PP Blidinje - Nacrt Plana Upravljanja PDF

OIKON d.o.o.
Institut za primjenjenu ekologiju,

Trg senjskih
uskoka 1-2,
10020 Zagreb,
Hrvatska, www.oikon.hr
OIKON
d.o.o.Institut
za primjenjenu
ekologiju,
Trg senjskih uskoka 1-2, 10020 Zagreb, Hrvatska, www.oikon.hr
ECO-PLAN d.o.o. Mostar,
Dr. Ante Star evi a, 388000 Mostar, www.eco-plan.ba
ECO-PLAN d.o.o. Mostar,
Dr. Ante Star evi a, 388000 Mostar, www.eco-plan.ba
NACRT
PLAN UPRAVLJANJA
ZA PARK PRIRODE BLIDINJE
Naru itelj: Federalno ministarstvo okolia i turizma, Projektna jedinica - FMPAP PMU
Alipaina 41, 71000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina
Zagreb/Mostar, srpanj 2011
PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE BLIDINJE

NACRT
Naru itelj: Federalno ministarstvo okolia i turizma
Izra iva : OIKON d.o.o. za primijenjenu ekologiju, Zagreb
ECO PLAN d.o.o., Mostar
Ugovor broj: BA-FMPAP-TF-091919-CQ-09-CS-10/FBIH (675/10)
Stru ni tim:
Voditelj projekta:
lanovi tima Oikon d.o.o.:
lanovi tima Eco-plan do.o.:
Direktor:
Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje
Dr. sc. Ivan Martini , dipl.ing.um.

Vinja teko, dipl.ing.agr. kraj.ur.
Mr. sc. Zrinka Mesi , dipl.ing.biol.
Dr. sc. Vladimir Kuan, dipl.ing.um.
Dr. sc. Ivan Pila, dipl.ing.um.
Dr. sc. Oleg Antoni , dipl.ing.um.
Dr. sc. Katerina Mali Bandur, dipl.ing.oec.
Mr. sc. Kreimir aravanja, dipl.ing.gra .
Mirna Mazija, dipl.ing.biol.
Alen Berta, dipl.ing.um.
Marina Magajne, dipl.ing.biol.
Sven Kapelj, dipl.ing.biol.
Medeja Pistotnik, dipl.ing.biol.
eljka Ani , dipl.ing.agr.
Vinko Bilopavlovi , dipl.ing.geol.
Mr.sc. Predrag Ivankovi , dipl.ing.agr.
Sanja Jelavi , dipl.ing.gra .
Nada Komadina, ing.arh.
Mirjana Laganin, dipl.ecc.
Danijela Mandi , dipl.ing.gra .
An elka Mikuli , dipl.ing.gra .
Marija Raki , dipl.ing.arh.
Mirela etka Prli , dipl.ing.gra .
Dalibor Hati , dipl.ing.um.
Sadraj
1.
UVOD I KONTEKST......................................................................................................................................5
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
2.
KRATAK OPIS PLANA, NJEGOVIH CILJEVA I ZADATAKA ................................................................................5

PRAVNI TEMELJ ZA STATUS ZATI ENOG PODRU JA I IZRADU PLANA ...........................................................6
PROCES IZRADE PLANA ..............................................................................................................................6
VIZIJA I CILJEVI ZATI ENOG PODRU JA PARKA PRIRODE BLIDINJE..............................................................7
OPIS ZATI ENOG PODRU JA.................................................................................................................8

2.1.
O I PODACI ..............................................................................................................................................8
2.1.1.
Smjetaj............................................................................................................................................8
2.1.2.
Vae a kategorija zatite.................................................................................................................10
2.1.3.
Javna ustanova i postoje i dokumenti upravljanja ...........................................................................11
2.2.
FIZI KI OKOLI ........................................................................................................................................12
2.2.1.
Geomorfologija...............................................................................................................................12
2.2.2.
Geologija........................................................................................................................................13
2.2.3.
Hidrologija.....................................................................................................................................17
2.2.4.
Klima .............................................................................................................................................19
2.2.5.
Pedologija (tla/podloge) .................................................................................................................20
2.3.
BIOTI KI OKOLI .....................................................................................................................................21
2.3.1.
Flora i biljne zejednice ...................................................................................................................21
2.3.2.
Fauna.............................................................................................................................................23
2.3.3.
Stanita i ekosustavi........................................................................................................................25
2.3.4.
Krajobrazi ......................................................................................................................................26
2.4.
DRUTVENO-GOSPODARSKE I KULTUROLOKE INFORMACIJE: POVIJESNI PRIKAZ ........................................31
2.4.1.
Arheoloki i povijesni podaci ..........................................................................................................31
2.4.2.
Prethodni sustavi namjene zemljita................................................................................................33
2.4.3.
Nematerijalna kultura tradicionalne djelatnosti i obi aji ..............................................................33
2.5.
DRUTVENO-GOSPODARSKE I KULTUROLOKE INFORMACIJE: SADANJE STANJE ........................................34
2.5.1.
Stanovnitvo i lokalne zajednice......................................................................................................34
2.5.2.
Sadanja namjena zemljita ............................................................................................................35
2.5.3.
Vodoprivreda..................................................................................................................................38
2.5.4.
umarstvo.......................................................................................................................................38
2.5.5.
Poljoprivreda .................................................................................................................................42
2.5.6.
Lovstvo...........................................................................................................................................42
2.5.7.
Ribarstvo........................................................................................................................................43
2.5.8.
Rekreacijske/turisti ke aktivnosti/objekti .........................................................................................44
2.5.9.
Prostorno ure enje i infrastruktura.................................................................................................45
2.6.
PROCES UKLJU IVANJA KORISNIKA PROSTORA ..........................................................................................49
2.6.1.
Stavovi o glavnim vrijednostima podru ja .......................................................................................49
2.6.2.
Klju ni problemi i konflikti..............................................................................................................50
2.6.3.
Vizija budu nosti i o ekivana uloga Parka ......................................................................................50
3.
GLAVNI CILJ, TEME I POSEBNI CILJEVI .............................................................................................52

3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
4.
ZONIRANJE .................................................................................................................................................65
4.1.
4.2.
4.3.
5.
ZATITA I O UVANJE BIOLOKE I GEOLOKE RAZNOLIKOSTI (A) ................................................................52

UPRAVLJANJE KRAJOBRAZIMA I ODRIVO KORITENJE PRIRODNIH DOBARA (B)..........................................54
ZATITA I O UVANJE KULTURNE BATINE (C) ...........................................................................................56
TURIZAM, ZATITA OKOLIA I PROSTORNO URE ENJE (D)..........................................................................57
POTPORA LOKALNIM ZAJEDNICAMA (E) ....................................................................................................60
EDUKACIJA, TUMA ENJE I PROMIDBA (F) ................................................................................................62
UPRAVLJANJE ADMINISTRACIJA I ODRIVOST (G) ......................................................................................63
ZONE.......................................................................................................................................................65
ZONIRANJE PARKA PRIRODE BLIDINJE ......................................................................................................65
PRIHVATNI KAPACITET PARKA .................................................................................................................67
PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA .......................................................................................................69

5.1.
SUSTAV UPRAVLJANJA I ORGANIZACIJA UPRAVE PP BLIDINJE ....................................................................69
5.1.1.
Sustav upravljanja ..........................................................................................................................69
5.1.2.
Organizacija uprave PP Blidinje.....................................................................................................70
5.2.
PLANIRANE AKTIVNOSTI: PRIORITETI, RASPORED I SURADNICI....................................................................74
5.3.
TROKOVI PROVEDBE PLANA ...................................................................................................................93
5.4.
PRA ENJE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA ..............................................................................................94
6.
LITERATURA ..............................................................................................................................................96
1. UVOD I KONTEKST
Ovaj dokument pripremljen je u sklopu Projekta Zati ena umska i planinska podru ja Federalnog
ministarstva okolia i turizma BiH.
Plan upravljanja (engl. management plan) je u me unarodnoj praksi modernog upravljanja zati enim
podru jima temeljni razvojno-organizacijski i ekonomski dokument koji donosi uprava zati enog
podru ja, a koji sadri smjernice za zatitu, djelovanje i razvoj te za koritenje zati enog podru ja.
Pojam plana upravljanja za zati ena podru ja prirode u Federaciji BiH uvodi Zakon o zatiti prirode (Sl.
Novine F BiH 33/03). Zakonom se odre uje da se upravljanje zati enim podru jem provodi na osnovu
Plana upravljanja, kao i Prostornog plana podru ja posebnih obiljeja.
Plan upravljanja zati enim podru jem ima za cilj usmjeriti i kontrolirati upravljanje i koritenje dobara, te
razvoj ljudskih resursa, financijskih sredstava, objekata, opreme, kao i programa potrebnih za podrku tom
upravljanju i koritenju.
Sadraj Plana upravljanja propisan je Pravilnikom o sadraju i na inu izrade planova upravljanja zati enim
podru jima (Sl. Novine FBiH 65/06). Prema ovom pravilniku Planovi upravljanja donose se za razdoblje od
10 godina, a mogu se revidirati nakon 5 godina.
Sukladno zakonu upravljanje zati enim podru jem Park prirode Blidinje provodit e se na temelju Plana
upravljanja koji donosi upanijska Vlada na prijedlog Ministarstva za razdoblje od deset godina. U pripremi
Plana upravljanja bit e uklju en najiri krug zainteresiranih skupina: lokalne vlasti, udruge, turisti ka
drutva, privredni sektor, znanstvene ustanove i dr.
Po izradi plana upravljanja i njegovom usvajanju, uprava zati enog podru ja Parka prirode Blidinje dobit
e u Planu upravljanja dugoro ni planski dokument koji e sloeni model o uvanja i upravljanja u initi
razumljivim najiroj javnosti. Okvirna op a struktura Plana upravljanja za budu e zati eno podru je sadri
sljede a glavna poglavlja:
I. ciljevi i politika upravljanja zati enim podru jem
II. smjernice zatite i razvoja u zati enom podru ju
III. izvedba plana
1.1. Kratak opis Plana, njegovih ciljeva i zadataka

Plan upravljanja za zati eno podru je Parka prirode Blidinje odre uje razvojne smjernice, na in izvo enja
zatite, koritenja i upravljanja zati enim podru jem, te smjernice za zatitu i o uvanje prirodnih vrijednosti
zati enog podru ja uz uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva.
Plan upravljanja sadri:
1. ciljeve i politiku upravljanja zati enim podru jem Parka prirode Blidinje, uklju uju i svrhu,
funkcije i ciljeve zati enog podru ja te politiku upravljanja zati enim podru jem;
2. smjernice odrivog upravljanja zati enim podru jem, sa ocjenom stanja zati enog i utjecajnog
podru ja koja podrazumijeva valorizaciju prirodnih vrijednosti na osnovu kojih je proglaeno
zati eno podru je i elaboraciju stanja po pojedinim sektorima relevantnim za zati eno podru je
danu od strane referentnih eksperata;
3. smjernice za realizaciju plana, a posebno razvoj plana upravljanja kroz aktivnosti po godinama,
na ine i izvore financiranja, trokove realizacije plana te institucionalnu strukturu (Javno poduze e) i
nositelje aktivnosti u upravljanju zati enim podru jem.
1.2. Pravni temelj za status zati enog podru ja i izradu Plana

