Sveuilite u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Geografija

Monika Krianovi

DEMOGEOGRAFSKA ANALIZA ZADRA

(2001.-2013.)

Mentor: dr. sc. arko Dugandi, doc.

Mostar, sijeanj 2017.

1.Poloaj
Grad Zadar smjeten je na sredinjem dijelu hrvatske obale
Jadrana.
Sredinja je i najrazvijenija upravno-teritorijalna jedinica
unutar prostora Zadarske upanije.
Kopnena povrina Grada Zadra, prostor povrine 194,02
km2 i ini 5,26 % ukupne povrine Zadarske upanije.
Grad Zadar kao jedinicu lokalne samouprave ini 15 naselja
sa 75.062 stanovnika.
Sam grad sa 71.471 stanovnika je na petom
mjestu hrvatskih gradova, iza Zagreba, Splita,
Rijeke i Osijeka, a meu obalnim gradovima zauzima
tree mjesto, iza Rijeke i Splita.

Znaaj i posebnosti geografskog poloaja grada Zadra

oituju se u:
a) maritimnoj eksponiranosti,
b) blizini plodne zone Ravnih kotara,
c)

velikom gravitacijskom podruju otoka, priobalja i

zaobalja,

d) najkraoj pomorskoj vezi sa susjednom Italijom (Zadar

Ancona)
e) nepostojanju relevantnih gradskih sredita u irem
prostornom okruenju,
f) mogunostima dobre prometne povezanosti (morski
put, ceste, eljeznica i meunarodna zrana luka),
g) zalihama vode u neposrednoj blizini.

 Izuzetnodugairazvedenaobalapruarazliitemogunostinjenogkoritenja
inaglaavapomorskuituristikuorijentacijugospodarstva.
Naselja u sklopu grada su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Koino, Mali I,
Molat,Olib,Petrane,Premuda,Rava,Silba,VeliI,ZadariZapuntel.
Spomenutanaseljasurazvrstanautriprostornorazvojnecjelinekakoslijedi:
a) obalnipojas-Zadar,Koino,Petrane
b) zaobalje-Babindub,Crno
c) otoci-Olib,Silba,Premuda,karda,Ist,Molat,I,Rava

2.Povijest

Zadarjedrevnigrad,sagraennasredituhrvatskogJadrana,prepunjepovijesnihi
kulturnih znamenitosti. Star 3000 godina, grad duge, burne i dinamine povijesti,
estoruen,pljakan,razaran,svakijeputizruevinanicaojai,ljepiibogatiji.
U povijesti se Zadar prvi put javlja u 4. st. pr.Kr. kao naselje ilirskog plemena
Liburna-spominjeseoblikimenaJader,aprolazeipovijesniputimesemijenjau
Idassa (grki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i
kasnijeItalije)dodananjegimenaZadar

3.Povijesno-demografska obiljeja

Tijekom svoje duge povijesti Zadar je biljeio i buran demografski razvoj.

Zahvaljujui brojnim arhivskim zapisima i dokumentima mogue je donekle
rekonstruirati kretanje broja stanovnika, stoga su o povijesti Zadra i njegovu
stanovnitvunapisanibrojniradovi

3.1. Stari vijek

Zadar(Jader)jebiovrloznaajnoliburnskosreditekojedolaskomRimljana
romanizirano tako da je prvo stanovnitvo zadarske varoi bilo mjeavina
RomanaistarosjedilacaLiburna.
Prema nekim procjenama, liburnski Jader mogao je imati oko 2 000
stanovnika, a u 4. st. izmeu 20 000 i 25 000 stanovnika. Meutim, ove
tvrdnjenisupotkrijepljenenikakvimkonkretnimdokazima.

