POVIJEST BIH U 19.

STOLJEU
SREDNJOEUROPSKE POLITIKE I DRUTVENE
ORGANIZACIJE
Potkraj 18. st. prosvjetiteljska kritika apsolutistike drave.
Sukob aristokracije i dravne vlasti.
Nastanak dvije drutveno politike snage:
1) demokratsko liberalni pokret
2) konzervatizam
Na oblikovanje graanskog drutva sudjelovali, Osmansko Carstvo i podjela Poljske
glavni potez; razraunavanje Austrije, Rusije i Turske uz posrednitvo Pruske i Velike
Britanije.
Druga dioba Poljske (1793.) pomaknula granice Rusije na zapad, susjedi Austriji i
Pruskoj.
Napoleonovi ratovi
Prvi koalicijski rat 1792.-1797.
Francuska objavljuje rat Austriji koja ulazi u Prvu koaliciju s Pruskom, Sardinijom i
Rusijom.
Pridruuju se Engleska, panjolska i Nizozemska.
1795. g. Pruska izlazi iz koalicije. Mir u Campo Formio (Veneto, Italija) -> Francuska
dobila Lombardiju, Belgiju, lijevu obalu Rajne, a Austrija Veneciju, Dalmaciju i Istru.
Na zapadu gornje Italije stvorene satelitske francuske drave.
Nizozemska postala Batanijska republika.
vicarska postala Helvetijska Republika.
1805. mir u Pounu -> poraz Austrije kod Austerliza.
1806. stvoren Rajnski savez (sve njemake drave osim Austrije i Pruske)
Franjo II. 16.8.1806. objavio ukidanje S.R.C.NJ.N., odrekao se rimsko-njemake carske
krune.
1809. poraz Austrije kod ________________?
1

Ilirske provincije
Hrvatske i slovenske zemlje od gornje Drave do jadranske obale juno od Boke
Kotarske)
Sjedite- Ljubljana- stolovao generalni guverner.
Podruja podijeljena na 6 civilnih i 1 vojnu pokrajinu (Vojna Hrvatska - sjedite Senj)
Francuska vladavina obiljeena:
1.
2.
3.
4.

Ukidanjem stalekih razlika

Moderna uprava
Unaprijeeno sudstvo i kolstvo
Ukidanje cehova, razvoj obrtnitva

Prve novine na hrvatskom jeziku Il Regio Dalmata (u Zadru 1806.-1810.)

13.10.1813. poraz Napoleona kod Leipziga (bitka naroda) -> kraj francuske uprave u
Ilirskim pokrajinama.
Vlast u Ilirskim Provincijama ima guverner Christof Lattermann.
Beki kongres (1814.-1815.)
Poetak razdoblja restauracije.
1.9.1814. - 9.6.1815.
Sudjelovalo 216 predstavnika svih veih europskih drava osim Turske.
Odluivalo 5 vodeih europskih sila:
1.
2.
3.
4.
5.

Rusija
Velika Britanija
Austrija
Pruska
Francuska

Kongres protiv revolucije, ide u duhu apsolutizma.

Ponovno ustoliene:
1) Bourboni
2) Savojska kua
3) Oranski (Nizozemska)
4) Dinastija Hannover (Velika Britanija)
Njemaki savez i Sveta alijansa

Njemaki savez
Na Bekom kongresu stvoren Njemaki savez - 39 drava lanica; 34 drave, 4
slobodna kraljevska grada i njemaki dijelovi Austrije.
Nakon 1815. Ustavno pitanje.
Bavarska prva proglaava ustav 26.5.1818.
Baden i Hessen 1820. proglaavaju ustav.
Najliberalniji Wutenberki ustav.
Nositelji i dalje njemaki graani: Ernst Mortiz i Friedrich Ludwig Jahn? - organiziraju
ako udruenje i ope studentsko udruenje Principi i Deklaracija.
Karlsbadske odluke 20.9.1819.
Uvedena cenzura
Kontrola studenata
Zabrana udruenja
Sveta alijansa
Osnovana 26.9.1814. Glavni cilj: borba protiv Napoleona i ouvanje starog poretka u
Europi.
Utemeljiteljice: Rusija, Pruska, Austrija.
Zastupao intervencijsku politiku, mijeanje jedne drave u unutarnje poslove druge
drave.
Raspad Alijanse 1830.
Uzroci
Kolonijalne i nacionalne pobune
Francuska srpanjska revolucija 1830. - duboki razdor
Sveta alijansa se raspada na dva dijela:
1) zapadno. liberalnije (Francuska, Engleska - raspada se 1841. po pitanju istone krize)
2) istono, konzervativnije (Austrija, Rusija i Pruska)

OSMANSKO CARSTVO DO 18. STOLJEA

Oruane snage sastojale se od dva osnovna dijela: janjiara (elitne pjeake postrojbe) i
spahija (konjanitvo)
Danak u krvi.
Timarski sustav
Najvei posjed has. Manji posjed timar
Osnovne upravne jedinice: paaluk, sandak, nahije, kaze ili kadiluci.
Sandak
Zakonska vlast pripadala je kadiji. Krajem 18.st. Bosanski paaluk sastojalo se od 4
sandaka:
1.
2.
3.
4.

Bosanski,
Hercegovaki,
Zvorniki,
Kliki

Granice ovih sandaka tijekom ratova koje su Turci vodili u 18.st. pretrpjele au znaajne
izmjene.
Kriza Osmanlijskog Carstva
Na prijelazu 18./19. st. - duboka kriza Carstva.
Fanarioti - kao grka elita zauzi,aju vodee pozicije na porti, a vremenom se uzdiu i na
rang kneeva, postaju nositelji nacionalnih buenja.
Prvih desetljea 19. st. dva ustanka:
1) Srba u Smederevskom sanaku
2) Grka na Peleponezu i otocima 1821.
Ustanak u dunavskim kneevinama 1821. u Vlakoj i Moldaviji.
Selim III. ________ dedid (novo ureenje, novi poredak), cilj ovih reformi:
ukidanje janjiarske vojske koja je postala konicom svakog napretka i
formiranje nove regularne, u europskom stilu profesionalne vojske.
Ozdravljenje financijskog sustava smanjivanjem neproizvodnih sredstava.
Protivnici reformi
Feudalci - zbog gubljenja svojih privilegija
Janjiari - bojali se da e doi do njihova unitenja uvoenjem nove vojske