Priprema, izrada i donoenje Plana upravljanja Parka prirode Blidinje temelje se na odredbama Zakona o
zatiti prirode (Sl. Novine F BiH 33/03) koji obvezuje na njegovo donoenje za zati ena podru ja u
Federaciji BiH.
Pravni temelj za status zati enog podru ja Blidinje je Zakona o proglaenju donesen ukazom od 30. oujka
1995. ("Narodni list HR H-B" br. 13/95).
Prema vae em federalnom Zakonu o zatiti prirode iz 2003., objekti zati ene prirode razvrstani su u etiri
(4) kategorije zati enih podru ja:
1.
Zati eno podru je prirode (Ia, Ib i IV kategorija IUCN-a);
2.
Nacionalni park (II kategorija IUCN-a);
3.
Spomenik prirode (III kategorija IUCN-a);
4.
Zati eni krajolik (V kategorija IUCN-a).
Prva i druga kategorija zati enih podru ja su u nadlenosti federalnih vlasti dok su tre a i etvrta u
nadlenosti kantona na ijem podru ju se nalaze.
Zakonodavni okvir institucionalnog upravljanja zati enim podru jima u BiH proizlazi iz l. 30. i 31.
federalnog Zakona o zatiti prirode, odnosno l. 61. Zakona o zatiti prirode Hercegova ko-neretvanske
upanije. Druge dvije upanije na ijem se teritoriju prostire Park prirode Blidinje (Zapadnohercegova ka
upanija i Herceg-bosanska upanija) nemaju zasebne propise iz zatite prirode kojima bi ure ivali ova
pitanja.
U oba prije navedena propisa utvr uje se i obveza da se posebnim propisom odredi nadleno tijelo za
provedbu mjera upravljanja koje e se primijeniti na zati enom podru ju.
lan 31. Zakona o zatiti prirode Federacije BiH (poglavlje Upravljanje zati enim podru jem) propisuje da
e Vlada Federacije BiH donijeti poseban plan upravljanja za svaki nacionalni park i prirodno zati eno
podru je, a vlada kantona poseban plan upravljanja za svaki zati eni pejza i spomenik prirode.
Nadalje, sukladno l. 5. Pravilnika o sadraju i na inu izrade Plana upravljanja zati enim podru jima za
izradu i donoenje Plana upravljanja zati enim podru jima u kategoriji spomenika prirode i zati enih
pejzaa zaduena su kantonalna ministarstva nadlena za poslove okolia.
Izradu Plana upravljanja iz stavka 1 i stavka 2 nadleno kantonalno, odnosno federalno ministarstvo
povjerava referentnoj stru noj instituciji putem tendera.
U pogledu pravnog statusa, kategorija parka prirode odre ena aktom o proglaenju (iz 1995. godine) za
zati eno podru je Blidinje nije uskla ena stupanjem na snagu sada vae eg Zakonom o zatiti prirode (iz
2003. godine) koji u kategorizaciji zati enih podru ja prirode ne prepoznaje kategoriju parka prirode. To
ini, do donoenja novog Zakona o zatiti prirode, pravni status Parka prirode Blidinje dvojben, odnosno bez
odgovaraju eg ekvivalenta pravnog statusa kroz federalni zakon.
1.3. Proces izrade Plana

Sadraj i proces izrade Plana upravljanja za Park prirode Blidinje temelji se na standardima i smjernicama za
izradu planova upravljanja Me unarodne unije za zatitu prirode (IUCN) koje su na odgovaraju i na in
sadrane u odredbama Pravilnika o sadraju i na inu izrade planova upravljanja za zati ena podru ja u
Federaciji BiH.
U analiti ku fazu pripreme Plana koja se odnosila na cjelovitu valorizaciju prirodnih i drugih vrijednosti i
obiljeja podru ja te na elaboraciju stanja po pojedinim sektorima relevantnim za zati eno podru je, bio je
uklju en velik broj referentnih institucija i relevantnih eksperata.
U projektnoj fazi izrade Plana koja se odnosila na definiranje ciljeva i podciljeva upravljanja, zoniranje
podru ja te plan realizacije Plana kroz aktivnosti po godinama, uklju uju i i reorganizaciji Javnog poduze a
Parka prirode Blidinje (dalje: JP Parka prirode Blidinje) bilo je uklju eno vie eksperata s me unarodnim
iskustvom u pripremi planova takve vrste.
U izradu Plana upravljanja bilo je uklju eno lokalno stanovnitvo, predstavnici kantonalnih organa i
relevantnih institucija, kao i predstavnici nevladinog sektora ime je dana prilika svim korisnicima i
zainteresiranim za ovaj prostor da prezentiraju svoja razmiljanja o zati enom podru ju Parka prirode
Blidinje.
Uklju ivanjem lokalnog stanovnitva i drugih korisnika ovog prostora u proces izrade Plana upravljanja za
Park prirode Blidinje nastojalo se napraviti plan koji, vode i se primarno ciljevima o uvanja vrijednosti
podru ja, odgovara potrebama i o ekivanjima lokalnih zajednica. Za o ekivati je da se ovakvim pristupom
izradi dobio realisti niji, u inkovitiji i odriviji Plan upravljanja.
U skladu s me unarodnim standardima pripreme i donoenja planova upravljanja za zati ena podru ja, u
procesu izrade uklju ene su dvije javne rasprave i to javna rasprava o nacrtu prijedloga Plana upravljanja i
javna rasprava o kona nom prijedlogu Plana upravljanja.
Kako je Zakonom o zatiti prirode F BiH odre eno da se upravljanje zati enim podru jem obavlja i na
osnovu Prostornog plana podru ja posebnih obiljeja te su se u izradi ovog Plana upravljanja u velikoj mjeri
uvaila rjeenja iz Prostornog plana posebnih obiljeja za Park prirode Blidinje. Pritom su naglaeno
primijenjene glavne politike za planiranje koritenja zemljita iz prostornog plana kao vane osnove za
usmjeravanje razvoja.
Plan upravljanja zati enim podru jem se donosi za period od 10 godina, a nakon isteka pet godina
analiziraju i procjenjuju ukupni efekti Plana upravljanja te se, po potrebi, obavlja revizija na na in i u
postupku kako je to propisano za donoenje Plana. Na istovjetan se na in obavlja revizija i donosi novi Plan
upravljanja zati enim podru jem po isteku perioda od 10 godina.
1.4. Vizija i ciljevi zati enog podru ja Parka prirode Blidinje

Planom upravljanja za zati eno podru je Parka prirode Blidinje predvi ena su tri temeljna cilja za njegovo
dugoro no odrivo upravljanje:
uvanje trajno zatiti i unaprijediti prirodnu raznolikost te o uvati kulturnu batinu,
obrazovanje i rekreacija promovirati mogu nosti za razumijevanje i uivanje u netaknutoj prirodi i
ostalim specifi nim kvalitetama Parka,
ja anje lokalne zajednice ja ati suradnju s lokalnom zajednicom u odrivom koritenju prirodnih
dobara Parka s ciljem lokalnog, odnosno regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja
prihoda lokalnom stanovnitvu te otvaranja novih radnih mjesta.
Sukladno navedenim ciljevima definirana je vizija Parka prirode Blidinje koja glasi:
Park prirode Blidinje ostat e o uvano planinsko podru je iznimnih prirodnih vrijednosti u kojem
se s visoko uskla enim zatitnim i razvojnim ciljevima titi i unaprje uje prirodno i kulturno naslje e,
a koritenje zati enog podru ja vodi po principima odrivog razvitka i usmjerava prema interesima i
potrebama lokalnog stanovnitva. ira zajednica e uvaiti vanost i posebnost podru ja kroz trajnu
podrku ostvarenju ciljeva Parka.
Vizija Parka prirode Blidinje povezuje sve interesne skupine i dionike u osiguranju kvalitetnije budu nosti,
kako Parka tako i lokalne zajednice te svih dionika.
Temeljem vizije donosi se svaka odluka u Parku, a sve upravlja ke aktivnosti moraju biti u potpunom
suglasju s ovom vizijom jer ona odraava svrhu Parka i ciljeve upravljanja.
2. OPIS ZATI ENOG PODRU JA

2.1. Op i podaci
2.1.1.Smjetaj
Park prirode Blidinje nalazi se u sredinjem dijelu BiH na podru ju regije Hercegovina (Karta 1). Smjeten
je u sredinjem dijelu zone visokih planina Bosne i Hercegovine i obuhva a podru je planinskih masiva
Vrana i vrsnice koje povezuje udolina Dugog polja, na ijem se junom dijelu nalazi jezero Blidinje
(Karta 2). Njegove granice formirale su kanjon rijeke Neretve na istoku, kanjon rijeke Doljanke na sjeveru,
kanjon rijeke Dreanke na jugu i obronci planine Vran na zapadu.
Karta 1. Zemljopisni poloaj Parka prirode Blidinje

(Bosna i Hercegovina)
Karta 2. Satelitska snimka podru ja Parka prirode Blidinje

(izvor:Google map)
Podru je Parka zauzima povrinu od 358 km2 i prostire se podru jem triju upanija: Hercegova koneretvanske, Zapadnohercegova ke i Herceg-bosanske. Na podru je Hercegova ko-neretvanske upanije
ulazi povrina Parka prirode od 165 km2 koja je podijeljena izme u Op ina Prozor-Rama (7 km2 ) i
Jablanica (68 km2) te Grada Mostara (90 km2). Preostala povrina Parka podijeljena je izme u
Zapadnohercegova ke upanije i Op ine Posuje, povrine 90 km2 i Herceg-bosanske upanije sa Op inom
Tomislavgrad, povrine 103 km2.
Karta 3. Prilazne cesteParku prirode Blidinje

(Izvor: Master plan razvoja turizma Parka prirode Blidinje,2010., IGH Mostar)
Park se nalazi u irem zale u maritimnog turisti kog prostora, izme u Splita i Dubrovnika, u blizini grada
Mostara (Split - 125 km, Makarska - 111 km i Imotski - 49 km). Podru je Parka je uokvireno s dva
europska cestovna pravca: E65 Split-Dupci-Plo e i E73 (Plo e-Mostar-Jablanica), te s dva zna ajna
magistralna cestovna pravca: Dupci-Cista Provo-Arano-Livno-uica-Bugojno i Jablanica-Prozor-Bugojno
(Karta 3). U blizini Parka nalazi se i autocesta Split - Dubrovnik (u izgradnji) koja predstavlja zna ajan
prometni pravac u otvaranju obalnog prostora prema zale u, kako i veliki me unarodni zna aj kao dio
sustava europskih cesta. Podru jem obuhvata Parka prolaze dvije regionalne prometnice R 419 JablanicaPosuje i R 419a Tomislavgrad- Blidinje. U budu nosti, izgradnjom koridora Vc, Park prirode Blidinje bi
trebao postati atraktivna i lako dostupna destinacija (Karta 4).
Karta 4. Zemljopisni poloaj Parka prirode Blidinje (smjetaj regija, ceste, putovi , planinarske staze i dr.)
2.1.2.Vae a kategorija zatite

