Historija 9 (Metodicki Prirucnik)

Izet aboti
Mirza ehaji
METODIKI PRIRUNIK ZA
NASTAVNICE I NASTAVNIKE
HISTORIJE
deveti razred osnovne kole
Tuzla | Zenica, 2012.
Cijenjene kolegice i kolege!

Pred Vama je metodiki prirunik za realizaciju nastave
historije u 9. razredu osnovne kole. Cilj ovog Prirunika jeste
da nastavnicama i nastavnicima koji predaju ovaj predmet
ponudi neke prijedloge i ideje za realizaciju nastavnog procesa.
Time naravno nemamo namjeru ograniavati kreativnost Vas i
Vaih uenika kao ni Vae zajednike interese.
Prirunik je dakle, samo prijedlog moguih aktivnosti na
asu, a na Vama je da odluite da li ete ga i u kolikoj mjeri
koristiti ili ne. elimo Vam puno uspjeha u radu.
S potovanjem,
Autori
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

JU O
kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija
Razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata
nastavna jedinica: Borba za kolonije i vojno-politiki savezi u Evropi
obrada
TIP ASANASTAVNE JEDINICE
ZADACI
frontalni,
individualni,kombinovani
OBLICI RADA
stjecanje znanja o kolonijalnoj
podjeli
svijeta, interesima velikih sila i stvaranju
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODE
vojno politikih saveza metoda usmenog izlaganja i razgovora,
demonstracija,
rad nazbivanjima,
tekstu
razvijanje kritikog miljenja
prema historijskim
razvijanje interesa za
ODGOJNI
udbenik,
dodatna
literatura,
grafoskop, karta
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
prolost,
uvianje stalnog razvoja ljudskog drutva
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja
FUNKCIONALNI u vremenu
i prostoru,
vjebanje analize
slikovnog materijala,
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA razvijanje historijskog
miljenja
UVOD
Metodom razgovora ponovit emo najvanija zbivanja iz historije Evrope u drugoj polovini 19.
stoljea. Pitamo: Koje su zemlje bile najmonije svjetske ekonomske sile krajem 19. stoljea? ta je
imperijalizam i koje su njegove osnovne karakteristike? Objasni posljedice imperijalizma.
Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu - udbenik, strana 9.
(dalje: U/9), nakon ega emo na ve pripremljenoj grafofoliji otkriti naslov Borba za kolonije i vojnopolitiki savezi u Evropi.
GLAVNI DIO
Uputit emo uenice/uenike da promotre i analiziraju karikaturu koja prikazuje veliku Britaniju i
njenu politiku U/9. Potaknut emo ih da iznesu svoje miljenje o karikaturi, nakon ega emo im
skrenuti panju na grafiki prikaz odnosa izmeu kolonija, polukolonija i nezavisnih drava u svijetu
poetkom 20. stoljea U/13. Metodom usmenog izlaganja ukratko emo objasniti koje su to
najznaajnije kolonijalne imperije u drugoj polovini 20. stoljea, te koje su kolonijalne posjede
obuhvatale. Analizom historijskih karti U/10. i U/11, uenice/uenici e stei dodatna saznanja o
kolonijalnim imperijama, te e tako dobiti predstavu o prostornoj dimenziji ovog historijskog procesa.
Radi pribliavanja nastavnog sadraja zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u
rubrici historijska itanka U/9. i U/10, koji govori o propasti indijske proizvodnje na runom razboju, a
to je uzrokovano jeftinom engleskom industrijskom robom. Nakon toga emo kroz diskusiju odgovoriti
na postavljeno pitanje.
Podnaslov Interesi velikih sila obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom.
Zamolit emo par uenica/uenika da naizmjenino itaju pasus po pasus teksta, nakon ega emo
povesti razgovor o proitanom. Uputit emo uenice/uenike na sliku i citat Bernarda Bulova,
njemakog dravnog kancelara U/12, poslije ega emo nastojati zajedniki odgovoriti na postavljena
pitanja.
Tokom obrade podnaslova Formiranje vojno-politikih saveza, objasnit emo proces formiranja
dva vojna bloka: Trojnog saveza i Antante. Pojasnit emo motive koji su naveli velike sile na stvaranje
zajednikih vojnih saveza kao i njihove ciljeve. Pri tome emo uputiti uenice/uenike da proanaliziraju
kartu vojnih saveza U/12.
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau
zadau odgovoriti na pitanja U/13. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti po uputama
zadatka U/13.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
BORBA ZA KOLONIJE I VOJNO-POLITIKI SAVEZI U EVROPI

-
Krajem 19. i poetkom 20. stoljea najznaajnije kolonijalne sile bile su: Velika Britanija, Francuska,
Rusija i Japan
Kasno formiranje Italije (1870) i Njemake (1871) razlog je to su ove dvije drave krajem 19. i poetkom 20.
stoljea imale vrlo malo kolonija. Zbog toga su one traile novu kolonijalnu preraspodjelu to nije moglo biti
ostvareno bez ugroavanja interesa starijih kolonijalnih sila.
drava
Njemaka
AustroUgarska
Italija
Rusija
Francuska
Velika
Britanija
ciljevi
preko jugoistone Evrope ovladati Bliskim i
Srednjim istokom
preko jugoistone Evrope prodrijeti do
Soluna u Grkoj
nova kolonijalna podjela svijeta- posebno
Afrike
preko jugoistone Evrope osigurati izlaz na
tzv. "topla mora"
sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta
vojni
savez
godina
osnivanja
Trojni
savez
1882.
Antanta
1907.
sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta
Dok je Trojni savez imao za cilj novu kolonijalnu podjelu svijeta, lanice Antante nastojale su ouvati ve
izvrene podjele kolonijalnih posjeda.

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Meunarodne krize i regionalni sukobi pred Prvi svjetski rat
Obrada
ZADACI
frontalni,
individualni odnosima uoi Prvog svjetskog
OBLICI RADA
upoznavanje uenica/uenika
sa meunarodnim
OBRAZOVNI
metoda
usmenog
izlaganja
NASTAVNE METODE
rata, stjecanje znanja o uzrocima meunarodnih
kriza i razgovora,
radprema
na tekstu
razvijanje negativnog stavademonstracija,
uenica/uenika
primjeni sile u meunarodnim
udbenik,
literatura,
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
ODGOJNI
odnosima,
uoavanje vanosti
mirnogdodatna
rjeavanja
sukobakarta
i isticanje znaaja mira u
svijetu
razvijanje
sposobnosti
izdvajanja bitnih
podataka i logikog
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA razmiljanja, razvijanje
FUNKCIONALNI
sposobnosti uporeivanja i uoavanja uzrono-posljedinih veza
UVOD
Pregledati domau zadau kod uenica/uenika i odrediti nekog ko e proitati ta je

napisala/napisao o zadatoj tematici. Metodom razgovora ukratko emo ponoviti gradivo iz prethodne
lekcije. Pitamo: Koja su dva suparnika saveza dominirala Evropom krajem 19. i poetkom 20. stoljea?
Koje su drave bile njihove lanice? Navedi posljedice formiranja blokova velikih sila.
Potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/14, nakon
ega emo najaviti temu i napisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Metodom razgovora predstaviti meunarodne krize koje su izbijale uoi Prvog svjetskog rata.
Uenicama/uenicima objasniti uzroke, tok i posljedice Marokanske i Aneksione krize te Balkanskih
ratova koji su predstavljali neposrednu uvertiru u rat. Obrazlaganje nastavnih sadraja pratiti izlaganjem
na karti. Posebnu panju posvetiemo aneksionoj krizi, pri emu moemo ponoviti lekciju vezanu za
Berlinski kongres. Mogua pitanja: Kad i zbog ega je odran Berlinski kongres? Kakav status su dobile
Srbija i Crna Gora na tom kongresu, a kakav Bosna i Hercegovina? Kojim lanom Berlinskog kongresa
je odreen status Bosne i Hercegovine? Objasni! Zamolit emo uenicu/uenika da proita tekst iz
rubrike historijska itanka U/16 nakon ega emo metodom razgovora nastojati pronai odgovore na
postavljena pitanja.
Podnaslov Balkanski ratovi obradit emo metodom usmenog izlaganja uz pokazivanje na karti.
Objasnit emo uenicima nastanak Balkanskog saveza, Prvi balkanski rat, sklapanje mira i nastanak
Albanske drave. Takoer emo opisati uzroke Drugog balkanskog rata i sklapanje mira u Bukuretu
Nakon izloenog, zatrait emo od uenica/uenika da uz svaki podnaslov proanaliziraju
pripadajue karikature i odgovore na postavljena pitanja. Pored navedenog, definisat emo nove
pojmove diplomatija, konferencija, protektorat.
ZAVRNI DIO
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika.
Navedi najvee meunarodne krize pred prvi svjetski rat i objasni razloge njihovog izbijanja.
Kad i zato je izvrena aneksija Bosne i Hercegovine?
Kako je rijeena aneksiona kriza?
Opii nastanak i cilj balkanskog saveza
Navedi posljedice prvog i drugog balkanskog rata
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/17. Uenice/uenici koji ele proiriti
znanje mogu to uiniti po uputama zadatka U/17.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
MEUNARODNE KRIZE I REGIONALNI SUKOBI PRED PRVI SVJETSKI RAT

- Napeti i sloeni odnosi izmeu velikih sila posebno su
postajali vidljivi za vrijeme meunarodnih kriza. One su
sluile za odmjeravanje snaga, nagovje-tavajui tako
skori ratni sukob poetkom 20. stoljea.
godina izbijanja
1905.
1908.
1911.
1912.
1913.
kriza
Prva marokanska kriza
Aneksiona kriza
Druga Marokanska kriza
Prvi balkanski rat
Drugi balkanski rat

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee
Obrada
ZADACI
frontalni, individualni
OBLICI RADA
upoznavanje sa naunim, tehnikim
i kulturnim dostignuima na prijelazu iz 19. u
metoda
usmenog
izlaganja i razgovora,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
20. stoljee, uoavanje vanosti
novih
kulturno-tehnikih
dostignua za razvitak
demonstracija, rad na tekstu

ljudskog drutva
udbenik,
dodatna u
literatura,
grafoskop
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
zanimanja za prolost
i promjene
njoj, razvijanje
kritikog miljenja,
ODGOJNI
uvianje stalnog razvitka ljudskog drutva
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASAvjebanje samostalnog
FUNKCIONALNI uzrono-posljedinih
veza, analiza slikovnog
materijala,
rada uenica/uenika sa tekstom
UVOD
Pregledat emo domau zadau, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod
u nastavnu jedinicu U/18. Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika i kultura na
prijelazu iz 19. u 20. stoljee.
GLAVNI DIO
Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee obradit emo
kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom. Uenice/uenici e glasno itati tekst, po jedan
odjeljak jedna uenica/uenik. Povest emo razgovor o proitanom, a najvanije podatke otkrivat emo
na ve pripremljenoj grafofoliji. Nakon svakog podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti na
pitanja postavljena u udbeniku. Uz podnaslov Razvoj nauke, odgovorie na 1. i 2. pitanje (U/22).
Skrenut emo im panju na pripadajui slikovni materijal uz analizu popratnog teksta traei da
odgovoraju na postavljena pitanja (slika Marije i Pjera Kiri U/18) . Uz podnaslov Razvoj tehnike,
odgovorie na 3. pitanje nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike
historijska itanka. Metodom razgovora odgovorit emo na pripadajue pitanje. Potom emo
proanalizirati fotografiju Titanika i tekst koji se uz njega nalazi. Uz podnaslov Razvoj kulture
uenice/uenici e odgovoriti na 4. pitanje. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo potpitanjima.
Istovremeno emo definisati nove pojmove replika, duhovno stvaralatvo, secesija.
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjeriliPLAN
stepenTABLE
usvojenog
znanja. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne
| GRAFOFOLIJE
nejasnoe. Domaa zadaa: prvi red u uionici radie po uputama U/20 (ispod slike Titanika),
NAUKA, TEHNIKA I KULTURA NA PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEE

-drugi
Krajem
19.raditi
i poetkom
20. stoljea
se e
razne
grane prirodnih
biologija,
red e
po uputama
U/22, arazvijaju
trei red
pogledati
film Tajnanaukafizika,
Nikole Tesle,hemija,
reisera
Krste
medicina,
elektrotehnika...
Papia. Uenice/uenike napomenuti da e idui as izlagati ono to su uradili.
- Neki od najpoznatijih naunika tog doba su: Nikola Teslapronalaza naizmjenine struje, Albert
Ajntajnteorija relativiteta, Marija i Pjer Kiriunaprijedili razvoj atomske energije, Vilhelm RentgenXzraci, Robert Kohotkrio uzronike kolere i tuberkuloze, Alfred Nobelotkrio dinamitutemeljitelj Nobelove
nagrade
Simens-Martinova pe za proizvodnju kvalitetnijeg elikarazvoj eljeznica, brodova te vojne industrije
Izum dizel motora podstaklo je razvoj automobilske, avio industrije i brodarstva
Razvijaju se nova saobraajna sredstva: automobili, avioni, brodovi, lokomotive...
Umjetnost: secesija moderni roman futurizam
Izum kinematografa brae Lumijer (1895) omoguio je ubrzani razvoj filmske industrijeHolivud (Hollywood)

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918)
nastavna jedinica: Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi
Obrada
ZADACI
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o uzrocima
i povodu
Prvog svjetskog rata, stjecanje znanja o
OBRAZOVNI
razgovor,
s tekstom, rad sa slikovnim materijalom,
NASTAVNE METODE
stvaranju saveza i otvaranju
frontovarad
u Evropi
rad s historijskom
kartom
razvijanje radnih navika, razvijanje
pozitivnog
odnosa prema mirnom rjeavanju
ODGOJNI
udbenik,
dodatna
literatura, karta
NASTAVNA SREDSTVA
I
POMAGALA
sukoba i osuda osvajake politike, razvijanje tolerancije
vjebanje povezivanja gradiva i praenje uzroka i posljedica historijskih dogaaja,
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
FUNKCIONALNI vjebanje
snalaenja
u vremenu i prostoru,
vjebanjeASA
analize slikovnog materijala,
vjebanje rada s tekstom i uoavanje bitnog
UVOD
Pregledati domau zadau i odrediti nekog ko e proitati ta je napisala/napisao o zadatoj

tematici. Metodom razgovora zatrait emo od uenica/uenika da odgovore na sljedea pitanja: zato
su se evropske sile borile za kolonije? Koja su dva vojno-politika saveza nastala u Evropi krajem 19. i
poetkom 20. stoljea. Zato su se pojedine zemlje tako svrstale. Kako je dolo do aneksije Bosne i
Hercegovine? Koja se zemlja najvie protivila aneksiji? Objasnite zato? Najavit emo temu i napisati
na tablu naslov Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi. Od uenice/uenika
zatrait emo da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu iz udbenika na strani 25.
GLAVNI DIO
Podnaslov Utrka u naoruavanju i uzroci rata obradit emo analizom prikazane tabele (U/25) i
metodom razgovora. Uenice/uenici e na temelju ve poznatih podataka pokuati zakljuiti to je bio
uzrok Prvog svjetskog rata. Podnaslov Sarajevski atentat povod poetku Prvog svjetskog rata
uenice/uenici e sami proitati u tiini i promotriti pripadajui slikovni materijal. Uz pomo pitanja
koja se nalaze uz sliku Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije, povest emo razgovor o
proitanom. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji. Zamolit emo dvije
uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/26), i to jedna uenica/uenik
jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici
dobivaju dodatna saznanja o ovom historijskom dogaaju. Posebnu panju emo obratiti na natpise
stare i nove ploe kojima je obiljeeno mjesto sarajevskog atentata (U/28) nakon ega emo odgovoriti
na postavljena pitanja.
U nastavku obrade nastavne jedinice pojasnit emo kako je Sarajevski atentat uveo svijet u
najvei ratni sukob do tada i uz pomo geografske karte predstaviti sukobljene strane. Uputiti uenike
da pogledaju pripadajui slikovni materijal i usmeno odgovore na pitanja postavljena u udbeniku. Na
kraju obrade nastavne jedinice objasnit emo formiranje frontova i razvoj ratnih operacija u prvoj fazi
sukoba PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
ZAVRNI DIO
POETAK PRVOG SVJETSKOG RATA I FORMIRANJE FRONTOVA U EVROPI
- 28.U juna
1914. dijelu
godine
pripadnici organizacije
"Mlada
Bosna" izu udbenika
Sarajevu na
izvrili
su28.
atentat
na
zavrnom
uenice/uenici
e odgovarati
na pitanja
strani
Provjerit
austrougarskog
prijestolonasljednika
Franca
Ferdinanda
i
njegovu
suprugu
Sofiju.
Bio
je
povod
za
izbijanje
emo rijeeno i neke od njih ocijeniti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Domau
Prvog svjetskog rata.
zadau
uenice/uenici e uraditi po uputama U/28.
- Cilj "Mlade Bosne" bio je pripojiti Bosnu i Hercegovinu Srbiji, za to im je smetala Austro-Ugarska
- 28. jula 1914, Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji
- Ubrzo je dolo do njegovog proirenja, jer su se sve zemlje, lanice postojeih saveza (Trojnog saveza i
-
Antante), izuzev Italije ukljuile u sukob.

Italija je na poetku rata proglasila neutralnost
Japan se pridruio silama Antante, a Osmansko carstvo Njemakoj i Austro-Ugarskoj od kada se taj savez
naziva Centralne sile.
Na poetku rata u Evropi su formirana tri fronta: Zapadni, Istoni i Balkanski
10

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Ratne operacije i prilike u zaraenim zemljama

ZADACI
Obrada
OBLICI RADA
frontalni,
stjecanje znanja o stvaranju
tajnihindividualni
ugovora i ulasku Italije i Bugarske u Prvi
NASTAVNE METODE
usmenog izlaganja
i razgovora,
demonstracija,
svjetski rat, upoznavanje metoda
uenica/uenika
sa stanjem
na glavnim
frontovima
rad na
tekstu, analiza
materijala
OBRAZOVNI
tokom 1915. i 1916. godine,
uoavanje
uzrokaslikovnog
amerikog
ukljuivanja u rat te
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
udbenik,
dodatna
literatura,
karta
upoznavanje
uenica/uenika
sa utjecajem
rata
na svakodnevni
ivot stanovnitva
zaraenih zemalja
razvijanje
negativnog
stava kod uenica/uenika
prema ratnim sukobima, te
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG ASA
ODGOJNI
njihovo upoznavanje sa ljudskim i materijalnim razaranjima koje rat donosi, osuda
UVOD
osvajake politike i poticanje ideje rjeavanja sporova mirnim putem
razvijanje
sposobnosti
uenica/uenika
da samostalno
rade rata
na ihistorijskim
Metodom razgovora
ponovit
emo nastavnu
jedinicu Poetak
Prvog svjetskog
formiranje
tekstovima,
tako steena
dopunjavaju
analizom
frontova u Evropi. Zatrait
emoanaliziraju
odgovoreih,
natesljedea
pitanja:znanja
Navedi
glavni uzrok
izbijanjaslikovnih
Prvoga
FUNKCIONALNI
izvora,
vjebanje
povezivanja
i praenje
uzroka
posljedica
historijskih
svjetskog rata. Prepriaj
ukratko
tok dogaaja
koji gradiva
su doveli
do izbijanja
rata.i Koji
su glavni
frontovi
vjebanje
snalaenja
vremenu
i prostoru
obrazovani u Evropi dogaaja,
do kraja 1914.
godine?
Najavit u
emo
nastavnu
jedinicu Ratne operacije i prilike u
zaraenim zemljama i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/29.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja, a uz pomo karte (zidne
ili iz udbenika) pojasnit emo ulazak Italije i Bugarske u Prvi svjetski rat. U nastavku asa opisat
emo stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine, s posebnim naglaskom na najvee
bitke Prvog svjetskog rata koje su voene u tom periodu (Jitland, Verden, Soma). Zamolit emo dvije
uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/30), i to jedna uenica/uenik
jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici
dobivaju dodatna saznanja i predstave o strahotama i besmislenosti rata.
Podnaslove Ulazak SAD-a u rat i Prilike u zaraenim zemljama obradit emo metodom rada na
tekstu tako to emo zamoliti uenice/uenike da ih u tiini proitaju. Nakon proitanog teksta usmeno
e odgovoriti na 4. i 5. pitanje U/32.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Za domau zadau uenicama/uenicima dati da pogledaju flm Galipolje u reiji Petera
Weira (U/32) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne zato im je
ba to najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji javljaju
u njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti stav o filmu te
objasne zato tako misle
11
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
RATNE OPERACIJE I PRILIKE U ZARAENIM ZEMLJAMA
1915. godina
sporazumom u Londonu Italija ula u rat na strani Antante ( obeano
joj je teritorijalno proirenje na raun hrvatske i slovenake obale
Jadranskog mora)
- Otvoren Italijanski front
- Bugarska pristupila Centralnim silama (Obeano joj je proirenje na
raun Makedonije i istone Srbije)
- Centralne sile su tokom 1915. godine odnijele nekoliko znaajnih
pobjeda (zauzele Srbiju, dio Poljske i Litvu)
1916. godina
- Centralne sile zauzele Crnu Goru
- Bitka kod Verdenaoko milion mrtvih i ranjenih
- Bitka na Somiprvi put upotrijebljeni tenkovi i bojni otrovioko milion
i trista hiljada mrtvih i renjenih
1917. godina
- SAD ulaze u rat na strani Antante
- ivot stanovnika bio je teak

- poljoprivreda i stoarstvo bili
su upropateni
- zavladalo je siromatvo, glad,
zarazne bolesti...
- demonstracije i trajkovi postali su svakodnevnica
- broj mobiliziranih vojnika
stalno se poveavao
- masovno zapoljavanje ena
u tvornicama, administraciji i
poljoprivredi.
12

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog rata
Obrada
ZADACI
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o politikim
zbivanjima
u Rusiji 1917. godine, upoznavanje
metoda
usmenog
izlaganja
i razgovora,
demonstracija,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
uenica/uenika sa zavrnim
godinama
Prvog
svjetskog
rata i slomom
Centralnih
rad nai tekstu,

analizaPrvog
slikovnog
materijala
sila, upoznavanje sa rezultatima
posljedicama
svjetskog
rata
udbenik,
dodatna
literatura,
karta
NASTAVNA SREDSTVA
I
POMAGALA
isticanje prava svakog naroda na slobodu i vlastito opredjeljenje, razvijanje radnih
navika, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba, razvijanje
ODGOJNI
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
stava
uenica/uenika
prema ratnim
razaranjimaASA
i ljudskim rtvama, osuda
rjeavanja
sukoba
uz
primjenu
sile
UVOD
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedinih veza,
FUNKCIONALNI
sposobnosti
izdvajanja
bitnih
podataka
U uvodnom razvijanje
dijelu asa
ukratko emo
ponoviti
nastavne
sadraje povezane sa dananjom
nastavnom jedinicom i to tako da emo prozvati tri uenice/uenika. Prva uenica/uenik e uz pomo
karte ukratko opisati stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine. Druga uenica/uenik
e objasniti razloge i povod ulaska SAD-a u rat. Trea uenica/uenik e opisati prilike u zaraenim
zemljama za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Najavit emo nastavnu jedinicu Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog
rata i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/33.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja pojasniti stanje u Rusiji
tokom Prvog svjetskog rata (oskudica, glad, nezadovoljstvo...). Trait emo od uenica/uenika da se
podsjete razlike izmeu gregorijanskog i julijanskog kalendara, naglasivi da je gregorijanski kalendar
u Rusiju uveden tek 1918. godine. Uenicima nastojati to je mogue bolje opisati drutveno-politike
promjene koje su zadesile Rusiju 1917. godine (februarsku i oktobarsku revoluciju, ukidanje monarhije
i proglaenje republike, te dolazak na vlast boljevika/komunista). Zamolit emo uenicu/uenika da
glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/34 nakon ega emo pristupiti njegovoj analizi
odgovarajui na postavljena pitanja. Time e uenice/uenici stei dodatna saznanja o ovim
historijskim dogaajima.
U drugom dijelu asa pojasnit emo kljune dogaaje koji su uzrokovali propast Centralnih sila i
TABLE | 1918.
GRAFOFOLIJE
kraj rataPLAN
11. novembra
godine. Uenice/uenici e promotriti pripadajui slikovni materijal i
usmeno odgovoriti na pitanja postavljena u udbeniku. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo
potpitanjima.REVOLUCIJE U RUSIJI, SLOM CENTRALNIH SILA I REZULTATI PRVOG SVJETSKOG RATA
Nakon toga uenicama/uenicima treba predstaviti rezultate i posljedice rata ratna razaranja,
uenice/uenike
ta uoavaju?
Koja su etiriodnosima
velikagodina
carstva
postojati?
drave nastale
ljudske gubitke i promjene
u meunarodnim
nakonprestala
1918. godine.
Na Koje
karti usuudbeniku
U/36.
1917.
na
Austro-Ugarske
Kojekao
su
drave
nastale
na
podruju
prikazat
emoraspadnute
politike
promjene
granica
koje
su IInastale
direktna
posljedica
rata.
Pitat
emo
- podruju
februarska
revolucijaposljednji
ruski carmonarhije?
Nikolaj
Romanov
odrekao
se prijestolja
nakon
ega
jeRuskoga
Rusija
Carstva?
Uputiemo
uenice/uenike privremena
na tabelarni
pregled ljudskih gubitaka u Prvom svjetskom ratu,
proglaena
republikomimenovana
vlada
- emo
Vladimir
Ilji Lenjin,
voa boljevika/komunista oruani odredi pod nazivom Crvena armijaosnivanje
to
zajedniki
proanalizirati.
sovjeta (vijea) koji su djelovali kao paralelni organi vlasti
oktobarska revolucijazbaena privremena vlada i proglaena vlast sovjetakomunisti na vlasti
ZAVRNI DIO
1918. godina
- 3. marta,
mirom u Brest-Litovsku s Centralnim silama Rusija istupila iz Prvog svjetskog rata
Uz pomo
plana table uenice/uenici e ukratko prepriati nastavnu jedinicu. Nekoliko
bitka na rijeci Marniprvi put upotrijebljeni avioni
uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti
- 11. novembra,
u Kompinjskoj umi kod Pariza Njemaka potpisala kapitulacijukraj Prvog svjetskog rata
eventualne
nejasnoe.
Za domau zadau uenicama/uenicimaRezultati
dati da pogledaju flm Crveni u reiji Warrena Beattya
raspad drava
nove drave/promjene
(U/32) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne zato im je ba to
Austro-Ugarska
Austrija, Maarska, ehoslovaka, Drava SHS, dio teritorije pripao Poljskoj
najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji javljaju u
Osmansko carstvo
Turska, azijska podruja pripala Francuskoj i Velikoj Britaniji, Saudijska Arabija
njima
nakon
pogledanog filma
i objasne
zato
se takodio
osjeaju;
zapiu svoj
vlastitiPoljskoj
stav o filmu te
Njemako
carstvo
Njemaka
je postala
Republika,
istonih podruja
prikljuen
objasne
zato
tako
misle
Rusko carstvo
Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija je postala komunistika drava
13

