Šume

SADRAJ
RIJE GLAVNOG UREDNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

UMARSTVO
Zahirovi, Dautbai, Mujezinovi
SUENJE SASTOJINA SMRE USLIJED DJELOVANJA POTKORNJAKA U CENTRALNOJ BOSNI
DROUGHT OF SPRUCE STANDS CAUSED BY BARK BEETLES IN CENTRAL BOSNIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Kvesi
STRUKTURNE KARAKTERISTIKE UMA BUKVE I JELE SA SMROM
NA KRENJAKIM SUPSTRATIMA NA IGMANU I BJELANICI
STRUCTURAL CHARACTERISTIC OF THE FORESTS OF BEECH,
FIR AND SPRUCE ON LIMESTONE SUBSTRATES AT IGMAN AND BJELANICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Beus
UME MUNIKE I BIJELOG BORA PRELAZNE ZAJEDNICE U SUKCESIJI UMSKE VEGETACIJE
WHITE-BARK PINE AND SCOTS PINE FORESTS JOINT COMMUNITIES IN FOREST SUCCESSIONAL VEGETATION . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Avdagi, Mattioli, Bali, Ivojevi, Pastorella
FIELD MAP - INOVATIVNI ALAT U POSLOVIMA PREMJERA
U UMARSTVU I HORTIKULTURI OPIS, FUNKCIONALNOST I PRIMJENA
FIELD MAP, AN INNOVATIVE TOOL FOR DATA COLLECTION IN FORESTRY AND
LANDSCAPE ARCHITECTURE DESCRIPTION, FUNCTIONALITY AND USE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
HORTIKULTURA
Beus
MUNIKA (Pinus heldreichii Christ) POGODNA VRSTA ZA URBANO ZELENILO
WHITE-BARK PINE (Pinus heldreichii Christ) A FAVORABLE SPECIES FOR URBAN GREEN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Hadiderviagi
ANALIZA HISTORIJSKOG RAZVOJA BANJSKOG PARKA ILIDA SARAJEVO
ANALYSIS OF HISTORICAL DEVELOPMENT OF SPA PARK ILIDA SARAJEVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
INTERVJUI
INTERVJU SA NERMINOM DEMIROVIEM, DIPL. ING. UM., DIREKTOROM KJP SARAJEVO UME D.O.O. SARAJEVO. . . . . . . . . . . . . . 45
CRTICE IZ NEKADANJEG UMARSTVA
Murlin
UPUSTVO ZA REALIZIRANJE SERVITUTA (Prepis originalnog teksta sa uvodom i zavrnim komentarom) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
INFO IZ UMARSTVA
Udruenja inenjera i tehniara umarstva Federacije Bosne i Hercegovine
SASTANAK DIREKTORA PREDUZEA I INSTITUCIJA UMARSTVA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE POVODOM AKTUELNE PROBLEMATIKE U UMARSTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Groi
PD UNSKO-SANSKE UME D.O.O. BOSANSKA KRUPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Udruenje inenjera i tehniara umarstva Federacije Bosne i Hercegovine
OTVORENO PISMO JAVNOSTI I VLASTI U FBIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Jamakovi
POSJETA KOLEKTIVNIM LANICAMA UDRUENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Jamakovi
GOSTOVANJE NA MEDIJIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Hodi
SPASIMO UME DOK JO NIJE KASNO!!!
Ugroeno zdravstveno stanje uma u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
STUDENTSKE AKTIVNOSTI
Zilki
STUDENTI DRUGE GODINE DRUGOG CIKLUSA UMARSKOG FAKULTETA
IZ PREDMETA IZRADA PROJEKATA OBAVILI TERENSKU NASTAVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
SEMINARI
Tomi
SEMINAR KVALITETNA KLASIFIKACIJA STABALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
OGLEDI
Mro
PODSAIVANJE U VLASTITOJ REIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
SPECIJALNA VOZILA U UMARSTVU
Halilovi, Avdagi
UMSKIM TRAKTOROM U BORBI PROTIV POARA NA PODRUJU KANTONA SARAJEVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
REPORTAA
Huki
PRVA ENSKA EKSPEDICIJA ANDE 2014. (HUASCARN 6.768 M.N.V.) IZ BOSNE I HERCEGOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
MEUNARODNI SKUPOVI
Ballian
IV MEUNARODNA RADIONICA O TISI U OKVIRU TAXUS LIFE PROJEKTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
SASTANCI COST AKCIJA
Ballian
ETVRTO PLENARNO ZASJEDANJE COST FP 1202 AKCIJE STRENGTHENING CONSERVATION:
A KEY ISSUE FOR ADAPTATION OF MARGINAL/PERIPHERAL POPULATIONS OF FOREST TREE
TO CLIMATE CHANGE IN EUROPE (MAP-FGR) OD 29. DO 31. LISTOPADA 2014.
EDINBURG, VELIKA BRITANIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Ballian, Huki
ODRANA PRVA KONFERENCIJA COST AKCIJE FP1305 BIOLINK U READINGU OD 04. DO 07. NOVEMBRA 2014. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
abaravdi, Osmanovi, Mrakovi
ZAVRNO ZASJEDANJE COST-OVE AKCIJE FP1001-USEWOOD IMPROVING DATA
AND INFORMATION ON THE POTENTIAL SUPPLY OF WOOD RESOURCES: A EUROPEAN
APROACH FROM MULTISOURCE NATIONAL FOREST INVENTORIES OD 23. DO 24. SEPTEMBRA 2014. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Treti
REDOVNA SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA COST FP1103 AKCIJE U PALANGI (LITVANIJA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
OBLJETNICE
Ballian
50. GODINA INSTITUTA ASP TEISENDORF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
PRIKAZ KNJIGE
Beus
ORHIDEJE planina oko Sarajeva (Dubravka oljan, Edina Muratovi, Sabaheta Abadi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
BIOTEHNOLOKA ISTRAIVANJA
Ballian
BIOSIGURNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Ballian
GENOMIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Ballian
BOTANIKI VRT PALERMO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Mro
MRKA TRUBAA (Creterellus cornucopioides Fr. Ex.L) Sinonim: mrtvaka truba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
NAUNI I STRUNI SKUPOVI
Glava
UMARI NA 11. SIMPOZIJU O ZATITI BILJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
STUDIJSKE POSJETE
Jamakovi
NASTAVAK BILATERALNE SARADNJE UMARSTAVA REPUBLIKE TURSKE I BOSNE I HERCEGOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Memievi
STUDIJSKO PUTOVANJE U NJEMAKU U PERIODU 05. - 11. 10. 2014. GODINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
IZ STUDENTSKIH DANA
Glavoevi
EKSKURZIJA APSOLVENATA UMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU 1975. GODINE
U MAARSKU, EHOSLOVAKU, AUSTRIJU, SLOVENIJU I HRVATSKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
IN MEMORIAM
Beus
BORISLAV MII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
RIJE GLAVNOG UREDNIKA

Prof. dr. sc. Dalibor Ballian
Kroz povijesna razdoblja bilo je prisutno sustavno

krenje uma, da bi se poveale poljoprivredne
povrine, kao i za podizanje ljudskih naselja i razliitih
infrastrukturnih objekata. Dugo vremena se smatralo
da uma ima mnogo i da se dobro obnavljaju bez
djelovanja ovjeka, te da u njih ne treba ulagati.
To je u narodu stvorilo miljenje da je uma boje
davanje. Ovo u zadnje vrijeme prihvaaju i neki
inenjeri umarstva, a i uprave poduzea koja se
bave iskoritavanjem uma, te su njihove neplanske
i nestrune sjee poprimile velike razmjere. Tako je u
proteklom periodu dolo do nesklada izmeu sjea i
produkcije uma, jer priroda veoma sporo obnavlja
ono to ovjek brzo uniti. Obnoviti strukturu ume
koja se uniti za par dana treba nekoliko stoljea.
Ovo se ipak ne moe generalizirati jer ima i pozitivnih
primjera. Ipak, i neto svjesnije iskoritavanje uma
i dobro postavljen cilj, da u to kraem periodu uz
minimalna ulaganja proizvede to vea drvna masa,
uz nepromijenjenu plodnost i strukturu zemljita
biva veoma esto izgubljen u realizaciji. Znai, cilj je
bio dobar, ali njegova realizacija slaba, to dovodi
do sustavne degradacije mnogih uma i siromaenja
genetikih izvora umskog drvea. To se vrlo esto
pravda nekim viim ciljevima, a svakodnevno vri
unitavanje novih umskih povrina, a to je naroito
evidentno na naim brojnim planinama. Ako se
osvrnemo, moemo to da vidimo, koliko imamo
siromanih uma, moda i previe za jednu malu
zemlju kao to smo mi, koja praktiki ivi, u znatnoj
mjeri, od onoga to uma proizvodi.
Moda se netko nee sloiti s reenim, ali neka me
pokua demantirati, a sebe neka zapita da li voli posao
koji radi, a to e o njemu kazati povijest kada nestane
uma. Jednog dana e netko zapitati tko je kriv za
nestanak prelijepih bosanskih uma, a tko e biti kriv

i za nedostatak vode, eroziju tla, bujice, klizita i sl.
Vrlo esto se zapitam da li volimo posao u
umarstvu, onaj koji radimo, a izabrali smo ga
kao ivotno zanimanje ili ga radimo samo zato to
moramo jer nismo mogli izabrati drugo zanimanje.
Ako volimo posao koji radimo, ako volimo umu koja
nam daje kruh i osigurava egzistenciju za nau obitelj,
tada e iza nas ostati neto pozitivno za generacije
koje dolaze. Tada se moramo truditi i boriti da stanje
ume u svakom sluaju poboljamo i unaprijedimo.
Ako pak ne volimo posao koji radimo, a moramo ga
cijeli ivot raditi, tada smo nezainteresirani za umu i
njene probleme, stalno smo bezvoljni i iza nas u tom
sluaju ostaje pusto. Ta pusto su devastirane ume,
loe strukture koje e dalje propadati zbog najezde
insekta i raznih patogena. U boljem sluaju nastat e
neke panjae ili u loijoj varijanti ibljaci. To je za svaku
kritiku, ali ne kritiziramo mi kao umari to stanje, mi
utimo, zatvaramo se u vlastite ljuture, ali ne moemo
pobjei od kritike javnosti. Zato to mi to radimo
i ujedno utimo, izloeni smo kritici onih koji vole
umu, ali o njoj veoma malo znaju. I tada mi utimo, a
utnjom samo potvrujemo njihove tvrdnje, a to je da
u umarstvu i kod umara nema znanja ni nauke, nego
se sve svodi na sustavne sjee i devastacije. Ipak, ima
brojnih pozitivnih primjera u umarstvu, ali mi utimo
i o njima jer nas je strah izii u javnost.
Samo e se pravi umari oglasiti, oni koje nije strah
da pokau svoje znanje i vjetine, te da tite interese
struke, te takvim strunjacima treba dati prednost, jer
oni mogu da imaju rjeenje za nae ume.
A to je s onima koji ute, neka se zapitaju gdje su,
da li vole umu i posao koji rade, te gdje im je mjesto
u povijesti, jer se na umi i stanju uma pie i povijest.
Kenan Zahirovi, Mirza Dautbai, Osman Mujezinovi

Kenan Zahirovi1
Mirza Dautbai2
Osman Mujezinovi2
UMARSTVO
SUENJE SASTOJINA SMRE USLIJED DJELOVANJA
POTKORNJAKA U CENTRALNOJ BOSNI
DROUGHT OF SPRUCE STANDS CAUSED BY BARK
BEETLES IN CENTRAL BOSNIA
Izvod
Abstract
Problematika koju rad istrauje je suenje

stabala smre u istim sastojinama koju gradi
ova vrsta drvea. Naime, umske sastojine su
pod raznim utjecajima abiotikih i biotikih
faktora. Najee, poslije sunih godina, ili nakon
provoenja redovnih sjea, gdje se due vremena
u odjelima zadrava neokorana drvna masa, dolazi
do prenamnoenja sekundarnih tetnika. U prvi
red tu spadaju potkornjaci, koji kao sekundarne
tetoine napadaju stabla umanjene vitalnosti, a
pod odreenim okolnostima postaju i primarne
tetoine. Njihovim tetnim djelovanjem esto
stradaju stabla svih debljinskih klasa. Za potrebe
ovih istraivanja koriteni su podaci odjeljenja
za zatitu uma JP PD Zeniko-dobojskog
kantona, umarija Vare. Prikupljeni podaci su iz
odjeljenja u kojima je praeno zdravstveno stanje
sastojina a koje ukljuuje i monitoring populacije
potkornjaka. Istraivanje je provedeno na podruju
GP Gornjebosansko, GJ Gornja Stavnja, odjel
2 i odjel 3. Vrena je analiza vie mjerenih
kvantitativnih i kvalitativnih parametara, na
osnovu kojih je utvren utjecaj potkornjaka na
suenje stabala smre, pri emu je izvrena i sama
sanacija arita na ovom podruju. Sanacija ovih
povrina je izvrena kroz period od tri godine:
2012., 2013., te 2014. godina.
Problems that work investigates is the dry

of spruce stands in pure juniperwood stands of
productive character. The forest is under various
conditions of both abiotic, and biotic factors. Most
often, after years of drought, and after conducting
a regular cut, where the wood mass unskinned
standing in the department some time, there is
an outbreak of secondary pests. In the first row
there are bark beetles, which are secondary pests
and attack trees with weak vitality if there are
conditions for, they become the primary pests,
which suffer due to trees of all ages and of all the
diameter classes. For this study, data collected on
the plots which are also affected by bark beetle
attack, and he wanted to determine the impact
of spruce bark beetles on the health condition
of spruce trees. The study was conducted in the
area of the GP Gornjebosansko, GJ Gornja
Stavnja, department 2 and the department 3.
With the analysis of the measured quantitative
and qualitative parameters, based on which,
the influence of bark beetles on dry spruce trees,
where the repairs made herself the focus on this
area.Restoration of these areas is carried out
through period of three years: 2012, 2013, and
2014 years.
Keywords: bark beetles, spruce, focus area,
mountain Zvijezda, Bosna.
Kljune rijei: potkornjaci, smra, arita, planina

Zvijezda, Bosna.
UVOD INTRODUCTION
Na povrini koju zauzimaju visoke ume u BiH
nalazi se 265 miliona m3 drvne mase, od ega 41%
etinara i 59% liara. U ukupnoj masi etinara drvo
smre je zastupljeno sa 32%, dok njegovo uee u
ukupnom drvnom fondu visokih uma drutvenog
sektora iznosi svega 13%. (Begovi, 1973).
Kenan Zahirovi, M.Sc.um., JP PD ZDK d.o.o. Zavidovii, ul.

Alije Izetbegovia 25, 72220 Zavidovii, Bosna i Hercegovina
2
Prof.dr. Mirza Dautbai, doc. dr. Osman Mujezinovi, umarski
fakultet Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka 20, 71000
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
1
Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers

UDK 630*45:595.768.1 (497.6 Vare)
595.768.1:582.475 (497.6 Vare)
U umskim zajednicama koje se odlikuju

samoregulacionom sposobnou, njihov broj je
u dinaminoj vezi sa drugim organskim vrstama,
te za svoj razvoj trae stabla sa smanjenom
vitalnou, poboljavajui odumiranje i izdvajanje
bolesnog drvea iz sastojine, te se zbog ovih
osobina uvrtavaju u sekundarne tetoine.
Meutim, ukoliko doe do poremeaja koji mogu
nastati uslijed negativnih primarnih faktora: jakih
vjetrova, dugotrajnih sua, poara, ili uslijed
ekstenzivnog gospodarenja, kada na sjeinama
ostaju velike koliine neobraenog drveta, te
kada se desi da se iz tehnikih razloga ne mogu na
vrijeme sanirati tete nastale uslijed elementarnih
nepogoda, u takvim uslovima potkornjaci nalaze
u leeem materijalu izvanredne uslove za
omasovljavanje, te poprimaju karakter primarnih
tetoina. U takvim uslovima, uslijed nedostatka
bolesnog i slabog drvnog materijala napadaju
potpuno zdrava stabla.
ak i u 17. stoljeu uslijed masovne pojave
potkornjaka uzrokovano je masovno suenje
etinara u centralnoj Evropi (Staack, 1985). U 20.
stoljeu, ekoloki i ekonomski znaaj potkornjaka
je izuavan zbog jednog veoma vanog razloga,
a to je da se pokua stei kontrola nad njima.
Svakako, smra predstavlja domaina za dvije
najraspostranjenije i najtetnije vrste potkornjaka
Ips typhographus i Pityogenes chalcographus.
U Evropi, Pityogenes chalcographus (L.)
ponekad se pominje kao potencijalni tetoina,
zbog toga to veoma esto napada mlada stabla
smre. Nepoznato je na koji nain ovaj potkornjak
zaobilazi odbrambeni mehanizam kod mladih
stabala, ali uzrokuje smrt u sadejstvu sa ostalim
potkornjacima koji se javljaju na smri (Hedgren,
2004).
Pityogenes chalcographus se najee pojavljuje sa potkornjakom Ips typhographus na veim
stablima. Dok se osmozubi smrev potkornjak
javlja u donjim partijama stabla, gdje je kora
deblja, estozubi smrev potkornjak se javlja u
gornjim partijama stabla, gdje je kora neto tanja.
Obje vrste napadaju svjei floem, i nepoznato
je kako se P. chalcographus razmnoava dok
ove dvije vrste su u suivotu. Stablo napadnuto
objema vrstama najee je prvo napao Ips
typhographus, ali takoe je mogue da je stablo
napao i P. chalcographus. Zajedno sa prisustvom
agregacijskog feromona se javljaju najee i
Smra u prirodnim mjeovitim sastojinama

bukve, jele i smre na podruju Bosne i Hercegovine dostie starost od preko 300 godina i
visinu oko 50 metara. Izvan prirodnog areala,
naroito u zasadima na stanita ranijih liarskih
uma njena starost je do 120 godina, kada poinje
naglo propadati najee od crvene trulei.
U visokoplaninskom podruju, uslijed veoma
polaganog rasta, najveu vrijednost dostie sa
150 godina, gdje joj je visina oko 40 metara,
temeljnica od 77m2/ha, ukupna drvna masa
1287m3/ha i prosjeni zapreminski prirast od oko
8,6 m3 po hektaru godinje (Pintari, 2002).
Smra najee ispravlja greke ili ekscese
nastale u razvoju ili gospodarenju klimatogenim
bukovo jelovim sastojinama, jer se iri na prazne
prostore unutar tih sastojina (Mati i dr., 1996).
Meutim, s obzirom da je osjetljiva na tetnike,
bolesti, stanine promjene, posebno izvan svog
prirodnog areala, pri osnivanju sastojina na
takvim stanitima potrebno ju je mijeati sa
drugim prijelaznim i pionirskim vrstama, kako bi
se postigla vea stabilnost takvih sastojina (Mati
i Prpi, 1983).
To je dominantna vrsta koja se pojavljuje
u gornjem dijelu montane zone. Takoe se
pojavljuje i u niim dijelovima montane zone ali
mjeovite smjese (Grodzki, 2004).
Proizvodnja drvne mase u umarstvu je proces
iji rezultati ovise o brojnim faktorima biotske
i abiotske prirode. Meu abiotskim faktorima
to su najee klimatski i edafski faktori, dok
meu biotikim faktorima svakako su najvaniji
potkornjaci i patogene gljive. Treba napomenuti
da su i biotski i abiotski faktori usko povezani, tj.
nakon djelovanja abiotskih faktora (snjegolomi,
vjetroizvale), nastupa djelovanje biotskih
faktora na stabla, pogotovo ona sa oslabljelom
vitalnou.
Naglo suenje stabala na terenu najee
primjeuju umari koji gospodare smrevim
sastojinama. Posljedica suenja smre na velikim
povrinama povezane su sa problemima sanacije,
zakorovljavanja, podmlaivanja, propadanja
drvne mase, padom cijena trupaca itd. (Pernek,
2002).
Potkornjaci (Scolytinae) su najobilnija grupa
koja unitava i oslabljuje drvee. Potkornjaci su
osnovni dio umskih ekosistema zbog toga to oni
poinju da dekompozuju drvo (Wermeler, 2004).
5

gljive trulenice sa kojima takoer potkornjaci

koegzistiraju (Krokene, 1996).
Osnovne principe u kontroli potkornjaka
u centralnoj Evropi postavili su njemaki
entomolozi, lander i Titovek (Jurc, 2003). U
svijetu ve priznata dvadesetak godina u nas jo
u potpunosti nije nala kao mjera zatite kojom
se populacija potkornjaka moe sniziti i za 80 %
(Niemayer et al., 1994)
Feromonske klopke se koriste za monitoring
i kontrolu potkornjaka (Bakke, 1982). Kroz
veliki broj naunih istraivanja eljelo se vidjeti
efikasnost u zavisnosti od dizajna i strukture
klopki (Klimetzek et. al, 1980).
Atraktanti Pheroprax i Chalcoprax su
razvijeni da primamljuju osmozubog, odnosno
estozubog smrevog potkornjaka (Zuber, 1992).
Istraivanjima koja su provedena u Njemakoj
klopkama Theysohn, sa razliitim feromonima,
Pheroprax i Chalcoprax, utvreno je da Pheroprax
u odnosu na mjerenja u 1972., u 1993. broj
jedinki uhvaenih je bio vei za 9%, dok kod
atraktanata Chalcoprax, bio je malo vei u odnosu
na mjerenje u 1972. (Schmidt, 1993). Istraivanja
koja je proveo Pernak (2002) pokazuju kako
su u I. generaciji najbolji pripravci Pheroprax i
Pheroprax-ampula za vrstu I. typographus, dok je
u II. generaciji jednako dobar Ipsowit. Za vrstu P.
chalcographus najbolji je pripravak Chalcoprax u
I. generaciji, a u II. jednako je dobar Chalcowit.
Sve feromonske klopke podjednako su dobro
selektivne na predatorsku entomofaunu. Na
podruju na kojem je vreno suzbijanje teta od
potkornjaka i njihov konrola i monitoring u prvoj
generaciji su koriteni feromonski pripravci IT i
PC Ecolure, dok su u drugoj generaciji koritene
ampule Pheroprax i Chalcoprax.
glinci) i sekundarne ume jele i smre u pojasu

uma bukve i jele sa smrom na preteno
dubokim distrinim kambisolima, luvisolima,
pseudoglejevima i podzolima na silikatnim i
silikatno - karbonatnim sedimentnim supstratima
i kiselim eruptivnim stijenama.
Utvrivanje odreenih parametara vreno
je na osnovu broja doznaenih stabala, kao
i koliine doznaene drvne mase, te broja
ulovljenih potkornjaka i njihova brojnost u
pojedinim godinama ulova u u periodu u kojem
je vreno istraivanje od 2012. 2014. godine.
Predmetna stabla koja su doznaena su se
nalazila unutar odjela 2 i 3 GJ Gornja Stavnja,
ija povrina iznosi: odjel 2, povrine 57,57 ha, te
odjel 3, povrine 59,98 ha. Ekspozicija u odjelu 2
GJ Gornja Stavnja je sjeverna, inklinacija iznosi
15 20, dok se nadmorska visina kree od 980
1040 metara. Ekspozicija u odjelu 3 GJ Gornja
Stavnja je juna i istona, inklinacija iznosi 20 25, dok se nadmorska visina kree u rasponu 680
1107 metara. Po konfiguraciji terena ovaj odjel
je umjereno strma strana. Na karti 1. su prikazani
odjeli 2 i 3 GJ Gornja Stavnja koji su bili predmet
istraivanja.
PODRUJE I CILJ ISTRAIVANJA

OBSERVED AREA AND GOAL OF RESEARCH
Za objekat istraivanja u ovom radu su izabrane
sastojine smre na podruju planine Planinica,
lokalitet Strijeevo, GP Gornjebosansko.
Pomenute sastojine pripadaju gazdinskoj
klasi 1124 i 1226, odnosno sekundarne ume
bukve u pojasu uma bukve i jele na dubokom
distrinom kambisolu, dubokom koluviju na
vulkanogeno-sedimentnoj formaciji (ronjaci,
Karta 1. Prostorni poloaj objekta istraivanja (odjel 2 i 3

GJ Gornja Stavnja) (Wingis 2003)
Map 1. Position of research object (department 2 and 3
management unit Gornja Stavnja)

UDK 630*45:595.768.1 (497.6 Vare)
595.768.1:582.475 (497.6 Vare)
REZULTATI I DISKUSIJA
RESULTS AND DISCUSSION
Cilj istraivanja u ovom radu je bio utvrivanje

utjecaja potkornjaka na suenje stabala smre
te broj stabala smre i koliina doznaene drvne
mase u objektu istraivanja, i ulov potkornjaka na
ovom lokalitetu u periodu 2012. 2014. godine.
Pregled povrina na kojima je vrena sjea

zaraenih stabala u periodu 2012. 2014. godine,
kao i povrina na kojima je vreno poumljavanje
ili je planirano poumljavanje u toku ove godine
su prikazane na karti 2.
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
U cilju realizacije postavljenih ciljeva provedena su: terenska snimanja i prikupljanja
podataka, ureivanje prikupljenih informacija i
njihova obrada.
Prikupljanje podataka za potrebe ovog rada
izvreno je prema unaprijed definisanoj metodici.
Naime, izvreno je prikupljanja podataka o
doznaenenoj drvnoj masi kroz izvedbene
projekte, te je vreno mjerenje ulova potkornjaka
u periodu 2012. 2014. godine. Povrine
su snimljene na terenu te su iste ucrtane na
tehnolokoj karti.
Terenska snimanja i prikupljanje informacija su
podrazumijevala sljedee:
- Rekognosticiranje povrina (arita) unutar
odjela,
- Utvrivanje poloaja povrina za poumljavanje na terenu,
- Utvrivanje broja ulovljenih potkornjaka u
pojedinim klopkama u periodu 2012. 2014.
godina,
- Utvrivanje broja doznaenih stabala, te
koliine doznaene drvne mase (krupno drvo)
unutar objekta istraivanja kroz izvedbene
projekte.
Prikupljanje podataka o ulovu potkornjaka
je vreno u rasponu od 5 7 dana (izuzetak
predstavljaju periodi izvan vegetacionog perioda,
te sedmice tokom kojih nije bilo sunanih dana
- padavine). Prikupljene koliine potkornjaka
(estozubi i osmozubi smrev potkornjak) su
nakon prebrojavanja unitavane.
Pozicioniranje poloaja pojedinih arita
na kojima je vrena sjea i izvoz drvne mase a
kasnije i poumljavanje istih povrina u objektu
istraivanja vrena su pomou GPS ureaja
Magellan Explorist 310.
Karta 2. Prostorni poloaj arita unutar odjela 2 i 3 GJ

Gornja Stavnja u periodu 2012. - 2014. godine (Wingis
2003)
Map 2. Position of focus area in department 2 and 3
management unit Gornja Stavnja in period 2012. - 2014.
year
Na osnovu karte 2., moe se konstatovati da je

povrina arita u toku 2012. godine iznosila 1,5
ha, u 2013. godini 8,2 ha, te u 2014. godini 1,9 ha.
U cilju smanjenja brojnosti potkornjaka, a
samim tim i smanjenja broja zaraenih stabala u
ovom periodu vreno je postavljanje klopki (tip
Tajson i tip Ekotrap), i na grafikonu 1 i 2 je prikazan
ulov potkornjaka po vrstama potkornjaka i po
broju ulovljenih potkornjaka u periodu 2012.
2014. godina (slika 1 i 2).
7

klopki tipa Tajson, te 3 klopke tipa Ekotrap), a

u odjelu 3 je postavljeno 8 klopki (7 klopki tipa
Tajson, te 1 klopka tipa Ekotrap). Feromoni
koji su koriteni u u toku 2012. i 2013. godine
su PC Ecolure (P. chalcographus) i IT Ecolure
(I.typhographus).
U toku 2014. godine su koriteni feromoni
PC Ecolure (P. chalcographus) i IT Ecolure
(I.typhographus) u I generaciji, te Chalcoprax (P.
chalcographus) i Pheroprax (I.typhographus) u II
generaciji. Radi procjene teta nastalih dejstvom
potkornjaka vrena je analiza ulova potkornjaka
Slika 1 i 2: Metoda agregacionih (populacionih) feromona

klopke tipa Tajson i Ekotrap
Picture 1 and 2: Aggregation method (population) of
pheromones trap type Tyson and Ecotrap
Broj postavljenih klopki u odjelu 2 u 2012.

godini je 2 klopke (2 klopke tipa Ekotrap),
dok u odjelu 3 nije bilo postavljenih klopki. U
2013. godini radi sanacije arita u odjelu 2 je
postavljeno 59 klopki (41 klopka tipa Tajson,
te 18 klopki tipa Ekotrap), dok je u odjelu 3
postavljeno 11 klopki tipa Ekotrap. U toku 2014.
godine u odjelu 2 je postavljeno 18 klopki (15
Grafikon 1: Broj ulovljenih potkornjaka u odjelu 2 u

periodu 2012. 2014. godina
Graphic 1: Number of bark beetles caught in department
2 in the period 2012-2014 year

UDK 630*45:595.768.1 (497.6 Vare)
595.768.1:582.475 (497.6 Vare)
Grafikon 2: Broj ulovljenih potkornjaka u odjelu 3 u

Graphic 2: Number of bark beetles caught in department
3 in the period 2012.-2014. year
po godinama ulova u odjelima 2 i 3 GJ Gornja

Stavnja (grafikon 1.).
Na osnovu grafikona 1 i 2 da se zakljuiti da
se u periodu 2012. godine vrlo malo radilo na
provoenju mjera zatite na ovom lokalitetu, jer
nije vreno postavljanje klopki, kao ni redovna
kontrola postavljenih klopki u ova dva odjela.
U periodu 2013. godine ulov potkornjaka je
dovoljan pokazalac samog zdravstvenog stanja u
ovim odjelima, to se isto desilo u periodu 2014.
godine, sa neto manjim ulovom (jer se podaci
odnose na ulov potkornjaka prvih 9 mjeseci 2014.
godine). Treba napomenuti da prema istraivanja
koja su provedena od strane Perneka (2002)
godine, a koja se odnose na ulov potkornjaka
pokazalo da se klopkama moe smanjiti
brojnost potkornjaka u odjelima i do 80 %, dok
ostatak brojnosti potkornjaka se treba regulisati
dosljednom primjenom uzgojnih i zatitnih mjera.
Takoe, eljelo se utvrditi da li postoje statistiki znaajne razlike u ulovu potkornjaka Ips
typhographus i Pityogenes chalcographus unutar
odjela u kojima su vrena mjerenja. Za analizu
testa je koriten hi kvadrat test, a koriten je statistiki program PH Stat ver. 2.7. Postavljena je nul
hipoteza: Ne postoje statistiki znaajne razlike u
broju ulovljenih potkornjaka u odjelu 2 GJ Gornja
Stavnja u periodu 2012. 2014. godina po vrstama
ulovljenih potkornjaka. Rezultati provedene
statistike analize su prikazani u tabeli 1.
Tabela 1.: Analiza znaajnosti razlika u broju ulovljenih

potkornjaka u odjelu 2 GJ Gornja Stavnja po vrstama
ulovljenih potkornjaka u periodu 2012. 2014. godine
Table 1 .: Analysis of the significance of differences in
the number of bark beetles caught in department 2
managment unit Gornja Stavnja by species of bark
beetles caught in the period of 2012. 2014. year
Posmatrane frekvencije
Broj ulovljenih potkornjaka
Ips
Pityogenes
Godina ulova
Ukupno
typhographus chalcographus
2012. godina
160
1700
1860
2013. godina
223768
173160
396928
2014. godina
102303
51860
154163
Ukupno
326231
226720
552951
Oekivane frekvencije
Ips
Pityogenes
Godina ulova
Ukupno
2012. godina
1097,366
762,6339
1860
2013. godina
234180,3
162747,7
396928
2014. godina
90953,36
63209,64
154163
Ukupno
326231
226720
552951
Podaci
Rezultati
Nivo
Kritina
0,05
5,991465
znaajnosti
vrijednost
Broj redova
3
Chi-Square
6536,102
Broj kolona
2
p-vrijednost
0,00
Stepen
2
Nul hipoteza se odbija
slobode

Na osnovu rezultata provedene statistike

analize moemo tvrditi da postoje statistiki
znaajne razlike u broju ulovljenih potkornjaka u
odjelu 2 GJ Gornja Stavnja u periodu 2012.
2014. godina po vrstama ulovljenih potkornjaka.
Takoe je vreno ispitivanje statistike
znaajnosti ulova potkornjaka u odjelu 3 GJ Gornja
Stavnja. Za analizu testa je koriten hi kvadrat test,
a koriten je statistiki program PH Stat ver. 2.7.
Postavljena je nul hipoteza: Ne postoje statistiki
Poto u toku 2012. godine nisu vrena mjerenja
o broju ulovljenih potkornjaka u ovom odjelu, za
provedenu statistiku analizu su koriteni podaci
o broju ulovljenih potkornjaka u toku 2013. i 2014.
godine. Rezultati provedene statistike analize su

prikazani u tabeli 2.
Na osnovu rezultata provedene statistike
analize moemo tvrditi da ne postoje statistiki
Neprovoenje ili loe provoenje kako uzgojnih
tako i zatitnih mjera dovode do znaajnog
poveanja tetnih dejstava na ume, pogotovo
pogrenih mjera prilikom procjene zdravstvenog
stanja u umama.
Radi utvrivanja nastalih teta uslijed suenja stabala u ovim odjelima potreban nam je broj stabala
i koliina doznaene drvne mase u ovim odjelima,
koje su predstavljene u tabelama 3 i 4 za odjel 2, te
tabelama 5 i 6 za odjel 3 GJ Gornja Stavnja.
Tabela 2.: Analiza znaajnosti razlika u broju ulovljenih

potkornjaka u odjelu 3 GJ Gornja Stavnja po vrstama
ulovljenih potkornjaka u periodu 2012. 2014. godine
Table 2 .: Analysis of the significance of differences in
the number of bark beetles caught in department 3
managment unit Gornja Stavnja by species of bark
beetles caught in the period of 2012. 2014. year
Posmatrane frekvencije
Ips
Pityogenes
2013. godina
24500
29390
2014. godina
35050
42690
Ukupno
59550
72080
Godina ulova
Ukupno
Tabela 4: Broj doznaenih stabala u odjelu 2 u periodu

2012. 2014. godina po debljinskim klasama
Table 4: Number of marked trees in department 2 in the
period 2012.-2014. year by diameter classes
Broj stabala po debljinskim klasama
Vrsta
drveta 10-20 20-30 30-50 50-80 >80 Ukupno
Jela
2
2
3
0
0
7
Smra
194
598
1057
136
0
1985
Ukupno 196
600
1060
136
0
1992
53890
77740
131630
Oekivane frekvencije
Ips
Pityogenes
2013. godina
34380,08
29509,92
2014. godina
35169,92
42570,08
Ukupno
59550
72080
Godina ulova
Podaci
Nivo
znaajnosti
Broj redova
Broj kolona
Stepen
slobode
Ukupno
53890
77740
131630
Tabela 5: Bruto doznaena drvna masa u odjelu 3 u

Table 5: Gross remitted wood assortiments in department
3 in the period 2012. 2014. year
Rezultati
0,05
2
2
1
Kritina
vrijednost
Chi-Square
p-vrijednost
Tabela 3: Bruto doznaena drvna masa u odjelu 2 u

Table 3: Gross remitted wood assortiments in department
2 in the period 2012. 2014. year
Bruto drvna masa
Vrsta
po debljinskim klasama
Ukupno
drveta
10-20 20-30 30-50 50-80 >80
Jela
0,45 1,06
6,16
0,00 0,00
7,67
Smra 41,38 348,44 1670,44 424,67 0,00 2484,93
Ukupno 41,83 349,50 1676,60 424,67 0,00 2492,60
3,841459
1,823989
0,17
Nul hipoteza se prihvata
10
Vrsta
drveta
10-20
Jela
0,23
Smra 16,99
Ukupno 17,22
Bruto drvna masa po

debljinskim klasama
20-30 30-50 50-80
4,07
1,09
0,00
127,40 615,81 223,14
131,47 616,90 223,14
Ukupno
>80
0,00 5,39
0,00 983,34
0,00 988,73

UDK 630*45:595.768.1 (497.6 Vare)
595.768.1:582.475 (497.6 Vare)
Tabela 6: Broj doznaenih stabala u odjelu 3 u periodu

2012. 2014. godina po debljinskim klasama
Table 6: Number of marked trees in department 3 in the
period 2012.-2014. year by diameter classes
Broj stabala po debljinskim klasama
Vrsta
Ukupno
drveta 10-20 20-30 30-50 50-80 >80
Jela
1
7
1
0
0
9
Smra
81
227
404
57
0
769
Ukupno
82
234
405
57
0
778
Tabela 7: Izvjetaj o izvrenim umsko-uzgojnim

radovima za 2013 godinu
Table 7: Report on the completed forest-breeding works
for 2013 year
Izvjetaj o izvrenim umsko-uzgojnim radovima
za 2013 godinu
Odjel
Vrsta
Starost
Povrina
Broj
sadnice
sadnice
(ha)
sadnica
Smra
2+2
0,66
1980
2
Smra
2+2
1,44
4320
Smra
2+2
0,66
1980
3
Smra
2+2
0,24
720
Ukupno
3,00
9000
Iz podataka koji se nalaze u tabelama u broju

doznaenih stabala, vidimo da su podaci zaista
zabrinjavajui, jer ukupan broj doznaenih stabala
u odjelu 2 iznosi 1973, te odjelu 3 iznosi 773
stabla. Ukupna doznaena drvna masa u odjelu 2
iznosi 2477,56 m, te odjelu 3 984,72 m. Najvea
koliina bruto doznaene drvne mase nalazi se u
debljinskoj klasi 30 50 cm, takoe i najvei broj
doznaenih stabala se nalazi u ovim debljinskim
klasama u oba odjela to je vidljivo iz priloenih
tabela.
Zbog svega ovoga moemo konstatovati da zbog
broja doznaenih stabala, te koliine doznaene
drvne mase najvjerovatnije u ovim sastojinama
nee ni biti provedene redovne sjee u narednom
periodu, jer su sastojinama nakon ovakvih zahvata
potrebna desetljea za oporavak i da se moe
pristupiti samom iskoritavanju i sjei drvne mase
tek onda kada se sastojine u potpunosti oporave.
Nakon sjee u ovim odjelima, a kako je i
propisano osnovom pojedine progale u odjelima
ukoliko ne postoji kvalitetan prirodan podmladak
trebaju se zasaditi vrstama drvea koje su
pogodne za to stanite. Unutar ovih odjela na
aritima vreno je poumljavanje sadnicama
smre i jasena, to je i prikazano na karti 2.
U toku 2013. godine vreno je poumljavanje
sadnicama smre (2+2) unutar odjela 2 i 3, a u toku
2014. popunjavanje sadnicama jasena na istim
povrinama kao i u 2013. godini. Broj sadnica, kao
i njihova starost, odnosno plan umsko uzgojnih
radova za ovaj lokalitet prikazani su u tabeli 7 i 8.
Iz tabele 7 i 8 proizilazi da je ukupan broj
zasaenih sadnica unutar odjela 2 iznosi 6000
sadnica (4500 sadnica smre i 1500 sadnica
jasena), a ukupan broj zasaenih sadnica unutar
odjela 3 iznosi 4500 sadnica smre.
Tabela 8: Izvjetaj o izvrenim umsko-uzgojnim

radovima za 2014 godinu
Table 8: Report on the completed forest-breeding works
for 2014 year
Izvjetaj o izvrenim umsko-uzgojnim radovima
za 2014 godinu
Odjel
Vrsta
Starost
Povrina
Broj
sadnice
sadnice
(ha)
sadnica
Jasen
2+0
0,35
1000
2
Jasen
2+0
0,15
500
Ukupno
0,50
1500
U toku 2014. godine vreno je popunjavanje

sadnicama jasena, koje su pokazale dobar uspjeh
sadnje, te u narednom periodu treba teiti sadnji
liara na ovom lokalitetu, jer ne nastradavaju od
ranije pomenutih tetnika.
Treba napomenuti da je poumljavanje vreno
na povrinama koje su posjeene sanitarnom
sjeom u 2013. godinu, dok arita koje su nastale
u 2012. godini obuhvataju povrine koje se
nalaze na kamenitim podlogama, a stabla koja su
posjeena su bila ispod taksacionog praga, a na
terenu se nalazi dovoljno prirodnog podmlatka
tako da poumljavanje na ovim povrinama nije
bilo potrebno.
Povrine koje su nastale u toku sjee sanitarne
doznake u 2014. godini je potrebno poumiti i
njihova povrina iznosi 1,69 ha, te se preporuuje
poumljavanje sadnicama javora, jer se ova vrsta
takoe javlja kao prirodan podmladak na terenu
to je i prikazano na karti 2.
11

ZAKLJUCI CONCLUSIONS
LITERATURA REFERENCES
tete u naim umama nastale kao posljedica

dejstva potkornjaka ili patogenih gljiva u
posljednje vrijeme su postale, naalost, naa
svakodnevnica. Postavlja se pitanje da li ove tete
zaista u nama bude one strunjake kakvi trebamo
svakodnevno da budemo, a to je da nam uma
predstavlja blago koje moramo da uvamo jer
smo je posudili od naih buduih generacija, i
iste takve, ouvane moramo isporuiti buduim
naratajima. Na osnovu provedenog istraivanja
koje je obavljeno na lokalitetu Strijeevo vidno
je da uslijed nemara dolazi do gubitka ravnotee
u sastojinama, te sam regulacioni sistem ume
nije u stanju da se pravovremeno izbori sa
novonastalim poremeajem. Stoga, je potrebno
nae uee koje e kako je vidljivo i rezultirati
smanjenjem ovih tetoina i na kraju uspjenom
sanacijom arita.
Na kraju iz svega navedenog proistie
donoenje odreenih preporuka u cilju
poboljanja kvaliteta zdravstvenog stanja
sastojina smre kako na ovom lokalitetu, tako i na
ostalim mjestima gdje se javlja masovno suenja
stabala smre, a to su:
Prilikom sjee drvne mase potrebno je takva
stabla i okorati, te kora (zajedno sa larvama i
odraslim jedinkama) spaliti, jer takva stabla
nakon sjee ukoliko se ne okoraju postaju
lovna stabla,
umski red mora biti pravilno proveden u
skladu sa pravilnicima koji proistiu iz Zakona
o umama,
Prilikom izvoza drvne mase potrebno je da se
smanji oteivanje susjednih nedoznaenih
i zdravih stabala, jer samim oteivanjem
takva stabla predisponiramo za napad tetnih
organizama,
Potrebna je redovna kontrola klopki, jer time
moemo smanjiti brojnost potkornjaka za
oko 80 %, kao i provoenje svih propisanih
zatitnih i umsko uzgojnih radova,
Kroz dugoroni period treba ii na formiranje
otpornijih sastojina, misli se prije svega
na formiranje mjeovitih sastojina koje su
otpornije na dejstvo kako abiotikih, tako i
biotikih faktora.
1. Bakke, A., Austra, .,Pettersen, H.: Seasonal

flight activity and attack pattern of
Ipstypographus in Norway under epidemic
conditions,MeddelelserfraDet
Norske
Skogforsksvesen 33, str. 253-268.,1997.
godina.
2. Begovi B.: Smrevo drvo i njegova upotreba,
Narodni umar, Struni asopis za umarstvo i
industriju za preradu drveta, Savez inenjera
i tehniara umarstva i industrije za preradu
drveta SRBiH, str.319.,Sarajevo, 1973.
3. Grodzki W., McManus M., Kniek M.,
Meshkova V., Mihalciuc V., Novotny J. et al:
Occurrence of spruce bark beetles in forest
stands at different levels of air pollution stress,
Environ Pollut 130, str.7383.,2004. godina.
4. Hedgren,
P.O.:
The
bark
beetle
Pityogeneschalcographus (L.) (Scolytidae)
in living trees: reproductive success, tree
mortality and interaction with Ipstypographus,
Journal of Applied Entomology, 128., str. 161166.,2004. godina.
5. Jurc D., Jot J., Jurc M., Mavsar R., Matijai
D., Jonozovi M.: Zdravjegozdov - Slovenija
2002. Health of forests - Slovenia 2002.
(in Slovene) Ljubljana, Slovenia: Slovenian
Forestry Institute, 2002 godina.
6. Krokene, P., Solheim, H.: Fungal associates of
five bark beetle species colonizing Norway
spruce. Can. J. For. Res. 26, 2115 2122, 1996.
godina.
7. Mati, S., Prpi B.: Poumljavanje. Odbor za
provoenje drutvenog dogovora i realizaciju
pripreme poumljavanja 1981 1985, Savez
ininjera i tehniara umarstva i drvne
industrije Hrvatske, str.79., Zagreb, 1983.
godina.
8. Mati, S., Ani I., Orani M.: Prilog poznavanju
nekih umsko-uzgojnih svojstava pionirskih
listopadnih vrsta drvea, umarski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, str.179- 186., Zagreb,
1996. godina.
9. Niemeyer H., G. Watzek, J. Ackermann:
Verminderung von Stehendbefall durch
Borkenkaeferfallen. AFZ 4: 190-192., 1994.
godina.
12