 Konzervativna ulema - irili vjerski fanatizam tumaei kako novi europski

vjetrovi nisu u duhu erijata
Ajani u Rumeliji i Anadoliji
Reforma Selima II. 1802. o reorganiziranju vojske - povod ustanka janjiara.
Protivnici optuuju sultana kako eli prigrabiti svu dravnu imovinu.
Ovi stavovi dovodili do estih ustanaka i pobuna to je rezultiralo zbacivanjem Selima
III.
Janjiari dovode Mustafu IV. na prijestolje (1807./08.) koji je bio spreman udovoljiti
njihovim interesima. Svrgnut uz pomo rumelijskog velikaa Mustafe Bayraktara
(kasnije stekao titulu velikog vezira) - zagovornik reformi.
Na prijestolje dolazi Mahmud II. (1808.-1839.) brat smijenjenog sultana Mustafe IV.
Mahmud II. (1808.-1839.) - Povelja sloge - priznata nasljedna prava ajana i njihove
asti, reformira vojsku po europskom tipu, reorganizacija sredinje uprave, ukinut divan
i formirao vie ministarstava. Ministri su plaeni iz dravne blagajne. Naputen je
sustav lena kao plae. Formirani: vojni savjet, vrhovni sud, dravni savjet, u
provincijama ustanovljena vijea pokrajina umjesto divana kako bi ograniio vlast
namjesnika.
Ajani ubili Mustafu Bayraktara - velikog vezira.
1826. Mahmud II. donio uredbu o ukidanju janjiarskog reda (pokolj- Sretna zgoda).
Timar je ukinut 1831., zemlja postala dravna domena, ali to nije znailo ukidanje
feudalizma. Iako vrlo povrno, izvrena europeizacija Carstva, ne samo u vojnom nego i
gospodarskom smislu.
Srbija od ustanka do autonomne kneevine
Smederevski sandak ve krajem 18.st. dobio je neku vrstu autonomije, potvrena
ranija prava o izboru vlastitih knezova. Pribliavanje francuske vojske te Napoleonovo
iskrcavanje u Egipat omoguio je i povratak janjiara u Smederevski sandak koji su
1801. Godine ubili beogradskog pau.
Sjea knezova 1804. g. reakcija na pobunu protiv janjiara.
Reakcija - Prvi srpanjski ustanak zapoet 1804. -> bio je usmjeren protiv janjiara, a
ne protiv sultana, iako je postojala nada da e Austrija obnoviti svoju vlast u ovom
sandaku. Voa ustanka ore Petrovi (Karaore- Crni ore 1762.-1817.) voa
ustanka u umadiji.
5

Od 1804. Smederovski sandak osloboen osmanske vlasti.

1805. Porta je objavila dihat.
Tursko - ruski rat zavren Bukuretanskim mirom 1812.
U ljeto 1812./13. Srbiju napala turska vojska i porazila ustanike, a dio voa, meu njima
i Karaore pobjegao je najprije u Austriju, potom u Besarabiju.
U travnju 1815. Drugi srpanjski ustanak, pod vodstvom Miloa Obrenovia.
Pokuaj Heterije da na vlast dovede Karaora - neuspjean.
Milo Obrenovi doveo Srbiju do potpune autonomije 1830., odnosno 1833. kada su
slubeno ukinuti vojni posjedi, odreen politiki i pravni status Srbije, te njezine
granice.
Prvi ustav, tzv. Sretenjski ustav, 1835 - proklamirao sam knez 1835.
U veljai 1839. usvojen ustav (Turski ustav - kneeva vlast je ograniena, odluke uz
suglasnost Dravnoga savjeta), a par mjeseci kasnije Milo abdicirao.
U razdoblju 1839.- 1842. na vlasti su se izmjenili Miloevi sinovi (Milan i Mihail).
1842. za kneza izabran Karaorev sin Aleksandar.
1858. Narodna skuptina zatraila kneevu ostavku i donijela odluku o proglaenju
Miloa Obrenovia za novoh kneza Srbije.
1860.g. na prijestolju naslijedio ga je Mihailo Obrenovi III. koji je na temelju
Garainova programa Srbiju pripremao za ulogu junoslavenskoga Pijemonta Velike
Srbije.
Milan Obrenovi IV. Kneevsku vlast preuzeo 1872., 1881. postao prvi kralj Kraljevine
Srbije.
U razdoblju od 1802. do 1812. u ovim kneevinama smjenjivali su se francuski i ruski
utjecaji da bi od 1812. ponovno potpale pod sultanovu vlast.
Pod ruskim utjecajem na ovom podruju uvrstila se revolucionarna organizacija
Heterija filiki (osnovana u Odesi s ciljem stvaranja kranske panbalkanske drave)
Dunavske kneevine: Vlaka i Moldavija- turske itnice, knezovi vladali uz sultana.
1812. ove kneevine potpale ponovno pod sultanovu vlast.
Voa Heterie knez Alexandros Ypsilantis- poveo ustanike u Moldaviji 1821. Ruska
pomo izostala.
Ustanici se sastali u Bukuretu 26.3., ali saveznitvo prestaje. Vladimireskov pokret se
raspada, a on je zarobljen i ubijen.
Turci 29.5. ulaze u Bukuret, ugaen ustanak polovicom lipnja.
6

Ypsilantis u Beu uhvaen i zatvoren.

Nametnut je novi ustav, pa su domai plemii dobili ogromne ovlasti.
1857. vijea Moldavije i Vlake odluile su se za zajedniko ime: Rumunjska, za
autonomiju i zajednikog vladara.
Prvi zajedniki vladar Alexandar Ion Cuza - 1859. Izabran za princa
1864. ukinuto kmetstvo.
1877. godine Rumunjska je proglasila nezavisnost to joj je i meunarodno priznato
1878. na Berlinskom kongresu.
Grka borba za nezavisnost
Grci uspijevaju idejom o ujedinjenju svih krajeva Osmanskog Carstva naseljenih
Grcima u jednu nacionalnu dravu.
3 faze revolucije
1. faza uspona od 1821. do 1825.
2. faza krize od 1825. do 1827.
3. faza strane intervencije i konane pobjede 1828. - 1829.
Nemiri izbili sukobom ustanika i turske vojske.
Poziv na opi ustanak uputio i patrijarh German u samostanu sv. Lavra na Peleponezu.
U prvoj fazi ustanka postignuti su znaajni uspjesi osloboenju dijela grkog kopna.
1822. osnovan Senat Peleponeza, Narodna skuptina proglasila neovisnost Grke,
usvojila Ustav i proglasila Republiku.
Za predsjednika izabran je moldavski fanariot Aleksandar Maurokordat.
Londonskim ugovorom Francuska, Engleska i Rusija dogovorile uposredovanje
postizanju mira izmeu ustanika i sultana.
Ruski car 1826. objavio rat Turskoj, Velika Britanija i Francuska poslale svoje snage na
Peleponez.
Ovaj sukob zavren Jedrenskim mirom, za Grku zatraena samostalnost, Londonskim
ugovorom iz 1830. Grka je postala prva neovisna kranska drava na Balkanu.

Berlinski ugovor
Berlinski ugovor, potpisan 13. srpnja 1878.godine. Njime je temeljito izmijenjeno
7

ili poniteno 18 od 29 toaka San-Stefanskog sporazuma. Time su bile priznate

Rumunjska, Srbija i Crna Gora kao suverene drave, a Bugarska je podijeljena juni
dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, postao je autonomna pokrajina Istona
Rumelija, dok je na sjevernom dijelu osnovana Kneevina Bugarska. Niz drugih
turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na upravljanje drugim dravama, poput
Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine, koja je dodijeljena
Austro-Ugarskoj (1908. Austro-Ugarska e anektirati Bosnu i Hercegovinu). Srbija je
znatno proirena i dobila je etiri okruga na raun Turske: niki, pirotski, topliki i
vranjski, Rumunjska je dobila Dobrudu, a Crna Gora Niki, Podgoricu i Bar.
Turska je morala jamiti graanska prava svojim nemuslimanskim graanima,
ostvarujui tako odredbe Organskog zakona iz 1868.
Zemlje koje su ovim pregovorima dobile neovisnost trebale su preuzeti i dio turskog
dravnog duga, no to se nije dogodilo, jer nije nikad postignut dogovor o tome kako
podijeliti taj iznos.