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda
Obrada
ZADACI
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o odredbama
Versajskog
mirovnog ugovora, stjecanje znanja o
usmenog
izlaganjauspostavljenim
i razgovora, metoda
rada
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
meunarodnim odnosima imetoda
teritorijalnim
promjenama
nakon Prvog
na tekstu, uloge
demonstracija,
analiza slikovnog
materijala,
svjetskog rata, uoavanje historijske
i ciljeva djelovanja
Drutva naroda
historijska karta,
dodatna
literatura
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
kritikog stava udbenik,
kod uenica/uenika,
ocjena
poloaja
velikih sila i
uvianje mogunosti privrednog i drutvenog razvoja Evrope nakon Prvog
ODGOJNI
svjetskog
rata, naglaavanje
vanosti
rjeavanja nesporazuma
mirnim putem i
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA
dogovorom, razvijanje tolerancije
UVOD
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje
samostalnog rada uenica/uenika sa zidnom kartom, vjebanje snalaenja u
FUNKCIONALNI
Uvod u novu nastavnu jedinicu moe se obraditi pitanjima kojima uenice/uenici trebaju povezati
vremenu i prostoru, razvijanje kritikog miljenja, opisivati, objanjavati, povezivati
znanja iz prethodno obraenih nastavnih lekcija: Kako i kada je okonan Prvi svjetski rat? Kakve je
gradivo, donositi zakljuke
promjene rat izazvao u Rusiji? Objasni promjene koje je rat uzrokovao u Osmanskom carstvu, AustroUgarskoj i Njemakoj. Ukratko opii posljedice Prvog svjetskog rata.
Od uenice/uenika emo zatraiti da proita uvod u nastavnu jedinicu U/39. Nakon toga emo
napisati naslov na tablu: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja objasnit emo Versajski mirovni ugovor koji je predstavljao konani
zavretak Prvog svjetskog rata i potvrdu rezultata koji su njime postignuti. Nakon toga predstavit emo
pojedinane mirovne ugovore potpisane sa svim poraenim zemljama. Akcenat emo staviti na poloaj
i odredbe mirovnog ugovora sa Njemakom, objanjavajui posljedice ovako postignutog ugovora na
dalji razvoj politikih prilika u ovoj zemlji. Da bi provjerili da li su uenice/uenici zapamtili izloeno
postavit emo nekoliko pitanja: Gdje je odrana mirovna konferencija? Koje su zemlje vodile glavnu
rije na konferenciji? Zato je nazvana Versajska mirovna konferencija? Kako je Njemaka kanjena
za
Prvi svjetskiobavezama
rat? Potom Njemakoj
emo uputitiU/41.
uenice/uenike
pogledaju
sliku demonstracija
u Njemakoj
o nametnutim
Zatim emo da
obraditi
podnaslov
Drutvo naroda.
Vano je
protiv
mira
u
Versaju,
kao
i
tabelu
mirovnih
ugovora
U/40.
Pitamo:
Kako
su
kanjene
ostale
lanice
objasniti organizaciju ove meunarodne asocijacije te ciljeve koji su pred njom postavljani. Zamolit
Centralnih
sila? Najvanije
otkrivat
ve pripremljenoj
emo
uenicu/uenika
da podatke
proita tekst
iz emo
rubrikenahistorijska
itanka grafofoliji.
U/42, nakon ega emo izvriti
U drugom
dijelu
asa
suprotnostima
Versajskog
su
njegovu
analizu.
Neka
od uenice/uenike
moguih pitanja emo
su: taupoznati
je Vilsonsarekao
o sklapanju
ugovora sistema
o miru? koji
Kakav
doveli
do
zaotravanja
odnosa
meu
velikim
silama.
Posebno
emo
naglasiti
zato
mnoge
drave,
bilo
je stav zauzeo prema pomorskoj plovidbi, ekonomskom razvoju, naoruanju? ta je zahtijevao za
poraene
ili pobjednice,
bile zadovoljneVilson
versajskim
sistemom.
Prokomentirat
karikaturu
Rusiju, a ta
za narode nisu
Austro-Ugarske?
je takoer
predloio
osnivanje emo
organizacije
koja e
tititi nezavisnost malih i velikih drava. Kako se zvala ta organizacija? Najvanije podatke otkrivat
emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
PLAN TABLE
ZAVRNI DIO
| GRAFOFOLIJE
VERSAJSKI MIROVNI UGOVOR I DRUTVO NARODA
bi provjerili
stepen
usvojenog
znanja
kod
uenica/uenika.
-kakou Parizu
je od 18.
januara
do 28. juna
1918.
odrana
mirovna konferencija
- glavnu rije vodili su predstavnici Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije bez predstavnika komunistike
- Opii
Rusije kad i kako su voeni mirovni pregovori u Parizu?
Objasniugovor
zato sseNjemakom
ustalio izraz
"Versajski
-- mirovni
potpisan
je 28.mir"
juna 1919. godine u dvorcu Versaj kod Pariza"Versajski mir"
Navedi obaveze koje
su versajskim
mirom
nametnute
-- odredbe:Njemaka
je proglaena
glavnim
krivcem
za rat,Njemakoj.
oduzeti su joj dijelovi teritorija i sve kolonije,
- ograniene
Obrazloi suprotnosti
proizale
iz versajskog
sistema.
su joj vojne snage,
morala
je platiti veliki
dio ratne odtete
- na
Naslian
iju inicijativu
osnovano
kadasaveznici
i s kojim ciljem?
nain, ali je
u manjoj
mjeriDrutvo
kanjeni naroda,
su i njemaki
- Vilsonovih 14 taakaprogram za poslijeratno sreivanje odnosa meu narodima u Evropi i svijetu
Ukolikonarodaglavni
je potrebno, otkloniti
odnosno
nejasnoe
nakon ega
emo(vicarska)
nekoliko
- Drutvo
cilj:ouvanje
mira i pojasniti
razvijanjeeventualne
meunarodne
saradnjesjedite
u enevi
uenica/uenika
ocijeniti.
Domaa
zadaa
po
uputama
u
udbeniku
na
strani
42.
- Drutvo naroda se pokazalo neuspjenim zbog suprotnosti interesa velikih sila
14

JU O
Predmet: Historija
razred: 9.
Redni broj asa:
Nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Svjetska ekonomska kriza
Obrada
ZADACI
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o tokovima
privrednog
razvitka Evrope nakon Prvog svjetskog
metoda usmenog
izlaganja i razgovora,
metoda krize,
rada
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
rata, usvajanje znanja o uzrocima,
toku i posljedicama
velike ekonomske
na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala
upoznavanje novih pojmova
dodatna literatura
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
kritikog odnosaudbenik,
prema prekomjernoj
potronji i reklamnoj industriji,
ODGOJNI
razvijanje osjetljivosti prema problemu nezaposlenosti i njegovim posljedicama
razvijanje
sposobnosti
uoavanja uzrono-posljedinih
veza, vjebanje samostaPRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG ASA
FUNKCIONALNI
lnog rada na tekstu
UVOD
Ukratko emo ponoviti nastavne sadraje koji su povezani sa dananjom nastavnom jedinicom.
Neka od moguih pitanja su: Opii najznaajnije tehnike izume u svijetu koji su se desili na prijelazu
iz 19. u 20. stoljee. Kako su oni utjecali na ubrzani razvoj industrijske proizvodnje? Potom emo
zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/43, nakon ega emo napisati naslov:
Svjetska ekonomska kriza
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predoit emo uzroke, tok i posljedice velike ekonomske krize koja
je svijetom vladala u razdoblju 1929-1933. godine. Krah Njujorke berze 24. oktobra 1929. godine
oznaava poetak ekonomske krize, a financijski poremeaji u SAD-u, uskoro su se odrazili i na ostale
zemlje svijeta. Analizom slikovnog materijala iz udbenika uenicama/uenicima emo pribliiti
posljedice ekonomske krize na svakodnevni ivot ovjeka. Upuujemo na analizu grafikog prikaza
opadanja industrijske proizvodnje i porasta broja nezaposlenosti U/45. Nakon toga zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/46 to e omoguiti stjecanje
dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju.
Na kraju obrade nastavne jedinice uenicama/uenicima treba objasniti mjere zahvaljujui kojima
je ekonomska kriza prevaziena.
ZAVRNI DIO
kako bi provjerili
stepen usvojenog
znanja kod uenica/uenika.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
--
Koji su uzroci svjetske ekonomske krize?

SVJETSKA
Objasni zato se kriza iz SAD-a proirila
na EKONOMSKA
itav svijet? KRIZA
Koje evropske zemlje su bile najvie pogoene krizom?
razvoj potroakog
drutva
je privatne
poduzetnike
stalnoposljedice.
poveavaju proizvodnjurezultat:
Navedi
koje privredne
granetjerao
je zahvatila
ekonomska
krizada
i njene
ogromna koliina robe koja se sve manje prodavalaroba se gomilalacijene padaletvornice smanjivale
ili potpuno obustavljale proizvodnjuradnici ostajali bez poslaposljedica: glad, siromatvo, trajkovi...
- slom Njujorke berze, oktobra 1929. godine, oznaio je poetak ekonomske krize koja je trajala od 1929. do
1933. godine
- najprije je zahvatila SAD, a odale se prenijela u sve dijelove svijeta u kojima su bile prisutne amerike
investicije
i kapital
- Opii
reforme
koje je poduzeo ameriki predsjednik Ruzvelt za izlazak iz krize.
- U Evropi je kriza najvie pogodila Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju
- ameriki
Franklinodnosno
Delano pojasniti
Ruzvelt eventualne
pokrenuo jenejasnoe
1933. program
reformi
za nekoliko
izlazak iz
Ukoliko jepredsjednik,
potrebno, otkloniti
nakon ega
emo
krizedravni
intervencionizam
(drava
kontrolira
dio
privrednih
procesa
te
formiranje
cijena)opsean
uenica/uenika ocijeniti. Domaa zadaa po uputama U/46.
program javnih radova (porast zaposlenosti) kraj ekonomske krize
15
16

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata
obrada
ZADACI
frontalni,saindividualni
OBLICI RADA
politikim i privrednim prilikama u
usmenog
izlaganja
i razgovora,
metoda
rada
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
izvanevropskim zemljama metoda
izmeu dva
svjetska
rata, stjecanje
znanja
o stanju
u
na tekstu,
demonstracija,
analiza slikovnog materijala
islamskim zemljama i arapskom
svijetu
u ovom periodu
udbenik,
dodatna
literatura,
karta prema nenasilnom
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
kritikog miljenja, razvijanje pozitivnog odnosa
ODGOJNI
otporu, osuda militarizma kao agresivnog spoljnopolitikog programa, osuda
teritorijalnih
pretenzija
i osvajakih ratova
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG ASA
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje logikog razmiljanja i
FUNKCIONALNI uoavanja slinosti i razlika historijskih procesa, razvijanje sposobnosti uoavanja
UVOD
uzrono-posljedinih veza
Prije obrade novog gradiva pregledaemo domau zadau. Potom emo zamoliti uenicu/uenika
da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/47. Moemo postaviti pitanja: ta je omoguilo pojavu
antikolonijalnih pokreta u porobljenim zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike? ta je bio njihov cilj?
Nakon toga
emo
napisati
naslov na tablu: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata
PLAN
TABLE
| GRAFOFOLIJE
GLAVNI DIO
IZVENEVROPSKE ZEMLJE IZMEU DVA SVJETSKA RATA
Uenice/uenike
podijeliti u nekoliko grupa.
jedan podnaslov iz
Indija
KinaSvaka grupa e obraditi poJapan
dananje nastavne jedinice.
- najvea britanska kolonija
- Kuomitangnacionalnooslobodi-
- nakon Prvog svjetskog rata
I. grupa: Indija
laki pokret protiv dominacije
mo Japana naglo je porasla
-II.
indijski
nacionalni
grupa:
analizakongresMahateksta iz rubrike historijska
itankaJat
U/48,
uz
odgovore
na postavljena
stranih
silaSun
Sen
1911
(privreda
se ubrzano pitanja
razvijala)
tma Gandizahtjevi za nezaviIII.
grupa:
Kina
Kina
proglaena
Republikom
snoupasivan otpor (graanska
- Japanska vojska je postala
IV.
grupa: Japan
neposlunost,
neodupiranje nasi- - 1921. osnovana KP Kine
veoma utjecajnadominantna
V.
grupa:britanske
raspad osmanskog
lju, bojkot
vlasti i robe) carstva i arapske zemlje
uloga u drutvu (militarizam)
- 1925.
vostvo
Kuomitanga
VI.
grupa:
SAD
i
zemlje
Latinske
Amerike
zalagala se za agresivniju
- bezuspjeni pokuaji Britanaca da
reformama umire zemlju
preuzima
ang
Kaj
ek
vanjsku politiku program:
progoni
izbi-svoj zadatak uz pravljenje vlastitih
Svaka grupa e samostalno uz
pomokomuniste1927.
udbenika obraditi
"Azija Azijcima!"
ja
graanski
rat1931.
Japan
1934.
na
elo
Indijskog
nacionazabiljeki. Nakon toga e po jedan predstavnik svake grupe uraeno predstaviti odjeljenju. Najvanije
Kinu to ujedinjuje dvije - 1930-ih, Japan zapoeo sa
lnog kongresa
doao
je Davahazabiljeke
zapisuju
se na
tablu, dok ihnapada
ostali prepisuju
u svoje sveske.
rlal Nehru koji je nastavio borbu za
nezavisnost Indije
ZAVRNI DIO
suprotstavljene strane1937.
zapoeo odbrambeno-oslobodilaki rat protiv Japana
osvajanjem KineOsuda
Drutva naroda1933. Japan
istupa iz te organizacije
Osmansko
carstvo i arapske
zemlje
SAD grupa
i zemlje(ako
latinske
Amerike
Ocijeniti pojedine
izlagae,
ali i lanove
nismo
sigurni u pojedinano znanje svih lanova
grupe, za dodatnu provjeru znanja, postavit emo pitanje ili dva lanu grupe kojeg elimo ocijeniti). Za
domau
zadau svjetskog
uenice/uenici
e odgovoriti
naje kroz
pitanja U/51. Takoer pojedinim
- nakon prvog
rata - privreda
SAD-a prolazila
uenicama/uenicima
moemo
dati i referat
o Mahatmi
Gandijuuz
Osmansko carstvo je
pretrpjelo
novu industrijsku
revoluciju
velike teritorijalne gubitke
- 1919. Grka je okupirala Anadoliju

Turci podiu ustanak pod
vostvom Mustafe Kemal-pae
- 1922. Grci su protjerani posljednji osmanski sultan Mehmed VI je
abdicirao1923. proglaena je republika Turskanizom reformi
izgraena je u modernu dravu
veliki napredakvisok ivotni

standard stanovnitvarazvoj
potroakog drutva
- u vanjskoj politici SAD ostaju po
strani i ne mijeaju se u
dogaaje u Evropi (politika
izolacionizma)ire svoj uticaj
u zemljama latinske Amerike
program: "Amerika Amerikancima!
17

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Zemlje liberalne demokracije i socijalizam u Rusiji
obrada
ZADACI
individualni
OBLICI RADA
upoznati uenice/uenike frontalni,
s osnovnim
obiljejima liberalne demokracije, usvojiti
metoda usmenog
izlaganja
i razgovora,
demonstracija,
NASTAVNE METODE
znanja o dobrim i loim stranama
demokracije,
usvojiti
znanja o borbi
za pravo
OBRAZOVNI
analiza
slikovnog
materijala
glasa ena i sufraetkinja,
stjecanje
znanja
o pojavi socijalizma u Rusiji i
udbenik,
dodatna
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
totalitaristikoj
diktaturi J.V. Staljina u SSSR-u literatura
razvijanje pozitivnog, ali i kritikog stava prema demokraciji, razvijanje negativnog
stava
prema antidemokratskim
tenjama,
razvijanje ASA
potovanja prema borcima za
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ODGOJNI
graanska prava ena, osuda graanskog rata, osuda totalitarizma i diktature u
bilo koje svrhe, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima
UVOD
vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada na historijskom izvoru,
FUNKCIONALNI
Obradu noverazvijanje
nastavne
jedinice zapoet
tako touoavanje
emo zapisati
na tablu tri pojma:
sposobnosti
loginogemo
razmiljanja,
uzrono-posljedinih
veza
aristokracija (vladavina manjine), demokracija (vladavina veine), tiranija/diktatura (vladavina
pojedinca). U razgovoru s uenicama/uenicima zatrait emo njihovo miljenje o navedenim
drutvenim ureenjima. Nakon toga emo najaviti nastavnu jedinicu Zemlje liberalne demokracije i
socijalizam u Rusiji, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/52.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstaviti osnovna obiljeja liberalne demokracije (potivanje
ustava, vladavinu prava i slobodu pojedinca). Uputit emo uenice/uenike da pogledaju dijagram
trojne podjele vlasti U/52. Pitamo: Zato je za uspjeno funkcioniranje vlasti potrebna kontrola? ta
misli, da li bi slubenici vlasti uspjeno, savjesno i tano izvravali svoj posao bez kontrole? Zatim
emo objasniti kako se organi vlasti meusobno kontroliraju. Drugi nain kontrole vlasti je proces
izbora. Naglasit emo zato su izbori vani u procesu kontrole vlasti. Potom emo neto rei o trinoj
privredi i poloaju graana u zemljama liberalne demokracije nakon ega emo pitati uenice/uenike
ta misle PLAN
o sudjelovanju
u politici? Objasniti im da u ranijem periodu ene nisu imale pravo glasa,
TABLE ena
| GRAFOFOLIJE
pa prema tome nisu mogle ni sudjelovati u procesu donoenja vanih dravnih odluka. Pitamo:
Moemo li govoriti o demokraciji tamo gdje ene nemaju pravo glasa? Da li vam je danas poznata
I SOCIJALIZAM
RUSIJI
neka ena iz svijeta ZEMLJE
politike?LIBERALNE
Objasnit DEMOKRACIJE
emo pojam sufraetkinje
pri Uemu
emo uenice/uenike
uputiti na fotografiju U/53.
U drugom dijelu asa predstavitLiberalna
emo socijalistiki
demokracija (komunistiki) drutveni sistem koji je
uspostavljen
u
Rusiji.
Uenice/uenike
treba
upoznati
sa uzrocima i posljedicama graanskog rata u
- demokracija vladavina veine
toj
zemlji,
nastankom
SSSR-a
i
dolaskom
Staljina
na
vlast prava
te uspostavljanju
i posljedicama njegove
- liberalizam podrazumijeva potivanje ustava, odnosno vladavinu
i slobodu pojedinca
diktature.
Pri tomevlasti
emo
analizirati
pripadajui
slikovni
- elementi kontrole
u zemljama
liberalne
demokracije
su:materijal odgovarajui na postavljena pitanja.
a) redovni
viestranaki
izboriuenice/uenike da u tiini proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/56
Nakon
toga
zamolit emo
b) trodioba
vlasti
zakonodavna
i sudska)
uz
napomenu
da(izvrna,
na temelju
proitanog
trebaju izvui vlastiti zakljuak o vremenu Staljinove vladavine.
- sufraetkinje - Pokret za prava ena
Pojava socijalizma u Rusiji i Staljinov teror
- nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, vlast u Rusiji preuzeli su boljevici/komunisti
- boljevici su zaveli socijalizam, kao prvu fazu komunistikog drutva
-ZAVRNI
socijalizam DIO
je privredni i drutveni poredak zasnovan na drutvenom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju
- Nema privatne svojine, trine privrede niti politikih stranaka.
- socijalizam
predstavlja
prijelaznuznanja
fazu odizkapitalizma
ka komunizmu
Ponavljanje
i sumiranje
ove nastavne
jedinice uenice/uenici e obaviti tako to e
-usmenim
komunizam
je teorijski
zamiljen
kao vrlo
privredni
sistem
u kojem se proizvodi
izobilju prema
(svako
putem
odgovoriti
na pitanja
iz razvijen
udbenika.
Nekoliko
uenica/uenika
emo uocijeniti
prema sposobnostima,
a svakom
prema emo,
potrebi)odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.
stepenu
pokazane aktivnosti.
Otklonit
- od 1922.
je uuenicama/uenicima
skladu s mnogonacionalnim
stanovnitva
dobila
Savez
sovjetskih
Zasovjetska
domauRusija
zadau
dati sastavom
da pogledaju
flm Bijeg
iz ime
Gulaga
reisera
J.
socijalistikih republika (SSSR)
Levina i P. Weira (U/56) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne
- nakon Lenjinove smrti (1924) na elo SSSR-a dolazi Josif Visarionovi Staljin.
bastvoriti
to najvanije;
razmisle
i zapiu
znanje
mogu
s filmom;
navedu koji se
-zato
Staljinimjeje
uspio
jaku totalitarnu
dravu
(nemakoje
nikakvih
sloboda
niti povezati
prava, drava
sve kontrolira)
osjeaji
javljaju
u
njima
nakon
pogledanog
filma
i
objasne
zato
se
tako
osjeaju;
zapiu
svoj vlastiti
- progonio i zatvarao politike protivnike (staljinizam)
stav o filmu te objasne zato tako misle
18

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
uvianje veze izmeu teke
privredne
situacije i porasta utjecaja ekstremnih
metodastjecanje
usmenog znanja
izlaganjao i uspostavljanju,
razgovora, demonstracija,
NASTAVNE METODE
politikih programa i rjeenja,
razvoju i
OBRAZOVNI
materijala
karakteristikama faizma analiza
u Italiji slikovnog
i nacizma
u Njemakoj, stjecanje znanja o
udbenik,
grafoskop,
dodatna
literatura
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
nasilnim
politikim programima
i metodama
faista
i nacista
osuda faizma i nacizma, osuda kulta linosti, razvijanje kritikog odnosa prema
ODGOJNI
historijskim
dogaajima
i linostima, NASTAVNOG
osuda rasizma ASA
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza i loginog
FUNKCIONALNI
zakljuivanja
UVOD
U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom.
Mogua pitanja su: Kakvi su politiki sistemi vladali u zemljama Evrope i svijeta nakon Prvog svjetskog
rata? ta je totalitarna drava, odnosno totalitarizam? Po emu SSSR ubrajamo u totalitaristiku
dravu? ta zna o teroru koji je provodio Staljin nad svojim stanovnitvom? Koji je bio cilj Staljinova
staljinova terora? Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo dva sluaja totalitaristikih drava,
a to su Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo zamoliti
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/57.
GLAVNI DIO
Uenicama/uenicima emo predstaviti privredne i politike procese u Italiji nakon zavretka Prvog
svjetskog rata. Treba naglasiti da je privredna kriza pomogla razvitak faistikog pokreta u ovoj zemlji.
Pojasniti nain nain preuzimanja vlasti od strane faista i promjena koje su nastale kao rezultat tog
dogaaja. Uputiti uenice/uenike na fotografiju faistikog simbola fasces U/57, pri emu e oni
sami proitati tekst ispod fotografije. Nastavljamo izlaganjem gradiva o usponu faista i dolasku Benita
Musolinija na vlast u Italiji (pohod na Rim). Upuujemo: pogledajte fotografiju Musolinija sa
crnokouljaima U/57. Od uenica/uenika traimo da odgovore na postavljeno pitanje. Potom
nastavljamo sa izlaganjem u kojem emo istai proces uspostavljanja totalitarne talijanske drave u
kojoj je vladao faistiki teror. Naglasiti ciljeve i ideje faista. Definisat emo nove pojmove: diktatura,
propaganda. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
U nastavku obrade nastavne jedinice zamolit emo uenice/uenike da se prisjete kakva je bila
ekonomska situacija u Njemakoj nakon Prvog svjetskog rata? Objasniti da je takvo stanje pogodovalo
jaanju Nacionalsocijalistike radnike partije na elu sa Adolfom Hitlerom koja je zagovarala
ekstremna politika rjeenja. Uenicama/uenicima emo predstaviti razvoj nacizma i njegove osnovne
karakteristike, te nain dolaska nacista na elo Njemake. Uputit emo ih na fotografije U/58. i U/59.
pri emu e sami proitati tekst ispod, a potom usmeno odgovoriti na postavljena pitanja. Isto emo
uraditi i itajui tekst iz rubrike historijska itanka, nakon ega nastavljamo sa izlaganjem o
19
uvrivanju nacista na vlasti (zabrana rada politikim strankama,, koncentracija moi u rukama Adolfa
Hitlera, nadzor nad svim dijelovim drutva...). Objasnit emo ideologiju antisemitizma, ideologiju nasilja
i obraun s Jevrejima i drugim nacionalnim manjinama te komunistima. Posebnu panju emo skrenuti
na Nirnberke zakone 1935. i kristalnu no, tokom koje su nacisti vrili organizovano nasilje nad
PLAN
| GRAFOFOLIJE
Jevrejima.
SlikuTABLE
zapaljene
sinagoge U/60 moemo iskoristiti da napravimo paralelu sa ruenjem
vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992-1995. godine. Nastojaemo razviti dijalog da li
se paljenje vjerskih objekata moe
iim opravdati
je cilj tog
ina? Uenice/uenike upuivati i na
FAIZAM
U ITALIJIi koji
I NACIZAM
U NJEMAKOJ
ostali pripadajui slikovni materijal pri emu emo traiti od njih da sami itaju tekst i odgovaraju na
postavljena pitanja. Najvanije podatke otkrivat
emou na
Faizam
Italijive pripremljenoj grafofoliji.
- Italija je nakon 1918. bila zahvaena velikom privrednom, drutvenom i politikom krizom
- u takvoj situaciji na scenu stupa Benito Musolini koji 1921. osniva Faistiku narodnu stranku
ZAVRNI
DIOgodine izvrili mar na Rim, nakon kojeg su preuzeli vlast u zemljiMusolini uzima titulu Due
- Faisti su 1922
(voa)
U zaveli
zavrnom
dijelu
nekoliko
uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
- faisti su
teror nad
svimasa
protivnicima
reima
aktivnosti.
Jo
jednom
emo
ponoviti
najvanije
injenice
iz nastavne
kojuItaliju
smo uiniti
obradili
kako bi
- smatrali su da su Talijani superiorni u odnosu na druge
narode.
Zbog togajedinice
su nastojali
svjetskom
velesilom stepen
sa brojnim
kolonijamaznanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
provjerili
usvojenog
Nacizam
u Njemakoj
nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti
na pitanja
U/61. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje
mogu
pogledati
Hitler doivjela
raanje nakon
zla, u prvog
reiji Christiana
Duguaya.
- ponienje
koje jefilm
Njemaka
svjetskog rata,
te siromatvo, glad, inflacija i nezaposlenost,
pogodovali su jaanju Nacionalsocijalistike radnike partije koju je predvodio Adolf Hitlerskraeno nacisti i
nacizam
- nacisti su naglaavali superiornost svoje tzv. arijevske rase nad drugim rasama, naroito nad Jevrejima,
Romima i Slavenimarasizam
- svoj uspon su doivjeli poetkom 1930-ih privlanim obeanjima osiromaenim Nijemcima
- nacisti su na izborima 1932. osvojili najvei broj glasova1933. Hitler postaje kancelar Njemakezapoinje
vladavina nasilja (vojno krilo stranke smeekouljai)1934. Hitler je postao predsjednik republike i ujedno
zapovjednik vojske (preuzima svu vlast u zemlji)slubena titula firer (voa)
- nacisti ukdaju sva graanska prava i slobodezavode teror prema nacionalnim manjinama, naroito prema
Jevrejima1935. donose Nirnberki zakon kojim su Jevrejima oduzeta sva graanska pravauslijedilo je
njihovo sistematsko unitavanja irom Njemake (kristalna no).
20