UDK 630*45:595.768.1 (497.6 Vare)
595.768.1:582.475 (497.6 Vare)
L. und Pityogenes chalcographus L. (Col.,

Scolytidae)
mit
Phromonpreparaten
Pheroprax und Chalcoprax. J. Appl. Ent. 113,
430-436., 1992. godina.
10. Pernek, M.: Analiza bioloke uinkovitosti

feromonskih pripravaka i tipova klopki
namijenjenih lovu Ips typographus L. i
Pityogenes chalcographus L. (Coleoptera;
Scolytidae),Rad. umar. inst. 37 (1): 6183,
Jastrebarsko, 2002. godina.
11. Pintari, K.: umsko-uzgojna svojstva i ivot
vanijih vrsta umskog drvea. UIT, Sarajevo,
2002. godina
12. Titovek, J.: Dynamics of forest pests in
Slovenia, Zbornik Gozdarstva in Lesarstva,
Ljubljana 43, str. 31-76, Ljubljana, 1996. godina.
13. Schmidt G. H., L. Schmidt, H. Mucha:
Fngigkeit von differenziert bestckten
Borkenkferferomonfallen
in
einem
niederschsischen Forstgebiet bei Hannover
wrend der Jahre 1992 und 1993. Anz.
Schdlingskunde/J. Pest Science 72, 137-152.,
1992. godina.
14. Staack, J.: From the trap-tree to trap. The
historical development of bark beetle control,
Germany, FR, Forst-und Holzwirt, Germany,
FR 1985.godina.
15. lander, J.: Zatiranje Lubadarjev. Gozdarska
knjinica, 613 vol. 3. Izdalo Ministarstvo
za Gozdarstvo LRS, Ljubljana, p. 60614 (in
Slovenian). 1951. godina.
16. Wermelinger, B.: Ecology and menagment of
the spruce bark beetle Ipstyophographus
a review of recent research, Forest Ecology
and Menagement, 202. str. 67-82., 2004.
godina.
17. Zuber M., G. Benz: Untersuchungen ber
das Schwrmeverhalten von Ips typographus
SUMMARY
This work establishes activity of bark beetles
on dry of spruce trees. In fact, on the health
status of spruce affect both abiotic and biotic
factors as well. From abiotic factors the most
important are climatic and land factors and from
biotic factors the most important are pathogenic
fungi and bark beetles. This study determine
how the bark beetles affect the health status of
spruce trees in study area Strijeevo, economic
unit Gornja Stavnja, department 2 and 3.
This work found that bark beetles as secondary
pests, can cause great damage in the stands
of spruce, causing massive drying of spruce
trees. The largest number of beetles caught in
the department 2 is Ips typhographus, and the
department 3 is Pityogenes chalcographus.
Total number of cutted trees in the period 2012
- 2014 years in the department 2 is 1922 trees,
and in the department 3 is 772 trees. The total
volume of wood allocated in the department 2 is
2477.56 m, and in the department 3 is 984.72
m. The largest amount of gross remitted wood
assortiments is in diameter classes of 30-50
cm. In future there is a need for a more active
implementation of protective measures in the
study area.
13
Stjepan Kvesi
Stjepan Kvesi1
UMARSTVO
STRUKTURNE KARAKTERISTIKE UMA
BUKVE I JELE SA SMROM NA KRENJAKIM
SUPSTRATIMA NA IGMANU I BJELANICI
STRUCTURAL CHARACTERISTIC OF THE FORESTS
OF BEECH, FIR AND SPRUCE ON LIMESTONE
SUBSTRATES AT IGMAN AND BJELANICA
Izvod
U ovome radu istraivane su strukturne
karakteristike uma bukve i jele sa smrom na
krenjakim supstratima na Igmanu i Bjelanici,
pri emu su prikupljani i analizirani podaci o broju
stabala, temeljnici, drvnoj zalihi, zdravstvenom
stanju stabala, njihovom kvalitetu, njihovoj
uzgojnoj ulozi, podaci o prirodnom podmlatku,
te podaci o horizontalnoj i vertikalnoj strukturi
sastojina. Linija raspodjele stabala, temeljnice
i zalihe po debljinskim klasama imale su trend
koji je karakteristian za preborne sastojine sa
odreenim odstupanjima i razlikama po vrstama
drvea. Vrijednosti upotrebljavanih indeksa za
utvrivanje horizontalne strukture sastojine
ukazali su da unutar istraivanih uma postoji
tendencija grupiranja stabala, dok je analizom
vertikalne strukture sastojina utvreno da su
unutar istraivanih uma prisutne razliite
razvojne faze i uzrasti stabala. Takoer, ovim
istraivanjem utvreno je kako se gospodarski
postupci odraavaju i na pokazatelje zdravstvenog
stanja i kvaliteta stabala, stanja podmlatka kao i
uzgojne uloge stabala.
Trodominantne ume bukve, jele i smre

(Piceeto-Abieti-Fagetum s. lat.) imaju veliki
znaaj za znanost i praksu. Ove ume ukazuju na
sukcesiju prauma (polidominantnih uma bukve,
jele i smre), ka manje sloenim dvodominantnim
umama (bukve i jele) i monodominantnim
umama (istim bukovim ili istim smrevim). One
predstavljaju ume visokog boniteta u kojima sva
tri edifikatora postiu velike dimenzije stabala u
visinu i debljinu, a veina stabala i veliku starost.
(Medarevi i sur. 2003.)
Poznavanje osnovnih taksacionih elemenata
sastojina kao to su broj stabala, visina, temeljnica
i zaliha sastojine, kao i pokazatelja kvaliteta i
strukturne izgraenosti sastojina, daje nam
mogunost blagovremenog reagiranja u smjeru
optimiziranja odnosa izmeu vrsta u mjeovitim
sastojinama bukve i jele sa smrom. Na taj nain
se smanjuje mogunost gubitka pojedinih vrsta
a poveava mogunost ouvanja stabilnosti i
unapreenja proizvodne sposobnosti svih vrsta
unutar tih biljnih zajednica.
Prema Solakoviu, u umarskoj struci, ali
i znanosti prevladava podijeljeno miljenje o
utjecaju naina gospodarenja na postojee
stanje uma bukve i jele sa smrom. Naime, jedni
zastupaju gledite da gospodarske mjere i postupci
koji se trenutno provode u umama bukve i
jele sa smrom, ukoliko se provode pravilno i
savjesno, doprinose ouvanju pa ak i poboljanju
stanja ovih uma. Meutim, drugi zastupaju
sasvim suprotno gledite, prema kojemu ovakav
pristup i nain gospodarenja u umama bukve
i jele sa smrom vodi ka postupnom nestanku
pojedinih vrsta iz ovih uma, prvenstveno jele,
to neminovno vodi ka destabiliziranju ovih
ekosistema. Ovo su ipak subjektivna miljenja
zasnovana na osobnim iskustvima i utiscima koje
bi trebalo objektivizirati na nain da te tvrdnje
Kljune rijei: strukturne karakteristike, ume bukve

i jele sa smrom, zaliha, temeljnica, broj stabala
UVOD INTRODUCTION
Od ukupne povrine uma i umskih zemljita
u Bosni i Hercegovini koja iznosi 2.614.335 ha,
mjeovite ume bukve i jele te bukve i jele sa
smrom zauzimaju oko 22 % ili 562. 237 ha (Mati
i sur., 1971.).
MSc Stjepan Kvesi, PD/GD Srednjobosanske ume/ume
Sredinje Bosne doo Donji Vakuf, ul. 770. Slavne brdske brigade
20, 70220 Donji Vakuf
14

UDK 630*5:630*2/*4(234.422)(497.6)
MATERIJAL I METODE ISTRAIVANJA

MATERIAL AND METHODS
budu potkrijepljene injenicama, a do kojih se

moe doi istraivanjem i izuavanjem osnovnih
parametara koji upuuju na konkretno stanje ovih
uma.
Analizom mjerenih i zbirnih taksacionih
elemenata i strukturne izgraenosti ume bukve
i jele sa smrom, moe se doi do konkretnih
pokazatelja o utjecaju postojeih gospodarskih
mjera na stanje ovih uma. U ovom radu su
provedena istraivanja u tu svrhu, unutar
uma bukve i jele sa smrom na krenjacima
u gospodarskoj jedinici Igman na Igmanu i
Bjelanici. Kada se radi o mjeovitim umama
bukve i jele sa smrom, svaka od ovih vrsta ima
svoja specifina bioloka svojstva i ekoloke
zahtjeve koji se razlikuju u odreenoj mjeri. Iz
tih razloga je i konkurencija meu ovim vrstama
jako izraena, to se moe utvrditi na osnovu
vertikalne i horizontalne strukture ovih uma.
Iz navedenih razloga, nepravilni gospodarski
postupci i neodgovarajue gospodarske mjere
koje se primjenjuju unutar ovih uma, mogu imati
za posljedicu dovoenje u nepovoljan poloaj
jedne od navedenih vrsta drvea, pa ak i do
njezinog potpunog nestanka.
Podaci koji su bili potrebni za utvrivanje

strukturnih karakteristika uma bukve i jele sa
smrom na krenjakim supstratima na Igmanu i
Bjelanici, sakupljani na sistematski postavljenoj
kvadratnoj mrei. Na presjecitima stranica
kvadrata, postavljene su eksperimentalne krune
povrine iji je poluprenik iznosio 25 m to znai
da je povrina jedne primjerne plohe iznosila
1.963 m2. Ukupno je postavljeno 15 takvih
primjernih povrina. Na slici broj 1, prikazana je
kvadratna mrea i raspored primjernih povrina
unutar uma bukve i jele sa smrom odnosno
gazdinske klase 1206 (GO 2014.-2013.) u
gospodarskoj jedinici Igman.
Prilikom istraivanja nastojala se postii potpuna objektivnost uzorka i njegova reprezentativnost s obzirom na pedoloke, orografske,
klimatske i vegetacijske karakteristike istraivanog podruja. Na primjernim plohama vren
je potpuni premjer, pri emu su snimani svi
oni taksacioni elementi koji su bili znaajni za
utvrivanje strukturnih karakteristika uma bukve
Slika 1. Raspored primjernih povrina unutar uma bukve

i jele sa smrom
Photo 1. Distribution of exemplary plots in forests of beech
and fir with spruce
15
Stjepan Kvesi
i jele sa smrom. Prilikom potpunog premjera, na

primjernim povrinama, prikupljani su sljedei
podaci: vrsta drvea, prsni prenik svakog stabla
debljeg od 5 cm na visini 1,3 m od zemlje, visina
stabla, duina istog debla, uzgojna uloga stabla,
zdravstveno stanje stabla, azimut stabla u odnosu
na centar plohe, udaljenost stabla od centra plohe,
te brojnost prirodnog podmlatka po vrstama.
Podaci sa primjernih ploha prikupljeni su u
periodu od 2009. do 2011. godine, a obraeni su u
softverskom paketu Excel 2007 pri emu prilikom
obrade koritene metode deskriptivne statistike.
Za utvrivanje horizontalne strukture sastojine,
koriten je indeks po Clark & Evans-u (1954.). Kao
polazite se koristi raspored stabala na primjernim
plohama, a postupak se zasniva na utvrivanju
odstojanja svakog pojedinanog stabla od njemu
najblieg susjednog stabla. Clark & Evans-ov
indeks je koeficijent prosjene udaljenosti do
sljedeeg susjednog stabla u odnosu na oekivanu
vrijednost srednjeg odstojanja kod sluajnog
rasporeda. Indeks se rauna po obrazcu:
Clark & Evans index =
Pored indeksa po Clark & Evans-u, za

utvrivanje horizontalne strukture sastojine
odnosno za utvrivanje konkurencije izmeu
stabla koriten je indeks po Hegyi-u. Kao ulazni
podaci koriste se prsni prenici i rastojanje izmeu
stabala. Kao centralno stablo najee se uzima
stablo koje je najblie centru primjerne plohe, a
kao konkurentska stabla se teoretski mogu uzeti
sva stabla na primjernoj plohi, to daje tone
vrijednosti samo za stabla u sredini plohe. U
naem sluaju u obraun je uzeto pet najbliih
stabala centralnom stablu, nakon ega su na
temelju rastojanja centralnog stabla i njegovih
susjeda, te prsnih prenika centralnog stabla i
njegovih susjeda, izraunate vrijednosti Hegyievog indeksa i to po sljedeem obrazcu:
n d
gdje je:
n = broj susjednih stabala
d = prsni prenik centralnog stabla i i
njegovog susjeda j
DIST = rastojanje izmeu centralnog stabla i i
njegovog susjeda j
r
E(r)
Pri emu je:

r = prosjena udaljenost do sljedeeg
susjednog stabla (m)
E (r) = oekivana vrijednost prosjene udaljenosti
do sljedeeg susjednog stabla kod
sluajnog rasporeda (m)
Vertikalna struktura sastojina predstavljena je

pomou IUFROklasifikacije (Leibudgut 1956.).
Ova raspodjela kao gornju visinu sastojine uzima
dvadeset najviih stabala u sastojini, a zatim
gornju visinu rasporeuje na tri jednaka dijela.
Stabla se grupiraju na skupine i to: stabla koja
imaju preko 2/3 gornje visine sastojine, zatim na
stabla koja imaju visinu veu od 1/3 gornje visine
sastojine, a manju od 2/3 gornje visine i na kraju
na stabla koja imaju visinu manju od 1/3 gornje
visine sastojine.
Oekivana vrijednost prosjene udaljenosti

do sljedeeg susjednog stabla kod sluajnog
rasporeda dobije se po obrazcu:
pri emu je:
N
=
A
E(r) =
.
Hegyi index =
d DIST
j=1 i
1
2
REZULTATI ISTRAIVANJA
RESULTS OF RESEARCH
gdje je N broj stabala;

A povrina plohe (m2)
Broj stabala Number of trees
Za izraunavanje ovog indeksa bilo je neophodno

doi do podataka o udaljenostima izmeu susjednih stabala. Obzirom da su tijekom terenskih istraivanja prikupljani podaci o udaljenostima stabala
od centra plohe, te podaci o veliini azimuta,
ostavljena je mogunost utvrivanja poloaja
svakog pojedinanog stabla na primjernoj plohi.
Brojnost stabala neke vrste predstavlja znaajan pokazatelj prisutnosti te vrste na odreenoj
povrini. Meutim znatan udio odreene vrste,
izraen brojem jedinki po ha, nije siguran pokazatelj
da ta vrsta ima znatan udio i u zalihi. Broj stabala
unutar istraivanih uma, po pojedinim plohama
16

UDK 630*5:630*2/*4(234.422)(497.6)
varirao je od 295 (ploha 2) do 1.243 stabla po

hektaru (ploha 12), u ovisnosti od toga koja faza
dominira u razvoju sastojine odnosno koji su
debljinski stupnjevi najjae zastupljeni. Tri vrste
su bile zastupljene na svih petnaest primjernih
ploha, a to su bukva, jela i smra, koje predstavljaju
glavne vrste i koje daju temeljni i prepoznatljivi
peat mjeovitim umama bukve i jele sa smrom.
Da bismo imali jasnu sliku o tome kako su
stabla pojedinih vrsta drvea raspodijeljena po
debljinskim klasama, i kakav je njihov udio po Grafikon 1. Raspodjela broja stabala po debljinskim klasama
tim klasama, na grafikonu 1 predstavljena je Graph 1. Distribution of number of trees by diameter classes
debljinska struktura uma bukve i jele sa smrom.
Na grafikonu 1 jasno je vidljivo da sa porastom
vrijednosti prsnog prenika dolazi do opadanja
broja stabala to ukazuje na injenicu da tok linije
ima opadajui trend koji je karakteristian za
preborne sastojine. No usprkos tomu, evidentno
je da je u debljinskim klasama 15-24,9 cm i 2534,9 cm dolo do izuzetno velikog pada broja
stabala u odnosu na najniu debljinsku klasu
(5-14,9 cm), to e u budunosti imati znaajan
2. Raspodjela temeljnice (m2/ha) po debljinskim
odraz na debljinsku strukturu ovih sastojina. Broj Grafikon
klasama
stabala u najnioj debljinskoj klasi ukazuje na Graph 2. Distribution of basal area (m2/ha) by diameter
izuzetno veliki udio gutika i letvenjaka u ovim classes
sastojinama, dok intenzivno opadanje broj stabala
u debljinskim klasama 15-24,9 cm i 25-34,9 cm
ukazuje na relativno mali udio onih stabala koja su
najvei nositelji prirasta u ovakvim sastojinama.
Njihov udio iznosi svega 23 %. Udio prezrelih
stabala odnosno stabala iji je prenik preko 60
cm (zavrni debljinski stepen) iznosi 2,2 %, a to
su stabla u debljinskim klasama 75-84,9 cm i 6574,9 cm, te polovina stabala u debljinskoj klasi
55-64,9 cm uz pretpostavku da su stabla unutar
ove debljinske klase ravnomjerno rasporeena Grafikon 3. Raspodjela zalihe (m3/ha) po debljinskim klasama
Graph 3. Distribution of stock (m3/ha) by diameter classes
po debljinskim stupnjevima.
Temeljnica Basal area
Zaliha Stock
Iz grafikona 2 vidljivo je da raspodjela

temeljnice (m2/ha) po debljinskim klasama ima
zvonolik odnosno binomski oblik sa blagom
lijevom asimetrijom zbog poprilino velikog broja
stabala u najnioj debljinskoj klasi. Od najnie
debljinske klase pa do debljinske klase 35-44,9
cm, dolazi do poveanja temeljnice. U poetku je
poveanje temeljnice neto manjeg intenziteta, a
kasnije dosta veeg, da bi u debljinskoj klasi 3544,9 cm dolo do kulminiranja veliine temeljnice,
nakon ega dolazi do njenog opadanja.
Iz grafikona 3 vidljivo je da raspodjela zalihe

(m3/ha) po debljinskim klasama ima zvonolik
odnosno binomski oblik. Oigledno je da od
najnie debljinske klase pa do debljinske klase
35-44,9 cm dolazi do progresivnog poveanja
zalihe, u debljinskoj klasi 35-44,9 cm dolo je do
kulminiranja veliine zalihe, nakon ega dolazi do
manje-vie pravilnog opadanja veliine zalihe.
Ono to je karakteristino za raspodjelu zalihe
pojedinih vrsta po debljinskim klasama, jeste da
jedino oblik raspodjele zalihe smre, ne pokazuje
17
Stjepan Kvesi
da ona nema normalni zvonoliki oblik jer

je u debljinskoj klasi 45-54,9 cm zaliha
manja nego u susjednoj vioj debljinskoj
klasi. Takoer, zaliha jele potpuno izostaje
u zadnjoj debljinskoj klasi. Raspodjela
zalihe bukve, ukoliko izuzmemo zadnju
debljinsku klasu, binomskog je oblika.
Podmladak Young growth

Prosjean broj jedinki podmlatka
iznosio je 12.243 jedinke po hektaru.
Vidljivo je da je najbrojniji podmladak
jele, koji ima udio od ak 48 % u ukupnom
broju jedinki podmlatka. Nakon toga
slijedi smrin podmladak sa udjelom od
25 %, zatim bukvin podmladak sa udjelom
od 16 %. Udio podmlatka ostalih vrsta je
oko 10 %. Kod svih vrsta, izuzev bukve,
opada brojnost podmlatka sa poveanjem
njegove visine odnosno prsnog prenika.
U prosjeku (izuzimajui bukvu), na
kategoriju 10-50 cm (visine) otpada oko 70
% jedinki podmlatka, na kategoriju 50-130
cm (visine) oko 25 %, dok na kategoriju 0-5
cm (prenika) otpada oko 5 %.
Kada je rije o bukvi, oito da
brojnost njenog podmlatka po pojedinim
kategorijama odstupa od prosjeka. Kod
podmlatka bukve situacija je suprotna od
one koja je karakteristina za podmladak
ostalih vrsta. Na kategoriju 10-50 cm
(visine) otpada oko 18 % jedinki podmlatka,
na kategoriju 50-130 cm (visine) oko 25
%, dok na kategoriju 0-5 cm (prenika)
otpada oko 57 %.
Grafikon 4. Raspodjela zalihe (m3/ha) po vrstama drvea i

debljinskim klasama
Graph 4. Distribution of stock (m3/ha) by tree species and
diameter classes
Grafikon 5. Brojno stanje podmlatka (po ha), po pojedinim

vrstama drvea i kategorijama uzrasta
Graph 5. Number of seedlings (per ha) by tree species and
growth classes
Granatost stabala Branching of trees

Sa poveanjem vrijednosti prsnog
prenika, kod svih vrsta drvea, dolazi do
poveanja prosjene duine istoga debla
(grafikon 7). U poetku je to poveanje vie,
a kasnije manje intenzivno. Oigledno je
da su unutar uma bukve i jele sa smrom,
stabla javora najia od grana, zatim
slijede stabla bukve i jele, dok su stabla
smre najgranatija. Naime, gledajui prosjek svih
onih debljinskih klasa u kojima su zastupljena
stabla pojedinih vrsta vidjet emo da prosjena
duina istog debla kod javorovih stabala iznosi
Grafikon 7. Prosjene duine istog debla pojedinih vrsta

drvea po debljinskim klasama
Graph 7. Average length of trunk without branches by
tree species and diameter classes
znaajnija odstupanja od normalnog odnosno

zvonolikog oblika. Osim toga, jedino je smra
bila zastupljena u svim debljinskim klasama.
Kada se radi o raspodjeli zalihe jele, vidljivo je
18

UDK 630*5:630*2/*4(234.422)(497.6)
oko 7,5 m, kod bukvinih stabala 6,5 m, kod jelinih

5,5 m, te kod smrinih stabala prosjena duina
istog debla iznosi 4,8 m.
u budunosti. Istraivanjem uma bukve i jele sa

smrom, ustanovljeno je da je najvei broj korisnih
stabala, iji udio iznosi 58 % (429 stabala), zatim
tetnih stabala, iji je udio 24 % (178 stabala),
dok je najmanje onih koja su odabrana, njih 18
% (138 stabala). Ukoliko posmatramo po vrstama
drvea vidjet emo da je u relativnom pogledu
najvie odabrano javorovih stabala, ak 46 % od
ukupnog broja stabala javora, zatim jelinih 20 %,
smrinih 18 %, te svega 14 % bukovih stabala.
To je manje vie sukladno sa uzgojno-tehnikim
karakteristikama stabala pojedinih vrsta drvea.
Kada je u pitanju klasa korisnih stabala, jelova
stabla su, procentualno gledajui, bila korisna u
najveem broju, njih 65 %, zatim smrina
i bukvina sa oko 57 %, te javorova sa oko
40 %.
Od ukupnog broja stabala bukve, njih
30 % su bila tetna, smrinih stabala je bilo
tetnih oko 25 %, dok je jelinih i javorovih
stabala bilo u prosjeku najmanje tetno,
njih 15 %.
Zdravstveno stanje stabala Tree health

Zdravstveno stanje sastojina moe biti
narueno u velikoj mjeri uslijed djelovanja tih
destabilizirajuih faktora, ime se umanjuje i
sposobnost sastojina da osiguraju zdravo i vitalno
potomstvo. Jedan od glavnih zadataka svakog
uzgajivaa je uklanjanje bolesnih, sumnjivih i
oteenih jedinki iz umskih ekosistema kako bi
se na taj nain osigurala stabilnost i odrivost tih
ekosistema.
Horizontalna struktura sastojina

Horizontal stand structure
Horizontalnu
strukturu
sastojine
predstavili smo pomou Clark-Evansovog indeksa. Iz tabele 1 vidljivo je da
se vrijednost indeksa kretala od 0,8115
do 1,1288. Oigledno je da najvei dio
uma bukve i jele sa smrom ima tendenciju
grupiranja stabala odnosno pojavljivanja stabala
u skupinama (plohe 3, 7, 8, 9, 10, 11, 13 i 14).
Neke plohe imaju vrijednost indeksa neposredno
oko 1 (plohe 1, 2, 6, 12 i 15), to ukazuje na to da
stabla na pojedinim dijelovima uma bukve i jele
sa smrom imaju sluajni raspored. Vrijednost
indeksa na plohama 4 i 5 ukazuje na neto
pravilniji shematski raspored stabala unutar
uma bukve i jele sa smrom, meutim i on se
manje vie moe okarakterizirati kao sluajan
obzirom da je vrijednost indeksa na tim plohama
bila blizu 1 (1,1191 i 1,1288). Prosjena vrijednost
indeksa po Clark & Evans-u iznosi 0,96, to znai
da stabla unutar uma bukve i jele sa smrom
imaju tendenciju grupiranja odnosno formiranja
skupinaste strukture.
Vrijednosti ovoga indeksa predstavljene su u
tabeli 1.
Grafikon 8. Raspodjela broja stabala po vrstama i klasama

zdravstvenog stanja
Graph 8. Distribution of number of trees by tree species
and health classes
Unutar uma bukve i jele sa smrom najvei

je udio zdravih stabala, on iznosi 88 %. Bolesnih
stabala je oko 8 %, dok je sumnjivih oko 4 %.
Kada su u pitanju pojedine vrste drvea, za
bukvu je karakteristino da se relativni udio
zdravih, bolesnih i sumnjivih stabala podudara
sa prosjekom koji je ve naveden. Jela ima za oko
2 % vie zdravih, i 2 % manje bolesnih stabala
od prosjeka, dok smra ima za oko 7 % manje
zdravih, i za isti taj procenat vie bolesnih stabala
od prosjeka.
Uzgojna uloga Breeding role

Pri odreivanju uzgojne uloge stabala
unutar uma bukve i jele sa smrom, nastojalo
se na osnovu poloaja stabala, njihovih
uzgojno-tehnikih i tehnikih karakteristika, te
zdravstvenog stanja, ocijeniti njihova perspektiva
19
Stjepan Kvesi
Tabela 2. Vrijednost Hegyi-evog indeksa po pojedinim

plohama
Table 2. The values of Hegyi index by certain plots
Tabela 1. Vrijednost indeksa po Clark & Evans-u po

pojedinim plohama
Table 1. The values of Clark & Evans index by certain plots
Redni
broj
plohe
rprosjena
udaljenost
E (r) oekivana
vrijednost
Clark & Evans

Index
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Prosjek
1,97
3,17
1,72
3,23
2,44
1,52
2,11
1,39
1,83
1,95
1,27
1,41
1,51
1,69
1,44
1,91
1,87
2,91
1,82
2,86
2,18
1,49
2,43
1,71
2,06
2,07
1,48
1,42
1,72
2,05
1,45
1,97
1,0517
1,0894
0,9420
1,1288
1,1191
1,0155
0,8669
0,8115
0,8896
0,9453
0,8617
0,9926
0,8748
0,8238
0,9876
0,96
Prsni prenik
Redni broj plohe centralnog stabla
(cm)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Prosjek
Pored indeksa poClark & Evans-u, vrlo esto

se za utvrivanje horizontalne strukture sastojine
odnosno za utvrivanje konkurencije izmeu
stabla koristi indeks po Hegyi-u. Vrijednost Hegyievog indeksa unutar istraivanih uma, kao to
je vidljivo u tabeli 2, kretala se od 0,31 do 14,74.
etiri plohe (plohe 1, 7, 10 i 12) su imale vrijednost
Hegyi-evog indeksa ispod 1, to znai da je na tim
plohama konkurencija izmeu stabala relativno
mala obzirom da su stabla poprilino udaljena
jedna od drugih. Sedam ploha (plohe 2, 4, 5, 8, 9,
13 i 14) je imalo vrijednost indeksa izmeu 1 i 3, to
znai da je na njima konkurencija poprilino velika.
Na preostale tri plohe (plohe 3, 6 i 11) vrijednost
indeksa je bila preko 7, to znai da je na njima
nazona izuzetno velika konkurencija obzirom
da je centralno stablo u odnosu na svoje susjede
dosta manjeg prenika i obzirom da se njegovi
susjedi nalaze na maloj udaljenosti od njega.
Hegyi_Index
36
25
19
26
20
6
50
24
17
29
6
32
22
21
13
0,32
1,47
14,74
1,38
2,29
7,47
0,31
1,32
1,43
0,59
10,35
0,54
1,77
1,58
2,27
3,19
(Leibudgut 1956.). Kao to je vidljivo iz tabele 3,

unutar uma bukve i jele sa smrom gornje visine
se kreu od 22,45 do 28,60 metara, a rezultat
su razliitih razvojnih faza i uzrasta stabala na
pojedinim dijelovima istraivanih uma. Usprkos
tome to su uvjeti stanita poprilino ujednaeni,
obzirom da su ume bukve i jele sa smrom na
Igmanu i Bjelanici svrstane u jednu gazdinsku
klasu, pojedini dijelovi ovih uma se razlikuju
po gornjoj visini upravo zbog toga to se radi o
prebornim umama za koje je karakteristino da
se pojedine razvojne faze smjenjuju na manjem
prostoru.
DISKUSIJA I ZAKLJUCI
DISCUSSION AND CONCLUSIONS
U umama bukve i jele sa smrom na
krenjakim supstratima na Igmanu i Bjelanici
u sloju drvea bile su zastupljene sljedee vrste
drvea: bukva, jela, smra, javor, jarebika, brijest,
trenja, lipa, breza i iva. Prosjean broj stabala po
hektaru iznosio je 745, od ega je najvei udio
bukovih stabala, koji je iznosio 41 %, zatim jelovih
Vertikalna struktura sastojine

Vertical stand structure
Raspodjela stabala po visinskim klasama
predstavljena je pomou IUFROklasifikacije
20

UDK 630*5:630*2/*4(234.422)(497.6)
Tabela 3. Struktura visina stabala sastojina po primjernim plohama

Table 3. The height structure of trees by exemplary plots
Redni broj
plohe
1
Struktura visina sastojine po IUFRO klasifikaciji

h>2/3 H
1/3H<h>2/3H
h<1/3H
Gornja visina
sastojine (H) Broj stabala
Broj stabala
Broj stabala
%
%
%
po ha
po ha
po ha
23,35
239
33,6
362
50,7
112
15,7
27,70
245
82,8
46
15,5
1,7
28,60
153
20,3
158
20,9
443
58,8
22,50
183
60,0
71
23,3
51
16,7
24,90
265
50,5
127
24,3
132
25,2
22,75
127
11,4
601
53,6
392
35,0
22,45
122
28,9
229
54,2
71
16,9
24,10
132
15,6
346
40,7
372
43,7
28,15
183
31,0
199
33,6
209
35,3
10
25,15
214
36,5
275
47,0
97
16,5
11
27,28
117
10,2
423
36,9
606
52,9
12
25,88
209
16,8
494
39,8
540
43,4
13
25,25
117
13,9
321
38,2
403
47,9
14
26,63
214
35,9
229
38,5
153
25,6
15
27,23
285
24,1
316
26,7
581
49,1
26 %, smrevih 25 %, javorovih 5 %, dok je udio

stabala ostalih vrsta iznosio oko 3 %. Porastom
vrijednosti prsnog prenika dolazi do opadanja
broja stabala to ukazuje na injenicu da tok
linije ima opadajui trend karakteristian za
preborne sastojine. No usprkos tome, evidentno
je da je u debljinskim klasama 15-24,9 cm, 2534,9 cm dolo do enormnog pada broja stabala
u odnosu na prethodnu debljinsku klasu, to e
u budunosti imati znaajan odraz na debljinsku
strukturu ovih sastojina. Odnos broja stabala u
debljinskim klasama do 30 cm, od 31 do 50 cm
i preko 50 cm je 81 : 14 : 5. Od ukupnog broja
stabala iji je prenik iznad 50 cm, prezrela stabla
odnosno stabla iji su prenici preko 60 cm ine
2,2 %. Ta stabla je potrebno postupno ukloniti iz
ovih uma, radi pomjeranja konkretne strukture
ka normalnoj.
Prosjena temeljnica iznosila je 29,32 m2/ha,
gdje je najvei udio imala bukva 40 %, zatim smra
35 %, jela 22 %, te javor 2 %. Raspodjela temeljnice
po debljinskim klasama imala je zvonolik odnosno
binomski oblik sa blagom lijevom asimetrijom.
Prosjena drvna zaliha (krupno drvo) iznosila
je 323,2 m3/ha, od ega je 40 % inila bukva, 36 %
smra, 22 % jela, te 2 % javor. Konkretna veliina

zalihe (za sve vrste drvea) s obzirom na relativnu
greku procjene moe iznositi od 274,2 do 372,1
m3/ha. Raspodjela zalihe (m3/ha) po debljinskim
klasama ima zvonolik odnosno binomski oblik koji
je gotovo u potpunosti simetrian. Pri tome treba
imati u vidu da je udio jele u zalihi manji za 18 % od
normalnog, dok je udio smre za priblino toliko
procenata (16 %) vei od normalnog. Udio bukve
je vei za oko 10 %, za razliku od udjela plemenitih
liara koji je za 8 % manji od normalnog.
U prirodnom podmladku uma bukve i jele
sa smrom na Igmanu i Bjelanici, vrste koje se
javljaju se: jela, smra, bukva, javor, jarebika i lipa.
Ukupan broj jedinki podmlatka po hektaru iznosi
12.243. Najbrojniji je podmladak jele (48 %),
zatim smre (25 %), bukve (16 %), javora 6 %, te
ostalih vrsta (5 %).Podaci o prirodnom podmlatku
jele i javora upuuju na to da ima dovoljno
prostora i za poveanje udjela ovih vrsta u omjeru
smjese kako bi se postigao onaj omjer smjese koji
je utvren tehnikim ciljem gazdovanja odnosno
onaj koji se smatra optimalnim.
Utvrivanjem duine istih debala unutar
istraivanih uma, doli smo do pokazatelja koji
21
Stjepan Kvesi
visinskim klasama. Najmanji je broj stabala ije su

visine vee od 2/3 gornje visine, njihov broj iznosi
187 ili 25,1 %. Broj stabala ija je visina izmeu
1/3 i 2/3 gornje visine iznosi 280 ili 37,6 %, dok
broj stabala niih od 1/3 gornje visine iznosi 278
odnosno 37,3 %.
Na temelju svega izloenog, evidentno je
kako postojei sustav gospodarenja utjee na
strukturnu izgraenost ovih biljnih zajednica, te
u kojem smjeru bi se trebali kretati i na emu bi
se trebali zasnivati gospodarski postupci s ciljem
ouvanja i unapreenja stabilnosti, produktivnosti
i raznovrsnosti uma bukve i jele sa smrom na
krenjakim supstratima.
govore da prosjena duina istog debla najvea

kod javorovih stabala (7,50 m), dok je najmanja
kod smrinih stabala (oko 4,80 m).
Odnos broja zdravih, bolesnih i sumnjivih
stabala, unutar uma bukve i jele sa smrom na
krenjakim supstratima na Igmanu i Bjelanici,
je 88 : 8 : 4. Posmatrajui po vrstama drvea,
kod bukve su zabiljeeni isti odnosi kao i za sve
vrste zajedno (88 : 8 : 4), kod jele su odnosi neto
povoljniji (90 : 6 : 4), dok su kod smre nepovoljniji
u odnosu na jelu i bukvu (81 : 8 : 11).
Unutar uma bukve i jele sa smrom najvei
je broj korisnih stabala iji udio iznosi 58 % zatim
tetnih stabala iji je udio 24 %, dok je najmanje
odabranih stabala, njih 18 %. Ukoliko posmatramo
po vrstama drvea, vidjet emo da je u relativnom
pogledu najvie odabrano javorovih stabala, ak
46 % od ukupnog broja stabala javora, zatim
jele 20 %, smre 18 %, te 14 % bukovih stabala
to je i logino s obzirom na uzgojno-tehnike
karakteristike stabala tih vrsta drvea.
Prosjena vrijednost indeksa po Clark &
Evans-u iznosila je 0,96, to znai da stabla unutar
uma bukve i jele sa smrom imaju tendenciju grupiranja odnosno formiranja skupinaste strukture.
Za utvrivanje konkurencije izmeu stabala
koriten je indeks po Hegyi-u. Vrijednost Hegyievog indeksa je se kretala izmeu 0,31 i 14,74.
etiri plohe su imale vrijednost Hegyi-evog
indeksa ispod 1, to znai da je na tim plohama
konkurencija izmeu stabala relativno mala
obzirom da su stabla poprilino udaljena jedna
od drugih, a prenik centralnog stabla poprilino
vei od prenika susjednih stabala. Sedam ploha
je imalo vrijednost indeksa izmeu 1 i 3, to znai
da je na njima konkurencija poprilino velika.
Na preostalim trima plohama vrijednost indeksa
je bila preko 7 to znai da je na njima prisutna
izuzetno velika konkurencija obzirom da je
centralno stablo u odnosu na svoje susjede dosta
manjeg prenika i obzirom da se njegovi susjedi
nalaze na maloj udaljenosti od njega.
Vertikalna struktura sastojina unutar uma
bukve i jele sa smrom na krenjakim supstratima na Igmanu, predstavljena je pomou IUFRO
klasifikacije. Prosjena vrijednost gornjih visina
stabala unutar uma bukve i jele sa smrom na
krenjakim supstratima na Igmanu i Bjelanici
iznosila je 25,46 m. Broj stabala predstavljen po
IUFRO klasifikaciji nije jednako raspodijeljen po
1. Clark, P. J., Evans, F. C., (1954.): Distance to
nearest neighbour as u measure of spatial
relationships in populations, Ecology 35, 445453.
2. Hegyi, F., (1974.): A simulation model for
managing Jack-pine stands. In Growth models
for tree and stand simulation. (ed. J. Fries), pp.
7490. Royal College of Forestry, Stockholm,
Sweden.
3. Kvesi, S., (2011): Strukturne karakteristike i
diverzitet vaskularne flore unutar uma bukve
i jele sa smrom na krenjakim supstratima
na Igmanu i Bjelanici. Zavrni rad II ciklusa,
Sarajevo.
4. Leibundgut, H., (1956.): Das Baumartenwahl
als biologisches und wirtschaftliches problem,
Schweiz. Z. F. Forstwesen.
5. Mati, V., i suradnici, (1971.): Stanje uma u
SR Bosni i Hercegovini prema inventuri uma
na velikim povrinama u 1964 1968. godini,
umarski fakultet i Institut za umarstvo u
Sarajevu, Posebna izdanja broj 7, Sarajevo,
1-639.
6. Medarevi, M, urovi, M., Cvjetianin, R.,
Dubak, D., Spalevi, V., (2003): Strukturne
karakteristike mjeovitih uma bukve, jele
i smre u podruju NP Biogradska gora.
Monografija. Biodiversity of Biogradska
gora National park. Centre of Biodiversity
of Montenegro. Department of Biology
University of Montenegro. Vol. I. Podgorica,
Page 20-29.
22

UDK 630*5:630*2/*4(234.422)(497.6)
as the data about the natural regeneration and

horizontal and vertical structure of the stands.
The line distribution of trees, basal area and
timber reserve per diameter classes had a trend
that is characteristic for forests treated by a
shelterwod cutting system with certain variations
and differences within the tree species. The
values of the indexes required for determining
the horizontal structure of the stand showed that
there is a tendency of tree grouping within the
researched forests, while the analysis of the forest
vertical structure showed the presence of different
tree development stages and tree ages. This
research also demonstrated that the economic
actions reflect on indicators of health status and
quality of trees, the state of the offspring as well
as the role of breeding trees. Research clearly
shows the direction in which we should move and
on what the management measures should be
based on with the aim to preserve and improve
the stability, productivity and diversity of beech,
fir and spruce forests on calcareous substrates.
7. Solakovi, S., (2010.): Komparativna analiza

strukture i diverziteta praumskog odjela i
gospodarske ume bukve i jele sa smrom
u gospodarskoj jedinici Grme-Palanka,
magistraski rad, Sarajevo.
8. go (2004.-2013.): umskogospodarska osnova
za Igmansko umskogospodarsko podruje
sa rokom vanosti od 01.01.2004.-31.12.2013.
SUMMARY
With regard to their distribution, the beech,
fir and spruce forests in Bosnia and Herzegovina
represent the most significant forest ecosystems
in ecological, social and economic terms. The
structural characteristics of the beech, fir and
spruce forests on the limestone substrates of
Igman and Bjelanica were analyzed in this
study. The analysis included the number of trees,
basal area, timber reserves, health condition of
the trees and their quality, rearing role, as well
23
Vladimir Beus
UME MUNIKE I BIJELOG BORA PRELAZNE ZAJEDNICE
U SUKCESIJI UMSKE VEGETACIJE
Vladimir Beus1
UMARSTVO
UME MUNIKE I BIJELOG BORA PRELAZNE
ZAJEDNICE U SUKCESIJI UMSKE VEGETACIJE
WHITE-BARK PINE AND SCOTS PINE FORESTS JOINT
COMMUNITIES IN FOREST SUCCESSIONAL VEGETATION
Izvod
UVOD INTRODUCTION
Borove ume kao prelazne stadije u sukcesiji

umske vegetacije u Bosni i Hercegovini zauzimaju
znaajne povrine, dominiraju prelazne zajednice
sa bijelim borom. Meu ovima, posebnu
zanimljivost i rijetkost predstavlja sukcesija uma
munike (Pinus heldreichii Christ) i bijelog bora
(Pinus silvestris L.). Ova sukcesija zastupljena
je u dijelu podruja prostrane depresije Dugog
polja (Blidinja) u Hercegovini, izmeu planinskih
masiva vrsnice na jugu i Vrana na sjeveru.
Prostranu visoravan depresiju Dugog polja

(Blidinja) u Hercegovini, izmeu planinskih masiva
vrsnice na jugu i Vrana na sjeveru, karakteriziraju
veoma zanimljive sukcesije umske vegetacije
naseljavanjem vrsta borova: munike (Pinus
heldreichii Christ), bijelog bora (Pinus silvestris L.),
crnog bora (Pinus nigra Arn.) i krivulja (Pinus mugo
Turra) na nekadanje panjake povrine. umske
zajednice koje ine ovi borovi rasprostranjene su
na blago zatalasanim, breuljkastim i zaravnjenim
Kljune rijei: munika (Pinus heldreichii Christ),

bijeli bor (Pinus silvestris L.), sukcesija umske
vegetacije, Blidinje, Hercegovina
Abstract
Pine forests successional vegetation in the
forests of Bosnia and Herzegovina represent
significant communities which stretch across
considerable terrtories, form dominant succession
stages with scots pine. Among these, one of the
most rare and interesting communities in the
succession of white-bark pine (Pinus heldreichii
Christ) and scots pine (Pinus silvestris L.). This
succession is typical of a large depression of Dugo
Polje (Blidinje) in Herzegovina, situated between
two mountain massifs, vrsnica in the South and
Vran in the North.
Key words: white-bark pine (Pinus heldreichii
Christ), scots pine (Pinus silvestri L.), forest
vegetational succession, Blidinje, Herzegovina
Slika 1. Rendzina na moreni

Figure 1. Glacial detritus morena
Prof. em. dr. Vladimir Beus, umarski fakultet Univerziteta u

Sarajevu, ul. Zagrebaka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina,
e-mail: vladimir.beus@gmail.com
24

UDK 581.524.3:582.475(497.6 Blidinje)
povrinama visoravni, izmeu 1183 m (Blidinjsko

jezero) i 1300 m n.v.
Tereni depresije Dugog polja, duine oko 15 km
i prosjene irine 3 km, su izgraeni od glacijalnih
nanosa razliite starosti, od konglomeratinih
brea do morena, te fluvioglacijalnih nanosa na
najniim zaravnjenim dijelovima depresije Dugog
polja. Dominantan tip tla je rendzina (Slika 1), a
na konglomeratinim breama zastupljene su i
posmeena rendzina i plitko smee krenjako
tlo (kalkokambisol).
Ovi tereni u potencijalnom smislu predstavljaju
stanita uma bukve i jele (sa smrom). S obzirom
na klimatske prilike, smra se ovdje nalazi na
jugozapadnoj granici areala u ovom dijelu
Balkanskog poluotoka, koju ine, u gro planu,
sjeveroistone padine planine vrsnice. Zbog
prodora toplih mediteranskih utjecaja, smra je
bila prisutna u hladnijim mikro poloajima, pa su na
ovom prostoru, ustvari, bile mozaino zastupljene
ume bukve i jele i ume bukve i jele sa smrom.
navodi: Posebno je znaajna visoravan Blidinje

Risovac, koja odvaja planinu vrsnicu od planine
Vran. Tu se nalaze tragovi vrlo starih naselja
(nekropole steaka) iz kojih su nekad vreni
ogromni zahvati okolnih uma. Cijela juna padina
Vran planine danas je potpuno gola, pa nije
iskljueno da su tu ve u najstarijim vremenima
poari unitili svu umsku vegetaciju koja se ni do
danas nije mogla ponovo uspostaviti. Intenzivna
paa stoke ovdje je i danas jo odluan faktor koji
zaustavlja razvoj vegetacije.
I na topografskim kartama ovog podruja (M
1:25000, sekcije Vran pl. zapad i Vran pl. istok),
koje su tampane 1976. godine sa sadrajima iz
1973. godine, cijeli prostor junih i jugoistonih
padina Vran pl., te prostrane visoravni-depresije
Dugog polja, ukljuivo depresije Masna luka, Donje
Bare i Gornje Bare uz masiv vrsnice, oznaen
je topografskim znacima za panjake povrine.
Samo male disperzne povrine oznaene su kao
umske iznad toponima Podborje.
Slika 2. June padine Vran pl. obrasle borovima

(snimljeno 2012.)
Figure 2. South slopes of Vran mountain overgrown
with pines (recorded in 2012)
Meutim, posljednjih 20 do 25 godina

vegetacijska slika ovog prostora, i depresije
Dugog polja i junih i jugoistonih padina Vran
pl., se znaajno izmijenila (Slika 2). Drastinim
smanjenjem stonog fonda i s tim u vezi i paarenja
na velikim povrinama ovih terena dolo je do
postupne obnove umske vegetacije. Kao prvi
stadij sukcesije umske vegetacije formiraju se
Antropogeni utjecaji uzrokovali su deforestaciju

irokih prostora ovih terena koja datira iz daleke
prolosti. Istraujui umsku vegetaciju planina
vrsnice i Vrana 1967. godine, Fukarek (1970)
25
Vladimir Beus
ibljaci sa vrstama Juniperus nana, J. communis,

J. intermedia, koje odolijevaju ekstremnim utjecajima vjetra i s tim u vezi eolske erozije, insolacije i
temperaturnih kolebanja, te naglog isuivanja tla,
izraenim na ovim otvorenim krakim terenima.
Kronje ovih grmova, naroito u vrijeme velikog
paarenja na ovim predjelima, mladim biljkama
borova su pruale zatitu.
njakih i dolomitnih terena ekstremne stjenovitosti i inklinacije.

