
• 5-7% halucinogena meskalina (3-metoksi-feniletilamina)

Djelovanj U indijanskoj medicini upotrebljavao se za liječenje groznica,

e i kao analgetik kod reumatizma i za tretiranje paraliza te kod
primjena: ritualnih obreda. Izaziva vizualne i akustične halucinacije.
Primjenjuje se kao meki oblog kod fraktura, rana i zmijskih
ugriza. Uzrokuje i povračanje.
Upotreba podliježe jzakonskim restrikcijama u većini zemalja.

Cannabis herba (herba cum resine)

Marihuana - hašiš
Canabis sativa L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq.
Cannabaceae
Marihuana su osušeni vršni dijelovi cvatuće ženske biljke indijeske
konoplje Canabis sativa L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq. koji
mogu sadržavati i plodića. Hašiš je smola dobivena izlučivanjem iz
listova i cvatućih vršnih dijelova. On sadržava biljne dijelove pa se
na
najjednostavniji način može mikroskopski prepoznati.
Bliski Istok, Indija, Meksiko
Sastojci:
• U smolastom dijelu fenolski lipofilni spojevi - kanabinoidi:

Kanabinidiolna kiselina (sedativno, antibakterijsko djelovanje)

↓ - CO2
kanabidiol (antibakterijsko djelovanje)
↓
tetrahidrokanabidiol (halucinogen i nestabilan)
↓
kanabinol (nedjelatan, stabilan)

• Derivati fenolkarbinske kiseline i monoterpena.

Djelovanje Ti kanabinoidi su mnogobrojni, a najznačajniji je

i primjena: tetrahidrokanabinol (THC) jer jedini ima halucinogeno
djelovanje, a ostali imaju drugačija djelovanja (kanbidiolna
kiselina, kanabidiol.
Kvalitetne su samo one marihuane koje u sebi sadržavaju
THC kiselinu iz koje procesom sušenja nastaje THC, a on
prelazi u hidroksi THC koji ima psihotropno djelovanje, a
mehanizam se sastoji u tome da povisuje noradrenalin i
dopamin u mozgu.
Čisti THC ima oko 3 puta jače djelovanje od same
marihuane, i ako se puši za razliku od oralnog uzimanja.
Dovoljno je 0,25-1,0 g droge za djelovanje. Marihuana,
iako izaziva ovisnost, legalno se može kupovati u nekim
državama (Nizozemska).

OH
H

C 5 H1 1

H O

A 9 , 1 0 T E T RAHI DROKANABI NOL

Hašiš je napušten u Farmakopeji jer su djelatne tvari nestabilne.

Semen arecae
Sjemenka areke

Areca catechu, var. catechu, Arecaceae

Polukuglaste ili savinute svijetlosme|e sjemenke promjera 3 cm

 dobivena od palmi.
Plod ima samo jednu sjemenku.
Jedna od najljepših palmi koja je samonikla u Indoneziji, Indokini,
Filipinima.
Sastojci:
• 0,2-0,5% alkaloida koji su vezani na katehinske trijeslovine
• najvažniji alkaloid je uljasti arekolin

Djelovanj Arekolin djeluje na parasimpatikus, povećava peristaltiku

e i crijeva, lučenje znojnica i suznih žlijezda. Upotrebljava se u
primjena: veterini protiv kao antelmintik (protiv trakavica i askaroida).
Za uživanje se uzme komadić sjemenke u prašku, zamota u
list biljke Piper betle, doda malo vapna te se žvače -
stimulirajuće ekscitirajuče djelovanje. Vizualna percepcija
svijeta je u crvenoj boji.

LATINSKO NAZIVLJE BILJNIH VRSTA

A
Acacia senegal, akacija
Acorus calamus, iđirot
Aesculus hippocastanum, divlji kesten
Agrimonia eupatoria, turica
Allium cepa, luk crveni
Allium sativum, češnjak
Aloe, aloj
Althaea officinalis, bijeli sljez
Ammi majus, morač
Ammi visnaga, španjolski morač
Angelica arhangelica, an|elika
Anthemis nobilis, rimska kamilica
Arctostaphylos uva-ursi, medvjetka
Arnica montana, br|anka
Astragalus gummifer, kozlinac gumsati
Atropa belladonna, velebilje