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
individualni
OBLICI RADA
upoznavanje uzroka, tokafrontalni,
i posljedica
panskog graanskog rata, stjecanje
znanja o meunarodnim suprotnostima
metoda usmenog
i sukobima
izlaganja iizmeu
razgovora,
dva demonstracija,
svjetska rata,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
upoznavanje uenika sa analiza
italijanskom
slikovnog
okupacijom
materijalaAlbanije i Etiopije te prvim
osvajanjima
Njemake
udbenik, dodatna literatura, karta
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
osuda graanskog rata u paniji, te faizma i nacizma, osuda teritorijalnih
ODGOJNI
pretenzija i osvajakih ratova, razvijanje stavova o pravima svih naroda na
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA
samoopredjeljenje,
razvijanje kritikog
miljenja
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje
UVOD
FUNKCIONALNI
samostalnog rada uenika sa tekstom, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih
podataka, vjebanje analize historijskog izvora
U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom.
Obrazloiti da su suprotnosti versajskog sistema jedan od glavnih razloga pojave faizma u Italiji i
nacizma u Njemakoj. Pitati uenice/uenike da se prisjete zbog ega to versajski mir odnosno sistem
nije odgovarao Njemakoj, a zbog ega Italiji? Traiemo da objasne uspon faizma u Italiji i nacizma
u Njemakoj. Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo jednu dravu u kojoj je faizam odnio
pobjedu, kao i meunarodne suprotnosti koje su tridesetih godina 19. stoljea trasirale put u Drugi
svjetski rat. Zapisat emo naslov na tablu, Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat, a potom
emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/62.
GLAVNI DIO
Podnaslov Graanski rat u paniji obradiemo metodom usmenog izlaganja, razgovora i rada na
tekstu. Uenice/uenike emo upoznati sa uzrocima, tokom i posljedicama panskog graanskog rata,
te stanjem u paniji u to vrijeme. Predstavit emo odnos suprostavljenih strana i tok ratnih operacija u
vrijeme trajanja sukoba, kao i odnose velikih sila prema tom sukobu. Posebnu panju emo posvetiti
ulozi Njemake u ratu i posljedicama koje je tok ratnih deavanja imao na dalje meunarodne odnose.
Uenice/uenike emo upuivati na slikovni materijal sa zadatkom da itaju tekst ispod njega, a tamo
gdje imaju pitanja traiemo da na njih odgovore usmeno. Pri tome emo naglasiti da emo aktivne
uenice/uenike i ocijeniti. Definisat emo nove pojmove peta kolona i internacionalne brigade. Na
kraju obrade ovog podnaslova istaknut emo da su u internacionalnim brigadama u paniji uestvovali
i dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine meu kojima su najpoznatiji Blagoje Parovi i Fadil Jahi panac.
Odrediti dvije uenice ili dva uenika koji e za idui as pripremiti referat o njima.
21
U drugom dijelu asa objasnit emo teritorijalnu ekspanziju faistikih zemalja u meuratnom
periodu. Objasnit emo italijansku okupaciju Albanije i Etiopije i nemo Drutva naroda kao poticaj
TABLE
| GRAFOFOLIJE
Hitleru PLAN
za njegova
osvajanja.
Posebnu panju posvetit emo slikovnom materijalu i njegovoj analizi
ime emo stei dodatna saznanja o irenju Italije i Njemake u navedenom periodu. Odnos ostalih
MEUNARODNE
SUPROTNOSTI
SUKOBI politici
PUT U NOVI
RAT Italije i nacistike
velikih sila, prije svih Velike
Britanije i Francuske
prema Ispoljnoj
faistike
Njemake objasnit emo na osnovu primjera anlusa Austrije i Minhenskog sporazuma.
e analizirati
karikaturui uspostavljena
U/65, kao i citat
britanskog premijera vlada
embrlena:
da
-Uenice/uenici
godine 1931. u paniji
ukinuta monarhija
republikarepublikanska
zapoelavjerujem
je sprovoditi
jebrojne
to mirreforme
za cijelu
nau
epohu
U/65.
Posebno
je
vano
da
spomenemo
sporazum
o
nenapadanju
suprotne interesima crkve, zemljoposjednika i industrijalacauz njihovu pomo general
izmeu
Hitlera
i Staljina iz faizma,
1939. godine.
Traiemo
odpobunu
uenica/uenika
da na osnovu
sami
Francisko
Franko-pobornik
organizirao
je 1936.
protiv republikanske
vlasti unauenog,
zemlji time
je
zakljue,
hoe
li
se
Hitler
pridravati
dogovora?
Na
kraju
obrade
nastavne
jedinice
zamolit
emo
zapoeo graanski rat u kojem republikance pomau dobrovoljci iz cijelog svijeta, dok Franka pomau Hitler i
Musolini1939. pobjeda
Franka
i uspostava
paniji
uenicu/uenika
da glasno
proita
tekst izfaizma
rubrikeu historijska
itanka U/66, nakon ega emo ukljuiti
cijeli
razred
u
njegovu
usmenu
analizu.
- oktobra 1935. Italija napala, a potom i osvojila Etiopiju (1936) 1939. okupirala i anektirala Albanijuslaba
reakcija Drutva naroda
DIOHitler je uveo opu vojnu obavezunova reorganizacija vojske (Vermaht)putem plebiscita

-ZAVRNI
godine 1935.
pripojio Sarsko podruje1936. Hitler je okupirao demilitariziranu Rajnsku oblast1938. ulazi u Austriju koju je
potom U
pripojio
Njemakoj
sporazumomemo
Njemakoj
predata
(dio
zavrnom
dijelu (anlus)Minhenskim
asa nekoliko uenica/uenika
ocijeniti
premaSudetska
stepenu oblast
pokazane
ehoslovake)1939.
Hitler su zakljuili
desetogodinji
o nenapadanju
(tajni
dodatak
o podjeli
aktivnosti.
Jo jednomStaljin
emoi ponoviti
najvanije
injenice izugovor
nastavne
jedinice koju
smo
obradili
kako
te sovjetskoj
okupaciji Estonije,
i Letonije) osiguravi
se s odnosno
istoka Njemaka
je bila
spremna
biPoljske
provjerili
stepen usvojenog
znanjaLitvanije
kod uenica/uenika.
Otkloniti,
pojasniti
eventualne
za
rat
nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/66. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje
mogu pogledati film Zemlja i sloboda, reisera Kena Loacha.
22

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
frontalni,
individualninauke, tehnike i kulture u svijetu
OBLICI RADA
sa razvojem
OBRAZOVNI
izmeu dva svjetska rata, usvajanje
metoda usmenog
i analiza novih
izlaganja
pojmova
i razgovora, demonstracija,
NASTAVNE METODE
slikovnog
materijala
uvianje stalnog napretka analiza
ovjeanstva,
razvijanje
osjeaja za nauna otkria i
ODGOJNI
njihovuI POMAGALA
vanost u savremenom
udbenik,
svijetu,
dodatna
razvijanje
literatura
pozitivnog odnosa prema kulturi
NASTAVNA SREDSTVA
i umjetnosti, razvijanje estetskih vrijednosti
vjebanje
rada na
tekstu, vjebanje
analize slikovnog
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA materijala, vjebanje
FUNKCIONALNI
uoavanja uzrono-posljedinih veza
UVOD
Uvodni dio moe se realizirati tako to emo pripremiti fotografije na kojima e biti predstavljeni
najvei predstavnici naunog, tehnikog i kulturnog stvaralatva u razdoblju izmeu dva svjetska rata
(putem projektora ili grafofolije). Podsjetit emo uenice/uenike na promjene koje je svijet doivio
pojavom predstavljenih linosti nakon ega emo najaviti temu dananje nastavne jedinice. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod U/67, nakon ega emo zapisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata obradit emo metodom rada
na tekstu kako bi uenici i dalje razvijali sposobnost uoavanja bitnog i samostalne interpretacije
nauenog. Podnaslovi u udbeniku sluit e nam kao uporine take didaktikih koraka. Nakon svakog
podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti na pitanja u udbeniku U/71 i analizirati pripadajui
slikovni materijal kako bi proirili znanje. Ukoliko je potrebno postavit emo i potpitanja. Najvanije
podatke zapisat emo na tablu. Vano je da uenici sudjeluju u izradi plana table i na taj nain oblikuju
saete formulacije.
Uz prvi i trei podnaslov u udbeniku nalazi se rubrika historijska itanka iz koje emo analizirati
oba teksta koja se tu nalaze U/68. i U/71.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/71. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje
mogu pogledati film Svjetla velegrada, reisera Charlesa Chaplina
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
NAUKA, TEHNIKA I KULTURA IZMEU DVA SVJETSKA RATA
- ljudsko stvaralatvo se ubrzano razvijaatomska fizika (proces fizije i fuzije)medicina (Aleksandar Fleming
pencilin) hemija (pronalazak plastike, najlona, umjetne gume i dr)...
- nagli razvoj automobilske industrije i tehnologijeiroka upotreba televizije, radia i kuanskih aparata
- umjetnost: nadrealizamknjievnost (Ernest Hemingvej, Tomas Man, Franc Kafka...), slikarstvo (Salvador Dali,
Pablo Pikaso)
- razvoj filmaHolivud (Merlin Ditrih, Greta Garbo, Ingrid Bergman, arli aplin)
- crtani filmovi: Volt Dizni (Alisa, Miki Maus...)
23

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939.-1945.)
nastavna jedinica: Poetak i tok Drugog svjetskog rata do 1941. godine
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o njemakom
napadu
na Poljsku i prvim godinama Drugog
OBRAZOVNI
svjetskog rata, upoznavanje
metoda
sa sovjetskim
usmenogirenjem
izlaganjanai razgovora,
prostoru Baltika,
demonstracija
stjecanje
NASTAVNE METODE
znanja
o
nastanku
Trojnog
saveza
i
njegovom
irenju
na
prostore
Sredozemlja
udbenik, dodatna literatura, karta
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
razvijanje kritikog stava prema ratu kao odgovorima na meunarodne sukobe,
ODGOJNI
razvijanje stava uenica/uenika prema ratnim stradanjima, ljudskim rtvama i
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG ASA
stradanju
materijalnih
dobara
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje vjetine
FUNKCIONALNI analize historijske karte, vjebanje analize historijske karte, razvijanje loginog
miljenja
24
UVOD
Uvod u novu nastavnu jedinicu zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova.
Mogua pitanja za ponavljanje mogu biti: Kakav su stav imale velike sile prema spoljnoj politici
Njemake i Italije uoi Drugog svjetskog rata? Koje teritorije je osvojio Hitler prije poetka rata?
Uenice/uenici e dio svojih odgovora pojasniti na zidnoj karti. Potom najavljujemo da emo
danas govoriti o novim hitlerovim osvajanjima kojima je zapoeo Drugi svjetski rat. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/75, nakon ega emo zapisati naslov na
tablu.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice objasnit emo (uz pomo zidne karte) njemaki napad
na Poljsku 1. septembra 1939. godine i poetak Drugog svjetskog rata. Potrebno je naglasiti da je
njemaka armija primjenjivala novi nain ratovanja poznat pod imenom Blitzkrieg munjeviti rat, a koji
je bio omoguen zbog napretka vojne tehnike. Zahvaljujui tome u prvoj fazi rata ostvareni su ogromni
uspjesi i pokorena gotovo itava Evropa. Uputit emo uenice/uenike na fotografiju U/75, a potom
pitamo: kako je izgledao otpor Poljaka? Jesu li Poljaci imali neke anse u ovom ratu? Kakvo je bilo
njihovo naoruanje? Nakon toga emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike
historijska itanka U/76 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju. U
nastavku emo napomenuti i ulogu SSSR-a u napadu na Poljsku i njenu podjelu izmeu Njemake i
SSSR-a. Trait emo od uenica/uenika da pogledaju kartu podjele Poljske U/76, a potom emo pitati
da li neko zna zato je Staljin saraivao sa Hitlerom?
Podnaslov Proirenje SSSR-a uenice/uenici e samostalno itati, a potom odgovoriti na pitanja:
Kako je Staljin nastojao iskoristiti sporazum s Hitlerom? Opii teritorijalna proirenja SSSR-a na raun
Finske. Kako su baltike drave Estonija, Letonija i Litvanija ule u sastav SSSR-a? Koje teritorije je
Staljin uspio dobiti od Rumunije? Dio odgovora uenice/uenici e pojasniti na zidnoj karti.
U nastavku emo traiti od uenica/uenika da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska

itanka U/77, ime e stei dodatna saznanja o teritorijalnom proirenju SSSR-a. Nakon toga zajedno
emo odgovoriti na postavljena pitanja.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE emo napomenuti da su nakon istoka, uslijedila njemaka
U nastavku
asa uenicama/uenicima
osvajanja na sjeveru i zapadu Evrope. Uz pomo zidne karte objasnit emo da je Hitler prije napada
POETAK
I TOK(objasnit
DRUGOGemo
SVJETSKOG
RATA DO Nakon
1941. toga emo opisati
na Francusku osvojio Dansku
i Norveku
pojam kvisling).
njemako osvajanje Francuske. Pojasnit emo ta je maino linija i kako su je Nijemci zaobili
-osvajajui
napadom
Njemake
na Poljsku
1. septembra
1939. godine
poeo je Drugi
svjetskii rat
zemlje
Beneluksa.
Bitno
je da naglasimo
povlaenje
francuskih
britanskih snaga preko
-lukemunjeviti
rat (blitzkrieg)
Poljska
osvojena iza
podijeljena
Njemake
i SSSR-afrancuskih snaga pod
Denkerk
i znaaj tog
povlaenja
kasnijeizmeu
formiranje
slobodnih
-komandom
SSSR okupirao
Litvaniju,
Letoniju
i Estonijuemo
te dijelove
Finske i Rumunije
marala
De Gola.
Spomenut
i ukljuenje
Italije u njemaki napad na Francusku,
-nakon
aprila
1940.
Njemaka
je
napala
Dansku
i
Norveku
(ime
Vidkuna
Kvislinga-postalo
za domae
ega je uslijedila njena kapitulacija i podjela. Potom
emo
zajedno sa sinonim
uenicama/uenicima
izdajnike)
proanalizirati pripadajui slikovni materijal te odgovoriti na pitanja koja se uz njega nalaze.
- maja 1940. Nijemci su zaobili jake francuske odbrambene utvrde maino liniju i preko zemalja Beneluksa
Podnaslov Bitka za Veliku Britaniju uenice/uenici e proitati samostalno, nakon ega emo
prodrle u Francusku. U tom napadu prikljuila im se Italija
istai
da britanskih
su upravo
u toj bitci
Nijemci
doivjeli
vei neuspjeh.
- ostaci
i francuskih
jedinica
spaeni
prekosvoj
luke prvi
Denkerkgeneral
arlNakon
De Goltoga emo obraditi
podnaslov
Formiranje
Trojnog
saveza
i
rat
na
Sredozemlju.
Vano
je
istai
koje
zemlje
su inile Trojni
- 22. juna 1940. Francuska je u Kompienjskoj umi kod Pariza potpisala kapitulaciju: sjever
okupirana
Savez.
Ukratko
emo
opisatiFrancuska
rat na Sredozemlju
nakonvladom
ega marala
emo uzPetena
pomo
Francuska
i jug
viijevska
sa marionetskom
nazidne
elu karte predstaviti
uz napomenu
koje su to bile
neutralne
zemlje u Drugom svjetskom ratu.
-novu
julipolitiku
1940-majkartu
1941.Evrope,
zrana bitka
za Veliku Britanijuprvi
Hitlerov
neuspjeh
septembar 1940 Njemaka, Italija i Japan formirale Trojni savez kojem su se ubrzo prikljuile Maarska,
Rumunija i Bugarska
-ZAVRNI
Italija neuspjeno
ratuje u Egiptu i Grkojpomae joj Njemaka
DIO
- 6. aprila 1941. napad na Jugoslaviju koja je kapitulirala 17. aprila
Uz pomo
plana table
e ukratko
prepriati
nastavnu
jedinicu.
- do sredine
1941. slobodne
zemljeuenice/uenici
u Evropi su bile samo
Velika Britanija
i SSSR
te neutralne
zemlje Nekoliko
vedska, vicarska,
Turska,
panija
(faistiki
reim) aktivnosti.
i Portugal (faistiki
uenica/uenika
emoIrska,
ocijeniti
prema
stepenu
pokazane
Otklonit reim)
emo, odnosno pojasniti
-
eventualne nejasnoe.
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/80. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu
pogledati film Gospoa Miniver, reisera Wiliama Wylera. Takoer pojedinim uenicama/uenicima
moemo dati i referat o arlu De Golu
25

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945)
nastavna jedinica: Proirenje rata i formiranje antifaistike koalicije
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
frontalni,
OBLICI RADA
stjecanje znanja o proirenju
Drugogindividualni
svjetskog rata, odnosno o napadu Njemake
na SSSR i ulasku SAD-a u
metoda
rat, upoznavanje
usmenog izlaganja
uenica/uenika
i razgovora,
sa demonstracija
ulogom ena u
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
Drugom
svjetskom
ratu,
stjecanje
znanja
o
znaaju
i
odredbama
Atlantske
povelje
udbenik,
dodatna
literatura,
karta
te o stvaranju Antifaistike koalicije
razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima, razvijanje osjeaja za
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
ODGOJNI
veliki znaaj antifaistike koalicije u borbi protiv sila Trojnog saveza, osuda ratnih
razaranja
UVOD
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje rada na
FUNKCIONALNI
vjebanje
izlaganja i formiranje
stavova
na
Uvod u novuhistorijskoj
nastavnu karti,
jedinicu
zapoetusmenog
emo ponavljanjem
gradiva sa vlastitih
prethodnih
asova.
dobivenih
informacija, vjebanje
analize historijskih
Pomou zidne kartetemelju
podsjetit
emo uenice/uenike
na osvajanja
sila Trojnogkarikatura
saveza od 1939. do
1941. Pitamo: Na koji nain je Njemaka ostvarila ogromne ratne uspjehe u prvoj fazi rata?
Uenice/uenici e se podsjetiti i znanja o paktu izmeu Hitlera i Staljina. Pitamo: ta je Hitler time
dobio? Potom najavljujemo da emo danas govoriti o proirenju rata i formiranju jo jednog vojnopolitikog saveza pod imenom Antifaistika koalicija. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo
zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/81.
GLAVNI DIO
Uenicama/uenicima emo uz pomo zidne karte predstaviti osnovne informacije o operaciji
Barbarosa i prodoru njemake vojske na teritoriju SSSR-a. Uputit emo ih da proanaliziraju karikaturu
U/81 i usmeno odgovore na postavljena pitanja. Zatrait emo od uenica/uenika da u paru potrae
odgovor na pitanje: Koji su razlozi doveli do propasti njemakih planova o osvajanju Moskve? (trebaju
navesti 2 do 3 razloga). Potom emo ih zamoliti da glasno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka
U/82 (odvojeno po jedan tekst), poslije ega e uslijediti njihova analiza. U nastavku asa
uenicama/uenicima emo objasniti razlog amerikog ukljuivanja u rat bombardovanje Perl
Harbura, pri emu emo se posluiti slikovnim materijalom iz udbenika. Potom emo istaknuti znaaj i
ulogu ena u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga emo objasniti reakcije demokratskih i napadnutih
zemalja i formiranje antifaistike koalicije izmeu velikih sila Velike Britanije, SAD-a i SSSR-a.
Zajedniki emo ocijeniti vanost Atlantske povelje koja e nam posluiti da uoimo vanost izmeu
nedemokratskih (faistikih) i demokratskih zemalja.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
PROIRENJE RATA I FORMIRANJE ANTIFAISTIKE KOALICIJE

22. juna 1941 Njemaka napala SSSR (operacija Barbarosa)najvei napad u historiji ovjeanstva
ZAVRNI
DIO
usmjeren u tri pravca: prema Lenjingradu (danas Sankt Peterburg), prema Moskvi i prema Ukrajini, Krimu i
Kavkazu
i izvoritima
nafte asa
na obalama
Kaspijskog
mora
U zavrnom
dijelu
nekoliko
uenica/uenika
emo ocijeniti prema stepenu pokazane
- Crvenoj armiji pomogla hladna ruska zima koja je zaustavila njemaku mehanizaciju
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako
- u kontraofanzivi koja je uslijedila poetkom 1942. godine, njemake snage su odbaene 150-200 km
bi provjerili
usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
zapadno stepen
od Moskve
nejasnoe.
- 7. decembra 1941 Japan napada ameriku luku Perl Harbur na Havajima SAD ulazi u rat
Za domau
zadau
odgovoriti
na pitanja
U/84.
Uenice/uenici
kojibolnicama,
ele proiriti
znanje
- znaajna
uloga ena
u Drugom
svjetskom
ratu (rad
u narodnim
kuhinjama,
aktivne
i na mogu
prvim
pogledati
film
Bitka
za
Moskvu,
reisera
Jurija
Ozerova.
Takoer
pojedinim
uenicama/uenicima
borbenim linijama SSSR i Jugoslavija)
-moemo
14. avgusta
1941 o Vinstonu
Ruzvelt erlilu
(SAD), eril (Velika Britanija) i Staljin (SSSR) potpisali Atlantsku
dati i referat
poveljuodigrala veliku ulogu u okupljanju svih demokratskih zemalja u borbi protiv faizmapoetkom
1942. stvorena Antifaistika koalicija
26

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Velike bitke prekretnice u ratu i kapitulacija Italije
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o poecima
preokreta
u Drugom svjetskom ratu (najvanije bitke:
OBRAZOVNI
Midway, El Alamein, Staljingrad),
metoda usmenog
stjecanje izlaganja
znanja o i kapitulaciji
razgovora, Italije
demonstracija
i propasti
NASTAVNE METODE
faizma
u
Drugom
svjetskom
ratu
udbenik,
karta,
grafoskop,
dodatna
literatura
razvijanje osjeaja vanosti za antifaistiku borbu i velike rtve u borbi protiv
ODGOJNI
faizma i nacizma, razvijanje radnih navika, vjebanje analize historijskih
karikatura
vjebanje rada sa slikovnim materijalom i kartama, vjebanje snalaenja u
UVOD
FUNKCIONALNI vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja, razvijanje
sposobnosti
usmenog
izraavanja
Uvod u nastavnu
jedinicu realizirat
emo
na nainuenika
da emo s uenicama/uenicima razgovarati o
njemakom napadu na SSSR, napadu Japana na SAD, Atlantskoj povelji i stvaranju antifaistike
koalicije. Potom emo najaviti rad u grupama koje e obraivati velike bitke prekretnice u ratu i
kapitulaciju Italije. Naglasiti da emo upravo o tome uiti na dananjem asu te emo napisati naslov
na tablu, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jednicu U/85.
Nakon toga emo podijeliti uenice/uenike u pet grupa koje trebaju odrediti svoje voe.
GLAVNI DIO
Zadaci za grupe.
I. grupa bitka kod Staljingrada U/85
II. grupa analiza historisjkih izvora u rubrici historijska itanka U/86
III. grupa bitka za otoke Midvej U/86
IV. grupa bitka kod El-Alameina U/87
V. grupa kapitulacija Italije U/87
Sve grupe trebaju uraditi sljedee: proitati zadani tekst, prepriati i objasniti ostalim
uenicama/uenicima zadani sadraj, predvidjeti teze za zapisivanje, pokazati na karti mjesta i
podruja o kojima tekstovi govore.
Grupe rade zadatak 15 minuta, a zatim voa izlae sadraje. Ocijeniemo rad grupe u skladu s
odraenim poslom. Gledaemo kako je izvrena podjela posla. Da li su sve uenice/uenici
sudjelovali, kako su prezentirali gradivo, je li bilo iznoeno s razumijevanjem, da li su teze jasne i
saete, kako su meusobno saraivali i slino. U ocjenjivanju nam moe pomoi i samoocjenjivanje
uenica/uenika i meusobno ocjenjivanje lanova grupe.
ZAVRNI DIO
Svaka grupa postavlja tri pitanja ostalim uenicama/uenicima da bismo vidjeli kakve rezultate
daje rad u grupi, prati li se rad svih grupa ili su uenice/uenici koncentrirani samo na svoju grupu.
Uenice/uenici koji su savladali sadraje drugih grupa bie ocijenjeni.
pogledati film El-Alamein, reisera Enza Monteleonea. Takoer pojedinim uenicama/uenicima
27
moemo dati i referat o Ervinu Romelu.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
VELIKE BITKE PREKRETNICE U RATU I KAPITULACIJA ITALIJE
juni 1942. poetak bitke za Staljingrad (danas Volgograd)prekretnica na istonom ratitunajkrvavija bitka
u Drugom svjetskom ratu
novembar 1942 poetak sovjetske protuofanzive unitena cijela njemaka 6. armija s oko 300 hiljada
ljudicrvena armija preuzela inicijativu na istonom frontu
juli 1943 bitka kod Kurska najvea tenkovska bitka u Drugom svjetskom ratu (Bitka elika)
juni 1942 - bitka za otoke Midvej promijenila tok rata na Pacifikupoinje prevlast Amerikanaca
juni 1942 bitka kod El Alameina britanske snage pod komandom generala Mongomerija zaustavile su
njemaku ofanzivu na sjeveru Afrike koju je predvodio general Romel Pustinjska lisica
10. jula 1943 savezniko iskrcavanje na Siciliju
8. septembra 1943. Italija potpisala bezuslovnu kapitulacijugeneral Badoljo objavio rat Njemakoj
u sjevernoj i srednjoj Italiji formirana Savojska republika na elu s Musolinijem koji je krajem aprila 1945.
uhvaen i strijeljan od strane italijanskih partizana
28