Istraivanja zajednica munike u hercegovakom dijelu areala obavio je Fukarek, a prva
su se odnosila na planinu Prenj. Na ovoj planini
Fukarek (1966) je izdvojio zajednicu munike
sa
kragovinom
(Amphoricarpo-Pinetum
leucodermis), kao iskonsku (primarnu). Drugu
zajednicu munike i vizijanijevog staraca (SenetioPinetum leucodermis) smatra kao izrazito sekundarnu zajednicu nastalu naseljavanjem nekadanjih kamenjara i panjakih povrina u pojasu
pretplaninske ume bukve. Kao prelazne, izdvojio
je zajednicu munike i crnog bora (Pinetum nigraeleucodermis). U ovoj zajednici na planini Prenju
naeni su i primjerci hibridnih ili prelaznih
svojti munike i crnog bora, opisane kao Pinus
nigradermis (Fuk. et Vid., 1965). Takoer kao
prelaznu opisao je zajednicu munike i klekovine
bora (Mugo-Pinetum leucodermis).
I u istraivanjima umskih i ibljakih zajednica na hercegovakim planinama Orjenu, Prenju
i vrsnici obuhvaene su i ume munike. Prouene su ume munike na planini vrsnici za
koje se navodi da su razvijene obje asocijacije
uma munike opisane sa susjednog Prenja
(Fukarek,1970). Oznaene su kao asocijacija
Amphoricarpo Pinetum heldreichii kao primarna
zajednica munike, a kao sekundarnu zajednicu na
zaravnjenijim poloajima, koje su nekad zauzimali
planinski panjaci, opisao je asocijaciju SenetioPinetum heldreichii. Takoer kao sekundarnu
fitocenozu izdvojio je zajednicu munike i prelazne
kleice (Junipero-Pinetum heldreichii), kao
specifian oblik progresivne dinamike razvoja
planinskih umskih zajednica na ovom podruju.
U vezi sa istraivanjima uma munike, u radu
Zajednice endemne munike na planini Prenju u
Hercegovini Fukarek (1966) navodi ... munikine
zajednice ne moemo smatrati klimatogenim
zajednicama, kako su ranije objanjavane nego ih moramo uzeti kao trajne zajednice vrlo
ogranienih i ekstremno siromanih stanita. I u
vezi sa kasnijim istraivanjima munike na hercegovakim planinama Fukarek (1970) navodi:
Naa istraivanja ovih zajednica, a naroito ovo
shvatanje o primarnim i sekundarnim asocijacijama doveli su do toga da se moe osporavati
shvatanje nekih biljnih geografa da se na nekim
hercegovako-crnogorskim Dinarskim planinama
izdvaja poseban visinski pojas uma munike. I tu se
ISTRAIVANJA MUNIKE I NJENIH UMA

U HERCEGOVAKOM DIJELU AREALA
RESEARCH ON WHITE PINE AND ITS
FORESTS IN HERZEGOVINA AREAL
Munika, tercijerni relikt i subendemit, je odavno
predmet mnogobrojnih naunih istraivanja.
Godine 1863. se u botanikoj literaturi pojavio
prvi opis munike. Meu prvima koji su posvetili
munici mnogo panje bili su znameniti botaniari:
Christ H., Beck, G., Heldreich Th., Antoine F., Fiala
F., Maly F., Maly K., ... od kojih su neki istraivali
muniku i u podruju Hercegovine.
U relativno novije vrijeme, posljednjih sedam
desetljea, bila su brojna istraivanja munike
od strane botaniara, fitocenologa, umara...
u hercegovakom dijelu njenog areala, iji su
rezultati prezentirani u brojnim asopisima. O
munici i njenim umama u ovom podruju su
objavljeni radovi sljedeih istraivaa:
O arealu: Fukarek, 1941, 1949, 1955, uri,
1967;
O taksonomiji i nomenklaturi: Fukarek, 1941,
1955, 1960, 1979: Fukarek i Vidakovi, 1965;
O taksacionim podacima: uri, 1967; Drini i
Proli, 1979; Metrovi, 2007;
O vegetacijskim istraivanjima zajednicama
munike: Fukarek, 1966, 1970, 1971,1979;
O zatiti i opekorisnim funkcijama munike i
njenih uma; Stefanovi, 1987; Metrovi, 2008.
ZAJEDNICE UMA MUNIKE U

HERCEGOVAKOM DIJELU AREALA
WHITE-BARK PINE FOREST COMMUNITIES
IN HERZEGOVINA AREAL
ume munike na hercegovakim planinama
Prenju, vrsnici i Orjenu zastupljene su kao primarna zajednica na plitkim zemljitima kre26

UDK 581.524.3:582.475(497.6 Blidinje)
crnog bora, ume munike i ume munike i bijelog

bora. Na junim i jugoistonim padinama Vran
pl., na ranijim goletima-panjakim povrinama,
sastojine crnog bora dopiru do sastojina bora
krivulja. U donjim dijelovima padina prisutan je
i bijeli bor. Mjestimino uz ove borove se javlja i
munika na stanitima konfiguracijski razliitim od
tipinih primarnih stanita munike. Navode Becka
o munici na planini Vran i nekih drugih autora koji
se pozivaju na ove (prema Fukareku, 1941) treba
odbaciti. Naime, pojava munike na podnoju
planine Vran u sukcesiji umske vegetacije na
bivim goletima-planinskim panjacima je u
novije vrijeme, ovdje je ona na sekundarnom
stanitu.
Posebnu zanimljivost i rijetkost predstavljaju
sukcesije uma munike i bijelog bora u podruju
Dugog polja. Ove prelazne fitocenoze veinom
su formirane preko stadija ibljaka sa vrstama
Juniperus (Slika 3). U ovom podruju bijeli bor, kao
i smra, se nalazi na jugozapadnoj granici areala
u ovom dijelu Balkanskog poluotoka, koju ine
sjeveroistone padine planine vrsnice. Ovdje se
susreu na rubu areala munika i bijeli bor, vrste
razliitih autekolokih i horolokih karakteristika.
jasno moe uoiti prirodni (odnosno klimatogeni)

pojas pretplaninske ume bukve, dok su zajednice
munike (naroito one primarnog stanita) unutar
ovog pojasa uslovljene odreenim staninim ekstremima, pa su prema tome azonalne zajednice.
Tokom viekratnih terenskih snimanja na
inventuri uma u Bosni i Hercegovini (1964.1968.), kojom prilikom su obuhvaene i planine
sa munikom, uoio sam zastupljenost munike
u ekstremnim staninim uslovima u visinskom
pojasu pretplaninskih uma bukve, o emu
svjedoi u navedenim radovima Fukarek (1966 i
1970). Naalost, jo uvijek u nekim fitocenolokim
radovima se navode ume munike kao visinski
pojas!
SUKCESIJE UMA MUNIKE I BIJELOG BORA

WHITE-BARK PINE AND SCOTS PINE FOREST
SUCCESSIONS
Sastojine uma borova, kao prelaznih stadija u
sukcesiji umske vegetacije prema umama bukve
i jele (sa smrom) u podruju depresije Dugog polja
(Blidinja), ine ume crnog bora, ume munike i
Slika 3. Zarastanje naputenih panjaka

Figure 3. Overgrowing of abandoned pastures
27
Vladimir Beus
ume munike i bijelog bora, kao i ostale ume

borova u ovom podruju, koje predstavljaju
sukcesije umske vegetacije, ire su zastupljene
oko lokaliteta Masna luka. Ovo su mlae sastojine,
stadij letvenjaka, starosti 20 do 25 godina.
Prisutne su i mlae sastojine 12-13 godina starosti
u mozainom rasporedu sa starijim skupinama.
Rijetki su primjerci stabala starosti oko 30 godina.
Sastojine munike i bijelog bora esto su velikog
obrasta sa gusto sklopljenom podstojnom
etaom vrsta Juniperus, koje su jo uvijek dobre
vitalnosti (Slika 4). Sastojine su razliitog omjera
smjese, pojedinane ili manje skupine munike
odnosno bijelog bora smjenjuju se mozaino sa
partijama sa dominacijom munike ili bijelog bora.
Podmlaivanje borova je obilno sa tendencijom
irenja sukcesija na otvorenim povrinama.
Marrutnim rekognosciranjem sastojina munike i bijelog bora registrirane su sljedee vrste

dendroflore. Uz edifikatore muniku i bijeli bor
rijetko je prisutan i crni bor: Od vrsta grmlja,
pored Juniperus communis, J. intermedia, J. nana,
zastupljen je i bor krivulj, a od listopadnih vrsta
grmlja: Rosa canina, Rosa glauca, Cornus mas,
Cotoneaster tomentosa.
Vrlo rijetko sreu se grmovi Rhamnus fallax
i Lonicera xylosteum, fagetalni florni elementi,
indikatori primarnih uma bukve i jele odnosno
uma bukve i jele sa smrom.
ZAKLJUAK CONCLUSION
Munika, tercijerni relikt i subendemit,
disjunktnog areala na Balkanskom poluotoku i
jugu Italije, ima primarna stanita na ekstremnim
krakim terenima. U podruju hercegovakog
dijela areala munike, ova vrsta esto se iri
naseljavajui umske goleti i naputene panjake
povrine u uem ili irem prostoru oko njenih
primarnih stanita. Naseljava, ak, i terene tzv.
ljutog kra. Ovu okolnost umari trebaju koristiti
u pospjeivanju obnove umske vegetacije na
navedenom prostoru.
Najvee takve povrine predstavljaju tereni
visoravni depresije Dugog polja (Blidinja),
izmeu planina vrsnice na jugu i Vrana na
sjeveru. Na ovom prostoru munika sa stanita
na planini vrsnici se iri na naputene panjake,
prelazei ak i na podnoje Vran planine.
Posebnu zanimljivost i rijetkost umske
vegetacije predstavljaju sukcesije uma munike
i bijelog bora. U ovom podruju bijeli bor, kao i
smra, se nalaze na jugozapadnoj granici areala
u ovom dijelu Balkanskog poluotoka, koju ine
sjeveroistone padine planine vrsnice. Ovdje se
susreu na rubu areala munika i bijeli bor vrste
razliitih autekolokih i horolokih karakteristika
i grade prelazne zajednice u sukcesiji umske
vegetacije prema umama bukve i jele odnosno
umama bukve i jele sa smrom.
Kao i izdvojene zajednice munike i prelazne
kleice Junipero - Pinetum heldreichii (Fukarek,
1970) i ova sekundarna fitocenoza predstavlja
kariku u sukcedanom nizu progresivne dinamike
razvoja planinskih umskih zajednica na ovom
podruju.
Slika 4. Sastojina munike i bijelog bora

Figure 4. White-bark pine and scots pine stand
28

UDK 581.524.3:582.475(497.6 Blidinje)
Pojavu munike i bijelog bora na istom stanitu

trebalo bi iskoristiti za prouavanje njihovih
meusobnih odnosa odnosno, eventualnog
krianja. Krianci izmeu bliskih vrsta munike i
crnog bora utvreni su na planini Prenju (Fukarek
i Vidakovi, 1965). Osim ovih, u literaturi su
poznati krianci izmeu bijelog bora i raznih
podvrsta krivulja, crnog bora i krivulja, crnog i
bijelog bora (Fukarek, 1960).
11. Fukarek, P., i Vidakovi, M., 1965: Nalaz

prelazne ili hibridne svojte borova (Pinus
nigradermis Fuk. et Vid.) na planini Prenju
u Hercegovini. Radovi naunog drutva BiH,
br.8:61-87, Sarajevo.
12. Metrovi, A., 2007: Taksacioni elementi
kao pokazatelji proizvodnosti uma munike.
umarski list, God.CXXXI, sv. 3-4:107-124,
Zagreb.
13. Metrovi, A., 2008: Opekorisne funkcije
uma munike (Pinus heldreichii Christ) na
planini vrsnici u Hercegovini. umarski list,
God. CXXXII, sv. 1-2:11-23, Zagreb.
14. Stefanovi, V., 1987: Ugroenost munike
(Pinus heldreichii Christ) u hercegovakom
dijelu areala i problemi zatite. Posebna
izdanja, Knjiga LXXXIII, ANUBiH, Odjelj. prir. i
matem nauka, Knj. 14, 209-213, Sarajevo.
1. uri, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina
munike (Pinus heldreichii Christ) na podruju
Bosne i Hercegovine. Narodni umar, XXI,
3-4:123-138, Sarajevo.
2. Drini, P. i Proli, N., (1979): Taksacioni elementi
kao pokazatelji proizvodnih mogunosti uma
munike (Pinus heldreichii Christ). Radovi
umarskog fakulteta i Instituta za umarstvo,
knj. 23, sv. 3-4:52-100, Sarajevo.
3. Fukarek, P., 1941: Prvi prilog poznavanju
munike ili smra (Pinus heldreichii Christ var.
leucodermis /Antoine/ Markgraf). Hrvatski
umarski list, br. 8-9:348-386, Zagreb.
4. Fukarek, P., 1949: Podaci o geografskom
rairenju munike (Pinus heldreichii Christ).
Godinjak Biolokog instituta, 1:21-41,
Sarajevo.
5. Fukarek, P., 1955: Nekoliko napomena u
vezi sa naom endemnom munikom (Pinus
heldreichii Christ). umarstvo, br. 7-8:483487, Beograd.
6. Fukarek, P., !960: Nova svojta borova u Bosni.
umarski list, 5-6:152-156, Zagreb.
7. Fukarek, P., 1966: Zajednice endemne munike
na planini Prenju u Hercegovini. Acta botanica
Croatica, Vol. XXV, 61-83, Zagreb.
8. Fukarek, P.,1970: Fitocenoloka istraivanja
umskih i ibljakih zajednica na hercegovakim
planinama Orjenu, Prenju i vrsnici. ANUBiH,
Odjelj. prir. i matem. nauka, knj. 11, Sarajevo.
9. Fukarek, P., 1971: ume borova na
jugoslavenskom kru. JAZU, Simpozijum o
zatiti prirode na kru, izdanje JAZU, Zagreb.
10. Fukerek, P., 1979: umske biljne zajednice
Jugoslavije. Zbornik II Kongresa ekologa
Jugoslavije, Zagreb.
SUMMARY
Pine forests as transition stages in forest
vegetational succession in Bosnia and Herzegovina
cover large territories. Among them, one of the
most rare and iteresting communities is the
succession of white-bark pine (Pinus heldreichii
Christ) forests and scots pine forests (Pinus
silvestris L.), which have formed on abandonded
pastures of a large depression of Dugo polje
(Blidinje) in Herzegovina.The terrains are formed
of limestone-dolomite glacial drifts of different
ages. The dominant soil is rendzina.
Scots pine, as well as spruce, can be found
in the Southwest areal border in this part of the
Balkan Peninsula. Here, at the very edges of the
areal, one can find white-bark pine and scots
pine of different autecological and horological
characteristics. The community formed by whitebark pine and scots pine represents a link in the
forest successional vegetation chain according to
climatogenic beech and fir forests or beech and fir
forests with spruce. As a secondary phytocenosis,
white-bark pine and scots pine forests represent
a specific form of progressive development
dynamics of mountain forest communities of this
region.
29
Admir Avdagi, Walter Mattioli, Besim Bali, Sead Ivojevi, Fabio Pastorella
FIELD MAP - INOVATIVNI ALAT U POSLOVIMA PREMJERA U
UMARSTVU I HORTIKULTURI OPIS, FUNKCIONALNOST I PRIMJENA
Admir Avdagi1
Walter Mattioli2
Besim Bali1
Sead Ivojevi1
Fabio Pastorella3
UMARSTVO
FIELD MAP - INOVATIVNI ALAT U POSLOVIMA PREMJERA
U UMARSTVU I HORTIKULTURI OPIS, FUNKCIONALNOST
I PRIMJENA
FIELD MAP, AN INNOVATIVE TOOL FOR DATA COLLECTION
IN FORESTRY AND LANDSCAPE ARCHITECTURE
DESCRIPTION, FUNCTIONALITY AND USE
Izvod
possible applications in forestry and in landscape
architecture of an innovative device to collect
surveyed data named Field-Map. Field-Map is a
portable computer station able to record forest
and vegetation attributes and to provide a realtime visualization of these data (Mattioli et al.,
2009). Functions and applications of the computer
station have been tested during the stay of Ph.
D. Walter Mattioli (SISFOR Laboratory, DIBAF
Department, University of Tuscia) at the Faculty
of Forestry, University of Sarajevo for his STSM
(Short Term Scientific Mission) carried out within
the Cost Action FP1301 Euro Coppice FP1301.
Four selected forest stand sites in Sarajevo Canton
were investigated with this instrument as a
practical demonstration of the useful of it. It was
concluded that its application is most justified for
scientific purposes in solving various tasks during
survey in forestry and landscape architecture.
Cilj ovog rada je da naunoj i strunoj javnosti u

umarstvu i hortikulturi predstavimo mogunosti
primjene Field Map ureaja kao inovativnog alata
u poslovima premjera u umarstvu i hortikulturi.
Field Map predstavlja prenosivu kompjutersku
stanicu kreiranu da realizuje topografska i
dimenzionalna snimanja vegetacije (Mattioli i
dr. 2009). Funkcionalnost i mogunosti primjene
ovog raunarskog sistema su testirani za vrijeme
boravka dr. sc. Walttera Mattioli (Lab. sisFOR,
Dipartimento dellAmbiente Forestale e delle sue
Risorse, Universit degli Studi della Tuscia ) na
umarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u
okviru STSM-a (Short Term Scientific Mision- Euro
Coppice FP1301) pri emu je na etiri izabrana
lokaliteta Kantona Sarajevo izvrena praktina
demonstracija primjene i testiranje pomenutog
instrumenta. Zakljueno je da je njegova
primjena najvie opravdana u naune svrhe u
rjeavanju raznih zadataka premjera u umarstvu
i hortikulturi.
Key words: Filed Map, collecting data, inventory,

stem analyze
Kljune rijei: Field Map, prikljupljanje podataka,

inventura, analiza stabla
1. UVOD INTRODUCTION
Field Map predstavlja raunarski sistem
dizajniran kao mobilna komjuterizovana stanica
prvenstveno namijenjen za prikpljanje podataka
na terenu s primarnim naglaskom na umarstvo
i hortikulturu.
Ovaj raunarski sistem predstavlja prenosivu
kompjutersku stanicu kreiranu da realizuje
topografska i dimenzionalna snimanja vegetacije.
Ovaj alat omoguava georeferenciranu grafiku
vizualizaciju raznih taksacionih elemenata u
realnom vremenu pomou ureaja koji je direktno
povezan s raunarom (Mattioli i dr. 2009). (Slika 1)
Abstract
The aim of this paper is to introduce the
scientific and professional community to the
Mr. sc. Admir Avdagi, doc. dr. sc. Besim Bali, mr. sc. Sead
Ivojevi, umarski Fakultet Univeziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka
20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
2
Walter Mattioli, PhD, Lab. sisFOR, Dipartimento dellAmbiente
Forestale e delle sue Risorse, Universit degli Studi della Tuscia,
Italy
3
Fabio Pastorella, PhD, European Forest Institute (EFI) - Project
Center MOUNTFOR, Italy
1
30
Struni lanak Professional paper

UDK 630*5:004
Softver Field Map-a ukljuuje razliite komponente koje omoguuju korisniku izvravanje
nekoliko izdvojenih operacija:
kreiranje projekta;
prikupljanje i pohranjivanje podataka;
analiza podataka i
prikaz rezultata.
Koritenje instrumenta se realizuje u nekoliko
koraka:
- priprema strukture baze podataka pomou
softvera Project Manager,
- prikupljanje podataka na terenu pomou
Data Collector i
- analiza i obrada prikupljenih podataka
primjenom Stem Analyst i/ili Inventory
Analyst.
Slika 1. Testiranje Field Map-a u umama bukve i bijelog

bora, Olovo (Foto: Avdagi A.)
Figure 1. Field Map testing in the forests of beech and
white pine, Olovo (Photo: A. Avdagi)
Njegova upotreba poinje od nivoa premjera

pojedinanih stabala, preko nivoa istraivanja
i inventure pa do nivoa krajolika. Field Map je
dizajniran prvenstveno za potrebe inventure uma,
ali ima primjenu i u okviru realizacije razliitih
zadataka prikupljanja podataka na terenu kao
to su mapiranje u umarstvu, snimanje razliitih
atributa sastojina za planiranje gazdovanja
umama, monitoring karbona, procjenu zaliha
sastojina, mjerenje na eksperimentalnim
parcelama, inventura i praenje promjena stanja
prirodnih rezervata, itd.4
Project Manager omoguava korisniku da

sa lakoom definie strukturu baze podataka
bazirane na njegovoj sopstvenoj metodologiji. U
sklopu jednog projekta korisnik moe da definie
vie slojeva sa velikim brojem razliitih atributa.
Takoer u sklopu jednog projekta je omogueno
i definisanje oblika i lokacije velikog broja
ploha odnosno istraivanih povrina. Project
Manager daje mogunost eksporta podataka u
mnoge standardne tipove datoteka kao to su:
MS Access, Paradox, Excel, dBase, XML, shapefile
datoteka kao i ispis u PDF formatu.
Nakon struktuiranja baze podataka pristupa se
radu na terenu. Korisniko interfejs automatski se
podeava u skladu sa strukturom projekta.
Data Collector podrava vie razliitih
elektronskih mjernih ureaja (GPS, laserski
daljinomjer,
elektronski
mjera
nagiba,
elektronski kompas i elektronska prenica) i
prua korisniku mogunost mjerenja i mapiranja
direktno na terenu. Osnovni princip je vrlo
jednostavan: korisnik utvruje poloaj (pomou
GPS ureaja, karte ili lokalnog koordinatnog
sistema) i pomou mjernog ureaja biljei poloaj
i dimenzije stabala. Integrisani softver baziran na
GIS platformi omoguuje mapiranje taaka, linija
i poligona.
Mapiranje se moe izvriti pomou GPS-a,
laserskog daljinomjera i kompasa, ucrtavanjem
olovkom na tablet raunaru ili upisivanjem
podatka pomou tastature.
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE UREAJA

I OPIS KONFIGURACIJE DEVICE
FUTURES AND CONFIGURATION
DESCRIPTION
Field Map je baziran na platformi GIS softvera
u kombinaciji s elektronskom opremom za
mapiranje i dendrometrjska mjerenja.
U posljednjih nekoliko godina, pojava
napredne tehnologije u prikupljanju i obradi
podataka imala je veliki utjecaj i na umarstvo.
Sve vea primjena GPS ureaja, GIS softvera, kao
i laserskih instrumenata, postepeno su zamijenili
klasine metode prikupljanja i obrade podataka
na terenu.
4
http://www.fieldmap.cz/
31
omoguava korisniku jednostavnu upotrebu

i obradu podataka prikupljenih na terenu.
Postojea baza podataka se moe u potpunosti
obraditi u cilju utvrivanja osnovnih statistikih
rezultata u razliitim formatima: tabele, grafikone, konane rezultate i sl. uz mogunost
dopunavanja komentarima, opisom metodologije
i definicijama. (Slika 3). U sklopu softwear-a,
za pojedine slojeve ili grupe podataka, postoji
Prilikom inporta podrani su sljedei formati:

ESRI shapefile, ArcInfo, Digital Exchange Format,
MSAccess, dBase, MSExcel, Paradox i XML
datoteke.
Stem Analyst je sastavni dio programa koji
je dizajniran za izradu modela rasta stabla i za
analizu strukrure sortimenata. Osnovni parametri
za dizajniranje modela rasta stabla se definiu od
strane korisnika (Slika 2).
Slika 3. Prikaz rezultata Izvor : http://www.fieldmap.cz/

Figure 3. Results Source: http://www.fieldmap.cz/
mogunost izraunavnja itavog seta statistikih

parametara (tzv. deskriptivna statistika: varijansa,
standardna devijacija, standardna greka
procjene, koeficijent varijacije itd.).
Inventory Analyst prua korisniku mogunost
razvrstavanja podataka u klase; npr. klase starosti,
debljinske stepene i klase itd.
Field Map prua korisniku mogunost
inportovanja razliitih kartografskih podloga, avio
i satelitskih snimaka.
Softver omoguuje jednostavnu komunikaciju
izmeu terenskog raunara i elektronskih ureaja
za mjerenja. (Zambarda et al. 2010).
Osnovne komponente Field Map ureaja
su: stativ, kompas, laserski daljinomjer TruPulse
200, terenski raunar (Hamerhead). Terenski
raunar u kome se nalazi softwer predstavlja
srce sistema (slika 4). Laserski daljinomjer je
povezan s elektronskim kompasom i koristi se
za odreivanje udaljenosti i azimuta (slika 5).
Pored laserskog daljinomjera, Field Map sadri
i elektronski kompas za utvrivanje ekspozicije.
Prema tome moe se rei da Field Map sadri
sve funkcije potrebne za kreiranje i ureivanje
digitalnih karata.
Slika 2. Software za dendrometrijsku analizu Stem

Analyst Izvor : http://www.fieldmap.cz/
Figure 2. Software for dendrometric analysis Stem
Analyst Source: http://www.fieldmap.cz/
Izlazni podaci koji se mogu dobiti na osnovu

Stem Analyst su modeli rasta za pojedine vrste
drvea ili za grupe vrsta drvea, statistiki modeli,
grafikoni koji pokazuju prenik, visinu, zapreminu,
zatim vertikalni profili pojedinanih stabala kao
i obraun zapremine stabla. Takoer je mogue
izvriti podjelu debla na krae dijelove (sortimente)
na osnovu kvaliteta debla, zatim, izvriti mjerenje
prenika grana, utvrditi broj slijepica kao i klasifikacija teta i mjerenje visine debla.
Inventory Analyst je softverska aplikacija
namijenjena za statistiku analizu podataka
snimljenih u okviru inventure uma. Aplikacija
32
Struni lanak Professional paper

UDK 630*5:004
Slika 4. Prikaz terenskog raunara (Foto: Avdagi A.)

Figure 4. Field computer (Photo: A. Avdagi)
Slika 7. Testiranje Field Map u parku fakulteta

(Foto: Matiolli W.)
Figure 7. Field Map testing in the faculty park
(Photo: Matiolli W.)
1. Ravna Vala, Prauma Igman, stalna

fakultetska ogledna ploha
2. Sastojina bukve i bijelog bora sjemenskog
porijekla (Lokacija Olovo), (slika 6)
3. Sastojina bukve izdanakog porijekla na
lokalitetu Musii kod Sarajeva
4. Park iza umarskog fakulteta u Sarajevu
(slika 7)
Slika 5.
Laserski daljinomjer sa
elektronikim
kompasom. Izvor:
Figure 5.
Laser rangefinders with
electronic compass
Source:
3. ZAKLJUNA RAZMATRANJA I PREPORUKE

FINAL CONSIDERATIONS AND
RECOMMENDATIONS
U namjeri upoznavanja funkcionalnosti i

mogunosti primjene instrumenta izvreno je
testiranje na etiri razliita lokaliteta pri razliitim
orografskim i sastojinskim uslovima i to:
U poreenju sa tradicionalnim metodama

premjera, upotreba Field Map omoguava u
kratkom vremenu prikupljanje veeg broja
informacija pri emu se istovremeno poboljava
tanost prikupljenih podataka. Tako npr. u
tradicionalnim metodama premjera pozicije
stabala se obino odreuju pomou pantljike
(ortogonalnom ili polarnom metodom) dok
se pomou Field Map ureaja poloaji stabala
utvruju jednostavnim klikom pri emu se u
realnom vremenu automatski mjere i pohranjuju
podaci u bazu podataka (laserski daljinomjer je
spojen na raunar) (slika 8.)
S obzirom na razliite sastojinske uslove,
provedena testiranja na etiri razliita lokaliteta
su pokazala da se najbolji rezultati postiu na
Slika 6.
Testiranje instrumenta u
praumi, Ravna Vala na
Igmanu (Foto: Avdagi A.)
Figure 6.
Testing instrument in the
virgin forest, Ravna Vala
na Igmanu
(Photo: A. Avdagi)
33
ureaja oteani. Osim toga, za pravilan rad sa

Field Map ureajem potrebno je edukovano
i osposobljeno osoblje. I na kraju, ne manje
vaan, nedostatak ovog ureaja je njegova visoka
nabavna cijena (10.000 do 15.000 eura zavisno
od sadraja isporuene opreme i softwear-a).
Imajui u vidu navedene nedostatke moe
se konstatirati da je njegova primjena najvie
opravdana u naune svrhe gdje je Field Map
naroito doao do izraaja. Pored velikog spektra
mogunosti prikupljanja razliitih informacija
i pohranjivanja velikog broja podataka koji se
mogu prikupiti na eksperimentalnim plohama,
Field Map korisniku omoguava i veliku utedu
vremena naroito prilikom kreiranja GIS projekata
i inportovanja podataka.
Provedena testiranja navode na zakljuak
da Field Map prua iroki spektar mogunosti
primjene u poslovima premjera i kartiranja u
umarstvu i hortikulturi ali prvenstveno u naune
svrhe i pri radu u parkovima.
Slika 8. GIS vizualizacija pozicija stabala sa projekciom

kroanja
Figure 8. GIS visualization of trees positions with crowns
projection
ravnim i blae nagnutim terenima sa nepotpunim

stepenom sklopa kao to su to parkovske povrine.
Slaba vidljivost u izdanakim sastojinama
uzrokovana prisustvom velikog broja stabala
ograniava upotrebu ovog instrumenta u takvim
uslovima jer uslijed velikog broja izbojaka iz
panjeva vidljivost je manja i zahtijeva stalno
pomjeranje instrumenta na novu poziciju.
Osnovni nedostatak u radu ovim ureajem je
ograniena upotreba u teko prohodnim i gusto
sklopljenim sastojinama naroito u onim koje se
nalaze na nagnutim terenima sa jae izraenom
povrinskom kamenitou, a to je est sluaj u
naim umama, jer su transport i instaliranje
LITERATURA
1. Mattioli, W., Alivernini, A., Paolo, Di S.,
Portoghesi, L., Giuliarelli, D. (2009): Field-Map:
uno strumento innovativo al servizio della
selvicoltura, Atti 13a Conferenza Nazionale
ASITA, 1 4 dicembre 2009, Fiera del Levante
Bari.
2. Zambarda, A ., ern, M., Vopnka, P. (2010):
Una nuova tecnologia per la raccolta e
lelaborazione dati, Sherwood Foresteed Alberi
Oggi, Anno 16, numero 8
3. http://www.fieldmap.cz/
34
Struni lanci Professional papers

UDK 712.41:582.475(497.6 Sarajevo)
Vladimir Beus1
HORTIKULTURA
MUNIKA (Pinus heldreichii Christ)
POGODNA VRSTA ZA URBANO ZELENILO
WHITE-BARK PINE (Pinus heldreichii Christ)
A FAVORABLE SPECIES FOR URBAN GREEN
Izvod
Meu brojnim vrstama i kultivarima etinara,
koji su zastupljeni u urbanom zelenilu u Bosni
i Hercegovini a tako i u Sarajevu, munika (Pinus
heldreichii Christ) izostaje ili predstavlja izuzetnu
rijetkost. Munika se veoma dobro razvija u uslovima gradske klime, ima iroku temperaturnu amplitudu, ne smeta joj zagaenost gradskog zraka, te
predstavlja pogodnu vrstu za urbano zelenilo.
disjunktnog areala na povrinama umskih

goleti, naputenim panjakim povrinama, ak,
i na krenjakim kamenjarima, tzv. ljutom kru.
Munika spada meu vrste drvea sa najmanjim
zahtjevima u Evropi (Jov., 1985; ili, 1973).
Odlikuje se dugovjenou i estetskim
svojstvima, ima ovalnopiramidalnu ili piramidalnu
kronju, gusto granatu, etine tamno zelene,
enski cvjetovi tamno crvene a mlade iarice
prve godine su intenzivno ljubiaste boje. Kora
mladih stabala je glatka bjelkastosiva, u starosti
pepeljastosiva i karakteristino ispucala, slina
panciru. U mladosti sporo raste, soliterna stabla
dugo zadravaju kronju do povrine zemljita.
Kljune rijei: munika (Pinus heldreichii Christ),

urbano zelenilo
Abstract
Among numerous species and cultivated
conifers which form the urban green areas in
Bosnia and Herzegovina, including Sarajevo, whitebark pine (Pinus heldreichii Christ) is a species that
is often missing or is extremely rare. White-bark
pine thrives well in urban climates, possesses a
good ability to adapt to varying temperatures and
is immune to polluted city air. Hence, it represents
favorable species for urban green areas.
MUNIKA U URBANOM ZELENILU SARAJEVA

WHITE-BARK PINE IN THE URBAN GREEN OF
SARAJEVO
I u urbanim sredinama munika pokazuje
izvanrednu vitalnost. U umarskoj enciklopediji
se navodi: Zahvaljujui irokoj temperaturnoj
amplitudi, ova se vrsta veoma dobro razvija u
uslovima gradske klime, a njenim iglicama, koje
gusto zarauju kronju, ne smeta zagaenost
gradskog zraka.
U urbanom zelenilu podruja Sarajeva, iako
su prvi primjerci uneeni prije oko 45 godina,
munika pokazuje izvanrednu vitalnost. O njenoj
vitalnosti ukazuju i dva primjerka zasaena prije
petnaestak godina u ekstremnim uslovima izmeu
saobraajnica X transverzale (ul. Ante Babia),
na uskoj zemljanoj-travnoj traci. Stabla su visine
2,5 do 3,0 m, veoma vitalna, sa kronjama nad
samom povrinom zemljita (Slika 1). Ovdje su
primjerci munike izloeni ekstremnim negativnim
utjecajima: jakoj insolaciji i isijavanju toplote
iz asfaltnih povrina saobraajnica, gasovima i
praini, oroavanju kapljicama zaslanjene vode sa
kolovoznih traka u zimskom periodu.
Key words: white-bark pine (Pinus heldreichii

Christ), urban green
UVOD INTRODUCTION
Munika (Pinus heldreichii Christ) je tercijerni
relikt i subendemit jugozapadnog i junog dijela
Balkanskog poluotoka i dijela june Italije. Njena
stanita predstavljaju, skoro iskljuivo, krenjakodolomitni tereni ekstremne stjenovitosti i
inklinacije. Izrazito je pionirska vrsta drvea.
Ekspanzivno se iri na uem ili irem prostoru
Prof. em. dr. Vladimir Beus, umarski fakultet Univerziteta
u Sarajevu, ul. Zagrebaka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i
Hercegovina, e-mail: vladimir.beus@gmail.com
35
Vladimir Beus
MUNIKA (Pinus heldreichii Christ) - POGODNA VRSTA ZA URBANO ZELENILO
Slika 1. Munika izmeu

saobraajnica
Figure 1. White-bark pine
between roads
Slika 2. Munike i ginko

Figure 2. White-bark pines
and ginkgo-tree
36
Struni lanci Professional papers

UDK 712.41:582.475(497.6 Sarajevo)
Prije godinu-dvije, u slinim uslovima,

zasaeno je 10 mladih sadnica munike, visine
izmeu 20 i 30 cm, u zemljanoj-travnoj traci
izmeu sjeverne kolovozne trake saobraajnice
Zmaja od Bosne i tramvajske pruge (dionica
naspram Tree gimnazije).
Dva najstarija primjerka munike, starosti oko
45 godina u parku Franjevakog meunarodnog
studentskog centra dosegli su visinu oko 9 m i
izvanredne su vitalnosti (Slika 2.). Morfoloki se
razlikuju, jedno stablo podsjea na crni bor, bilo
bi interesantno ispitati da li se radi o prelaznoj ili
hibridnoj svojti bora (Pinus nigradermis Fuk. et
Vid., 1965).
1. Fukarek, P., i Vidakovi, M.,1965; Nalaz prelazne

ili hibridne svojte borova (Pinus nigradermis
Fuk. et Vid.) na planini Prenju u Hercegovini.
Nauno drutvo Bosne i Hercegovine, Radovi,
Knjiga XXVIII, Odjelj. privredno-tehnikih
nauka, Knjiga 8, Sarajevo.
2. Jovanovi, B., 1985: Dendrologija, IV izdanje.
umarski fakultet Univerziteta u Beogradu,
Beograd.
3. ili, ., 1973: Atlas drvea i grmlja. Zavod za
izdavanje udbenika, Sarajevo.
4. umarska enciklopedija, 1, Drugo izdanje,
MCMLXXX, Jugoslavenski leksikografski zavod,
str. 148-150, Zagreb.
ZAKLJUAK CONCLUSION
SUMMARY
U urbanom zelenilu u Bosni i Hercegovini

munika (Pinus heldreichii Christ) se ne koristi ili
veoma rijetko. Munika je izuzetno otporna na
gradske klimate i zagaenost gradskog zraka.
Uz ovo, odlikuje se dugovjenou i estetskim
svojstvima, to je ini izuzetno pogodnom vrstom
drvea kod podizanja i rekonstrukcije povrina
urbanog zelenila. Pri tome, je nuno odabrati
jako insolirane poloaje. Pogoduju joj suha i
skeletna zemljita. Izvanredni estetski efekti su
u kompoziciji munike i liarskog drvea bogatog
cvjetovima i/ili lijepih boja lia u jesen.
White-bark pine (Pinus heldreichii Christ) is not

or rarely used in the urban green areas in Bosnia
and Herzegovina. Considering that this species
adopts well to sity climate and is almost immune
to polluted city air, white-bark pine should be used
in reconstructing and creating urban green areas.
However, one should choose well isolated areas
for this species. White-bark pine thrives on dry and
skeletal soils and typical of sub-Mediterranean
regions of Bosnia and Herzegovina.
37
Dino Hadiderviagi
Dino Hadiderviagi1
HORTIKULTURA
ANALIZA HISTORIJSKOG RAZVOJA BANJSKOG PARKA
ILIDA SARAJEVO
ANALYSIS OF HISTORICAL DEVELOPMENT OF SPA PARK
ILIDA SARAJEVO
Izvod
prirode Vrelo Bosne - Preieni tekst (Slubene
novine Kantona Sarajevo, br. 6/10), kojim je
svrstan u drugu zatienu zonu (puffer) III kategorije
zatienog podruja - Spomenik prirode. Ova
parkovska povrina ima izuzetan hortikulturnopejzani, kulturno-historijski, estetski, socioloki i
ekoloki znaaj, ne samo za Kanton Sarajevo ve i
za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Banjski park je nekada bio raskono ureen
sa cvjetnim parterom, paviljonima i jezerima ali
je tokom vremena pretrpio znaajne izmjene.
Starost parka, novi nain koritenja okolnog i
parkovskog prostora, nedostatak finansijskih
sredstava i strunog kadra u odravanju parka,
bive rekonstrukcije, ostavili su traga na njegovom
izgledu.
Ovaj rad prikazuje analizu historijskog razvoja

banjskog parka Ilida Sarajevo i njegove stilske
i koncepcijske promjene kroz razliite vremenske
periode, od otomanskog i austro-ugarskog
perioda, preko perioda izmeu dva svjetska rata i
nakon Drugog svjetskog rata, pa sve do dananjih
dana. Historijski razvoj je potrebno poznavati u
svrhu to bolje i pravilnije obnove ovog parka u
buduem periodu.
Kljune rijei: Historijski razvoj, banjski park,
Ilida, Sarajevo
Abstract
This paper presents an analysis of historical
development of the spa park Ilida Sarajevo and
its stylistic and conceptual changes over different
time periods, from the Ottoman and AustroHungarian period, over the period between two
world wars and after World War II until the present
day. Historical development is necessary to know
in order to better and more regular renewal of the
park in the future.
PREDMET ISTRAIVANJA RESEARCH OBJECT

Predmet istraivanja je banjski park na Ilidi
kao jedan od najstarijih parkova javnog karaktera
u Bosni i Hercegovini. Ovaj park je nekada svojim
izgledom predstavljao tipian historicistiki park
sa kraja 19. i poetka 20. vijeka kakvi su izgraivani
u centralnoj Evropi, odnosno Austro-Ugarskoj
monarhiji dok je sada relativno promijenjene
koncepcije i stilskih obiljeja.
Banjski park i arhitektonski objekti ine
jedinstvenu cjelinu banjskog kompleksa na Ilidi,
smjetenu na lijevoj obali rijeke eljeznice, sa
ukupnom povrinom od 14 hektara. Uz rubne
su dijelove kompleksa prisutni i ostaci rimskog
naselja Aquae S..., koji su koncentrisani oko
termalnog izvora. Banjski park je preko Velike
aleje od platana i divljeg kestena, duine oko 3,5
km, povezan sa Vrelom Bosne u podnoju planine
Igman.
Keywords: historical development, spa park,

Ilida, Sarajevo
UVOD INTRODUCTION
Jedna od najpoznatijih zelenih povrina grada
Sarajeva izgraena tokom austrougarskog perioda je banjski park na Ilidi. Kao dio kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea banjski park na
Ilidi je zatien Zakonom o proglaenju Spomenika
Mr. sc. Dino Hadiderviagi, pejz. arh., umarski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka 20, 71000 Sarajevo, Bosna
i Hercegovina, e-mail: dinoh_sfsa@yahoo.com
38

UDK 712.253:615.838(093)(497.6 Ilida)
METOD ISTRAIVANJA
RESEARCH METHOD
Austro-ugarski period
Austro-Hungarian period
Metodoloki proces u ovom radu predstavlja

teorijsko istraivanje koje obuhvata prikupljanje,
prouavanje i sistematizaciju raspoloive pisane,
strune i naune literature, i grafike arhivske
grae (karte, planovi, crtei, fotografije i dr.)
kako domae, tako i strane. Ovim postupkom
je omoguen uvid u historijat parka, stilove,
sadraje i razliite druge korisne podatke, sve u
svrhu to bolje i pravilnije obnove ovog parka u
budunosti.
Deskriptivna metoda je koritena za opisivanje
injenica vezanih za pojedine historijske periode
u razvoju banjskog parka na Ilidi, pri emu je
dobiven jasniji uvid u izgled banjskog parka nekad
i sad.
Metodom kompilacije preuzeti su podaci
(opaanja, stavovi i spoznaje), kao i citiranja drugih
autora koji su se bavili ovom problematikom.
Nakon izvrenih istraivanja i analiza dati su i
izvedeni zakljuci.
Za vrijeme Austro-Ugarske uprave podruje