BOSANSKI PAALUK
Osnovan 1580. godine.
Sandaci u Bosanskom paaluku: Bosna, Hercegovina, Zvornik, Klis, Pakrac, Krka i
Poega.
Kliki sandak ukinut 1826., a Zvorniki 1832. Paaluk je sveden na dva sandaka:
Bosanski i Hercegovaki.
Hercegovaki paaluk obuhvaao teritorij nekadanjeg Hercegovakog sandaka i kao
takav postojao do 1851.
1833. hercegovaki sandak Turci izdvojili iz Bosanskog paaluka i dodijelili ga Alipai Rizvanbegoviu.
Sjedite Bosanskog paaluka u Travniku do 1851., a od 1851. u Sarajevu.
Broj stanovnika u 19. St. u Bosanskom paaluku kretao se od milijun do 1,3 milijuna.
Prema popisu iz 1851. ivjelo je oko 1,3 milijuna stanovnika:
37,3 % muslimani
44,4 % pravoslavci
18,5 % katolici
Popis iz 1871.:
8

42,85 % muslimani
42,4 % pravoslavci
15 % katolici
Vojne oblasti - kapetanije.
Kapetan - vojni slubenik u pograninom podruju.
Potkraj 18.st. 39 kapetanija, s vremenom preuzimaju funkciju ajana (gradski slubenici,
uloga: posrednik izmeu naroda i vlasti, postali lokalne voe -> teili uvoenju poreza
ajanija)
Biraju ih spahije, janjiari. Ajani su bili muslimani.
Sarajevo - glavno sredite janjiara - preko 20 000 (esnafska republika) predvodili otpor
prema sredinjoj vlasti.
Mostar - braa Dedi - sinovi mostarskog ajana. 1814. Pobuna ajana u Mostaru.
31.1. Reforme u Bosni do 1839. godine
1826. sultan Mahmud ukida janjiarski red.
Pobuna janjiara u Sarajevu, pridruuju im se janjiari osim iz Zvornika, Novog Pazara
i Sjenice. Novi vezir Abdulrahim imenovan krajem 1826. S velikim vojnim oblastima,
smjeten u Zvornik, uz pomo zvornikog kapetana Alibega Fidalnia.
1827. likvidira istaknute janjiare - vou Aliagu Ruukaliju.
Uz pomo vojske pobuna uguena sredinom veljae 1827. Godine.
Uzroci pokreta: vojne reforme iz Carigrada, nastojanje Austrije da vojnom silom uredi
pogranina pitanja s kapetanijama, imenovanje kapetana mimo nasljedne funkcije.
Na elu ustanka Husein-kapetan Gradaevi, kapetan Graake kapetanije.
Vijeanje u Tuzli od 20.1. do 5.2.1831.
Zatraeno da se:
Opozovu privilegije date Srbiji
Obustavi uvoenje nove vojske
Ukine namjesniko mjesto u Bosni
Bosni dodijeli status autonomne kneevine s godinjim tributom
Ustanak zapoeo 1831., nakon to je svrgnut bosanski Namik-paa, bjei u Dalmaciju.
Vlast u Bosni preuzima Gradaevi, samostalno vlast obnaao skoro 2 godine, ali
nikad nije potvren njegov status valije.
Novi vezir Mehmed-Reid paa.
9

U prosincu 1831. Huseinova delegacija odlazi u Carigrad traei autonomiju i ferman za

Gradaevia.
Poetkom veljae 1832. Mahmud II. poziva Gradaevia da preda vlasti i prihvati
vojne reforme.
U veljai 1832. sultan orginizirao pohod na Bosnu.
Posljednja bitka pod vodstvom Gradaevia voena na Zlom Stupu kod Sarajeva,
4.lipnja 1832, poraen uz pomo Ali age Rizvanbegovia i Smail age engia.
Gradaevi bjei u Austriju, odobren mu povratak u Osmansko Carstvo, ali ne i u
Bosnu, odlazi u Carigrad gdje u umire.
Prva posljedica ustanka: ukidanje kapetanija 1834./35.
Upravni poslovi povjereni mutesellimima.
Druga promjena- izdvajanje hercegovakog sandakata iz Bosanskog ajaleta.

RAZDOBLJE TANZIMATA
Hatt-i erif od Gullhane iz 1839. Godine.
1839. na prijestolju Abdulmedid I. - izdaje Tanzimat-i hayrye poznat kao i Hatt-i erif
od Gulhane (3.11.1839.)
Ocem reformi smatra se Mustafa Reid paa, blagoslovne reforme odnose se na:
Zatitu asti ivota.
Ukinuta Kanum-i raya (zabrane kranima)
Reguliranje poreskog sustava i ubiranje poreza, desetina i dizija ostaju
nepromijenjene
Reguliranje vojne obveze
Ravnopravnost svih podanika bez razlike na vjeru i klasu
Ovaj ferman se nametnuo kao dravni zakon, zapoelo je razdoblje Tanzimata.
Reforme u Bosni za vrijeme Omer- Pae Latasa
U Bosni dolazi do otpora zbog vojnih reformi.
Pravo ime mu je bilo Mihajlo (Mia) Latas. Omer 1839. postaje paa. 1851. Sandake
pretvorio u kajmekamluke. Bosanski Paaluk podijeljen na 6 kajmekamluka: Sarajevski,
Travniki, Banja Luki, Bihaki, Zvorniki i Novopazarski.
10

Hercegovaki na 3 kajmekamluka: Mostarski, Trebinjsk i Pljevaljski.

Kajmekamluci se dijelili na mudriluke.
Upravni savjet vilajeta naziva se Veliko vijee, a upravni savjeti u niim jedinicama medus (vijee). Sjedite vilajeta prebaeno iz Travnika u Sarajevo (1851.).
Pobune u Bosni, gui ustanak u Posavini. 27.4.1851. sukob kod Krupe - odluujui.
Raroruavanje kranskog stanovnitva, podizanje novih crkava i popravljanje starih.
Ivan Franjo Juki - franjevac- suraivao s Latasom.
Posljedice Latasovih reformi
Na redovne poreze odreeni nameti - 40%, a ubirani su silom.
1863. oformljena regularna vojska. Za due razdoblje unitena ideja o samostalnosti,
odnosno autonomiji Bosne. Ukinta neovisnost hercegovakog sandaka - pripojen
Bosanskom ejaletu. Bosanski ejalet 1852. inili: Sarajevski, Travniki, Banjaluki,
Zvorniki, Bihaki, Novopazarski i Hercegovaki kajmekamluk, ova podjela ostaje do
1878.godine.
Hatti - Humayum iz 1856. godine
Potvruje i proiruje naela Hatt-i erifa od Gullhane i u njemu se naela odnose
poglavito na kranske podanike. Vea prava i slobode u vjerskom ivotu.
Prava sudjelovanja u dravnim slubama, lokalnim organima vlasti, sudstvu, istaknuto
je priznavanje krana kao sudskih svjedoka te pravo sluenja vojske.
Vojnica - vojna sluba za krane - porez, vojnicu plaali samo krani.
Hatti - Humayum - poetak druge faze tanzimata:
1. Mulk - privatno vlasnitvo
2. Dravno vlasnitvo (minja) - ramazanskim zakonom minjsku zemlju su mogli
prodati, ali uz suglasnost drave, nije mogla biti predmet nasljeivanja, s te
zemlje naplaivan porez- zemljarina ili desetina
3. Vakufske zemlje
4. Opinske zemlje - u vlasnitvu seoskih opina
5. Puste zemlje (mevati) - neplodna zemlja
Zakon o itlucima ili Saferska naredba