Vae a kategorija zatite podru ja park prirode odre ena je aktom o proglaenju (Zakon o proglaenju
"Narodni list HR H-B" br. 13/95.). Stupanjem na snagu vae eg federalnog Zakona o zatiti prirode (Sl. F
BIH 33/03) o (iz 1995. godine) kategorija parka prirode ostala je izvan kategorizacije zati enih podru ja
prirode te je tako ostala nerazvrstana to, do donoenja novog Zakona o zatiti prirode, ini pravni status
Parka prirode Blidinje dvojbenim, odnosno bez odgovaraju eg ekvivalenta pravnog statusa kroz federalni
zakon.
Glede kategorije zatite na odgovaraju i se na in odnose odredbe Zakona o zatiti prirode Hercegova koneretvanske upanije u kojem se u l. 53 definiraju sljede e kategorije zati enih dijelova prirode u
upanijskoj nadlenosti:
spomenik prirode
zati eni krajolik u koju spadaju njegovi sljede i oblici: park prirode, park uma, regionalni
park, memorijalno podru je.
lankom 56. istog zakona park prirode se definira kao prostrano kopneno ili priobalno prirodno ili dijelom
kultivirano podru je s naglaenim estetskim, ekolokim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i
turisti ko-rekreacijskim vrijednostima. Dalje se odre uje da su u parku prirode doputene samo one
djelatnosti i aktivnosti kojima se ne ugroavaju njegove bitne zna ajke i uloge.
Istim zakonom se u poglavlju Upravljanje zati enim podru jima u l. 61 odre uje da se upravljanje
spomenikom prirode i zati enim krajolikom provodi na temelju plana upravljanja koji donosi upanijska
Vlada na prijedlog Ministarstva za razdoblje od deset godina te da e se posebnim propisom odrediti
nadleno tijelo za provedbu mjera upravljanja koje e se primijeniti na zati enom podru ju.
Unutar granica Parka prirode Blidinje nalaze se dva zati ena podru ja koja su proglaena jo prije osnutka
Parka u kategoriji rezervata prirode regionalne vrijednosti. Rije je o Jezeru Blidinje, povrine 92,4 ha, sa
I stupnjem zatite te umskom predjelu Masna Luka, povrine 100 ha, sa I-II stupnjem zatite. umski
predio Masna Luka zati en je zbog karakteristi ne fitocenoloke umske zajednice na planini vrsnici sa
raritetnom i endemnom florom i faunom. Prikaz zati enih podru ja unutar Parka prirode Blidinje prikazan
je na karti 5.
Karta 5. Park prirode Blidinje i zati ena podru ja unutar njega
10
2.1.3.Javna ustanova i postoje i dokumenti upravljanja

Nakon to je 30. travnja 1995. godine proglaen Park prirode Blidinje, Vlada tadanje Hrvatske Republike
Herceg-Bosne iste godine je utemeljila Javno poduze e (JP Park prirode Blidinje) za upravljanje zati enim
podru jem.
Nakon ustroja Federacije BiH i upanija/kantona javno poduze e se financiralo iz prora una triju upanija
na ijim teritorijima nalazi Park prirode Blidinje: Hercegova ko-neretvanske (teritoriji op ina ProzorRama, Op ina Jablanica i Grad Mostar), Zapadnohercegova ke (op ina Posuje) i Herceg-bosanske (op ina
Tomislavgrad). Administrativno sredite JP Parka prirode Blidinje smjeteno je u botani ko-zoolokom
rezervatu u Masnoj Luci, u op ini Posuje, gdje je djelomi no izgra ena upravna zgrada poduze a. Uslijed
dugogodinjih poteko a funkcioniranja u ovakvom modelu financiranja, JP Parka prirode Blidinje bilo je
prinu eno prestati s radom, te danas funkcionira bez godinjeg programa rada i financijskog plana kroz
volonterski rad nadzorni ke slube koju ine etiri zaposlenika.
Unutarnja organizacija JP Parka nije poznata, a u dananjim okolnostima poduze em upravlja Upravni
odbor ije lanove imenuju Vlade triju prije spomenutih upanija, koje tako er dogovorno postavljaju
direktora JP Parka prirode Blidinje.
Za potrebe uprave Parka prirode Blidinje dosad su izra ena dva strateka dokumenta upravljanja:
-
prostorni plan (Prostorni plan podru ja posebnih obiljeja Parka Prirode Blidinje) i
strategija razvoja turizma (Master plan turizma za Parka prirode Blidinje).
Prostorni plan - Zakonom o zatiti prirode F BiH odre eno je da se upravljanje zati enim podru jem
obavlja na osnovu Prostornog plana podru ja posebnih obiljeja. Sukladno tome izra en je i 1996. godine
usvojen Prostorni plan posebnih obiljeja za podru je Parka prirode Blidinje. Izra iva prostornog plana
bio je Arhitektonski fakultet Sveu ilita u Zagrebu. Ovaj strateki dokument u svom sadraju vrlo precizno
opisuje op e zna ajke Parka, te odre uje ciljeve i zadatke dugoro nog razvoja, zatite i unaprje enja
prostora. Razra ena je i koncepcija razvoja i zatite prostora, program ure enja zona i lokaliteta, detaljan
program za zatitu krajobraza, rjeenje prometnih problema, smjernice za rjeavanje vodoopskrbe i
odvodnje itd. U poglavlju 14, u 75 lanaka nazna ene su precizne odredbe za provo enje Prostornog plana
Parka prirode Blidinje.
U sklopu ovog zna ajnog projekta izra ene su i sektorske studije:
1. Hidrogeoloka studija Parka prirode Blidinje,
2. Studija prirodno-geografskih osobitosti Parka prirode Blidinje,
3. Studija etnolokih lokaliteta i gra evina u Parka prirode Blidinje,
4. Studija mogu nosti razvoja turizma u Parka prirode Blidinje.
Master plan razvoja turizma za Blidinje ovaj je dokument. izra en 2010. godine od strane tvrtke IGH
MOSTAR iz Mostara. Master plan turizma je koncipiran kao osnovni strateki razvojni dokument kojim se
eli potaknuti razvoj turizma na Blidinju, koji bi, kao sve prisutnija pojava, trebao pokrenuti i razvoj drugih
djelatnosti. Kao op i cilj, Master plan turizma je imao pove anje konkurentnosti turisti ke ponude ove
turisti ke destinacije, uz istodobni porast blagostanja stanovnitva, posebno onih koji su svoju ivotnu
sudbinu posredno ili neposredno vezali za taj prostor i turizam. U tim okvirima pristupilo se razradi
ekonomskih, ekolokih i drutvenih ciljeva, ime se zna enje ovog plana iri i na druga podru ja kojima se
odre uje budu nost i trasiraju mogu i pravci daljnjeg razvoja turisti koga gospodarstva na prostorima
Blidinja kao jasno prepoznatljive destinacije na irem podru ju. Posebno se isti e cilj o uvanja okolia, koji
podrazumijeva prihva anje odrivog razvoja kao koncepcije koja se mora zasnivati na jo uvijek
raspoloivim prirodnim resursima kojima raspolae ovaj prostor, ali i na svijesti lokalnog stanovnitva koje
eli sa uvati autohtone vrijednosti. Cilj je i bolja valorizacija kulturno-povijesne batine i njezina sustavna
zatita.
Tijekom 2011. izra ena je Studija izvodivosti za zatitu podru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja sa
Parkom prirode Blidinje. Nositelji izrade Studije izvodljivosti bili su Bosna-S iz Sarajeva i Elektroprojekt
d.d. iz Zagreba.
11
2.2. Fizi ki okoli