Ilide, zajedno sa Vrelom Bosne, poprima svoj
dananji izgled. Nova vlast je brzo uvidjela
mogunost razvoja ovog podruja, nakon ega
je pod neposrednom upravom Zemaljske vlade u
Sarajevu, poela raditi na projektovanju i etapnom
ureenju banje Ilida. U periodu od 1878. do 1918.
godine su izgraeni i ureeni termalno kupalite,
kompleks hotela i niz privatnih vila, ureene
saobraajnice, vodotoci, zasaeno zelenilo, a
Ilida je postala znaajna i kao kulturno-zabavno
sastajalite, poznata po termalnim izvoritima,
koja su inila osnovu zdravstvenog i rekreacionog
turizma (Ljuji-Mijatovi i Avdi, 2002). Mjeseca
juna 1892. godine u saobraaj je puten i poseban
krak eljeznike pruge, u duini od 1,28 km, koji
je iao do samog banjskog kompleksa (ehovi,
2010). Stara turska banja je modernizovana po
uzoru na tadanje kupaline centre u Evropi o
emu svjedoe i tekstovi putopisaca sa poetka
20. vijeka, kao to su Rudolf barun Maldini
Wildenhainski i Henrik Renner koji su boravili u
banji na Ilidi.
Kompleks hotela je projektovan 1892. godine
i nalaze se u centru banjskog kompleksa Ilida.
Prije izgradnje hotela i drugih banjsko-turistikih
sadraja, vreni su pregovori sa vlasnicima
zemljita u neposrednoj okolini termalnih izvora.
Ove pregovore, kao i novani iznos za kupovinu
zemljita potrebnih za izgradnju hotela, odobrio je
tadanji ministar finansija Benjamin Kallay. Prema
prvobitnom planu, trebale su biti izgraene samo
dvije zgrade, postavljene jedna naspram drugoj,
odnosno hoteli Austria i Hungaria.
Hotele su projektovali arhitekte Zemaljske
vlade Sarajevo, Franz Blaek (hotel Austria) i
Carl Panek (hotel Hungaria). U osi izmeu dva
hotela postavljen je banjski restoran, tj. Kursalon
(sl. 1.) koji je frontom okrenut prema krunom
cvijetnjaku. Restoran je natkrivenim etalitima
Wandelbahn povezan sa hotelima i eljeznikom
stanicom Banja Ilida. Blizu objekta restorana
postavljen je muziki paviljon, osmougaonog
oblika i drvene konstrukcije fino profiliranih
gredica, kojeg je projektovao Georg Berl, tehniki
slubenik u graevinskom odjeljenju Zemaljske
vlade (Krzovi, 2000).
REZULTATI ISTRAIVANJA
RESEARCH RESULTS
Nakon provedenog istraivanja i analize dostupne arhivske grae, pisane i grafike, izvrena
je sistematizacija svih podataka historijskog
razvoja banjskog parka Ilida Sarajevo. U ovom
dijelu su prikazani rezultati istraivanja koji su
hronoloki poredani po odreenim periodima
vanim za nastanak i razvoj parka.
Osmanski period Ottoman period

Dananji naziv Ilida je dobila u osmanskom
periodu, prema staroj turskoj rijei ilad, to u
prijevodu znai lijek, odnosno ono to ovjeku
daje zdravlje. Prema katastarskom planu iz 1542.
godine Ilida se spominje pod dvojnim imenom
Luani-Ilida i ovo ujedno predstavlja najstariji
spomen naziva ovog mjesta (ehovi, 2010).
Prema dostupnim podacima, iz ovog perioda,
na Ilidi je postojala banjska zgrada sa dva bazena
pokrivena kubetima i dva hana za stanovanje
(Kellner, 1895) ali koji su bili neudobni (Renner,
1900).
39
Dino Hadiderviagi
Slika 1. Banjski restoran - Kursalon

(privatna kolekcija autora)
Figure 1. Spa restauration - Kursalon
(private collection of author)
Slika 2. Jezero u banjskom parku Ilida

Figure 2. Lake in spa park Ilida
Najvei objekt iz ovog vremena predstavlja

hotel Bosna izgraen 1895. godine. Nakon
kratkog vremena se pokazalo da dva postojea
hotela nisu dovoljna, pa su, podravajui
trijalistiku ideju sa Bosnom u Austro-Ugarskoj
monarhiji, postavljeni i temelji treeg hotela.
Projektovao ga je Franz Blaek, 1893. godine kao
reprezentativnu dvospratnicu irokog gabarita
i visokog krovita u kojoj su spojeni elementi
austrijske alpske i domae bosanske drvene
arhitekture (Krzovi, 2000).
Banjski kompleks na Ilidi ne bi imao visok nivo
ureenosti i izgraenosti bez ureenja njegove
neposredne okoline. Godine 1892. iril Ivekovi,
arhitekt u Graevinskom odjeljenju Zemaljske
vlade u Sarajevu, napravio je projekt parkovskih
povrina koji nosi karakteristike historicistike
vrtne arhitekture sa kraja 19. vijeka. Arhitekt
Ivekovi je nastojao unijeti privid prirodnih,
slobodnih i krivolinijskih puteva, zelenih i cvjetnih
povrina, te iste uklopiti u pravilne i stroge forme
ve prisutne arhitekture. Prilikom gradnje hotela
Austria i Hungaria projektovana je velika
parkovska povrina oko i izmeu hotela, koja je ila
do linije u produetku Velike aleje. Najvea panja
je posveena kruno-krstastoj formi cvijetnjaka
izmeu hotela, gdje je primijenjena simetrina
shema staza i cvjetnih polja sa elementima
neobaroknog stila (geometrijska koncepcija i
cvjetni tepisi). Okolne i dalje povrine koje ine
vei dio parka ispresijecane su krivudavim stazama
i nepravilnim zelenim i cvjetnim povrinama
sa karakteristikama neoromantiarskog parka
kasnog 19. vijeka.
Na jugozapadnim i junim dijelovima

projektovane su parkovske plohe i etnice
u ovalnim i krivim tokovima oko jedne ose,
paralelne sa osom Velike aleje i simetralne
dispozicije hotela. Na ovoj plohi postavljene su
dvije manje rondele: jedna sa cvijetnjakom, a
druga sa paviljonom.
U krajnjem jugozapadnom dijelu postavljeni su
gui nasadi srednjeg i visokog rastinja etinara
i listopadnog drvea sa Igmana i okoline, kao i
zvjerinjak za jelene i srne, kavez za medvjede
i paviljoni za orlove, jastrebove i sokolove
(Mrazovi, 1895; Renner, 1900; Krzovi, 2000).
Na vjetakom jezeru (sl. 2.) u junom dijelu
kompleksa postavljene su kuice za labudove.
Jezero je imalo odvod i dovod vode sa rijeke
eljeznice i bilo okrueno vrbama, smrama i
borovima.
Nasadima cvijea, ureenim travnjacima
sa visokim i niskim rastinjem, zajedno sa
briljivo ureenim i rasporeenim objektima,
parkovski kompleks je svojom dimenzijom i
ljepotom predstavljao reprezentativnu cjelinu.
Ovaj kompleks je postao poznat, ne samo po
sumpornom izvoru, ve i po ljepoti prirodnog
i izgraenog ambijenta, a Karl Bdeker ga
spominje u svom Priruniku za putnike iz 1913.
godine u kojemu daje i originalan plan banjskog
kompleksa, mjerila 1:15000.
Autorica teksta Milena Mrazovi u listu Nada
iz 1895. godine daje opis banjskog parka: isto
ureene staze vode nas natrag u veliki novi perivoj,
gdje te pozdravlja ugodan miris rua i cvijea.
Hiljade krasnih visokih boria i smreka iskopae
40

UDK 712.253:615.838(093)(497.6 Ilida)
na Igmanu, te tako rekao bih, evo ti preko noi

divna, sjenovita perivoja, gdje ti oi piju krasotu
raznih skupina, kraj kojih se viju bijele stazice kroz
bujnu zelenu travu, iz koje se ovdje ondje istiu
gredice sa ruama i cvijeem. Umjetni ribnjak s
minijaturnim stijenama i hridima ljeskuta se o
suncu, a po njem plove labudovi i pelikani mirno i
dostojanstveno, doim ostali vodeni pernati svijet
nestano po vodi brza, skae, udara krilima, uz to
uje najraznovrsnije glasove.
Banja Ilida je u godinama prije Prvog svjetskog
rata bila poznato banjsko ljeilite u AustroUgarskoj monarhiji, te su je posjeivali mnogi visoki
zvaninici i gosti, pa i sam prijestolonasljednik
nadvojvoda Franz Ferdinand sa suprugom.
(Braji i Avdibegovi, 2012), te na intenzivnom

odravanju parkovskog zelenila. Inae, banjski
kompleks i Vrelo Bosne su imali poseban tretman
kao banjsko, izletniko, zabavno, sportsko i
lovno podruje, te su privlaili ne samo okolno
stanovnitvo ve i brojne druge posjetioce.
Takoer, tokom ovog perioda u funkciji je bila
i eljeznika stanica Banja Ilida sve do 1957.
godine kada prestaje sa radom nakon punih 65
godina.
Kao ljeilite i turistiko-rekreacioni centar
sa stilskim karakteristikama poznatim iz austrougarskog perioda, Banja Ilida je postojala do
Drugog svjetskog rata kada su joj nanesene
ogromne tete, a nadaleko uveni i poznati banjski
park, drvee, grmlje i travnjaci su pretrpjeli velika
oteenja ili su potpuno uniteni. U Drugom
svjetskom ratu, park je sluio kao stacionar
njemake vojske koja je u njemu drala komore,
vozila i drugu vojnu opremu. Od prosutog
motornog ulja mnoga stabla su se potpuno
osuila, a nebriga, neodravanje, kao i razliite
biljne bolesti i tetoine ugroavali su zelenilo
banjskog kompleksa i Velike aleje (Veljovi, 2012).
Period izmeu dva svjetska rata

The period between the two world wars
Iz perioda izmeu dva svjetska rata postoji
vrlo malo pisanih podataka za banjski kompleks
na Ilidi. Veina podataka o izgledu banjskog
parka vezana je za grafike prikaze na starim
fotografijama, razglednicama i slikama koje
su sauvane do danas. Na grafikim prikazima
banjskog parka iz 20-ih i 30-ih godina 20. vijeka (sl.
3.) moe se vidjeti da je park i tada izgledao lijepo
i impresivno, sa ureenim zelenim povrinama i
cvjetnim parterima. Tokom ovog perioda, hotelu
Austria je promijenjen naziv u hotel Srbija,
a hotelu Hungaria u hotel Hercegovina.
Iz dostupnih pisanih podataka, intervencije u
ovom periodu su se svodile uglavnom na obnove
postojee infrastrukture i hortikulturne sadraje
Period od 1945. do 1992. godine

The period from 1945 to 1992
Nakon osloboenja i kraja Drugog svjetskog
rata, banjski kompleks je dobio vrtlariju za
uzgoj parkovskog cvijea i mali staklenik za
uzgoj dekorativnih biljaka i lonanica (Braji i
Avdibegovi, 2012) koji su smjeteni u oblinjem
naselju Sokolovi kolonija. Inae, ureivanje
Slika 3. Banjski park Ilida

Figure 3. Spa park Ilida
Slika 4. Kruni bazen izmeu hotela

Figure 4. Circular pool between hotels
41
Dino Hadiderviagi
povrina na Vrelu Bosne (2002) nakon iseljenja

SFOR-a i dobivanjem simboline naknade za tete
koje su uinjene, zapoeli su radovi na ienju
i odvozu tampona sa zelenih povrina, dovozu
plodne zemlje, obnovi travnjaka, staza, sjei suhih
stabala i orezivanju kako bi se stabla spasila od
daljeg propadanja.
Poslije 1995. godine banjskim hotelima su
vraeni stari nazivi Austria i Hungaria (sl.
5.), a iz bazena izmeu hotela je uklonjena
skulptura koja je postavljena u prethodnom
periodu. Tokom 2007. godine na mjestu bazena
je napravljena i fontana od bijelog mramora oko
koje je posaeno sezonsko cvijee. U proljee
2009. godine sezonsko cvijee je zamijenjeno
kamenim oblucima. Nakon privatizacije i prodaje
banjskih hotela, dana 24.02.2013. godine, hotelu
Hungaria je promijenjen naziv u hotel Crystal.
parkova na Ilidi je zapoelo nakon osloboenja

prema projektima arhitekte Smiljana Klaia koji je
izmijenio prvobitni plan na osnovu savremenog
rjeenja (Kulenovi, 1960). U sredinjem dijelu
banjskog kompleksa, ispred hotela Srbija
i Hercegovina, izgraen je kruni bazen sa
vodenim mlaznicama (sl. 4.), a oko njega travne
plohe sa cvjetnim gredicama i pravolinijskim
stazama na sve etiri strane.
Regulacioni plan pejzaa Ilida Vrelo Bosne
iz 1954. godine (prihvaen 1956. godine nakon
mnogih diskusija i izlobi) predstavlja osnovni dokument koji je regulisao ovo podruje (Kulenovi,
1960). Aktivnosti koje su proizale iz ovog opeg
planskog dokumenta, realizovane u narednom
periodu, najveim su dijelom i ostvarene uz
potivanje strunih principa. Potivane su najvanije prirodne i historijske vrijednosti kao
to su Vrelo Bosne, Velika aleja, termalna vrela
banje Ilida, rimske iskopine itd. Kompletno
podruje je Regulacionim planom pejzaa Ilida
Vrelo Bosne iz 1954. godine, dobilo poseban
tretman sa golf i tenis igralitima, zoo vrtom,
parterom, rijenim plaama, terenima za konjiki
sport i nizom drugih atrakcija. Takoer, tokom
Drugog svjetskog rata i Vrelo Bosne je mnogo
oteeno, drvee je potpuno posjeeno, tako da
se neposredno poslije osloboenja pristupilo i
njegovu temeljitom ureenju (Kulenovi, 1960).
Preko livada uraene su etnice, a iznad tokova
rijeke Bosne drveni mostii. Uraena je i zgrada
mrijestilita riblje mlai, te ribnjak. Godine 1961.
poela je izgradnja zabavno-rekreativnog parka
na Ilidi, a paralelno se ureuju i zelene povrine.
Slika 5. Hotel Austria (privatna kolekcija autora)

Figure 5. Hotel Austria (private collection of author)
Zakonodavno-pravna komisija Skuptine

Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj 24. marta
2010. godine, utvrdila je Preieni tekst Zakona
o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne
kojim su Banjski park na Ilidi i Velika aleja svrstani
u drugu zatienu zonu (puffer) III kategorije
zatienog podruja Spomenik prirode.
Period od 1992. godine do danas

The period from 1992 until today
U toku rata od 1992. do 1995. godine, Banjski
park je opet pretrpio znatna oteenja jer se
nalazio na liniji razdvajanja. Takoer, na ovom
mjestu je bila smjetena i baza SFOR-a, a zbog
neodravanja zelenih povrina mnoge su oteene
ili unitene, posebno prilikom izgradnje objekata i
parking prostora. Zbog nemogunosti provoenja
mjera njege dolo je do suenja kroanja i razvoja
trulei debla i grana, od kojih su najvie stradale
lipe i javori (Ljuji-Mijatovi i Avdi, 2002). Prema
Projektu hortikulturnog ureenja Banjskog parka
i sanacije Zabavnog parka na Ilidi i parkovskih
DISKUSIJA I ZAKLJUAK
DISCUSSION AND CONCLUSION
Na osnovu provedenog istraivanja i analize
historijskog razvoja moe se rei da je banjski
kompleks na Ilidi doivio svoj procvat u
devedesetim godinama 19. vijeka odnosno za
42

UDK 712.253:615.838(093)(497.6 Ilida)
vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Ono to

je tada planirano i realizovano dalo je ovom
podruju izgled koji predstavlja dragocjenost
u kulturno-historijskom i prirodnom naslijeu
Bosne i Hercegovine.
Banjski park je bio vrlo raskono ureen
tokom austrougarskog perioda. Cvjetna ploha
izmeu hotela je imala elemente neobaroknog
stila geometrijske koncepcije i raskone cvjetne
tepihe. Biljna vrsta koja je najvie koritena kao
vertikala u sredini humke sa grmasto-cvjetnim
dekoracijama je bila banana (Musa basjoo). Okolni
dijelovi koji su inili vei dio parka ureeni su u
neoromantiarskom stilu sa mnogim parkovskim
elementima karakteristinim za kraj 19. vijeka,
kao to su: krivudave i nepravilne staze, jezera,
paviljoni, ivotinje i sl. Od drvea su koritene
preteno etinarske i liarske sadnice donesene
sa Igmana.
Ono to je posebno dalo peat banjskom parku
ovog perioda je izgraeno jezero sa drvenim
mostiima i mnogim labudovima, rodama i
pelikanima koje je nakon Prvog svjetskog rata
zatrpano i ozelenjeno sa razliitom dendroflorom.
U literaturi nema podataka zbog ega je jezero
zatrpano i preureeno, niti se vie moe vidjeti
na starim fotografijama i razglednicama iz peroda
poslije Austro-Ugarske. U odnosu na ovo mogu
izvesti dva zakljuka zbog ega jezero vie ne
postoji. Prvi zakljuak je da je uniteno u Prvom
svjetskom ratu, te je ta povrina ozelenjena, a
drugi, moda i realniji, je da nije bilo potrebnih
novanih sredstava za njegovo odravanje, koja
su sigurno i u to vrijeme bila izuzetno velika,
kao i da nije bilo strunog kadra vrtlara koji su
odravali jezero.
Iz perioda Austro-Ugarske ne smiju se
zaboraviti ni na tri prelijepa drvena paviljona koji
su sluili za razliite aktivnosti i manifestacije, a
danas ne postoji ni jedan, pa bi bilo poeljno da se
obnovi makar jedan prema originalnim nacrtima.
Izmeu svih arhitektonsko-graevinskih objekata
koji su se nalazili unutar banjskog parka na
Ilidi potrebno je spomenuti i banjski restoran,
tj. kursalon, koji je bio povezan natkrivenim
etalitima sa eljeznikom stanicom Banja Ilida
i svim hotelima unutar banjskog kompleksa ali ni
on danas ne postoji.
Tokom perioda izmeu dva svjetska rata banjski
park na Ilidi nije se mijenjao i izgledao je lijepo
i impresivno, jedino vie nije bilo romantiarskog
jezera. Zadrane su biljne vrste i cvjetni parteri

naslijeeni iz prethodnog perioda. Banja Ilida
je bila znaajno turistiko mjesto, pa je esto
fotografisana za razliite publikacije i razglednice
od kojih su mnoge sauvane do danas, te se na
osnovu njih moe vidjeti kako je izgledao banjski
park i koje je elemente sadravao.
Vrijednost banjskog parka na Ilidi moe se
posmatrati u sklopu arhitektonsko-urbanistikog
razvoja grada, ali i iz kulturno-historijskog aspekta.
Moe se rei da je banjski park preuzeo ulogu
glavnog mjesta okupljanja ljudi, mjesta susreta,
izlazaka i zabave. Ova ideja vrtnog grada u
banjsko-ljeilinim centrima esto je ostvarivana.
Park se ne smije posmatrati kao parkovski prostor
oko banjskih objekata jer on nije tako nastao,
nego kao jedinstvena i nedjeljiva cjelina odnosno
kao ansambl arhitektonskih objekata i parkova.
Arhitektonsko-parkovski ansambl posjeduje
visoke vrijednosti spomenikog objekta, pa iz toga
proizlaze i posebni uslovi bilo kakve intervencije u
ovom prostoru.
1. Bdeker, K. (1913): sterreich-Ungarn nebst
Cetinje, Belgrad Bukarest Handbuch fr
Reisende, Verlag von Karl Bdeker, Leipzig.
2. Braji, A.; Avdibegovi, M. (2012): Historijski
pregled razvoja Spomenika prirode Vrelo
Bosne, asopis Nae ume, UIT FBiH i HD,
God. XI, Br. 26-27, Sarajevo, str. 30-38.
3. Kellner, I. (1895): Rimski gragjevni ostanci u
Ilidama kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog
muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, str.
161-198.
4. Krzovi, I. (2000): Ilida izmeu Sarajeva i
Bea, Ilida Monografija, Sarajevo.
5. Kulenovi, M. (1960): Postanak javnih parkova
u Sarajevu, asopis Hortikultura, God. 6, Br.
2, Zagreb, str. 3-9.
6. Ljuji-Mijatovi, T.; Avdi, J. (2002):
Vrednovanje biolokih i estetskih determinanti
u sklopu rekonstrukcije povijesnog parka Ilida,
Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta
u Sarajevu, God. XLVII, Br. 51, Sarajevo, str.
135-146.
7. Mrazovi, M. (1895): Ilida i okolina joj, asopis
Nada, God. I, Br. 9, Sarajevo, str. 163-166.
43
Dino Hadiderviagi
8. Renner, H. (1900): Herceg-Bosnom uzdu i

poprijeko., Naklada Hrvatske dionike tiskare
(N. Dogan.), Mitrovica.
9. ehovi, D. (2010): Urbano zelenilo
austrougarskog perioda u Sarajevu od 1878.1918. godine, Diplomski rad, umarski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
10. Veljovi, Z. (2012): Identifikacija, valorizacija
i zatita povijesnih perivojnih povrina Banje
Ilida i Velike aleje u Sarajevu, Magistarski
rad, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
11. *** (2002): Projekt hortikulturnog ureenja
Banjskog parka i sanacija Zabavnog parka na
Ilidi i parkovskih povrina na Vrelu Bosne, JKP
Park Sarajevo.
12. *** Zakon o proglaenju Spomenika prirode
Vrelo Bosne Preieni tekst, (Slubene
novine Kantona Sarajevo, br. 6/10).
methodological process in this paper represents

theoretical research that involves collecting,
studying and systematization of the available
written, professional and scientific literature,
and graphic archival material. Hotel complex
was designed in 1892 and located in the center
of the spa complex Ilida. In 1892 iril Ivekovi,
architect in the Civil Engineering Department of
the Government in Sarajevo, made the project
park areas that has the features of historicist
garden architecture from the late 19th century.
Ilida in the years before the First World War
was known spa resort in the Austro-Hungarian
Empire, and was visited by many senior officials
and guests, like as Archduke Franz Ferdinand and
his wife. Based on the research and analysis of
the historical development can be said that the
spa complex in Ilida flourished in the late 19th
century and during the Austro-Hungarian Empire.
During the period between the two world wars
spa park in Ilida has not changed and looked
beautiful and impressive, only there was no
romantic lake. Most of the appearance of the
spa park is connected to the graphic images on
old photographs, postcards and paintings that
have been preserved until today. The value of
the spa park in Ilida can be seen as part of the
architectural and urban development of the city,
but also the cultural and historical aspects.
SUMMARY
The research topic is the spa park in Ilida
as one of the oldest parks of public character
in Bosnia and Herzegovina. The spa park
and architectural structures constitute a spa
complex in Ilida, located on the left bank of the
Railways, with a total area of 14 hectares. The
44
INTERVJUI
INTERVJU
INTERVJU SA NERMINOM DEMIROVIEM, DIPL. ING. UM.
DIREKTOROM KJP SARAJEVO UME
D.O.O. SARAJEVO
Slika 1. Nermin Demirovi, dipl. ing. um.
Prva radna iskustava u umarstvu sam stekao

2003. godine angaovanjem na prikupljanju
podataka taksacionog snimanja uma u Srednjobosanskom kantonu. Nakon toga zapoljavam
se kao Tehnolog za projektovanje u umarstvo
Vare d.o.o., gdje do 2005. godine obavljam
ove poslove kao samostalni projektant na izradi
projekata za eksploataciju. Od 2005. do 2007.
godine obavljam poslove efa radne jedinice
Uzgoj i zatita uma u PJ umarija Vare
JP PD ZDK d.o.o Zavidovii, a nakon toga i
posao efa odjeljenja za projektovanje u Vareu.
Od 2008. do 2010. godine imenovan sam za
rukovodioca PJ umarija Vare. Svojim planom
poslovanja ova poslovna jedinica je uestvovala
oko 25% u ukupnom prihodu JP PD ZDK d.o.o
Zavidovii.
U periodu od 2010. do 2013. godine obavljam
funkciju Izvrnog direktora oblasti za umarstvo
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo u ijem se
domenu nalaze dva sektora i nekoliko slubi.
Od 08.01.2013. godine imenovan sam na
poziciju direktora KJP Sarajevo ume d.o.o.
Moete li nam rei neto ukratko iz Vae

biografije?
Roen sam 1980. godine u Ljuboviji, Republika
Srbija. Osnovno obrazovanje sam zapoeo
u Bratuncu u O.. Vuk Karai, a zavrio u
O.. Moa Pijade u Banoviima, zbog ratnih
deavanja. Poetak svog srednjeg obrazovanja
zapoinjem u Banoviima, a zvanje ekonomski
tehniar, dobivam 1998. godine zavretkom
Ekonomske kole pri kolskom centru Vogoa.
Po zavretku srednjeg obrazovanja 1998. godine
upisujem umarski fakultet Univerziteta u
Sarajevu, gdje sam diplomirao 2003. godine iz
nastavnog predmeta Fitopatologija, na temu:
Terikolne gljive praume Ravna vala Igman i
stiem zvanje diplomirani inenjer umarstva.
2003./04. kolske godine upisujem postdiplomski
studij iz naune oblasti Zatita uma, koji je u
toku zavretka tj. izrade magistarskog rada pod
temom: Mali smrin potkornjak Phytiogenes
chalcographus L. i njegove karakteristike na
podruju centralne Bosne.
45
INTERVJU SA NERMINOM DEMIROVIEM, DIPL. ING. UM.,

DIREKTOROM KJP SARAJEVO UME D.O.O. SARAJEVO
svih obaveza prema dravi, te su stvorene

mogunosti da se ponovo pristupi certificiranju
podruja sa kojim gazdujemo itd. Preduzee je
ve krajem 2013. godine stvorilo realne i dobre
pretpostavke za nastavak kvalitetne i dobre
poslovne politike, kao i jo bolje poslovne saradnje
sa ostalim preduzeima, lokalnim zajednicama i sl.
tako da smo 2013. godinu poslovali pozitivno, to
je dalo odskonu dasku za uspjenu poslovanje
u 2014. godini.
Iako smo imali prekid i zastoj u procesu
proizvodnje, radi kinog perioda posebno u
aprilu i maju, kada je proglaena elementarna
nepogoda, koja je po meni trajala skoro itavu
godinu, mi smo evo na kraju kalendarske 2014.
godine, na koraku da realizujemo poslovni plan,
kako u fizikom obimu proizvodnje, tako i u
finansijskom pogledu. Takoe, svi ostali prihodi
kao i trokovi, u okvirima su planiranih, tako da
emo i ovu godinu poslovati pozitivno.
Sarajevo, koje se bavi poslovima gospodarenja

svim dravnim umama i umskim zemljitem u
administrativnim granicama Kantona Sarajevo.
Sretno sam oenjen i otac dvoje djece.
Neke osnovne informacije o KJP Sarajevo
ume d.o.o. Sarajevo?
KJP Sarajevo umed.o.o. Sarajevo je
formirano 1999. godine, spajanjem tri pravna
subjekta: umarstvo Igman d.d. Hadii,
umarstvo Bistrica d.d. Sarajevo i umarstvo
Treskavica d.j.l. Trnovo, na osnovu Odluke
Skuptine Kantona Sarajevo, sa osnovnim ciljem
osiguranja zatite uma i umskih zemljita
u dravnom vlasnitvu na podruju Kantona
Sarajevo.
U skladu sa Zakonom o umama i Zakljukom
Vlade ZDK iz 2003. godine, preduzeu je pripojeno
umarstvo Srednje, koje se do tada nalazilo u
sastavu drutva umarstvo Vare d.o.o., iji
su umski resursi locirani u administrativnim
granicama Kantona Sarajevo.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo gospodare
na povrini od cca 70.500 ha, koja se nalazi pod
umom i umskim zemljitem. Trenutno obavlja
djelatnosti iz oblasti uzgoja, zatite i eksploatacije
uma. Sjeivi etat iznosi oko 150.000 m3 neto
drvne mase na cjelokupnom podruju, a trenutno
imamo 423 zaposlenika, od ega su 33 inenjera
umarstva.
Sektor umarstva u cijeloj dravi je u veoma

tekoj situaciji, mnogi su problemi, a najvei je
svakako i nepostajanje Zakona o umama FBiH.
Kako prevazilazite navedenu situaciju i ta je
potrebno uiniti kako bi zakon napokon ugledao
svjetlo dana?
Kao to je ve poznato veina kantona ima
kantonalne zakone o umama, tako i Kanton
Sarajevo. Donoenje Zakona o umama na
kantonalnom nivou je nuno zlo. On je takav kakav
jeste i sa odreenim manjkavostima. Ono to
bih istakao je da smo primjenjujui te zakonske
odredbe uoili i susreli se sa dosta problema koje
bi svima nama trebala biti opomena kako se isti
propusti nebi desili pri definisanju i usvajanju
federalnog zakona o umama.
Zbog ogromnog broja nagomilanih problema,
umarska struka F BiH, treba to prije, sve svoje
snage usmjeriti na zajedniki angaman kod
donoenja novog Zakona o umama FBiH, koji je
zaista neophodan.
Kako je protekla tekua 2014. godina i kakvi su

rezultati?
S obzirom da se nalazimo na kraju poslovne
godine, te da neki poslovi nisu privedeni u
potpunosti do kraja, kao i rezultati rada, iskoristio
bih priliku da se osvrnem i na 2013. godinu. U 2013.
godini smo iskoristili zakonsku mogunost otpisa
kamata za poreze i doprinose koji su stvoreni u
prethodnom periodu, tako da smo kreditnim
zaduenjem kod poslovne banke, izmirili dravi
obaveze po tom osnovu za 2010. godinu i dio za
2011. godinu. Dakle, na takav nain stekli smo
uslove za otpis kamata po ovom osnovu koje su
bile, u iznosu od oko 1.400.000,00 KM.
Ovo je vano jer smo imali sporazum sa
poreznom upravom za inspekcijske poslove koji je
ispotovan, radi uvezivanja radnog staa, plaanja
Koji su problemi sa kojima se susreete, na koji

nain ih prevazilazite, te koji su Vam planovi u
buduem periodu?
Kada govorimo o problemima, njih je dosta.
Tu su u zadnje vrijeme i elementarne nepogode,
46
INTERVJUI
a jedna od posljedica elementarnih nepogoda

je suenje uma koje je zahvatilo i podruje sa
kojim gazduju Sarajevo ume. U cilju rjeavanja
ovog problema, iz plana poslovanja obustavila se
redovna sjea da bi se izvrilo uklanjanje zaraenih
i oboljelih stabala. Ova problematika se odrazila,
kako na trokove, tako i na finansijski efekat.
Jedan od problema nam je i izrada i usvajanje
PO-a. Zakonski vakum koji je bio, Uredba koja
je bila na snazi i trenutno kantonalni Zakon o
umama je toliko zakomplikovao situaciju da je
teko definisati ko naruuje, ko izrauje, a ko je
obavezan donijeti osnovu, ko daje i kakvo daje
miljenje itd.
KJP Sarajevo umed.o.o. Sarajevo gazduju
sa nekoliko PP podruja koja su ispresijecana
administrativnim granicama kantona, kao i
opinskim granicama, tako da se u odreenim
momentima javljaju problemi kako na
kantonalnom, tako i na opinskom nivou.
Dalje, problem koji optereuje poslovanje
i rad preduzea su invalidi druge kategorije.
Nesporno je da ima ljudi koji imaju umanjenu
radnu sposobnost, meutim deava se da dobar
dio tih ljudi to zloupotrebljava. Takoe, tim istim
zaposlenicima u rjeenju stoji da ne mogu; stajati,
biti na suncu ili kii, raditi u umi, da ne mogu
raditi poslove gdje se zahtijeva spretnost prstiju i
sl.. Odreeni broj zaposlenika se moe rasporediti
na odreena radna mjesta kao osmatra poara,
pomoni radnik u rasadniku, u radionicu za
proizvodnju drvne galanterije, uvare na radilitu,
ali ta sa ostalim? Ovo je pitanje na koje emo vrlo

brzo ponuditi rjeenje u preduzeu uz dogovor
sa sindikatom, te se nadam da emo napraviti
sanacioni program zbrinjavanja tih zaposlenika.
S obzirom da e ovaj problem biti sigurno i
narednih nekoliko godina, preduzee ga uvrtava
u prvi plan za budunost.
Ima li neto da nismo spomenuli, a mislite da
bi trebalo istai?
Ono to bih elio istai da je vlastitim
izdvajanjem novanih sredstava izvrena nabavka
odreenih sredstava rada neophodnih za proces
proizvodnje, a jedna od nabavki osnovnih
sredstava u 2014. godini koju je vrijedno istai
je nabavka zglobnog traktora za gaenje umskih
poara na nepristupanim terenima, koju smo
realizovali u saradnji sa Civilnom zatitom Kantona
Sarajevo.
Poruka itaocima i javnosti?
Na kraju bih samo rekao da bi se uz vee
zalaganje svakog radnika u sektoru umarstva svi
poslovi mogli zavriti kvalitetno, na vrijeme i bez
ikakvih problema, bez obzira na kojem radnom
mjestu radili, u kojoj ustanovi, instituciji ili
preduzeu. Takoe, bih istakao da svako treba na
poetku radnog dana postaviti ciljeve i zadatke,
a na kraju tog istog dana analizirati koliko ih je
uspjeno ostvario.
Azer Jamakovi,
dipl. ing. um.
47
Ivica Murlin
UPUSTVO ZA REALIZIRANJE SERVITUTA

(Prepis originalnog teksta sa uvodom i zavrnim komentarom)

Nedavno mi je u ruke doao jedan skup
spisa uokviren tvrim papirom, ve nagrienim
zubom vremena u kojem se, izmeu ostalog,
nalazi prepis Propisa kojim se regulira nain
izdavanja umskih sortimenata koje je lokalno
stanovnitvo besplatno dobivalo od drave. Ovaj,
pedantnim rukopisom ispisan, Prepis moda ne
bi kod mene izazvao neku naroitu pozornost
da datum njegove sprovedbe nije 20.01.1941.
godine. Svakom laiku sa minimumom opeg
znanja je jasno da je ovaj Propis izdan u vrijeme
kada su bile sve naznake svjetske kataklizme i
kada je Drugi svjetski rat ve uzeo zamah. Osim
datuma, na mene je ovaj rukopis ostavio utisak
i zbog toga to do u detalje daju upute kako se

treba izdavati servitut, tj. daje nam uvid u rad
umara prije sedamdeset godina. Bez ikakvih
implikacija na nain dananjeg rada, bez ijedne
naznake za usporedbu sadanjeg rada i rada u,
skoro ve, dalekoj prolosti elim samo da ovaj
tekst podjelim sa potencijalnim itateljima, a
sve zakljuke, ukoliko ih imaju, neka oni sami
izvedu.
Napominjem, da e prepis biti indentian
orginalu, pa eventualne gramatike greke i stilske
manjkavosti neemo svojevoljno ispravljati, ba
radi autentinosti.
Mislim da e ovo biti interesantno za itanje.
Prepis orginalnog teksta

umska uprava u Zavidoviima
Broj 96./41
dana 20.1.1941.
Nalog: umska uprava broj 96./41 od 20.01.1941.

U smislu postojeih propisa i nareenja Direkcije uma umske uprave broj 419/40,509/40
i 1624/40 radi popisa, doznake, premjerbe servituta i voenja servitutnih knjiga,
propisujem Vam sljedee:
I.)
Popis servituta
Pod popisom servituta podrazumijeva se potpisivanje potreba u drvetu za kue,

staje i ostale gospodarske zgrade, redovnike mlinove i pogrebno drvo. Popis servitutnih
potreba u drvetu ima se svake godine dovriti do prvog aprila bezuslovno. Popis se vri na
sljedei nain: Organ uzme knjigu Servitutni registar koji se izdaje za katastarsku optinu,
te u prisustvu seoskog starjeine (kneza ili mihtara) ide od ovlatenika do ovlatenika i pita
ga kakvo mu i koje vrste drvo treba i zato mu treba. Kada mu ovlatenik kae koliko mu
etinastog tehnikog drveta treba i zato mu to drvo treba, onda je organ duan pregledati
njegove zgrade, te se lino osvjedoiti da li mu stvrano to drvo treba. Kad se osvjedoi
o koliini potrebnog tehnikog drveta jednog ovlatenika, onda e tu potrebu unijeti u
registar na lijevoj strani. Isto tako e unijeti iza gorivo drvo. Kad je popis dovren za sela
jedne katastarske optine, onda organ treba da knjigu Servitutni registar da na potpis
seoskom starjeini. Kada je tako ovjeren popis servituta za jednu katastarsku optinu,
48
Ivica Murlin
onda organ treba da knjigu Servitutni registar da na potpis efu uprave radi ovjere. Tek
kada je popis ovjeren od strane efa uprave, organ moe poeti sa doznakom servitutnog
drveta. Prije nego to ef uprave ne ovjeri registar, ne smije se drvo izdavati.

Ako se desi da neki seljak nije unesen u servitutni registar, onda e ga organ uputiti da
podnese molbu umskoj upravi za priznavanje prava servituta, ko nije uneen u servitutni
registar, to me se nee potreba ni potpisivati. Ako koji seljak dobije pravo servituta tokom
godine, onda e organ im dobije od umske uprave nalog da ga unese u servitutni registar,
odmah mu popisati i potrebu.

U koliko se desi da neki ovlatenik umre, onda njegovog nasljednika upozoriti da
preda molbu kod umske uprave, da se pravo servituta prenese na njegovo ime. Dok se to
ne izvri, nasljedniku ne izdavati servitut. Isto tako ako se dva brata podijele.
II.)
Objavljivanje doznake
III.)
Doznaka

Kada je servitutni registar potpisan od strane efa uprave, onda je organ duan da
u dogovoru sa seoskim starjeinama odredi tano vrijeme doznake servituta. To e raditi
na ovaj nain: Pozvae seoskog starjeinu i nekoliko starijih seljaka, pa ih pitati kada im je
najzgodnije da za cijelo selo doznai svu servitutnu potrebu. Ako je selo vee pa se doznaka
ne moe izvriti za jedan dan, onda odrediti za taj posao jedan, dva i vie dana. Kada se
je tako tano utvrdilo vrijeme doznake drveta, onda seoski starjeina treba to da svim
ovlatenicima da pravovremeno javi, a organ treba to da pismeno saopti kontrolnome
organu, da ovaj po mogunosti prisustvuje doznaci. Doznaka servituta za cio region mora
biti izvrena do prvog septembra tek godine. Koji od ovlatenika ne doe na ugovoreni dan
niti svoj izostanak pravovremeno opravda organ mu za tu godinu nee izdati meremat. Drvo
se ima doznaivati samo onim ovlatenicima, koji su prisutni kod doznake ili koji su poslali
nekog mlaeg iz svoje kue. Ako neki ovlatenik trai servitut preko nekog izvan svoje
kue, onda mu servitut ne izdati. U koliko kontrolni organ nije prisutan doznaci servituta
za jedno selo, onda kada se doznaka zavri organ e pismeno obavijestiti kontrolnog o
zavretku doznake za to selo.

Gdje koje selo tj. u kojoj umi i odjelu ima pravo servituta oznaeno je na priloenoj
karti. Svaka promjena organ e se pravovremeno javiti. Organ e doznaivati servitut za
jedno selo samo tamo gdje je to na karti oznaeno, u koliko on tu kompetenciju prekorai, tj.
na svoju ruku da seljaku drvo tamo gdje on nema pravo, onda e za takav rad biti najstroe
kanjen eventualno predloen za otpust iz dravne slube. Za servitut se izdaje jela, omora i
bukva. Hrast se izdaje samo po molbama. Zdrava borovina se u pravilu ne izdaje za servitut
izvaljeno borovo stablo ili zaraena dubea stabla, ako se ne moe unoviti radi tekog
izvoza, onda se takva izvaljena dubea stabla borova mogu izdati za servitut. Doznaka
servitutnog drveta vri se tako da se u prvom redu doznae izvale, vjetrolomi, suike i
jae oteena stabla (tapiranje i sl.) Ako ovakvih stabala nema u dovoljnom broju, onda
se doznae prezrela i deblja, a tek u nedostatku i ovih mogu se doznaiti i tanja stabla.
Doznaku stabala provesti samo u gustoj a ne rijetkoj umi, na rubovima ume, grebenima
gdje prijeti opasnost vjetra, uz uzurpacije i na svim drugim mjestima gdje e iz ma kojeg
bilo razloga biti doznakom naneena teta umi. Za tehniko drvo moe se doznaiti i bolje
stablo, dok za gorivo izbirati samo najgora stabla. Doznaku tanjeg drveta tj. iokai kolja
koje seljaci upotrebljavaju za ograde izbjegavati na svaki nain.
49
Ivica Murlin

Svako doznaeno stablo ima se u potpunosti iskoristiti tj. kao i onaj dio koji valja za
tehniko drvo iskoristiti u tehniko a ostalo u gorivo.

Pri doznaci organ mora imati klupu, kolobroj i eki, te knjigu panjeva. Za jedan rajon
doznaka poinje sa brojem 1 i vodi kroz cijelu godinu tj. 1 X. Stabla koja u jednoj godini nisu
posjeena a doznaena su, onda u iduoj godini propadaju i imaju se nanovo doznaiti. Ako
kontrolni organ, ef uprave ili koji drugi organ uprave izbrie koje doznaeno stablo, onda
je isti duan da to stablo izbrie u knjizi panjeva i da se u istoj potpie.

Ako bi se desilo da servitutni ovlatenik nije zadovoljan doznakom tj. nee da primi
doznaena stabla, onda e ga organ uputiti da se na doznaku ali kod umske uprave.
IV.)
Premjerba i ekianje
V.)
Zakljuivanje brojnih knjiga

Premjerba servitutnog drveta vrie se na sljedei nain: Prilikom doznake organ
e, kada izmjeri promjer stabla, odmah od oka ocijeniti i njegovu visinu. Iz promjera i
visine pomou tabela za kubisanje dubeih stabala D.. broj 5917/40 (koje svaki organ
ima) obraunae odmah i kubaturu. Na taj nain izvrio je premjerbu stabla i vie ga nee
mjeriti. Ovako iskubicirano stablo unijee u knjigu premjerbe.

Drvo bilo u oblom, gredama, indri, ogrevno ili na kakvom drugom stanju izraeno
ne smije se iz ume izvesti prije nego se poekia. ekianje se vri servitutnim ekiem
crvenom bojom. Drvo se ne smije poekiati dok ovlatenik nije napravio potpuni umski
red t.j. panj mora biti nisko odrezan i obijeljen. etinasta stabla moraju biti potpuno
obijeljena i granje razastrto po sjeini. Svo drvo mora biti izraeno bilo u tehniko ili gorivo.

Servitutno drvo ne smije se prodavati, pokloniti , zamjeniti i iz ume bez ekia
izdati. Za sluaj da organ sazna da je neki ovlatenik prekrio gornju odredbu, onda protiv
njega podnieti policajnu prijavu. ekianje materijala neka organ uredi sa ovlatenicima,
onako kako je njemu najzgodnije tj. da li e ekiati jednom, dvojici ili za vie njih. ekianje
se ima obaviti do konca novembra, do kojeg roka se ima drvo servitutno iz ume izvesti.

Organ je duan da za vrijeme od i do 25. decembra t.gt. zakljui sve brojne knjige
koje se kod njega nalaze i da iste preda na 25. XII. t.g. kontrolnom organu u Kamenici
(umska uprava blizu Zavidovia- op. M.I)

Prema tome treba zakljuiti servitutni registar i to na taj nain, to e se na
desnoj strani registra provedeno izdato drvo rekapitulirati na kraju knjige za tu godinu i
katastralnu optinu.

Knjige panjeva zakljui se na taj nain, to se zadnja doznaka podvue, napie od
kojeg do kojeg je broja doznaka izvrena, te zakljui i potpie knjiga.

Za izdavanje servituta nije potrebna vie ni jedna knjiga.

Ovim se dokidaju sva nareenja Uprave, koja se odnose na servitut a koja su u
suprotnosti sa gornjim nalogom.
ef umske uprave:
Ing. Kopi
50
Ivica Murlin
Za Antona Barbia, lugara zvaninika
Kamenica
Daje Vam se prepis gornjeg nareenja za uvare uma s tim da se brinete da organi
postupaju po njemu. Vaa e dunost biti da kontroliete popis servituta, da prisustvujete
doznaci i da organa nauite na pravilnu doznaku, da kontroliete ekianje i umski red i
da uputite organe u voenje brojnih knjiga i njihovo zakljuivanje. Za svaki propust organa
obavjestiete umsku upravu kako bi ista protiv njega mogla da primjeni zakonske odredbe.
Prepis naloga iz umske uprave u Zavidoviima

Broj:96/41 od 20. januara 1941. Godine
Primili dana 25.I.1941. godine
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
ef umske uprave
Ing. Kopi
Antun Barbi lugar zvaninik

Hasan Halilovi uv.uma
Srenovi Simo uv. uma
Baki Adam uv. uma
Ostoji Stevan uv. uma
Stoji Jordan uv. uma
(U orginalu vlastoruni potpisi gore navedenih djelatnika op-M.I.)