3.2. Srednji vijek

U srednjem vijeku Zadar je zasigurno zabiljeio znaajne demografske promjene,
uglavnom pod utjecajem migracija uzrokovanih seobom naroda, mletakom i
turskomopasnoutebrojnimprirodnimnepogodama.
Osim kuge, gubici stanovnitva bili su uzrokovani pojavama gladi, potresom te
opsadama grada od strane Mleana, posebice 1202. godine kad su ga razruili i
osvojiliMleaniikriari.
Nakon odlaska kriara i Mleana grad je bio gotov sav poruen i opljakan, a
stanovnitvoseiselilouokolicuinaotoke.
Jedanodprvihpodatakaobrojustanovnikaugradudaojejedananonimnizadarski
autor1291.godine,premakojemujeuZadruivjelo8698stanovnika.

3.3. Razdoblje mletake uprave

U razdoblju mletake uprave (1409. 1797.) pojedini predstavnici vlasti, generalni
providuri,gradskiknezoviikapetanipovremenosuvrilipopisstanovnitvaZadrai
otomepodnosiliizvjetajmletakomsenatu.
Prvi iscrpniji popis proveden je 1527. godine koji osim ukupnog broja stanovnika
daje i broj domainstava, ime i prezime domaina, broj lanova obitelji te esto i
zanimanjedomaina.
Prema navedenom popisu u gradu je ivjelo 6 903 stanovnika, a u varoi 1 148
stanovnika,odnosnoukupno8051stanovnik.
Broj stanovnika 1608. godine se u odnosu na popis iz 1527. godine smanjio za
otprilike28%,uglavnompodutjecajemrataigladiuzrokovanegubitkomposjedau
okolici.
Godine 1726. zapoelo je prvo vee doseljavanjeArbanasa, doseljenika izAlbanije
kojisuistonoodgradskejezgreosnovalinaseljeArbanasi.Zahvaljujuiprvenstveno
useljavanjustanovnitvosedokrajastoljeapovealoza57%.

3.4. Razdoblje habsburke uprave

PredkrajmletakevladavineZadarjeimaonetovieod5000stanovnika,ali
ve poetkom 19. st. taj broj je prema procjenama porastao na preko 6 000
stanovnika, dijelom zbog doseljavanja, a dijelom zbog pozitivnog prirodnog
kretanja.
Tijekomfrancuskeupraveugradujeivjeloizmeu5000i5400stanovnika.
Uistovrijeme,naotocimajeivjelooko10000stanovnikatakodajezajednos
neposrednimzaleemisusjednimopinamapremaZadrugravitiralooko40000
stanovnika.

Godine1857.Habsburkamonarhijajeprovelaprvislubenipopisstanovnitvaiod
tadajemoguekontinuiranopratitikretanjebrojastanovnitvanateritorijuHrvatske.

Usamopedesetgodinabrojstanovnikasepoveaozavieodstoposto(tonije,za
9746stanovnika,odnosnoprosjeno184stanovnikagodinje).

Ovako snaan demografski rast imao je utjecaj i na urbanistiki izgled grada i na

njegovoprostornoirenje.

Javilasepoveanapotrebazaizgradnjomnovogastambenogfondatesegradpoeo
iriti prema Arbanasima i Votarnici, gdje je izgraeno vie zgrada, a javila se i
potreba za izgradnjom mosta preko gradske luke radi to boljeg povezivanjanovih
dijelovagradasjezgrom.

3.5.Razdoblje talijanske uprave i II. Svjetski rat

PremaprvompopisunakonPrvogasvjetskogrataprovedenom1921.godineZadar
jeimao15804stanovnika,adesetgodinakasnije17358stanovnika.Kaoidotada,
migracijskakretanjaimalasunajznaajnijiutjecajnakretanjebrojastanovnika,jer
jeprirodniprirastbiovrlonizak.

Prema popisu iz 1936. godine kojeg je provela Italija, u Zadru je ivjelo 20 022
stanovnika,odegasenjihak68%izjasniloTalijanima.

Tijekom1943.i1944.godinesaveznicisuZadarbombardiralivieod70puta,pri
emusunajviestradalistambeniobjektinapoluotoku.

Samojekrajem1943.godineutribombardiranjapoginulooko2000stanovnika.