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Zavrna faza rata kapitulacija Njemake i Japana
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
frontalni,
OBLICI RADA
stjecanje znanja o posljednjim
vojnimindividualni
operacijama (Dan D, prodor Crvene armije s
istoka), stjecanje znanja ometoda
konferencijama
usmenog izlaganja
u Teheranu
i razgovora,
i na Jalti,demonstracija,
upoznavanje
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
uenica/uenika sa kapitulacijom
analiza slikovnog
Njemakematerijala
i Danom pobjede te sa bacanjem
atomskih
bombi na Japan iudbenik,
njegovim dodatna
porazomliteratura, karta
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje pozitivnog stava prema antifaistikoj borbi, osuda ratnih razaranja te
velikih
ljudskih i materijalnih
gubitaka,NASTAVNOG
osuda upotrebe
atomskih bombi, osuda svih
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
ASA
ODGOJNI
u ratu poinjenih zloina, razvijanje pozitivnog stava prema velikim rtvama u
procesu osloboenja od faizma i nacizma
UVOD
razvijanje loginog miljenja, razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i
FUNKCIONALNI
prostoru,jedinice
vjebanje
analize
slikovnog
materijala
Obradu nove nastavne
zapoet
emo
ponavljanjem
gradiva sa prethodnih asova, a koje
je povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Mogua pitanja u uvodnom dijelu asa su: Koje bitke
oznaavaju prekretnicu u Drugom svjetskom ratu? Opii kad i kako je kapitulirala Italija. ta je
kapitulacija Italije znaila za Trojni savez, a ta za antifaistiku koaliciju? Potom emo najaviti temu,
nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/88. Zapisat emo
naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Uenice/uenike emo upoznati sa saveznikom konferencijom u Teheranu i odlukama koje su
tom prilikom donesene. Potom emo (ukoliko tehnike mogunosti dozvoljavaju) uenicama/uenicima
pustiti desetak minuta filma Spaavanje vojnika Rajana i to dio na poetku koji prikazuje savezniko
iskrcavanje u Normandiji. Uenice/uenici e na taj nain vizuelno doivjeti najveu vojnu operaciju u
Drugom svjetskom ratu. Nakon razgovora o pogledanom uenice/uenike emo uz pomo zidne karte
upoznati s operacijama koje su uslijedile (oslobaanje Pariza, Francuske i zemalja Beneluksa).
U nastavku asa govorit emo o napredovanju Crvene armije na istoku, upoznavajui
uenice/uenike sa zemljama koje je oslobodila. Uenice/uenike emo podsjetiti na reim koji je u te
zemlje dolazio sa Sovjetima. Potom emo predstaviti novu savezniku konferenciju velike trojice u
Jalti i odluke koje su tom prilikom donesene.
U drugom dijelu izlaganja govorit emo o zavrnim vojnim operacijama u Njemakoj (padu Berlina,
samoubojstvu Hitlera i bezuvjetnoj kapitulaciji Njemake). Pri tome emo upuivati uenice/uenike na
pripadajui slikovni materijal (razoreni njemaki grad Drezden U/89, susret britanskih i sovjetskih
vojnika PLAN
U/90, potpisivanje
njemake kapitulacije U/90...) traei od njih da iznose vlastite stavove o
TABLE | GRAFOFOLIJE
ratu, razaranju, stradanju civila, krivici i odgovornosti za rat. Time emo nastojati da kod
Na kraju emo uenice/uenike upoznati sa amerikim bacanjem atomskih bombi na japanske
uenica/uenika razvijemo kritino razmiljanje prema odreenim historijskim linostima i dogaajima.
gradove Hiroimu i Nagasaki
toFAZA
je dovelo
do potpisivanjaNJEMAKE
japanske I kapitulacije.
Uputit emo
ZAVRNA
RATA KAPITULACIJA
JAPANA
uenice/uenike da tiho proitaju dva historijska izvora u rubrici historijska itanka U/91 nakon ega
zajedniki
izvriti
njihovu
analizu.
-emo
28.usmenim
novembarputem,
1. decembar
1943.
godine,
konferencija
velike trojke (eril, Ruzvelt i Staljin) u Teheranu
odluka o otvaranju Drugog fronta u zapadnoj Evropi uz istovremenu ofanzivu sovjetske armije na istoku
6. juna 1944 iskrcavanje saveznika u Normandiju (Francuska) opercija Dan D ili Overlord rezultat:
ZAVRNI
DIOFrancuske, zemalja Beneluksa i ulazak u Njemaku (mart 1945)
oslobaanje
- Crvena armija prodire s istoka kojom prilikom ulazi u Bugarsku, Rumuniju, Poljsku, Maarsku, ehoslovaku
zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
iU
Austriju.
bi provjerili
uenica/uenika.
-kako
4-11.
februar stepen
Jaltska usvojenog
konferencijaznanja
velike kod
trojkeodluke
o zavrnim akcijama, dogovoreno ureenje svijeta
nakon
Ukoliko
rataje(podjela
potrebno,
Njemake,
otklonitistvaranje
odnosno
UN-a)
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
-uenica/uenika
Hitler poinio samoubistvo
(30.aprila,
ocijeniti. Za
domau1945)
zadau odgovoriti na pitanja U/91. Uenice/uenici koji ele
-proiriti
9.maja
1945.mogu
Njemaka
potpisala
kapitulaciju (Dan
pobjede)
znanje
pogledati
filmbezuvjetnu
Most u Remagenu,
reisera
Johna Guillermina. Takoer pojedinim
-uenicama/uenicima
nakon to Japan nije
pristao dati
na predaju,
bacaju atomske
bombe
na Hiroimu
1945) i
moemo
i referatSAD
o posljedicama
baenih
atomskih
bombi(6.avgusta,
po stanovnitvo
Nagasaki
(9.
avgusta,
1945)
Hiroime i Nagasakija.
- 2. septembra 1945. Japan potpisao bezuvjetnu kapitulaciju ime je Drugi svjetski rat bio zavren
-
29
30

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Rezultati i posljedice Drugog svjetskog rata
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni u Potsdamu i podjeli Njemake,
OBLICI RADA
stjecanje znanja o rezultatima
konferencije
upoznavanje uenika sa sistematskim
metoda usmenog
progonom
izlaganja
i unitenjem
i razgovora,
evropskih
demonstracija,
Jevreja,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
stjecanje znanja o suenju
analiza
ratnim
slikovnog
zloincima
materijala
pred meunarodnim vojnim
sudovima
u Nirnbergu i Tokiju
udbenik, dodatna literatura
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
osuda ljudskih progona, osuda rasizma, osuda ratnih razaranja i velikih ljudskih
ODGOJNI
gubitaka,
razvijanje
pozitivnog odnosa
prema meunarodnom
sudu za ratne
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA
zloine, osuda svih u ratu poinjenih zloina,
vjebanje snalaenja na karti, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje
UVOD
FUNKCIONALNI
analize historijskih izvora, razvijanje radnih navika
Uvodni dio moe se realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Od kad do kad je trajao
Drugi svjetski rat? Opii kako je zavren Drugi svjetski rat. Ko su velika trojica i koje zemlje su
predvodili? Navedi koje su razlike meu njima, a ta ih je povezivalo tokom rata. Koje su odluke
donijeli na Jaltskoj konferenciji? Potom emo najaviti da danas govorimo o rezultatima i posljedicama
Drugog svjetskog rata. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod U/92, nakon ega emo zapisati
naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja upoznat emo
uenice/uenike sa saveznikom konferencijom u Potsdamu i odlukama koje su tom prilikom
donesene. Uputiemo uenice/uenike da proanaliziraju kartu podjele Njemake i Berlina na etiri
okupacione zone kao najavu buduih odnosa (tzv. hladni rat).
Izlaganje emo nastaviti priom o holokaustu i nacistikom odnosu prema Jevrejima. Upoznat
emo uenice/uenike sa novim pojmovima: konano rjeenje, holokaust i genocid, ije e znaenje
zapisati u svoje sveske. Ukoliko nam tehnike mogunosti dozvoljavaju projicirat emo unaprijed
pripremljeni materijal o koncentracionom logoru Auvic. Pri tome uenice/uenike upuujemo na
pripadajui slikovni materijal U/93, nastojei da povuku paralelu sa slinim fotografijama koje su neki
od njih vidjeli, a odnose se na rat u Bosni Hercegovini 1992-1995. Nakon toga emo zamoliti
uenice/uenike da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/94, te emo zajedniki
izvriti njegovu analizu.
U drugom dijelu asa zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst podnaslova Suenje
ratnim zloincima, nakon ega emo metodom razgovora traiti od ostalih uenica/uenika da iznesu
svoje miljenje o vanosti kanjavanja zloina nakon rata. Uputit emo ih na izreke poznatih o zloinu
u rubrici historijska itanka U/95. Na kraju obrade nastavne jedinice pojasnit emo ratna razaranja i
ljudske gubitke u Drugom svjetskom ratu.
ZAVRNI DIO
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti.
31
pogledati dokumentarni film Pica u Auvicu reisera Moshe Zimmermana, a takoer mogu uraditi i
zadatak po uputama U/96.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
REZULTATI I POSLJEDICE DRUGOG SVJETSKOG RATA
17. juli 2. avgust, 1945, konferencija u Potsdamu Staljin (SSSR), Truman (SAD), Atli (Velika Britanija)
potvren je raniji dogovor o podjeli Njemake na etiri okupacione zone (britansku, francusku, ameriku i
sovjetsku), na isti nain je podijeljen i Berlin, odlueno je da se Njemaka razorua, vojne fabrike unite, a
istona Pruska pripoji SSSR-u i Poljskoj.
dogovoreno je postepeno uspostavljanje nezavisnosti Austrije, a do tada je i ona podijeljena na etiri
okupacione zone
u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata stradalo oko 6 miliona Jevreja i oko 5 miliona pripadnika drugih
naroda
suenje ratnim zloincima u Nirnbergu i Tokiju
novi oblici ratovanja i modernije naoruanje za posljedicu je imalo velike ljudske i materijalne gubitke zemalja
uesnica u ratu
32

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
nastavna jedinica: Drugi svjetski rat (1939-1945)

redni broj asa:
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Ponavljanje
TIP ASA
individualni
frontalni rad
OBLICI RADA
utvrivanje steenog znanja
o Drugom isvjetskom
ratu (1939-1945)
OBRAZOVNI
metoda
razgovora,
rjeavanje
zadataka
NASTAVNE
METODE
razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja
ODGOJNI
samostalno
izraeni
materijal
krialjka,
grafoskop
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
logikog miljenja,
povezivanje
nauenog
gradiva
i primjena
steenog
FUNKCIONALNI
znanja
UVOD
Uenice/uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti
obuhvaeni ovim nastavnim satom. Zadaci se mogu umnoiti tako da svaka uenica, odnosno svaki
uenik dobije svoj listi sa zadacima ili se pak, isti mogu predstaviti na grafofoliji. Dati im vremena da
se psiholoki pripreme, a zatim objasniti da emo ponavljanje sprovesti pomou krialjke.
Uenice/uenici e zatvoriti udbenike i pripremiti se za rad, dok mi predstavimo/podijelimo materijal.
GLAVNI DIO
Uenice/uenici e pristupiti rjeavanju krialjke.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9
1. jedan
od dvaju japanskih gradova na koji je 1945. baena atomska bomba
2. mjesto saveznikog iskrcavanja 1944. na kojem je otvoren Drugi ili Zapadni front
Pitanja:
3.
genocid nad Jevrejima poinjen u Drugom svjetskom ratu
4. bezuvjetno potpisivanje poraza
1. saveznika operacija iskrcavanja u Normandiju, "Dan D" ili...
2. dokument koji je prethodio stvaranju Saveznike koalicije, a koji je potpisan
USPRAVNO: Dan pobjede nad faizmom koji je ujedno i Dan Evrope
na brodu "Princ od Velsa", Atlantska...
3. sporazum izmeu Njemake, Italije i Japana
Rjeenja: 1. overlord; 2. povelja; 3. Trojni savez; 4. eril; 5. antifaista; 6. Hiroima; 7. Normandija; 8.
4. prezime britanskog premijera tokom Drugog svjetskog rata
holokaust; 9. kapitulacija
5. protivnik faizma i faistike ideologije
USPRAVNO: Deveti maj
ZAVRNI DIO
Nakon isteka predvienog vremena, pokupit emo radni materijal od uenica/uenika, a potom
emo zajedniki odgovoriti na pitanja. Neke od uenica/uenika emo ocijeniti.
33

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
Nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
Nastavna jedinica: Meunarodni odnosi nakon Drugog svjetskog rata
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
Obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
usvajanje znanja o osnivanju
OUN-a
i nainu njihovog funkcioniranja, stjecanje
OBRAZOVNI
znanja o blokovskoj podjelimetoda
svijeta usmenog
i hladnome
izlaganja
ratu, stjecanje
i razgovora,
znanja
demonstracija,
o razlikama
NASTAVNE METODE
izmeu istonog i zapadnog
analiza
bloka slikovnog materijala
osuda Ihladnog
rata, blokovske
udbenik,
politike
dodatna
i utrkeliteratura,
u naoruanju,
karta razvijanje stavova o
NASTAVNA SREDSTVA
POMAGALA
ODGOJNI
vrijednostima mira i miroljubivih rjeavanja problema i kriza
razvijanje
sposobnosti
izdvajanja NASTAVNOG
bitnih podataka,
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
ASArazvijanje sposobnosti
FUNKCIONALNI uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje analize slikovnog mate-rijala,
vjebanje analize historijskih karikatura, razvijanje radnih navika
UVOD
Uvodni dio moe se realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Koja meunarodna
organizacija je osnovana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem ouvanja mira u svijetu? Kada i na koji
nain je nastalo Drutvo naroda? Da li je ono ispunilo svoju zadau u meuratnom periodu? Potom
emo najaviti da danas govorimo o formiranju sline organizacije nakon Drugog svjetskog rata i
meunarodnim odnosima u tom periodu. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod U/99, nakon
ega emo zapisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nastavne jedinice, metodom usmenog izlaganja predstavit emo nastanak,
organizaciju i ulogu Ujedinjenih naroda. Uenice/uenike emo upoznati sa organima UN-a i znaajem
ove meunarodne organizacije za savremenu historiju ovjeanstva. Pri tome emo ih uputiti na
| GRAFOFOLIJE
shemu PLAN
glavnih TABLE
organa UN-a
i ambleme nekih od najznaajnijih agencija i organizacija UN-a. Zamolit
emo uenice/uenike da samostalno i u tiini proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/102 nakon
ega e trebati da znaju
usmeno izdvojiti
najmanje
etiri
razlogaSVJETSKOG
osnivanja UN-a.
MEUNARODNI
ODNOSI
NAKON
DRUGOG
RATA
U nastavku izlaganja predstavit emo politike sisteme i krizu u odnosima SAD-a i SSSR-a nakon
Drugog svjetskog rata. Zajedno sa uenicama/uenicima analizirat emo grafiki prikaz na strani 101.
Ujedinjene nacije
Objasnit emo ta je Maralov plan i kako je dolo do sve veeg zahlaenja odnosa te poetka
hladnog rata izmeu SAD-a i SSSR-a, koji se najvie oitovao u utrci u naoruanju i istraivanju
- osnivaka konferencija UN odrana je u San Francisku od 25.aprila do 26.juna 1945. godine. Tom prilikom
svemira.
Uputit emo uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal, posebno na karikaturu U/101
51 zemlja svijeta potpisala je Povelju UN-a koja je stupila na snagu 24. oktobra, 1945. poslije ratifikacije pet
pri emu
emo
izvriti
analizu
istog. Velike Britanije i Kine)
velikih sila (SAD,
SSSR,
Francuske,
U
drugom
dijelu
asa
pojasnit
emo nastanak
vojno-politikih
saveza uusvijetu,
svijeturazvijanje
nakon Drugog
- glavni zadaci UN-a ije je sjedite u Njujorku
(SAD) su: ouvanje
mira i sigurnosti
svjetskog
rata,
ije
emo
lanice
predstaviti
na
zidnoj
ili
historijskoj
karti.
prijateljskih odnosa i meunarodne saradnje meu zemljama u svijetu, zatita ljudskih prava i sloboda...
Najvanija tijela UN-a su: Generalna skuptina i Vijee sigurnosti. Generalnu skuptinu ine sve lanice UNa (193), dok se Vijee sigurnosti sastoji od pet stalnih lanica (SAD, Kina, Francuska, Rusija i Velika Britanija
imaju pravo
ZAVRNI
DIO veta) i deset lanica koje se mijenjaju svake dvije godine
-
U zavrnom dijelu uenice/uenici

e odgovarati
na pitanja
Provjerit emo rijeeno i neke
blokovska
podjela svijeta
i hladniU/102.
rat
od nih ocijeniti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Domau zadau
-uenice/uenici
u strahu od irenja
komunizma
kapitalistike
okupljene
SAD-a
formirale
su Zapadni
blok
e uraditi
po uputama
U/102.zemlje
Na kraju
emooko
najaviti
narednu
nastavnu
jedinicu.
-
oko SSSR-a okupio se najvei broj socijalistikih zemalja koje su formirale Istoni blok
podjela svijeta na dva dijela predstavljala je uvod u eru hladnog rata
Maralov plan finansijska pomo SAD-a evropskim zemljama kako bi sprijeili irenje komunizma
hladni rat stanje napetosti izmeu dviju neprijateljskih supersila, SAD-s i SSSR-a i njihovih saveznika
neka od osnovnih obiljeja hladnog rata su: utrka u naoruanju, istraivanje svemira i razvoj nuklearnog
programa, prekid svakog vida saradnje i osnivanje vojno-politikih saveza
1949. osnovan sjevernoatltantski savez (NATO pakt)
1955. osnovan Varavski savez (pakt)
34

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
nastavna jedinica: Lokalni ratovi i politike krize u svijetu
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni najveih lokalnih ratova i politikih
OBLICI RADA
stjecanje znanja o uzrocima,
toku i rezultatima
OBRAZOVNI
kriza u svijetu nakon Drugog
metoda
svjetskog
usmenog
rata,
izlaganja
stjecanje
i razgovora,
znanja o demonstracija,
suprotnostima
NASTAVNE METODE
dvaju sistema, kapitalizma analiza
i socijalizma
slikovnog materijala
osuda I osvajakih
ratova, razvijanje
udbenik, dodatna
pozitivnog
literatura,
stava prema
karta borbi za graanska
NASTAVNA SREDSTVA
POMAGALA
ODGOJNI
prava, razvijanje kritikog miljenja, razvijanje stavova o vrijednostima tolerancije i
mirnog
rjeavanjaARTIKULACIJE
suprotnosti
PRIJEDLOG
NASTAVNOG ASA
vjebanje snalaenja na karti, vjebanje logikog zakljuivanja i samostalnog rada
FUNKCIONALNI
na tekstu, razvijanje sposobnosti snalaenja u prostoru i vremenu, razvijanje
UVOD
sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
Uvodni dio emo realizirati podsjetivi se na gradivo sa prethodnih asova, a koje je povezano sa
dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Opiite karakteristike meunarodnih
odnosa nakon Drugog svjetskog rata. Pojasnite nastanak vojnopolitikih saveza. Potom emo zamoliti
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/103, nakon ega emo zapisati naslov na
tablu. Najavit emo rad u grupama pri emu emo uenike podijeliti na sedam grupa.
GLAVNI DIO
Svaka grupa trebala bi u odreenom vremenskom periodu uz pomo udbenika realizirati zadatak
koji e im biti povjeren.
I. grupa podjela Njemake U/103
II. grupa izraelsko-arapski ratovi U/104
III. grupa prilike na dalekom istoku korejski rat U/104
IV. grupa sukobi u junoj Aziji U/105
V. grupa rat u Vijetnamu U/106
VI. grupa kriza na Kubi U/106
VII. grupa
ratovi
s Irakom
U/107
PLAN
TABLE
| GRAFOFOLIJE
Dok uenice/uenici pripremaju odgovore na zadatke koji su im dati, nastavnica/nastavnik e
usmenim putem, metodom razgovora, ukljuivati se i pomagati rad uenikih grupa. Nakon isteka
Svevremena
grupe trebaju
uraditivoa
sljedee:
proitati
zadani
prepriati
objasniti
ostalim
RATOVI
I POLITIKE
U tekst,
SVIJETU
predvienog
od 15LOKALNI
minuta
grupe
e izloitiKRIZE
ono to
je njegova
grupai uradila
zapisujui
uenicama/uenicima
zadani
sadraj,
predvidjeti
teze
za
zapisivanje,
pokazati
na
karti
mjesta
predviene teze na tabli (teze moe pripremiti i nastavnica/nastavnik u sluaju da uenice/uenici nisui
-podruja
podjela
Njemake
na Ocijeniemo
Zapadnu
Republiku)
sa s sjeditem
u poslom.
Bonu (kapitalizam)
Istonu
o kojima
tekstovi
govore. (Saveznu
najbolje
obavili
zadatak).
rad grupe
u skladu
odraenim
Gledaemoi kako
je
(Demokratsku Republiku) sa sjeditem u Berlinu (socijalizam)Berlin je takoer podijeljen na zapadni i
izvrena podjela posla. Da li su sve uenice, odnosno uenici sudjelovali, kako su prezentirali gradivo,
istoni diopodjela je dodatno uvrena 1961. izgradnjom berlinskog zida
je
bilo iznoeno
s razumijevanjem,
su teze
jasne
i saete,
kakoIzraelizraelsko-arapski
su meusobno saraivali
- li1948.
godine Jevreji
su na tlu Palestinuda
uz lipodrku
UN-a
proglasili
Republiku
ratovii
slino.
U
ocjenjivanju
nam
moe
pomoi
i
samoocjenjivanje
uenica/uenika
i
meusobno
ocjenjivanje
- 1949. podjela Koreje na Sjevernu pod utjecajem SSSR-a i Junu pod utjecajem SAD-a1950. rat izmeu
lanova
grupe.
ove dvije
zemlje1953. potpisano primirje granica na 38 paraleli
1947. Britanija priznala nezavisnost Indijepodjela na dva dijela hinduistiku Indiju i muslimanski
Pakistansukob izmeu ove dvije zemlje zbog Kamira1949. rat zavren bez pobjednika
ZAVRNI
- VijetnamDIO
je 1954. podijeljen na Sjeverni (socijalisitiki) i Juni (kapitalistiki) dio
- komunistiki pokret Vijetkong 1955. zapoeo borbu za ujedinjenje Sjevernog i Junog Vijetnama Junom
Svaka grupa
tri pitanja
ostalim
uenicama/uenicima
da bismo
vidjeli
kakve
rezultate
Vijetnamu
u borbipostavlja
protiv Vijetkonga
pomae
SADrat
se iri, velike rtve
SAD se
povlai
19731975.
dajeVijetnam
rad u grupi,
prati lipod
se imenom
rad svihSocijalistika
grupa ili suRepublika
uenice/uenici
se ujedinjuje
Vijetnam koncentrirani samo na svoju grupu.
Uenice/uenici
koji
su savladali(SAD)
sadraje
drugih
grupamirno
bie rjeavaju
ocijenjeni.
- 1962. kubanska
krizaKenedi
i Hruov
(SSSR)
krizu
- 1980-1989.
Iransko-Iraki
rat
Za domau
zadau odgovoriti
na pitanja U/107. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu
- 1990. Irak
Kuvajtumijeale
se SAD
Irak
poraen2003. SAD napada Irak i rui reim Sadama
pogledati
film napao
Izgubljeno
bratstvo, reisera
Jegyu
Kanga.
Huseina
-
35

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nastanak bloka zemalja "treeg svijeta" i njihova politika
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni, individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o oslobodilakim
pokretima i procesu dekolonizacije nakon
Drugog svjetskog rata, stjecanje
metoda razgovora,
znanja o izlaganja
problemima
i demonstracije
u dravama nastalim
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
procesom
dekolonizacije
(siromatvo,
glad),
upoznavanje
uenica/uenika sa
udbenik,
dodatna
literatura,
karta
Pokretom nesvrstanih kao vodeom organizacijom zemalja "treeg svijeta"
razvijanje stava o nunosti uspostavljanja ravnopravnosti meu narodima,
razvijanje stava o pravu svakog naroda na samoodreenje, razvijanje negativnog
ODGOJNI
stava prema rasizmu i apartheidu, razvijanje pozitivnog stava prema politici
UVOD
svjetskog mira i saradnje, razvijanje aktivnog stava o nunosti okonanja
gladi u svijetu
Uvodni dio emosiromatva
realizirati ipodsjetivi
se na gradivo sa prethodnih asova, a koje je povezano sa
analiza
slikovnog
logikog Koje
razmiljanja
dananjom nastavnom
jedinicom.
Neka materijala,
od moguihrazvijanje
pitanja su:sposobnosti
ta je kolonijalizam?
zemlje sui
FUNKCIONALNI
donoenja
vlastitih
na temelju
informacija,
na
predstavljale najvee
kolonijalne
sile dozakljuaka
Drugog svjetskog
rata?postojeih
Koji kontinenti
su bili rad
najvie
izvorima,
u prostoru
i vremenu
zahvaeni procesomhistorijskim
kolonizacije?
Zato snalaenje
su velike sile
nastojale
potiniti nerazvijene zemlje u Africi i
Aziji?
Potom emo najaviti da danas govorimo o procesu dekolonizacije u svijetu i nastanku bloka
zemalja treeg svijeta. Zamolit emo uenicu/ uenika da proita uvod U/108, nakon ega emo
zapisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Obradu nove nastavne jedinice zapoet emo predstavljanjem procesa dekolonizacije
osamostaljivanjem kolonija. Pojasnit emo promjene u ekonomskim i politikim odnosima u svijetu i
posljedice koje su one izazvale na razvoj antikolonijalnih pokreta u Aziji i Africi. Svoje izlaganje emo
pratiti predstavljanjem centara antikolonijalne borbe na geografskoj karti. Uenice/uenike emo
upoznati sa novim pojmovima: dekolonizacija, neokolonijalizam, aparthejd. Uputiemo ih da
proanaliziraju pripadajuu karikaturu U/109 i odgovore na postavljeno pitanje. Potom emo ih uputiti na
kartu U/109 sa zadatkom da uoe koje je godine najvei broj afrikih zemalja stekao nezavisnost, a
zatim da pronau odgovor u tekstu zato je to tako.
U drugom dijelu asa pojasnit emo nastanak Pokreta nesvrstanosti, njegove temeljne ideje i
ciljeve, zatim osnivae i ulogu u blokovskoj podjeli svijeta. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno
PLAN
| GRAFOFOLIJE
proita tekst
iz TABLE
rubrike historijska
itanka U/111 nakon ega emo metodom razgovora zajedniki
odgovoriti na postavljena pitanja.
NASTANAK BLOKA ZEMALJA "TREEG SVIJETA" I NJIHOVA POLITIKA
ZAVRNI
DIO proces oslobaanja zemalja od kolonijalne vlasti
- dekolonizacija
- u provoenju dekolonizacije posebnu ulogu odigrala je: Deklaracija UN-a o davanju nezavisnosti narodima
U zavrnom
jo jednom
ponoviti
najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
pod
kolonijalnomdijelu
upravom,
usvojena
1960. godine
kako
bi
provjerili
stepen
usvojenog
znanja
kod
uenica/uenika.
Ukoliko je potrebno,
otkloniti
odnosno
- razliiti pristupi dekolonizaciji: Velika Britanija formirala
Komonvelt (Commonwealth)
zajednicu
drava
koje
su
nekada
bile
britanske
kolonije;
Francuska
i
Portugal
silom
eljele
zadrati
kolonije
- u razdoblju
od 1945-1975
nezavisnost je e
dobilo
viezadatak
od 70 novih
zemalja Azije
i Afrike,
ime je nastala
Za domau
zadau uenice/uenici
uraditi
po uputama
U/111.
Uenice/uenici
koji
skupina
drava
nazvana
trei
svijetglavni
problem:
glad,
siromatvo,
nerazvijenost
i
nepismenost
to
ele proiriti znanje mogu pogledati film Zbogom Bafana reisera Billea Augusta. Takoer moemo
koriste
bogate
zemlje
nameui
im
svoj
utjecaj
neokolonijalizam
odrediti 2-3 uenice/uenika da urade referat o Nelsonu Mendeli.
- apartheid rasna politika odvajanja stanovnitva Junoafrike Republike na crnce, bijelce, indijce i sl.
najpoznatiji borac protiv apartheida bio je Nelson Mandela
-
Pokret nesvrstanih nastao u vrijeme hladnog rata s ciljem suprotstavljanja blokovskoj podjeli svijeta i
neokolonijalizmuosnivai: Jugoslavija (Tito), Egipat (Naser) i Indija (Nehru)pristupile uglavnom drave
treeg svijeta koje se nisu eljele opredijeliti ni za jedan od dva tada postojea bloka - savezaglavni
principi: borba protiv kolonijalizma, diskriminacije i blokova, nemijeanje u unutranje stvari drugih zemalja,
rjeavanje sporova na miran nain i politika saradnje meu dravama
36
37