B
Brasica nigra, gorušica crna
Berberis vulgaris, žutika

C
Camellia sinensis, čajevac
Cannabis sativa var. indica, konoplja indijska
Capsicum annuum, paprika
Carum carvi, kim
Cassia acutifolia, sena
Catharanthus roseus, zimzelen
Cephaelis ipecacuanha, ipekakuana
Ceratonia siliqua, rogač
Cetraria islandica, islandski lišaj
Chamomilla recutita, kamilica
Chelidonium majus, rosopas
Cinchona pubescens, kininovac pastenasti
Cichorium intybus, vodopija
Cinnamomum camphora, kamforovac
Cinnamomum zeylanicum, cimet
Citrus aurantium subsp. amara, naranča gorka
Citrus aurantium subsp. dulcis, naranča slatka
Citrus limon, limun
Copernicia cerifera (C. prunifera), palma voštana
Commiphora molmol, mira
Coriandrum sativum, korijandar
Crataegus monogyna, bijeli glog
Crataegus oxyacantha, crveni glog
Cydonia oblonga, dunja

D
Datura stramomium, kužnjak
Digitalis lanata, vunasti naprstak, pustikara
Digitalis purpurea, vunasti naprstak crveni

E
Equisetum arvense, poljska preslica
Ephedra sinica, kositrenica kineska
Erythroxylon coca, koka
Eucalyptus globulus, eukaliptus

F
Ficus carica, smokva
Foeniculum vulgare, komorač
Fraxinus ornus, crni jasen

G
Ginkgo biloba, ginkgo
Glycyrrhiza glabra, sladić
Gymnadenia odoratissima, vranjak mirisni
Gypsophylla paniculata, sadarka

H
Hamamelis virginiana, hamamelis
Helleborus niger, kukurjek crni
Herniaria glabra, kilavica sjajna
Hibiscus sabdariffa, hibiskus
Hypericum perforatum, gospina trava
Hyoscyamus niger, crna bunika

I
Illicum verum, zvjezdasti aniš
Inula helenium, oman
J
Juglans regia, orah
Juniperis communis, borovica
L
Larix decidua, ariš
Lavandula angustifolia (L. officinalis), lavanda
Levisticum officinale, ljupčac
Linum usitatissimum, lan
Lophophora williamsi, pejotl
M
Mandragora officinalis, mandragora
Matricaria recutita, kamilica
Melissa officinalis, matičnjak
Mentha aquatica, vodena metvica
Mentha arvensis, poljska metvica
Mentha calamintha, primorska metvica
Mentha crispa, kudrava metvica
Mentha longifolia, dugolisna metvica
Mentha piperita, paprena metvica
Mentha spicata, klasasta metvica
Myrroxylon balsamum var. pereirae, Perubalzam
Myroxylon balsamum var. balsamum, Tolubalzam
N
Nerium oleander, oleandar
Nicotiana tabacum, duhan
O
Olea europaea, maslina
Orchis militaris, kaćun bijeli
Orchis morio, kaćun obični
Oryza sativa, riža
P
Panax ginseng, ginseng
Papaver somniferum, vrtni mak
Petroselinum crispum subsp. crispum, peršin lisnati
Pimpinella anisum, anis
Pinus mugo, planinski bor
Pinus nigra, crni bor
Pinus pinaster, primorski bor
Pinus sylvestris, obični bor
Platanthera bifolia, vimenjak
Polygala senega, krestušac
Polygonum aviculare, troskot
Primula elatior, jagorčevina bijela
Primula veris, jagorčevina žuta
Prunus dulcis var. amara, gorki badem
Prunus dulcis var. dulcis, slatki badem
Q
Quercus robur, hrast lužnjak

R
Rhamus frangula, krkavina
Rheum palmatum, rabarbara
Rheum rhaponticum, europska rabarbara
Ricinus communis, ricinus
Rosa centifolia, ruža punocvjetna
Rosa gallica, ruža galska
Rosea damascena, ruža damašćanska

S
Salix alba, vrba
Salvia officinalis, kadulja
Salvia triloba, grčka kadulja
Saponaria officinalis, sapunika
Secale cornutum, roščić ražove glavice
Silybum marianum, sikavica
Sinapis alba, gorušica bijela
Strophantus combe, strofantus
Strychnos nux-vomica, strihninovac
Styrax tonkinensis, indijski benzojevac
Syzygium aromaticum, klinčić

T
Tamarindus indica, tamarindus
Taraxacum officinalis, maslačak
Tussilago farfara, podbjel
Theobroma cacao, kakaovac
Thymus vulgaris, timijan
Thymus zygis, španjolski timijan
Thymus pulegioides, metvičasti timijan
Thymus serpyllum, majčina dušica
Tormentilla erecta, petoprsta

U
Urginea maritima, morski luk

V
Valeriana officinalis, odoljen
Verbascum phlomoides, divizma obična
Verbascum densiflorum, divizma gustocvjetna
Vinca minor, zimzelen