Nakon rata 80% grada bilo je srueno, pa je Zadar bio najtee stradali grad na
teritorijucijelebiveJugoslavije(hrvatskiDresden).

3.6.Razdoblje od sredine 20. stoljea do zadnjeg popisa

U dva meupopisna razdoblja (1953.-1961. i 1961.-1971.) Zadar je zabiljeio

najveepoveanjebrojastanovnika.

Od 1964. godine pa sve do danas broj roenih u Zadru nadmauje broj umrlih.
Unato znaajnom prirodnom prirastu u itavom promatranom razdoblju, ipak je
najznaajnijakomponentaporastabrojastanovnikabiopozitivanmigracijskisaldo,
posebicetijekom1960-ihi1970-ih.

U posljednja dva desetljea 20. st. zabiljeeno je i znaajno smanjenje prirodnog

prirasta.

U periodu 1971.-2001. stopa prirodnog prirasta smanjila se sa 16,5 na samo

2,1.

4. Broj i razmjetaj stanovnitva (2001.-2013.)

NegativnitrendoviuveinitemeljnihdemografskihpokazateljazaobilisuZadar.
Zadarseurazdobljuod2001.dodanaspozitivnorazvijairaste.

Kretanjebrojastanovnikanapodrujugradaurazdobljuod1953.do2001.ukazuje
nakontinuiraniporastdo1991.godine

Urazdobljuod1991.do2001.dolazidopadastanovnikaodgotovo10%.

Razlog tome su migracijska kretanja uzrokovana ratom, koja su se odrazila na

kopnenidiograda.

No, ve na sljedeem popisu 2011. godine uoljiv je oporavak i rast broja

stanovnikaod3,2%

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika u gradu Zadru u razdoblju od

1953.-2011.

Tablica2.KretanjebrojastanovnikauveimnaseljimaRH1961.-2011.
1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2011.

Promjena
2001.-2011.

Zagreb

442768

579943

656380

706770

691724

688163

-0,5

Split

80902

123756

169322

189388

175140

178102

1,7

Rijeka

98759

129173

158030

165693

143800

128624

-11,8

Osijek

71782

92603

13026

104761

90411

84104

-7,5

Zadar

27324

45329

63364

76343

69556

71471

2,7

Pula

37099

47156

56153

62378

58594

57460

-2,0

Slavonski

28810

38705

47583

55683

58642

53531

-9,5

Varadin

26460

34312

39545

41846

41434

38839

-6,7

ibenik

25645

30637

36952

41012

37060

34302

-8,0

Dubrovnik

22210

30161

41864

47348

30436

28434

-7,0

Vukovar

23740

36813

39898

44639

30126

26468

-13,8

RH

4159696

4426221

4601469

4784265

4437460

4284889

-3,6

Brod

Dobno-spolna struktura grada Zadra

Promjene
u
dobnoj
strukturi
stanovnitva sugeriraju smanjivanje
mladog stanovnitva u gradu Zadru za
1.519 mladih, te poveanje starijeg
stanovnitvaod60godinazaak3.538
stanovnika.
Toznaidastanovnitvogradastari.
Podaci
o
prosjenoj
starosti
stanovnitva Zadra pokazuju kako je
prosjenastarost2001.godinebila38,1
godina,dokjeu2011.prosjenastarost
40,8godina.
Ipak, podaci ukazuju kako je
stanovnitvo Zadra mlae od prosjeka
RH.

25000
20000
15000
10000
5000
0

0-19

20-39

40-59

60 i vie

DobnastrukturastanovnitvapremapodrujimaugraduZadruu2011.godini
Otoci
6%
12%

0-19
20-39
40-59

22%

60%

Zaobalje

Obala
22%

22%

0-19

27%

20%

28%

0-19
20-39

20-39

40-59

40-59
28%

60 i vie

26%

60 i vie
27%

60 i vie

U spolnoj strukturi na podruju grada Zadra prevladavaju ene sa 52%, to je

identinonacionalnojspolnojstrukturi.Uodnosuna2001.godinuspolnastruktura
jeostalanepromijenjena.