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Integracijski procesi u Evropi
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni evropskih integracija, osnivanjem
OBLICI RADA
sa poecima
OBRAZOVNI
Evropske unije te njenim prednostima
metoda razgovora,
i nedostacima
izlaganja, demonstracije, analiza
NASTAVNE METODE
slikovnog
materijala
razvijanje pozitivnog odnosa
prema
evrospkim integracijama, razvijanje
ODGOJNI
tolerancije,
isticanje znaaja
udbenik,
meunarodne
dodatna
saradnje
literatura,
i suivota
karta
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje sposobnosti formiranja vlastitih stavova i njihove argumentirane
FUNKCIONALNI
odbrane,
razvijanje
sposobnosti loginog
zakljuivanja
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA
UVOD
Uvodni dio emo zapoeti tako to emo kroz razgovor vidjeti ta uenice/uenici znaju o
Evropskoj uniji i kakvo je njihovo miljenje o tome da li Bosna i Hercegovina treba pristupiti EU. Potom
emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu U/112. Nakon toga emo
napisati naslov na tablu: Integracijski procesi u Evropi
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja uenicama/uenicima emo predstaviti historijat evropskog
povezivanja. Vano je da spomenemo Roberta umana na iju inicijativu je 1951. godine formirana
Evropska zajednica za ugljen i elik iz koje se Rimskim ugovorima razvila Evropska ekonomska
zajednica (1957). Obrazloit emo koje su bile prednosti te zajednice, te kako se ona postepeno irila.
Podnaslov Osnivanje Evropske unije obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i
razgovorom. Uenice/uenici koji se jave glasno e itati tekst
jedan po jedan pasus. Nakon svakog proitanog pasusa
povest emo razgovor, a uenice/uenici e pokuati izdvojiti
najvanije podatke koje emo zapisati na tablu. Tako npr.
nakon prvog pasusa trait emo od uenica/uenika da nam
objasne znaaj Samita u Mastrihtu 1992. Nakon to su
proitali drugi pasus traiemo da nam opiu irenje Evropske
unije, pri emu emo ih uputiti na kartu U/113. Pitanja za trei
pasus glase: Dokle je otila Bosna i Hercegovina na putu za
lanstvo u EU? Nabroj glavne organe EU? Nakon etvrtog
pasusa pitamo: Koliko lanica danas broji EU? Navedi neke od mjera donesene s ciljem njihove jae
integracije? Pitanje za peti pasus glasi: Opii simbole dananje EU. Ukoliko ocijenimo potrebnim
pomagat emo uenicama/uenicima potpitanjima.
Na kraju obrade nastavne jedinice uenica/uenik e glasno proitati tekst iz rubrike historijska
itanka nakon ega emo metodom razgovora pristupiti njegovoj analizi odgovarajui na postavljena
pitanja.
ZAVRNI DIO
Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo
ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog
znanja kod uenica/uenika.
38
Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja
U/114. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti slijedei upute U/114. Takoer
pojedinim uenicama/uenicima moemo dati zadatak da u obliku referata ili power point prezentacije
pripremi kratko izlaganje o Evropskoj uniji i njenim institucijama.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
INTEGRACIJSKI PROCESI U EVROPI
integracija povezivanje
1951. utemeljena Evropska zajednica za ugljen i elik (Francuska, Italija, Zapadna Njemaka, Belgija,
Holandija i Luksemburg)
1957. Rimskim ugovorima, utemeljena Evropska ekonomska zajednica (EEZ)uspostavljeno zajedniko
trite (bez carine) lanice EEZ svoje ekonomske interese titile uvodei carine na robu koja je dolazila
izvan granica njihovih zemalja
od 1970. broj lanica EEZ konstantno je rastao (Velika Britanija, Irska, Danska, Grka, panija, Portugal)
1992. Ugovorom iz Mastrihta (Holandija) osnovana Evropska unijaproirenja 1995, 2004. i 2007.
danas EU broji 27 zemalja, ima svoje institucije, valute, zastavu i himnu
Evropska unija nema zvanini glavni grad (sjedita njenih institucija se nalaze u nekoliko razliitih zemalja),
ali se veina poslova obavlja u Briselu (Belgija).
39

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Slom socijalistikog sistema u Evropi
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o poputanju
napetosti
meu blokovima i slomu komunizma u
OBRAZOVNI
Evropi, upoznavanje uenika
metoda
sa teritorijalnim
razgovora, promjenama
izlaganja, demonstracije,
koje su tom prilikom
analiza
NASTAVNE METODE
nastale kao i posljedicama slikovnog
sloma socijalistikog
materijala sistema
razvijanje
kritikog miljenja,
udbenik,
osudadodatna
totalitaristikih
literatura,drutava
grafoskop,
koja
karta
ograniavaju
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
ODGOJNI
graanska prava pojedinca, razvijanje pozitivnog stava prema pravima svih
naroda
na samoodreenje,
ravnopravnost,
line, vjerske
i politike slobode
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
FUNKCIONALNI
uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskoj karti
UVOD
Uvodni dio emo realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: ta je socijalizam? kad je
i gdje uspostavljen? na koje zemlje se proirio i kako? kojem vojnom savezu je pripadao najvei dio
socijalistikih zemalja u Evropi?
Potom emo najaviti da danas govorimo o slomu socijalistikog sistema u Evropi. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod U/115, nakon ega emo naslov otkriti na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Podnaslov Slom socijalistikog sistema obradit emo metodom usmenog izlaganja upoznavi
uenice/uenike sa korjenitim reformama koje je u SSSR-u zapoeo Mihail Gorbaov (perestrojka i
glasnost). Takoer emo istai vanost politike dentata koja je u ovo vrijeme dostigla svoj vrhunac.
Posebnu panju emo posvetiti slomu socijalistikog sistema u istonoevropskim zemljama opisujui
nain kako je koja zemlja prelazila sa jednopartijskog na veepartijski sistem. Spomenut emo prve
viestranake izbore u Poljskoj, pad berlinskog zida, slom reima Nokalaja aueskua u Rumuniji, rat
na tlu bive Jugoslavije. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska
itanka U/116, nakog ega emo kroz razgovor izvriti njegovu analizu, odgovarajui na postavljena
pitanja.
U nastavku asa podnaslov Nastanak novih drava obradit emo uz pokazivanje na karti.
Objasnit emo uenicima koji je jedan od uzroka raspada SSSR-a? Kada je on prestao postojati i koje
su se drave prve odvojile? Uz pomo karte objasnit emo koje su se jo vienacionalne drave
raspale slomom socijalistikog sistema u njima.
Podnaslov Rezultati sloma socijalistikog sistema uenice/uenici e sami proitati u tiini i
promotriti kartu U/118. Uz pomo 5. pitanja u udbeniku povest emo razgovor o proitanom.
Uenicima objasniti koje su prednosti ulaska Bosne i Hercegovine u NATO savez.
ZAVRNI DIO
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/118. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to
uiniti po uputama U/118.
40
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
SLOM SOCIJALISTIKOG SISTEMA U EVROPI
dolaskom Mihaila Gorbaova na elo SSSR-a 1985. godine zapoeo je proces reformi u toj zemlji
(perestrojka, glasnost)
1987. sporazum Gorbaov (SSSR) Regan (SAD) o ogranienju nuklearnog razoruanjavrhunac politike
detanta
1989. pad berlinskog zidakraj hladnog rata i slom socijalizma (komunizma) u Evropi
Od 1989. do 1992. socijalistiki (komunistiki) reimi zbaeni su u SSSR-u, Poljskoj, Maarskoj,
ehoslovakoj, Rumuniji, Bugarskoj, Istonoj Njemakoj, Albaniji i Jugoslaviji
1990. Istona i Zapadna Njemaka ponovo su se ujedinile u jednu dravu
slom socijalizma oznaio je i slom pojedinih socijalistikih drava (SSSR, ehoslovaka, Jugoslavija)na
njihovim temeljima nastale su brojne nove evropske draveto je dovelo do postepenog nestanka
Varavskog saveza to je omoguilo potpunu dominaciju NATO-pakta i SAD-a u meunarodnim odnosima
41

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura savremenog doba
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
OBLICI RADA
stjecanje znanja o razvojufrontalni,
nauke, individualni
tehnike, kulture i umjetnosti u savremenom
metodasvjetskog
razgovora,
demonstracije,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
dobu, odnosno nakon Drugog
rata,izlaganja,
uoavanje
promjena u analiza
svakoslikovnog
materijala
dnevnom ivotu ljudi u ovom
razdoblju
udbenik,
literatura,
grafoskop
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
kritikog odnosa
prema dodatna
napretku
tehnologije
i nauke, razvijanje
ODGOJNI
pozitivnog odnosa prema doprinosu naunika i njihovim otkriima, razvijanje
osjeaja
estetskihARTIKULACIJE
vrijednosti
PRIJEDLOG
NASTAVNOG ASA
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposoFUNKCIONALNI
bnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza
UVOD
Uvodni dio emo zapoeti tako to emo kroz razgovor vidjeti ta uenice/uenici znaju o nauci,
tehnici i kulturi savremenog doba. Objasniti im da je to doba naglog razvoja koje jo uvije traje i koje i
oni sami mogu pratiti. Pitamo ih da li mogu navesti neke primjere tehnolokog napretka? (raunari,
televizija, internet, mobiteli...)
Potom emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu U/119. Nakon
toga emo napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika i kultura savremenog doba
GLAVNI DIO
Ukratko emo predstaviti najznaajnije naune i tehnike uspjehe ovjeanstva u savremenom
dobu let u svemiru, slijetanje na mjesec, razvoj raunarske i elektronike tehnologije, razvoj medicine
(...) Uenicama/uenicima emo objasniti da su promjene bile brojne i veoma dinamine, te da se
ovakav razvoj nauke i tehnike odrazio i na stanje u drugim sferama i oblastima ljudskog djelovanja.
Izlaganje emo propratiti uputama na pripadajui slikovni materijal pri emu emo traiti od
uenica/uenika da odgovore na postavljena pitanja. Nakon to zavrimo sa izlaganjem, zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska itanka U/120, nakog ega emo kroz
razgovor izvriti njegovu analizu. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
U nastavku asa uenice/uenike emo upoznati sa razvojem kulture i umjetnosti u ovome
periodu. Posluat emo ili pregledati audio-vizuelne odlomke (u zavisnosti od tehnike opremljenosti
kole/kabineta), kojim bi uenice/uenici mogli stei bolji uvid u muzike trendove nastale u ovom
razdoblju.
ZAVRNI
DIOTABLE
PLAN
| GRAFOFOLIJE
U zavrnom dijelu jo jednom emo ponoviti najvanije injenice kako bi provjerili stepen
NAUKA, TEHNIKA
I KULTURA
SAVREMENOG
DOBA pojasniti eventualne
usvojenog znanja kod uenica/uenika.
Ukoliko
je potrebno,
otkloniti odnosno
nejasnoe. Nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/121.
-
razdoblje od Drugog svjetskog rata do danas obiljeeno je velikim naunim i tehnikim napretkom
razvoj tehnologije uvjetovao je drastinu promjenu ivota ljudi: televizija, raunari, mobiteli, CD, sateliti...
1961. sovjetski astronaut Jurij Gagarin bio je prvi ovjek u svemiru koji je uspjeno obletio zemlju
1969. amerika posada sletila na mjesecprvi ovjek koji je stupio na mjeseevo tlo bio je Nil Armstrong
mali korak za ovjeka, ali veliki za ovjeanstvoamerika agencija NASA, danas vodea na polju
istraivanja svemira
znaajan napredak postignut je i u oblasti medicine: tranplatacija srca, bubrega i ostalih organa, smanjena je
smrtnost dojenadi, produen ivotni vijek, suzbijene su mnoge bolesti...
genetski ininjering GMO hrana, kloniranje
kultura i umjetnost su takoer doivjele velike promjeneodbacuje se tradicionalni nain ivotarazvija se
nova vrsta muzike rokenrol (Elvis Prisli), knjievnost su obiljeili mnogi vrhunski pisci (Solenjicin,
Pasternak, Hemingvej)filmska umjetnost je nastavila svoj uspon (Merlin Monro, Marlon Brando, Dejms
Din...)
42

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
OBLICI RADA
stjecanje znanja o politikim,
vojnimindividualni
i privrednim prilikama u Bosni i Hercegovini
OBRAZOVNI
NASTAVNE METODE
tokom Prvog svjetskog ratametoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija,
slikovnog
materijala
razvijanje ljubavi prema analiza
domovini,
osuda
osvajakih ratova,
razvijanje
ODGOJNI
udbenik,
dodatna
literatura,
grafoskop,
karta izvora
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
sposobnosti
uenica/uenika da upoznaju historiju
iz razliitih
historijskih
vjebanje samostalnog rada uenica/uenika sa zidnom kartom, vjebanje
FUNKCIONALNI snalaenja
u vremenu
i prostoru, NASTAVNOG
razvijanje sposobnosti
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
ASA uoavanja uzronoposljedinih veza, razvijati sposobnost rada na historijskim izvorima
UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: ta je bio uzrok, a ta
povod za poetak Prvog svjetskog rata? Kad i kako je poeo Prvi svjetski rat? Nabroj glavne frontove
formirane u Prvom svjetskom ratu.
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u Prvom svjetskom ratu. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/125, nakon ega emo naslov otkriti na
ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja objasnit emo prilike u Bosni i Hercegovini neposredno uoi rata,
odnosno, nakon Sarajevskog atentata. Uputit emo uenice/uenike da tiho proitaju tekst ispod
fotografije reisa auevia, nakon ega emo metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja?
(s ciljem razvoja filantropije i empatije kod uenica/uenika, nastavnica/nastavnik moe napraviti
paralelu s ratom u Bosni i Hercegovini 1992-1995, spominjui Srana Aleksia iz Trebinja koji je stao u
zatitu sugraanina Bonjaka).
U nastavku asa, naglasit emo vanost geostratekog poloaja Bosne i Hercegovine za AustroUgarsku u njenom ratu protiv Srbije. Predstavit emo ratne operacije na frontu koji je formiran prema
Srbiji, te posljedice po Bosnu i Hercegovinu koje su tom prilikom nastale (protjerivanja stanovnitva,
materijalna razaranja, epidemije, glad...). Uenicama/uenicima emo skrenuti panju da su
bosanskohercegovake jedinice u sastavu austrougarske vojske bile sastavljene od Bonjaka, Hrvata i
Srba koji su se podjednako isticali u hrabrosti i portvovanosti. Pri tome emo ih uputiti da pogledaju
svaku od tri fotografije austrougarskih vojnika, porijeklom iz Bosne i Hercegovine uz napomenu da tiho
proitaju tekst ispod fotografija. Ukoliko tehnika opremljenost kole/kabineta omoguava
uenicama/uenicima emo pustiti da posluaju mar Bonjaci dolaze (ukoliko nema mogunosti
uenicama/uenicima emo skrenuti panju da to uine sami na priloenoj internetskoj stranici U/126).
Pomou zidne karte predstavit emo frontove na kojima su ratovali Bosanci i Hercegovci, posebno
istiui njihovu hrabrost u bitkama na italijanskom frontu (Kobarid i Monte Meleta, 1917). Uputiemo
uenice/uenike da proanaliziraju fotografiju bosanskohercegovakog vojnika u uniformi U/127, nakon
43
ega e proitati
tekst i odgovoriti
na pitanja koja su postavljena uz njega.
PLAN TABLE
|
GRAFOFOLIJE
Pred kraj glavnog dijela asa zamolit emo tri uenice/uenika da glasno proitaju tekst po tekst
u rubrici historijska itanka U/127 i U/128, nakog ega emo kroz razgovor izvriti njihovu analizu,
BOSNA I HERCEGOVINA U PRVOM SVJETSKOM RATU
odgovarajui na postavljena pitanja.
nastojei se to bolje pripremiti za rat protiv Srbije, Austro-Ugarska je u Bosni i Hercegovini (nakon
sarajevskog atentata 28. juna, 1914), vrila uurbane priprememobilizacija ljudstva i neophodnih
materijalnih
ZAVRNI
DIOsredstava
- 12. avgusta, 1914. austrougarske trupe su iz pravca Bosne i Hercegovine provalile u Srbijuodluujua
bitka
na jednom
planini Cerusrbijansko-crnogorska
pokrenula
kontraofanzivu
istonu
Bosnukako
sve do
Jo
emo ponoviti najvanije vojska
injenice
iz nastavne
jedinicei ula
koju usmo
obradili
bi
Romanije
provjerili
stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne
- oktobra 1915. zajednike austrougarske, njemake i bugarske snage napale su Srbiju koju su osvojile u
nejasnoe.
decembru 1915, a potom i Crnu Goru u januaru 1916. godineBosna i Hercegovina prestala biti
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/128. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to
neposredno ratno poprite, ali su se posljedice rata svuda osjeale
uiniti
slijedei upute iz zadatka U/128. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati zadatak
- tokom rata bosanskohercegovaki vojnici su sudjelovali na svim velikim ratitima u Evropiza sve njih
da uupotrebljavao
obliku referata
kratko jer
izlaganje
o bitkama
na iKobaridu
i Monte Meleti
1917. godine.
se pripreme
termin Bonjaci
su dolazili
iz Bosne
Hercegovineimali
su posebne
uniforme sa
fesovima na glavinajvei uspjeh doivjeli su u julu 1916. prilikom probijanja Italijanskog fronta na Monte
Maleti, te u bici na Kobaridu u jesen 1917. godineDruga BH regimenta je bila najodlikovanija jedinica
austrougarske vojske
-
44

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina i jugoslovensko pitanje, stvaranje Drave SHS
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
individualni politiara da stvore zajedniku
OBLICI RADA
sa nastojanjem
metodai usmenog
tekst
metoda,
NASTAVNE METODE
dravu junoslovenskih naroda
poloajemizlaganja
Bosne i razgovora,
Hercegovine
u njihovim
OBRAZOVNI
demonstracija,
slikovnogmonarhije
materijalai proglaenju
koncepcijama, stjecanje znanja
o raspaduanaliza
Austro-Ugarske
grafoskop, dodatna literatura, karta
NASTAVNA SREDSTVA
DraveI POMAGALA
Slovenaca, Hrvata udbenik,
i Srba
razvijanje osjeaja patriotizma, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim
ODGOJNI
dogaajima
vjebanje analize historijskih izvora, razvijanje sposobnosti uenica/uenika da
FUNKCIONALNI
upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora, razvijanje sposobnosti uoavanja
UVOD
uzrono-posljedinih veza
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad je zavren prvi
svjetski rat? Koje su zemlje pobjednice, a koje poraene u Prvom svjetskom ratu? Koje nove drave su
nastale raspadom Austro-Ugarske monarhije? Da li je Drava SHS postojala prije Prvog svjetskog
rata? ta ti govori njeno ime, da li je bilo rijei o jednonacionalnoj ili vienacionalnoj dravi? Moe li
zakljuiti koje nacije su bile priznate u novonastaloj dravi, a koje nisu?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini i jugoslovenskom pitanju, odnosno
o formiranju Drave Slovenaca, Hrvata i Srba. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u
nastavnu jedinicu U/129, nakon ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Nakon to smo u uvodnom dijelu asa apsolvirali ta znai jugoslovensko pitanje, metodom
usmenog izlaganja predstavit emo razliita vienja ujedinjenja junoslovenskih zemalja
(Jugoslovenski odbor, srbijanska vlada, Jugoslavenski klub, politiari iz Bosne i Hercegovine). Pri tome
emo svako vienje potkrijepiti s tekstom iz rubrike historijska itanka nakon ega emo izvriti
njegovu analizu odgovarajui na postavljena pitanja.
U nastavku asa predstavit emo formiranje zemaljskih Narodnih vijea, a potom i centralnog
Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Objasnit emo kad i kako je nastala drava SHS
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
te uz pomo karte predstaviti zemlje koje je obuhvatala. Posebno emo naglasak staviti na prestanak
austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini i formiranje prve bosanskohercegovake narodne vlade.
BOSNA I HERCEGOVINA I JUGOSLOVENSKO PITANJE, FORMIRANJE DRAVE SHS
pregovori o novoj dravi voeni su jo za vrijeme Prvog svjetskog rata

1915. u Londonu formiran Jugoslovenski odbor kojeg su inili politiari iz junoslavenskih zemalja pod
Austro-Ugarskom vlauzalagao se za stvaranje zajednike drave svih junih Slavena
- 1914. decembar, donesena Nika deklaracija koja predstavlja stav Srbijanske vlade o zajednikoj dravi, a
to je ujedinjenje svih junoslovenskih zemalja, ali pod srpskim vodstvom
- 1917. formiran
ZAVRNI
DIO Jugoslovenski klub koji se zalagao za stvaranje junoslovenske drave u okviru AustroUgarskemajska deklaracijapoetak aktivnosti koje e dovesti do stvaranja Drave Slovenaca, Hrvata i
Srba
- 1917.
jugoslovenski
i srbijanska
potpisali Krfsku deklaracijupredviala stvaranje Kraljevine
kako
bi provjerili
stepenodbor
usvojenog
znanjavlada
kod uenica/uenika.
Srba,
Hrvata
i
Slovenaca
kao
zajednike
drave
svih junih
Slavena
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti
eventualne
nejasnoe nakon ega emo nekoliko
-uenica/uenika
politiari iz Bosne
i
Hercegovine
nudili
razliite
i
esto
suprotne
najjae bonjake
ocijeniti. Domau zadau realizirati po uputamaprijedloge
iz zadatka predsjednik
U/132.
stranke (JMO) Mehmed Spaho i reisul-ulema Demaludin ef. auevi, podrali ideju stvaranja zajednike
junoslavenske drave
- u ljeto 1918. poelo formiranje Narodnih vijea29. oktobra 1918. proglaeno stvaranje Drave Slovenaca,
Hrvata i Srba koja je obuhvatala Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu
- 1. novembra 1918. prestala je austrougarska vlast u Bosni i Hercegovini3. novembra 1918. formirana je
prva bosanskohercegovaka narodna vlada.
-
45