2.2.1.Geomorfologija
Na podru ju Parka prirode Blidinje (364 km) u geomorfolokom pogledu mogu se izdvojiti tri regije:
planinski masiv vrsnice (2228 m) i Vran planine (2074 m), te udolina Dugog polja (Karte 6 i 7).
Istraivano podru je je visokogorski prostor (>1100 m do >2200 m) obiljeen geomorfolokim
specifi nostima koje mu daju izuzetnu prirodnu atraktivnost.
Planinski masiv vrsnice prua se izme u kanjona Neretve na istoku, Dugog Polja na zapadu i SZ,
kanjona Doljanke na sjeveru i kanjona Dreanke na jugu. Masiv vrsnice moe se diferencirati na niz
sekundarnih hrptova i visoravni koji su disecirani dubokim glacijalnim dolinama usmjerenim prema
zapadu. Unutar samog planinskog masiva
vrsnice moe se tako izdvojiti vie manjih
mikrogeomorfolokih cjelina a to su: visoravni Muarnica, Plasa i Mala vrsnica, te gorski hrbat Velike
vrsnice s vrsni kom visoravni i gorski hrbat Velikog Vilinca. Sama Velika vrsnica sastoji se od dva
usporedna hrpta pravca sjeverozapad-jugoistok, s najviim vrhom Plo no (2228 m). Pored Plo na
oblikovano je jo pet vrhova preko 2000 m; Draga kosa 2217 m, Jelinak 2170 m, Plo a 2040 m, Kapci 2156
m i Veliki Vilinac 2113 m. Reljef je oblikovan u karbonatnim naslagama jurske i kredne starosti s boranonavla no-rasjednim strukturno genetskim osobinama. Jurski vapnenci izgra uju veliku plo u bez tragova
boranja. U cjelini uzevi, vrsnica predstavlja mla im rasjedima poreme enu sinklinalu Vanjskih Dinarida
sa zonalnim rasporedom naslaga. Za razvoj strukture i njezina reljefa vani su rasjedi SI-JZ i S-J, dakle,
popre ni na dominantne rasjede Dinarida. Nagibi su u skladu s reljefnom energijom; zaravnjeni vrni tereni
imaju nagibe od 5-12 , a strmiji nagibi od 32-55 i vie javljaju se uz rasjedne strmce. Preteito zaobljeni
vrhovi oblikovani u vapnencima bili su pod utjecajem intenzivne oledbe tijekom pleistocena. Bive
glacijalne doline ispunjene su morenama, a dolinske strane zasute su recentnim padinskim taloinama
(sipari i dr.). Brojne ponikve vrnog dijela masiva predstavljale su za vrijeme oledbe izvorite ledenjaka
cirkove. Glacijacija je zahvatila podru je vie od 1200 m. Vrni dijelovi bili su pokriveni platoastim
ledenjakom od kojeg su se odvajali ledenja ki jezici koji su se kretali u pravcu SZ, J, JZ i u pravcu JI-S.
Zbog i danas intenzivnih mraznih procesa (kriofrakcija, gelisoliflukcija), posebice iznad 1500 m, krki
procesi na karbonatnoj podlozi oblikuju odgovaraju i tip reljefa samo u niim dijelovima gorske strukture.
U masivu vrsnice posebno se isti e geomorfoloki rezervat Diva Grabovica sa strmim liticama visine 100
do 200 m i dubokim rije nim kanjonom sa nanosom bijelih i istih kamenih valutica. U dolini Dive
Grabovice, u Strmenici, nalazi se poznati prolaz "uplja stijena", (Hajdu ka vrata ili Mijatov prolaz),
zanimljiv geomorfoloki oblik u vidu prolaza kao vrata.
Vran planina je tako er borano-navla no-rasjedna morfostruktura. Izometri nog je ocrta pa predstavlja
gorski masiv visine preko 2000 m (Veliki Vran 2074 m, mali Vran 2020 m), koji je, zahvaljuju i mla oj
rasjednoj tektonici, izduen popre no (SI-JZ) na dominantno pruanje planina Vanjskih Dinarida (JZ-JI).
Masiv je ome en Dugim poljem s jugoisto ne i isto ne strane, sa sjeverne strane Rudim poljem, sa
sjeveroisto ne Bla ina planinom, a sa sjeverozapadne Trebievom. Sa zapadne strane grani i s Ljubuom i
Slanim dolcem, a sa june sa Svinja om koja ga dijeli od Lip planine i titar planine. Unutar samog
planinskog masiva Vrana mogu se izdvojiti dvije subgeomorfoloke regije i to gorski masiv Velikog
Vrana s gorskom visoravni Metaljke i subgeomorfoloka cjelina Malog Vrana s udolinom Svinja e.
Sli no vrsnici i Vran je tijekom oledbe (pleistocena) bio izloen snanoj glacijaciji. Iz platoastog
ledenjaka razvijenog na visoravni Metaljka (1700-1800 m) i brojnih starijih uvala i ponikava na sjevernom
dijelu planine kretali su se ledenja ki jezici prema S, SZ i SI, o emu svjedo e brojne glacijalne doline i
morenski bedemi. Morfoloko ra lanjivanje masiva tako er pokazuje sli ne vrijednosti karakteristi ne za
susjednu vrsnicu. Takav zaklju ak vrijedi za recentne tragove okravanja. Na planinskoj strukturi razvila
se mrea povremenih vodotoka, i to preteito na junom Vranu, dok je sjeverni Vran gotovo bezvodan.
Gorski masivi vrsnice i Vrana me usobno su odijeljeni me ugorskom zavalom udolinom Dugog polja
(1180 m 1300 m) duine 12 km, smjera pruanja SI-JZ, a irine 1,5 2,5 km. Nastala je rasjednim
tektonskim pokretima tijekom neotektonske etape razvoja, o emu svjedo e rasjedni strmci, posebno prema
vrsnici. Udolina, kao denudacijski bazis egzogenih morfolokih procesa ispunjena je glacijalnim,
padinskim i jezerskim taloinama, a brojni su i padinski deluvijalni i proluvijalni konusi. U jezerskoj ravni
nagibi se kre u od 0o do 2o dok na morenskim bedemima imaju pove ane vrijednosti od 2o do 5o i 5o do 12o.
Posebnu atrakciju predstavljaju nizovi zavrnih morena pleistocenskih ledenjaka s vrsnice (morene
Bori evca, Masne Luke i Risovca) i jezersko udubljenje Blidinje (cca 2,5 km do 6 km) nastalo
12
antropogenim zahvatima (zatrpavanje ponora i devastacija umskog pokrova) u okviru jedne krke uvale JZ
dijela Dugog polja.
2.2.2.Geologija
Geoloke i hidrogeoloke zna ajke terena daju posebna obiljeja Parku prirode Blidinje, osobito njegovom
sredinjem i najzna ajnijem dijelu, gdje su smjeteni Blidinjsko jezero, Dugo polje i Risovac. Analiza
geoloke gra e terena izvrena je na temelju geolokih podataka prikazanih na Osnovnoj geolokoj karti
mjerila 1:100.000 (Karta 8), a za hidrogeologiju su prikupljeni objavljeni podaci.
Teren u Parku prirode Blidinje izgra uju preteno karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti), mezozojske
starosti (trijas, jura i kreda). Manjim dijelom su klasti nog sastava iz eocena i kvartara. Naslage trijasa
zastupljene su sa dvije stratigrafske jedinice: Vapnenci i dolomiti gornjeg trijasa (T3) i dolomiti i
srednjeg trijasa (T2). Utvr ene su sjeverozapadno od Risovca. Jurske naslage izgra uje vie stratigrafskih
jedinica iz donje, srednje i gornje jure (J1), (J11,2) (J12,3), (J1,2), (J2), (J31,2), (J32,3). U donjoj juri zastupljeni su
vapnenci sa proslojcima dolomita ili dolomiti sa ulocima vapnenaca i isti vapnenci, a u srednjoj juri se
isti u ooliti ni vapnenci i kalkareniti. Gornja jura je ponovo zastupljena sa vapnencima i dolomitima.
Jurske naslage utvr ene su na velikoj povrini sjeverne polovine terena Parka. Kreda je zastupljena sa tri
stratigrafske jedinice sa oznakama (1K1), (2K1) (K22,3). U donjoj kredi (1K1) dominiraju vapnenci i masivni
dolomiti, dok su u gornjoj samo vapnenci. Krednih naslaga ima na velikoj povrini, a najvie na junoj
polovini terena. Eocenske naslage (E) zastupljene su na relativno manjoj povrini ( brdo Jelenak) i
predstavljene su sa vapnena kim bre ama, pje enjacima i laporcima. Od kvartarnih naslaga poznate su
glacijalne naslage u vidu morena, koje su konstatirane na irem prostoru Dugog polja, kod Masne luke,
Risovca i Vitlenice. U litolokom pogledu izgra ene su od zaobljenih i slabo zaobljenih komada vapnenaca
i dolomita u mjeavini sa humusom i pjeskovitom glinom. U ravni arskim dijelovima terena, od kvartarnih
naslaga utvr ene su deluvijalni sedimenti (kameni komadi i drobinski materijal,) a na najniim obroncima
brdskih padina nalaze se manje povrine sipara i siparinih bre a.
U hidrolokom i hidrogeolokom pogledu, sredinja to ka Parka je Blidinjsko jezero, koje se nalazi se na
kraju Dugog polja izme u planina vrsnice i Vrana. Isklju ivo se prihranjuje oborinama, jer nema stalni
dotok vode iz povrinskih vodotoka. Promjenjiva povrina jezera je posljedica poniranja vode i razli ite
koli ine padalina tijekom godine. U podru je Parka prirode Blidinje, u geolokom smislu dominira
karbonatni sastav (mezozojski vapnenci i dolomiti) u gra i terena, pa je stoga prostor preteno bezvodan.
Atmosferske padaline brzo se infiltriraju kroz karbonatne naslage u dublje horizonte, pa se na povrini
terena formirao skroman broj izvora uglavnom manjeg kapaciteta. Na isto nom kraju Parka nalazi se
vodotok Diva Grabovica koja je desna pritoka Neretve. Dosadanjim hidrogeolokim istraivanjima
utvr eno je da iz podru ja Vran planine podzemne vode gravitiraju prema Ramskom jezeru. Trasiranjem
podzemnih voda, utvr eno je podzemno te enje voda iz ponora zapadno od Risovca prema izvorima na
rubu Ramskog jezera. Iz Blidinjskog jezera utvr ena je podzemna veza trasiranjem ponora u Ivan Docu sa
Crnim vrelom (jezerom) i Komadinovim vrelom koja se nalazi uz rijeku Neretvu u blizini brane Grabovica.
Procijenjeni gubici iz Blidinjskog jezera smatraju se velikim u odnosu na malu zapreminu jezerske vode
(10 mm/dan,). Obzirom na hidrogeoloke zna ajke terena (velika vodopropusnost vapnena kih naslaga) i
veliku brzinu podzemnog te enja, granice podzemnog sliva daleko prelaze granice Parka, pa one i ene
podzemne vode mogu ugroziti nizinska izvorita oko Parka prirode Blidinje.
13
14
Karta 6. Pregledna geomorfoloka karta sa prikazom granica geomorfolokih regija, speleolokih objekata i hipsometrijom (izvor: DMR i TK 25 000)
15
Karta 7. Pregledna geomorfoloka karta sa prikazom granica geomorfolokih regija i nagibima (izvor: DMR i TK 25 000)
16
Karta 8. Pregledna geoloka karta (izvor: Osnovna geoloka karti mjerila 1:100.000, GIS baza podataka za BiH))
2.2.3.Hidrologija
Hidroloki odnosi na podru ju Parka prirode Blidinje rezultat su geoloke gra e, litolokog sastava, reljefa
te tektonskih i hipsometrijskih odnosa. Vapnena ki i dolomitni sastav reljefa, planinske uzvisine i udubine
te koli ina i prostorna raspodjela padalina osnove su hidrografskih i hidrolokih odnosa. Planinski masivi
izgra eni su uglavnom od mezozojskih vapnenaca i dolomita jure i krede s pukotinskom i kaveroznom
porozno u. Zbog toga se na podru ju Parka i pored prosje ne godinje koli ine padalina od 1590 mm,
voda dugo ne zadrava na povrinskim platoima nego prenosi u krko podzemlje. Nema razvijene mree
povrinskih tokova tako da se ve ina hidrolokih odnosa odvija se u podzemlju, a ve i dio podru ja
oskudijeva s vodom tijekom ljetne sezone (Karta 9).
Podru je Parka, u hidrografskom smislu, ome eno je, na sjeveru kanjonom rijeke Rame i Ramskim
jezerom, na istoku kanjonom Neretve te na jugu slivovima rijeka Diva Grabovica, Doljanka i Dreanke.
Podzemni tokovi pojavljuju se na povrini kao jaka kraka vrela podno vrsnice u duboko usje enim
kanjonima rijeka: Doljanke koja izvire ispod Risovca, Dive Grabovice s izvoritem na isto nim obroncima
vrsnice u podnoju Vilinca i Dreanke ija se izvorina zona formira od voda s podru ja vrsnice, Vrana i
abulje. Najve e koli ine oborina, koje se pojavljuju na planinama i podru ju Parka, dolaze od snijega koji
se otapa u prolje e i ljeto. Udio snijega u ukupnim padalinama je velik, kre e se i preko 50%. Padine