Umjesto zakljuka: Mislim da bi, proitavi
ovaj tekst, svako mogao izvesti odreene
zakljuke, ali mi nije bila namjera, kao to
sam ve naveo u uvodu, da pravim bilo kakve
uporedbe. Vie mi je bila namjera da dam
jedan mali segment koji stavlja do znanja da je
umarstvo nekada davno u ovim krajevima bilo
Zavretak prepisa
itekako razvijeno, i da ono nije od juer. A, ako

ve neko i nae elemenata usporedbe umarstva
danas i umarstva davne prolosti, i ako zakljui
da je nekada bilo mnogo bolje, volio bih da
ovo prezentiranje bude samo povod da se stanje
nae struke u bilo kom obliku i bilo kom obimu
pokua popraviti.
Ivica Murlin,
dipl. ing. um.
51

SASTANAK DIREKTORA PREDUZEA I INSTITUCIJA UMARSTVA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE POVODOM AKTUELNE PROBLEMATIKE U UMARSTVU
INFO IZ UMARSTVA
SASTANAK DIREKTORA PREDUZEA I INSTITUCIJA
UMARSTVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
POVODOM AKTUELNE PROBLEMATIKE U UMARSTVU
S obzirom na aktuelne probleme umarske
privrede, zdravstvenog stanja uma i nedostatka
adekvatne legislative u oblasti umarstva Federacije Bosne i Hercegovine, u organizaciji Udruenja inenjera i tehniara umarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UIT FBiH), odran je
u etvrtak 20.11.2014. godine na umarskom
fakultetu u Sarajevu sa poetkom u 11,00 sati,
sastanak direktora umsko privrednih/gospodarskih drutava, kantonalnih resornih ministarstava i uprava za umarstvo, predstavnika Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede
i umarstva, Federalne uprave za umarstvo, umarskog fakulteta, glavnog Federalnog i kantonalnih umarskih inspektora i Hrvatskog umarskog
drutva BiH.
Nakon izneene opsene diskusije svih uesnika
navedenog sastanka usvojeni su zakljuci koje e
Udruenje proslijediti na odgovarajue adrese
kantonalnih i federalnih institucija.
2.
3.
4.
5.
Zakljuci su slijedei:
1. Da korisnici uma umsko privredna
drutva u FBiH, hitno urade Planove sanacije
uma koja se sue, za podruja zahvaenih
poremeajem bioloke ravnotee uslijed
6.
Slika 1. Uvodna rije - predsjednik Predsjednitva UIT

FBiH doc. dr. Ahmet Lojo
prekomjerne pojave entomolokih (insekti)

i fitopatolokih (gljivina) uzronika, a ija je
posljedica pojave, sua i poari u 2012. godini.
Navedene Planove sanacije uraditi u saradnji
sa kantonalnim upravama za umarstvo.
Da Udruenje inenjera i tehniara umarstva
FBiH uputi zahtjev federalnim i kantonalnim
organima za proglaenje stanja prirodne
nepogode izazvane poremeajem bioloke
ravnotee u umama FBiH, uslijed utjecaja
biotikih i nebiotikih agenasa.
Da Planovi sanacije uma hitno se dostave
na adrese nadlenih kantonalnih, federalnih
i dravnih institucija za pruanje materijalne i
strune pomoi u realizaciji Planova sanacije
ugroenih podruja.
FBiH uputi zahtjev nadlenim kantonalnim
i federalnim institucijama da se prispjele
naknade ope korisnih funkcija uma stave u
funkciju u skladu sa namjenom.
Da nadlene institucije svih nivoa vlasti i
Udruenje inenjera i tehniara FBiH, trae
pomo od svih dostupnih domaih i meunarodnih fondova u realizaciji Planova sanacije.
FBiH uputi urgenciju zahtjev nadlenom
Slika 2. Uesnici sastanka
52

INFO IZ UMARSTVA
insektskih i biljnih bolesti uzronika suenja

uma.
9. Da Udruenje inenjera i tehniara umarstva
FBiH organizuje edukaciju svog strunog
osoblja za kvalitetno djelovanje u navedenoj
situaciji.
FBiH uputi zahtjev nadlenoj Federalnoj instituciji da glavni Federalni umarski inspektor
dobije ovlatenje i Glavnog Fitosanitarnog
inspektora.
FBiH ne podrava Nacrt Uredbe o zatiti uma,
jer ista ne sadi sve potrebne elemente da bi se
kvalitetno sprovodila Integralna zatita uma.
Zbog toga Udruenje preporuuje i zahtijeva
od nove izvrne i zakonodavne Federalne
vlasti da se HITNO donese odgovarajui Zakon
o umama FBiH.
12. Udruenje inenjera i tehniara umarstva
FBiH izraava svoju zabrinutost zbog navedenog alarmantnog stanja u umarstvu prema
izvrnoj i zakonodavnoj vlast u FBiH i o tome
e obavjestiti javnost.
Slika 3. Aktivna uloga Udruenja u rjeavanju nagomilanih

problema umarske privrede
Federalnom ministarstvu, da se okona procedura donoenja Programa razvoja umarstva FBiH.

7. Da se Koordinacioni tim za praenje stanja i
realizacije Planova sanacije zaraenih uma
popuni sa strunim kadrom.
8. Da se zimski period iskoristi za realizaciju
Planova sanacije, jer je to period mirovanja
Slika 4. Pozivu za sastanak odazvala se veina rukovodilaca

umarskih preduzea i institucija u FBiH
Udruenje inenjera i tehniara umarstva

Federacije Bosne i Hercegovine
53
Jasmin Groi
PD UNSKO-SANSKE UME
PD UNSKO-SANSKE UME
D.O.O. BOSANSKA KRUPA
BORBA PROTIV KORUPCIJE U PD UNSKOSANSKE UME D.O.O. BOSANSKA KRUPA
Rezultat daljih aktivnosti na ovom polju

rezultirao je izradom Antikorupcionog programa
koji predstavlja zvaninu politiku PD-a sa
sveobuhvatnim mjerama za spreavanje
korupcije, te izrada Akcionog plana koji sadri 59
redovnih i 11 dodatnih mjera i aktivnosti koje PD
provodi sa ciljem jaanja svog antikorupcionog
djelovanja i jaanja antikorupcione svijesti meu
zaposlenicima.
Antikorupcioni program PD-a usvojio je
Nadzorni odbor PD-a na svojoj 20. redovnoj
sjednici odranoj dana 27.02.2014. godine, kad
je imenovan i Antikorupcioni tim nadlean za
provedbu mjera iz Akcionog plana u sljedeem
sastavu:
Korupcija (lat. corruptus - potplaen) je u

dananjem bosanskohercegovakom drutvu
iroko rasprostranjena pojava, a suprotstvljnje
korupciji predstavlja jedn od njveih izzov
svremenog drutv. U pravnom smislu
korupcija je krivino djelo, koje u svojoj osnovi
ima zloupotrebu povjerenja ili funkcije koja
se obavlja u upravi, sudskoj vlasti, privredi,
politici, kolstvu, kulturi ili umjetnosti, ali i u
neprivrednim subjektima ili organizacijama, radi
stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi za
koju nema pravne osnove. U politikom smislu,
korupcija predstavlja povredu opeg interesa
zbog linog koristoljublja. Prema etikoj odrednici
korupcije, ova pojava je definisana kao moralna
pokvarenost.
Ova drutvena poast uveliko je prisutna u
Bosni i Hercegovini u kojoj svake sekunde odnese
47 KM. Na korupciju nije imuno skoro nijedno
preduzee u dravi, pa tako ni umsko-privredno
drutvo Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska
Krupa. umski kompleksi uveliko nestaju na
svakom kutku nae planete, emu uveliko
doprinosi i korupcija. Najnoviji podaci govore da
na svjetskom nivou, zbog koruptivnog djelovanja,
svaka dva sata nestane 1.186 hektara umske
povrine to je svojevrstan alarm da se ovom zlu
stane u kraj.
Kako bi se ova krajnje negativna drutvena
pojava u PD-u potpuno iskorijenila ili bar svela
na najmanju moguu mjeru, Unsko-sanske ume
preduzele su i odgovarajue aktivnosti.
Prva od njih je seminar o temi Program
prevencije i borbe protiv korupcije u sektoru
umarstva, koji je odran u prostorijama
Radnikog doma na Lanitu kod Kljua 13. i 14.
avgusta 2012. godine. Edukaciji je prisustvovalo
stotinjak zaposlenika umsko-privrednog drutva
Unsko-sanske ume d.o.o iz Bosanske Krupe, a
prezentacije i predavanja o problemu korupcije
u umarstvu odrala je ekipa strunjaka sa
umarskog fakulteta u Sarajevu, koje je predvodio
prof. dr. Mersudin Avdibegovi.
1. Esmira Kapi, dipl.ecc voditelj tima (nezavisna

osoba - nije zaposlenik PD-a)
2. Jasmin Groi, dipl.urnalist referent za
informisanje
3. Merima Hadi, dipl.pravnik povjerenik za
etiku
4. Hikmet Kurbegovi, dipl.ing. umarstva lan
5. Mensur Islamovi, dipl.pravnik lan Tima
ispred Uprave,
6. Goran Miki, dipl.ecc osoba za nepravilnosti
(putem e-maila)
7. Esad Mei, dipl.ecc osoba za nepravilnosti
(putem telefona)
Antikorupcioni tim PD-a pripremne radnje za
provedbu predvienih mjera kroz Akcioni plan,
obavlja cijelu 2014.-tu godinu, a zvanino, uz
uee javnosti, poinje djelovati od 01.01.2015.
godine. Kako bi Tim bio krajnje efikasan potrebno
je ostvariti punu saradnju sa svim osobama koje
imaju bilo kakva saznanja o korupciji u cijelom
PD-u.
Ovom prilikom pozivamo sve graane da se
zajedno sa nama ukljue u borbu protiv korupcije
i svojim djelovanjem doprinesu ouvanju uma i
boljem ivotu svih nas.
Zvanino imenovana osoba za nepravilnosti je:
Goran Miki, dipl.ecc
Sve nepravilnosti moete prijaviti elektronskim
putem svaki dan na:
54
Jasmin Groi
INFO IZ UMARSTVA
uprave i predsjednika Nadzornog odbora PD-a,

sastanku su pristustvovali i predstavnici firmi
koje za potrebe PD-a vre usluge sjee, izvoza i
iznosa drvnih sortimenata a radi se o sljedeim
preduzeima: Kh- Javor Biha d.o.o, Lapi
d.o.o Bosanski Petrovac, Hor-al d.o.o Sanski
Most, Dafna d.o.o Biha, Blako d.o.o Biha,
Resurs d.o.o Sanski Most, Lozi d.o.o Bosanski
Petrovac, Mahovina d.o.o Bosanski Petrovac,
Mele Company d.o.o Bosanski Petrovac,
Planetar d.o.o Bosanski Petrovac, elebija
d.o.o Sanski Most, Ba&Ham d.o.o Bosanska
Krupa, Jela-Grme d.o.o Bosanska Krupa, Herc
d.o.o Bosanski Petrovac, Jela-Kozara d.o.o Klju.
Nakon to su detaljno razmotrili zahtjeve
izvoaa radova, prisutni su donijeli i nekoliko
zakljuaka. Tako je dogovoreno da se zakljueni
ugovori o izvrenju radova sjee, izvoza i iznosa
drvnih sortimenata moraju ispotovati na nain
kako je to ugovoreno meu ugovornim stranama.
Sektor iskoritavanja uma i Sluba plana i analize
PD-a zadueni su da u roku od 30 dana naprave
analizu opravdanosti poveanja cijena usluga
sjee izvoza i iznosa, te istu dostave Upravi
PD-a. Izvoai radova angaovani u PD i Uprava
Drutva sloili su se za fakture izvrilaca usluga
sjee, izvoza i iznosa koje budu dostavljene do 9.og u mjesecu, isplata e se vriti odmah i ovakav
vid plaanja e se primjenjivati u toku 2014.
godine. Jedan od zakljuaka donesenih na ovom
sastanku bio je da se zadui Sektor iskoritavanja
uma i Sluba plana i analize PD-a da pripreme
cijene u sluajevima koranja i nekoranja drvnih
sortimenata, kao i prijedlog visine kaucije koja se
obustavlja izvoaima radova, a to bi se odnosilo
na budue ugovore koji e se zakljuivati. Bitno
je napomenuti da su se prisutni sloili da od
13.06.2014. godine, odnosno, od dana donoenja
odluke o obavezi koranja etinarske celuloze,
svim izvoaima koji su vrili koranje bude
isplaeno 2,5 KM/m3. Ovaj zakljuak poee da se
primjenjuje nakon njegovog usvajanja od strane
Nadzornog odbora PD Unsko-sanske ume
d.o.o. Bosanska Krupa.
e-mail adresu:
osoba.za.nepravilnosti@ussume.ba,
ili na broj telefona:
061-757-941, svake srijede od 8-14 sati.
Pritube na rad zaposlenika PD-a, moete ostvariti preko povjerenika za etiku: Merima Hadi,
dipl.pravnik, na
e-mail adresu svaki dan:
povjerenik.za.etiku@ussume.ba
061-782-286 svake srijede od 8-14 sati.
Referent za informisanje - Jasmin Groi, dipl.
urnalista dostupan je svaki dan na
e-mail: referent.informisanja@ussume.ba
061-769-342
Prijave moete podnijeti svaki dan - lino u svakoj
Podrunici PD, moete slati putem redovne
pote na nau zvaninu adresu:
PD Unsko-sanske ume,
Bosanska Krupa,
Radnika bb,
sa naznakom osoba za nepravilnosti, povjerenik
za etiku ili referent za informisanje.
Detaljne informacije, vezano za Antikorupcioni
program PD-a i nain stupanja u kontakt sa lanovima Antikorupcionog tima, te nainom podnoenja zahtjeva za prijavljivanje nepravilnosti,
moete nai na zvaninoj web stranici PD-a:
www.ussume.ba - od 01.01.2015. godine.
Antikorupcioni tim
UTVRENA NAKNADA ZA KORANJE
(UKLANJANJE KORE) DRVNIH SORTIMENATA
Poetkom jula 2014. godine grupa privatnih
izvoaa radova u umarstvu, odnosno izvrilaca
usluga usluge sjee, izvoza i iznosa uputila
je Upravi PD Unsko-sanske ume d.o.o.
Bosanska Krupa pismo nezadovoljstva u kojem
su traili ispunjenje odreenih zahtjeva ili e u
suprotnom obustaviti izvoenje daljih radova.
Ovakav postupak izvoaa radova bio je razlog
da Uprava PD-a sa istim odri sastanak kako bi
se prevazili novonastali problemi. Pored lanova
SAJAM EKO-BIS
Meunarodni ekoloki sajam Eko-bis 2014.
odran je u Bihau, od 4. do 7. septembra
2014. godine u organizaciji Privredne komore
55
Jasmin Groi
PD UNSKO-SANSKE UME
Unsko-sanskog kantona i partnera iz federalnih,

kantonalnih i lokalnih institucija. Ovogodinji Ekobis tematski je bio posveen odrivom razvoju i
ekolokom turizmu, a okupio je oko 250 izlagaa
iz 7 zemalja, meu kojima su bile zastupljene
Hrvatska, Slovenija, Srbija, Austrija, Njemaka,
Slovaka i Maarska.
Meu brojnim izlagaima, na ovom sajmu
uee je uzelo i umsko-privredno drutvo PD
Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa koje
se predstavilo proizvodima umarske radionice
koja djeluje u skolopu Sektora za ekologiju PD-a.
umarska radionica ima iroku lepezu proizvoda
od drveta, a eksponati koji su bili izloeni na
vanjskom izlobenom prostoru su samo jedan
dio toga. Ovi proizvodi koje su izradili zaposlenici
Unsko-sanskih uma uraeni su sa dosta truda,
panje i znanja a namijenjeni su da dodatno
ukrase dvorita, kue, parkove i druga mjesta.
Treeg dana 12. meunarodnog ekolokog
sajma Eko bis 2014. u subotu uvee odrana
je tradicionalna Smaragdna no na kojoj su
dodijeljene nagrade najuspjenijim izlagaima i
najuspjenijim privrednicima s podruja Unskosanskog kantona u proloj godini, saopeno je iz
Privredne komore USK-a.
Najuspjenijim privrednicima uruene su

plakete u pet kategorija. Za najuspjenije mikro
privredno drutvo plaketu je dobio Lenatex
iz Velike Kladue, ija je osnovna djelatnost
proizvodnja radne odjee i kompletnog posteljnog
programa.
Za najuspjenije malo privredno drutvo nagraen je Vrganj promet iz Buima, koji na vie od
300 hektara povrine proizvodi maline, jagode,
borovnice, kupine i drugo jagodiasto voe.
Najuspjenije srednje privredno drutvo je
firma Pirnar iz Bosanskog Petrovca, a bavi se
proizvodnjom aluminijskih vrata. Cijeli proizvodni
program ovog preduzea usmjeren je na trite
zapadne Evrope, prvenstveno Njemake, Austrije
i vicarske.
Kao najuspjenije veliko privredno drutvo
priznanje je dobio BH Telecom Sarajevo,
Direkcija Biha sa neto dobiti od preko 22 miliona
KM i investicijama od oko pet miliona maraka, to
je poveanje za osam posto, saopeno je.
Najuspjenija finansijska institucija je
Raiffeisen bank Filijala Biha. Raiffeisen banka je,
pored zavidnih finansijskih pokazalaca u 2013.
godini uspjeno implementirala uslugu mobilnog
bankarstva na podruju BiH.
Slika 1. PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa

se na sajmu predstavilo proizvodima umarske radionice,
koja djeluje u sklopu Sektora za ekologiju PD-a
56
Jasmin Groi
INFO IZ UMARSTVA
kupovini ovog preduzea koji je nekada bio

nosilac ekonomskog razvoja Kljua podrala je
izvrna i zakonodavna vlast.
Zajednikim angamanom premijera USK
Hamdije Lipovae, Vlade i Skuptine kantona,
Opine Klju i menadmenta PD Unsko-sanske
ume ponovno e biti pokrenuta proizvodnja i
otvorena nova radna mjesta u DI Sanica.
Potvreno je to prilikom dananjeg potpisivanja
kupoprodajnog ugovora u Kljuu kojem su
prisustvovali Hamdija Lipovaa, kantonalni
premijer, Nedad Zakanovi, naelnik Opine
Klju, menadment PD Unsko-sanske ume,
steajni upravitelj DI Sanica, bivi zaposlenici
preduzea, te povjerioci.
Fadil ehi, izvrni direktor za oblast umarstva
kazao je da kupovina DI Sanica ima za cilj stvoriti
sve pretpostavke da se proces proizvodnje u ovom
preduzeu vrati na prijeratni, pa ak i vii nivo.
Prema rijeima premijera Lipovae, kupovina DI
Sanica trebala bi postati model svih buduih vlasti
kako da se isprave privatizacijske greke, pokrene
proizvodnja i ljudima vrate radna mjesta.
Potom su uruena priznanja najuspjenijim

izlagaima sajma EKO BIS 2014. Priznanje za
najbolju turistiku ponudu dobila je Turistika
zajednica Zagrebake upanije, a priznanje za
najbolju eko aktivnost dobio je Nacionalni park
(NP) Una.
Priznanje za najbolje ureen tand dobilo je
preduzee Dino kafa iz ivinica, a za najbolje
ureen vanjski izlobeni prostor umskoprivredno drutvo Unsko sanke-ume. Priznanje
za paletu ekolokih proizvoda dobila je Ba
Baa iz Breze.
Priznanje za sveukupni dojam izlaganja pripalo
je preduzeu Tofi iz Sarajeva, a za najuspjeniji
kolektivni nastup Opini Biha.
Dodijeljene su i Plakete za kvalitet ivenih
namirnica. Dobilo ih je obiteljsko poljoprivredno
gazdinstvo Franja iz Rakovog potoka kod
Samobora za proizvode Sirup od koprive i Slatki
namaz od koprive, bihaka mljekara Meggle
za porizvod Probia i poduzee Dino kafa iz
ivinica za Prenu mljevenu kafu.
Plaketa je dodijeljena i Medeni iz Virovitice
za Med bagrem i Med kesten, Bihakoj
pivovari za vode Lipa flavour Limun trava i
Kiwano Limeta, te Timki Baagi iz Cazina za
Med livada.
Posebna priznanja za podrku ovogodinjem
sajmu dobili su: Opina Biha, Vlada USK-a,
Federalno ministarstvo okolia i turizma, Fond za
zatitu okolia FBiH, Vanjskotrgovinska komora
BiH, Bodyguard Filekovi, RTV USK-a, K Split i
Mestna Obina Novo Mesto.
Mali dar sajma Publikacija EKO BIS 10
godina projekta odrivog razvoja uruena je
Mejasi Dupanovi, predsjednici Udruenja Unski
smaragdi Biha.
ZAVRENE RADNIKE SPORTSKE IGRE

U BOSANSKOJ KRUPI
Radnike sportske igre koje su se u Bosanskoj
Krupi tradicionalno odravale od ranih
sedamdesetih pa sve do poetka rata 1992.
godine, ponovo su oivljene prije par sedmica,
zahvaljujui Sportskom savezu Opine Bosanska
Krupa.
Ovogodinje
Radnike
sportske
igre
organizovane su u sklopu manifestacije
Septembarski dani slobode, koja se ove godine
odravala izmeu 1. i 17. septembra u Bosanskoj
Krupi.
U 2014. godini Radnike sportske igre Bosanska Krupa 2014 organizovane su u dvije
takmiarske discipline, mali nogomet i povlaenje
konopca, a svoje mjesto meu 30 ekipa koje su se
takmiile, nale su i ekipe Pogona gospodarenja
za Opinu Bosanska Krupa. Nai umari zadivili
su mnoge svojim takmiarskim duhom, koji ih
je doveo sve do finala i koji im je omoguio da
zauzmu prvo mjesto u povlaenju konopca i
drugo mjesto u malom nogometu. I za kraj ta
drugo rei osim Svaka ast umari!
PD PROIRUJE DJELATNOST - DI SANICA

ZVANINO POSTALA VLASNITVO PD-A
lanovi Uprave PD Unsko-sanske ume i
steajni upravitelj DI Sanica su 12. septembra
2014. Godine u Kljuu potpisali kupoprodajni
ugovor ime je uinjen prvi korak u oivljavanju
proizvodnje i otvaranju novih radnih mjesta.
Podsjeamo, PD Unsko-sanske ume d.o.o
Bosanska Krupa bilo je najbolji ponua u
predmetu prodaje DI Sanica, a inicijativu o
57
Jasmin Groi
PD UNSKO-SANSKE UME
Slika 2. Radnike sportske igre organizovane su u sklopu

manifestacije Septembarski dani slobode
aktivnosti, koje imaju za cilj irenje ekoloke

svijesti meu graanima. Tako je povodom
Svjetskog dana istih planina organizovana akcija
poumljavanja opoarene povrine u rejonu Lipe u
Opini Biha, s ciljem saniranja tetnih posljedica
umskog poara. Ova akcija u okviru koje je
zasaeno vie od hiljadu etinarskih sadnica,
najveim dijelom, realizovana je u je u saradnji sa
lanovima ekolokog udruenja Unski smaragdi
iz Bihaa pod motom Sadnica vie bolje se die.
Ova akcija pokazala se veoma korisnom, jer
pored injenice da smo poumili jednu znatnu
povrinu, nai lanovi su na asu ekologije kojeg su
priredili strunjaci iz Unsko-sanskih uma, mogli
nauiti da su ume najvei proizvoai kisika i
potroai ugljen dioksida, da su dom za mnoge
biljne i ivotinjske vrste, da su uvari izvorita pitke
vode, kao i to da su ume nai najbolji i najvei
saveznici u borbi protiv klimatskih promjena,
izjavila je Mejasa Dupanovi, predsjednica
Udruenja Unski smaragdi iz Bihaa.
Slino miljenje iznijela je i Jasmina Begatovi,
projektant u visokim umama u Podrunici
umarija Biha koja je istakla da je ova akcija,
pored ekolokog, imala i edukativni karakter
jer su njeni uesnici imali priliku sa steknu nova
znanja i iskustva vezano za ume kao jedog
od najznaajnijih ekosistema na Zemlji. Kako
Begatovi navodi, PD Unsko-sanske ume
d.o.o Bosanska Krupa ostvarile su dobru saradnju
sa lokalnom zajednicom i brojnim udruenjima
poput Unskih smaragda i na taj nain spremne
Slika 3. Meu 30 ekipa koje su se takmiile u malom

nogometu, uestvovala je i ekipa Pogona gospodarenja za
Opinu Bosanska Krupa
OBILJEEN SVJETSKI DAN ISTIH PLANINA

Dan istih planina u svijetu se obiljeava 26.
septembra ve skoro dvije decenije. Povodom
ovog znaajnog ekolokog datuma i kao podrka
samitu za klimatske promjene koji se ovih dana
odrava u Njujorku, umskoprivredno drutvo
Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa,
u saradnji sa ekolokim udruenjem Unski
smaragdi, Nacionalnim parkom Una te
uenicima osnovnih i srednjih kola iz Bihaa,
upriliili su akciju poumljavanja u rejonu Lipe u
Podrunici umarija Biha.
umsko-privredno drutvo Unsko-sanske
ume iz Bosanske Krupe, od svog osnivanja do
danas, njeguje tradiciju obiljeavanja svih znaajnih ekolokih datuma itavim nizom razliitih
58
Jasmin Groi
INFO IZ UMARSTVA
IMENOVANI NOVI LANOVI SKUPTINE PD-A
su da doprinesu ouvanju naeg okolia a samim

tim i poboljanju kvaliteta ivota na Zemlji.
Akcija poumljavanja koja je organizovana
povodom dana istih planina ini samo jedan
mali dio od ukupnog obima umsko-uzgojnih
radova koje provode zaposlenici Unsko-sanskih
uma i Podrunice umarija Biha. Primjera radi
zaposlenici ove Podrunice samo u proljee ove
godine poumili su 9,5 hektara gdje je zasaeno
oko 18 000 sadnica razliitih vrsta. U jesenjoj
sezoni takoer, bie poumljeno jo 8500 sadnica
to je dobar pokazalac kako treba uvati prirodu.
Skuptina Unsko-sanskog kantona, na sjednici

odranoj u srijedu, 15. oktobra, posljednjoj u
starom sazivu, usvojila je Odluku o imenovanju
lanova Skuptine PD Unsko-sanske ume
d.o.o. Bosanska Krupa.
U Skuptinu su imenovani Mensud Tuzlak, dipl.
ing. um., mr. Nurfet Badnjevi, Emin ahinovi,
dipl. politolog, Mediha Hromali, dipl. ekon., Adis
Murti, dipl. ekon., Mirsad Jusi, dipl.ing.um. i
Edin Redi, dipl.ing. teh.
Slika 4. Akcija poumljavanja u rejonu Lipe u Podrunici

umarija Biha
Slika 5. Zajednika fotografija uesnika akcije poumljavanja
59
Jasmin Groi
PD UNSKO-SANSKE UME
Kada je u pitanju proizvodnja PD Unskosanske ume d.o.o. u 2013. godini ostvarilo

je prodaju 402.016 m3 drvnih sortimenata,
ime je istu dovelo na nivo prodaje ostvarene
u 2008. godinu. Ostvareni prihodi od prodaje
drvnih sortimenata u protekloj godini su najvie
ostvareni prihodi ove vrste od osnivanja Drutva.
Pozitivno iskazani pokazaoci u poslovanju
PD-a za 2013., bili su dobra osnova za poslovnu
2014. godinu.
Novoizabrani lanovi Skuptine PD Unskosanske ume d.o.o. Bosanska Krupa imenovani

su na mandat od etiri godine.
USVOJEN IZVJETAJ PD-A ZA 2013. GODINU
OSTVARENA NETO DOBIT
U IZNOSU OD 1.309.579 KM
Na zadnjoj sjednici Skuptine USK-a odranoj
u srijedu, 15. oktobra, usvojen je Izvjetaj o radu
i poslovanju PD Unsko-sanske ume d.o.o.
Bosanska Krupa za 2013. godinu. Kako je istaknuto
ovom prilikom poslovanje PD-a u protekloj
godini i dalje je bilo pod jakim utjecajem svjetske
ekonomske krize.
Meutim nastavkom primjene mjera iz
Programa suzbijanja negativnih pojava kao
rezultat recesije, uz konstantno provoenje
temeljnih odrednica poslovne politike i aktivnosti
na unapreenju rada i poslovanja, poslovanje
Unsko-sanskih uma u 2013. godini je bilo na
zadovoljavajuem nivou.
Gledano po finansijskim efektima poslovna
2013. godina okonana je na nain da su
ostvareni prihodi iznosili 34.418.910 KM, a
rashodi 32.959.898 KM. Ostvarena dobit u 2013.
godini iznosila je 1.459.012 KM uz porez na dobit
od 149.433 KM. Neto dobit u protekloj godini
iznosila je 1.309.579 KM.
OBILJEEN DAN ISTOG ZRAKA

Jedan od najveih problema savremenog
svijeta svakako predstavlja zagaenje ovjekove
ivotne sredine, posebno vode i zraka. Glavni
izvori zagaenja zraka su, industrija i saobraaj.
Oneien zrak utjee na razliite naine na
zdravlje ljudi. U uslovima velikog aerozagaenja
dolazi do slabosti disajnih organa koji tad
postaju podloni itavom spektru razliitih
oboljenja. Najefikasnije sredstvo u borbi protiv
aerozagaenja svakako su ume na iji znaaj
su htjeli ukazati zaposlenici umsko-privrednog
drutva Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska
Krupa koji su za najmlae lanove drutva
organizirali vie razliitih ekolokih aktivnosti.
Povodom Dana istog zraka koji se irom
svijeta obiljeava 3. novembra, PD Unsko-
Slika 6. as ekologije odran u Osnovnoj koli Miostrah,

Opina Cazin
60
Jasmin Groi
INFO IZ UMARSTVA
sanske ume d.o.o Bosanska Krupa upriliilo je

juer posjetu Osnovnoj koli Miostrah u Opini
Cazin, kojom prilikom su uenicima odrali as
ekologije o znaaju istog zraka za odravanje
ivota na zemlji te umama kao najveem
proizvoau kisika i preiivau zraka. Kroz
ovakav vid edukacije, uenici su proirili svoja
ranija saznanja i formirali svijest o znaaju uma
i istog zraka za prirodu i ljudsko zdravlje, te ta
mogu uiniti kako bi se kvalitet zraka u njihovoj
neposrednoj okolini popravio.
Da bi ukazali na potrebu zatite uma koje slove
kao najvei proizvoa istog zraka, miostraki
osnovci zajedno sa naim umarima su nakon
asa ekologije, u krugu kole, izvrili simbolino
zasaivanje sadnica umskih i hortikulturnih
vrsta, koje e ove dananje najmlae lanove
drutva podsticati da vole i uvaju ume bez kojih
bi ivot na zemlji bio nezamisliv.
sanskog kantona i time stekla zvanje magistar

umarskih nauka. Ocjenjivaku komisiju inili
su prof.dr. Mirza Dautbai, prof.dr. Osman
Mujezinovi i doc.dr. Jusuf Musi.
Magistarski rad Majde irbi prua nova
saznanja o lisnom mineru, vrsti tetnog insekta,
koji pri veem intenzitetu pojave znaajno
utjee na fizioloko stanje stabla, njegov prirast,
defolijaciju i estetsko - higijensku vrijednost u
gradskim sredinama.
U Evropi je veliki broj autora koji govore o
biologiji, znaaju, tetnom djelovanju te drugim
osobinama ove vrste insekta. Istraivanja ove
problematike u Bosni i Hercegovini relativno su
skromna, posebno kada je rije o podruju Unsko
- sanskog kantona. Uzimajui u obzir ovu konstataciju proizilaze motivi i potreba za ovakvim
istraivanjem.
Kroz rezultate ovog magistarskog rada
dobivene su informacije o intenzitetu pojave
odreene vrste lisnog minera, njegovom tetnom
djelovanju na urbane sredine istraivanog
podruja, te je konstatovano prisustvo osam
novoutvrenih vrsta lisnih minera na datom
podruju istraivanja. S obzirom da e ovaj
magistarski rad biti od velike
koristi u borbi protiv lisnog
minera kao tetnog insekta,
nadamo se da e naa kolegica
Majda irbi nastaviti sa ovakvim
i slinim istraivanja. U to ime
mi joj estitamo na steenom
zvanju magistra umarskih nauka
i elimo puno sree i uspjeha u
daljem radu.
irbi Majda, roena je
26.02.1985. godine u Bosanskom
Petrovcu, gdje je zavrila osnovnu
i srednju mjeovitu kolu - smjer
gimnazija, kolske 2004./2005.
godine. Iste godine upisuje umarski fakultet u
Sarajevu gdje je 26.11.2008. godine diplomirala
i stekla zvanje diplomiranog inenjera umarstva.
Od 10.12.2008. godine radi u firmi PD
Unsko-sanske ume d.o.o. Bosanska Krupa,
na poslovima projektant u visokim umama, a
od 01.01.2010. godine radi na poslovima voe
sekcije pri sektoru ureivanja uma.
PD DOBILO NOVOG MAGISTRA NAUKA

MAGISTRIRALA MAJDA IRBI
Slika 7. Mr. sc. Majda irbi
PD Unsko-sanske ume d.o.o. Bosanska

Krupa, pored dobre organizacije i uspjenog
poslovanja, moe se pohvaliti svojim strunim
kadrom koji ovo preduzee ini onim to jeste.
Plejada visokoobrazovanih kadrova PD-a, u
zadnjih dvadesetak dana postala je bogatija za za
jo jednog magistra.
U petak 24. oktobra 2014. godine, zaposlenica
PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa
Majda irbi uspjeno je odbranila magistarski
rad o temi Lisni mineri urbanog drvea Unsko-
Jasmin Groi,
dipl. urn.
61

OTVORENO PISMO JAVNOSTI I VLASTI U FBIH
OTVORENO PISMO JAVNOSTI I VLASTI U FBIH

smanjenu vitalnost stabala da doe do pojave
oboljenja i suenja velikog broja stabala, a koja su
arita za irenje zaraze.
Obim sanitarnih sjea koje je hitno potrebno
izvriti, ve premauje planirane redovne
(uobiajene) obime sjea. U pojedinim kantonima
(Srednjebosanskom,
Tuzlanskom,
Zenikodobojskom i Sarajevskom), umarska preduzea
ve gube bitku u pokuaju smanjenja broja takvih
stabala u umama. Konstantno se javljaju nova. Sa
zaraenih stabala, tetni insekti i drugi patogeni
se brzo premjetaju na zdrava stabla. U sljedeoj
godini, ako se ne reducira njihov broj moemo
oekivati katastrofu u vidu masovnog suenja
cijelih umskih kompleksa.
Sjeama samo ovih stabala, na velikom
prostoru, preduzea umarstva konstantno
stvaraju gubitke.
Na sastanku direktora umsko privrednih/
gospodarskih drutava, kantonalnih resornih
ministarstava i uprava za umarstvo, predstavnika
Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Federalne uprave za umarstvo, umarskog fakulteta, glavnog Federalnog i kantonalnih umarskih inspektora i
Hrvatskog umarskog drutva BiH, koji je nedavno
odran u organizaciji Udruenja inenjera i
tehniara umarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UIT FBiH) konstatovano je da samo hitne
vanredne mjere svih nadlenih institucija i preduzea umarstva, mogu zaustaviti katastrofu na
pomolu.
Nema vremena za politikanstva, stanje lii na
poar koji se rasplamsava.
Prijetnja ogromnih teta u umama i umarskoj

privredi sa nesagledivim posljedicama je ve na
vidiku, i ne uine li se adekvatne, i to VANREDNE
akcije u neposrednoj budunosti, na sanaciji
loeg zdravstvenog stanja, to e postati stvarnost
u iduoj godini.
U nedostatku adekvatne zakonske regulative na
nivou FBiH, neusaglaenosti postojeih zakonskih
rjeenja, loe organizacije uvanja i zatite uma,
sukoba nadlenosti, ak unutar jednog ministarstva
u FBiH, u proteklom periodu od prestanka vaenja
Zakona o umama FBiH (i Uredbe sa zakonskom
snagom), negativni trendovi vezani za gazdovanje
umama, se konstantno pojaavaju.
umarska privreda se konstantno optereuje
veim obavezama, a povrata sredstava za
unapreenje stanja uma (prema kantonalnim
zakonskim odredbama o taksi za unapreenje
opekorisnih i svih funkcija uma) u punoj mjeri
ili u cjelini nema.
Ne postoji sistem stalnog praenja zdravstvenog stanja uma na nivou drave niti entiteta,
kontrole tetnih domaih i invazivnih tetnika,
kao u svim drugim evropskim zemljama. Problem
kraa drveta (ilegalnih sjea) ve odavno poprima
oblike organizovanog kriminala i dodatno uslonjava sliku zdravstvenog stanja uma.
Optereenja sporim procedurama izvravanja
sanitarnih sjea oboljelih i zaraenih stabala, ili,
u nekim sluajevima apsurdne zabrane istih od
inspektora za vode, broj oboljelih i zaraenih
stabala se vrlo brzo poveava.
Bio je potreban samo jedan klimatski okida
- sua u 2012. godini, koja je izazvala stres i
Udruenje inenjera i tehniara umarstva

Federacije Bosne i Hercegovine
62
Azer Jamakovi
POSJETA KOLEKTIVNIM LANICAMA UDRUENJA
POSJETA KOLEKTIVNIM LANICAMA UDRUENJA

aktivnosti i problematika u radu JP ume TK,
sa prezentiranim planovima za prevazilaenje,
trenutno dosta oteane situacije u radu JP ume
TK.
Na kraju razgovora ponovno je naglaeno da
je potrebno zajedniki angamirati sve kapacitete
naeg strukovnog udruenja sa svim ostalim
preduzeima i institucijama umarstva u FBiH, na
rjeavanju nagomilanih problema u umarstvu
sa posebnim akcentom na pomoi i angamanu
oko izrade pozitivnog zakonskog rjenja u oblasti
umarstva na nivou FBiH.
U sklopu realizacije Operativnog plana rada

Udruenja inenjera i tehniara umarstva
Federacije Bosne i Hercegovine za 2014.
godinu, predsjednik Predsjednitva Udruenja
doc. dr. Ahmet Lojo je 20. oktobra 2014.
godine, zajedno sa zamjenicom predsjednika
Predsjednitva Samirom Smailbegovi, dipl. ing.
um., predsednikom i zamjenikom predsjednika
Skuptine Udruenja Refikom Hodiem, dipl.
ing. um. i Fahrudinom Brkiem, dipl. ing. um.,
te sekretarom Udruenja Azerom Jamakoviem,
dipl. ing. um. boravio u posjeti kolektivnim
lanicama Udruenja, JP PD ZDK
d.o.o. Zavidovii i JP ume TK d.d.
Kladanj.
U JP PD ZDK d.o.o. Zavidovii,
pored direktora preduzea, gospodina
Alije Hadiabdia, dipl. ecc. sastanku
su prisustvovali i lanovi Uprave preduzea, Smail onlagi, dipl. ing. um.
i Miroslav Tadi, dipl. prav. Na sastanku
je istaknuta podrka u dosadanjem
radu, te planiranim aktivnostima novog rukovodstva Udruenja, koja su
prezentirana na sastanku. Direktor
preduzea je upoznao predstavnike
Udruenja sa problematikom u radu
preduzea, te sa planovima njihovog
prevazilaenja, te je sugerisano da i
Udruenje sve svoje kapacitete usmjeri
na veem angamanu u rjeavanju
aktuelnih problema umarske privrede,
prije svega suenja uma i nedostatkom
adekvatne zakonske legislative iz oblasti
umarstva na federalnom nivou.
Nakon sastanka sa kolegama u
Zavidoviima, delegacija Udruenja
se zaputila u Kladanj, gdje je obavljen
razgovor sa direktorom JP ume
TK d.d. Kladanj, gospodinom Seidom
orbiem, dipl. ing. um. na kojem
se pridruio i lan Predsjednitva
Udruenja iz Tuzlanskog kantona,
kolega Nevres Begi, dipl. ing. um.
Kao i sa kolegama iz PD-a ZDK prezentirane
su dosadanje aktivnosti Udruenja, kao i planovi
za budui period, te su takoer prezentirane
Slika 1. Alija Hadiabdi, dipl.ecc. direktor JP PD ZDK

d.o.o. Zavidovii sa predstavnicima UIT-a FBiH
Slika 2. Sastanak sa direktorom JP ume TK d.d. Kladanj,

Seidom orbiem, dipl. ing. um.
Tekst i fotografije:
Azer Jamakovi, dipl. ing. um.
63
Azer Jamakovi
GOSTOVANJE NA MEDIJIMA
GOSTOVANJE NA MEDIJIMA
Povodom aktuelne problematike umarske
privrede FBiH, ugroenosti zdravstvenog
stanja uma, nedostatka adekvatne zakonske
legislative u oblasti umarstva FBiH, te povodom
obljeavanja 11. decembra - Meunarodnog
dana planina, predsjednik Predsjednitva
Udruenja doc. dr. Ahmet Lojo i predsjednik
Skuptine Udruenja Refik Hodi, dipl. ing.
um. gostovali su na nekoliko televizijskih (TV SA

i RTV TK) i radijskih kua (Radio Kalman, Radio
FBiH i Radio Slobodna Evropa), upoznavajui
javnost sa problematikom umarske privrede
i aktivnostima Udruenja na prevazilaenju
navedenih problema, obiljeavanju znaajnih
ekolokih datuma, te planovima i aktivnostima
Udruenja za naredni period.
Slika 1. Gostovanje na Kalman Radiju doc. dr. Ahmet Lojo
Slika 2. Predsjednik Predsjednitva na Televiziji Kantona

Sarajevo
Slika 3. Intervju sa predsjednikom Skuptine za TV SA
Slika 4. Gostovanje na Radiju Federacije Bosne i