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Formiranje Kraljevine SHS i poloaj Bosne i Hercegovine do 1929. godine
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o ujedinjenju
Drave
SHS s kraljevinom Srbijom, upoznavanje
metoda
i razgovora,
demonstracija,
NASTAVNE METODE
uenica/uenika sa poloajem
BiHusmenog
u novoj izlaganja
dravi, shvatanje
politikih
prilika i
analiza slikovnog
materijala
OBRAZOVNI
odnosa u zajednikoj jugoslavenskoj
dravi,
stjecanje znanja o politikim
dodatna
literatura,
grafoskop,
karta i sadraju
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
strankama
u BiH i njihovimudbenik,
programima,
stjecanje
znanja
o donoenju
prvog Ustava Kraljevine SHS (Vidovdanskog ustava)
razvijanje
ljubavi prema
domovini, osuditi
nametanjeASA
volje jednog naroda drugim
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ODGOJNI
narodima u okviru iste dravne zajednice, razvijanje osjeaja vanosti za
viestranake izbore, razvijanje kritikog miljenja
UVOD
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposoUvodni
dio
emo
realizirati
tako uzrono-posljedinih
to emo se podsjetitiveza,
gradiva
sa prethodnog
asa,izdvajanja
a koje je
FUNKCIONALNI bnosti
uoavanja
razvijanje
sposobnosti
povezano sa dananjom
jedinicom.
Neka
od moguih izvoru
pitanja su: Kako je na ujedinjenje
bitnih nastavnom
podataka, vjebanje
rada
na historijskom
junoslovenskih zemalja gledao Jugoslovenski odbor, a kako Srbijanska vlada? Gdje i kada je
potpisana Deklaracija o junoslavenskom ujedinjenju? ta je ona predviala? Napisat emo na tabli tri
pojma koja su prema Krfskoj deklaraciji trebala da krase novoformiranu dravu: ustavna,
parlamentarna i demokratska pri emu emo traiti od uenica/uenika da objasne sva tri pojma.
-revi
upravljao
zemljomDa
i objasniti
kako sepredvieno
to odraziloKrfskom
na stanje
u Bosni i provedeno
Hercegovini
(posebnu
Nastavljamo
s pitanjima:
li je ujedinjenje
drklaracijom
odmah
ili je
panju
emo
posvetiti
nadlenostima
koje
je
u
okvirima
zajednike
drave
imala
Zemaljska
vlada
u
ono teklo u etapama? Koje junoslovensko ujedinjenje je najprije izvreno i kada?
BosniPotom
i Hercegovini,
ime
emo
istaknuti
koliki
je
bio
stepen
provedene
centralizacije)
emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini i jugoslovenskom pitanju, odnosno
U drugom
dijelu Srba,
asa predstavit
emo politike
stranke
koje isu
osnovane pred
prve izbore
o formiranju
Kraljevine
Hrvata i Slovenaca
i poloaju
Bosne
Hercegovine
do 1929.
godine.i
njihova
programska
opredjeljenja.
Naglasit
emo
razlike
u
politikim
stavovima
izmeu
pojedinih
Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/133, nakon ega emo otkriti
stranaka
emu emo grafofoliji.
poseban akcenat staviti na JMO i Mehmeda Spahu. Uputit emo
naslov na pri
ve pripremljenoj
uenice/uenike na fotografije kralja Aleksandra i Nikole Paia pri emu emo ih zamoliti da proitaju
popratni tekst te emo metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja.
GLAVNI
DIO podnaslov Vidovdanski ustav objasnit emo vrijeme i nain donoenja Vidovdanskog
Obraujui
ustava u Kraljevini SHS. Akcenat staviti na politike suprotnosti i tenzije koje su vladale zbog razliitih
Obradu nastavne jedinice zapoet emo tako to emo opisati teke uslove u kojima se nala
stavova oko pitanja unutranjeg dravnog ureenja. Definisat emo pojmove ustav, federalizam,
Drava SHS (prijetnja Italije da e zauzeti teritorije koje su joj obeane Londonskim ugovorom, nemiri
ustavotvorna skuptina koje e uenice/uenici zapisati u svoje sveske. Iznijet emo glavne znaajke
radnika i seljaka, pljaka od strane odmetnutih vojnika...). Istaknut emo ujedinjenje Vojvodine i Crne
Vidovdanskog ustava (centralistika monarhija, podjela na 33 oblasti, ime drave Kraljevina SHS).
Gore sa Srbijom koja je time jo vie ojaala, a to je doprinijelo brzom ujedinjenju Kraljevine Srbije i
Posebnu panju emo posvetiti lanu 135. Vidovdanskog ustava koji je garantirao teritorijalnu
Drave Slovenaca, Hrvata i Srba (1. decembra, 1918). Naglasiti da je tim inom i Bosna i Hercegovina
cjelovitost
BosneTABLE
i Hercegovine,
a to je zasluga Mehmeda Spahe i JMO. Uputit emo uenice/uenike
PLAN
GRAFOFOLIJE
kao sastavni
dio drave| SHS
ula u sastav noformiranog kraljevstva (uenicama/uenicima emo
na Spahinu fotografiju uz zadatak da proitaju popratni tekst, nakon ega emo zajedniki odgovoriti
objasniti do kada se noformirana drava nazivala kraljevstvo, a od kada kraljevina). Uputit emo
na postavljena pitanja. Uenice/uenike
potom uputiti
da proanaliziraju
FORMIRANJEemo
KRALJEVINE
SHS I POLOAJ
BiH DO kartu
1929. U/137 uz obavezu
uenice/uenike da proanaliziraju kartu U/134.
da odgovore na popratno pitanje.
U nastavku
asaumetodom
usmenog
izlaganja
pojasnit
emo 1.
uenicama/uenicima
karakteristike
- zbog
tekogtoga
stanja
Dravi
SHS
i mogunosti
teritorijalnih
gubitaka,
1918. izvreno
ujedinjenje
Nakon
emo
zamoliti
uenicu/uenika
da glasno
proitadecembra
dijelove Vidovdanskog
ustava iz
privremenog
dravnog
ureenja
u
Kraljevstvu
SHS.
Definisat
emo
pojmove
centralizam
idrave
dekret koje
sa
Srbijomproglaena
Kraljevina
Srba,
Hrvata
i
SlovenacaBiH
ula
u
sastav
novoformirane
rubrike historijska itanka U/136 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o samom karakteru
e
zapisati
u svoje
sveske.
Predstavit
emo nain nadonoenja
koji je kraljustava
Aleksandar
Karao- uenice/uenici
na elu Kraljevine
bila je
srbijanska
dinastija
Karaoreviado
vlast vrili
kralj i
pomenutog Ustava. Metodom razgovora izvrit emo njegovu analizu.
Privremeno narodno predstavnitvo
Na kraju
nastavne
jedinice
objasnit
emoa ukidanje
Pokrajinske
uprave za
Bosnu i
- Narodno
vijee obrade
za Bosnu
i Hercegovinu
odmah
je ukinuto,
Narodna vlada
je preimenovana
u Zemaljsku
Hercegovinu,
koja
je
time
izgubila
minimum
samostalnosti,
jer
je
svaka
oblast
postala
zasebna,
vladusve najvanije nadlenosti prenesene su na centralnu vladu u Beogradu (politika centralizacije)
direktno
podreena
centralnim
u Beogradu.
- politike
stranke su
pokrenulevlastima
ili obnovile
svoj rad tokom 1919. i 1920. godinesve su izuzev Komunistike
partije osnovane na vjersko-nacionalnoj osnovinajjaa bonjaka stranka bila je Jugoslovenska
JU muslimanska
O
organizacija na elu sa Mehmedom Spahom
ZAVRNI
-predmet:
28. junaDIO
1921.
donesen
prvi
Ustav
Kraljevine
SHS,
nazvan
Vidovdanski
definirana kao
Historija
razred: 9.
redni brojustavdrava
asa:
ustavna parlamentarna monarhija s dinastijom Karaorevia na eluureena strogo centralistiki
nastavna
cjelina emo
tema:
Bosnanajvanije
i Hercegovina
u 20.
stoljeu jedinice koju smo obradili kako bi
Jo jednom
ponoviti
injenice
iz nastavne
podijeljena na 33 oblasti
provjerili
stepen
usvojenog
znanja
kod
uenica/uenika.
Ukoliko
potrebno,
jedinica:
i Hercegovina
u vrijeme
diktature
-nastavna
lanom 135.
Ustava,Bosna
garantirana
je teritorijalna
cjelovitostestojanuarske
Bosne i je
Hercegovine
uotkloniti
kojoj je odnosno
postojeihpojaest
snitiokruga
eventualne
nejasnoe,
nakon
ega
emo
nekoliko
uenica/uenika
ocijeniti
preimenovano u oblastizauzvrat Mehmed Spaho je glasao za Ustav
Za domau
zadau
odgovoriti
naZemaljska
pitanja U/137.
kojiprenesene
ele proiriti
znanje mogu
- nakon
donoenja
Ustava
ukinuta je
vlada Uenice/uenici
ije su nadlenosti
na centralnu
vladu to
u
uiniti
slijedei upute izi zadatka
U/137.
pojedinim uenicama/uenicima
moemo
zadatak
BeograduBosna
Hercegovina
nijeTakoer
vie sainjavala
jedinstvenu upravnu cjelinu
sa dati
sjeditem
u
da uSarajevusvaka
obliku referata oblast
pripreme
kratko
izlaganje
i djeluupani
Mehmeda
Spahe.
je bila
zasebna
kojom osuliku
upravljali
postavljani
od strane kralja
46
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
usvajanje znanja o politikim
prilikama
u Kraljevini SHS i sukobima u Parlamentu,
metoda
usmenog izlaganja
i razgovora,
tekst
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
usvajanje znanja o zavoenju
estojanuarske
diktature
i poloaju
BiHmetoda,
u tom
razdoblju, usvajanje znanjademonstracija,
o oktroiranom analiza
ustavu slikovnog materijala
udbenik,
grafoskop,
karta ciljeva
NASTAVNA
I POMAGALA
razvijanje
patriotskih osjeanja,
osudadodatna
nasilja uliteratura,
svrhu ostvarenja
politikih
ODGOJNI SREDSTVA
FUNKCIONALNI uoavanja
uzrono-posljedinih
razvijanje ASA
sposobnosti uporeivanja i
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJEveza,
NASTAVNOG
donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskom izvoru i njegove analize
UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kako je ureena
Kraljevina SHS prema Vidovdanskom ustavu 1921. godine? ta znai parlamentarna monarhija? Oko
ega je voena glavna polemika kada je u pitanju ureenje drave? Koje stranke nisu bile zadovoljne
Vidovdanskim ustavom? Kakav je bio poloaj Bosne i Hercegovine prema tom ustavu? Kada je i na
koji nain definitivno likvidirana pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu? Obrazloi posljedice tog
ina. Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u vrijeme estojanuarske
diktature. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/138, nakon ega emo
otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Obradu nastavne jedinice zapoet emo tako to emo uenicima/uenicima predstaviti politike
odnose u Kraljevini SHS za vrijeme postojanja Vidovdanskog ustava. Sukob opozicije i vladinih
predstavnika kulminirao je 1928. godine kada je izvren atentat u Skuptini na poslanike Hrvatske
seljake stranke istai emo smrt Stjepana Radia i dolazak Vladka Maeka na elo HSS-a (zbog
njegove kasnije uloge u podjeli Bosne i Hercegovine). Naglasit emo jaz koji se pojavio u Kraljevini
SHS izmeu pripadnika razliitih naroda i posljedice koje e on izazvati. Uenice/uenici e potom
analizirati pripadajui slikovni materijal.
Nakon toga emo objasniti kako je kralj Aleksandar odluio rijeiti krizu uvoenjem diktature.
Istaknuti da je podrku u tim nakanama naao u vojsci, pri emu upuujemo na fotografiju proglaenja
diktature U/139, traei od uenica/uenika da usmeno odgovore na postavljeno pitanje. Potom emo
zamoliti uenicu/uenika da glasno proita dio Proklamacije kralja Aleksandra iz rubrike historijska
itanka U/140, nakon ega emo odgovarajui na postavljena pitanja izvriti njenu analizu. Objasnit
emo politiki program integralnog jugoslovenstva (Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna
podruja: novi naziv drave Kraljevina Jugoslavija stanovnitvo Jugosloveni, podjela zemlje na 9
banovina, zabrana svih nacionalnih imena i politikih stranaka s nacionalnim obiljejem). Posebno
naglasiti kako i na koje banovine je bio podijeljen bosanskohercegovaki teritorij, te historijske
posljedice
takveTABLE
podjele
. |Uputit
emo uenike
proanaliziraju
U/140. ime
Objasnit
emo kako
su
PLAN
GRAFOFOLIJE
novom podjelom
izbrisane
nacionalne
granice da
i nacionalni
nazivikartu
pokrajina,
se eljelo
afirmirati
integralno jugoslavenstvo.
Podnaslov
Oktroirani
ustav obradit
emoESTOJANUARSKE
metodom rada na
tekstu. Zamolit emo tri
BOSNA
I HERCEGOVINA
U VRIJEME
DIKTATURE
uenice/uenika da itaju pasus po pasus podnaslova. Nakon prvog pasusa uputit emo sve
- u nacionalnomdapogledu,
zvanino
shvatanje ustava
je bilo izdarubrike
su Srbi,
Hrvati i itanka
Slovenci U/141,
tri plemena
uenice/uenike
tiho proitaju
Preambulu
historijska
nakonjednog
ega
narodadrugi
narodi,
meu kojima
su njenu
i Bonjaci
nisu bili
priznatiproitanog drugog pasusa traiemo od
emo
odgovarajui
na pitanja
izvriti
analizu.
Nakon
- nezadovoljstva
ureenjakoje
drave
ili federalizam),
bili su
stalni treeg
izvor tenzija
u Skuptini
uenika
da naveduoko
promjene
su (centralizam
uvedene oktroiranim
ustavom.
Poslije
pasusa,
zamolit
Kraljevine
SHS20.
juna
1928.
atentat
na
hrvatske
poslanike
(ubijena
su
dvojica
dok
je
Stjepan
Radi,
emo sve uenice/uenike da tiho proitaju izvod iz Sarajevskih punktacija koje su navedene u rubrici
predsjednik Hrvatske seljake stranke, neto kasnije podlegao u Zagrebu)
historijska itanka U/142, nakon ega emo odgovarajui na pitanja izvriti njihovu analizu.
atentat je posluio kao izgovor kralju da 6. januara 1929. godine zavede diktaturuukinuo je Ustav,
raspustio Parlament i zabranio rad svih nacionalnih stranakakralj je preuzeo cjelokupnu vlast u zemlji
-ZAVRNI
oktobra DIO
1929. donesen je novi Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podrujadrava je dobila
novi naziv Kraljevina Jugoslavija, a svi njeni stanovnici nazivani su Jugoslovenima
- izvrena
je nova emo
podjelaponoviti
drave na
9 banovina,
pri emu
potovane
nikakve
prirodne
Jo jednom
najvanije
injenice
iz nisu
nastavne
jedinice
kojunacionalne,
smo obradili
kakoniti
bi
historijske
granice
pojedinihznanja
podruja
provjerili
stepen
usvojenog
kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno poja- Bosna
i Hercegovina
je ula
u sastav
(Sarajevo),ocijeniti
Vrbasku (Banja Luka), Primorsku
sniti
eventualne
nejasnoe
nakon
ega etiri
emobanovine:
nekolikoDrinsku
uenica/uenika
(Split) i Zetsku (Cetinje) ovom podjelom izbrisane su njene viestoljetne granice
Za domau zadau napisati krai esej na temu: ta je za mene diktatura? Uenice/uenici koji
- septembra 1931. kralj je donio novi Ustav Kraljevine koji je prozvan oktroirani ili nametnuti (situacija je ostala
elenepromijenjena)
dodatno proiriti znanje mogu to uiniti slijedei upute iz zadatka U/142.
-
47

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Kraj estojanuarske diktature i sporazum Cvetkovi - Maek
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
usvajanje znanja o atentatu
na kralja
Aleksandra, uenice/uenike upoznati sa
metodai usmenog
i razgovora,
demonstracija,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
nastalom politikom situacijom
krizom u izlaganja
Jugoslaviji
koja je uslijedila
nakon
slikovnog
materijala
atentata, usvajanje znanja analiza
o sporazumu
Cvetkovi-Maek
i podjeli BiH
dodatna
literatura,
grafoskop,politikih
karta
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
kritikog stava udbenik,
prema upotrebi
nasilja
u ostvarenju
ciljeva,
razvijanje ljubavi prema domovini, osuditi trgovanje teritorijem tue zemlje,
ODGOJNI
razvijati
negativanARTIKULACIJE
stav prema dogovorima
jednih naroda
na raun drugih, razvijati
PRIJEDLOG
NASTAVNOG
ASA
stav o nedjeljivosti teritorija Bosne i Hercegovine
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje
UVOD
FUNKCIONALNI sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskim
izvorima
i njihive
vjebanje
rada na
historijskoj
karti
Uvodni dio emo
realizirati
takoanalize,
to emo
se podsjetiti
gradiva
sa prethodnih
asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kada i zbog ega je kralj
Aleksandar zaveo diktaturu? Ko je doao na elo HSS-a nakon ubistva Stjepana Radia 1928.
godine? Kakve su promjene u zemlji nastale zavoenjem diktature? Kako se zavoenje diktature
odrazilo na poloaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovnitva? Kako se zvao ustav koji je kralj
Aleksandar donio u vrijeme diktature? Da li je njime ita bitnije promijenjeno?
Potom emo najaviti da danas govorimo o kraju estojanuarske diktature i sporazumu CvetkoviMaek. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/143, nakon ega emo
otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo atentat na kralja Aleksandra u Marseju 1934.
godine. Objasnit emo uzroke koji su doveli do kraljevog ubistva i posljedice ovakvog razvoja dogaaja
(trolano namjesnitvo i knez Pavle preuzimaju vlast).
U nastavku asa prikazat emo politike odnose u zemlji nakon kraljeve smrti, kao i teak
meunarodni poloaj Jugoslavije usljed jaanja nacistike Njemake i faistike Italije. Naglasit emo
da je nerijeeno hrvatsko pitanje uzrokovalo daljnju krizu politikih odnosa u Kraljevini Jugoslaviji
zbog ega se hitno radilo na njegovom rjeenju.
U drugom
dijelu izlaganja
objasnit emo odredbe srpsko-hrvatskog sporazuma Cvetkovi-Maek;
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
politike ciljeve koji su se ovim putem nastojali rijeiti i posljedice tog sporazuma na poloaj Bosne i
Hercegovine. Posebno emo naglasiti podjelu koja je tom prilikom dogovorena izmeu pomenute
KRAJ ESTOJANUARSKE
DIKTATURE
I SPORAZUM
CVETKOVI MAEK
na
mjestu
predsjednika
zamijenio
beg Kulenovi
(zbog njegove
uloge u fotografiju
NDH), pri
dvojice
lidera,
odnosnoJMO
izmeu
SrbijeDafer
i Hrvatske.
Uputit emo
uenike kasnije
da pogledaju
emu
emoi uenice/uenike
uputiti na fotografiju
U/145.
Cvetkovia
Maeka nakon postignutog
sporazuma
U/144 i da odgovore na postavljeno pitanje. Potom
- 9. oktobra 1934. u Marseju je ubijen kralj Aleksandar Karaoreviatentat su izvrile ustae koje su se
Potom
emo koji
uenicama/uenicima
panju
kartu U/145
ijom te
analizom
moi steii
emo
istai otpor
je tom sporazumu skrenuti
dolazio od
JMOnai Mehmeda
Spahe,
njegovueiznenadnu
zalagale za raspad Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske draveumjesto maloljetnog
dodatna
saznanja
i vizuelnu
predstavu
sporazuma
nau
zemlju.
Zamolit emo
nedovoljno
rasvijetljenu
smrt IIu (sina
beogradskom
hoteluAleksandra),
srpski
kralj.
Naglasit
emotrolano
da ga jenamjesnitvo
prijestolonasljednika
Petra
ubijenog posljedica
kralja
vlast
jepopreuzelo
na
uenicu/uenika
da
glasno
proita
tekst
iz
rubrike
historijska
itanka
U/145,
nakon
ega emo
elu s knezom Pavlom Karaoreviem
metodom
razgovora
odgovoriti
pitanja.
Pred kraj
glavnog
dijelanacistike
asa istai
emoi
- obnovljen
je stranaki
i politiki na
ivotpostavljena
u zemljiteka
meunarodna
situacija
(jaanje
Njemake
reakcije
na sporazum
Cvetkovi-Maek
Pokreta
za autonomiju
Bosne i sHercegovine,
te
faistike
Italije)kako
bi ojaala dravu, (formiranje
beogradska vlada
nastojala
je sklopiti sporazum
Hrvatima
pisma
studentske
- sporazumu
kojimomladine).
bi se rijeilo tzv. hrvatsko pitanje, ali na raun Bosne i Hercegovine protivio se ugledni
bonjaki politiar Mehmed Spahoumro je pod nerazjanjenim okolnostima 29. juna 1939. u beogradskom
hotelu Srpski kralj
- 26. avgusta
ZAVRNI
DIO 1939. potpisan je sporazum izmeu predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dragie
Cvetkovia i predsjednika HSS-a Vladka Maekapoznat kao sporazum Cvetkovi Maek
- ovim
U zavrnom
sporazumom
dijelu
formirana
nekoliko
je Banovina
uenica/uenika
Hrvatskaemo
koju je
ocijeniti
trebaloprema
da inistepenu
Savska pokazane
i Primorskaaktivnosti.
banovina
i 13 ponoviti
kotara iz najvanije
Bosne i HercegovineBosna
i Hercegovina
je smo
ovim obradili
inom podijeljena
izmeu
Jo ukljuujui
jednom emo
injenice iz nastavne
jedinice koju
kako bi provjerili
Hrvatske
i Srbijeznanja
bez ikakvog
konsultovanja sa njenim
narodima,
posebno
Bonjacima
stepen
usvojenog
kod uenica/uenika.
Ukoliko
je potrebno,
otkloniti
odnosno pojasniti eventu- 30.nejasnoe
decembra nakon
1939. uega
Sarajevu
je formiran
za autonomijuocijeniti.
Bosne i Domau
Hercegovinezahtijevalo
alne
emo
nekolikoPokret
uenica/uenika
zadau uraditi sepoi
formiranje
bosanske
banovine
(Dafer
Kulenovi,
nasljednik
Mehmeda
Spahe
na
elu
JMO)
uputama iz zadatka U/146.
- realizaciju sporazuma Cvetkovi-Maek, sprijeilo je izbijanje Drugog svjetskog rata i slom Kraljevine
48

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Privredni i kulturno obrazovni ivot izmeu dva rata
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
usvajanje znanja o privrednim,
kulturnim
i obrazovnim prilikama u BiH za vrijeme
OBRAZOVNI
Kraljevine Jugoslavije
metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija,
NASTAVNE METODE
analizaagrarnoj
slikovnogreformi
materijala
razvijanje kritikog stava prema
koja je provedena u Kraljevini
Jugoslaviji,
osuda negativnog
udbenik,
odnosa
dodatna
drave
literatura,
premagrafoskop
privrednom i kulturnoNASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
ODGOJNI
obrazovnom razvoju Bosne i Hercegovine, razvijanje pozitivnog stava prema
umjetnosti
i osjeaja
za lijepo
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG ASA
vjebanje rada na tekstu, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje
FUNKCIONALNI
sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
UVOD
Zamolit emo uenice/uenike da otvore udbenik U/147, a potom e jedna/jedan od njih
glasno proitati uvod u lekciju. Pitamo: ta je prekinulo privredni i kulturno-obrazovni razvoj u Bosni i
Hercegovini, a koji je zapoet u vrijeme austrougarske vladavine? Kakav je bio odnos Kraljevine SHS
prema Bosni i Hercegovini? Koje je bilo osnovno zanimanje stanovnitva Bosne i Hercegovine u ovom
periodu? ta zakljuuje: da li je u takvim uslovima bilo prostora za znaajniji razvoj kulture i
obrazovanja u Bosni i Hercegovini izmeu dva rata?
Potom emo najaviti da danas govorimo o privrednom i kulturno-obrazovnom ivotu u Bosni i
Hercegovini izmeu dva rata, nakon ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice predstavit emo provedenu agrarnu reformu u
Kraljevini SHS 1919. godine. Istai emo da je ovom reformom beogradska vlada nastojala rijeiti
nacionalno-politike ciljeve ime su najvie bili pogoeni Bonjaci. Naime, najvie zemlje je oduzeto
upravo od njih, jer su Bonjaci na podruju Bosne i Hercegovine u trenutku stvaranja zajednike
drave imali vie od 62% privatne zemlje u svom vlasnitvu. Oduzeta zemlje je mahom dodjeljivana
srpskim bezemljaima ime se mijenjala vlasnika struktura nad zemljom i pravo nad istom u korist
srpske populacije. Nakon toga, zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike
historijska itanka U/147, nakon ega emo metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na
UPLAN
nastavku
asa |objasnit
emo da je industrija u Bosni i Hercegovini bila vrlo nerazvijena.
TABLE
GRAFOFOLIJE
Prosjeno je na 1000 stanovnika dolazilo samo 13 radnika. Upoznat emo uenice/uenike sa
najzastupljenijim granama industrije te vodeim industrijskim centrima. Pojasniti razloge takvog
PRIVREDNI
I KULTURNO-OBRAZOVNI
IVOT IZMEU DVA RATA
privrednog poloaja i odnos
vladajueg
reima prema ovom problemu.
U drugom dijelu asa obrazloit emo obrazovne i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u vrijeme
- veina bosanskohercegovakog stanovnitva bavila se poljoprivredomindustrija je bila slabo razvijena
postojanja
Kraljevine
(kolstvo,
asopisi,
muzika, knjievnost,
Pri obrazlaganju
- agrarnom
reformomJugoslavije
1919. godine,
bonjakim
zemljoposjednicima
oduzeta jeslikarstvo).
skoro sva zemlja
(imali su vie
navedenih
tema posluit
emo se slikovnimzemlju
materijalom
udbenika
U/149.
i U/150. koje
Pri je
tome
e
od 62% zemlje
u svom vlasnitvu)oduzetu
drava jeizpodijelila
srpskim
bezemljaima
odmah
popratni
tekst uzknjigama
navedene
slike kao
uenicama/uenicima
datijedodatna
saznanja
o opisanim
dogaajima
u zemljinim
zavodila
stvarne vlasniketime
izmijenjena
vlasnika
struktura nad
zemljom ui
predstaviti
neke od najznaajnijih
kulturnih
stvaraoca
ovog perioda.
Bosni i Hercegovini
ije se posljedice
osjeaju
do danas
pismenost je bila na vrlo niskom nivounajvie je bilo etverorazrednih osnovnih kola, dok su srednje kole
bile slabo razvijene
ZAVRNI
DIO
- 1937. osnovana
je via islamska erijatsko-teoloka kola, koja je bila u rangu fakulteta, a neto kasnije i
Poljoprivredni fakultet
Jojejednom
ponoviti
najvanije
nastavne
smo
obradilii kulturne
kako bi
- izlazio
znaajanemo
broj listova
i asopisa
iji suinjenice
osnivai iz
uglavnom
bilejedinice
politike koju
stranke
te vjerske
provjerili
stepen(Pregled,
usvojenog
znanja
uenica/uenika.
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojaorganizacije
Hikjmet,
Novikod
Behar,
Narod, Jednakost...)
sniti
eventualne
nejasnoe
nakon uega
nekoliko
- djelovala
su Narodna
pozorita
Tuzliemo
i Sarajevu
kao iuenica/uenika
Zemlajski muzej uocijeniti
Sarajevu osnovan 1888. godine.
Za domau
zadau
odgovoriti
na pitanja U/150. Motivirat emo uenice/uenike da za naredni as
- 1923.
osnovana
je Sarajevska
filharmonija
- istaknuto
su knjievnici
Hasan Kiki,
Hamza
Humo, Ahmed
Muradbegovi,
sami
osmislemjesto
igre zauzimali
za utvrivanje
i ponavljanje
gradiva
(slagalice,
krialjke,
pitanja za Nikola
kviz, op,
igre
Ishak Samokovlija, Alija Nametak, Skender Kulenovi (...), kao i slikari - Ismet Mujezinovi, Gabrijel Jurki,
asocijacija...)
Ivo eremet, Vojo Dimitrijevi, Adela Ber i drugi...
-
49
50