11

12.9.1859. izdana Saferska naredba - posjednik zemljita je vlasnik koje to zemljite

moe prodati uz suglasnost drave.
Kmet je mogao sam napustiti zemljite, imao je pravo prvokupa ukoliko bi vlasnik
prodavao itluk.
Topal Osman-paa (1860.-1869.) - zemlja je podijeljena na 7 sandaka, osnovani su
novi sudovi te savjetodavna tijela, podizanje muslimanskih i kranskih kola, nabavio
je i tiskarski stroj, tjednik Bosna slubene novine na narodnom jeziku, u Sarajevu
podignuta prva bosanska javna bolnica.
Istono pitanje
Problem o podijeli osmanskih posjeda u jugoistonoj Europi.
1853. Krimski rat - sukob Osmanskog Carstva i Rusije. Povod - spor katolikog i
pravoslavnog sveenstva oko kontrole nad svetitima u Palestini.
Rusija upuuje Porti ultimatum.
Sukob zavren Parikim mirom 1856. Godine.
Rusija morala Moldaviji ustupiti dio Besarabije (Ukrajina), Rusija izgubila pravo u
rjeavanju istonog pitanja.
1797. raspad Mletake republike.
1850. Monarhija u Sarajevu otvorila svoj generalni konzulat.
1852. planirana okupacija ovih podruja - ban Josip Jelai trebao ui s vojskom u
Sarajevo.
1872. stvaranje Trojecarskog saveza - Franjo Josip I., Alexandar II. i Wilhelm I.
obvezali se da e raditi na odravanju svojih teritorijalnih granica, rjeavanju istonog
pitanja te revolucija koje ugroavaju prijestolje.
Bosansko hercegovaki ustanak (1875.-1878.) i velika istona kriza
Uzroci: ekonomsko-socijalni
Najvea izdavanja: treina - kmet plaao zemljoposjedniku, desetina- dravi, prikupljali
je spahije.
1858. odlueno da se ubiranje desetine preda u ruke zakupca.
1873. loe etve u Anadoliji.
1874./75. u Hercegovni loa etva.
12

Podgorika afera - Osmansko Carstvo i Crnu Goru dovela na rub rata, u listopadu 1874.
ubijen Jusuf-aga Muina, ubijeno 15-ak Crnogoraca.
Ustanak katolikih Hrvata Donje Hercegovine 19.6.1875. u selu Draevo pored Gabele.
Zauzimanjem mosta na uu rijeke Krupe u Neretvi, ugroeno tursko snadbijevanje
morskim putem preko Metkovia i Kleka.
27.6. ustanak u Nevesinju, tzv. Nevesinjska puka.
Stvorena je prva slobodna oblast koja je obuhvatila vei dio Donje Hercegovine, u
cijelosti upe Gradac, Hrasno i Trebinje, najvei dio upe Ravno tedijelove upe Gabele
(Doljana) i Stoca.
Don Ivan Musi - voa ustanka. Ustanicima se prikljuuje i inteligencija i trgovcipolitika nota - za ujedinjenje sa Srbijom, odnosno Crnom Gorom.
U Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Francuskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji formirani odbori
za pomo ustanicima.
Baibozuka - ustanak u Bugarskoj, u travnju 1876.
Berlinski memorandum u svibnju 1876., taj obuhvat osporila Velika Britanija.
27. tj. 30.6.1876. Srbija i Crna Gora zaratile s Carstvom, poslavi svoju vojsku u BiH.
Ustanici se promatraju kao sredstvo za ostvarenje srpskih i crnogorskih osvajakih
tenji. Poetak velike istone krize.
Sultan pristao na obustavu rata u lipnju 1876. godine.
Srbija brzo savladana.
U prosincu 1876. Odrana Carigradska konferencija.Prijedlog: Srbija i Crna Gora
teritorijalno poveanje, BiH autonomija, podjela Bugarske na 2 vilajeta.
Isti uvjeti ponueni i Londonskim ugovorom donesenim 31.3.1877. koji je ponovno
odbijen.
Prvi razgovori odrani su 8.7.1876. u Reichstadtu (eka), a potom Budimpetanske
konvencije 15.1.1877. kada je potvreno da e Dvojna Monarhija u sluaju ruske
pobjede nad Osmanskim Carstvom dobiti cijelu BiH, a Rusija e proiriti vlast na
osmanske posjede u Aziji i Europi (do Crnoga mora).
24.4.1877. Rusija objavila rat Osmanskom Carstvu.
Sukob zavrava Sanstefanskim mirom u oujku 1878.

RUSKO-OSMANSKI RAT I MIR U SAN STEFANU

13

24.4.1877. Velika istona kriza ulazi u zavrnu fazu, Rusija objavljuje rat O. carstvu.
Europske sile su proglasile neovisnost.
Na prve probleme Rusija nailazi u Plevni, Plevna je pala 10.2.1877. Rusi su napredovali
uz dolinu Marice te osvojili i Jedrene, ime im je otvoren put prema Carigradu.
Britanci alju prema Carigradu flotu koja se zaustavlja u Mramornome moru.
Primirje u Jedrenu 31.1.1878.
Mir u San Stefanu 3.3.1878. -> Srbija, Crna Gora i Rumunjska postale nezavisne
drave, Rumunjska dobila dio Dobrude, Crna Gora stekla Bar i Ulcinju, Srbija dobila
Ni.
Velika Bugarska se prostirala od Dunava do Egejskog mora i od Crnomorske obale do
albanskih planina.
XIV. lanak San Stefanskog mira je posveen BiH, predviao je BiH autonomiju unutar
Osmanskog Carstva.
Austro-Ugarska se smatrala prevarenom u pogledu BiH kojoj je dodijeljena autonomija.
Velike europske sile su razgovarale o sazivanju novog kongresa.
10.5.1878.- sporazum
Austro-Ugarska je pregovarala s Osmanskim Carstvom i Rusijom.
Sporazum Austro-Ugarske i Velike Britanije 4.6.1878. -> zajedno ce djelovati na
Berlinskom kongresu.
Berlinski kongres
Otvoren je 13. lipnja 1878. Predstavnik kongresa Otto von Bismarck.
Europske sile: Velika Britanija, Rusija, Njemaka, Francuska, Italija, A-U i O.C.
Andrassy je traio rjeenje BiH pitanja.
Na osmoj sjednici 28. lipnja 1878. - pitanje Bosne i Hercegovine.
BiH pobunjenici su prezentirali Memorandum- trae da se BiH ili ujedini sa Srbijom ili
dobije autonomiju.
4. srpnja prihvaen XXV. lanak kojim je Austro-Ugarskoj povjeren mandat da okupira
i upravlja BiH.
Kongres je zavren 13.7.1878.
San Stefanska Bugarska je razdijeljena na autonomnu i vazalnu kneevinu Bugarsku,
istonu Rumeliju, a Makedonija je ostala pod upravom Porte.