Hercegovine Refik Hodi, dipl. ing. um.
64
Refik Hodi

Ugroeno zdravstveno stanje uma u BiH
ume u Bosni i Hercegovini se nalaze u jednom
tekom stanju. To patoloko stanje uma se
reflektuje na poremeene bioloke ravnotee u
umskom eko sistemu i nepostojanje ureene
politike gospodarenja umama u Federaciji BiH i na
nivou drave Bosne i Hercegovine. ume u BiH kao
sloen eko sistem bi se sigurno izborile same za
svoje normalno zdrvastveno stanje da ovjek nije
svojim bahatim odnosom prema umi odmogao i
naruio bioloku ravnoteu.
Ustavna nadlenost utvrivanje politike upravljanja umama je u domeni entiteta i drave
Bosne i Hercegovine. Federacija BiH od kraja
2009. godine nema Zakona o umama, dok entitet Republika Srpska ima Zakon o umama. Nepostojanje nikakvog propisa na nivou BiH koji bi
ureivao nuna pitanja kao na primjer pitanje monitoringa zdravstvenog stanja uma i provoenje
mjera integralne zatite uma, ima za posljedicu
teko patoloko stanje i gubljenje ovog najvanijeg
prirodnog resursa ime je ovjekov ivot u BiH
ugroen. U Federaciji BiH politika odlazee Vlade
F BiH za vrijeme svog mandata nije uspjela donijeti
Zakon o umama jer se nije mogla dogovoriti oko
politike plijena upravljanja umama, to je za
posljedicu proizvelo zabrinjavajue stanje. Takva
razmiljanja vlasti su totalni promaaj u ouvanju i
unapreenju stanja u umarstvu jer struka i nauka
u umarstvu upuuju da se u ovaj resurs mora i
UME FBiH
ulagati da bi ovjek mogao koristiti sve vrijednosti

koje uma prua neophodne za ivot ovjeka.
ume Bosne i Hercegovine su preumorne od
previeg uzimanja a nikakvih ulaganja, vraanja
previe oduzetog u dugom historijskom periodu
od Austro-Ugarske do danas.
Zbog nedonoenja Zakona o umama na federalnom nivou, kantoni su donijeli svaki za sebe
svoj Zakon o umama. Aktivnostima na spreavanju tetoina i bolesti donekle je ublaeno
zabrinjavajue zdravstveno stanje uma. Kantoni
su se zatvotrili u svoje atare u voenju politike
gospodarenja umama ne videi poar koji se
zapalio i koji se iri, jer problemi u zdravstvenom
stanju uma ne poznaju kantonalne, entitetske i
dravne granice. Federacija BiH ima svoje nadlene
institucije za provoenje politike umarstva koje
nisu odgovarajue reagovale od sune 2012.
godine kada su se desili veliki poari na njenoj
teritoriji. Posljedice od poara su poznate strunoj
i naunoj javnosti a koje sada imamo na sceni, a
nijedna od nadlenih federalnih institucija nije
preduzela mjere na angaovanju svih raspoloivih
kapaciteta u sanaciji opoarenih povrina. Korisnici uma, kantonalna umsko privredna
drutva su preputena sama sebi, jer trenutna
situacija za sanacijom, sjeom osuenih i zaraenih
stabala prevazilazi ljudske, tehnike i finansijske
mogunosti istih.
PREGLED
procijenjene, doznaene i realizovane drvne mase sanitarnog uitka za 2013. godinu
umsko
gazdinstvo
Procijenjena Doznaena
bruto masa bruto masa
m
UME TK
ZE-DO UME
SARAJEVO..
SREDNJOBO..
HB UME
UNSKO-SAN..
UMA.-PRENJ
UME FBiH
104.544
0
0
15.060
0
11.137
21.160
151.901
142.337
254.992
22.023
38.830
10.218
16.658
17.249
502.307
Realizacija
Ostalo za
doznaku
m
9.484
0
3000
0
3.911
16.395
Sjea
%
63.512
0 151.768
0 17.618
35.323
10.218
0 16.658
9.131
304.228
65
Izvoz
m
55.081
147.848
17.618
35.395
10.218
16.658
8.058
290.876
Zalihe
Otprema Kod panja
52.489
143.360
17.618
35.395
10.218
16.658
8.058
283.795
8.057
3.530
0
1.128
0
0
0
12.715
Na
meustovaritu
m
2.322
5.113
0
0
0
0
0
7.435
Refik Hodi
UGROENO ZDRAVSTVENO STANJE UMA U BIH
Za vrijeme poara proglaavano je stanje

prirodne nepogode po kantonima i entitetima,
a niko od nadlenih za poslove umarstva bilo
kojeg nivoa vlasti nije proglasio stanje prirodne
nepogode izazvane uslijed poremeene bioloke
ravnotee izazvane biotskim i abiotskim faktorima
a bili su u obavezi. Naalost, niko u dravi BiH, F
BiH, pa i u nekim kantonima nema podataka o
trenutnom stanju zaraenih i osuenih uma i koji
su potrebni kapaciteti i vrijeme za sanaciju.
Iz prikazanih nepotpunih podataka o doznaenoj, posjeenoj i realizovanoj drvnoj masi sanitarnog uitka u Federaciji BiH u 2013. godini
moe se konstatovati velika koliina preko
200.000 m3 zaraenih stabala. Navedeni podatak
je zabrinjavajui kad se zna da je on vei na terenu
i trai hitno reagovanje nadlenih institucija svih
nivoa vlasti.
Optimalno vrijeme je najbitniji faktor u protivnom imat emo progresivno stanje zaraze i
suenja uma. Vjerovatno vlasti bilo kojeg nivoa
nisu proglaavali stanje prirodne nepogode jer se u
zakonima i vlast obavezuje da uestvuje u sanaciji
u finasijskoj i svakoj drugoj pomoi. Ne moe
se nadlena federalna vlast braniti injenicom
da nema federalnog zakona o umama a da se
moe u ovoj vanrednoj situaciji koristiti Upustvo
o vrenju izvjetajno prognoznih poslova u zatiti
zdravlja bilja (Slubene novine Fedracije BiH,
broj: 78/10), lan 5.: da su kantonalne uprave
za umarstvo i kantonalna umsko - privredna
drutva jedina u obavezi praenja i sanacije
navedenog stanja uma.
Inspekcije za umarstvo nivoa Federacije i
kantona ne reaguju odgovarajue u ovoj poremeenoj biolokoj ravnotei u skladu sa svojom
nadlenou pa u vrenju inspekcijskog nadzora
odlaze samo kod kantonalnih - umskoprivrednih
drutava a ne vrei inpekcijski nadzor obaveza
federalnih i kantonalnih institucija nadlenih za
poslove umarstva.
Zimski period je period mirovanja tetnih

insektskih i gljivinih patolokih faktora. Navedeni
period sve nadlene federalne, kantonalne
institucije kao i korisnici uma moraju inezivno
planski djelovati u sanaciji sanitarnog uitka.
Planove sanacije je trebalo do sada uraditi i
obezbijediti sve potrebne strune, tehnike i
finansijske kapacitete. Prikupljana a neisplaena
finansijska sredstva opekorisnih funkcija uma
(OKF-a), vlast mora nai naina da ih stavi u
funkciju u skladu sa namjenom a ova situcija
iziskuje takvo djelovanje. Proglasiti stanje prirodne nesree izazvane poremeajem biotskih i
abiotskih faktora na nivou Federacije BiH.
Nova izvrna i zakonodavna vlast Federacije
BiH mora iznai naina da u 2015. godini donese
odgovarajui Zakon o umama. Struna i nauna
javnost u Federaciji BiH ima dovoljno znanja i
mudrosti da u sradnji sa nadlenim institucijama
donese kvalitetan Zakon o umama kojim e biti
zadovoljene osnovne funkcije ume sve interesne
strane vladinog i nevladinog sektora. Udruenje
inenjera i tehniara Federacije BIH u saradnji sa
Hrvatskim umarskim drutvom imaju dovoljno
kapaciteta da prue strunu i naunu pomo
izvrnoj i zakonodavnoj vlasti Federacije BiH u
donoenju Zakona o umama.
Slika 1. U FBiH u 2013. godini preko 200.000 m3 zaraenih

stabala
Refik Hodi,
dipl.ing.um.
66
Zikret Zilki
STUDENTI DRUGE GODINE DRUGOG CIKLUSA
UMARSKOG FAKULTETA IZ PREDMETA IZRADA
PROJEKATA OBAVILI TERENSKU NASTAVU
proputali priliku da kreui se kroz svoj odjel
prokomentariu i fotografiu razne pojave (rak
jele, vjetiine metle, pojavu potkornjaka, ulazne
otvore podkornjaka na stablu, hodnike sisteme,
umski red...) o kojima su kroz studij ueni.
Trei dan (srijeda) studentima kao i profesoru
mentoru pridruili su se profesori prof. dr. Treti
Tarik i prof. dr. Meki Faruk. Prije samog ulaska
u svoje odjele studentima su profesori gosti
zajedno sa mentorom odrali uvodna predavanja
na temu doznake stabala. Tako su studenti osvjeili
U periodu od 03. do 07. (ponedjeljak petak)

novembra tekue godine studenti master studija
Odrivo upravljanje umskim ekosistemima na
umarskom fakultetu u Sarajevu obavili su terensku
nastavu u okviru predmeta Izrada projekata.
Profesor mentor u okviru terenske nastave bio je
doc. dr. Lojo Ahmet, kojem su se u toku izvoenja
nastave, shodno potrebama, prikljuivali kolege
prof. dr. Treti Tarik i prof. dr. Meki Faruk, te doc.
dr. Bali Besim. Uz profesora mentora svaki dan na
Igmanu bio je i mr. sc. Avdagi Admir, koji je brinuo
da studenti imaju svu potrebnu
opremu za izvoenje terenskih
vjebi.
Sam predmet ima za cilj da
studenti boravei na terenu
sublimiraju sva prethodna znanja
koja su stekli tokom studija, te
da se upoznaju sa poslovima koje
preduzea obavljaju u okviru
gazdovanja odreenim podrujem.
Zadatak na Igmanu bio je da
studenti provedu sva potrebama
istraivanja kako bi po povratku u
studentske klupe slijedei upute
profesora mentora mogli izraditi
Izvedbeni projekat za podruje koje
im je u periodu terenskih vjebi
bilo povjereno na gospodarenje.
Studenti su bili na podruju GP
Igmansko, GJ Igman, odjel
137. koji je bio podijeljen na est
manjih dijelova koliko je bilo i
grupa studenata. Po dolasku na
teren zaduena je potrebna oprema (prenica,
busola, pantljika, heftarica, GPS ureaj). Studenti
su prvi i drugi dan trebali da snime postojee
traktorske vlake i druge puteve, te da kreui
se kroz odjel snime a zatim i ucrtaju na kartu
razliite umskouzgojne situacije na koje budu
nailazili. Profesor je u toku ova dva dana obilazio
grupe pratio njihov rad sugerisao na propuste
te davao upute za budue korake. Studenti nisu
Slika 1. Studenti master studija Odrivo upravljanje

umskim ekosistemima na terenskoj nastavi na Igmanu
novembar 2014. godine
svoja znanja o principima pozitivne selekcije, te

principima doznake stabala koja imaju bilo koji
vid oboljenja. Budui da se veina studenata sa
doznakom stabala prvi puta susree u praksi za
oekivati je bilo da e biti propusta prilikom izbora
stabala za doznaku na ta su prilikom posjeta
grupama profesori i ukazali te ujedno praktino
demonstrirali principe ispravne doznake stabala.
Treba istaknuti da su studenti doznaavajui stabla
67
Zikret Zilki
STUDENTI DRUGE GODINE DRUGOG CIKLUSA UMARSKOG FAKULTETA
IZ PREDMETA IZRADA PROJEKATA OBAVILI TERENSKU NASTAVU
odreena oteena. Ono to u narednom periodu

slijedi jeste kancelarijski posao obrada podataka
do kojih se dolo na terenskim vjebama te samo
pisanje Izvedbenog projekta uvaavajui sve
principe struke.
Ovakav jedan pristup nastavi i obrazovnom
procesu i pored svih potekoa koje pred nama
stoje, jasno ukazuju da se ulau veliki napori
u obrazovanju i osposobljavanju studenata da
kada ponu da rade, posao obavljaju savjesno
potujui sva naela struke.
za sjeu meusobno raspravljali i uvjebavali

procjenu stabala po uzgojno tehnikim i
tehnikim klasama. Posljednji dan terenskih vjebi
na Igmanu pridruio se i doc. dr. Bali Besim koji
je prvo odrao uvodno predavanje o inventurnim
radovima u realizaciji izvedbenog projekta, a
zatim zajedno sa studentima poloio nekoliko
krugova demonstrirajui im proces inventurisanja
sastojine. Snimani podaci bili su vrsta drveta,
prenik, da li je stablo doznaeno ili ne, da li je
stablo zaraeno/bolesno te da li na stablu postoje
Slika 2. Zajednika fotografija sa mentorom doc. dr.

Ahmetom Lojom
Bsc. um. Zikret Zilki
68
Dragan Tomi
SEMINARI
SEMINARI
KVALITETNA KLASIFIKACIJA STABALA
umsko gospodarsko drutvo Hercegbosanske
ume d.o.o Kupres u suradnji sa umarskim
fakultetom iz Sarajeva organizirali su 14. i 15.
studenog 2014., te 21. i 22. studenog 2014.
struni seminar na temu Kvalitetna klasifikacija
stabala. Seminar se odrao s ciljem da se iznesu
dosadanja iskustva, znanja vezana za primjenu
kriterija kvalitetnih klasifikacija stabala.
Na seminaru su prisustovali inenjeri umarstva-projektanti iz est organizacijskih jedinica
odnosno umarija. Predavai su bili redovni
profesori sa umarskog fakulteta u Sarajevu,
doc. dr. Jusuf Musi i doc. dr. Ahmet Lojo dok je
moderator seminara Dragan Tomi, dipl. ing. um.
- rukovoditelj slube za proizvodnju. Osnovni
cilj ovog seminara imao je dodatno obrazovanje
umarskih ininjera i tehniara koji rade na
poslovima projektanata, kao i onih koji rade na
izradi umsko-gospodarskih osnova, izvedbenih
projekata kao i drugih plansko-operativnih
aktivnosti u umarstvu.
Struni seminar se sastojao iz praktinog i terenskog dijela. Prvi dio, terenski dio programa (u-
marija Kupres, gospodarska jedinica Malovanelivodi, odjel 138, te umarija Bos. Grahovo,
gospodarska jedinica Jadovnik-Grahovo) na
kojemu su se praktino izvodile vjebe odreivanje
uzgojno-tehnike i tehnike klasifikacije pojedinih
stabala jele, smreke i bukve. Rad na terenu
omoguio je egzaktnije prikazivanje stanja
sastojina odnosno uma te razjasnio konkretne
probleme sa kojima se projektanti mogu susresti
prilikom obavljanja posla. Nadalje, naglaena je
injenica da se kod klasifikacije stabala mora voditi
rauna da je najee samo jedna greka dovoljna
da se stablo klasificira u niu klasu. Konkretan
primjer je demonstriran na terenu. Takoer,
ukazana je vanost Tablica kvalitetnih klasifikacija
stabala pri obavljanju redovite aktivnosti kako bi
se izbjegle odreene nedoumice.
Nakon zavrenog praktinog programa, odran
je i uredski dio uz prezentaciju koji se odnosio
na pravilan obraun istih i izradu projekata za
izvoenje. Sudionici su se upoznali sa izmjenama
u nekim kriterijima kvalitetnih klasa, koje su
posljedice promjene trenutno vaeih standarda.
Slika 1. Terenski dio seminara
69
Dragan Tomi
KVALITETNA KLASIFIKACIJA STABALA
prilikom provoenja doznake. U narednom periodu je bitno ustanoviti kolika su planska odstupanja te pristupiti korigiranju izradbi novih
sortimentnih tablica koje e odgovarati na
trenutne potrebe trita.
Inenjeri umarstva moraju podrobnije iitavati pravila koja se odnose na odreivanje

uzgojno-tehnike i tehnike klasifikacije stabala
da bi se maksimalno izbjegle greke pri planiranju,
odnosno da bi se ponitila sistematska pogreka
Slika 2. Predavai - doc. dr. Ahmet Lojo

i doc. dr. Jusuf Musi
Slika 3. Sudionici seminara su se

upoznali sa izmjenama u nekim kriterijima
kvalitetnih klasa
Dragan Tomi,
dipl.ing.um.
70
Marko Mro
OGLEDI
OGLEDI
PODSAIVANJE U VLASTITOJ REIJI
Obilaskom odjela nakon
zavrenih redovnih sjea
u istima, uoeno je da
podmlatka i podmladnih
jezgri nema prema naim
oekivanjima. Iz tih razloga
smo pristupili, po prvi put,
unoenju odraslih sadnica
na odabrane povrine na
kojima se podmladak nije
javio ili je vrlo rijedak.
Sadnice su uzete sa
traktorskih vlaka na kojima
se, najee, moe nai
obilan i gust podmladak,
kao i du kamionskih cesta.
Oigledno je da se
obilniji podmladak javlja
tamo gdje ima vie svjetla,
gdje je stupanj sklopa
manji i gdje su drugaiji
mikroklimatski uvjeti. Tanka
je crta da li e se pojaviti
obilan podmladak ili e ista
povrina zarasti u korov
maline i kupine. Iskustvo i
strunost u ovom sluaju
igra presudnu ulogu.
U vlastitoj reiji smo
zasadili na oglednoj plohi
200 odraslih sadnica jele
i razvoj istih e se pratiti
sljedeih godina kako bismo
u budunosti mogli planirati
ili ne planirati ovakav nain
obnove.
Predmetni odjel se nalazi
u gospodarskoj jedinici
Malovan-elivodi, a nosi
broj 118.
Slika 1. Sadnice su uzete sa traktorskih vlaka, kao i du

kamionskih cesta
Marko Mro,
dip. ing. um.
Slika 2. Na oglednoj plohi zasaeno je 200 odraslih sadnica
jele
71
Velid Halilovi, Admir Avdagi

UMSKIM TRAKTOROM U BORBI PROTIV POARA NA PODRUJU KANTONA SARAJEVO

UMSKIM TRAKTOROM U BORBI PROTIV POARA
NA PODRUJU KANTONA SARAJEVO
umski poari u Bosni i Hercegovini u
posljednjih nekoliko godina su prouzrokovali
velike tete koje su se procjenjivale i na nekoliko
miliona KM.
Nepristupanost terena je u velikoj
mjeri onemoguavala da se ti poari
stave pod kontrolu i to prije sprijei
njihovo irenje. Posebno su na udaru
nepristupani tereni u podruju Hercegovine.
Pored direktnih teta od poara tu
su i indirektne tete za koje se procjenjuje da su dosta vee, jer je za
obnovu ume nakon poara potrebno
nekoliko desetina godina.
Takvi problemi prilikom gaenja poara na nepristupanim umskim terenima potaknuli su jednu bjelovarsku
firmu (Hittner) da osmisli jedinstven
umski traktor sa vatrogasnom nadogradnjom.
Ta firma je predstavila novi proizvod
u radu, umski traktor sa vatrogasnom
nadogradnjom naprijed i nazad (Slika
1. i 2.).
Radi se o umskom radnom
traktoru Ecotrac 120V za koji je radom vlastitih strunjaka iz Hrvatske
osmiljena vatrogasna nadogradnja
kako bi traktor u sluaju umskih
poara reagirao odmah na poaritu
i na nepristupanim terenima gdje
klasina vatrogasna vozila nemaju
pristupa. Ecotrac 120V posjeduje
tehnike i tehnoloke karakteristike
koje omoguavaju nadogradnju odreene vatrogasne opreme1.
Ovakav jedan traktor u oktobru mjesecu 2014.
godine je dobilo J.P. Sarajevo ume.
U prisustvu ministara prostornog ureenja i
zatite okolia i privrede Kantona Sarajevo Zlatka
Petrovia i Emira Hrenovice poetkom oktobra
1
mjeseca 2014. godine je direktor Uprave civilne

zatite KS Mustafa Kova predao na upotrebu
i koritenje direktoru KJP Sarajevo-ume d.o.o.
Slika 1. umski traktor sa vatrogasnom nadogradnjom na

prednjem dijelu (foto: Berilo Adis, BA umarstva)
Slika 2. umski traktor sa vatrogasnom nadogradnjom na

zadnjem dijelu, (foto: Adis Berilo, BA umarstva)
Sarajevo Nerminu Demiroviu zglobni umski

traktor EKO-120, namijenjen za gaenje umskih
poara na nepristupanim lokacijama. Nakon
zvanine primopredaje zaposlenici KJP Sarajevoume izveli su prigodnu pokaznu vjebu u gaenju
Izvor: (http://www.agroklub.com/sumarstvo, od 18.04.2014.).
72
Velid Halilovi, Admir Avdagi

poara, te tom prilikom demonstrirali sve moguosti rada ovog namjenskog vozila (slika 3 i 4.)2.
Iz nadlenog ministarstva su takoer istakli da
je ovo samo poetak, jer se ima u planu nabavka
jos dva ili tri vozila za ove namjene, a sve u cilju
smanjenja unitavanja umskog bogatstva.
U pitanju je specijalno vozilo opremljeno sa
dva rezervoara za vodu, od kojih je jedan manji
smjeten na prednjem nou zapremine 500 litara
puno manje novca u odnosu na neka druga

sredstva (kanaderi).
Ono to je vano istai za ovo vozilo jeste da
se, pored gaenja poara moe koristiti i za ostale
aktivnosti u umarstvu, a tu se prije svega misli na
privlaenje umskih drvnih sortimenata.
Ovo navedeno rjeenje svakako bi omoguilo
novi pristup navedenom problemu umskih
poara u BiH, a gospodarstvu i iroj zajednici sva-
Slika 3. Pokazna vjeba u gaenju umskog poara4
Slika 4. Pokazna vjeba u gaenju umskog poara4
dok se drugi nalazi na zadnjem dijelu traktora

kapaciteta 1.450 litara. Iz oba rezervoara voda
se izbacuje uz pomo pumpe visokog pritiska
koja ima vlastiti pogon. Ovaj traktor ima i crijevo
za gaenje umskih poara duine 60 metara
sa mogunou dodatnog produenja. Crijevo
zavrava sa mlaznicom koja ima tri mogunosti za
gaenja poara i to: mogunost gaenja u mlazu
na duini od 15 metara, mogunost raspraivanja
vode do 10 metara te mogunost gaenja pjenom
za gaenje na duni do 10 metara3.
Za nabavku ovog vozila, novana sredstva
u iznosu od 248.000,00 KM obezbijedila je
Kantonalna uprava civilne zatite, to je svakako
kako donio mnogo uteda, a prije svega omoguila

bi se bolja zatita i ouvanje kako biljnog tako i
ivotinjskog svijeta.
Obzirom da je demonstracija (pokazna vjeba)
mogunosti koritenja ovog traktora za gaenje
poara izvedena na dosta pristupanom terenu
(Igman-Veliko polje), trebae svakako ispitati stvarne uinke i efekte na nepristupanom terenu. Tek
tada e se moi dati prava ocjena za ovakva mehanizirana sredstva namijenjena gaenju poara.
Nadamo se da e ovaj primjer slijediti i ostala
nadlena ministarstva u BiH, a svakako da e u
sve to biti ukljuene kako naune tako i strune
institucije umarstva.
doc. dr. sc. Velid Halilovi
mr. sc. Admir Avdagi
2
3
Izvor: (http://www.klix.ba/vijesti, od 09.10.2014.).

Izvor: (http://www.klix.ba/vijesti, od 09.10.2014.).
73
Emira Huki
PRVA ENSKA EKSPEDICIJA ANDE 2014. (HUASCARN 6.768 M.N.V.) IZ BOSNE I HERCEGOVINE
REPORTAA
PRVA ENSKA EKSPEDICIJA
ANDE 2014. (HUASCARN 6.768 M N.V.)
IZ BOSNE I HERCEGOVINE
Na samom poetku prie o enskoj ekspediciji
u Ande, elim rei da su planine bile moja
preokupacija oduvijek. Zadnjih osam godina se
intenzivno bavim planinarstvom, a prethodne
dvije do tri godine sam ula i u svijet alpinizma,
uglavnom zahvaljujui prijateljstvu sa nekim od
iskusnih bosanskohercegovakih planinara, kao
to su Dragan Ili - Bleki i Slobodan Simi - Simara,
te aktivnostima Sarajevske kole alpinizma. Ideja
o odlasku u Ande, je bila rezultat planinarskog
sazrijevanja, a odluka o realizaciji se jednostavno
rodila. Sad u ovom trenutku ini mi se da nismo
bili svjesni o kakvom izazovu je rije, ali bez dvojbe
mogu rei da je cijeli projekat vrijedio truda.
Ideja postoji neko vrijeme, mada uglavnom
kao planinarska fantazija. Prekid apstraktnog
razmiljanja o Andama se desio kada je Dragan
Ili, prihvatio ulogu voe ekspedicije. Kako

se desilo da pravimo ensku ekspediciju?
Vjerovatno pomalo (u ali) iz revolta, ali iz elje da
promoviemo planinarstvo i podstaknemo ene
da se to vie bave ovim, nazovimo ga amaterskim
sportom (mada je planinarstvo mnogo vie od
sporta). Kuda, na koju planinu? Pogledi su nam
na samom poetku bili usmjereni ka Aconcagui
najviem vrhu Anda i June Amerike. Meutim,
kada smo prikupili informacije o peruanskim
Andama, zamijenili smo miljenje. Planine u
lancu Cordillera Blanca, prema mnogima
najljepe planine svijeta, su nadmaile svaku
konkurenciju.
Ekipu prve enske ekspedicije najprije su
trebale da ine etiri djevojke: Hasna Smjeanin
(Sarajevo), Aida Muminovi (Bugojno), Emira
Slika 1. Huscaran, juna strana
74
Emira Huki
REPORTAA
Huki (Tuzla/Sarajevo), Daliborka Strika (Sarajevo)

i voa Dragan Ili (Sarajevo). Drutvo koje je
podralo ovaj projekat je PSD Energoinvest,
inae Hasnino i moje matino drutvo. Nas sve
etiri imamo ranija iskustva u raznim planinama
od Alpa, preko Kavkaza do Himalaja. Moram
pomenuti da je Aida, jedina majka meu nama,
prva ena iz BH koja je popela Pallavicini
jedan kuloar, prilino teku alpinistiku smijer u
austrijskim Alpama. Pored toga veina nas se bavi
turnim skijanjem i aktivne smo u vodikoj slubi.
Naalost, pred sami polazak Daliborka Strika,
jedina djevojka s himalajskim iskustvom, je bila
sprijeena da poe sa nama.
Od lude euforine ideje, do realizacije iste,
bilo je potrebno proi trnovit put organizacije
ekspedicije, koji je trajao godinu i dva mjeseca.
Organizacija ekspedicije je istinska tegoba i
podrazumijevala je osmiljavanje i promociju
projekta, traenje finansijskih sredstava u godini
s velikim problemima, psiho-fizike i tehnike
pripreme (odnosno deranje tabana po
bosansko-hercegovakim planinama) i na samom
kraju penjanje na Huascarn vrh od 6.768 m.n.v.
Slika 3. Huaraz
Slika 2. Hasna odpenjava - vrsnica
Nakon dva dana provedena u Huarazu odmah

smo krenuli na aklimatizaciju na Laguna Churup
na oko 4.500 m.n.v., a ubrzo nakon toga i na
Nevado Pisco (5.752 m nv). Boravak u dolini se
uglavnom sastojao u prikupljanju informacija o
stanju na planini, kako od zvaninih institucija
kao to su Uprava Nacionalnog parka Huascarn,
Kue vodia, tako i od drugih planinara. Grad je
pun zaljubljenika u planine iz cijelog svijeta. Prve
informacije koje smo dobili o Huascarnu (planini
koja je bila naa inspiracija i cilj) bile su prilino
razoaravajue. U kratkim crtama, one su glasile:
Sezona je loa za Huascarn., Na Huascaran
se ne ide., Vrijeme nije odgovarajue za ovu
planinu, loa je vidljivost i stalno se obruavaju
lavine. Ipak, nada da e se vrijeme stabilizovati
nije prestala da tinja.
Taksiranje je u Huarazu jedan od glavnih
naina zarade za preivjeti. Zvuk ulice, koji
nikad ne jenjava je mjeavina naivne muzike
koja dolazi s bunih razglasa, govora ljudi, rada
motora, beskrajnog bibikanja i prenja mesa sa
rotilja. Imali smo priliku da sa strane u Huarazu,
promatramo prizore koji su nam poznati iz nae
svakodnevnice, kao to su deavanja ispunjena
Nakon zavretka sa pripremama i organizacijom,

konano je odzvonio datum naeg leta, 24. juli
2014. godine. Let za Limu glavni grad Perua je
ukljuivao dan i po kompresije u avionu i kvrenja
na neugodnim aerodromskim sjeditima, te cijeli
dan vonje autobusom do Huaraza, glavnog
grada regije Ancash. Huaraz je polazna taka
za mnoge uspone u planine u lancu Cordillera
Blanca. Grad ima oko 120.000 stanovnika i nalazi
se nadmorskoj visini od 3.000 m.
75
Emira Huki
Peru. Uspon na Nevado Pisko je zapoeo u ranim

jutarnjim satima iz baznog logora. Put je vodio
preko iroke morene (do koje se trebalo popeti, u
nju spustiti i zatim ponovo izai) do gleera. Nakon
izlaska na snijeg, uspon je podrazumijevao kretanje
u navezi uz izbjegavanje gleerskih pukotina, te
na nekoliko mjesta uspon uz eksponirane padine
s izraenim nagibom. Ili smo laganim tempom i
svi smo dobro podnosili visinu. Na vrhu smo bili
oko 16:00 sati, to znai da je uspon trajao oko 10
sati. S vrha Nevado Pisco se pruaju velianstveni
pogledi na Huascarn, Chacraraju, Huandoye,
Chopicalqui i druge planine. Nismo se smjeli
zadravati na vrhu, jer smo znali da e nas uhvatiti
no na moreni. Napravili smo nekoliko fotografija,
popili malo aja, pojeli po neki slatki i odmah
krenuli nazad. Uz malo lomatanja (gubljenja)
na moreni i plazanja po morenskom pijesku, oko
deset u noi stigli smo do naih atora. Narednog
dana smo se vratili u dolinu.
Plan je bio da se odmorimo i pripremimo za
uspon na Huascaran, meutim nove informacije o
stanju na planini i pogorana vremenska prognoza,
politikom propagandom predstojeih izbora.

Politika je i tamo unosna neprivredna grana.
ivot u Peruu je uistinu teak, a standard je znatno
nii odnosu na BiH, ukoliko se iz poreenja iskljui
jedan dio glavnog grada Lime.
Nevado Pisko je jedan od naih planiranih
vrhova, na koji smo prvenstveno ili radi
aklimatizacije. Do njega se stie iz grada Yungay.
Yungay (kao i regija Ancash) je naalost poznat
po stranoj prirodnoj nesrei koja se desila
sedamdesetih godina. Te godine se usljed jakog
zemljotresa odvalila ogromna kamena gromada
s Huascarna i pokrenula lavinu, prilikom ega je
u svega nekoliko minuta zatrpala cijelo selo kod
Yungaya. Procjenjuje se da je odnijela oko 20.000
ivota, meu kojima i cijelu eku ekspediciju.
Dolina Llanganuco, gdje smo proveli no, se
nalazi na oko 3.800 m.n.v. i iz nje vode putevi
za Nevado Pisko, Huandoy, uveni Chacraraju,
Chopicalqui i Yanapacchu. Odatle smo narednog
dana krenuli do prvog baznog kampa na 4.650
m.n.v., gdje smo takoer proveli no. Kod baznog
kampa je izgraen lijep i ugodan dom Refugio
Slika 4. Prelazak preko morene Nevado Pisco
76
Emira Huki
REPORTAA
Slika 5. Emira Huki - pogled na Huandoje
Slika 6. Chopiqualci - Emira Huki, Aida

Muminovi i Hasna Smjeanin
77
Emira Huki
ekspedicije, te to mi je naroito drago izgradila

novo prijateljstvo i produbila stara, zahvaljujui
ovom projektu. Utisci su se sredili i trenutno
sreujemo videomaterijal za na film.
Razmiljam o dobroti ljudi koji su nam pomogli,
meu kojima elim spomenuti nevjerovatnu
podrku umarskog fakulteta i mojih kolega,
kojima se ovom prilikom duboko zahvaljujem.
Sa Hasnom, Aidom i Draganom prepriavam
doivljaje i smijemo se. Znamo da bi uz dobro
vrijeme bar jedna od nas sigurno bila na krovu
ekvatorijalnog pojasa.
Nema sumnje, Ande i Peru su nas oarali i
potajno krojimo plan da se tamo vratimo!
pokrenuli su su novi val razoarenja. Odluili smo

se za alternativni uspon na Chopicalqui 6.345
m.n.v. (u narodu poznat kao Istoni Huaskaran),
po opisu rute tehniki zahtjevniji, ali oko 400 m
nii. Naalost, vrijeme na planinama preko 6.000
m visine nije bilo naklonjeno planinarima. Slaba
vidljivost i kia, velike koliine novog snijega pratili
su nas sve vrijeme, to je bio znak da nemamo ta
traiti gore i vratili smo se nazad.
Na uspjeh je uspon na vrh Nevado Pisco.
Sve tri postigle smo lini visinski rekord i imale
zadovoljstvo istaknuti zastavu BiH na vrhu.
Meutim, podcrtala bih takoer da smo stekli
neprocjenjivo iskustvo prilikom organizacije
Slika 7. Na vrhu Nevado Pisco
Mr. sc. Emira Huki
78
Dalibor Ballian
MEUNARODNI SKUPOVI
MEUNARODNI SKUPOVI
IV MEUNARODNA RADIONICA O TISI
U OKVIRU TAXUS LIFE PROJEKTA
ekosustavima sjeverne hemisfere. Drugi cilj je bio,
a to je ne manje vano od prvog, otvoriti nove
vidike prema izazovima upravljanja i ouvanja
europskih umskih ekosustava u 21. stoljeu,
u kontekstu globalne promjene, a obraajui
posebnu pozornost na mediteranska stanita kroz
Natura 2000 mree, u kojima su ume s tisovim
stanitima jasan i reprezentativni primjer.
Prethodno odrane radionice o tisi, u Alcoi
(2006), Olot (2008) i Ponferrada (2010.) su
bile posebne prigode za razmjenu najnovijih
spoznaja o interesantnim stablima tise i tisovih
uma, kao i njihovom ouvanju uz provoenje
potrebnih mjera. Mogunost da se povremeno
okupe strunjaci iz razliitih oblasti omoguuje
neupitan napredak u poboljanju aktivnosti koje
se provode u upravljanju i ouvanju tise.
Zahvaljujui europskom projektu Life Taxus,
stvorena je mogunost da se okupljaju strunjaci
iz razliitih zemalja u cilju razmjene informacija,
interesa i iskustava. Nakon razmjene saznanja ide
se ka novim izazovima koji su vezani za ouvanje,
uz stalni napredak u znanju, irenju i ouvanju
tise u uma kao jedinstvenog ekosustava. Ove
radionice o tisi su otvorene za ljude koji su iz
razliitih razloga zainteresirani za ovu temu.
Tijekom radionice u Pobletu, tijekom 3 dana,
usmeno je prezentirano 34 priloga i prikazano 18
postera. U okviru usmenih prezentacija o tisi u
Bosni i Hercegovini smo prezentirali nova saznanja
o njenom rasprostiranju koja su nadopunila stara
Fukarekova istraivanja.
Od 23. do 25. listopada 2014. CTFC je organizirao

u Poblet IV Meunarodnu radionicu o tisama.
Prvi cilj radionice je bio proirivanje znanju o tisi,
njenom ouvanju i irenju prirodnih i kulturnih
vrijednosti uma tise, njenom izuzetnom znaaju,
jedinstvenosti, i prijetnjama s kojima se susree u
prof. dr. sc.

Dalibor Ballian
79
Dalibor Ballian
ETVRTO PLENARNO ZASJEDANJE COST FP 1202 AKCIJE
29. - 31. LISTOPAD, 2014. EDINBURG, VELIKA BRITANIJA

ETVRTO PLENARNO ZASJEDANJE COST FP 1202 AKCIJE
STRENGTHENING CONSERVATION: A KEY ISSUE FOR
ADAPTATION OF MARGINAL/PERIPHERAL POPULATIONS
OF FOREST TREE TO CLIMATE CHANGE IN EUROPE
(MAP-FGR) OD 29. DO 31. LISTOPADA 2014.
EDINBURG, VELIKA BRITANIJA
etvrto plenarno zasjedanje COST FP 1202
akcije Strengthening conservation: a key issue for
adaptation of marginal/peripheral populations
of forest tree to climate change in Europe (MaPFGR) od 29. do 31. listopada 2014. u Edinburgu,
Velika Britanija.
Od 29. do 31. listopada 2014. u Edinburgu
je odrano etvrto plenarno zasjedanje COST
akcije FP 1202. Zasjedanje je organizirano u
suradnji COST, C.R.A. Consiglio per la Ricerca e la
Sperimentazione in Agricoltura - CRA-SEL Centro
di Ricerca per la Selvicoltura, i kolega iz Velike
Britanije.
Zasjedanje je otvorio Fulvio Ducci, a na
zasjedanju okupili su se brojni istraivai, iz 20
zemalja, njih 41, te su prezentirali rezultate iz
brojnih istraivanja. Usmene prezentacije su
imala estorica istraivaa, te je predstavljeno 5
postera.
Prvi predava je bio Stephen Cavers, koji je
predstavio ekologiju kotske, kao i stanje malih
marginalnih populacija u svjetlu klimatskih
promjena, kao i njihovu perspektivu u tim
izmijenjenim uvjetima. Nakon njega nastupio
je Philippos Aravanopoulos koji se pozabavio
problematikom malih i izoliranih populacija
divlje trenje u sjevernoj Grkoj, u svjetlu novih
istraivanja koja su provedena. On se osvrnuo
na genetiku raznolikost tih populacija i znaaj
klimatskih promjena na njih. Kao trei predava
je bio Lucian Curtu iz Rumunjske, koji je
predstavio genetiku strukturu malih i izoliranih
populacija bukve u Vlakoj niziji i Dobrudi, te
kakva je njihova perspektiva u izmijenjenim
ekolokim uvjetima. Fulvio Ducci se osvrnuo na
sicilijansku jelu (Abies nebrodensis) da bi slikovito
prikazao mogunosti ouvanja malih i izoliranih
populacija, te njihove genetike strukture. Ovo
je tim znaajnije jer se u budunosti obina jela

Apeninskog poluotoka moe nai u istoj situaciji.
Bruno Fady se pak bazirao na znaaju kartiranja
mediteranskih vrsta drvea i grmlja, to se radi u
suradnji s FAO. Naglasio je da se kroz kartiranje
moe doi do znaajnih informacija o malim i
perifernim populacijama, te da je za kartiranje
jako bitno da se ukljue i populacije koje su ranije
molekularno genetiki obraene. Kao zadnji
predava je bila Magda Bou Dagher Kharrat
iz Libana, koja je predstavila ekologiju Libana,
kao i genetika istraivanja na dvije etinjae
(Libanski cedar i Libansku mriku) koje su proveli
u toj zemlji. Takoer se osvrnula i na aktivnosti
koje se provode u cilju podizanja novih uma u
Libanskom gorju, kao i ouvanja postojeih na
temeljima molekularno genetikih istraivanja.
U opem dijelu zasjedanja prezentirane su
aktivnosti u radnim grupama i reeno je da se
sve zadovoljavajue odvija. Bruno Fady je takoer
naglasio da se to prije trebaju dostavljati podaci
potrebni za izradu planiranih publikacija u oviru
druge radne grupe.
Christophe Besacier je referirao o utroku
sredstava za STSM i za ljetni trening koji je odran
u Jaca (panjolska). Naglasio je da je i ovaj put
ostvarena uteda, koja bi se mogla iskoristiti da se
sufinanciraju odlasci na svjetski umarski kongres,
to su svi podrali.
Drugi dan je poeo s radom u etiri radne
grupe. U drugoj radnoj grupi je od strane
Gusepe Vendramina predstavljeno to je do
sada uraeno, a Eduardo Notivo je demonstrirao
kako se unose podaci u bazu Genfored, te njeno
koritenje u analizama. U nastavku se raspravljalo
o est prihvaenih radnih aktivnosti na pripremi
znanstvenih lanaka, kako se razvijaju i do kada
e biti zavrene. Kroz konstruktivnu raspravu
80
Dalibor Ballian
Slika 1. Prezentacija Brune Fadya
su se izdiferencirale ciljane vrste znaajne

za podruje Mediterana kao sami i nositelji
aktivnosti na njima. Takoer se sugeriralo da se
aurira kompletiranje baze podataka potrebne
za provoenje analiza, koje je ve pri kraju.
Na kraju je Richardo Alia jo jednom naglasio
znaaj mediteranskih borova koji e takoer
biti analizirani, a ukljueni su Libanski cedar i
Munika.
U poslijepodnevnim satima je od strane
Gusepe Vendramina prikazano funkcioniranje
softvera GenAlEx za analizu podataka. Rad
softvera je prikazao na primjeru alepskog bora, uz
naglasak koji su podatci znaajni za prezentaciju
u naim buduim znanstvenim radovima.
Zadnji, trei dan je sumirano to je uraeno od

strane radnih grupa, te date smjernice za daljnji
rad. Voe radnih grupa su posebno naglasili za
koje publikacije treba pripremati radove koji su
zadani grupama.
Christophe Besacier je predstavio plan
aktivnosti za narednu godinu, u kojoj e se odrati
dva plenarna zasjedanja, ljetna kola i dva kruga
aplikacija za stipendiranje kratkih znanstvenih
posjeta istraivakim institucijama. Posebno je
naglasak stavljen na rad na web stranici akcije,
te redovnom unoenju novih dokumenata. Time
je zavreno zasjedanje i odran sastanak MC
komiteta o perspektivi daljnjeg razvoja akcije to
je vodio Fulvio Ducci.
prof. dr. sc.
Dalibor Ballian
81
Dalibor Ballian, Emira Huki

ODRANA PRVA KONFERENCIJA COST AKCIJE FP1305 BIOLINK U READINGU
04. - 07. NOVEMBAR, 2014.