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
OBLICI RADA
upoznavanje historijskih procesa
kojiindividualni
su doveli do raspada Kraljevine Jugoslavije,
usmenog
izlaganja
i razgovora,
demonstracija,
NASTAVNE METODE
predstavljanje poloaja BiHmetoda
na poetku
Drugog
svjetskog
rata, stjecanje
znanja o
OBRAZOVNI
analiza
slikovnog
materijala
nastanku i ustrojstvu NDH, upoznavanje poloaja BiH u okvirima NDH i razliitim
udbenik,
dodatna
literatura, grafoskop, karta
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
ideologijama
koje su bile prisutne
na tom
podruju
razvijanje osjeaja ljubavi prema domovini, osuda inkorporiranja Bosne i
Hercegovine
u okvir
NDH, razvijanje
stava o nedjeljivosti
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA Bosne i Hercegovine,
ODGOJNI
osuda njene podjele na velike upe, razvijenje negativnog stava prema politikim
ugovorima i dogovorima izmeu velikih sila na raun malih, razvijanje empatije
UVOD
kod uenica/uenika i suosjeanja za rtvu progona
razvijanje
Uvodni dio emo
realiziratisposobnosti
tako to emouoavanja
se podsjetitiuzrono-posljedinih
gradiva sa prethodnih veza,
asova, razvijanje
a koje je
FUNKCIONALNI
sposobnosti
uporeivanja
i donoenja
vjebanje
rada je
napoeo
historijskom
nastavnom
jedinicom.
Neka od zakljuaka,
moguih pitanja
su: Kad
Drugi
i njegova
analiza,
vjebanje
rada
historijskoj
karti godine u Evropi? Od
svjetski rat? ta jeizvoru
blitzkrieg?
ta
je Hitler
osvojio
donapoetka
1941.
uenica/uenika emo traiti da nabroje zemlje Trojnog saveza i pokau ih na karti. Nastojaemo da
uoe politiki poloaj Kraljevine Jugoslavije poetkom 1941. godine?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/153, nakon ega emo otkriti naslov na
ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja pojasnit emo uenicama/uenicima da je pristupanje Kraljevine
Jugoslavije Trojnom paktu prouzroilo dravni udar grupe oficira jugoslovenske vojske koja je smijenila
vladu i kraljevsko namjesnitvo. Naznaiti da je upravo to bio povod za poetak rata u Jugoslaviji
odnosno napad Njemake i njenih saveznika na ovu zemlju tzv. Aprilski rat. Predstavit emo tok i
rezultate Aprilskog rata, te uz pomo zidne ili historijske karte iz udbenika U/153, objasnit emo
zemlju.
Potom emo uputiti
da proanaliziraju
kao i pripadajui
slikovni
uenicama/uenicima
raspaduenice/uenike
jugoslavenske zajednice
i drave kartu
kojimaU/154
je pripojena
njena nekadanja
materijal.
teritorija.PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
U drugom
dijelu izlaganja
opisat
emo
ustaku
politiku u Bosni
nastojanje
Podnaslov
Uspostava
nezavisne
drave
Hrvatske
i prikljuenje
Bosnei i Hercegovini,
Hercegovine te
obradit
emo
najveeg
broja
Bonjaka
da
putem
protestnih
rezolucija
dignu
svoj
glas
protiv
zloina
i
zloinaca
iz
svih
metodom usmenog izlaganja
i
rada
na
tekstu,
te
analizom
slikovnog
materijala.
Najprije
emo
izloiti
BOSNA I HERCEGOVINA U DRUGOM SVJETSKOM RATU
naroda,
a posebnoi iz
svog. Zamolit
emo uenicu/uenika
glasnoposvetit
proita tekst
rubrike historijska
nain formiranja
unutarnju
organizaciju
NDH. Posebnudapanju
emoiz poloaju
Bosne i
itanka
U/154,
nakon
ega
emo
metodom
razgovora
izvriti
njegovu
analizu
i
odgovoriti
na
u njenim
okvirima.
emo
nastojanja
ustake(Maarskom,
vlasti da podjelom
zemlje
na velike
-Hercegovine
6. aprila 1941.
Njemake
trupeIstaknut
su zajedno
sa svojim
saveznicima
Rumunijom
i Bugarskom)
postavljena
pitanja.
Takoer
emo
govoriti
i
o
nastojanjima
dijela
Bonjaka
da
osiguraju
autonomiju
upe
izbrieJugoslaviju
teritorijalnu
cjelovitost
Bosne
i Hercegovine,
te dokae
dravno pravo
na nau
napale
(aprilski
rat)15.
aprila
njemake jedinice
ulehrvatsko
u Sarajevo17.
aprila Jugoslavija
Bosne
i Hercegovine
pod njemakom
zatitom, te naoruavanju muslimanskog naroda s ciljem vlastite
kapituliralakraj
aprilskog
rata
samozatite
huskina
vojska).
- 10. aprila (hadiefendia
1941. ustae sulegija,
u Zagrebu
proglasile
Nazavisnu dravu Hrvatsku (NDH) koja je uz saglasnost
Uenice/uenike
emo
upoznati
i
sa
nastankom
i ideologijom etnikog
pokreta
Drae
Mihailovia
Njemake i Italije u svoj sastav ukljuila i Bosnu i Hercegovinuvoa
NDH, poglavnik
Ante
Paveli
te
etnikih na
zloina
Bosni
i Hercegovini.
Predstavit
emo ciljeve
koje suposebnost
etnici nastojali
- posljedicama
NDH je bila podijeljena
velikeuupe
koje
su formirane tako
da je historijska
i teritorijalna
Bosne
i Hercegovine
bilai terorom,
potpuno izbrisanau
i Hercegovini
je formirano
sedam velikih
upaMoljevi. Uputit
realizirati
zloinom
a kojeg je uBosni
lanku
homogena
Srbija predstavio
Stevan
- ustaka
politika se u da
potpunosti
podudarala
politikom
nacista
i faistaprogonili
su Jevreje,
emo
uenice/uenike
proanaliziraju
kartus rasistikom
velike Srbije
U/156.
Nakon
toga emo ih zamoliti
da
Srbe,
Rome
te
Bonjake
i
Hrvate
koji
ih
nisu
podravali
ovu kartu uporede sa kartom NDH U/154 i vide kakva je sudbina bila namijenjena Bosni i Hercegovini
- jednom
manji broj
antijugoslovenski
raspoloenih
stavio se u slubu ustakog reima (Ademaga Mei i
u
i drugom
sluaju? Pokrenut
emoBonjaka
diskusiju.
Dafer Kulenovi)
- u jesen 1941. protestne rezolucije Bonjaka protiv ustakih zloina
- spontanoDIO
naoruavanje bonjakog stanovnitva radi vlastite zatite Hadiefendia legija u tuzlanskom
ZAVRNI
kraju i Huskina vojska u Cazinskoj krajiniod kraja 1942. pristupaju partizanima
- cilj Jo
etnika
pod vostvom
Drae Mihajlovia
je obnoviti
monarhistiku
Jugoslaviju
i u njoj
stvoritikako
etniki
jednom
emo ponoviti
najvanije bio
injenice
iz nastavne
jedinice
koju smo
obradili
bi
istu homogenu
Srbijupri
tomekod
su uenica/uenika.
saraivali s okupatorom,
partizana
koji su
eljeli sruiti
provjerili
stepen usvojenog
znanja
Ukolikoajeprotiv
potrebno,
otkloniti
odnosno
pojasnitimonarhiju
eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Domau zadau
- provodei
taj ciljizvreni
su U/156.
masovni pokolji nad Bonjacima istone Bosne, Bosanske Krajine, istone
uraditi
po uputama
zadatka
Hercegovine i Sandaka.
51

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Narodnooslobodilaki pokret (NOP) u Bosni i Hercegovini
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o nastanku
i rezultatima
razvoja i djelovanja NOP-a u BiH,
metoda
usmenog bitkama
izlaganja NOB-a
i razgovora,
demonstracija,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
sa najveim
koje su
voene na
analiza
slikovnog
materijala
prostoru BiH
literatura,
grafoskop,
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje
osjeaja velikogudbenik,
znaaja dodatna
NOP-a kao
pokreta
otpora karta
protiv faizma,
razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje pozitivnog stava prema multietnikom
ODGOJNI
karakteru
NOP-a,ARTIKULACIJE
usvajanje pozitivnih
stavova prema
vrijednostima antifaizma,
PRIJEDLOG
NASTAVNOG
ASA
razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima
UVOD
FUNKCIONALNI uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzronoposljedinih
Uvodni dio emo
realizirativeza
tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Opii tok aprilskog rata i
kapitulaciju Jugoslavije? Koja nova drava i uz iju pomo je nastala na njenom tlu? Pojasni stanje u
Bosni i Hercegovini nakon aprilskog rata. Opii ciljeve ustakog i etnikog pokreta u Bosni i
Hercegovini?
Potom emo najaviti da danas govorimo o NOP-u u Bosni i Hercegovini. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/157, nakon ega emo otkriti naslov na ve
pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice uenicama/uenicima emo predstaviti pripremu i
poetak ustanka u Bosni i Hercegovini, pod vostvom KPJ. Istai emo da je taj ustanak na elu s
Josipom Brozom Titom nazvan NOP, te da mu je glavna parola bila bratstvo i jedinstvo. Pojasnit
emo vrijednost te parole i ulogu koju je propagiranje zajednitva odigralo u razvoju NOB-a. Posebnu
panju posvetit emo osnovnim ciljevima NOP-a, pojedinano ih analizirajui i nabrajajui.
U nastavku asa upuujui uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal pojasnit emo da je
Bosna i Hercegovina bila centar NOB-a, u Drugom svjetskom ratu na teritoriji Jugoslavije. Opisat emo
tok Drugog svjetskog rata na prostorima Bosne i Hercegovine navodei najvee bitke koje su se desile
i njihov znaaj. Uputiemo uenice/uenike da proanaliziraju tabelu najveih bitaka tokom NOR-a,
U/160, nakon ega emo, zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka
U/158. Metodom razgovora izvrit emo njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja. Isto emo
uraditi i sa tekstom u rubrici historijska itanka U/160.
ZAVRNI DIO
Zavrni dio asa u kojem emo provjeriti stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika, moe se
obraditi popunjavanjem priloene tabele:
poetak NOB-a
voa
ciljevi NOB-a
najvee bitke
52
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/160. Uenice/uenici koji ele
proiriti znanje mogu to uraditi po uputama iz zadatka U/160 ili pogledati film Bitka na Neretvi, reisera
Veljka Bulajia.
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
NARODNOOSLOBODILAKI POKRET U BOSNI I HERCEGOVINI

-
srpsko stanovnitvo u Bosni i Hercegovini, koje se nalo na udaru ustakog reima NDH, ve u junu 1941.
zapoelo je pruanje sporadinog otpora u istonoj Hercegovini
na poziv KPJ 27. jula dolo je do podizanja organizovanog ustanka pod nazivom Narodnooslobodilaki
pokret (NOP) ustanak je najprije izbio u okolini Drvara, a potom se proirio po cijeloj Bosanskoj Krajini te
istonoj i centralnoj Bosni
etiri osnovna cilja NOP-a bila su: borba protiv okupatora i domaih izdajnika, sprijeiti bratoubilaki rat
izmeu jugoslovenskih naroda, uporedo s oruanom borbom sruiti staru i izgraivati novu vlast, stvarati
uvjete za izgradnju Jugoslavije na federativnim principima
polovinom 1942. osloboena velika teritorija sa centrom u Bihau (Bihaka republika)
Bitka na Kozari
Bitka za ranjenike
Bitka na Sutjesci
Desant na Drvar
mjesto odvijanja bitke

podruje planine Kozare
dolina rijeke Neretve nadomak Jablanice
dolina rijeke Sutjeske na Tjentitu
podruje Drvara
vrijeme odvijanja bitke

10. juni 17. juli 1942.
9. februar 31. mart 1943.
15. maj 16. juni 1943.
25. maj 6. juni 1944.
Najvee bitke u Narodnooslobodilakom ratu
53

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Obnova bosanskohercegovake dravnosti, AVNOJ i ZAVNOBiH
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o jaanju NOP-a
i poecima
stvaranja novih politikih tijela (NOO,
metodahistorijske
usmenog izlaganja
razgovora,
demo-nstracija,
NASTAVNE METODE
AVNOJ, ZAVNOBiH), uoavanje
vanosti iPrvog
i Drugog
zasjedanja
analiza
slikovnog
materijala
OBRAZOVNI
AVNOJ-a na nastanak nove Jugoslavije i politike odnose u njenim okvirima
udbenik,
dodatna
karta,
grafoskop
NASTAVNA SREDSTVA
POMAGALA
nakon IDrugog
svjetskog rata,
stjecanje
znanjaliteratura,
o nastanku
i ulozi
ZAVNOBiH-a za
dalji tok historijskih procesa u Bosni i Hercegovini
usvajanje
afirmativnog
stava o pravima
naroda na slobodu
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA i samoopredjeljenje,
razvijanje pozitivnog odnosa prema ZAVNOBiH-u i njegovom znaaju za Bosnu i
ODGOJNI
Hercegovinu, razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje sposobnosti
UVOD
uenica/uenika da upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora
Uvodni dio emo
realizirati
tako to emo
se podsjetiti gradiva
sa prethodnih
asova,razvijanje
a koje je
razvijanje
sposobnosti
uporeivanja
i donoenja
zakljuaka,
FUNKCIONALNI
nastavnom
jedinicom.
Neka od moguih
pitanja su:
Da li miljenja
je Bosna i
sposobnosti
uoavanja
uzrono-posljedinih
veza, razvijanje
loginog
Hercegovina poetak Drugog svjetskog rata doekala kao posebna historijska cjelina? Kojim
teritorijalnim prekrajanjem je Bosna i Hercegovina prestala da postoji kao posebna teritorijalna i
historijska cjelina? Kakva je sudbina bila namijenjena Bosni i Hercegovini sporazumom CvetkoviMaek? ta se desilo sa teritorijom Bosne i Hercegovine nakon to je ona ukljuena u sastav NDH?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o obnovi bosanskohercegovake dravnosti; AVNOJ-u
i ZAVNOBiH-u. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/161, nakon ega
emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
dravnost Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama. Naglasit emo kakav znaaj imaju
zasjedanja ZAVNOBiH-a za dananji dravno-pravni status Bosne i Hercegovine i zato se ba 25.
novembar
obiljeava kao Dan dravnosti Bosne i Hercegovine, iako je njena dravnost stara preko
GLAVNI DIO
hiljadu godina. Predstavit emo najznaajnije odluke sa ovog zasjedanja i naglasiti njegovu historijsku
usmenog
predstavit
emo mjere drave
koje jeu rukovodstvo
NOP-a
sa
vanostMetodom
za opstanak
Bosne izlaganja
i Hercegovine
kao ravnopravne
novoj Jugoslaviji.
Dana
bi elu
olakali
Josipom
Brozom
Titom,
preduzelo
u
cilju
jaanja
antifaistike
borbe
i
uspostavljanja
praenje dalje nastave, posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika U/162. Potom
Narodnooslobodilakih
odbora, da
odnosno
na historijska
osloboenoj
teritoriji.
emo
zamoliti uenicu/uenika
glasnocivilnih
proitaorgana
tekst izvlasti
rubrike
itanka
U/163, nakon ega
Istaknut
emo
da
se
irenjem
NOP-a
nametnula
potreba
za
organiziranjem
jedne centralne civilne
emo metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.
vlasti,Uzbog
ega
je dolo
odravanja Prvog zasjedanja
AVNOJ-a
26. i 27.
novembra
1942. godine
drugom
dijelu
asa do
uenicama/uenicima
emo objasniti
dalji razvoj
NOP-a
te dogaaje
koji su
u
Bihau.
Objasnit
emo
ulogu
AVNOJ-a
kao
najvieg
opepolitikog
i
openacionalnog
predstavnitva
nametnuli odravanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 29 i 30. novembra 1943. godine. Pojasnit
NOP-ai obrazloiti
i najvanijenajvanije
odluke saodluke
njegovog
Prvogzasjedanja
zasjedanja.
bi olakali
praenje
dalje nastave,
emo
sa ovog
sa Da
posebnim
osvrtom
na poloaj
Bosne i
posluit emoUputit
se analizom
iz udbenika
U/162.
Hercegovine.
emo uenice/uenike
na karikaturu
U/163
traei od njih da usmeno odgovore na
U nastavku
asa objasnit emo nastanak i znaaj ZAVNOBIH-a za obnovu bosanskohercegovapripadajue
pitanje.
ke Na
dravnosti.
Vano
je naglasiti
da su
postojaleemo
razliite
kombinacije
dravno-pravnog
statusa
kraju obrade nastavne
jedinice
predstavit
dogaaje
koji su oko
uvjetovali
odravanje Drugog
Bosne
i
Hercegovine
u
okvirima
nove
Jugoslavije.
Sve
dileme
u
tome
smislu
otklonilo
je
Prvo
zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu, u periodu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, naglasivi
zasjedanje
ZAVNOBIH-a
odrano
u
Mrkonji-Gradu,
25.
i
26.
novembra
1943.
godine
koje
je
obnovilo
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
koje su najznaajnije
odluke
tom prilikom donesene.
U cilju lakeg usvajanja nastavnog gradiva, prilikom izlaganja koristit emo Izvod iz Deklaracije o
pravima graana Bosne
i Hercegovine
koja je usvojena na
Drugom zasjedanju
ZAVNOBiH-a U/164.
OBNOVA
BOSANSKOHERCEGOVAKE
DRAVNOSTI,
AVNOJ I ZAVNOBiH
Analizom navedene Deklaracije uenici e stei uvid u njenu historijsku vrijednost i znaaj koji ima za
sve
graane Bosne i Hercegovine,
doorgani
danas.
Uenice/uenike
da proanaliziraju
tabelarni
- Narodnooslobodilaki
odbori (NOO) sve
novi
vlasti
na teritoriji kojuuputiti
su oslobodili
partizani zadatak:
da
pregled
zasijedanja
i ZAVNOBiH-a
U/165.
osiguraju
prehranuAVNOJ-a
stanovnitva,
da organiziraju
pomo partizanskim jedinicama, da uvaju red i mir i sl.
razvoj NOO i velika slobodna teritorija razlog su formiranja centralne civilne vlasti pod imenom Antifaistiko
vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ)
ZAVRNI
DIO
- 26 i 27. novembra
1942. odrano Prvo zasijedanje AVNOJ-a u Bihau (centar Bihake republike)
- 25. i 26. novembra 1943. u Mrkonji Gradu odrano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifaistikog vijea
Jo jednom
emo ponoviti
injenice
iz nastavne jedinice
koju smo
obradili
kako bi
narodnog
osloboenja
Bosne i najvanije
Hercegovine
(ZAVNOBiH)obnovljena
dravnost
Bosne
i Hercegoprovjerili
stepen usvojenog
znanja
kodse
uenica/uenika.
Ukoliko
je potrebno,
odnosno
pojasniti
vinedonesena
Rezolucija
u kojoj
isticalo da Bosna
i Hercegovina
nijeotkloniti
ni srpska
ni hrvatska
ni
eventualne
nejasnoe
nakoni muslimanska
ega emoi hrvatska
nekoliko25.
uenica/uenika
domau
zadau
muslimanska,
nego i srpska
novembar Dan ocijeniti.
dravnostiZa
Bosne
i Hercegovine
odgovoriti
- 29. i 30.
nanovembra
pitanja U/165.
1943. uUenice/uenici
Jajcu odrano Drugo
koji ele
zasijedanje
proiriti AVNOJ-aizmeu
znanje mogu to uiniti
ostalogprema
odlueno
uputama
da se
Jugoslavija
izgradi
na federativnom
a kralju Petru II Karaoreviu
zabranjen
u zemlju25.
zadatka
U/165.
Takoer
pojedinim principu,
uenicama/uenicima
moemo datijereferat
na povratak
temu: Znaaj
- 30. juniza
dravnost
2. juli 1944.Bosne
u Sanskom
Mostu odrano Drugo zasijedanje ZAVNOBiH-a na kojem je dodatno
novembra
i Hercegovine
izgraena dravnost Bosne i HercegovineDeklaracija o pravima graana Bosne i Hercegovine
-
54

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u socijalistikoj Jugoslaviji
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
OBLICI RADA
stjecanje znanja o psoljedicama
rataindividualni
na tlu Bosne i Hercegovine, stjecanje znanja
o uspostavi FNRJ i njenom
metoda
prvom
usmenog
ustavu,
izlaganja
upoznavanje
i razgovora,
uenica/uenika
demonstracija,
sa
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
poloajem Bosne i Hercegovine
analiza slikovnog
u socijalistikoj
materijala Jugoslaviji, sa postupnim
ukidanjem
privatnog vlasnitva,
agrarnom
te obnovom
udbenik,
dodatnareformom,
literatura, kolonizacijom
grafoskop
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
zemlje
osuda
ratnih razaranja
te ljudskih NASTAVNOG
i materijalnih gubitaka,
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
ASA razvijanje patriotskih
ODGOJNI
osjeanja, razvijanje stava uenica/uenika prema ukidanju privatnog vlasnitva,
razvijanje stava uenika prema radnim akcijama i takvom nainu obnove zemlje
UVOD
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja
FUNKCIONALNI
na historijskoj
karti,
opisivanja
slikovnih izvora
Uvodni dio realiziramo
tako
to vjebanje
emo se samostalnog
podsjetiti gradiva
sa prethodnih
asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad i gdje je odrano
Prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a? Koje su najvanije odluke donesene na tom zasijedanju? Kad i gdje je
odrano Drugo zasijedanje AVNOJ-a? Koje su najvanije odluke donesene na tom zasijedanju?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o Bosni i Hercegovini u socijalistikoj Jugoslaviji.
naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Obradu nastavne jedinice zapoet emo predstavljanjem ratnih posljedica na tlu Bosne i
Hercegovine. Nakon toga, rei emo neto o Prvom zasijedanju Ustavotvorne skuptine 29. novembra
1945. godine, kada je i definitivno ukinuta monarhija, a proglaena Federativna narodna republika
Jugoslavija. Uputit emo uenike na kartu U/167, traei od njih da nabroje lanice te federacije. Pri
tome emo istai da je 31. januara 1946. godine donesen Prvi ustav Federativne Jugoslavije u kojoj
Bonjaci nisu bili priznati kao nacija, nego su tretirani kao vjerska grupa. Naglasit emo da se takvom
tretiranju Bonjaka usprotivio Husaga ii poslanik iz Mostara, koji je jedini glasao protiv ustava
(upuujemo na njegovu fotografiju U/167).
U drugom dijelu asa opisat emo izgradnju dravnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini odluke
i znaaj Treeg zasjedanja ZAVNOBiH-a od 26. do 28. aprila 1945. godine u Sarajevu. Objasnit emo
politiku organizaciju i poloaj koji je Bosna i Hercegovina imala u Novoj dravi. Na kraju obrade
nastavne jedinice predstavit emo reforme koje je nova vlast provodila u Jugoslaviji, odnosno u Bosni i
Hercegovini (agrarna reforma, nacionalizacija, kolonizacija), te obnovu zemlje organiziranjem
Omladinskih radnih akcija. Pri tome uenice/uenike upuujemo na pripadajui slikovni materijal, te na
tekst u rubrici historijska itanka U/168. i U/169, iju emo analizu izvriti zajedniki, metodom
razgovora.
ZAVRNI DIO
Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau
zadau odgovoriti na pitanja U/169. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti prema
uputama zadatka U/169.
55
PLAN TABLE
| GRAFOFOLIJE
BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI

-
iz Drugog svjetskog rata Bosna i hercegovina je izala skoro potpuno razorena i opustoena
krajem 1945. Bosna i Hercegovina je imala samo 147 kola, 200 ljekara i 2000 bolnikih kreveta, stoni fond
je bio smanjen za 70%, a stanovnitvo uglavnom nepismeno
29. novembra 1945. proglaena Federativna narodna republika Jugoslavija (FNRJ)
31. januara 1946. donesen Prvi ustav Jugoslavije u kojem Bonjaci nisu bili priznati kao nacijaHusaga
ii jedini glasao protiv Ustava
Jugoslavija ureena kao federacija (savez) sastavljena od est republika: Slovenije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije i dviju autonomnih pokrajina u sastavu Srbije (Kosova i
Vojvodine)proveden strogi centralizam
26-28. aprila 1945. u Sarajevu odrano Tree zasijedanje ZAVNOBiH-a koji je preimenovan u Narodnu
skuptinu Bosne i Hercegovineizabrana i prva vlada
Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji (1945)ograniena veliina privatnog zemljinog posjeda na 10
hektara, Zakonom o nacionalizaciji (1946) ukinuto privatno vlasnitvokraj kapitalistikog sistema
veliki doprinos obnovi zemlje dala je omladina putem omladinskih radnih akcijaBrko-Banovii (1946),
amac-Sarajevo (1947), Doboj-Banja Luka (1951)
56

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Sukob TitoStaljin i period samoupravljanja
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni sukoba TitoStaljin, upoznavanje
stjecanje znanja o uzrocima
i posljedicama
OBLICI RADA
uenica/uenika sa razlozima
izbijanja
Cazinske
bune
i njenim demonstracija,
posljedicama,
metoda
usmenog
izlaganja
i razgovora,
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
stjecanje znanja o uvoenju
samoupravljanja
kao novog privrednog modela u
analiza
Jugoslaviji,
upoznavanjeudbenik,
uenica/uenika
sa grafoskop
nacionalnim
priznanjem
dodatna literatura,
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
Muslimana/Bonjaka i ustavom iz 1974. godine
osuditi
kult linosti
i progon politikih
neistomiljenika,
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA istaknuti prednosti
demokracije naspram jednostranaja, osuditi obraun komunista sa uesnicima
Cazinske bune i stanovnitvom tog kraja, razvijati sposobnost uenica/uenika da
UVOD
ODGOJNI
upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora, razvijati pozitivan odnos prema
tako
to emo
se podsjetiti gradiva
sa prethodnih
asova, a Bosne
koje jei
nacionalnom
priznanju
Muslimana/Bonjaka
kao bitnom
faktoru stabilnosti
nastavnom
jedinicom.
Neka
od
moguih
pitanja
su:
Koja
je
zemlja
bila
prva
Hercegovine i njenog razvoja
socijalistika zemljavjebanje
u svijetu?
Navedi u
karakteristike
privrede socijalistikog
sistema?uoavanja
(planska
snalaenja
vremenu i prostoru,
razvijanje sposobnosti
privreda, dravno vlasnitvo,
ogranieno veza,
privatno
vlasnitvo).
Zakljuak: opisivanja
privredni i politiki
u
FUNKCIONALNI
uzrono-posljedinih
vjebanje
samostalnog
slikovnihsistem
izvora,
Jugoslaviji, nastao jerazvijanje
po uzoru sposobnosti
na SSSR, kojeg
je predvodio
Staljin.
izdvajanja
bitnih podataka
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o Sukobu Tita i Staljina te periodu samoupravljanja.
naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo uenicama/uenicima uzroke, tok i posljedice
sukoba
TitoStaljin.
Uenicama/uenicima
emo
navestirada
posljedice
tog Po
sukoba
vidu okretanja
Podnaslov
Samoupravljanje
obradit emo
metodom
na tekstu.
jedna u
uenica
ili uenik
Jugoslavije
prema
zapadu
i
kasnijeg
stvaranja
pokreta
nesvrstanih.
Objasnit
emo
ta
je
to
Informbiro
glasno e itati pasus po pasus podnaslova. Nakon svakog pasusa poveemo diskusijui
zato dolazi dopitanja.
podjeleNeka
unutar
na lanove
odane Titu i informbiroovce koji su podravali Staljina.
postavljenjem
od KPJ
moguih
pitanja su:
Objasnit
emo
ta
se
dogaalo
sa
staljinovim
pristaama,
ali i brojnim nevinim ljudima u zatvoru na
- Koje su bile karakteristike jugoslovenskog privrednog sistema prvih godina poslije Drugog
Golom
otoku.
Uputit
emo
uenice/uenike
na
fotografiju
U/171, a potom emo
zamoliti
svjetskog rata?
uenicu/uenika
da
glasno
proita
tekst
iz
rubrike
historijska
itanka
U/171,
nakon
ega
emo
- Navedi karakteristike samoupravnog privrednog modela koji je uveden u Jugoslaviji 1950. godine.
metodom
razgovora
izvriti
njegovu
analizu
i
odgovoriti
na
postavljena
pitanja.
- Koje promjene su uvedene ustavom iz 1963. godine?
U nastavku
asa pojasnit emo
zato
je usa
Cazinskoj
dolo do
bune bonjakog
i srpskog
Uputit
emo uenice/uenike
na grb
SFRJ
uputamakrajini
da proitaju
pripadajui
tekst, nakon
ega
PLAN
TABLE
|
GRAFOFOLIJE
stanovnitva
protiv
socijalistike
vlasti u Jugoslaviji,
emo
zajedniki
odgovoriti
na postavljena
pitanja te kako je ona uguena. Uputit emo uenice/ uenike na
tekst
rubrici historijska
nakon
egaproces
emo izvriti
njegovu
analizu. Bonjaka pod
Pred
kraju obrade
nastavne itanka
jediniceU/172
predstavit
emo
nacionalnog
priznanja
SUKOB
TITO
STALJIN
I PERIOD odluili
SAMOUPRAVLJANJA
imenom Muslimani. Objasnit
emo
zato
su se komunisti
ba za to ime, a ne za jedino ispravno
Bonjaci. Takoer emo predstaviti i promjene koje su ozakonjene ustavom iz 1974. godine,
- 1948. sukob
Staljinuzrok:
KPJ
i Tita
da sauvaju nezavisnost
emusnagama
se Staljin koje
protiviomanji
objasnivi
zatoTito
je taj
ustav postao tenja
smetnja
svim
unitaristikim
i centralistikim
su vodile
dio
lanstva
KPJ
podrao
Staljina,
zbog
ega
su
hapeni
i
upuivani
na
"prevaspitavanje"
na
Goli
otok
raspadu drave. Cjelokupno izlaganje popratiemo analizom slikovnog materijala U/173 i U/174,
- posljedica sukoba: izolacija Jugoslavije od strane SSSR-a i ostalih socijalistikih zemalja
traei od uenica/uenika da njegovom analizom razvijaju kritiko miljenje i diskusiju u razredu.
maja 1950. Cazinska bunauesnici: bonjaki i srpski seljaciuzrok: prisilan otkup i otimaina
poljoprivrednih proizvoda, prisilan rad i brutalno ponaanje komunistikih vlastivoe: Ale ovi, Mile
Devrnja i Milan Boi svi strijeljani
ZAVRNI
DIOse samoupravljanje u kojem je vlasnitvo na tvornicama bilo drutveno, a ne dravno kao u
- 1950. uvodi
SSSR-uradnici sami upravljali procesom proizvodnje preko Radnikih savjetalanovi Savjeta mogli biti
Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
samo komunistiPISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
provjerili
usvojenog
kod uenica/uenika.
- 1952. stepen
KPJ mijenja
naziv uznanja
Savez Komunista
Jugoslavije Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti
JU
O
kolskaocijeniti.
godina:Za
2012/2013.
eventualne
nejasnoe
nakon
ega emo
nekoliko
uenica/uenika
domau
zadau
- 1963. donesen
novi Ustav
umjesto
FNRJ drava
nazvana
Socijalistika
federativna
republika
Jugoslavija
odgovoriti
pitanja
to uiniti prema uputama
predmet:
razred: 9. koji ele proiriti znanje
redni mogu
broj asa:
(SFRJ) na
Historija
SR
BiH U/174. Uenice/uenici
zadatka
Pri stanovnitva
tome e morati
da: definitivno
zapiu tapriznati
im je to
najvanije
filmu; objasne
zato im je ba to
- 1971.U/174.
na popisu
Bonjaci
kao
nacija poduimenom
Muslimani
najvanije;
razmisle
i zapiu
znanje
mogu povezati
s filmom;
navedua koji
se osjeaji
javljaju
u
- 1974. donesen
trei
po redukoje
Ustav
SFRJrepublike
definirane
kao drave,
pokrajine
u sastavu
Srbije
dobile
iroku
autonomiju,
potvreno
je pravo
na samoodreenje
ukljuujui
njima
nakon
pogledanog
filma
i objasne
zatosvakog
se takonaroda
osjeaju;
zapiu svoj vlastiti
stav iopravo
filmu na
te
odcjepljenjeovaj
Ustav je posluio BiH da 1992. proglasi svoju samostalnost
objasne
zato tako misle.
-
57