Mukarci

52%

ene

48%

Strukturastanovnitvapremanarodnostiu2001.i2011,godinizagradZadar
3000

Narodnosna

2382

2500

struktura u gradu
Zadru

pokazuje

2000

kako se u zadnjih

1500

deset godina broj

1000

Hrvata poveao sa
67.457 na 70.674

535
500 406

247
123

100 81

87 83

2001

2011

185153

168

89 90

Strukturastanovnitvapremavjeroispovjesti2001.i2011.godinezagradZadar

PrirodnokretanjestanovnitvagradaZadra2002.-2011.godine
Godine

Prirodni prirast Prirodni prirast Vitalni

indeks Vitalni

Zadra

RH

Zadar

RH

2002.

35

-10475

106,3

79,3

2003.

-17

-12907

97,3

75,5

2004.

104

-9449

118,9

81

2005.

113

-9298

118,5

82

2006.

157

-8932

126,7

82,3

2007.

118

-10457

118,7

80

2008.

116

-8398

117,5

83,9

2009.

161

-7837

124,1

85

2010.

199

-8932

132,6

82,3

2011.

171

-10457

127,3

80

indeks

MigracijskakretanjauZadarskojupaniji2002.-2011.godine
Godina

Izdruge

Doseljeni
Izinozemstva

upanije

Odseljeni
druge U

Migracijski

upanije

inozemstvo saldo

2002.

1644

1487

1211

398

1522

2003.

1768

1230

1087

272

1639

2004.

1784

1360

1081

284

1779

2005.

1845

1311

960

258

1938

2006.

1896

1526

1022

330

2070

2007.

1790

1376

1134

404

1628

2008.

1611

1368

1019

504

1456

2009.

1480

669

923

577

749

2010.

1460

373

796

368

669

2011.

1643

563

931

533

742

Stanovnitvostaro15iviegodinapremakolskojspremiipismenosti
Godine

Bez kole

1.-7.

Osnovna

Srednja

Via

Visoko

razreda

kola

kola

kola

obrazovanje,

Nepoznato

Ukupno

dr. i mag.
15-19

310

3260

1502

18

5098

20-24

10

24

171

4889

123

158

5383

25-29

32

313

3561

314

982

10

5218

30-34

10

30

403

3519

272

843

19

5096

35-39

35

477

3302

326

854

12

5014

40-44

14

70

584

3370

385

922

5354

45-49

18

146

787

3270

452

754

16

5443

50-54

30

246

935

2884

507

743

12

5357

55-59

51

483

622

1785

329

446

14

3730

60-64

89

991

674

1525

245

413

3945

65-69

246

1045

544

1338

228

235

3644

70-74

187

862

434

788

129

177

2585

75-79

169

734

392

431

105

110

10

1951

80-84

115

345

157

191

36

44

891

85 i vie

166

312

106

114

14

22

737

Nepoznat

19

24

41

103

11

20

135

353

1146

5689

9900

32572

3476

6723

293

59799

o
Ukupno

ObrazovnastrukturastanovnitvagradaZadra

11%

2%

10%

6%
17%

55%

Nepismeno
Nepotpuno
osnovnokolsko
obrazovanje
Zavrena osnovna
kola
Srednjokolsko
obrazovanje
Via kola
Magisterij i doktorat

Zakljuak

StanovnitvoZadrakrozpovijestmijenjalose,odmalognaseljaustaromvijekupa
svedodananjegizgledaistatusa5najveeggradauRH.

Iako je stanovnitvo RH u procesu starenja i u stalnom padu, stanovnitvo Zadra

ve duinizgodinaimablagopoveanjestanovnika, alinegativnostjeustarenju
stanovnitva i veim migracijama u zadnjih nekoliko godina iako je migracijski
salduuRHmeunajviim.

Zadaljnjiporaststanovnikapotrebnojeuvestinatalitetnupolitikuiboljeuvjeteza
radiivotmladihobiteljiidjece.

Hvalanapanji