ODRANA PRVA KONFERENCIJA
COST AKCIJE FP1305 BIOLINK U READINGU
OD 04. DO 07. NOVEMBRA 2014.
Prva konferencija COST akcije pod nazivom
Linking belowground biodiversity and ecosystem
function in European forests (BioLink), je
odrana od 4. do 7. novembra ove godine na
Univerzitetu u Readingu (Ujedinjeno Kraljevstvo),
okupivi preko 90 lanova Akcije, meu kojima i
dva zaposlenika umarskog fakulteta u Sarajevu.
Od ukupno 30 zemalja lanica Upravnog odbora
Akcije u koje se ubraja i BiH, na konferenciji je
prisustvovalo 29. Ovaj uistinu veliki broj uesnika
upuuje na veliko interesovanje istraivaa iz svih
dijelova svijeta za podzemnim biodiverzitetima u
prirodnim i plantanim umskim ekosistemima.
Martin Lukac, koji je glavni voditelj akcije,

bio je i moderator veeg dijela konferencije. Cilj
ove COST akcije je da se uspostavi fleksibilna
zajednica istraivaa zainteresovanih za podzemni
biodiverzitet (bez obzira na formu biodiverziteta)
u umama Evrope, a dvodnevni program je
to i omoguio ponudivi izrazito zanimljiva
predavanja, sesije unutar radnih grupa i poster
prezentacije. S tim u vezi, uesnici sa umarskog
fakulteta su izloili svoj rad u okviru poster sesije
pod naslovom Soil chemical and microbiological
properties in relation to harvest sequence in
mountain beech and fir forests on calcareous
bedrock.
Akcija je organizovana u etiri radne grupe, a
uesnici sa umarskog fakulteta su se podijelili
u dvije, WG2: Funkcionalni diverzitet mikroba
i faune u podzemnim lancima ishrane (Emira
Huki) i WG4: Funkcionalni diverzitet u umskim
modelima (Dalibor Ballian). U toku konferencije se
raspravljalo o specifinim rezultatima koji se ele
postii u toku naredne etiri godine, a zasigurno
jedna od znaajnijih mogunosti jesu grantovi
za kratkorone nauno-istraivake posjete
(STSM) namijenjene mladim istraivaima.
Akcija podrava blisku saradnju i komunikaciju
meu svim uesnicima, bez obzira na njihovu
ekspertizu i istraivaka interesovanja. Takoer,
treba istaknuti da koncepcija rada podrazumijeva
interdisciplinarni pristup rjeavanju pitanja
podzemnog biodiverziteta, ne iskljuujui
istraivae koji se bave pitanjima nadzemnog
biodiverziteta, konzervacijom, modeliranjem
ekosistema, drutvenim naukama i ekonomijom.
Naredna konferencija je planirana u proljee
2015. godine, a drava odravanja e biti Poljska.
prof. dr. sc. Dalibor Ballian
mr. sc. Emira Huki
Slika 1. Poster prezentacija
82
Dalibor Ballian, Emira Huki

Slika 2. Univrzitet Reading
83
Azra abaravdi, Merisa Osmanovi, Amina Mrakovi

ZAVRNO ZASJEDANJE COST-OVE AKCIJE FP1001-USEWOOD
23.-24.09.2014., PARIZ, FRANCUSKA

ZAVRNO ZASJEDANJE COST-OVE AKCIJE
FP1001-USEWOOD IMPROVING DATA AND
INFORMATION ON THE POTENTIAL SUPPLY OF
WOOD RESOURCES: A EUROPEAN APROACH FROM
MULTISOURCE NATIONAL FOREST INVENTORIES
OD 23. DO 24. SEPTEMBRA 2014.
U periodu od 23. do 24. septembra 2014.
godine, u Nacionalnom Geografskom Institutu
Francuske (IGN) - Parizu, Francuska, odrana je
zavrna konferencija COST-ove akcije FP1001
USEWOOD pod nazivom Improving Data
and Information on the Potential Supply of
Wood Resources: A European Approach from
Multisource National Forest Inventories.
Uesnike je pozdravio domain Pascal
Berteauda dok je glavni koordinator COST-ove
akcije, dr. Klemens Schadauer zvanino otvorio
zasjedanje. Uesnicima se obratila predstavnica
COST-ovog ureda Fatima Bouchama koja je
najavila da e brojni rezultati ove akcije biti
evaluirani i rezultati evaluacije objavljeni na
zvaninim stranicama COST-a.
U nastavku konferencije dr. Klemens Schadauer

prisutnim je predstavio modelni prikaz budueg
snadbijevanja drvetom i biomasom te se dotakao
pitanja multifunkcionalnog umarstva.
Kratkom retrospektivom na akciju FP1001
USEWOOD je zakljueno kako su sve grupe koje
su djelovale unutar projekta na isti problem
gledale sa razliitim pristupom. Tako se radna
grupa jedan (WG1) dotakla osnova problematike
bavei se definicijama, radna grupa dva (WG2) se
osvrnula na 10 STSM-ova (Short Term Scientific
Mission) i dvije ljetne kole (Summer school)
koje su odrane tokom trajanja same akcije, gdje
je glavna tema bila nacionalne inventure uma i
problematika daljinskih istraivanja. Trea radna
grupa (WG3) se bavila ekonomskim aspektom
Slika 1. Prezentacija rezultata COST-ove akcije FP1001USEWOOD
84
Azra abaravdi, Merisa Osmanovi, Amina Mrakovi

Slika 2. Uesnici COST-ove akcije FP1001
uma METLA i prof. dr. Erkki Tomppom. Rezultati

rada su se odnosili na kreiranje tematskih karata
procjene taksacionih elemenata uma za Oblast 1
na osnovu podataka Druge nacionalne inventure
uma u Bosni i Hercegovini, daljinskih istraivanja
i unaprijeenog metoda k-najbliih susjeda (ikNN).
Kroz dalji rad zakljueno je da se ova COSTova akcija karakterie multidisciplinarnim
pristupom razmatranim problemima. U prilog
tomu ide injenica da su druge grane nauke,
izmeu ostalih i matematika, drugog dana
konferencije dale svoje stavove i miljenja o datoj
problematici. Krajnji rezultati ove akcije e uskoro
biti predstavljeni iroj javnosti. U sumarnom
pregledu konstatovano je da su uspjeno odrana
22 sastanka, realizovano 28 STSM-ova (Short Term
Scientific Mission), te 3 ljetne kole (Summer
school). Izraene su namjere za nastavak akcije jer
se radi o uvijek aktuelnoj problematici i pitanjima.
U tom smislu poduzimaju se aktivnosti u cilju
osiguranja kontinuiteta meunarodne saradnje
na ovom polju. Aktivnosti su posebno usmjerene
na obezbjeivanje ire podrke i neophodnih
finansijskih sredstava za nastavak rada.
promatranog problema. Rezultati rada grupa bit

e prezentirani u nekoliko knjiga koje su proistekle
kao jedan od konanih rezultata akcije.
Rad po grupama se tematski razlikovao i
dobijeni rezultati bie objavljeni na vie naina.
Radna grupa jedan (WG1) je radila na podacima
prethodno okonane akcije E 43, sa ciljem
pronalaska zajednikih referentnih definicija
vezanih za nacionalne inventure uma za sve zemlje
uesnice. Rad grupe je baziran na upitnicima i
nacionalnim izvjetajima. Uesnici radne grupe
dva (WG2) su istraivali primjenu daljinska
istraivanja u umarstvu, konkretno u nacionalnim
inventurama uma. Trea radna grupa (WG3) je
radila na uspostavljanju veza izmeu strunjaka
angaovanih na nacionalnim inventurama uma
i onih koji rade u drvnoj industriji. Poseban
osvrt o ulozi i znaaju uma u vezi sa klimatskim
promjenama dao je Ernst Schulte.
lanovi grupa su nakon ove prezentacije
prikazali rezultate svog rada. Bosnu i Hercegovinu
su na zavrnom zasjedanju COST-ove akcije
FP1001-USEWOOD predstavljali mladi istraivai:
Amina Mrakovi i Merisa Osmanovi. Meu
prezentacijama radne grupe dva (WG2) bila je i
prezentacija Bosne i Hercegovine, koju je izlagala
predstavnica Bosne i Hercegovine. Prezentacija
naziva The ik-NN application for Bosnia and
Herzegovina je zapravo rezultat dvogodinjeg
rada i saradnje sa Finskim institutom za istraivanje
prof. dr. sc. Azra abaravdi

Merisa Osmanovi, MA. um.
Amina Mrakovi, MA. um.
85
Tarik Treti
REDOVNA SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA COST FP1103 AKCIJE U PALANGI (LITVANIJA)

REDOVNA SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA
COST FP1103 AKCIJE U PALANGI (LITVANIJA)
COST (European Cooperation in Science and
Technology) akcija FP1103: Fraxinus dieback in
Europe: elaborating guidelines and strategies
for sustainable management (FRAXBACK) posveena je problematici umiranja jasena i izradi
smjernica i strategija odrivog gazdovanja sa ovom
umskom vrstom drveta. Ovo je najmasovnija
COST akcija u kojoj uestvuju istraivai iz 32
zemlje. Prvi sastanak upravnog odbora ove akcije
odran je u Vilnusu (Litvanija) u novembru 2012.
godine a akcija traje do aprila 2016. godine.
Bosnu i Hercegovinu u upravnom odboru akcije
predstavljaju prof. dr. Tarik Treti i doc. dr. Osman
Mujezinovi.
Umiranje jasena uzrokuje patogena gljiva
Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral,
Queloz, Hosoya (bespolni stadij Chalara fraxinea
Kowalski) koja je porijeklom iz Japana. Simptomi
bolesti su: uvenue, nekroze i prijevremeno
opadanje listova; nekroze pupova, lisnih peteljki
i kore; odumiranje izbojaka i grana i promjena
boje drveta u smee do sivu boju. Plodita gljive

su apotecije veliine su 2-6 mm bijele do krem
boje. Javljaju se u stelji, na peteljkama listova
iz prole vegetacione sezone u periodu juliseptembar.
Ove godine je, od 15. 18. septembra, u
mjestu Palanga (Litvanija), odran redovni
sastanak upravnog odbora Akcije. Na sastanku
je prezentiran plan aktivnosti za treu godinu
(juni 2014. - juni 2015. godine) a u okviru radnog
dijela sastanka odrano je 15 prezentacija
rezultata istraivanja. Uesnici skupa upoznati
su rezultatima istraivanja na polju: dijagnoze
bolesti, ekolokih, sociolokih i ekonomskih
posljedica usljed gubitka jasena, smjernica za
gazdovanje jasenom, genetske strukture jasena
i patogena, otpornosti jasena i dr. Upriliene su
i dvije strune ekskurzije i to: u podruje gdje je
bolest tek u zaetku i u podruje gdje su provedene
mjere obnove nakon uklanjanja oboljelih stabala
matine sastojine.
Slika 2. COST akcija u kojoj uestvuju istraivai iz 32 zemlje
Tekst i fotografija:
prof. dr. sc. Tarik Treti
86
Dalibor Ballian
OBLJETNICE
OBLJETNICE
50. GODINA INSTITUTA ASP TEISENDORF
Ove godine se navrilo 50 godina od aktivnog
rada umarskog instituta u Teisndorfu. Inae
prije osnutka instituta je postojala sjemensko
rasadnika i pokusna stanica u oblinjem Laufenu
u vlasnitvu Bavarskih dravnih uma. Razvojem
nauke, stanica je gubila na znaaju te se pristupilo
formiranju malog instituta koji e zadovoljavati
potrebe umarstva u junoj ili gornjoj Bavarskoj.
Tako je nastao institut, koji je za ovih 50 godina
preivio brojne transformacije i organizacije
koje su potresale Bavarske ume. Prije deset
godina, kada je institut slavio svoj 40 roendan,
doao je u krizu izazvanu reorganizacijom
Bavarskih uma, koju uspjeno prevladava, te se
modernizira, ulae se u laboratorije i istraivanja,
te za proteklih 10 godina izrasta u respektabilnu
instituciju, ne samo od znaaja za Bavarsku
nego za cijelu Njemaku i ire. Tome treba da
se zahvali ranijem direktoru dr. Albreht Behmu i
dananjem direktoru dr. Moniki Konnert. Oni su
pratili deavanje u znanosti i to veoma uspjeno
uvodili u institut, te brzo primjenjivali u praksi.
Danas je to jedan od najmodernijih instituta, koji

svoj razvoj temelji na genetikim istraivanjima,
testovima provenijencija, biomasi, klimatskim
promjenama, ali ne zapostavljaju sjemensko
rasadniku proizvodnju. Uspjeno vode brojne
regionalne, dravne i meunarodne projekte, te
je stoga u institutu zaposlena grupa perspektivnih
mladih istraivaa koji donose svjeinu i nova
saznanja. Pored toga institut je postao kljuna
ustanova u Njemakoj za vezu s Europskom
unijom, kada su u pitanju sjemensko rasadniki
problemi, te molekularno genetike analize
drvea.
Glavna proslava 50. obljetnice je odrana
od 10. - 12. rujna u Teisendorfu i Laufenu, pod
radnim naslovom 4. Jahrestagung. Prvog
dana je okupljanje bilo u Teisendorfu, kada je
sveano otvoreno jo jedan dio laboratorijskih
kapaciteta, odnosno nova zgrada instituta.
Nakon toga druenje je nastavljeno u velikoj
potanskoj dvorani, gdje se prisutnima nakon
dr. Monike Konnert koja je dala kratku povijest
Slika 1. Nova zgrada instituta sa laboratorijima za DNK analize
87
Dalibor Ballian
50. GODINA INSTITUTA ASP TEISENDORF
Drugo plenarno predavanje je bilo od Armina

Janssena, a vezano je za projekt FitForClima, na
kojem je angairan veliki broj instituta i istraivaa.
Istraivanje je usmjereno na veliki broj umskih
vrsta, kako autohtonih tako i alohtonih.
Nakon ova dva plenarna predavanja krenula
je i zabava uz tradicionalnu Bavarsku muziku i
posluene veere.
Drugi dan je konferencija nastavljena u Laufenu,
uz 24 usmene prezentacije i brojne postere. Tako
su kroz predavanja i postere dotaknute sve oblasti
u umarstvu, a prikazane su i brojne aktivnosti
kroz lokalne, regionalne, dravne i meunarodne
projekte, koji dostiu milijunske iznose. Trei
dan su takoer odrana predavanja, njih 12, te
u poslijepodnevnim satima je konferencija bila
zatvorena. Mi smo se na konferenciji predstavili
s tri postera, koji su izazvali interes prisutnih jer
su prezentirani rezultati testova provenijencija sa
bukvom i hrastom lunjakom, a to je kljuno u
istraivanju klimatskih promjena.
instituta, sadanje stanje i perspektive. Nakon

nje, prisutnima se obraaju lokalni i regionalni
politiari koji naglaavaju znaaj instituta uz
obeanja da e uvijek biti na usluzi institutu, te
mu omoguiti budui razvoj. Svi su se sloili da
je institut prerastao lokalni i regionalni znaaj,
te da je jedna od vodeih umarskih institucija u
Njemakoj.
Nakon njih odrana su plenarna predavanja,
sa istraivanjima vezanim za rad instituta. Tako
se prisutnima predstavio prof. dr. Chaba Matiash,
redoviti lan Maarske akademije znanosti
i umjetnosti, sa predavanjem pod naslovom
uma i klimatske promjene, na emu on radi
ve godinama, te odlino surauje s institutom
u Teisendorfu. U svom predavanju je naglasio
da je veoma loe stanje u umama, kada su u
pitanju klimatske promjene, te da se jako mnogo
mora ulagati u fundamentalna istraivanja
na ovoj problematici, prije svega kroz testove
provenijencija.
prof. dr. sc.

Dalibor Ballian
88
Vladimir Beus
PRIKAZ KNJIGE
PRIKAZ KNJIGE
ORHIDEJE planina oko Sarajeva
Dubravka oljan, Edina Muratovi, Sabaheta Abadi
U Posebnom dijelu dat je prikaz vrsta iz
porodice orhideja, obraeno je ukupno 38 vrsta
iz ove porodice, a 11 vrsta, koje su utvrene na
planinama oko Sarajeva, prikazane su tabelarno
na kraju Posebnog dijela knjige. Autorice istiu da
je na planinama oko Sarajeva rasprostranjeno oko
70% od ukupno za sada poznatih vrsta orhideja u
Bosni i Hercegovini.
Obraene vrste u ovoj knjizi, u poglavlju
Posebni dio, rasporeene su prema znanstvenim
imenima abecednim redom. Za svaku vrstu uz
vaei naziv, usklaen sa najnovijom nomenklaturom, su navedeni i sinonimi.
Svaka vrsta je predstavljena tekstualno, u prvom
redu s njenim detaljnim opisom tj. morfolokim
karakteristikama vegetativnih i generativnih organa. Posebna panja je posveena grai cvijeta na
kojoj se temelji sistematika orhideja. Za svaku
vrstu dati su podaci o vremenu cvjetanja, te podaci
o stanitu, geografskoj distribuciji openito, a
posebno njihovom prisustvu na planinama oko
Sarajeva. Takoer je za svaku vrstu naveden status
ugroenosti u flori Bosne i Hercegovine.
Uz tekst su priloene originalne fotografije opisanih biljaka iz porodice orhideja i njihovih dijelova.
Na kraju knjige navedeni su bibliografski podaci koritene literature, te registri znanstvenih
naziva, narodnih i izvedenih naziva i registar
engleskih naziva.
Knjiga e imati irok krug korisnika, od studenata biologije, umarstva, hortikulture, farmacije,
kao i strunjaka ovih profila.
Sadraj i izvanredne fotoilustracije omoguavaju i ljubiteljima prirode da zajedno sa ovom
knjigom upoznaju u svijetu biljaka prekrasne vrste
iz porodice orhideja i daju doprinos njihovom
ouvanju i zatiti.
estitke autoricama Dubravki oljan, Edini
Muratovi i Sabaheti Abadi za ovo izvanredno
vrijedno djelo kojim su, pored iznesenog, obogatili
literaturu o flori Bosne i Hercegovine.
Sredinom mjeseca novembra 2014. godine

tampana je monografija: Orhideje planina oko
Sarajeva, autorica: prof. em. dr. sc. Dubravke
oljan, prof. dr. sc. Edine Muratovi i Sabahete
Abadi, prof.. Ovo izvanredno vrijedno djelo
predstavlja doprinos poznavanju osebujne flore
Bosne i Hercegovine, vrsta iz porodice orhideja
(Orchidaceae) koje joj daju posebno obiljeje.
Porodica orhideja u svjetskoj flori ima oko 750
rodova i oko 25000 vrsta. U Bosni i Hercegovini
je utvreno 69 vrsta orhideja ali se smatra da
postoji oko 80 vrsta.
Sadraj ove knjige podijeljen je na Opi dio
i Posebni dio. U tekstu Opeg dijela autorice su
dale detaljne podatke o orhidejama sa izvrsnim
i detaljnim fotoilustracijama pojedinih dijelova
orhideja: oblici gomolja, listovima, grai cvijeta,
plodovima. U ovom dijelu knjige autorice su, uz
preglednu kartu istraivanog podruja, takoer
dale karakteristike planina oko Sarajeva koje su
bile objektima njihovih dugogodinjih terenskih
istraivanja, to im je omoguilo da prezentiraju
mnogo podataka o ovoj zanimljivoj porodici. U
ovom dijelu knjige dati su osnovni podaci o klimi i
vegetaciji istraivanog podruja.
prof. em. dr. sc.

Vladimir Beus
89
Dalibor Ballian
BIOSIGURNOST
BIOSIGURNOST
Kraj prolog stoljea kao i prve godine
novog, obiljeila biotehnologija, nauka koja se
oslanja na molekularnu genetiku i suvremene
metode genetikog inenjeringa. Kroz aktivnosti
u biotehnologiji dolo se ciljano do genetiki
modificiranih organizama (GMO), a danas
se ve uveliko govori i o ivim modificiranim
organizmima (LMO). Ove suvremene tehnologije
svakim danom postaju u veoj ili manjoj mjeri
dio naeg ivota, a njeno poznavanje je vano
za stanovnitvo uope. Zbog toga je jako bitno
da se informira javnost o svim dostignuima
na ovom polju nauke, da bi javnost zauzela
pravilan stav, kao i svim prednostima, ali i
negativnim posljedicama, kao i mogunostima
zatite od istog. Zato se paralelno razvija sustav
biosigurnosti.
Biosigurnost je sistem koji se, u kontekstu
moderne biotehnologije i genetiki modificiranih
organizama, odnosi na sigurnost ivotne
sredine i bioloke raznolikosti, ukljuujui i
sigurnost i zdravlje ljudi. Sigurnost bioloke
raznolikosti, pa tako i uma predstavlja poseban
aspekt biosigurnosti. Meunarodne obveze
(Konvencija o biolokoj raznolikosti, Kartagena
Protokol) kao i globalna politika nalau
razmatranje biosigurnosnih problema. U okviru
poznate Agende 21, l. 16. istaknuto je da
biotehnologija obeava znaajan doprinos
suvremenoj poljoprivredi, zdravlju ljudi i zatiti
ivotne sredine, ali samo ako postoje definirani
adekvatni biosigurnosni mehanizmi.
Moderna biotehnologija podrazumijeva sistem
alata koji se koriste kako bi se drvee i umsko
grmlje unaprijedili za dobrobit drutva dakle,
rije je o tehnologiji zasnovanoj na biologiji. U
definiciji koja se prvi put pojavila 1982. godine u
OECD publikaciji Biotehnologija meunarodni
trendovi i perspektive, biotehnologija se opisuje
kao primjena naela nauke i inenjerstva na
procesiranje materijala pomou biolokih
posrednika u cilju dobivanja novih roba i usluga.
Definicija je iroka te se odnosi na segmente
biljne proizvodnje, gdje dolazi i umsko drvee i
grmlje. U svom cjelokupnom obimu definicija se
moe odnositi i na upotrebu biolokih entiteta

u unapreenju proizvodnih procesa. esto se
biotehnologija odnosi na genetiko inenjerstvo,
iako neki, u tom sluaju, radije koriste termin
moderna biotehnologija, odreujui je kao
subdisciplinu. Kao praktini poetak razvoja
biotehnologije moemo oznaiti epohu u
proizvodnji hrane, kada je postala poznata
proizvodnja sira ili aktivnost kvasca, dok u
umarstvu se veemo za osamdesete godine
prolog stoljea kada je prvi put proizvedeno
transgeno umsko drvee.
Suvremena biotehnologija obeava znatno
poboljanje kod rasta, razvoja i zatite umskog
drvea, redukciju optereenja ivotne sredine,
prednost za industrijsku preradu drva, kao i
otvaranje alternativnih naina proizvodnje
potrebnih sintetikih materijala.
Pored definiranja biotehnologije isti OECD
dokument iz 1982. daje preporuke vladama da
su dune definirati odgovarajue mehanizme
za reguliranje sigurnosti kako bi javnost stekla
povjerenje u proizvode moderne biotehnologije.
Prvi dokument koji je odgovorio na ove
preporuke je OECD Blue Book. Ova publikacija
je unaprijedila sigurnosne koncepte za razvoj
i komercijalizaciju GMO, ukljuujui i procjenu
rizika, u umi i ivotnoj sredini, te razumijevanje
aktivnosti genetiki modificiranih biljaka.
Meutim, prvo razmatranje mehanizama bioloke
kontrole i regulacije istraivanja rekombinantne
DNK u vezi je sa Asilomar konferencijom (Pacific
Grove, California) koja je odrana u SAD 1974.
godine.
Kao je prepoznato da ovjek predstavlja glavni
imbenik u degradaciji prirodnih ekosistema
i redukciji bioloke raznolikosti, dolo se do
spoznaje da ih je neophodno to prije zatititi i
unaprijediti, te se kao rezultat brojnih aktivnosti
1992. godine, javlja Konvencija o biolokoj
raznolikosti. Neposredno nakon toga, na svjetskoj
konferenciji UN o ivotnoj sredini i razvoju
Samit o Zemlji, odranoj u Rio de aneiru,
Konvencija je otvorena za potpisivanje, to je
tokom Samita uinilo 156 zemalja i Europska
90
Dalibor Ballian
organizama. Proizvodi od GMO-a ulaze u okvir

Protokola samo ako sadre LMO-e koji su sposobni
prenositi genetiki materijal ili se razmnoavati.
Osnova Protokola je uvjet prema kojem proizvoai
moraju od korisnika zatraiti pristanak prije prve
poiljke LMO-a namijenjenog putanju u ivotnu
sredinu. Osim navedenog, Protokol promovira
bioloku sigurnost odreujui pravila i procedure
za siguran prijenos, provoz, rukovanje i koritenje
ivih modificiranih organizama, s posebnim
naglaskom na prekogranini prijenos i provoz
LMO-a, a odreuje i vremenske rokove u kojima
se odluke moraju donijeti. Takoer se odreuje
niz procedura u zavisnosti od namjene LMO-a, pa
tako postoje posebne procedure za LMO-e koji e
se namjerno uvoditi u ivotnu sredinu, posebne
za one LMO-e koji se planiraju koristiti direktno u
proizvodnji, te posebne procedure za LMO-e koji
se upotrebljavaju u zatvorenim sistemima. Prema
Protokolu zemlje potpisnice su dune osigurati
sigurno rukovanje, pakovanje i transport LMO-a,
te da poiljka LMO-a preko granice mora biti
propraena odgovarajuom dokumentacijom u
kojoj se, meu ostalim podacima, tono navodi i
vrsta LMO-a i daje kontakt osoba od koje se mogu
dobiti dodatne potrebne informacije.
Ove procedure i zahtjevi stvoreni su da bi
zemljama uvoznicama (korisnicima) omoguili
dobivanje neophodnih informacija na osnovu
kojih mogu donijeti konanu odluku o dozvoli ili
zabrani uvoza odreenog LMO-a zasnovanu na
injenicama, te siguran rad sa tim organizmima.
Zemlja uvoznica (korisnicima) svoju odluku treba
da donesu na temelju procjene rizika zasnovanog
na naunim podacima, a u Protokolu se odreuju
i naela i metodologija za izradu procjene rizika
u ivotnoj sredini. Ako ne postoji dovoljno
relevantnih naunih podataka i znanja, zemlja
korisnik moe primijeniti naelo predostronosti
pri donoenju odluke o uvozu i uvoenju u
proizvodnju odreenog LMO-a pri emu se
u obzir mogu uzeti i vlastiti socio-ekonomski
interesi, ukoliko su oni sukladni s meunarodnim
obvezama. Naelo predostronosti mora se
bazirati na detaljnoj analizi opasnosti za svaki
pojedinani LMO, ali on ne odgaa donoenje
odluke.
Zemlje potpisnice Protokola moraju takoer
izgraditi kapacitete koji e omoguiti provoenje
mjera za uklanjanje tetnih posljedica od utvre-
unija. Konvencija o biolokoj raznolikosti je stupila

na snagu 29. studenog 1993. godine i trenutno
predstavlja bazini meunarodni dokument
koji se bavi pitanjima zatite i ouvanja bioloke
raznolikosti. Ta konvencija svim zemljama
potpisnicama osigurava sveobuhvatan i cjelovit
pristup u ouvanju bioloke raznolikosti, te
odrivo koritenje prirodnih dobara i pravednu
i jednakomjernu podjelu dobrobiti proizalih iz
iskoriivanja genetikog bogatstva prirode.
Pojam bioloke sigurnosti ili biosigurnosti
odnosi se na potrebu zatite ivotne sredine,
a prije svega zdravlja ljudi od moguih tetnih
posljedica proizvoda moderne biotehnologije.
U isto vrijeme priznaje se velik potencijal
moderne biotehnologije u unapreenju svjetskog
blagostanja kroz njenu primjenu u poljoprivredi,
umarstvu i zatiti zdravlja ljudi. Konvencija o
biolokoj raznolikosti jasno prepoznaje ovaj
oblik moderne biotehnologije te stoga, s jedne
strane, omoguuje pristup i prijenos tehnologija,
ukljuujui i modernu biotehnologiju, koje su vane
za zatitu i odrivo koritenje bioloke raznolikosti,
a s druge strane, trai razvoj odgovarajuih
procedura koje e pojaati sigurnost koritenja
moderne biotehnologije. Biosigurnost je stoga i
jedan od glavnih ciljeva Konvencije, a ostvaruje
se smanjenjem svih moguih prijetnji za bioloku
raznolikost, osvrui se na rizik po ljudsko zdravlje.
Bosna i Hercegovina je pristupila Konvenciji 2002.
godine, kada je parafirala konvenciju, te preuzela
sve obaveze koje proistiu iz nje.
Na naelimaa Konvencije, prepoznajui njen
puni znaaj, 1995. godine je formirana radna grupa
koja je napravila prvi nacrt Protokola o biolokoj
sigurnosti (Kartagena protokol), koji je usvojen
2000. godine, a stupio je na snagu 2003. godine
za sve zemlje potpisnice. Cilj ovog protokola
je da doprinese uspostavi odgovarajuih nivoa
zatite u sferi sigurnog prekograninog prenosa,
provoza, rukovanja i upotrebe ivih modificiranih
organizama (enlg. Live Modified Organisms LMO) koji su proizvod moderne biotehnologije, a
mogu imati tetne efekte na ouvanje i odrivu
upotrebu bioloke raznolikosti, uzimajui u obzir
utjecaj tih organizama na zdravlje ljudi.
Kartagenski protokol o biolokoj sigurnosti
(CPB) je meunarodni sporazum koji pravno
obvezuje svoje potpisnike i regulira meudravno
ili prekogranino kretanje ivih modifikovanih
91
Dalibor Ballian
BIOSIGURNOST
nog mogueg rizika, kao i mjere koje treba poduzeti u sluaju nekontroliranog irenja odreenog
LMO-a u ivotnoj sredini. Da bi se omoguilo lake
provoenje Protokola, osnovan je i Meunarodni
mehanizam za razmjenu obavjetenja o biolokoj
sigurnosti (engl. Biosafety Clearing House - BCH)
za zemlje potpisnice Protokola, preko kojeg se
razmjenjuju informacije.
Tokom odravanja Samita o Zemlji promovirana je i poznata Agenda 21 kao program
odrivog razvoja za 21. stoljee, koji obuhvata
sve aspekte moderne nauke, ukljuujui i biotehnologiju. Osim navedenih, u znaajne meunarodne dokumente o biosigurnosti ubraja se
i UNEP-ov Meunarodni tehniki vodi za sigurnost u biotehnologiji, donesen 1995. godine,
kao i dokumenti doneseni na Svjetskom samitu
o odrivom razvoju UN (Rio Samit o Zemlji + 10)
odranom u Johanesburgu u Junoj Africi 2002.
godine, iji je glavni cilj bio definiranje nacionalnih,
regionalnih i globalnih obveza sa osvrtom na

biosigurnost i naela njihove implementacije.
Usprkos razlikama izmeu biosigurnosnih
sistema razliitih drava, njihova struktura je
slina i obvezno ukljuuje slijedee elemente:
Biosigurnosnu politiku;
Biosigurnosne regulative;
Sistem postupanja sa aplikacijama, koji podrazumijeva:
- Pregled potpunosti (administrativni i tehniki podaci) i adekvatnosti (molekularni
podaci) aplikacije,
- Procjenu rizika (Risk assessment) - pri
kojem obvezno treba uzeti u obzir: donorski
i recipientski organizam, vektore, inserte,
LMO, detekciju i identifikaciju LMO-a,
planiranu upotrebu, ivotnu sredinu, i dr.
Donoenje odluka (Zakonito i transparentno);
Monitoring i inspekcije;
Informacije za javnost.
prof. dr. sc.
Dalibor Ballian
92
Dalibor Ballian
GENOMIKA
Kada je u pitanju umarska genetika, pria
nikada nije ispriana do kraja. To je specifina
oblast u umarstvu koja se i dalje dinamino
razvija, a granice njenog dosega se stalno
pomjeraju i ne moe se znati gdje zavravaju.
Tako je nakon klasine genetike, otpoeo razvoj
populacijske koji jo nije doveden do kraja, potom
slijedi molekularna genetika koja je i danas u
intenzivnom razvoju, da bi u zadnjem desetljeu
uli u vrijeme genomike.
znaajnim rodovima za plantanu proizvodnju u

kratkim ophodnjama. Napredak u ovom sluaju
je bio sporiji zbog veliine njihovog genoma,
posebno kada su u pitanju borova. Razlog je veliki
broj gena i brojne EST i cDNA sekvence do kojih
dolo kod etinjaa u brojnim istraivanjima,
a koje daleko premauje milijunske brojeve.
Ipak nisu sve sekvence na raspolaganju naunoj
zajednici zbog privatnog vlasnitva na njima,
odnosno odbijanja znanstvenika da ih ukljue u
ovakva istraivanja.
Inae, direktna primjena genomike ukljuuje
identifikaciju gena kandidata iz pridruenih
studija, kao i ciljanih studija kod analize genetskih
modifikacija. Takoer, provedene komparativne
studije odreenih gena kod razliitih vrsta
umskog drvea pokazale su veliku slinost
izmeu razliitih svojti kod etinjaa, i dale veliku
nadu da e ono to je naueno kod jedne vrste,
imati koristi za mnoge druge vrste drvea. Kako
su u pitanju etinjae, a one pokazuju veliki
konzervativizam, nisu sklone brzim evolutivnim
promjenama, to jo vie ohrabruju dobiveni
rezultati.
Nauka o genomici, zahtijeva znaajne investicije i rad naveliko, prije svega od strane instituta
kao i komercijalnih tvrtki s dobro obuenim
laboratorijskim osobljem i tehnologijom. Takoer treba voditi rauna i o ogromnom bioinformativnom sustavu i velikim povezanim
statistikim kapacitetima, bez kojih bi ovaj rad bio
bezvrijedan. Ovo za sada mogu provoditi samo
pojedini instituti u visoko razvijenim zemljama,
ali se zbog kompleksnosti posla i oni udruuju
u konzorcijume. Oni kroz stvaranje velikih
genetskih baza podataka pokuavaju ukljuiti
i male istraivae iz svih zemalja svijeta, ali se
tu javljaju otpori. Najvei problem su autorska
prava malih istraivaa, te treba voditi rauna o
njihovoj zatiti kao intelektualnom vlasnitvu, kao
i dobivanju povratnih informacija.
Openito, genomika trenutno predstavlja
podruje biotehnolokog istraivanja koje se
najbre razvija; meutim u umarstvu, veina
aktivnosti se koncentrira na rjeavanje protoka
TO JE TO GENOMIKA I ZATO JE ONA ZNAAJNA

Genomika je nova nauka, koja se tijesno naslanja na oblast umarske genetike, ili ako je u pitanju
ovjek onda na humanu genetiku, a genomika u
poljoprivredi na genetiku poljoprivrednih kultura.
Iz reenog je vidljivo da se genomika oslanja
na mnogo specifinih poddisciplina. Tijekom
posljednjih deset godina u genetiku su uloena
velika sredstva, posebice u samu genomiku, kroz
velike znanstvene projekte (Evoltree, Treebridex i
sl.). Sama oblast genomike obuhvaa irok spektar
aktivnosti, ali mi je moemo prikazati samo kroz
dvije faze istraivanja. Kroz prvu fazu su provedena
istraivanja otkrivanja gena, genske pozicije i
sekvenciranje gena, odreivanje genske funkcije.
U drugoj fazi su se radile komparativne studije
izmeu razliitih vrsta, rodova i familija, provodilo
fiziko mapiranje gena, uz razvoj nove znanstvene
poddiscipline poznate kao bioinformatike. Kao
krajnji cilj genomike je da se identificira svaki gen
i njegova funkcionalna povezanost s organizmom,
i da mu se egzaktno odredi pozicija na DNK lancu,
odnosno kromosomu.
Kada je u pitanju umsko drvee, krenulo se
u kompletiranje sekvence cjelokupnog genoma
crne europske topole (Populus nigra L.) jo
davne 2006. godine. Zbog toga je topola uzeta
kao modulska vrsta, a na temelju dobivenih
rezultata na njoj postavila su se temeljna naela
za dostizanje temeljnih ciljeva genomike. Nakon
toga su uslijedili napori da se ovo istraivanje
ponovi na Eucalyptus sp. i Pinus sp., kao veoma
93
Dalibor Ballian
GENOMIKA
gena izmeu populacija, kao i otkrivanja gena, te

njihove uloge i pojanjavanja njihova djelovanja.
Pored toga tu su i karakteriziranju genetskih
komponenti umskih patogena ili rjeavanje
pitanja otpornosti na zaraze, to je trenutno
najdinaminije polje genetikih istraivanja
kod umskog drvea. Kada su u pitanju druga

istraivanja najvie se oekuje da se genomika
primijeni u poveanju proizvodnosti umskog
drvea kroz dopunjavanje tradicionalnog
oplemenjivanja umskog drvea, te da daju nova
rjeenja u populacijskoj genetici.
prof. dr. sc.
Dalibor Ballian
94
Dalibor Ballian
BOTANIKI VRT PALERMO

katalogizirana arhiva i biblioteka, a sve to u
samom prometnom sreditu grada. Botaniki
vrt je dom brojnih tropskih i subtropskih biljka
iz cijelog svijeta, od kojih su mnogi bili doneseni
u Europi putem ovog vrta, a kojim sada upravlja
Sveuilite u Palermu.
Srednjovjekovni vladari Sicilije imali ogromne
vrtove oko palae poznatih kao Kube i Zisa, ali
ti vrtovi se nisu mogli ravnati sa Botanikim koji
je osnovan na temeljnim biolokim naelima
osamnaestog stoljea. Tako su Kraljevska
akademija, odnosno sveuilite prvo uspostavili
Botaniki institut u Palermu 1779. godine pod
pokroviteljstvom Vlade kralja Sicilije Francesca
I. Prilikom utemeljenja vrta zahtijevali su vie
prostora, pa je to razlog zato se vrt naao na
dananjoj lokaciji, u neposrednoj blizini Villa
Giulia parka. Tu su tijekom 1786. godine nastale
neo-klasine graevine koje i danas slue svojoj
namjeni, na temelju nacrta koje su dali Trombetta,
Prilikom posjeta Palermu jedna od vanijih

znamenitih toki za obilazak je i Sveuilini
Botaniki vrt, te nakon obilaska dajem kratke
utiske o vrtu.
Sam obilazak je pravi doivljaj jer se vrt smatra
velikim muzejom na otvorenom sa kolekcijom
koja obuhvaa oko 12.000 vrsta biljaka koje
rastu na deset hektara otvorene povrine. Sam
vrt je odigrao ulogu iritelja brojnih egzotinih
tropskih i suptropskih vrsta po Siciliji, Europi i
irem podruju Sredozemlja. Dananja vrijednost
botanikog vrta se ogleda u velikom bogatstvu
vrsta koje nalazimo u njemu. U okviru vrta je
smjeten i herbarium mediterraneum sa oko
500.000 herbariziranih primjeraka raznog bilja.
Herbarska kolekcija se poela stvarati jo u
osamnaestom stoljeu, u poetku je bila lokalnog
karaktera a kasnije pristie materijal iz cijelog
Sredozemlja i svijeta. U herbaru su zastupljene
bryophyte, alge, gljive i vaskularne vrste.
Slika 1. Neoklasina graevina na ulazu u botaniki vrt
Botaniki vrt u Palermu je jedan od najljepih

u Italiji i jedan od najzanimljivijih i najvanijih
botanikih vrtova u Europi. Otvoren u davne 1795.
godine, te spada meu najstarije moderne centre
za botanike istraivanja u podruju Mediterana.
Pored otvorenog dijela na deset hektara u parku
se nalaze i staklenici, kolekcije sjemena, herbar,
Marabitti i slavni Venanzio Marvuglia, a Lon

Dufourny, je dizajnirao najstariji dio vrta, tik do
dananje Gimnazije. Kipar Vitale Tuccio isklesao
je dvije sfinge koje oznaavaju staze koji vode do
glavne zgrade. Jedan dio vrta je ureen na temelju
botanikog Englerovog sustava, drugi dio na
postlineovskom sustavu. Upravo Lon Dufourny
95
Dalibor Ballian
je projektirao etiri etverokuta, u sklopu kojeg

su vrste kategorizirane prema lineovom sustavu
klasifikacije.
U botanikom vrtu postoje i neka ugodna
iznenaenja, jer se par granii za brojnim posje-
Marija Karolina iz Napulja 1806. godine. U tim

staklenicima se mogu vidjeti banane, papaja,
biljke vlane klime i paprati.
Simbol Botanikog vrta i njegova glavna
atrakcija je fikus (Ficus macrophylla), koji je stigla
u vrt daleke 1845. godine sa
Norfolk Island u Australiji. Danas
taj fikus moemo nai u registru
najveih stabala Europe.
Mnoge od biljnih vrsta su iz
dalekih egzotinih krajeva poput
bambusa iz Burme, raznih palmi,
biljka kave, divljih manioka, papaja
i mnogi drugi. Mandarine i drugi
citrusi su takoer prisutni, a nakon
to su pristigli u vrt brzo su uvedeni
u poljoprivrednu proizvodnju
mnogih mediteranskih zemalja, a
sve to izmeu 1812. i 1817. godine. Te prve citruse je vrtu poklonila britanska kraljevska mornarice
prilikom posjete Palermu. U vrtu
se mogu nai i biljke pamuka, te
eerne trske, koje su se nekada
uzgajale na Siciliji. U akvariju,
odnosno okruglom ribnjak, postoji
nekoliko vrsta lotosa i lopoa,
ukljuujui i vrste koje su stigle
sa dalekog Istoka. Pored reenog
u vrtu nalazimo i prekrasnu kolekciju velikih i malih kaktusa.
Ambijent ovog vrta je drugaiji
od onoga koji imamo u novim
botanikim vrtovima jer ovaj vrt
odraava svoj stari izgled, onaj koji
je imao prije dva stoljea.
Botaniki vrt je svoju veliinu i
oblik zaokruio tek 1892. godine,
nakon uzastopnih dokupljivanja
zemljita, te jo tada nosi stari
naziv Kolonijalni vrt, da bi od
1913. preuzeo naziv Botaniki vrt.
Inae svog prvog upravitelja vrt
dobiva jo 1795, Giuseppe Tineo,
koji na toj dunosti ostaje do 1812. godine, a
danas ve upravlja esnaesti upravitelj, Francesco
Maria Raimondo.
Slika 2. Bambus iz Burme
Slika 3. Fikus (Ficus macrophylla) u vrtu
dima velikaa koji su tu imali svoje dvorce, a tu

su bila i crkvena imanja te se u ogradama koje
su od kamena jo mogu razaznati brojni tragovi
povijesti. Barokni staklenik moe se vidjeti i
danas, a izgraen je od lijevanog eljeza u kasnom
devetnaestom stoljeu, zamjenjujui jedan stariji
koji je bio od drveta, a koji je poklonila kraljice
prof. dr. sc. Dalibor Ballian
96
Marko Mro
MRKA TRUBAA (Creterellus cornucopioides Fr. Ex.L)
MRKA TRUBAA
(Creterellus cornucopioides Fr. Ex.L)
Sinonim: mrtvaka truba
Klobuk prelazi postupno u struak, tako da
se ne moe rei gdje jedno zavrava, a drugo
poinje. Zajedno uzeti, visoki su 5-12 cm, a iroki
3-8 cm. Cijela gljiva ima oblik roga, trube ili ljiljana
u svim je sluajevima sve do dna uplja. Meso
je vrlo tanko, i u klobuku, tamnije ili blijedosivo,
raskida se uzdu na trake, elastino-hrskaviavo,
no ne tvrdo.
Okus blag, ugodan, miris nezamjetan ili malo
na plijesan. Gljivu nalazimo u gustim, esto
velikim kolonijama, u grmovima i pojedinano,
na zemlji meu liem i niskim raslinjem, u
mranijim i vlanijim dijelovima bjelogorinih,
najee bukovih sastojina.
Nalazimo je u svim naim krajevima, ali ne
i svake godine. Javlja se u VIII i IX mjesecu.
Mrka trubaa je dosta kvalitetna gljiva, slui
prvenstveno kao zain: lako se sui i samljevena
u prah lako se sauva. Moe se i svjea primijeati
meu druge ukiseljene gljive. Donji dio, koji je bio
u zemlji, odbaciti. Gljive s gnjecavim i omekanim
rubom prestare su za jelo.
Slina vrsta ovoj gljivi je siva trubaa
(Cantharellus cinereus Pers. Ex Fr.) takoer je
jestiva, moe joj nalikovati i bojama i oblikom, no
ona je u prosjeku manja, te podno natkriljenog
dijela ima prutie, odnosno ilice koje se
opetovano granaju . Raste takoer u skupinama,
u mahovini, esta, no lako se previdi.
Gljivu smo pronali na Velikoj Plazenici, odjel
33/2. gospodarska jedinica Kupres 10.09.2014.
godine na zarasloj traktorskoj vlaci u izdanakoj
umi bukve i na 1.650 m nadmorske visine.
Slika 1. Gljiva je pronaena na zarasloj traktorskoj vlaci u

izdanakoj umi bukve na 1.650 m.n.v.
Slika 2. Mrka trubaa ima oblik roga, trube ili ljiljana
Tekst i foto:
Marko Mro, dipl. ing. um.
97
Milan Glava

UMARI NA 11. SIMPOZIJU
O ZATITI BILJA
U organizaciji Drutva za zatitu bilja u
Tesliu je od 4. do 6. studenog (novembra)
2014. godine odran 11. Simpozij o zatiti bilja.
Podneseno je 47 izlaganja koje je priredilo 116
autora i koatutora iz BiH, Srbije, Crne Gore i
Hrvatske. Pored toga bila su 4 posterska prikaza,
prezentacije proizvoaa sredstava za zatitu bilja
i promovirano nekoliko novih knjiga-prirunika.
Cjelokupan rad simpozija odvija se po sekcijama,
a ovdje se daje prikaz samo sekcije Integralna
zatita uma na kojoj je podneseno 8 referata na
koje se ukratko osvremo:
Zakljuak: Iz prikazanoga je vidljivo da je

izlaganja priredilo 16 autora (10 iz BiH, 6 iz
Hrvatske). Ti su autori prikazali ugroenost uma,
ukazali na uzroke ugroenosti i mjere zatite koje
bi trebalo provoditi. Nuno je ukazati da je ovom
simpoziju prisustvovao vrlo mali broj umara
(razlozi su vie-manje poznati). Nadamo se da e
se to popraviti na sljedeem simpoziju koji bi se
trebao odrati u Mostaru.
1. Glava Milan: Mikoloko kompleks jasena.

2. Vucelja Marko, Margaleti Josip, Bjedov Linda,
ango Masrio, Moro Maja, Glava Milan:
tete od sitnih glodavaca na podmlatku
hrasta lunjaka (Quercus robur L.).
3. Dautbai Mirza, Mujezinovi Osman, Alispahi
Nevres: Zdravstveno stanje uma u Kantonu
Sarajevo.
4. Mei Haris, Dautbai Mirza, Mujezinovi
Osman: Problem suenja jele (Abies alba
Mill.) i smre (Picea abies Karst.) na podruju
Unsko-sanskog kantona.
5. Pekovi Bajram: Utjecaj biotskih i abiotskih
faktora na destabilizaciju umskih ekosistema
u Bosni i Hercegovini.
6. ari Emir, Treti Tarik, ari emso,
Mujezinovi Osman: Istraivanja tetnog
djelovanja
raka
jele
Melampsorella
caryophyllacearum (DC.) J. Schrt. na prostoru
srednje Bosne.
7. Zahirovi Kenan, Mujezinovi Osman: Utjecaj
mehanikih oteenja stabala na zdravstveno
stanje i kvalitete proizvedene drvne mase na
podruju Varea.
8. Demirovi
Nermin,
Dautbai
Mirza,
Mujezinovi Osman: Utjecaj debljine kore i
drvnog materijala na aktivnost malog smrinog
potkornjaka (Pityogenes chalcographus L.).
Slika 1. Sekcija Integralna zatita uma
Slika 2. Samira Smailbegovi, dipl. ing. um. i prof. dr. sc.

Milan Glava
prof. dr. sc. Milan Glava

98
Azer Jamakovi
STUDIJSKE POSJETE
STUDIJSKE POSJETE
NASTAVAK BILATERALNE SARADNJE UMARSTAVA
REPUBLIKE TURSKE I BOSNE I HERCEGOVINE
U periodu od 28. septembra do 02. oktobra
2014. godine delegacija Udruenja inenjera
i tehniara umarstva Federacije Bosne i
Hercegovine boravila je u Generalnoj direkciji
za umarstvo Republike Turske. Cilj posjete bio
je unaprijeenje bilateralnih odnosa umarstava
Turske i Bosne i Hercegovine, a na osnovu Memoranduma o saradnji, potpisanog 2010. godine.
Bosanskohercegovaku
delegaciju
su
inili: doc. dr. Ahmet Lojo - predsjednik UIT
FBiH, Samir Alikadi, dipl. ing. um. direktor
umarstva Prenj d.d. Konjic, Nevres Alispahi,
dipl. ing. um. izvrni direktor KJP Sarajevo
ume d.o.o. Sarajevo i lan Predsjednitva UIT
FBiH, Sead Ali, dipl. ing. um. struni saradnik
u Upravi za umarstvo KS i lan Predsjednitva
UIT FBiH, Azra osovi, MA. um. projektant u
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo i prevodilac
tokom boravka u Turskoj i Azer Jamakovi, dipl.
ing. um. sekretar UIT FBiH.
Delegacija je sa Meunarodnog aerodroma
Sarajevo krenula 28. septembra, preko Istanbula
za Ankaru, te je uz viesatno ekanje u Istanbulu,
zbog olujnog vremena koje je zahvatilo ire
podruje Istanbula, stigla u Ankaru, tek 29.
septembra u ranim jutarnjim satima.
29. septembra bh. delegaciju je primio

direktor Sektora za meunarodnu saradnju,
obuku kadrova i istraivanja dr. Ahmet Ipek.
Nakon to su sa obje strane sumirani dosadanji
projekti i zajednike aktivnosti, razgovarano je i
o poplavama i klizitima koje su pogodile Bosnu
i Hercegovinu, te problemima sa kojim su se
susrela preduzea umarstva tokom perioda
obilnih kia koje su prouzroile ove pojave.
Dalje se razgovaralo o tehnikim detaljima
finalizacije projekta Park ume Prijateljstva u
Sarajevu, koji je ve dui period bio na stand by
aranmanu, te je istaknuta odlunost sa Turske
strane, da aktivnosti na realizaciji projekta krenu
u finalizaciju najkasnije do mjeseca maja 2015.
godine. Takoer pruena je podrka za nastavak
edukacije kadrova iz protivpoarne zatite uma,
te i drugi vidovi edukacije koji e naknadno biti
utvreni, te se na kraju razgovaralo o prijedlogu
realizacije tri projekta tj. finalizaciji projekta Park
ume Prijateljstva, te pokretanju aktivnosti
na realizaciji projekata Monitoringa umskih
poara na podruju FBiH i Formiranju mobilne
umarske protivpoarne jedinice na teritoriji
FBiH. Takoer, otvorene su i teme za poetak
saradnje iz nauno istraivake oblasti dviju
drava. Sastanku kod direktora
Ahmeta Ipeka, prisustvovali
su i dr. Mahir Kuuk iz UNDP-a
Turske, te Iik Takiran, Aje
Ajata, Umit Turhan i Erdoan
irin iz generalne direkcije
Turskih uma.
Nakon prijema kod dr.
Ahmeta Ipeka, imali smo i
zakazani sastanak sa generalnim direktorom Generalne
direkcije za umarstvo Republike Turske, gospodinom
Ismailom Uzmezom. Nakon
kraeg upoznavanja sa generalnim direktorom, prezentirani su detalji razgovora sa
Slika 1. Sastanak sa dr. Ahmetom Ipekom
99
Azer Jamakovi
NASTAVAK BILATERALNE SARADNJE UMARSTAVA REPUBLIKE TURSKE I BOSNE I HERCEGOVINE
Slika 2. Prijem kod generalnog direktora Ismaila Uzmeza
dr. Ahmetom Ipekom i dogovoreni prijedlozi

projekata, kao i teme dalje saradnje u oblasti
umarstva bratskih zemalja. Generalni direktor
je podrao prijedloge projektnih aktivnosti, te
istakao da je prioritet svih prioriteta zavretak
projekta Park ume, uz vrsto obeanje poetka
realizacije projekta najkasnije do maja 2015.
godine.
Nakon toga objasnio je da je do zastoja na
projektu dolo zbog odreenih administrativnih
problema koje su sprijeile brzu realizaciju navedenog projekta. Naglasio je da e finalizacija
projekata Park ume biti rjeena od strane ge-
Slika 3. Generalni direktor Ismail Uzmez i predsjednik

Udruenja doc.dr. Ahmet Lojo
Slika 4. Zajednika fotografija sa generalnim direktorom

Ismailom Uzmezom
100
Azer Jamakovi
STUDIJSKE POSJETE
Slika 5. Fuat anal tokom prezentacije
Slika 6. Prezentacija aktivnosti Sektora za borbu protiv

umskih poara - Mithat Ate
Slika 7. Predah za zajedniku fotografiju sa kolegama u

protivpoarnom sektoru
101
neralne direkcije uz asistenciju TIKA-e,

te da emo vrlo brzo biti upoznati sa
procedurama oko finalizacije ovih
aktivnosti. Direktor nas je upoznao
i sa informacijom da je generalna
direkcija trenutno smjetena u tri
zgrade koje se rentaju u Ankari, jer je
na lokaciji gdje je ranije bila direkcija,
trenutno u finalizaciji izgradnja
rezidencije predsjednika Republike
Turske. Generalna direkcija trenutno
izvodi radove na izgradnje vlastite
zgrade u Ankari, veih gabarita, kako
bi na jednom mjestu bile smjetni svi
zaposlenici generalne direkcije.
Nakon sastanka sa generalnim direktorom uprilien nam je sastanak
u Sektoru za nedrvne umske proizvode, gdje nam je domain bio
Fuat anal, direktor sektora. On nas
je upoznao sa djelatnou sektora i
trenutnim aktivnostima, te o detaljima i mogunostima meusobne saradnje. U toku sastanka je upriliena i
prezentacija dosadanje bilateralne
saradnje, koju je prezentirao kolega
Sead Ali.
U toku veeri generalni direktor
Ismail Uzmez je organizirao sveanu
veeru za nau delegaciju.
Azer Jamakovi
NASTAVAK BILATERALNE SARADNJE UMARSTAVA REPUBLIKE TURSKE I BOSNE I HERCEGOVINE
Slika 8. Fotomonografija ume BiH u rukama Ali Fuata

Unala, zamjenika generalnog direktora Turskih uma
Slika 9. Ibrahim anli (lijevo) - direktor Sektora za

informacione tehnologije
Slika 10. Doc. dr. Ahmet Lojo i Halis Omur tokom razmjene
prigodnih poklona
102
30. septembra u jutarnjim satima

odrali smo sastanak sa Mithatom
Ateom direktorom Sektora za borbu
protiv umskih poara, a nakon toga su
nam upriliili prezentaciju najnovijih
tehnologija koje se primjenjuju
u borbi protiv umskih poara uz
prezentaciju i dva nova helikoptera
koja su nabavljena od amerike
vojske i specijalno prilagoena za
potrebe Turskih uma u borbi protiv
umskih poara. U toku prezentacije
pridruio nam se i kolega Nuretin
Dogan, koji je vodio protivpoarnu
obuku za bh. umare 2013. godine
u Meunarodnom protivpoarnom
centru u Antaliji.
Nakon diskusije i razmjene
korisnih informacija po pitanju borbe
protiv umskih poara zaputili smo se
kod zamjenika generalnog direktora
Ali Fuata Unala, koji nije krio svoju
ljubav prema Bosni i Hercegovini,
istiui nekoliko puta u toku njegovog
izlaganja i predstavljanja. Poslije
sastanka kod zamjenika generalnog
direktora uprilien nam je sastanak
i sa Ibrahimom anlijem direktorom
Sektora za informacione tehnologije,
gdje nam je nakon kraeg izlaganja
i upoznavanja, zajedno sa svojim
saradnicima prezentirao primjenu
savremenih tehnologija u umarstvu
Republike Turske.
Nakon toga uprilien nam je
sastanak sa Halisom Omurom
direktorom Sektora za uzgajanje
uma. Kolega Halis nam je sa svojim
saradnicima prezentirao aktivnosti
sektora na ijem je elu, te je
nakon razmjene prigodnih poklona,
zvanino bio zavren program za ovaj
dan.
01. oktobra smo imali sastanke
sa Kenanom Akjuzom i Rustemom
Kiriem direktorima Sektora za
prodaju i marketing i Sektora za
planiranje i gazdovanje umama.
Nakon upoznavanja i prezentacija
Azer Jamakovi
STUDIJSKE POSJETE
Slika 11. Kolega Rustem Kiri sa saradnicima
Slika 12. Sastanak sa Kenanom Akjuzom direktorom

Sektora za prodaju i marketing
Slika 13. Hanifi Avi - direktor Generalne direkcije za borbu

protiv desertifikacije i erozije
Slika 14. Sa prijema u Generalnoj direkciji za borbu protiv

desertifikacije i erozije Republike Turske
pojedinih sektora zavrili smo zvanino protokolarne aktivnosti sa Generalnom direkcijom za

umarstvo Republike Turske.
Nakon toga sastali smo se sa Hanifi Avijem
generalnim direktorom Generalne direkcije za
borbu protiv desertifikacije i erozija Republike
Turske, koji je u svom izlaganju istakao zahvlanost
umarima BiH, koji su dali puni doprinos i svu
raspoloivu pomo njihovom petolanom
ekspertnom timu, koja je nakon poplava boravio u
BiH, kako bi napravili izvjetaj za Vladu Republike
Turske o stanju nakon poplava i nainima
pomoi narodu i institucijama BiH. Sastanku je
prisutstvovao zamjenik generalnog direktora
Ismail Belen, inae na dugogodinji poznanik i
prijatelj, kao i dio kolega koje su boravile u BiH

nakon poplava.
Nakon razmjene prigodnih poklona, kolega
Ismail Belen nam je zajedno sa svojom suprugom
i dijelom kolega iz Turskih uma upriliio posjetu kulturno-historijskim znamenitostima
Ankare, gdje smo izmeu ostalog obili Ataturkov
mauzolej i kompleks Hadi bajramove damije,
inae najstarije damije u Ankari.
U etvrtak 02. oktobra smo iz hotela Mostar
u Ankari, gdje smo bili smjeteni, zaputili se
na aerodrom u Ankari, te preko Istanbula,
krenuli za Sarajevo, gdje smo i stigli u kasnim
poslijepodnevnim satima, te se nakon pozdrava
zaputili svojim domovima.
103
Mirzeta Memievi
STUDIJSKO PUTOVANJE U NJEMAKU U PERIODU 05. - 11. 10. 2014. GODINE
STUDIJSKE POSJETE
STUDIJSKO PUTOVANJE U NJEMAKU
U PERIODU 05. - 11. 10. 2014. GODINE
U organizaciji Udruenja inenjera i tehniara
umarstva Federacije Bosne i Hercegovine, 20
kolega iz preduzea i institucija umarstva FBiH iz
JP Bosanskohercegovake ume, KJP Sarajevo
ume d.o.o., JP ume Tuzlanskog kantona
d.d., JP PD ZDK d.o.o., JP Bosanskopodrinjske
ume d.o.o., PD Srednjebosanske ume
d.o.o., GD Hercegbosanske ume d.o.o.,
Uprave za umarstvo kantona Sarajevo i
Ministarstva za umarstvo, poljoprivredu,
vodoprivredu Srednjebosanskog Kantona i tri
profesora umarskog fakulteta Univerziteta
u Sarajevu uestvovali su u studijskoj posjeti
umarstvima dvije Njemake pokrajine Hessen i
Baden Wuertenberg (umarstva: Hessen Forst i
Forst BW) u periodu od 05. do 11. oktobra 2014.
godine. U okviru posjete tri dana smo proveli u
pokrajini Hessen (okolina Frankfurta) i dva dana u
pokrajini Baden Wrttenberg (okolina tutgarta).
Voa puta bio je predsjednik Udruenja doc. dr.
Ahmet Lojo, tehnika podrka Jamakovi Azer,
dipl. ing. um, a prevodilac Smailbegovi Samira,
dipl. ing. um.
Okvirne teme posjete su bile:
1. Tranzicija sistema gazdovanja
od primjene golih sjea na
velikim povrinama ka raznodobnim mjeovitim umama.
Uspjesi i iskustva u tehnologiji
rada, koritenja mehanizacije,
iare, sistem planiranja gazdovanja, sadraj i vrste ureajnih
planova.
2. Koritenje aplikacija, uslova i
kriterija odrivog gazdovanja
umama, obim i vrste teta u
umama.
3. Iskustva primjene razliitih tehnologija rada u iskoritavanju
uma i ekonomski efekti, kao
i tete pri koritenju razliitih
tehnologija rada.
4. Prostorna podjela uma.

5. Primjena savremenih tehnologija pri prijemu i
otpremi umskih drvnih sortimenata.
6. Iskustva u postupanju po smjernicama umsko
razvojnih tipova uma. Definicija i taan omjer
smjese (Waldentwicklungstypen).
7. Cikloni i klizita - preventiva.
8. Nedrvni umski proizvodi.
9. Koritenje biomase za proizvodnju energije.
U nedjelju 05. 10. 2014. godine u 05:00 sati
krenuli smo iz Sarajeva ispred Zemaljskog muzeja
BiH, te u veernjim satima stigli u Passau, gdje
smo prespavali u hotelu Dreiflssenhof.
U ponedjeljak, 06. 10. nastavili smo put do
grada Hanau (kod Frankfurta), gdje smo se
smjestili u hotel Arcadia.
U utorak, 07. 10. iz Hanaua odlazimo u
Bdingen, gdje nas je doekao dugogodinji
prijatelj bosanskohercegovakih umara, gospodin Wolfgang Busch sa svojim kolegama iz
Hessen Forst.
Tu nas je takoer doekao i gospodin Hartmut
Langlitz, jedan od inicijatora izgradnje toplane na
drveni ips, koja je bila prva tema.
Slika 1. Hartmut Langlitz tokom prezentacije naina

iskoritavanja drvenog ipsa u toplifikaciji objekata
104
Mirzeta Memievi
STUDIJSKE POSJETE
Komunalna stanica za zagrijavanje na

drveni ips, toplana Ortenberg Bergheim,
Energetsko selo
Gospodin Langlitz nam je odrao vrlo zanimljivu
i obuhvatnu prezentaciju o nainu iskoritavanja
drvenog ipsa u toplifikaciji objekata, izgradnji
toplane, nainu odravanja i uoavanja kvarova.
Slika 2. Zajednika fotografija ispred Komunalne stanice

Ortenberg Bergheim
Ovo energetsko selo projektirano je i opsluuje

100 kua. Ukupna investicija je 3 miliona eura,
od ega su domainstva uestvovala u iznosu
od 6.000 eura, a ostatak su kreditna sredstva,
koja opet otplauju domainstva u vidu plaanja
grijanja. Isplativost ovakvog projekta je vrlo jasna:
ukupno petnaest godina od poetka rada toplane,
domainstva koja su ukljuena u ovaj projekt
plaaju grijanje po cijeni kao i domainstva koja
nisu u ovom sistemu (u cijenu je ukljuena i
otplata kredita sa pripadajuim kamatama), a
nakon 15 godina, koliko traje otplata kredita,
cijena grijanja e im biti viestruko nia.
Ovo bi mogla biti vrlo korisna ideja za
pokretanje, odnosno zaivljavanje grijanja na
biomasu. Ovako jasno predstavljena raunica bi

ponukala mnoga domainstva za uestvovanje u
projektima grijanja na biomasu, to bi podstaklo
otvaranje fabrika za proizvodnju, iskoritavanje
resursa koji uglavnom propada u umi, pilanama
i slino, ili se u vrlo malom procentu iskoritava,
a takoer bi podstaklo i potrebu za istraivakim
projektima.
to se tie cijene ogrjevne sirovine, kubik

sjeke za toplanu je u prosjeku 27 eura i zavisi
od kvaliteta materijala. Poreenja radi, prostorni
metar izraenog ogrjeva je 75 eura, a granjevina i
celuloza u umi 25 eura.
Primjena zatite prirode, certificiranja
i mehanizirane sjee drveta
Vidjeli smo rad harvestera. Harvesteri, kao
i forwarderi koje smo vidjeli naredni dan, su
opremljeni trakama, gusjenicama, koji se stavljaju
na tokove i minimiziraju oteenja tla.
Pokazni harvester je bio John Deere 70E,
snage 300 KS, i kapaciteta 400 kg do 10 tona, sa
dnevnim uinkom 200-250 m3.
Specifinost harvestera je da voza dobije
specifikaciju eljenih sortimenata koje je naruio
105
Mirzeta Memievi
Slika 3. Uvodna izlaganja kolege Wolfganga Busch-a

o saradnji sa umarima BiH i prezentacija preduzea
Hessen Forst
Slika 4. Prezentacija Wood Tracker ureaja
kupac i on ih na licu mjesta tako ree. GPS zabiljei

gdje lee trupci.
Cijena kotanja ove maine je priblino 500.000
eura, a 50.000 do 60.000 eura je cijena vitla koje
se dodatno kupuje radi stabilnosti maine, a

nekad i radi samog izvlaenja.
Cijena kotanja sjee i izvoza sa ovom mainom
je 25 eura/m3, to je neto vie od ostalih
sredstava (prosjeno 16 eura), ali je zatita tla i
okolnih stabala na mnogo viem nivou.
Vidjeli smo na terenu da granjevina ostaje u
umi. Na pitanja zato je tako, odgovorili su da je
to zbog pjeane podloge, pa granjevina titi tlo.
Meutim, u svim sastojinama u koje smo uli, kao
i onim koje smo vidjeli u vonji, primijetili smo
da se ne uspostavlja umski red na nain kako se
to kod nas radi. Kod nas inspekcije kanjavaju za
neprovoenje umskog reda, dok oni tvrde da
po projektu Natura 2000, kao i certificiranju po
FSC sistemu certificiranja, mrtva dvne masa treba
ostati u umi, panjevi se ne koraju i grane ne slau.
Znaajno je da oni posjeduju katastar vlasnika
povrina u pojasu 100 m od ume. Na kartama
se nalaze sve sastojine koje se nalaze u blizini
puteva.
Pomou GIS tehnologija prave, kod nas bi se
moglo nazvati karte transportnih mogunosti
ili karte prohodnosti puteva, gdje se unose
sva mogua ogranienja prilikom transporta,
uz alternativne pravce koji se koriste u sluaju
zapreke na eljenom putu, to omoguava
saznanja o najjednostavnijem nainu izvoza
drveta iz ume. Ovakve karte nude na prodaju
vlasnicima privatnih uma, kao i privatnih firmi za
iskoritavanje uma.
Otprilike 10 % ukupne povrine su putevi, a
90 % produktivnog zemljita. Razmak izmeu
traktorskih vlaka u etinarskim umama iznosi 20
m, a u liarskim (uglavnom bukovim) 40 m.
Takoer prave i karte osjetljivosti zemljita,
na kojim uz pomo pokazatelja vrste zemljita,
matine podloge, nagiba terena, prisutnosti
vegetacije i sl. dobijaju pokazatelje sa kojim
mainama se moe ulaziti u podruje.
Obzirom da se radi o opasnom zanimanju, u
kojem i pored svih mjera predostronosti esto
dolazi do povreda, i da se one esto deavaju
na nepristupanim terenima, bez signala za
telefonske pozive, da bi povrijeeni mogli to
prije dobiti ljekarsku pomo i stii u bolnicu,
umjesto starog spasilakog atlasa sada su izradili
digitalnu kartu uz pomo koje pomo moe lake
nai povrijeenog, i na kojoj se nalaze sve znaajne
take u umi. Nastoji se da se ekipe sastoje od tri
106
Mirzeta Memievi
STUDIJSKE POSJETE
radnika, ukoliko je jedan povrijeen

jedan kolega ostaje s njim da mu prui
pomo, a drugi odlazi do najblieg
mjesta sa signalom i poziva broj 112,
i onda dolaze vatrogasci, hitna pomo
i sl., koji uz pomo digitalnih karata
lake nau povrijeenog.
Takoer se, u sklopu mjera zatite
prirode, velikim slovom H obiljeavaju
habitatna stabla, koja su zatiena
od sjee sve dok ne predstavljaju
opasnost od ruenja, na kojima
se gnijezde ptice ili su znaajne za
opstanak drugih ivotinja.
Prevencija od krae drveta uz
pomo Wood Tracker ureaja
(GPS i SMS)
Radi se o GPS ureaju koji se
ugradi u drvo, koji ima programiranu
rutu kojom se drvo treba prevoziti.
Ukoliko doe do veeg odstupanja
od predviene rute, ovaj ureaj
alje signal drugom ureaju, te se
uz pomo koordinata ukradeno
drvo moe pronai. Obzirom da bi
ugraivanje ureaja u svako pojedino
stablo/posjeeno drvo, bilo vrlo skupo
i praktino nemogue, ovaj metod
se koristi samo za zaplaivanje
kradljivaca, jer su kazne vrlo visoke
pa ne ele biti otkriveni. Iako govore o
ovom problemu, on nije ni blizu tako
izraen kao u Bosni i Hercegovini i
uglavnom dolazi do krae ogrjevnog,
a srazmjerno rijetko tehnikog drveta.
Slika 5. Nemjerljiv doprinos kolegice Samire Smailbegovi

(u sredini) koja je bila zvanini prevodilac
Slika 6. Cjepanja ogrjevnog drveta na terenu
Upravljanje izvlaenjem drveta uz

pomo GPS NAVLOG navigacije
Usluga hitnih poziva u umi i
ouvanje prirode
U srijedu, 08.10.2014. bili smo
u posjeti Privatnoj umskoj upravi
Constantia Forst.
Radi se o privatnom vlasniku uma,
koji je kupio od aristokratije veliki
posjed (ukljuujui i kuu iz 17. vijeka
u kojoj se sad nalaze kancelarije firme)
Slika 7. Prijem u Constantia Forst
107
Mirzeta Memievi
i u skladu sa zakonskim propisima samostalno gospodari umama. Hessen

Forst nema nikakve nadlenosti nad
ovim umama, osim to u sluaju primijeenih nepravilnosti moe obavijestiti
Regierungsprsidium Darmstadt, koji pokriva pokrajinu Hessen.
Harvester za strme padine u akciji.
Ono to je posebno zanimljivo je to
kako se uz pomo traka i gusjenica titi
tlo. U nastavku je i skenirana broura
Spuren im Wald (Tragovi u umi)
koju smo dobili. Interesantna je i
vrlo lahko upotrebljiva ideja da se na
obinom papiru A4 formata naprave
ilustracije poruka koje elimo poslati,
kako kolegama tako i laicima za nau
oblast.
Slika 8. Harvester John Deere 70E
Slika 9. Moderna vjetroelektrana u umi, visine 144m,

raspona 112m (umsko zemljite je iznajmljeno za gradnju
vjetroelektrane)
Slika 10. Kolega Simon Boden tokom prezentacije u

Freudenstadt- u (Hessen Forst)
108
etvrtak, 09. 10. 2014.

08:30 - 12:00 Vonja do Nagolda, hotel
Ibis styles
Kontinuirano
gospodarenje umama
U mjestu East - FreudenstadtLauterbad (koordinate 482652
i and 82547) doekao nas je
gospodin Simon Boden iz Hessen
Forst-a i poveo na edukativnu stazu kroz prebornu umu, gdje smo
vidjeli i zanimljive detalje pomou
kojih edukuju posjetioce ume, kao
i struni dio o kontinuiranom gospodarenju. Kad govore o kontinuiranom gospodarenju umama, oni
ustvari govore o prebornim umama.
Mirzeta Memievi
STUDIJSKE POSJETE
Naime, veini je poznato da su u

proteklom vijeku i ranije, Nijemci
dosta promijenili nain gospodarenja
umama, raznodobne ume su golim
sjeama i ponovnim poumljavanjem
veim dijelom pretvorili u jednodobne, koje sada ponovo nastoje to
je mogue vie pribliiti prirodnim
umama. Ciljevi gospodarenja su
uglavnom bliski onima koje i mi u
umskogospodarskim osnovama postavljamo, posebno imajui u vidu
princip kontinuiteta produkcije i
princip kontinuiteta prihoda. Snimanje taksacionih elemenata se takoer provodi na slian nain kao
kod nas, osim razlike u bonitiranju
stabala (nije bilo vremena da objasne nain bonitiranja), a jedina
znaajna, ali presudna razlika, je u
tome to u Njemakoj nema pritisaka
na umarstvo u smislu uzimanja
sredstava iz umarstva kao kod nas.
Tako nae kolege umarski strunjaci
u Njemakoj imaju veu slobodu
odluivanja u umi, uz potivanje osnovnih postulata umarske struke,
kao i dosta veu mogunost eksperimentiranja sa pojedinim zahvatima
u umi.
Odrivo koritenje uma
Novi Razvojni tipovi uma
Slika 11. Topla dobrodolica efa radilita Kerlheinz

Schwab-a
Slika 12. Prezentacija rada sa harvesterom
Dvije teme u kojima se potvrdilo da

je bosanskohercegovako umarstvo
vrlo slino njemakom.
Petak, 10.10.2014.
Mjerenje energetskog drveta
Tehnika sjee u kontinuiranoj
(prebornoj) umi na obroncima
i odrivo koritenje resursa tla
Nakon to smo posjetili lokaciju
na kojoj smo vidjeli prezentaciju rada
teke maine za izvlaenje drveta,
koja pravi veoma male tete na tlu
Slika 13. Forwarder
109
Mirzeta Memievi
Slika 14. Slikovita prezentacija kolege Siegmar Lelek-a o

utjecaju tekih maina na tlo
obzirom na svoju teinu, vidjeli smo i vrlo slikovitu

prezentaciju kako se uz pomo smanjivanja pritiska u tokovima, te gusjenica i traka za tokove
smanjuje pritisak na tlo, to je mogue dovesti
do nivoa kao da ovjek svojom teinom preko
dodirne povrine stopala vri pritisak na tlo.
Takoer smo i posjetili umarski muzej u privatnom vlasnitvu, u kojem se nalaze razliita sredstva
za rad u umarstvu od najstarijih do najmodernijih.
U Subotu 11. 10. 2014. godine smo krenuli za
Bosnu i Hercegovinu, te smo u ranim jutarnjim
satima 12. 10. 2014. godine stigli u Sarajevo.
Tekst:
mr. sc. Mirzeta Memievi
Fotografije:
110
Florijan Glavoevi
IZ STUDENTSKIH DANA
IZ STUDENTSKIH DANA
EKSKURZIJA APSOLVENATA UMARSKOG FAKULTETA U
SARAJEVU 1975. GODINE U MAARSKU, EHOSLOVAKU,
AUSTRIJU, SLOVENIJU I HRVATSKU
Tokom mjeseca juna 1975. godine, tadanji
prodekan za finansije umarskog fakulteta u
Sarajevu prof. dr. Sead Izetbegovi, obratio se
pismom pojedinim organizacijama umarstava
u Bosni i Hercegovini sa molbom da novano
pomognu studijsko putovanje apsolvenata
umarstva, generacije 1975., a koje bi vodili prof.
dr. Konrad Pintari i prof. dr. Boidar Kului.
umarstva koja novano pomognu, mogu poslati
svoje predstavnike na ovo putovanje.
Novanu pomo poslali su umarstvo
Sebei Travnik i uputili Antu Elijaa, dipl. ing.
um. direktora umarstva i Florijana Glavoevia,
dipl. ing. um. efa umarije Busovaa. Iz
Koprivnice na put je krenuo direktor umarstva
Sead Hadiabdi, dipl. ing. um. i Anto utura,
um. teh. Iz Gostovia Zavidovii na put su
krenuli ef Rasadnika epe Boko Anti, dipl.
ing. um. i ef umarije epe Abdulah Sorgu,
dipl. ing. um., iz umarstva Fojnica na put
je krenuo Devad Kubat, dipl. ing. um., a iz
umarstva Klju Marko Brki, dipl. ing. um.,
te iz umarstva Pale Budimir Bojovi, dipl. ing.
um., a na put je krenulo i oko 30 apsolvenata
generacije 1975. godine.
Relacija putovanja bila je: Sarajevo Zenica
Bosanski Brod Osjek Maarska ehoslovaka
Austrija Slovenija Hrvtaska i povratak u
Bosnu i Hercegovinu.
Po prelasku maarske granice na putu Harkanj
Dunajvaro obili smo jedan manji rasadnik na
plastenicima, gdje se uzgajaju sadnice u kasetama
(Slika 1.). Dalje smo produili prema Budimpeti,
gdje smo sa Budima vidjeli Petu, kao na dlanu.
Otuda naziv Budimpeta sa ogromno rijekom
Dunavom, maarskim Parlamentom, trgom sa
spomenicima, te produili ka zapadu na Balaton
jezero (Maari kau nae more), te su se najhrabriji
kratko i okupali (Slika 3.). Tokom veeri stigli smo u
grad opron u kojem je jedini umarski fakultet u
Maarskoj u blizini Austrijske granice. Prespavali
smo u Studentskom domu umarskog fakulteta,
te u jutarnjim satima uputili se ka ehoslovakoj
Slika 1. Rasadnik u Maarskoj (Harkanj Dunajvaro)

Plastenika proizvodnja Picea pungens u Humograf
kasetama koje se sade u zemlju sa sadnicom, te se kasnije
razlau u zemlji i slue kao gnojivo korijenu sadnice. Na
snimku: Anto Elija, dipl. ing. um. - direktora umarstva
Sebei i Florijan Glavoevi, dipl. ing. um. - ef
umarije Busovaa.
Slika 2. Maarska dvogodinje sadnice Pinus nigricans

spremne za jesenju sadnju sa golim korijenom. Na snimku:
Florijan Glavoevi razgleda sadnice - 01.07.1975. godine.
111
Florijan Glavoevi
U MAARSKU, EHOSLOVAKU, AUSTRIJU, SLOVENIJU I HRVATSKU
Slika 3. ehoslovaka obilazak

rasadnika sadnica etinara i liara. Na
snimku: Florijan Glavoevi, profesor
Konrad Pintari, Devad Kubat i Ante
Elija.
Slika 4. Brno profesor sa ureivanja

uma umarskog fakulteta iz Brna,
objanjava znaaj jednodobne sastojine smre sa prevodiocem gospoicom Osom i profesorom Konradom
Pintariem.
Slika 5. Brno uniformisani lugari

ehoslovake u pratnji apsolvenata
umarskog fakulteta iz Sarajeva sa
kolegom Antom Elijaem.
112
Florijan Glavoevi
IZ STUDENTSKIH DANA
u prvi grad Bratislavu, te uz krae

zadravanje u centru grada krenuli za
Brno na spavanje u hotel Moravu.
Sutradan smo obili umarski
fakultet, te sa profesorima bili na
terenu u pregledu jednodobnih
sastojina na povrini od 5 dunuma,
te su nam pokazali i mali rasadnik sa
sadnicama bukve. U popodnevnim
satima kupovali smo umarske suvenire, privjeske, znake i ostalo iz lovakih radnji. Drugu no prespavali
smo u Studentskom domu umarskog
fakulteta, te sutradan rano krenuli
smo za Prag, glavni grad ehoslovake.
Tokom sutranjeg dana obili smo
znamenitosti Praga, glavnu ulicu, trg,
robnu kuu koju su gradila jugoslovenska preduzea, katedralu iz ijeg
sata svaki sat se smjenjuju patuljci, to
je vrlo interesantno turistima.
Na Karlovom mostu ispod kojeg
tee rijeka Vltava, napravili smo vie
snimaka, a na kraju mosta sa lijeve
strane bila je ambasada Jugoslavije
(Slika 8., 9. i 10.) sa tadanjim ambasadorom Vlajkom Begoviem, mlaim
bratom naeg profesora Branislava
Begovia sa iskoritavanja uma, a koji
je od 1927. do 1929. godine bio ef
umarije Busovaa.
Drugog dana obili smo dvorac
Konopite, ljetnu rezidenciju prestolonasljednika Ferdinanda (Slika 11.),
a koji je ba iz tog dvorca otiao za
Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na
posmatranje vjebi-manevara austrougarske vojske. Po zavretku vjebe
otputovao je sa suprugom Sofijom
u Sarajevo, gdje je bio smjeten u
rezidenciju Konak, te mu je naveer
prireena sveana veera.
Sutradan je planiran obilazak Sarajeva, Baarije, Vijenice, te je na
obali Miljacke na njega izvren atentat
od strane Gavrila Principa.
Narednog dana produili smo na
Karlove Vari, obili smo park - arboretum, te kuali mineralnu vodu iz
Slika 6. Profesor Boidar Kului i apsolventi pomno

sluaju predavanje profesora ureivanja uma iz Brna.
Slika 7. Prag Karlov most na rijeci Vltavi. Na snimku:

Abdulah Sorgu, Anto Elija, Boko Anti i Florijan
Glavoevi.
Slika 8. Prag pred ambasadom Jugoslavije.
113
Florijan Glavoevi
U MAARSKU, EHOSLOVAKU, AUSTRIJU, SLOVENIJU I HRVATSKU
Slika 9. Na vidikovcu sa panoramom Praga. Na snimku:

Marko Brki, Florijan Glavoevi, profesor Konrad Pintari
i Anto Elija.
Slika 10. Konopite ispred ljetne rezidencije dvorca u

Konopitu. Na snimku: Ante Elija, Anto utura i Sead
Hadiabdi.
114
specijalnih sudova (kao mali ibrici), te

iste ponijeli kuama.
Sutradan smo krenuli ka Plzanju,
poznatom gradu po uvenim pivnicama, koje proizvode uvena svjetla
i tamna piva u velikim litarskim kriglama. Narednog dana krenuli smo
za Austriju, odnosno glavni grad
Be. Tu smo prespavali, a sutradan
smo obili gospodsku ulicu, kupovali
vrlo interesantne suvenire, obili
katedralu, obalu Dunava, te dvorac
embrun, uven po tome to je u
njemu 1962. godine odran sastanak
zbog kubanske krize, izmeu tadanjeg
predsjednika SAD-a Kenedija i SSSR-a
Hruova. Kau da je tada sprijeen
nastanak Treeg svjetskog rata.
Po obilasku dvorca sa svim
vrijednim eksponatima obili smo
okolinu dvorca sa ukrasnim vrtovima,
sa raznobojnim cvijeem, te u blizini i
zoloki vrt (Slika 12., 13. i 14.).
Kasnije smo obili Prater, te se
zadrali skoro cijeli dan, a atrakcija je
bio ogromni toak sa kabinama koji
se sporo okree, tako da smo mogli
vidjeti panoramu cijelog Bea.
Narednog dana krenuli smo za
Sloveniju, gdje smo obili rasadnik
Menge. Upoznati smo od direktora
Lipovek Matka sa proizvodnjom
sadnog i hortikulturnog materijala, te
sa najveom trunicom, hladnjaom
i magacinskim prostorom i svom
mehanizacijom rasadnika. Direktor
Lipovek i tehniki direktor Panjan Joa
odveli su nas u uveni Arboretum
Voli potok, gdje smo obili
arboretum, te vie staklenika gdje se
proizvodi ukrasno cvijee raznih boja,
te ukrasni sadni materijal sa preko
stotinu vrsta iz cijelog svijeta.
Po nastavku putovanja prema
Varadinu svratili smo u Arboretum
Opeka sa dvorcem grofa Bombelesa
u kome je smjetena uvena vrtlarska
kola, a svako stablo u arboretumu
je obiljeeno nazivom na latinskom i
naim nazivom.
Florijan Glavoevi
IZ STUDENTSKIH DANA
Sutradan smo obili uveno

groblje u Varadinu (kau meu tri
najureenija groblja u Europi: Be
Pariz pa Varadin) sa ukrasnim ianim
zelenilom najee Thuja Occidentalis.
Iz Varadina smo se uputili ka Zagrebu,
te posjetili Park umu Maksimir, te
sam grad Zagreb sa glavim trgom,
katedralu, stadion Maksimir igralite
Dinama. Dalje nas je putovanje vodilo
ka Jastrebarskom uvenom rasadniku
u Hrvatskoj, gdje nas je direktor dr. Joso
Graan i upravnik rasadnika kolega
Orekovi upoznali sa proizvodnjom
sadnog umskog materijala kao i
proizvodnjom cvijea i hortikulturnog
sadnog materijala. Po zavretku
obilaska rasadnika Jastrebarsko
krenuli smo u Bosnu svojim kuama.
U autobusu smo zakljuili da je ovo
bilo lijepo, ugodno i korisno putovanje
i da e veini koristiti u daljem
radu na svojim radnim mjestima,
te su uesnici zahvalili profesorima
Konradu Pintariu i Boidaru Kuluiu
na dobrom i korisnom organizovanju
ovog putovanja, te da posebno prenesu zahvalnost dekanu prof. dr.
Seadu Izetbegoviu na angairanju
oko iznalaenja novanih sredstava da
bi ovo putovanje moglo biti i izvedeno.
Slika 11. Ispred dvorca embrun Be. Na snimku:

Prevodilac, Florijan Glavoevi, Boidar Kului, Ante
Elija. ue: Budimir Bojovi, Boko Ani i n.n.
Slika 12. Iza dvorca embrun, veliki ureen park sa

mnotvom ukrasnog cvijea i spomenikom u pozadini na
brijegu.
Florijan Glavoevi, dipl. ing. um.
115
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
BORISLAV MII, dipl. ing. um.
(1934. 2014.)
Sredinom ljeta 2014. godine, 11. avgusta,

preminuo je, poslije due bolesti, na kolega
Borislav Boro Mii. Sahranjen je na groblju Bare
u Sarajevu. Boro je pripadao generaciji umarskih
strunjaka koji je svojom ljubavi prema umama
i umarskoj struci i ljudskim karakteristikama
ostao u sjeanju brojnih umarskih inenjera i
umarskih tehniara u Bosni i Hercegovini.
Roen je na sjeveru Bosne, u Ugljeviku, 1934.
godine. U rodnom mjestu je zavrio osnovnu
kolu, poslije koje se upisao na umarsku tehniku
kolu u Banja Luci. Po okonanju ove kole upisao
je studij umarstva na Poljoprivredno-umarskom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek
umarstva. U toku studija Odsjek umarstva na
pomenutom fakultetu je prerastao u umarski
fakultet na kojem je diplomirao 1961. godine.
Kao diplomirani inenjer umarstva zaposlio
se u Fakultetskom oglednom dobru Igman, gdje
je radio na razliitim poslovima u umarstvu,
posebno u oblasti uzgoja i zatite uma. Po

rasformiranju odnosno transformaciji ovog
oglednog dobra radio je u umarstvu Bjelanica
Hadii, gdje je vodio referat uzgoja i zatite
uma. Meu brojnim aktivnostima organizirao je
helikoptersku primjenu herbicida u zatiti umskih
kultura, to je bila prva akcija ove vrste. Sa ovog
radnog mjesta biran je za tehnikog direktora
umarstva Bjelanica Hadii i na ovoj dunosti
je, bogatim znanjem i iskustvom, uspjeno
rukovodio ovom umarskom institucijom. Sa ovog
radnog mjesta je otiao u penziju, ali nije prekidao
interes za umarsku struku i ostao je rado vien i
voljen meu brojnim umarskim strunjacima. Bio
je radian i skroman, ovjek profesije, govorio je
znam da sam dobar voza, a koliko sam umarski
strunjak neka cijene drugi kroz moja djela.
Hvala mu za ljubav prema umi, umarskoj
struci i uvanju njenog ugleda, neka mu je laka
bosanska zemlja.
prof. em. dr. Vladimir Beus
116
UPUTE AUTORIMA
UPUTE AUTORIMA
asopis Nae ume objavljuje naune/
znanstvene lanke iz podruja umarstva, hortikulture,
zatite prirode, lovstva, ekologije, prikaze strunih
predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl.,
prikaze iz domae i strane strune literature, te vanije
spoznaje iz drugih podruja koje su vezane za razvoj i
unapreenje navedenih podruja. Objavljuje nadalje i
ono to se odnosi na struna zbivanja u u navedenim
podrujima kod nas i u svijetu, podatke i crtice iz
prolosti umarstva, prerade i upotrebe/uporabe
dreveta/drva.
lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju
zbog objavljivanja moraju biti jasno i saeto napisani
na bosanskom/hrvatskom jeziku.
Molimo autore da se pridravaju sljedeeg:
Strukturu naunog/znanstvenog lanka treba
da ine: kratak izvod, o temi lanka najvie do
stranice, uvod, metod rada, analiza podataka i
diskusija, zakljuci, eventualno zahvale, literatura,
saetak.
Nauni/zanstveni i struni lanci u prilogu trebiju
imati saetak (Summary ili Zusammenfassung)
na engleskom ili njemakom jeziku (iz posebnih
razloga na nekom dugom jeziku) podatke i zakljuke
razmatranja. Autori su odgovorni za tanost/
tonost prijevoda na strani jezik. Saetak na
stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 1/2
stranice s proredom na papiru formata A4. Takoer
i svi crtei, fotografije, tabele, grafikoni, karte i sl.
treba da imaju prijevod prateeg teksta na jezik na
kome je pisan saetak.
Za naune/znanstvene radove obavezno je navoenje kljunih rijei (do 5 rijei) navedenih ispod
izvoda.
U uvodu treba napisati ono to se opisuje (istrauje),
a u zakljuku rezultate istraivanja i njihov znaaj.
Opseg teksta moe iznositi najvie 10 tampanih/
tiskanih stranica asopisa sa prilozima (tablice,
slike, crtei...) to znai do 16 stranica sa proredom
1,5 na papiru A4. Samo u izuzetnim sluajevima
Redakcija asopisa moe prihvatiti radove neto
veeg obima/opsega, ako sadraj i kvaliteta tu
obimnost/opsenost opravdavaju.
Naslov rada treba biti kratak i jasno izraavati
sadraj rada. Ako je lanak ve tampan/tiskan ili
se radi o prijevodu, treba u biljeci na dnu stranice
(u fusnoti) navesti gdje, kada i na kojem jeziku je
tampan/tiskan.
Fusnote glavnog naslova oznaavaju se zvijezdicom,
dok se fusnote u tekstu oznaavaju redosljedom
arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice
1.
2.
3.

117
gdje se spominju. Fusnote u tablicama oznaavaju

se malim slovima i navode odmah iza tablica.
Za upotrebljene oznake treba navesti nazive
fizikalnih veliina, dok manje poznate fizikalne
veliine treba posebno objasniti u jednainama/
jednadbama i sl.
Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu
razumljivi i obiljeiti ih brojevima kako slijede.
Sve slike (crtee, karte i fotografije) treba priloiti
odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike,
ime autora i naslov lanka.
Crtee, karte i grafikone treba uredno nacrtati.
Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a
oznake fizikalnih veliina kosim. Fotokopije trebaju
biti jasne i kontrastne.
Poeljno je navesti u emu se sastoji originalnost
lanka i zbog kategorizacije po medunarodnim kriterijima.
Obvezno treba abecednim i hronoloki/
kronolokim redom navesti literaturu na koju se
autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:
ili, . (1990.): Endemine biljke; IP Svjetlost,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo i
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Fabijani, B., Fukarek, P., Stefanovi, V. (1963.):
Pregled osnovnih tipova umske vegetacije
Lepenice; Nauno drutvo BiH, Posebna izdanja,
knjiga III, Sarajevo, pp. 85-129.
Ewald, J. (2004.): On the status of phytosociology
as a discipline; Botanical Electronic News, No. 326.
(www.ou.edu/cas/botany-micro/ben/ben326.html).
Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. ing. ...).
Tekst lanka treba (osim izuzetno), pripremiti s
pomou Microsoft Office Word: veliina slova 12,
pismo: Times New Roman, margine teksta lijeva i
desna 3,17 cm i gornja i donja 2,54 cm.
Potpuno zavrene i kompletne lanke (CD, tekst u
dva primjerka) slati na adresu Urednitva.
Primljeni rad Urednitvo dostavlja recenzentu
odgovarajueg podruja na miljenje u zemlji, a za
znanstvene lanke i recenzentima u inozemstvu.
Primljeni radovi sa prilozima se ne vraaju.
Redakcija asopisa Nae ume

Ul. Zagrebaka broj 20
Zgrada umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.usitfbih.ba
e-mail: info@usitfbih.ba

Šume

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Šume

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADRAJ

RIJE GLAVNOG UREDNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

RIJE GLAVNOG UREDNIKA

Kroz povijesna razdoblja bilo je prisutno sustavno

nestanak prelijepih bosanskih uma, a tko e biti kriv

Kenan Zahirovi, Mirza Dautbai, Osman Mujezinovi

Problematika koju rad istrauje je suenje

Problems that work investigates is the dry

Kljune rijei: potkornjaci, smra, arita, planina

Kenan Zahirovi, M.Sc.um., JP PD ZDK d.o.o. Zavidovii, ul.

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers

U umskim zajednicama koje se odlikuju

Smra u prirodnim mjeovitim sastojinama

Kenan Zahirovi, Mirza Dautbai, Osman Mujezinovi

gljive trulenice sa kojima takoer potkornjaci

glinci) i sekundarne ume jele i smre u pojasu

PODRUJE I CILJ ISTRAIVANJA

Karta 1. Prostorni poloaj objekta istraivanja (odjel 2 i 3

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers

Cilj istraivanja u ovom radu je bio utvrivanje

Pregled povrina na kojima je vrena sjea

Karta 2. Prostorni poloaj arita unutar odjela 2 i 3 GJ

Na osnovu karte 2., moe se konstatovati da je

Kenan Zahirovi, Mirza Dautbai, Osman Mujezinovi

klopki tipa Tajson, te 3 klopke tipa Ekotrap), a

Slika 1 i 2: Metoda agregacionih (populacionih) feromona

Broj postavljenih klopki u odjelu 2 u 2012.

Grafikon 1: Broj ulovljenih potkornjaka u odjelu 2 u

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers

Grafikon 2: Broj ulovljenih potkornjaka u odjelu 3 u

po godinama ulova u odjelima 2 i 3 GJ Gornja

Tabela 1.: Analiza znaajnosti razlika u broju ulovljenih

Kenan Zahirovi, Mirza Dautbai, Osman Mujezinovi

Na osnovu rezultata provedene statistike

godine. Rezultati provedene statistike analize su

Tabela 2.: Analiza znaajnosti razlika u broju ulovljenih

Tabela 4: Broj doznaenih stabala u odjelu 2 u periodu

Tabela 5: Bruto doznaena drvna masa u odjelu 3 u

Tabela 3: Bruto doznaena drvna masa u odjelu 2 u

Nul hipoteza se prihvata

Bruto drvna masa po

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers

Tabela 6: Broj doznaenih stabala u odjelu 3 u periodu

Tabela 7: Izvjetaj o izvrenim umsko-uzgojnim

Iz podataka koji se nalaze u tabelama u broju

Tabela 8: Izvjetaj o izvrenim umsko-uzgojnim

U toku 2014. godine vreno je popunjavanje

Kenan Zahirovi, Mirza Dautbai, Osman Mujezinovi

tete u naim umama nastale kao posljedica

1. Bakke, A., Austra, .,Pettersen, H.: Seasonal

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers

L. und Pityogenes chalcographus L. (Col.,

10. Pernek, M.: Analiza bioloke uinkovitosti

Trodominantne ume bukve, jele i smre

Kljune rijei: strukturne karakteristike, ume bukve

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers

MATERIJAL I METODE ISTRAIVANJA

budu potkrijepljene injenicama, a do kojih se

Podaci koji su bili potrebni za utvrivanje

Slika 1. Raspored primjernih povrina unutar uma bukve

i jele sa smrom. Prilikom potpunog premjera, na

Pored indeksa po Clark & Evans-u, za

Pri emu je:

Vertikalna struktura sastojina predstavljena je