14

Srbija i Crna Gora su dobile status nezavisnih drava, Srbija uveana za 24 okruga:
niki, pirotski, topliki i vranjski. Crna Gora dobila Niki, Podgoricu, Kolain i izlaz
na more u Baru i Ulcinju.
Rumunjskoj priznata nezavisnost.
Tajnim sporazumom 4.6.1878. Velika Britanija se obvezala da e pomoi Carstvu,
zauzvrat je Velika Britanija dobila pravo da okupira Cipar.
Velika Britanija stekla protektorat nad azijskim podrujima Osmanskog Carstva.
Njemakoj je odgovarao status quo.
Francuska ostala samo promatra bez dobitka.
Grkoj priznata prava na Epir i Tesaliju.
Osnivanje narodne vlade i zaposjedanje BiH
Sarajevska ulema je 18.4.1878. u Carevoj damiji odrala narodni zbor.
Upuena je jedna adresa osmanskoj vladi da se provede odredba o autonomiji BiH i da
se uspostavi Sabor.
5.6.1878. osnovan je Narodni odbor. Ovo politiko tijelo sastavljeno je od 32 lana.
Narodni odbor je iznudio ostavku osmanskog vojnog komandanta Veli-pae.
Uline mase predvodio je junak ulice Hadi Lojo (Salih Vilajetovi-pravo ime).
27.7.1878. u Sarajevu dolazi do masovne pobune, sruena je osmanska vlast u BiH.
Isti dan Narodni odbor je odrao sjednicu, izabrana je peterolana Narodna vlada.
Austro-Ugarskim trupama u BiH zapovijedao je general Josip Filipovi, ________
Stevan Jovanovi.
Svim stanovnicima u BiH obeana:
Ravnopravnost
Pravo uporabe svog jezika
Postojei obiaji nee se dirati
Zaostali porezi nee biti prikupljani
Prihodi zemlje e se troiti iskljuivo za njene potrebe
Komandant Bosne Smail Haki Selmanovi uputio proglas Objava - pozivao BiH
stanovnitvo da se odupru neprijateljima.
Austro-ugarska naila na otpor, na elu otpora Narodnna vlada.
Najvei otpor slomljen osvajanjem Sarajeva 19.8.1878.
Padom Konjica 5.10.1878. okupirana je cijela Hercegovina.
15

Biha se drao sve do 19.9.1878.

Nakon toga drali su se jo Livno na jugozapadu i Cazinska krajina na sjeverozapadu
Bosne. Livno je zauzeo 28.9.1878.
Velika Kladua je posljednja zauzeta 20.10.1878. - zavreno zaposjednue BiH od
strane Austro-Ugarske.
Bosanska ustanika vojska brojala je oko 90 000 ustanika.
Josip Filipovi poeo je uvoditi red, formirao je gradsko vijee, sastavljena je zemaljska
vlada.
Filipovi se nalazio formalno na elu vojne i graanske uprave BiH do prosinca 1878.

16

AUSTRO-UGARSKA POLITIKA U BIH NAKON 1878.

1878. sklopljen tzv. Dvojni savez s Njemakom (pregovori s Engleskom) - usmjeren
dugoronoj izolaciji Rusije.
Razgovori zapoeti u listopadu 1880. - pod Bismarckovim posredovanjem.
Trocarski savez potpisan 18.6.1881. - Njemaka, Austro-ugarska i Rusija.
Ugovor predviao i mogunost ujedinjenja kneevine Bugarske i istone Rumelije (bez
Makedonije) uz ogranienje ruskog utjecaja, Austro-ugarska trai suglasnost Rusije u
aneksiji BiH i zauzee Novopazarskog sandaka.
28.6.1881. sporazum s kneevinom Srbijom (prijetnja ist. Pol. Monarhije), knez Milan
Obrenovi.
Srbija priznala Austro-Ugarskoj pravo na aneksiju BiH, Novopazarski sanak.
Srbiji obeana pomo o njezinu irenju na jug i pomo u proglaenju kraljevstva.
Carigradska konvencija 21.4.1879. - Be se obvezao na priznavanje sultanovih
suverenih prava u BiH.
Prihodi pokrajina e biti troeni za domae potrebe. Osmanski novac ostaje u uporabi.
U konvenciji se ne spominje privremeno zaposjednue.
Uprava je 6.2.1879. povjerena Zajednikom ministarstvu financija- formiran Ured za
poslove BiH.
Carskom naredbom od 29.10.1879. osnovana Zemaljska vlada- poglavar vojni
namjesnik. Vlada s 4 odjela.
Sandaci pretvoreni u okruge, a kadiluci u kotareve. Uveden graanski doglavnik.
29.7.1883. razdioba vlasti na vojnu i graansku.
1.1.1880. BiH ulanjena u zajedniko carinsko podruje.
Vojni zakon donesen 4.11.1881.- stanovnici BiH tretiraju se kao podanici cara, neupitan
sultanov suverenitet.
Posljednja faza je bila aneksija BiH 5.10.1908. - kada je ukinuta i sjena sultanovoga
suvereniteta i BiH postala carskom zemljom- corpus separatum dvojne drave.
Odnos prema vjerskim zajednicama: Monarhija poduzima mjjere za uspostavljanje
jurisdukcije nad vjerskim zajednicama u BiH.

17

Katolika Crkva
U BiH postojala 2 apostolska vikarijata: za Bosnu (1735.) i za Hercegovinu (1852.).
Sveenstvo pripadalo uglavnom franjevakom redu.
Ugovor Svete Stolice i austrougarske vlade je 8.6.1881. (dravni tajnik kardinal
Jacobini i poslanik kod Vatikana grof Ljudevit Parr).
Papa Lav XIII. apostolskim pismom 5.7.1881. obznanio je uspostavu crkvene
hijerarhije u BiH. U BiH uspostavljena samostalna provincija s nadbiskupom u
Sarajevu, Trebinjska biskupija ostavljena pod dubrovakom biskupijom.
U Sarajevu osnovan stolni kaptol i bogoslovija.
Carskoj vlasti priznaje se pravo imenovanja nadbiskupa.
Pastoralizacija svjetovnog sveenstva. Hercegovaki vikar fra Pakal Buconji.
Na nadbiskupsku stolicu u Sarajevu doao je Josip Stadler.
Srpska pravoslavna crkva
Od 1766. Metropolija podreena carigradskom patrijarhatu.
Austro-Ugarska zatekla 3 metropolije: Dabro-bosanska, Hercegovako-zahumska i
Zvorniko-tuzlanska. Od 1900. Banjaluko-bihaka.
Episkopi -> veinom Grci (fanarioti) - ne znaju srpski jezik.
Prva nakana -> podrediti je Karlovakom metropolitu -> veliki otpor naroda i episkopa
(Sava Kosanovi).
Protiv i Srbi unutar Monarhije.
Pregovori s Carigradom -> potpisano 28.3.1880. -> definiran status Grkoistone
pravoslavne crkve u BiH (zabranjen srpski nacionalni predznak) potvreni dotadanji
metropoliti. Nove moe izabrati Zemaljska vlada.
Crkveni porezi idu preko drave i ona plaa metropolite.
Ekumenski patrijarh se spominje u molitvama i bogoslujima.
Tek od 4.3.1887. odobrena upotreba srpsko-pravoslavnoga imena i simbola.
Slubeno od 1905. - Crkveni statut - slubeni naziv za ''srpsko-pravoslavni''.