HRVATSKO NAZIVILJE BILJNIH VRSTA

A
Akacija senegalska, Acacia senegal
Aloj, Aloe
Anđelika, Angelica arhangelica
Anis, Pimpinella anisum
Aniš zvjezdasti, Illicum verum
Aris, Larix decidua
B
Brđanka, Arnica montana
Badem gorki, Prunus dulcis var. amara
Borovica, Juniperis communis
C
Cimet, Cinnamomum zeylanicum
Č
Češnjak, Allium sativum
D
Divizma gustocvjetna, Verbascum densiflorum
Duhan, Nicotiana tabacum
Dunja, Cydonia oblonga
E
Eukaliptus, Eucalyptus globulus

G
Ginkgo, Ginkgo biloba
Glog bijeli, Crataegus monogyna
Glog crveni, Crataegus oxyacantha
Gorušica bijela, Sinapis alba
Gorušica crna, Brassnica nigra
Gospina trava, Hypericum perforatum

H
Hamamelis, Hamamelis virginiana
Hibiskus, Hibiscus sabdariffa
Hrast lužnjak, Quercus robur

I
I|irot, Acorus calamus
Ipekakuana, Cephaelis ipecacuanha
Islandski lišaj, Cetraria islandica

J
Jasen crni, Fraxinus ornus
Jagorčevina bijela, Primula elatior
Jagorčevina bijela, Primula veris
Jela kanadska, Abies balsamea

K
Kadulja, Salvia officinalis
Kakaovac, Theobroma cacao
Kamilica, Chamomilla recutita
Kamforovac, Cinnamomum camphora
Kaskara, Rhamnus purshiana
Kesten divlji, Aesculus hippocastanum
Kilavica sjajna, Herniaria glabra
Kilavica dlakava, Herniaria hirsuta
Kim, Carum carvi
Kininovac, Cinchona pubescens
Klinčić, Syzygium aromaticum
Konoplja indijska, Cannabis sativa var. indica
Komorač, Foeniculum vulgare
Korijandar, Coriandrum sativum var. vulgare
Kositrenica, Ephedra sinica
Krkavina, Rhamnus frangula
Kukurjek crni, Helleborus niger
L
Lan, Linum usitatissimum
Limun, Citrus limon
Luk crveni, Allium cepa
Luk morski, Urginea maritima
LJ
Ljupčac, Levisticum officinale

M
Majčina dušica, Thymus serpyllum
Mak vrtni, Papaver somniferum
Maslačak, Taraxacum officinalis
Maslina, Olea europaea
Matičnjak, Melissa officinalis
Medvjetka, Arctostaphylos uva ursi
Metvica primorska, Mentha calamintha
Metvica kudrava, Mentha crispa
Metvica paprena, Mentha piperita
Metvica poljska, Mentha arvensis
Metvica vodena, Mentha aquatica
Metvica dugolisna, Mentha longifolia
Mirha, Commiphora molmol
Morač, Ammi majus
Morač španjolski, Ammi visnaga
N
Naprstak crveni, Digitalis purpurea
Pustikara, Digitalis lanata
Naranča gorka, Citrus aurantium subsp. amara
Naranča slatka, Citrus aurantium subsp. sinensis
O
Odoljen, Valeriana officinalis
Oleandar, Nerium oleander
Oman, Inula helenium
Orah, Junglans regia
P
Peršin lisnati, Petroselinum crispum subsp. crispum
Peršin korjenasti, Petroselinum crispum subsp. tuberosum
Paprika, Capsicum annuum
Pejotl, Lophophora williamsi
Perubalzam, Myroxylon balsamum var. pereirae
Petoprsta, Tormentilla erecta
Planinski bor, Pinus mugo
Podbjel, Tussilago farfara
Preslica poljska, Equisetum arvense
Pšenica, Triticum vulgare
R
Rabarbara, Rheum palmatum
Rabarbara europska, Rheum rhaponticum
Roščoć ražovaeglavice, Secale cornutum
Ricinus, Ricinus communis
Riža, Oryza sativa
Rogač, Ceratonia siliqua
Rosopas, Chelidonium majus
S
Sadarka, Gypsophilla paniculata
Sapunika, Saponaria officinalis
Sena, Cassia acutifolia
Sena, Cassia angustifolia
Sikavica, Silybum marianum
Sladić, Glycyrhiza glabra
Sljez bijeli, Althaea officinalis
Sljez crni, Malva sylvestris
Smokva, Ficus carica
Strihninovac, Strychnos nux-vomica
T
Tamarindus, Tamarindus indica
Timijan, Thymi vulgaris
Tolubalzam, Myroxylon balsamum var. balsamum
Troskot, Polygonum aviculare
Turica, Agrimonia eupatoria
V
Velebilje, Atropa belladonna
Vodopija, Cichorium intybus
Vranjak mirisni, Gymnadenia odoratissima
Vrba, Salix alba
Z
Zimzelen tropski, Catharantus roseus
Zimzelen, Vinca minor