vrsnice i Vrana me usobno se razlikuju po prisutnosti vode. Vranske padine bre gube snjeni pokriva
pa su kra e izloene otapanju i procje ivanju od padina vrsnice koje imaju ve i stupanj raskvaenosti, te
brojnije pojave izvora podno padina i vie tragova sezonskih vododerina.
Najzna ajnije pojave voda u Parku su: jezero Blidinje (Slika 1), stalni tok Br anj (Slike 2 i 3), nekoliko
izvora u Masnoj Luci (Jasle, Fratarsko vrilo i Gornje vrilo), u Gornjim Barama (Soldino i Konjsko vrelo),
etiri manja jezera na vrsnici ( vrsni ko i Ledeno jezero, Crepulja i rljenak) te nekoliko manjih
pukotinskih izvora na Plasu, povremenih lokava i snjenih bunara na Vranu.
Slika 1. Blidinjsko jezero
Slika 2. Ponor potoka Br anj
Slika 3. Br anjsko polje
U zavali izme u planinskih masiva vrsnice i Vrana, na nadmorskoj visini od 1184 m, u Dugom polju,
nalazi se Blidinje jezero, centralna to ka Parka prirode. Jezero je nastalo potapanjem manjeg konkavnog
udubljenja s karakteristikama krke uvale. Osim padalinama, kiom i snijegom, jezero se prihranjuje
povremenim, buji nim tokovima s Vran planine, Dugog polja i vrsnice. Povrina jezera se kre e od 2,5 do
6 km2, a prosje na dubina je oko 1.9 m. Veliki dio vode ljeti nestaje iz jezera u ponorima koji su locirani u
jugoisto nom dijelu polja, zbog ega znatno opadne razina. Ovisno o padalinama volumen jezera jako
varira. Tako je zabiljeeno kako je 1935. godine jezero poplavilo okolno podru je, a 1940. godine je posve
presuilo.
Na zapadnim padinama visoravni Plasa javljaju se izvor Javorak i izvor pod Gornjim poljem. Izme u
Zastoja i Velikog Sljemena nalazi se slabiji izvor Orlovo vrelo. Ispod Plasa izvire i Komadinovo vrelo. Na
podru ju Parka postoji jo nekoliko stalnih izvora: Grku, Soldino vrilo, Bilo vrilo i Konjsko vrilo koji
izviru na kontaktu gornje krede i eocena. Zna ajna su i tri snjena bunara na koti 1975,00 m.n.v i tri snjena
bunara na koti 1980,00 m.n.v na Vran planini. U usjeklinama planina ima nekoliko povremenih tokova koji
nastaju iz akumulacije snjeanika, koji to se sputaju nie postaju sve ja i te prije u a u Neretvu postaju
male rje ice. Sve vode ireg podru ja Parka pripadaju jadranskom slivu,odnosno skoro u potpunosti slivu
rijeke Neretve s tim to jedan mali dio voda gravitira slivu Cetine.
17
18
Karta 9. Hidroloka karta Parka prirode Blidinje (izvor: TK 25. 000)
2.2.4.Klima
Klimatske osobitosti Parka prirode Blidinje odre uju geografski poloaj, reljef, nadmorska visina,
izloenost terena cirkulaciji zraka, osun anost, vegetacija i dr. Cijeli prostor nalazi se na granici utjecaja
mediteranske i kontinentalne klime iznad kojeg dolazi do sukobljavanja toplih zra nih masa s juga i hladnih
sa sjevera, to izaziva este i nagle promjene vremena s obiljem kie u jesen i snjegova zimi.
Klima u Parku prirode nije jednozna na, teko je odrediti jasne klimatske granice izme u pojedinih
podru ja. Dominiraju izmijenjena mediteranska klima u niim juno izloenim dijelovima planina vrsnice
i Vrana, planinska na vrhovima te kontinentalna na sjevernim padinama planina i viim nadmorskim
dijelovima (Karta 10).
Karta 10. Prikaz klimatskih granica na podru ju Parka prirode Blidinje (izvor: GIS baza podataka za BiH)
Tijekom godine velike su amplitude temperature zraka, kre u se od +34,2 C do -34 C, a izraene su i
velike temperaturne razlike tijekom dana i no i. Srednja mjese na temperatura zraka u kolovozu na 1500 m
nadmorske visine je 14C . Prolje a su toplija od jeseni, a zime su hladne s puno snijega i traju od studenog
do travnja.
Dok s porastom nadmorske visine temperatura pada, osun anost raste. Razlika u trajanju insolacije izme u
junih i sjevernih padina je velika i moe biti i do 2,5 puta ve a. Maksimalan broj sun anih sati je u srpnju i
kolovozu, dnevno od 7,5 do 9,5 sati, dok je minimalan broj u studenom i prosincu, od 1,3 do 2,7 sati
dnevno. Obla nost je najmanja u kolovozu, iznosi 3,2 do 4,8 dana mjese no, a najve a u studenom i
prosincu od 6,4 do 7,9 dana mjese no.
Prosje ne godinje koli ine padalina kre u se oko 1590 mm godinje od ega najve i dio ini snijeg koji
pada u jesen, zimu i prolje e. Bez obzira na velike prosje ne godinje koli ine padalina podru je Parka ljeti
oskudijeva vodom. Trajanje razdoblja s pojavom snijega je od 161 do 314 dana, ovisno o nadmorskoj
visini. Na sjevernoj strani planina snijeg se zadrava prosje no 40 dana due nago na junoj. Maksimalna
koli ina padalina je u jesen, a minimalna ljeti na planinama. Kia tijekom ljeta naj e e pada kao ljetni
pljusak . U jesen, zimu i prolje e pada snijeg iako ga moe biti sve do srpnja.
19
Vjetrovi koji puu u Parku pod izrazitim su utjecajem reljefa. Prevladavaju vjetrovi iz pravca sjevera i
sjeveroistoka (bura) te s juga (jugo). Sjeverni vjetar ili bura, izrazito mahovit vjetar, pue s planina iz
kontinentalnog zale a i nosi hladan, suh zrak, koji isuuje tlo i sniava temperaturu. To je karakteristi an
vjetar hladnijeg razdoblja iako se moe pojaviti tijekom cijele godine. Dosee brzinu od 70 km/ h s udarima
do 200 km/h. Drugi karakteristi ni vjetar za ovo podru je je jugo. Jugo je topao primorski vjetar, ije je
izvorino podru je zra ne mase sjeverne Afrike. Pri prijelazu preko Sredozemnog mora zrak se navlai, pa
dolazi topao i vlaan. Moe puhati u svako doba godine, a izraen je u jesenjem, zimskom i proljetnom
razdoblju. Obi no pue nekoliko dana i donosi obilne padaline, pove ava temperature , to izaziva ubrzano
otapanje snijega, pojavu bujica i naglo bujanje povremenih vodotoka.
2.2.5.Pedologija (tla/podloge)
Krki teren s vapneno-dolomitnim stijenama i njihovim derivatima, fluvio-glacijalnog i drugog porijekla, te
planinski uvjeti Vran planine i vrsnice s druge, odre uju uvjete postanka, distribuciju i svojstva tala, te
njihove odnose u prostoru. Na podru ju Parka prirode Blidinje dominiraju automorfna tla i to u rasponu od
tala s nerazvijenim humusno-akumulativnim horizontom kao to je to kamenjara (litosol) pa do tala u
kojima je prisutna lesivaa tj eluvijalno-iluvijalni procesi kao luvisol. Pridolazak navedenih tipova ovisi o
specifi nostima geomorfolokih zna ajki i mati ne podloge toga dijela visokogorskog kra. Na
vapnena kim padinama formiraju se procesi siparenja, gravitacijskog sputanja drobine koja nastaje uslijed
mehani kog raspadanja stijena. Klimatski uvjeti (zagrijavanje i hla enje) uz procese gravitacijskog
premjetanja dominantni su pedogenetski initelji. U takvim prilikama pridolazi kamenjara ili litosol sa
sklopom profila (A)-R za koji je karakteristi na pojava inicijalnog horizonta (A) debljine nekoliko
centimetara u kojem je organska tvar (humus) rasprena izme u mineralnog skeleta tla, R. Kamenjare se
pojavljuju najvie na junim odnosno jugoisto nim padinama vrsnice i Vrana. U donjem dijelu
vapnena kih i dolomitnih padina gdje je uslijed premjetanja vodom dolo do nakupljanja sitnijeg skeletnog
materijala pridolazi koluvijalno tlo. Dominantan proces na tom tlu je koluvijacija odnosno stalno pritjecanje
svjeeg nanosa koje nadvladava pedogeneti ke procese to trajno odrava razvoj tla u po etnom stadiju s
(A)-C profilom. Koluvijalna tla uglavnom nalazimo na prijelazu padina planinskih masiva vrsnice i Vrana
prema sme im tlima na vapnencu odnosno lesiviranim tlima udolina. Zbog vrlo este povoljne ekoloke
dubine, koluvijalna tla se dominantno nalaze pod umskom vegetacijom bukve odnosno bukve i jele. Na
stabiliziranim dijelovima terena gdje nisu toliko dominantni procesi prenoenja materijala te na mjestima s
bujnijom preteito travnom vegetacijom pojavljuje se vapnena ko-dolomitna crnica (kalcimelanosol) sa
sklopom profila Amo-R. Crnica je zastupljena u bioklimatima klekovine bora krivulja, subalpske bukve i
ume bukve i jele. Crnice zbog specifi nih uvjeta postanka, zauzimaju dominantno platoe i padine u
najviim dijelovima masiva vrsnice i Vrana i to naj e e podru ja pod travnja kom vegetacijom. Na
mekim stijenama koje se lake mehani ki raspadaju i pri tome stvaraju karbonatni detritus kao to su
dolomit, laporasti vapnenac te na fluvio-glacijalnim ljuncima i moreni pojavljuje se rendzina. Za rendzinu
je karakteristi an sklop profila Amo-AC-C-R, a formiraju se kao daljnji razvojni stadij iz karbonatnih
sirozema (regosola). Rendzine se na podru ju PP Blidinje pojavljuju na dolomitnoj podlozi koja prevladava
u dolini Dreanke i na sjevernim obroncima vrsnice gdje se rasprostiru povrine obrasle umama
ve inom bukve i jele. Na povrinama na kojima dominiraju tvrdi i isti vapnenci i dolomiti, na blaim
padinama u kojima nisu toliko intenzivni procesi ispiranja, dugogodinjom akumulacijom netopivog ostatka
stijena pojavljuje se sme e tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol) sa sklopom profila Amo-(B)rz-R.
Na donjim zaravnjenim terenima te vrta ama na podru ju PP Blidinje pojavljuju se najrazvijenija tla od
svih navedenih tipova, lesivirana tla odnosno luvisoli profila A-E-B-C. Luvisoli su prvenstveno pojavljuju
na fluvio-glacijalnoj zaravni Dugog polja i makro depresije ledenja kog postanka izme u Vran planine i
vrsnice. Ta su tla u prolosti bila intenzivno koritena za poljoprivrednu proizvodnju dok je danas taj
prostor naputen i rijetko se obra uje.
Od dominantnih procesa koji imaju potencijalno zna ajan utjecaj na tlo na podru ju PP Blidinje moemo
istaknuti izrazito dinami ne erozijske procese te depoziciju atmosferskih polutanata. Na planinskim
masivima u podru ju Parka prirode, zbog izuzetno otrih klimatskih prilika, prisutno je dugotrajno stalno
raspadanje gornjeg litolokog sloja te transport i akumulacija raspadnutog materijala, naj e e vodom ali i
gravitacijom. U tim uvjetima navedeni procesi nadilaze mogu nost pedogeneze tako da je stvaranje tla
onemogu eno ili se tlo nalazi tek u inicijalnim fazama razvoja. Navedeni procesi deavaju se na prostorima
izvan dosega umske vegetacije koja na podru ju Parka ima prvenstveno zatitnu ulogu. S obzirom na
dominiraju e erozijske procese u tlu, zatita umskog pokriva a na tom podru ju vitalna je za zatitu i
uvanje tala. Drugi, potencijalno vaan aspekt utjecaja na tlo imaju polutanti (teki metali) koji na
20
podru je Parka dolaze depozicijom iz atmosfere. Prema rezultatima modelne procjena depozicije tekih
metala u Europi (EMEP 2008) na irem prostoru PP Blidinje dolazi do najve eg godinjeg unosa olova iz
atmosfere (1.7-2 kg/km2) u odnosu na itavi prostor Bosne i Hercegovine. Relativno manje zna ajan je unos
kadmija (50-57 kg/km2) i ive (24-29 kg/km2) u odnosu na ostatak drave. Iako do danas nisu provedena
terenska mjerenja atmosferskih depozicija i sadraja tih polutanata u tlu, dugoro no nakupljanje tih
antropogenih tetnih spojeva i daljnje ispiranje iz tla moe tetno djelovati kako na prirodni ekosustav tako i
na vodno bogatstvo Parka prirode Blidinje.
2.3. Bioti ki okoli

2.3.1.Flora i biljne zejednice
Flora Parka prirode Blidinje iznimno je bogata svojtama te je do danas za podru je Parka evidentirano oko
1500 biljnih svojti. Izuzetno florno bogatstvo rezultat je ekoloke heterogenosti, geomorfoloke, hidroloke
i klimatske raznolikosti, specifi ne geoloke prolosti te antropogenog utjecaja. Na podru ju Parka
zastupljeni su brojni ilirski, dinarski, balkanski i balkansko-apeninski endemi. Obzirom da je na podru ju
Parka utvr eno 40% stenoendema zabiljeenih za podru je Bosne i Hercegovine, odnosno vie od 200
endemi nih, subendemi nih i reliktnih biljnih svojti, planine vrsnicu i Vran (uz susjedne planine Prenj i
abulju) nazivaju hercegova kim razvojnim endemskim centrom te se ovo podru je smatra jedinstvenim na
europskoj razini.
Prva floristi ka istraivanja na podru ju Parka datiraju iz 19. stolje a, dok u prvoj polovici 20. st. zapo inju
prva vegetacijska istraivanja. Krajem 20. stolje a, u sklopu projekata Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine u Sarajevu, vrena su sustavna bioloka istraivanja svih masiva Parka prirode Blidinje.
Endemi na i rijetka flora Parka obra ena je u novije vrijeme u sklopu znanstveno-popularne knjige dr.
ili a, dok je pregled floristi kih i fitocenolokih osobitosti Parka okupljen u sklopu Studije izvodljivosti za
zatitu podru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja. Kako su uglavnom provedene kvalitativne analize,
nedostaju jo kvantitavna te detaljnija kvalitativna istraivanja i analize flore i vegetacije Parka.
Na podru ju Parka, evidentiran je velik broj umskih i neumskih vegetacijskih jedinica. U elaboratima o
vegetaciji ovih krajeva evidentirano je oko 50 asocijacija, subasocijacija i facijesa u okviru ve eg broja
viih vegetacijskih jedinica. Otprilike 2/3 povrine Parka prekriveno je umom, dok ostatak podru ja
uglavnom prekrivaju travnja ka stanita, odnosno livade, panjaci i planinske rudine. Na podru ju Parka
rasprostranjena su tako er stanita ikara, sje ina i vritina, te floristi ki naro ito zanimljiva, stanita stijena
i sipara. Vegetacija vodenjara je vrlo slabo razvijena na podru ju Parka, ali i relativno slabo istraena te bi
trebala biti uklju ena u budu a floristi ka istraivanja. Makrofiti nisu zabiljeeni u Blidinjskom jezeru.
Park prirode se rasprostire od 1000 do preko 2228 metara nadmorske visine te s obzirom na nadmorsku
visinu i geomorfologiju postoji jasna vertikalna ra lanjenost vegetacije.
Slika 4. Lilium cattaniae
Slika 5. Munika (Pinus heldreichii var. leucodermis)
umska stanita.U podnoju planina Parka prirode Blidinje dominiraju krke ume bjelograba (Carpinus
orientalis) s razli itim facijesima od kojih neki imaju veliki zna aj u biolokom i/ili gospodarskom smislu poput subasocijacije bjelograba i veprine s tilovinom (Rusco-Carpinetum orientalis subas. petterietosum).
21
Tilovina (Petteria ramentacea) je endem krkog podru ja Dinarida te rijetka svojta (IUCN kat. R) u flori
Bosne i Hercegovine, ali i svojta visokih medonosnih svojstva i velikog zna enja u p elarstvu. Na ume
bjelograba nadovezuju se submediteranske ume hrasta medunca (Quercus pubescens) koje se odlikuju
visokim stupnjem bioraznolikosti - u sklopu svijetlih kserotermnih ikara i umaraka medunca, esto se
javlja endemi ne svojte Lilium cattaniae (Slika 4), kao i endemi na i osjetljiva svojta (kat. V) Crocus
dalmaticus. U montanom vegetacijskom pojasu javlja se uma bukve (Fagetum montane) - jedna od
gospodarski najvanijih, te floristi ki najbogatijih umskih zajednica, za razliku od umske zajednice
subalpske bukve (Fagetum subalpinum) koja se razvija u neto nepovoljnijim staninim uvjetima te sa
manjom floristi kom raznoliko u. U montanom vegetacijskom pojasu pridolazi i umska zajednica bukve i
jele (Abieti Fagetum), tako er me u najbogatijim umskim zajednicama u ijem je sastavu velik udio
endemskih, reliktnih te osjetljivih svojti Bosne i Hercegovine, poput osjetljive svojte Lilium martagon.
umske zajednice crnog bora (Pinus nigra) razvijaju se na neto viim nadmorskim visinama i predstavljaju
ostatke starih, ire rasprostranjenih, predledenodobskih uma. Karakterizira ih velik udio reliktnih svojti u
floristi kom sastavu, a na junim i zapadnim padinama vrsnice te na istoku i jugoistoku Vrana, kao
rezultat postglacijalne zonacije, ine osobit sustav crnogori ne zonacije. Od umskih svojti, osobito je
vano izdvojiti muniku (Pinus heldreichii var. leucodermis) - reliktni, balkansko-apeninski endem koji na
jugoisto nim padinama Vran planine dostie svoju zapadnu granicu na Balkanskom poluotoku (Slika 5).
Gradi vie endemsko-reliktnih umskih zajednica bogatih brojnim endemi nim i reliktnim svojtama poput
stenoendemi ne i nedovoljno poznate svojte Potentilla heptaphylla subsp. velezensis. Upravo visok stupanj
endemizma zajednica i svojti predstavlja razlog prioritetnih mjera zatite ovih zajednica kao posebno
vanog dijela bosansko-hercegova ke, ali i europske bioraznolikosti. U sreditu Parka, na vrsnici, nalazi
se posebni umski rezervat munike Masna Luka - Bori evac koji obuhva a najve i umski kompleks te
svojte u Europi. Kao vrni pojas umske vegetacije, razvija se klekovina bora (Pinion mughi). Edifikatorska
svojta, Pinus mugo, gradi zajednice vrlo gustog sklopa, u kojima stanite nalaze razli ite umske biljne
svojte i svojte pretplaninskih rudina, poput endemi ne svojte Lonicera borbasiana. Me u specifi nim
zajednicama, tu se razvija srednjedinarska endemi na zajednica, Gentiano dinaricae-Pinetum mughi, iji je
areal uglavnom ograni en na planine sliva Neretve i predstavlja jednu od njegovih najve ih
biljnogeografskih dragocjenosti i najsnaniju antierozijsku barijeru u gornjem dijelu subalpskog pojasa. U
dananje vrijeme, ume bora krivulja svedene su na vrlo uski pojas najviih dinarskih planina.
Neumska vegetacija vrlo je bogata i ra lanjena, a velik utjecaj na takvu raznolikost imali su stanovnici
ovog kraja. Oni su kr enjem uma te obavljanjem tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti stvorili i potom
odravali poluprirodna stanita poput travnjaka i obradivih povrina. Osim uzgajanih svojti, pod utjecajem
ovjeka irila se i korovna vegetacija te ruderalne i nitrofilne zajednice. Tako er, namjerno ili slu ajno,
posredstvom ovjeka dolo je do unosa stranih svojti (arheofita i neofita) koje mogu pokazati invazivan
karakter te time ugroziti autohtonu floru. U sklopu vegetacije vlanih travnjaka nizinskih krajeva i krakih
polja (Slika 6), rastu endemi ne svojte Chouardia litardierei i Edraianthus dalmaticus. S druge strane, na
suhim livadama i kamenjarama, do kojih dopire submediteranski utjecaj, javlja se endemi na svojta
Sternbergia colchiciflora var. dalmatica. Planinski travnjaci, rudine, ine primarne (prirodne) i sekundarne
(spontano razvijene antropogene) zajednice u kojima dominiraju trave i aevi. Zna ajan broj biljnih svojti
koje nastanjuju ova stanita ekstremnih ekolokih uvjeta rijetke su, endemi ne i reliktne svojte, koje ine
vaan genofond. Na rudinama Parka zabiljeene su do sada dvije stenoendemi ne svojte - Oxytropis prenja
te Minuartia handelii koja gradi endemi nu mikroasocijaciju Minuartio handelii-Caricetum. Nadalje, u
sklopu rudina razvija se tako er velik broj dinarskih endema poput Gentiana dinarica, Oxytropis dinarica i
Euphrasia dinarica. tovie, Velika vrsnica je jedina u srednjim Dinaridima koja, zbog velike visine i
irine grebena, ima izrazito klimatogeni alpski pojas prostranih i raznovrsnih visokoplaninskih rudina iznad
granice klekovine (iznad 2100 m n.m.). Stoga du vrnog grebena V. vrsniceiznad 2100 m.n.v. obilno
rastu (arktonivalni) liajevi te niz visokoplaninskih svojti poput Androsace lactea, Carex rupestris, Papaver
kerneri i glacijalnog relikta Kobresia myosuroides.
22
Slika 6. Vlani travnjak
Slika 7. Moltkia petraea
Zna ajne povrine u pretplaninskom i planinskom pojasu zauzimaju ekosistemi u pukotinama stijena.
Specifi ni stanini uvjeti doveli su do razvoja uglavnom endemi nih i stenoendemi nih zajednica koje u
najboljoj mjeri odraavaju biogeografsku jedinstvenost bosansko-hercegova kih planina. U pukotinama
stijena Parka prirode Blidinje zabiljeeno je do sada 5 stenoendemi nih svojti Edraianthus hercegovinus,
Campanula hercegovina, Asperula hercegovina, Dianthus freynii i Seseli hercegovinum. Nadalje, pukotine
stijena naseljavaju tako er dinarski endemi Moltkia petraea (Slika 7) i Sibiraea croatica. Djelovanjem
ledenjaka u prolosti, te stalnim otkidanjem stijena ispod planinskih vrhova, formirala su se planinska i
pretplaninska to ila (sipari). Vegetacija siparita na izraenijim nagibima isprepli e se s vegetacijom
pukotina stijena, a na blaim nagibima i umirenijim to ilima sa zajednicama pretplaninskih rudina. Jedna
od endemi nih i rijetkih svojti koja uspijeva na sva tri stanina tipa je Edraianthus serpyllifolius. Iako u
sastav vegetacije to ila ulazi relativno mali broj svojti, sve su endemo-reliktne. Zajednice koje izgra uju su
ekoloki i biogeografski diferencirane, te daju snana geofloristi ka obiljeja planinskim masivima u Bosni
i Hercegovini te predstavljaju veoma vrijedne centre bioraznolikosti ireg podru ja. Na hladnim i vlanim
to ilima Parka, uz rubove snjenica iz kojih se cijedi voda snjenica, uspijeva endemi na i rijetka svojta
(kat. R) Saxifraga prenja - karakteristi na svojta endemi ne dinarske sveze Saxifragion prenjae, kao i
endemi ni tercijarni relikt Valeriana bertiscea. U vegetaciji polusmirenih sipara rastu tako er osjetljive
endemi ne svojte poput Aquilegia dinarica i, ve spomenute, Sibiraea croatica.
Navedene zajednice planinskog pojasa Parka prirode Blidinje, esto su iznimno osjetljive, endemi nog i
reliktnog karaktera te obuhva aju itav niz stenoendemi nih, ugroenih i osjetljivih svojti. Pa ipak, usprkos
njihovom izrazitom zna aju za bioraznolikost Bosne i Hercegovine, uz globalnu promjenu klimatskih
uvjeta, danas su dodatno ugroene posrednim i neposrednim antropogenim djelovanjem gra evinskim
zahvatima i izgradnjom infrastrukture, intenzivnom deforestacijom koja doprinosi poja anoj eroziji tla,
potpunim naputanjem ili u nekim podru jima pretjeranom ispaom sitne stoke, te prekomjernim
sakupljanjem ljekovitih svojti.
2.3.2.Fauna
Prirodna obiljeja Parka prirode Blidinje sa istaknutim velikim razlikama nadmorskih visina, stalnim
brdskim jezerima i raznoliko u stanita, omogu avaju prisutnost velikog broja skupina i vrsta ivotinja.
uvanost prirodnih stanita osnovni je preduvjet opstanka tih vrsta.
Prikupljanje podataka i znanstvenih istraivanja o ivotinjskom svijetu na podru ju dananjeg Parka prirode
Blidinje nisu sustavna niti tematski raznolika, ve se radi o podacima o pojedinim skupinama ili samo
vrstama koje su uglavnom jednokratno istraivane. Neka od istraivanja samo su utvr ivanje
(inventarizacija) ili potvr ivanje prisutnosti pojedinih vrsta, to se prvenstveno odnosi na podatke lova kih
drutava o lovnoj divlja i. Neto intenzivnije su istraivane ptice, osobito na podru ju ornitolokog
rezervata Blidinjsko jezero, te pojedine skupine dnevnih leptira i nekih vrsta vodozemaca (vodenjaci i
dadevnjaci).
23
Slika 8. Vrsta Lysandra bellargus (izvor: A. Deli )
Slika 9. Vrsta Plebicula dorylas (izvor: A. Deli )
Beskraljenjaci
Najpotpuniji podaci o fauni beskraljenjaka odnose se na skupinu Lepidoptera, Rhophalocera dnevni
leptiri, koja je istraivana dugi niz godina, a provedena su i novija istraivanja u svrhu potvrde starijih
podataka i eventualnog utvr ivanja novih. Tim istraivanjima je utvr eno kako na podru ju Parka obitava
91 vrsta dnevnih leptira (Slike 8 i 9). Od predvi ene raznolikosti dnevnih leptira, procjenjuje se kako je do
sada utvr ena prisutnost oko 90% vrsta. Kako bi se utvrdile specifi ne ekoloke karakteristike stanita
pojedinih, osobito ugroenih vrsta leptira, potrebno je sistemati no istraivanje. Tijekom istraivanja
provedenih 2007. godine na vrsnici, abulji i Prenju utvr eno je ukupno 109 vrsta leptira to ukazuje da,
iako je ova skupina jedna od najbolje istraenih, popis vrsta koje obitavaju na ovom podru ju moda jo
nije potpun. Ostala fauna beskraljenjaka nije istraivana na podru ju Parka prirode Blidinje. U
istraivanjima su na podru ju Masna Luka zabiljeene vrste mnogooka puzavica (Polycelis feline) i vrste iz
roda Gammarus rakuci. Sa obzirom na krku podlogu i postojanje piljskih stanita o ekuje se da na
podru ju Parka postoji zanimljiva i endemi na piljska fauna, no do sada ova fauna nije istraivana.
Kraljenjaci
Ribe (Pisces). Fauna riba podru ja Parka relativno je slabo istraena, izuzev dijelova na kojima je izraeno
aktivno ribni arstvo. Blidinjsko jezero nastanjuju vrste iz porodice Cyprinidae od kojih se najve om
brojno u isti u klen (Squalus cephalus) i bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a zbog ribni arstva je unesena
alohtona vrsta kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss). Upravo je unoenje alohtonih vrsta riba u
sustave vodenih stanita velik problem u o uvanju njihove prirodne ravnotee jer se na taj na in ugroavaju
autohtone vrste riba, ali i drugih organizama koji u tom stanitu ive (npr. vodozemci). U jezeru se nalaze
endemske vrste riba, gdje se spominju otrulja (Aulopyge hgeli) i bjelica (Leucaspius delineatus) kao
izrazito ugroene vrste, koje se nalaze i na IUCN crvenoj listi ugroenih vrsta.
Vodozemci (Amphibia). U vodenom stanitu na podru ju Masne Luke zabiljeena je prisutnost vrste
Ichtyosaura alpestris planinski vodenjak (u literaturi Triturus alpestris). Podru ja koja naseljava u
podru ju visokih planina kao to je vrsnica nisu izvorno naseljena ribom, to je vano za opstanak vrste
jer se ribe hrane njihovim li inkama. Vodenjaci su upravo iz tog razloga nestali u podru jima gdje je,
uglavnom radi ribolova, unesena pastrva. Za faunu vodozemaca vrsnice (te Prenja i Treskavice) zabiljeen
je planinski dadevnjak (Salamandra atra). Novijim istraivanjima na Prenju, utvr ena je i endemska vrsta
prenjski planinski dadevnjak (Salamandra atra prenjensis) (Slika 10). Do sada nisu provedena detaljnija
istraivanja populacije planinskog dadevnjaka na vrsnici, no treba uzeti u obzir i mogu u prisutnosti
neke endemske vrste budu i da su stanita vrsnice istovjetna onima gdje je utvr ena endemska vrsta
dadevnjak na Prenju (Slika 11). Posebno vrijedna stanita vodozemaca su lokve, izvori i manji vodeni
tokovi. Op enito, vodozemci su ugroeni zbog smanjenja kvalitete vode i vodenih stanita o kojima oni
ovise ve i dio svog ivotnog ciklusa. S obzirom na prisutnost krkih elemenata te postojanja brojnih
speleolokih objekata, o ekuje se prisustvo endemi ne podzemne faune uklju uju i i prisutnost ovje je
ribice (Proteus anguinus).
24
Slika 10. Prenjski planinski dadevnjak (Salamandra atra

prenjensis); (izvor: E.unje)
Slika 11. Stanite prenjskog planinskog dadevnjaka (izvor:

E.unje)
Gmazovi (Reptilia). Fauna gmazova ovog podru ja slabo je istraena ili je vrlo malo dostupnih podataka.
Literaturno je zabiljeena jedino zmija Vipera ursinii planinski utokrug. Osim te vrste, o ekuje se
prisutnost i ostale dvije otrovnice: bosanske ri ovke (Vipera berus bosniensis) i poskoka (Vipera
ammodytes). Od ostalih vrsta zmija moemo o ekivati prisutnost bjelice (Zamenis longissimus), smukulje
(Coronella austiaca) na irem podru ju Parka te vrsta poput crvenkrpice (Zamenis situla) i ilca (Platyceps
najadum) na podru jima pod mediteranskim utjecajem. Vrste roda Natrix (bjelouka i ribarica) su iroko
rasprostranjene u ovom dijelu regije te moemo o ekivati njihovu prisutnost uz vlana stanita poput
Blidinjskog jezera i vodotoka Br nja. Tako er planinski travnjaci predstavljaju povoljno stanite za
ivorodnu gutericu (Zootoca vivipara) i livadnu gutericu (Lacerta agilis).
Ptice (Aves). Istraivanjima ornitofaune Parka potvr eno da na ovom prostoru obitava 122 vrste ptica
svrstane u 32 porodice. Zna ajni su nalazi gnije enja vrsta Tetrao urogallus (tetrijeb gluhan) i Eremophila
alpestris (planinska eva), kao i jedinstveni nalaz gnije enja mediteranske podvrste Larus argentatus
michahellis (srebrnastog galeba) u montanom pojasu. Utvr ena je prisutnost rijetkih i vrlo ugroenih vrsta
ptica od kojih je potrebno izdvojiti slijede e: Hieraaetus pennatus (patuljasti orao), Aquila chrysaetos (suri
orao), Neophron percnopterus (crkavica), Gyps fulvus (bjeloglavi sup), Circaetus gallicus (zmijar) i Tetrao
urogallus (tetrijeb gluhan).
Sisavci (Mammalia). Za faunu sisavaca vano je istaknuti prisutnost vrsta slijepo ku e (Spalax leucodon),
sme i medvjed (Ursus arctos L.) i divokozu (Rupicapra rupicapra). U ostaloj dostupnoj literaturi, preteno
izvjetajima lova kih drutava koja love na irem podru ju, zabiljeene su srne i srnda i (Capreolus
capreolus), kune (Martes sp.), divlja ma ka (Felis silvestris), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus), lisica
(Vulpes vulpes), jazavac (Meles meles), lasica (Mustela nivalis), vjeverica (Scimus vulgaris), zec (Lepus
europeus transcylvanicus) i divlja svinja (Sus scrofa).
2.3.3.Stanita i ekosustavi
Posebni prirodni ekoloki odnosi i procesi omogu avaju optimalne uvjete Parka prirode Blidinje. To se
prvenstveno odnosi na prisutnost specifi nih ekolokih imbenika koji su omogu ili veliku raznolikost
stanita i vrsta koje su njihov sastavni dio. Za prirodnu ravnoteu u ekosustavu potrebna je optimalna
povezanost svih sastavnica prirode odnosno njenih bioti kih i fizi kih imbenika.
Podru je vrsnice i Vrana predstavljaju mozaik razli itih tipova stanita. Prevladavaju umska stanita,
ikare, travnjaci i panjaci, vodena stanita i kamenjari (Slike 12 i 13). Od ostalih tipova stanita potrebno je
naglasiti stjene, krka polja i podzemna stanita. Ta raznolikost uvjetovana je geografskim poloajem,
prirodnim procesima ali i dugotrajnim antropogenim utjecajima. Upravo ta mozai nost omogu ava ivotne
uvjete za velik broj vrsta, kako biljnih tako i ivotinjskih.
Prisutnost krkih polja koja povremeno plave govori o ekolokom zna aju podru ja, ali i o potrebi posebne
zatite takvih stanita koja potencijalno nastanjuje velik broj ugroenih pa i endemi nih vrsta. S obzirom da
su ova stanita u Parku neistraena, moe se samo naga ati o njihovom prirodnom bogatstvu i vrijednosti.
25
Otvorena stanita poput kamenjara i stjena pogodna su za ivot brojnim, tom stanitu posebno prilago enih
vrsta. Neki od primjera su gmazovi, divokoze, ptice grabeljivice ili pak biljne vrste koje su savreno
prilago ene tim uvjetima s vrlo malo tla i sl.
Slika 12. Livadno i umsko stanite u Dugom polju
Slika 13. Vodeno stanite
S obzirom na geoloku gra u ovog podru ju moe se o ekivati velik broj speleolokih objekata pe ina,
jama, izvora i ponora. Na topografskim kartama podru ja je ucrtano nekoliko desetaka speleolokih
objekata to je vjerojatno samo manji dio ukupnog broja speleolokih objekata na prostoru Parka prirode
Blidinje. Do sada postoje podaci o sedam prostorno istraenih objekata, od kojih su dva detaljnije
obra ena. Radi se o Mijatovoj pe ini i pilji Sokolice (Ku eljci). Neke od pe ina su lako dostupne i
pogodne za boravak u njima, stoga je mogu e da bi se detaljnijim istraivanjima u nekima od njih mogli
utvrditi i arheoloki nalazi.
Blidinjsko jezero kao najistaknutiji fenomen te prisutnost brojnih izvora, ponora i manjih vodenih tokova
vaan su segment prostora. Biljne i ivotinjske vrste ovise o hidrolokim pojavama i procesima podru ja,
stoga su vodena stanita jedan od klju nih faktora njihova opstanka.
Velike povrine umskih stanita pruaju sklonite brojnim ivotinjama dok im otvorene livade i panjaci
omogu avaju pogodno podru je za hvatanje plijena. To se uglavnom odnosi na velike zvijeri. Svi segmetni
umskih i livadnih stanita te njihova stabilnost, vani su u osiguravanju optimalnih uvjeta brojnim
vrstama.
2.3.4.Krajobrazi
Park prirode Blidinje zbog svog smjetaja u zoni visokih planina i iz toga proizalog visokogorskog
obiljeja moemo svrstati u tip Bosansko-hercegova ih planinskih krajobraza. Na podru ju Parka mogu se
izdvojiti tri krajobrazna podru ja: planinski masiv vrsnice, planinski masiv Vrana i udolina Dugog
polja (Karta 11). Glavni kriterij prilikom identifikacije krajobraznih podru ja bio je reljef, koji predstavlja
glavni krajobrazni imbenik i vizualno najupe atljiviji element na ovom prostoru. U daljnjoj tipolokoj
klasifikaciji krajobraza unutar sva tri navedena podru ja izdvojeno je vie manjih krajobraznih podru ja pri
emu je kriterij identifikacije bio mikroreljef i njegova kombinacija s povrinskim pokrovom.
Planinski masiv vrsnice sastoji se od niza visoravni, hrptova i blokova koji su disecirani dubokim
dolinama Neretvinih pritoka. Od kanjona posebno se svojom veli inom i ljepotom isti e Diva Grabovica.
Na sjeveru su visoravni Muarnice i Plase, junije Mala vrsnica, a izme u njih su grebeni Vilinca i
Velike vrsnice, te visoravan Velike vrsnice. Ova podru ja ujedno predstavljaju manja krajobrazna
podru ja identificirana unutar planinskog masiva vrsnice. Planinski masiv vrsnice je krajobrazno
podru je naglaeno prirodnih obiljeja u kojem se izmjenjuju ume, planinski travnjaci i panjaci, te
kamenjare. Svojim kontrastnim reljefnim oblicima (kompaktnom masom i dominantnom visinom), ovaj
planinski masiv snano odre uje cijeli okolni prostor, kontroliraju i poglede u njemu i stvaraju i dinami nu
i krajnje uzbudljivu sliku krajobraza velike vizualne vrijednosti. Svojom veli inom i oblikom prostora
planinski masiv predstavlja veliko i cjelovito zaokrueno podru je koje je u svom vrnom dijelu prepuno
ra lanjenih dijelova i vizualnih barijera.
26
Slika 14. Pogled prema Velikoj vrsnici
Slika 15. Pogled prema kanjonu Dive Grabovice
Velika vrsnica je planinski vijenac koji se sastoji od dva paralelna grebena izme u kojih se prostire krka
zaravan (Slika 14). Greben Velike vrsnice je sastavljen od niza glomaznih vrhova koji se u visoravan
Velike vrsnice sputaju mjestimi no dosta strmim to ilima ili okomitim stijenama visine 200 - 300 m.
Sami vrh je kamenit i obloen irokim ravnim plo ama (Plo no 2228 m.n.v. ). Takav se teren iri od vrha
sve do nadmorske visine od 1800 m.,od koje su padine grebena obrasle gustom klekovinom.
Izme u grebena Velike vrsnice i Vilinca smjestila se visoravan Velike vrsnice. Ova visoravan zbog
brojnih zaobljenih brijegova, irokih kamenih razvala, vrta a i uvala koji se izmjenjuju izgleda poput
valovitog mora. Glavice i brijegovi obrasli su poleglom klekovinom zbog koje cijela visoravan dijeluje
tamno. vrsnica je karakteristi na i po brojnim kukovim koji se u razrovanom i razbijenom masivu
vrsnice isti u kao kompaktne zaobljene stijene. Juni dio visoravni, iznad sklopa Dive Grabovice
karakteristi an je po udnovatim geolokim oblicima, tri stubaste stjenovite vertikale (visine od 100 do 300
m).
Mala vrsnica predstavlja u cjelini tip krke visoravni koja se zbog izraenih visinskih razlika prostire na