18

Islam
Austro-Ugarska nastoji odvojiti muslimane od Istanbula.
Zabrana spominjanja sultanova imena u molitvi.
Uspostava vjerskog starjeinstva -> prvi bio Hilmi ef. Omerovi 1881.
24.10.1882. provedena organizacija vjerskih i vakufskih poslova.
Vjerske slubenike imenuje Zemaljska vlada.
Osnivanje Katarskih vakufskih povjerenstava - 1884.
Pitanje vjerskih prijelaza - osjetljivo - djevojica Fata Osmanovi u Mostaru.

KALLAYEVA UPRAVA U BIH

Postao je zastupnikom u maarskoj skuptini 1867., a 1868. imenovan je generalnim
konzulom u Beogradu.
U Budimpeti je pokrenuo list Narod istoka (do 1887.), a napisao je i Istoriju Srba.
4.6.1882. imenovan je ministrom financija i upraviteljem u BiH, na toj funkciji ostaje
do 1903.
Smatrao je da BiH nakon aneksije mora zadrati svoju cjelovitost, tj. ostati zajednika
stvar Monarhije s posebnom upravom.
Predloena je podjela - da Ugarskoj pripadnu Banja Luka i Biha, a Austriji Travnik,
Mostar, Sarajevo i Tuzla.
30.8.1896. usvojen Kallayev prijedlog.
Kallayeve aktivnosti su usmjerene na izoliranje BiH od srpskih, crnogorskih, ali i
hrvatskih utjecaja. Granini nadzor prema Crnoj Gori i Srbiji bio je pod kontrolom
vojnih i policijskih kordona.
Kretanja stanovnitva bila su ograniena, trgovinska razmjena ograniena.
Javljala se ideja naseljavanja, njemaki protestanti u ugarskim obiteljima uz srpsku
granicu.
Zabranjeno irenje tiska: Glas Crnogoraca i list Nevesinje.
Srpski listovi koji su zabranjeni: tiskali su posebna izdanja za BiH: Novi beogradski
dnevnik - Srpski napredak, list Brk, Soko i Kozak.
Odlazak studenata na kolovanje u Srbiju.
19

Strah da bi Srbija mogla izrasti u ''junoslavenski Pijemont''.

Suzbijanje irenja pravoslavne ideologije, zabrana pravakog glasila Hrvatska, motiv je
bio antidualistiki stav pravaa, ali i rusofilska orijentacija pravaa, suzbijan je i utjecaj
panslavizma.
Brigu su predstavljale Strossmayerove ideje jugoslavenstva.
Od 90-ih godina reim je ublaavao mjere suzbijanja hrvatskih nacionalnih ideja jer su
posluile kao protutea jaanju srpskog nacionalnog pokreta.
Austro-ugarska zauzela je stajalite o zabrani osnivanja politikih, kulturnih i privrednih
institucija na nacionalnoj osnovi.
Zahtjev mostarskih Srba 1884. za osnivanjem pjevakog drutva Gusle.
1887. osnovano je srpsko-pravoslavno pjevako drutvo u Tuzli, a 1881. i srpsko
pravoslavno crkveno pjevako drutvo Gusle u Mostaru.
1896. Zemaljska vlada poputa na srpske zahtjeve i dozvoljava osnivanje veeg broja
srpskih nacionalnih institucija.
1902. odobreno osnivanje Prosvjete- drutva za pomaganje siromanih Srba.
Prvo hrvatsko drutvo u zemlji- Narodno pjevako drutvo, osnovano 1888. u Mostaru.
1898. vlada je odobrila naziv Hrvatsko glazbeno-pjevako drutvo Hrvoje.
1899. osnovano je i pjevako drutvo Vlai u Travniku.
1888. osnovana sarajevska itaonica.
Zahtjev za osnivanje Muhamedovskog itaonikog i dobrotvornog drutva.
1903. osnovano je Gajret - muslimansko drutvo.
Pripreme za uvoenje ''bosanske nacije''
Narod u Bosni i Hercegovini naziva ''na narod'', a dijeli ga u 3 konfesije.
Teren za uvoenje ''bosanske'' nacionalne ideologije kao domaeg stanovnitva.
eljelo se pribliiti svakoj religiji pod izgovorom zatite zateenih religijskih posebnosti
Vatan - religijski list- cilj lista izmirenje muslimana i nove vlasti, 1897. preimenovan list
u Rehber (Putokaz).
Reimski srpski list Prosvjeta (1885.) pokrenuo ga Srbin Jovan Vidi, bio je to pokuaj
stvaranja konzervativne, reimu odane struje meu Srbima.
Prvi hrvatski politiki list u BiH - Glas Hercegovca (1885.), pokrenuo ga don Frano
Milievi.
Graansko vijee Livna 1879. Trae od vlasti odobrenje za slubenu uporabu peata sa
bosanskim zemaljskim grbom.
20

Cilj vlasti je pronai obiljeja koja simboliziraju povijesno pravo Ugarske na Bosnu i
posebnost Bosne u odnosu na junoslavenske zemlje. Kallay se odluio za grb Rame.
Naredbu o uvoenju bosanskog grba i zastava poetkom 1889. izdala je Zemaljska
vlada (crvena i uta boja).
Pokretanje Bonjaka
Srpski politiki list Napredak - 1890. osnovan, tiskan irilicom, urednik po izboru vlade
bio je Antonijo Straii, pristalica Dalmatinske srpske stranke.
Vlada je Glasu Hercegovca odobrila zastupanje velikohrvatske ideje.
1891. vlada je podrala zahtjev Mehmed-bega Kapetanovia za izdavanje politikog
lista Bonjak.
List se pozivao i na bonjatvo bosanskim franjevaca, davao je prvenstvo muslimanima
u njegovanju bosanskog imena i bosanske narodnosti.
Neodmjereno pisanje Bonjaka dalo je snaan impuls nacionalnim pokretima.
U lipnju 1879. Vlada je nastavni jezik nazvala hrvatskim, kasnije je nazvan zemaljskim.
Otvoreno pitanje pravopisa, jezika udbenika i pitanje gramatike.
Gramatika bosanskog jezika za srednje kole kao maternji jezik.
Srpske kole bojkotirale su te formulare i inzistirali na srpskom jeziku.
Kallay umire 1903. godine u Beu.
Poetci nacionalnih organiziranja Hrvata katolika u BiH
Crkveni velikodostojnici postaju nositelji nacionalno-politikog ivota.
Stadler pokuao preuzeti ulogu u organiziranju Hrvata katolika.
Stajalite o dravno-pravnoj pripadnosti BiH, temeljile su se na programu stranke prava.
Poetci nacionalnog organiziranja Hrvata katolika veu se za Hercegovinu. (prvo
pjevako drutvo ''Hrvoje'').
Od 1900. godine teite nacionalnog kretanja prebacuje se u Sarajevo.
Spor oko uvoenja zastave Hrvatskog pjevakog drutva Trebevi.
Jozo Sunari - lan drutva, Nikola Mandi - predsjednik drutva.
Sveanost bez vjerskog obreda odrana je 2.lipnja 1900.