nastavna jedinica: Razvoj Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ
obrada
TIP ASA
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
frontalni,
OBLICI RADA
stjecanje znanja o razvoju
Bosne individualni
i Hercegovine u okviru SFRJ (privrednom,
OBRAZOVNI
metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija,
NASTAVNE METODE
drutvenom, kulturnom i obrazovnom)
slikovnog
razvijanje ljubavi prema analiza
domovini,
njenoj materijala
kulturi i jeziku, razvijanje osjeaja
ODGOJNI
udbenik,
dodatna
literatura,
grafoskop
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
potovanja
za vane historijske
linosti
i njihovom
doprinosu
nacionalnoj historiji
razvijanje sposobnosti loginog razmiljanja i uoavanja uzrono-posljedinih
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
FUNKCIONALNI veza,
vjebanje rada
na tekstu i uoavanje
bitnog, ASA
vjebanje analize historijskog
izvora
UVOD
Zamolit emo uenice/uenike da otvore udbenik U/175, a potom e jedna/jedan od njih
glasno proitati uvod u lekciju. Pitamo: Na koji nain se vrila obnova ratom poruene Jugoslavije,
odnosno Bosne i Hercegovine? Kada je zapoela modernizacija Bosne i Hercegovine? Kako se to
odrazilo na njen kulturni i obrazovni razvoj?
Potom emo najaviti da danas govorimo o razvoju Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ, nakon
ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja opisat emo privredni i drutveni razvoj Bosne i Hercegovine nakon
zavretka Drugog svjetskog rata. Istai postojanje dva razliita perioda razvoja (do polovine 1960-ih
godina i poslije toga). Naglasiti da je jedna od posljedica sukoba TitoStaljin razvoj vojne industrije u
Bosni i Hercegovini. Uenice/uenike uputiti na fotografiju Alije Sirotanovia U/175 uz napomenu da
proitaju pripadajui tekst, poslije ega emo zajedniki odgovoriti na postavljeno pitanje.
Vano je da uenicama/uenicima skrenemo panju na smjenu generacija unutar KP BiH, kada su
na njeno elo doli mladi politiari (Demal Bijedi, Branko Mikuli, Hamdija Pozderac i dr.). Upravo,
ova generacija je zasluna za nacionalno priznanje Bonjaka krajem 1960-ih godina, ali i za ubrzani
privredni razvoj Bosne i Hercegovine (izgradnja puteva, gradova, industrijskih kapaciteta, odravanje
olimpijskih igara u Sarajevu...). Uputit emo uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal i popratni
tekst ispod njega.
U drugom dijelu asa predstavit emo kulturno-obrazovni razvoj Bosne i Hercegovine u
socijalistikoj Jugoslaviji, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita tekst u rubrici
historijska itanka U/178. Nakon proitanog izvrit emo njegovu analizu.
ZAVRNI DIO
Jo
jednom
emo|ponoviti
najvanije injenice kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod
PLAN
TABLE
GRAFOFOLIJE
uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Nakon toga
emo nekoliko uenica/uenika
ocijeniti.
domau zadau
odgovoriti
na pitanja U/178. Pojedinim
RAZVOJ
BOSNEZa
I HERCEGOVINE
U OKVIRU
SFRJ
uenicama/uenicama emo dati referate o liku i djelu Demala Bijedia i Branka Mikulia te o ZOI '84.
-
do polovine 1960-ih godina ivotni standard stanovnitva u Bosni i Hercegovini bio je jako nizakrazvoj
privrede zasnivao se na prirodnim bogatstvima zemlje (rudarstvo, metalurgija, eksploatacija ume,
hidroelektrane)od 1948. i sukoba Tito-Staljin u Bosni i Hercegovini se podiu brojne tvornice naoruanja
od druge polovine 60-ih godina 20. stoljea, Bosna i Hercegovina poinje da se uurbano razvijana elo
republike doli su mladi politiari iz sva tri naroda koji su bili vezani za ideju napretka Bosne i Hercegovine
Demal Bijedi, Branko Mikuli, Hamdija Pozderac, Dragutin, Braco Kosovac i drugi.
1984. u Sarajevu su odrane 14. Zimske olimpijske igre
broj nepismenog stanovnitva starijeg od 10 godina smanjio se sa 40,2% (1953) na 14,5% (1981)
osnovani su Univerziteti u Sarajevu (1949), Banjoj Luci (1975), Tuzli (1976) i Mostaru (1977)
1951. osnovano je Nauno drutvo BiH, koje je 1966. preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti BiH
razvijala se radio i televizija
na podruju knjievnosti djelovali su: Mea Selimovi, Ivo Andri, Dervi Sui, Mehmedalija Mak Dizdar...
uz postojea pozorita u Tuzli i Sarajevu osnovana su i pozorita u Zenici (1950) i Mostaru (1974)
meu slikarima su se isticali: Ismet Mujezinovi, Vojo Dimitrijevi, Roman Petrovi, Afan rami, Mevludin
Ekmei i drugi...
58

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u socijalistikoj Jugoslaviji
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
ponavljanje
TIP ASA
individualni
rad
OBLICI RADA
utvrivanje steenog znanja
o Bosni i Hercegovini
u socijalistikoj Jugoslaviji
OBRAZOVNI
metoda
razgovora
NASTAVNE METODE
razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava uenica/uenika o
ODGOJNI
vanosti
navedenog perioda
samostalno
i njegovog
izraeni materijal
uticaja na
krialjka,
razvojgrafoskop
cjelokupnog
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
bosanskohercegovakog drutva
razvijanje
logikogARTIKULACIJE
miljenja, povezivanje
nauenogASA
gradiva i primjena steenog
PRIJEDLOG
NASTAVNOG
FUNKCIONALNI
znanja
UVOD
Uenice/uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti
obuhvaeni ovim nastavnim satom. Zadaci se mogu umnoiti tako da svaka uenica, odnosno svaki
uenik dobije svoj listi sa zadacima ili se pak, isti mogu predstaviti na grafofoliji. Dati im vremena da
se psiholoki pripreme, a zatim objasniti da emo ponavljanje sprovesti pomou krialjke.
Uenice/uenici e zatvoriti udbenike i pripremiti se za rad, dok mi predstavimo/podijelimo materijal.
GLAVNI DIO
Pitanja:
Uenice/uenici
e pristupiti
rjeavanju krialjke.
1. meunarodna
organizacija
komunistikih
partija
2. oduzimanje zakonom odreenog vika zemlje od veleposjednika i njena podjela
1.
seljacima
bezemljaima
2.
3. jednopartijski
sistem ili...
4. prezime
istaknutog
bosanskohercegovakog slikara; jedan od osnivaa Udruenja likovnih
3.
umjetnika BiH
4.
5. organizirani rad mladih na obnovi Jugoslavije
5.
6. pretvaranje
privatnog u dravno vlasnitvo
6.
7. pripadnici
vladajue partije u socijalistikoj Jugoslaviji
8. naseljavanje
plodnih dijelova Jugoslavije stanovnitvom iz siromanih
7.
krajeva nakon Drugog svjetskog rata
8.
9. odrane
u Sarajevu 1984. godine
9
10. privredni
model u kojem radnici upravljaju procesom proizvodnje
11. zloglanski
logor za jugoslovenske politike zatvorenike
10.
12. savez
drava
ili republika
11.
13. prezime istaknutog bosanskohercegovakog i jugoslovenskog politiara;
12.
poginuo
u avionskoj nesrei 1977. godine
13
USPRAVNO: istaknuti bosanskohercegovaki politiar 70-ih i 80-ih godina 20. stoljea
Rjeenja: 1. informbiro; 2. modernizacija; 3. jednostranaje; 4. genocid; 5. radne akcije; 6. nacionalizacija; 7. komunisti; 8. kolonizacija; 9. olimpijske igre; 10. samoupravljanje; 11. Goli otok; 12.
federacija; 13. Bijedi
USPRAVNO: Branko Mikuli
ZAVRNI DIO
Nakon isteka predvienog vremena, pokupit emo radni materijal od uenica/uenika, a potom
emo zajedniki odgovoriti na pitanja. Neke od uenica/uenika emo ocijeniti.
59

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Raspad SFRJ i meunarodno priznanje Bosne i Hercegovine
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
usvajanje znanja o uzrocima
privredne
i politike krize koje su dovele do raspada
Jugoslavije, usvajanje znanja
metoda
o raspadu
usmenog
SKJ
izlaganja
i prvim i viestranakim
razgovora, demonstracija,
izborima u
NASTAVNE METODE
OBRAZOVNI
Bosni i Hercegovini, upoznavanje
analiza slikovnog
uenica/uenika
materijala
sa referendumom za
nezavisnost
i meunarodnim
priznanjem
Bosne
i Hercegovine
udbenik,
dodatna
literatura,
grafoskop, karta
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
razvijanje pozitivnog stava prema uvoenju demokracije i viestranaja, isticanje
prava
svakog naroda
na samoodreenje,
slobodu
i samostalnost, razvijanje
PRIJEDLOG
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
ASA
ODGOJNI
pozitivnog stava prema stupanju BiH u svjetsku organizaciju naroda, njegovanje i
razvijanje patriotskih osjeanja
UVOD
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
FUNKCIONALNI
uzrono-posljedinih
veza,sevjebanje
slikovnog
materijala
tako to emo
podsjetiti analize
gradiva sa
prethodnih
asova,i arada
koje na
je
historijskim
izvorima
nastavnom
jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Ko je zasluan za vei
privredni i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine od druge polovine 60-ih godina 20. stoljea? Kada i
kako je izvreno nacionalno priznanje bosanskih muslimana? Navedi najznaajnije odredbe ustava iz
1974. godine. Kome je taj ustav smetao i zato?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o raspadu SFRJ i meunarodnom priznanju Bosne i
Hercegovine. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/179, nakon ega
emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja opisat emo privrednu i politiku krizu u Jugoslaviji 1980-ih godina
(nezaposlenost, inflacija, nedostatak osnovnih ivotnih namirnica...). Istai emo razvoj nacionalizma u
republikama i autonomnim pokrajinama koje su bile lanice jugoslovenske federacije, s posebnim
osvrtom na Srbiju pod vostvom Slobodana Miloevia gdje je porast nacionalizma bio najizraeniji.
Da bi olakali dalje praenje nastave, posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika
U/180 (slika govor Slobodana Miloevia na Kosovu 1989. godine), pri emu emo odgovoriti na
Nakon toga, izloit emo dogaaje koji su uslijedili nakon 14. vanrednog Kongresa SKJ 1990, a to
PLAN
TABLE
| GRAFOFOLIJE
je ubrzani
raspad
Jugoslavije
i uvoenje viestranaja. Objasnit emo promjene koje su uslijedile u
politikom ivotu Bosne i Hercegovine. Naglasit emo kako je dolo do nepomirljivih prijedloga o
ureenju Jugoslavije,
usljed
ega
su Slovenija i Hrvatska
proglasile
samostalnost. Po ugledu na
RASPAD
SFRJ
I MEUNARODNO
PRIZNANJE
BOSNEsvoju
I HERCEGOVINE
njih i Bosna i Hercegovina je krenula istim putem. Skuptina Bosne i Hercegovine je 15. oktobra 1991.
usvojila
o nezavisnosti,
nakon
ega
je donesena
odluka
o raspisivanju
-godine
tokom
1980-ih Memorandum
Jugoslaviju je potresala
velika privredna
kriza
(nezaposlenost,
niskei plae,
inflacija)
-referenduma,
jaale su meunacionalne
su traili
vie samostalnosti,
Albanci
na Kosovu status
29. februara i suprotnostiSlovenci
1. marta 1992. godine.
Uenice/uenici
analiziraju
referendumsko
pitanje
Republike,
a srbijansko
vostvonezavisnost
je napadalo Ustav
iz 1974.
godine je definitivno izglasana i potvrena.
U/181.
Na temelju
referenduma
Bosne
i Hercegovine
- situacija
u Jugoslaviji
se dodatno
pogorala
dolaskom priznanja
na elo srbijanskih
Slobodana
Miloevia
Objasnit
emo
kako je tekao
proces
meunarodnog
Bosne i komunista
Hercegovine,
6. aprila
1992. i
(1987)nastojao
obnoviti
srpsku
prevlast
u
Jugoslaviji
kakva
je
bila
prije
ustava
iz
1974ukinuo
autonomiju
njeno primanje u OUN 22. maja 1992. godine, kao i ostale meunarodne organizacije. Nakon toga,
Vojvodine i Kosovakrenuo u obraun sa drugim jugoslovenskim republikama u kojima su ivjeli
emo
zamoliti tri uenice/uenika da glasno proitaju tekst po tekst iz rubrike historijska itanka U/183.
Srbitraio je autonomiju za Srbe u Hrvatskoj, dok je Bosni i Hercegovini osporavao dravnost i status
Metodom
razgovora izvrit emo njihovu analizu, razvijajui kritiko miljenje i diskusiju u razredu.
republike
20-22. januara 1990. u Beogradu odran 14. vanredni i posljednji Kongres SKJpoetak raspada
Jugoslavije
ZAVRNI DIO
- uvodi se viestranaje i provode izboriu Bosni i Hercegovini pobjedu odnose SDA, HDZ i SDS
- za prvog
predsjednika
Bosne i injenice
Hercegovine
izabran
Alija Izetbegovi
Jo jednom
emoPredsjednitva
ponoviti najvanije
kako
bi provjerili
stepen usvojenog znanja kod
-uenica/uenika.
voeni su bezuspjeni
pregovori
o
unutranjoj
reorganizaciji
Jugoslavije
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe, nakon ega
- 29. februara i 1. marta odran referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 64,14% graana se
emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/183. Pojedinim
izjasnilo za samostalnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu (1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine)
uenicama/uenicama
dati referat
na temu:
referendum
za nezavisnost
Bosne i Hercegovine 29.
- 6. aprila 1992. Bosnaemo
i Hercegovina
je postala
meunarodno
priznata
drava
februara
i
1.
marta
1992.
godine.
- 22. maja 1992. Bosna i Hercegovina je primljena u Organizaciju ujedinjenih nacija (OUN)
-
60

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Ratni i postratni period u Bosni i Hercegovini (1992-2000)
ZADACI
NASTAVNE JEDINICE
obrada
TIP ASA
frontalni,
individualni
OBLICI RADA
stjecanje znanja o tihoj okupaciji
Bosne
i Hercegovine od strane JNA i paravojnih
formacija iz Srbije i Crne metoda
Gore odanih
usmenog
SDS-u,
izlaganja
upoznavanje
i razgovora,
uenica/uenika
demonstracija,
s
NASTAVNE METODE
embargom na uvoz orujaanaliza
nametnut
slikovnog
od starne
materijala
UN-a koji je onemoguio Bosni i
OBRAZOVNI
Hercegovini
da se brani, stjecanje
o literatura,
poetku odbrambenooslobodilakog
udbenik,znanja
dodatna
grafoskop
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
rata, razaranjima, ratnim zloinima i genocidu u Srebrenici, upoznavanje
uenica/uenika
Dejtonskim mirovnim
ugovorom iASA
postratnim periodom u BiH
PRIJEDLOGsa
ARTIKULACIJE
NASTAVNOG
razvijanje ljubavi prema domovini, osuda agresije jedne drave na drugu dravu,
osuda ratnih sukoba i materijalnih razaranja, osuda ljudskih progona, osuda
UVOD
ODGOJNI
nacionalizma i vjerske diskriminacije, razvijanje empatije kod uenica/uenika i
suosjeanjatako
za rtvu
progona
to emo
se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
vjebanje
snalaenja
u vremenu
prostoru,pitanja
razvijanje
sposobnosti
nastavnom
jedinicom.
Neka odi moguih
su: Navedi
uzroke uenica/
politike
uenika
da
upoznaju
historiju
iz
razliitih
historijskih
izvora,
razvijanje
sposobnosti
krize
u Jugoslaviji 1980-ih godina? Koji dogaaj se smatra poetkom raspada Jugoslavije? Opii stanje
FUNKCIONALNI
uoavanja
uzrono-posljedinih
veza,
samostalnog opisivanja
u Bosni i Hercegovini
poetkom
1992. godine. Kada
je vjebanje
uslijedilo meunarodno
priznanje slikovnih
Bosne i
izvora,
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
Hercegovine i na temelju
ega?
Takoer Uenice/uenici mogu odgovarati na pitanja iz hronologije nastanka samostalne i
nezavisne Bosne i Hercegovine:
-Istai
odrani
viestranaki
izbori
u Bosni
i Hercegovini
emoprvi
tetnost
embarga
na uvoz
oruja
koje je Vijee
sigurnosti UN-a, nametnulo zemljama
-bive
pobjednike
stranke
je najvie bila pogoena Bosna i Hercegovina. Uputit emo uenice/uenike
Jugoslavije,
a kojim
-da prokomentiraju
prvi predsjednik karikaturu
Predsjednitva
Bosne
i Hercegovine
poetak i tok ratnih operacija u Bosni i
U/184.
Potom
emo opisati
-Hercegovini,
odran referendum
nezavisnost
i Hercegovine
poinjeni od strane srpskih paravojnih
te zloineza
nad
nesrpskimBosne
stanovnitvom
koji su
-formacija,
Bosna te
i Hercegovina
meunarodno
priznata
dalje praenje nastave, posluit emo se analizom
vojske republike
Srpske. Da
bi olakali
-slikovnog
Bosna imaterijala
Hercegovina
iz primljena
udbenikau OUN
U/185 (slike zapaljene skuptine i koncentracionog logora u
Potom
najavljujemo
da
emo
danas
govoriti o ratnom
postratnom
periodu
Bosni i Hercegovini
Trnopolju), pri emu emo odgovoriti na postavljena
pitanja.i Definisat
emo
noveupojmove
embargo,
19922000.
Zamolit
emo uenicu/uenika
uvod u nastavnu
jedinicu
U/184,
nakon
ega
etniko
ienje,
humanitarna
pomo i traitida
od proita
uenica/uenika
da ih zapiu
u svoje
sveske.
Zamolit
naslov na ve
emo otkriti
uenicu/uenika
da pripremljenoj
glasno proitagrafofoliji.
tekst iz rubrike historijska itanka U/186, nakon ega emo
metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.
U nastavku asa uenicama/uenicima emo pojasniti potpisivanje Vaingtonskog sporazuma i
GLAVNI DIO
nastanak Federacije Bosne i Hercegovine, a zatim i dogaaje koji su prethodili potpisivanju dejtonskog
mirovnog
sporazuma
(ubistvo
71opisat
Tuzlaka
maj
te padparavojne
zatienihformacije
zona epe
Metodom
usmenog
izlaganja
emoi Tuzlanke
pripreme koje
su 1995,
JNA i srpske
vrilei
PLAN
TABLE
| GRAFOFOLIJE
Srebrenice
juli
1995).
Posebnu
panju
posvetit
emo
genocidu
poinjenom
u
Srebrenici,
jula
1995.
u cilju agresije na Bosnu i Hercegovinu tokom 1991. godine (tiha okupacija Bosne i Hercegovine).
godine upuujui uenice/uenike na popratni slikovni materijal, te na tekst u rubrici historijska itanka
RATNI I POSTRATNI PERIOD U BOSNI I HERCEGOVINI (1992-2000)
U/187.
Na kraju obrade nastavne jedinice istai emo dravno-teritorijalno ureenje Bosne i Hercegovine
- 1991. tiha okupacija
Bosne
i Hercegovine
uspostavljeno
odredbama
mirovnog
sporazuma u Dejtonu (1995), kao i najznaajnije karakteristike
-postratnog
Vijee sigurnosti
UN-a
25.
septembra
izglasalo
meunarodni
embargo na
uvoz oruja
zemljama
SFRJ
perioda do 2000. godine.1995.
Da bi
olakali
praenje nastave,
posluit
emo
se analizom
- 1. aprila 1992. paravojne formacije iz Srbije tzv. "Arkanovci" zauzeli grad Bijeljinu
slikovnog materijala iz udbenika U/188. i U/189.
na dan meunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine 6. aprila 1992. jedinice JNA zajedno sa snagama
odanim SDS-u napale Sarajevoslubeni poetak rata u Bosni i Hercegovini
-ZAVRNI
8.aprila 1992.
DIO formirana Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine (pretea kasnije Armije Republike BiH)
- istovremeno na teritoriji s hrvatskom veinom formirano i Hrvatsko vijee obrane (HVO)jesen 1992. sukobi
s Armijom
BiH28.
avgusta
1993,najvanije
Hrvatska republika
Jo jednom
emo
ponoviti
injeniceHerceg-Bosna
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod
-uenica/uenika.
maja 1992. jedinice
JNA
pretvorene
u
Vojsku
Republike
ienjenejasnoe,
protjerivanje
nesrpskog
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosnoSrpskeetniko
pojasniti eventualne
nakon
ega
stanovnitva
sa
prostora
pod
svojom
kontrolomunitavanje
kulturno-historijskih
i
vjerskih
objekata
emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/189. Uputit emo
- nesrpsko stanovnitvo zatvarano u koncentracione logore (Omarska, Trnopolje, Keraterm, Manjaa...)
uenice/uenike na neke od dokumentarnih filmova o ovom periodu. Pojedinim uenicama/uenicama,
- 18. marta 1993. Vaingtonski sporazumformirana Federacija BiHkraj sukoba izmeu Armije BiH i HVO-a
dati
emo referat
temu:
Srebrenica,
jula
1995.
godine.Biha i Gorade)
- zatiene
zone na
UN-a
(Srebrenica,
epa,
Tuzla,
Sarajevo,
Takoer,
moemo
uputiti
uenice/uenice
na istraivaki
rad,nad
u kojem
e prikupiti
novinske
- 1995. osvojena epa, a potom i Srebrenica (11. jula)poinjen
genocig
Bonjacima
u kojem je
ubijeno
isjeke,
fotografije,
predmete
(stari
novac,
vojne
oznake...)
i
pripremiti
izlobu
o
ratu
u
Bosni i
preko 8 000 ljudi
Hercegovini
1992-1995.
- 21. novembar
1995. mirovni sporazum u Dejtonuzavren ratBosna i Hercegovina podijeljena na dva
entiteta Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brko distrikt
-
61

Historija 9 (Metodicki Prirucnik)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Historija 9 (Metodicki Prirucnik)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izet aboti

deveti razred osnovne kole

Tuzla | Zenica, 2012.

Cijenjene kolegice i kolege!

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

BORBA ZA KOLONIJE I VOJNO-POLITIKI SAVEZI U EVROPI

sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Pregledati domau zadau kod uenica/uenika i odrediti nekog ko e proitati ta je

MEUNARODNE KRIZE I REGIONALNI SUKOBI PRED PRVI SVJETSKI RAT

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

demonstracija, rad na tekstu

NAUKA, TEHNIKA I KULTURA NA PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEE

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Pregledati domau zadau i odrediti nekog ko e proitati ta je napisala/napisao o zadatoj

POETAK PRVOG SVJETSKOG RATA I FORMIRANJE FRONTOVA U EVROPI

Antante), izuzev Italije ukljuile u sukob.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

TIP ASANASTAVNE JEDINICE

- ivot stanovnika bio je teak

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

rad nai tekstu,

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

VERSAJSKI MIROVNI UGOVOR I DRUTVO NARODA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Koji su uzroci svjetske ekonomske krize?

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

IZVENEVROPSKE ZEMLJE IZMEU DVA SVJETSKA RATA

- nakon Prvog svjetskog rata

vanjsku politiku program:

- 1919. Grka je okupirala Anadoliju

veliki napredakvisok ivotni

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

stav o filmu te objasne zato tako misle

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

DIOHitler je uveo opu vojnu obavezunova reorganizacija vojske (Vermaht)putem plebiscita

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

U nastavku emo traiti od uenica/uenika da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PROIRENJE RATA I FORMIRANJE ANTIFAISTIKE KOALICIJE

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

moemo dati i referat o Ervinu Romelu.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

kolska godina: 2012/2013.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

U zavrnom dijelu uenice/uenici

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

NASTANAK BLOKA ZEMALJA "TREEG SVIJETA" I NJIHOVA POLITIKA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

BOSNA I HERCEGOVINA I JUGOSLOVENSKO PITANJE, FORMIRANJE DRAVE SHS

pregovori o novoj dravi voeni su jo za vrijeme Prvog svjetskog rata

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA