dr.sc.

Ines Duevi

aj
Ria
Juta
Pamuk (djelomino)
Glavne vrste aja koje dolaze na svjetsko
trite su:
Crni aj (Indija, ri Lanka, Indonezija i
Indokina)
Zeleni ili nefermentirani aj (Kina i Japan)
Polufermentirani aj (Tajvan)
Briketirani aj

Surogati aja
aj se proizvodi u 36 tropskih i suptropskih drava, ali etiri
drave (Kina, Indija, Kenija i ri Lanka) proizvode tri etvrtine
svjetskog aja.
Veina kineskog i indijskog aja se konzumira lokalno, dok
je Kenija glavni izvoznik za trite Velike Britanije.

Male promjene u cijenama aja mogu utjecati na ivote
velikog broja ljudi. U Indiji proizvodnja aja zapoljava preko
milijun ljudi dok je 10 milijuna ljudi ovisno o proizvodnji
aja.
U Keniji je 10% populacije zaposleno u sektoru proizvodnje
aja.
U Malaviju izvoz aja ini oko 30% vanjske trgovine, dok u
Ruandi koja proizvodi svega 0,5% svjetskog aja razmjena
aja predstavlja oko 15% ukupnog izvoza.
Sedam vertikalno integriranih kompanija kontrolira
85% proizvodnje aja.

etiri kompanije (Unilever koji proizvodi Lipton i
PG Tips, Tata Tea koja proizvodi Tatley, Van Rees
kompanija za trgovanje ajem i James Finlay
kompanija koja se bavi pakiranjem aja) kupuju
12% svjetskog crnog aja.

Prodaja je takoer koncentrirana. Tri vodee
kompanije za pakiranje aja kontroliraju 60%
trita aja u UK, 67% u Njemakoj i 66% u Italiji.
Oko 40% trine cijene aja zadravaju trgovci i
proizvoai, a jo 40% ide preraivaima,
kompanijama koje pakiraju ajeve i
veletrgovcima koji se nalaze uglavnom u
razvijenim zemljama.

U zemljama uzgajivaima aja oko 15% trine
cijene odlazi na uzgoj, a manje od 1% na plae
radnika na plantaama i farmama.
aj je jedno od najznaajnijih pia u svjetskoj
potronji. U 2011. godini je svjetska trgovina
ajem iznosila oko 4,22 milijuna metrikih
tona.

Kina proizvodi oko jedne etvrtine ukupne
svjetske proizvodnje sa 1,02 milijuna tona
godinje.

U trgovini ajem dominira Rusija sa uvozom od
180,619 tona u 2010. godini.

Izvor: www.idhsustainabletrade.com/site/getfile.php?id=184, pristupljeno 3.9.2013.
Izvor: www.idhsustainabletrade.com/site/getfile.php?id=184, pristupljeno 3.9.2013.
Izvor: www.idhsustainabletrade.com/site/getfile.php?id=184, pristupljeno 3.9.2013.
Izvor: www.idhsustainabletrade.com/site/getfile.php?id=184, pristupljeno 3.9.2013.
Izvor: www.idhsustainabletrade.com/site/getfile.php?id=184, pristupljeno 3.9.2013.
Izvor: www.idhsustainabletrade.com/site/getfile.php?id=184, pristupljeno 3.9.2013.
U 000 US$ Metrikih tona
Kina 1.380.615 1.275.384
Indija 871.615 805.180
Kenija 374.331 345.800
ri Lanka 344.995 318.700
Turska 214.386 198.046
Vijetnam 189.331 174.900
Indonezija 163.297 150.851
Japan 104.462 96.500
Argentina 82.270 76.000
Tajland 66.636 61.557
Banglade 63.868 59.000
Malavi 52.112 48.140
Uganda 46.340 42.808
Iran 45.842 42.348
Tanzanija 37.671 34.800
Mianmar 28.686 26.500
Zimbabve 24.139 22.300
Ruanda 21.612 19.965
Mozambik 18.257 16.866
Nepal 17.493 16.160
Kenija i ri Lanka su glavni izvoznici aja, svaka je
prodala 314 milijuna kila u 2006. godini. Slijedi Indija
sa 204 milijuna kilograma. U 2008. godini Kenija je bila
najvei izvoznik.

Trokovi proizvodnje aja po dravama su:
Indija 1,62 US$
ri Lanka 1,16 US$
Kenija i Malavi 0,84 US$

U 2010. godini su cijene dosegle rekordne razine od
3,97US$ po kilogramu zbog sue u Keniji koja je
unitila nasade.

Iako su trine cijene bile rekordno visoke u 2009-
2010, apsolutne cijene su na razini od prije 30
godina. Istovremeno, proizvoai se suoavaju sa
poveanim trokovima zbog porasta cijena hrane,
smanjenjem uroda i deprecijacijom lokalnih valuta
u odnosu na dolar.

Nakon vode, aj je najpopularnije pie na svijetu sa
konzumacijom od 70.000 alica u sekundi. Poput
ostalih kultura, kao to su kava i kakaovac, aj se
vezuje uz razdoblje kolonijalizma. Mnoge plantae
aja u Indiji, ri Lanci i istonoj Africi su izvorno
uspostavljenje tijekom britanske vladavine.

Trine cijene aja znaajno variraju, ne samo prema
tipu i kvaliteti, ve u ovisnosti o metodama proizvodnje
koje se koriste i geografskom podrijetlu.

Uzgoj aja je u velikoj ovisnosti o vremenskim
prilikama, zbog ega su sue proteklih godina utjecale
na poveanje cijena aja.

Promjene u potranji takoer utjeu na proizvoae. Na
primjer, dolo je do promjene na britanskom tritu
gdje se smanjio udio ajeva iz Indije i ri Lanke, a
poveao se udio manje kvalitetnih vrsta iz Vijetnama.

Najkvalitetnije vrste rie su:
Amerika Karolina
Javanska rie i druge vrste rie iz jugoistone
Azije
Japanska ria
Talijanska ria
Ostale vrste (brazilska, levlantska, egipatska i
turska)
Najznaajnija podruja proizvodnje rie su:
jugoistona Azija (Kina, Indija, Banglade,
Pakistan, Japan, Indonezija, Filipini, Vijetnam)
SAD
Europa (Italija, panjolska)
Afrika (Egipat, Madagaskar)
Proizvodnja rie je rasla za 1% godinje sa poveanjem od 0,80%
zbog unaprjeenja sustava uzgoja i 0,20% zbog poveanja
obradivih povrina.

Zbog poveanja populacije se globalna potronja rie poveava za
oko 1,06% godinje. Neto trgovina se poveava za 2,54% godinje.

Cijene rie na meunarodnom tritu trebale bi ostati iste ili se
malo smanjiti zbog upotrebe poboljanih tehnologija proizvodnje.

Indija i Kina su vodee ekonomije po proizvodnji rie. Ove dvije
drave sudjeluju sa 46% u povrinama za uzgoj rie, 51% ukupne
proizvodnje mljevene rie i 50% ukupne potronje rie.

Indonezija, Banglade i Tajland zajedno ine 12% svjetskih
povrina, dok Indonezija, Banglade i Vijetnam ukupno proizvode
21% mljevene rie te ine 20% potronje.

Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Svjetski proizvoai mljevene rie su Kina,
Indija, Indonezija, Banglade i Vijetnam koji
ukupno ine 72,3% svjetske proizvodnje.

Oko 70% ukupne potronje rie se odnosi na
Kinu, Indiju, Indoneziju, Banglade i Vijetnam.

Udio Kine u svjetskoj potronji bi se trebao
smanjiti sa 30,3% u 2010. na 28,1% u 2021.


Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Izvor: http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/123203/2/March%202012%20World%20Rice%20Outlook_AgEconSearch_05-01-12%20final.pdf, pristupljeno: 3.9.2013.
Najvie se proizvodi u Indiji, Kini, Tajlandu,
Pakistanu, Bangladeu.

Indija i Banglade daju 80% svjetske
proizvodnje.

Koristi se za proizvodnju ambalae, vrea i
cerada, te za tapeciranje namjetaja.


Hvala na panji!

Pitanja???