21

Oblikovane 2 struje:
1) Graansko-liberalna -> zastupala ire graanstvo i franjevce
2) Klerikalna -> lanovi novoosnovane crkvene hijerarhije
Graansko-liberalna struja nastupala sa stajalita vie-konfesionalnosti hrvatstva, a
klerikalna poistovjeivala hrvatstvo s katolianstvom.
Stadler na prvo mjesto stavljao katolicizam.
Osnivanje Hrvatske narodne zajednice
1906. izabran je odbor - Nikola Mandi. Jozo Sunari, uro Damonja, Ivo Pilar, Milan
Katii i Stjepan Kukri - imali zadau izraditi pravne akte organizacije, izraen i
interni dokument Punktacije.
Punktacije propisivale temeljne politika naela organizacije:
1) da su BiH etniki i dravnopravno hrvatske zemlje
2) da se ne dopusti vie narodnih organizacija meu Hrvatima
U odnosu prema muslimanima izraena je potpora u suradnji s MNO (MNO osnovana
1906. u Mostaru)
Ministarstvo u Beu je 1907. odobrilo pravila i statut HNZ-a.
Za predsjednika je izabran Nikola Mandi.
Na prijedlog fra Marijana Dujia organizacija je utemeljena na interkonfesionalnoj
osnovi tretirajui muslimane po narodnosti Hrvatima.
Sredinji odbor odustao je i od uvjetovanja potpore aneksije u zamjenu za sjedinjenje
BiH s Hrvatskom.
Stadler pravila HNZ-a nije odobrio, sveenicima zabranio lanstvo u toj organizaciji.
Vodstvo HNZ-a u Beu - iskazana zahvalnost zbog aneksije, ali pitanje sjedinjenja BiH
nije pokretano.
Stadler je imenovao odbor od sedmorice sveenika koji se trebao pismeno obratiti
sredinjem odboru HNZ-a, to je uinjeno 22.2.1908.
Hrvatska katolika udruga
25.7.1909. odluka o osnivanju Hrvatske Katolike udruge.
Nadbiskup Stadler je 18. sijenja 1910. stvorio novu politiku organizaciju - Hrvatsku
katoliku udrugu (HKU). Osnovno naelo udruge je bilo da se ni pod kakvim
22

okolnostima ne smije mijenjati njeno ime. HKU je predstavljala politiko, kulturno i

socijalno drutvo kojemu je osnovna zadaa bila da titi interese hrvatskoga naroda.
Meu zadacima nalazilo se i ujedinjenje svih hrvatskih prostora u jedinstvenu
samostalnu cjelinu. HKU je radila na buenju i jaanju nacionalne svijesti u Hrvata,
uzevi u obzir da se interesi ne smiju suprotstavljati katolikim naelima. Propagirati
hrvatstvo u kulturnom, gospodarskom i socijalnom pogledu bio je zadatak drutva.
Udruga u prvi plan stavlja i one kojima je pomo najpotrebnija, a to su u prvom redu
nii siromani slojevi te hrvatski seljaci.
Bosanskohercegovaki sabor 1910. godine
Izbor kandidata za Bosanskohercegovaki zemaljski sabor bio je od iznimne
vanosti i za HNZ i za HKU. Predizborni program HNZ-a temeljio se na zastupanju
miljenja da autohtoni Hrvati katolici stoje na stanovitom pravcu u odnosu na ostale
konfesije. HNZ ujedno istie i pitanje radnika i seljaka, agrarno pitanje, te graanskih
sloboda i prava, reguliranje statusa inovnika i druge mjere. HKU istie da se jo uvijek
vode Starevievom politikom iz 1894., istiu snoljivost prema drugim narodima i
konfesijama, te rad na kulturnom i socijelnom polju. U svom predizbornom programu
dotiu se i inovnovnikog pitanja smatrajui da inovnitvo u Bosni i Hercegovini
treba izjednaiti s onim u Monarhiji. Istiu slobodnjaka prava ovjeka i graanina te
jednakost svih ljudi. Stadler Zemaljskoj vladi navodi da podlogu HKU ine
konfesionalna naela te na taj nain udovoljava uvjetima ustavnog zakona i novog
ustrojstva Sabora, jer je Sabor trebao biti podijeljen na tri konfesionalne kurije. Za HNZ
govori da je utemeljena na interkonfesionalnim osnovama to znai da ne odgovara
novom politikom programu, te s toga njegovo djelovanje treba ograniiti na kutlurno i
gospodarsko podruje.
Poetkom 1910. godine proglaeni su ustavni zakoni. Zbog toga Stadler eli unititi
HNZ, a kao obrazloenje za taj in navodi da HNZ odvaja religiju od hrvatstva te joj
nalazi zamjerku i u tome da nije pridobila Muslimane. Da je HNZ protukatolika
organizacija Stadler uvia na potpori listova Hrvatsko-srpske koalicije za HNZ. Stadler
pomou okrunice zabranjuje svjetovnom i redovnikom sveenstvu i narodu da se
pridrue HNZ-u. Izbori koji su odrani u svibnju 1910., donijeli su veliku pobjedu za
HNZ. Od ukupno 16 katolikih mandata, HNZ je osvojio 11, a HKU 5.

23

Nakon izbornog sloma nadbiskup Stadler poduzima sve otrije mjere protiv
franjevakog reda jer je svoj neuspjeh vidio u njima. Predlae Svetoj Stolici da uini
energine mjere kako bi franjevci bili posluni i privreni svojoj crkvenoj vlasti. Papa
uvidjevi situaciju u Bosni i Hercegovini alje poslanika koji e prouiti stanje i odnose
u toj zemlji nastala pod utjecajem rada HNZ-a i HKU-a. Poslanikov zadatak bio je i
prostudirati odnose izmeu svjetovnog i redovnikog sveenstva. Povjerljiva osoba bio
je profesor, sveenik Pierre Bastien. Svoju misiju zapoeo je u prosincu 1910. dolaskom
iz Rima. Rezultat misije bio je kompromis HNZ-a s papinim izaslanikom, prema kojem
je HNZ bila obavezna promijeniti svoja pravila u korist svjetovnog sveenstva. Kao
protuuslugu nadbiskup Stadler povlai svoju zabranu i okrunice koja je nastala 1910.
godine. U okrunici je zabranio franjevcima da budu lanovi HNZ-a. Godine 1912.
dolazi do spajanja HKU i HNZ koji su stvorile novi, posebni politiki program.
Hrvatsko-srpska koalicija u izbornom porazu HKU vidjela je mogunost ozbiljnije
hrvatsko-srpske suradnje u BiH.
Frankovci su stali na stranu Stadlera.
ake demonstracije u Beu.
Problemi nastali oko jezika.
Ostale politike organizacije u BiH
Muslimanska narodna organizacija - trae vjersku autonomiju, uivala potporu ireg
sloja muslimanskog stanovnitva. Glavno pitanje na zahtjevu da se seljak lii kmetskog
prava.
Muslimanska napredna stranka - okupljala ugledne muslimane, prohrvatski
orijentirana, smatrali da su muslimani po nacionalnosti Hrvati, mijenjaju naziv u
muslimansku samostalnu stranku.
Srpska narodna organizacija - izrasla iz 3. politike grupacije, okupljali se oko lista
Srpska rije - I.grupa, II.grupa - glavni centar - Mostar, pokrenuli list Narod.
III. grupa - grupa politiara oko lista Otadbina, trae radikalno rijeenje agrarnog
pitanja.
Drugu srpsku stranku osnovao Lazar Dimitrijevi - srpska narodna samostalna
stranka - 1910. stranka nije osvojila ni jedan mandat.

24

Socijal demokratska stranka za BiH - politika organizacija redovnike klase,

okupljali se oko lista Glas slobode, 1.1.1910. - radnici ostvarili pravo na zdravstveno
osiguranje u BiH.
List Zvono - jedan dio socijal demokratske stranke se odvojio, zvali ih Zvonai.
Rascjep socijal demokratske stranke - poetkom Prvog svjetskog rata.
Aneksija BiH
1882. maarska vlada predlagala pripajanje BiH Austriji, austrijska se vlada tomu
suprotstavila, ugarska vlada i dalje inzistirala na prikljuenju BiH Ugarskoj.
1908. mladoturska revolucija - trematak za proglaenje aneksije BiH.
Zatraeno postojee stanje, da BiH djeluje pod Osmanskim Carstvom.
5.10.1908. proglaenje aneksije BiH.
Austro-ugarska aneksiju pravda potrebom i zahtjevom graana, za ustav potrebno
rijeiti dravnopravno pitanje, nezadovoljstvo velikih sila, Britanija i Francuska
protestirale, nezadovoljne; Italija, Srbija, Crna Gora i Turska.
Austro-Ugarska se morala odrei Novopazarskog sandaka, Porti se obvezala platiti 2,5
milijuna funti odtete, te osigurati vjersku slobodu muslimanima.
Ovaj in potvrdila je Rusija 21.3.1909., Srbija i Crna Gora potvrdile aneksiju BiH.
Delegacija HNZ-a predvoena dr. Nikolom Mandiem, a poetkom studenog 1908.
voa Srpske narodne samostalne stranke dr. Lazar Dimitrijevi odlaze u Be.
Sarajevski gradonaelnik jedan je od voa naprednih muslimana - Esad Kulovi,
9.11.1908.
Muslimanska narodna organizacija priznala je aneksiju 8.2.1910.
Otvoreno pitanje dravnopravnog ukljuivanja BiH u postojeu ustavnu strukturu
Monarhije.
1878-1908. od okupacije do aneksije BiH formalno pravno bila je osmanska provincija.

25

BiH Ustav i Sabor

17.2.1910. car Franjo Josip I. sankcionirao zakone o sustavnim uredbama BiH.
Ustavom BiH definirana kao jedno jedinstveno zasebno upravno podruje, vrhovna
upravna vlast ostala u nadlenosti zajednikog ministarstva financija u Beu i zemaljske
vlade u Sarajevu.
to se zakonodavne vlasti tie ona je po Ustavu i dalje ostala u nadlenosti cara.
U politiki ivot BiH ule 3 nove institucije:
1)Sabor
2) Zemaljski savjet
3) Kotarsko vijee
Sabor sastavljen kombinacijom socijalnog, konfesionalnog i virilistikog kurijalnog
ustava.
Po konfesionalnoj pripadnosti podijeljeni su u 3 kurije. Unutar konfesionalnog izbornog
tijela postojale su posebno kurije na socijalnoj bazi.
Aktivno birako pravo u veleposjednikoj kuriji imali su ene Veleposjednice.
Mandat zastupnika trajao je 5 godina.
Predsjednik i potpredsjednik Sabora nisu birali poslanici, ve ih je imenovao car.
U Sabor ulazilo i 20 poslanika po poloaju, tzv. virilista.
Zemaljski savjet imao 9 lanova.
Predsjednik Sabora istovremeno je i predsjednik Zemaljskog savjeta.
Prvi saborski izbori odrani od 8. do 28.5.1910.
Rascjep unutar Srpske narodne organizacije, poto je 12 poslanika grupe Srpska rije
(privredna grupa).
Gligorije Jeftanovi zajedno sa 12 pristaa kolebajui se izmeu ulaska u vladinu radnu
veinu i opoziciju. Na kraju su morali predati mandate 13.9.1913., njihova mjesta uz
podrku vlade popunio je odvjetnik Danilo Dimovi.
Sabor radio od 1910. do 1914. (atentat u Sarajevu).

26

Balkanski ratovi kao uvertira u Prvi svjetski rat

Meunarodna suradnja ovisila o srpsko-bugarskim odnosima koje su se sporile po
pitanjima Makedonije.
Srbija se zalagala za podjelu Makedonije, a Bugarska htjela formalno njezinu
autonomiju.
Sporazum Srbije i Bugarske potpisan u oujku 1912.
Pregovori su nastavljeni i s Grkom, Crnom Gorom, formiran je Balkanski savez Srbija, Bugarska, Crna Gora i Grka.
U listopadu 1912., objavile rat Turskoj, zavren sukob pregovorima 1912., a u svibnju
1913. potpisan Mirovni ugovor u Londonu, Turska izgubila podruja u EU.
Proglaena neovisnost albanske zemlje.
Drugi balkanski rat - vodi se protiv Makedonije.
Austro-ugarska stala na stranu Bugarske.
Bugarska eljela povratiti istoni dio Trakije i Jedrene.
Bugarska napala Srbiju i Crnu Goru, a rat je zavren Bukuretanskim mirom.
Srbija dobila Vardarsku Makedoniju, Grka egejski dio Trakije, Rumunjska dio
Dobrude.
Poetak Prvog svjetskog rata
Antanta (Velika Britanija, Rusija, Francuska)
Sredinje sile (Njemaka, Austro-ugarska, Italija)
Austro-ugarska napala Srbiju 28.7.1914.
Krajem srpnja i poetkom kolovoza 1914. u BiH je provedena mobilizacija.
Nakon poraza Srbije i kapitulacije Crne Gore u listopadu 1915., BiH postaje ratno
zalee.
Prvoprosinaki akt i proglaenje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenac 1918. Godine.

27