nekoliko razina. Po visoravni se izdiu brda, a izme u njih se pruaju velike krke uvale, ispunjene
vrta ama.. U nekima od njih ostaje snijeg sve do kolovoza pa se nazivaju ledenja e. krape i vrta e su
dominantni reljefni oblici na ovoj visoravni koji zajedno sa raznobojnim sastavom stijena dominiraju u slici
ovoga podru ja. Visoravan Male vrsnice karakterizira mnogo ve a poumljenost. Utjecaj ovjeka i ovdje
je minimalan. Panja ke povrine s ljetnim kolibama-stanovima danas se sve manje koriste, a velik broj
evidentiranih primjeraka graditeljske batine je nestao.
Vilinac je po obliku vitak i duga ak planinski vijenac sa brojnim vrhovima, izme u kojih se niu kratka
sedla i prevlake. June padine Velikog Vilinca su blae, jednostavnije i perjasto razgranate dok je sjeverna
strana nepristupa nija i sputa se s prostranim irokim to ilima u visoravan Muarnicu. Planinski vijenac
Vilinac je cijeli proaran klekovinom, posebice njegovi vrhovi i juna, blaa strana koja je obrasla
klekovinom od podnoja do vrha. Velika reljefna ra lanjenost, i kontrastan odnos ploha obraslih tamnom
klekovinom te stijena i to ila stvaraju sliku podru ja velike dinamike, doivljajne i vizualne vrijednosti.
Visoravan Plasa je najnia visoravan planinskog masiva vrsnice, etverokutnog oblika koja se moe
podijeliti na Gvozd i pravu Plasu. Gvozd ini velika krka uvala koju karakterizira bezbroj malih vrta a.
Ve i dio prave Plase zbog brojnih, golih vapnena kih brda, izme u kojih se nalaze vrta e, predstavlja
nemirnu zaravan. U jednoj takvoj vrta i nastalo je jezero Crepulja. Osim njega Plasa je poznata po jo
jednom jezeru Crvenjak, koje je specifi no po svom pravilnom, krunom obliku. Sa sve etiri strane svijeta
bokovi Plase su strmi, i sve do gornje ivice vrlo umoviti. Po vrhovima Plase ima neto munike, ali
dominiraju u klekovinu obrasle zaobljene glavice. Velika bukova uma nalazi se na predjelu Gvozd.
Panjaci se prostiru po cijeloj Plasi, a nekadanjih ljetnih koliba-stanova koji se su se na ovom predjelu
nalazili danas uglavnom nema.
Kanjon Dive Grabovice predstavlja krajobrazno podru je izuzetne, divlje ljepote (Slika 15). To je kanjon
istoimene rje ice, desne pritoke Neretve, koja te e kroz izrazito duboku (dubina kanjonskih strana iznosi od
1200 do 1400 m) i usku kanjonsku dolinu izme u Plase i Male vrsnice. Kanjon Dive Grabovice
27
predstavlja jedno cjelovito, izrazito zatvoreno podru je sa jako definiranim rubovima, velike vizualne
usmjerenosti prostora. To je prostor izuzetne ljepote i rijetkosti prepun kontrasta to ih ostvaraju razli iti
krajobrazni uzorci (strme litice, to ila, klizita, voda, vodopadi, umovite padine itd). Na sve strane
kanjona izdiu se strme litice visine 100 do 200 m, koje uokviruju umovite padine poto je cijeli kanjon
izrazito poumljen. Po strmim djelovima kanjona sporadi no je prisutan crni bor, dok se munika uglavnom
javlja po vrletima i nepristupa nim liticama. U dolini Dive Grabovice, u Strmenici, nalazi se poznati prolaz
"uplja stijena", Hajdu ka vrata ili Mijatov prolaz, udnovat geomorfoloki oblik i veoma interesantan
fenomen.
Muarnica je visoravan, karakteristi na po masivnim, glavi astim i stubastim vrhovima koji su isprekidani,
bez dueg grebena, izme u kojih se pruaju vijugava ulegnu a ili proirene vrta e - vale. Unutranjost
visoravni Muarnica prepuna je vrta a koje se mjestimi no niu jedna uz drugu. Muarnica je karakteristi na
i po tome to ima ive vode, bogatstvo uma i prostrane panjake. Pod Orlovim kukom nalazi se tako malo
jezero, a u Vali tri stalna izvora: Pitat, Gruak i Korita. Muarnica je ujedno i najumovitija visoravan
vrsnice. Zbog dovoljno izvora vode, prostranih panjaka i dobre dostupnosti iz SI dijela Dugog polja
Muarnica predstavlja povoljan predio za sto arenje.
Slika 16. Pogled prema jezeru Blidinje i morenama
Slika 17. Pogled prema gorskom masivu velikog Vrana
Dugo polje predstavlja udolinu izme u gorskih masiva vrsnice na jugoistoku i gorskog masiva Vrana na
sjeverozapadu. Isto na i zapadna strana udoline strogo je definirana visokim padinama gorskih masiva
vrsnice i Vrana koji vizualno dominiraju cijelim ovim podru jem. Do izraaja dolazi kontrast izme u
ogoljelih padina Vrana i umovitih padina vrsnice. Ove planine sa svojim grebenima i kosama ulaze na
nekoliko mjesta duboko u plato polja i dijele ga na nekoliko posebnih dijelova. Blidinje jezero nalazi se u
krajnjem jugozapadnom dijelu udoline Dugo polje i to u okviru jednog manjeg konkavnog udubljenja s
karakteristikama krke uvale. Podru je oko jezera karakteristi no je po glavicama koje ine morene (Slika
16), panjacima i livadama koje u prolje e djelomi no poplave, tako da se na tom prostoru stvaraju otoci i
poluotoci. Na ovom krajobraznom podru ju do izraaja dolazi antropogeni utjecaj tako da se stalno
izmjenjuju predjeli s naglaenim prirodnim ili kulturnim obiljejima. Utjecaj ovjeka o ituje se u brojnim
malim naseljima koje ine skupine po nekoliko objekata ratrkanih po podru ju Dugog polja. Na podru ju
Parka nema naselja sa stalnim stanovnitvom, tako da je rije o objektima sekundarnog stanovanja.
Naalost izgradnja ku a za odmor, posebice ovih novijeg datuma znatno je naruila sliku krajobraza ovoga
podru ja svojim prostornim razmjetajem i neabijentalnim arhitektonskim oblikovanjem. Ugroenost
izgradnjom posebno je izraena na podru ju Masne Luke, Risovca, D. Bara i oko jezera Blidinje. Ovome
treba pridodati i razvoj turizma s odgovaraju om turisti kom izgradnjom (skijalite) na predjelu Risovca,
neure ene iskope ljunka na vie lokacija unutar Dugog polja, nestru nu rekonstrukciju gra evina
tradicionalne arhitekture, gra enje lokalnih prometnica koje su svojom irinom i neure enim otkopima
tako er degradirale vizualne krajobrazne vrijednosti ovoga podru ja. Ovo je podru je i s najvie
poljoprivrednih povrina na podru ju Parka. Dominiraju panja ke povrine dok je obra enih malo. Na
podru ju Dugog polja nalazi se i nekoliko zna ajnih arheolokih lokaliteta i spomenika kulture. Rije je
nalazitima ste aka:Zelena kosa kod jezera Blidinje, te uljci i Lokve na Risovcu. Kolibe-stanove
nalazimo po obodu polja od donjih Bara do Sovi kih vrata i njihov broj je u stalnom opadanju. U slici
podru ja dominiraju panja ke povrine, dok se umske povrine prostiru rubnim isto nim dijelom polja
ispod padina vrsnice na predjelima Jelinak, Masna luka, Bori evac i Risovac. Posebno se svojom
ljepotom isti e umski rezervat Masna Luka Bori evac koji obuhva a podru je vegetacije bijelog bora
munike. Podru je Masne Luke poznato je i po lokalitetima Gornje i Donje Bare kojeg ine tri jezerca i koji
28
predstavljaju vrijedne geoloke i hidroloke lokalitete. Jo se jedan vrijedni hidroloki lokalitet nalazi na
podru ju Dugog polja. Rije je potoku ponornici Br anj koja poplavi Br anjsko polje svako prolje e.
Vran planina predstavlja planinski masiv specifi an po svom unjastom obliku, bez izraenih otrih stijena
i vitkih visova, pa je iz tog razloga pomalo jednoli an bez velikih reljefnih kontrasta. Kao i vrsnica, Vran
predstavlja krajobrazno podru je naglaeno prirodnih obiljeja u kojem se izmjenjuju ume, planinski
travnjaci i panjaci, te kamenjare. Masiv se moe podjeliti na dvije cjeline, i to na gorski masiv Velikog
Vrana s gorskom visoravni Metaljke i masiv Malog Vrana s udolinom Svinja e koje ujedno
predstavljaju dva manja krajobrazna podru ja..
Gorski masiv Velikog Vrana s gorskom visoravni Metaljke povrinom zauzima ve i dio planinskog
masiva Vran i prua se od grebena Velikog Vrana prema sjeveru i sjeverozapadu (Slika 17). Kad
promatramo Vran-planinu s jugoisto ne strane, iz Dugog polja, ona izgleda kao duga ki jednoli an, ogoljeli
greben, bez umske vegetacije. Ta kamena povrina od vrha grebena strmo se sputa do polja i izbrazdana
je dubokim vododerinama, suhodolinama, niz koje za vrijeme padanja kie ili topljenja snijega te e voda od
bujica.
Metaljka je valovita visoravan, promjera 5-6 km. Na njoj nema prostranih ravnih povrina, ve je
karakteriziraju duboke i iroke uvale sa mnogobrojnim vrta ama koje postupno padaju prema
sjeverozapadu. Jo jedna karakteristika ove visoravni je njena izuzetna poumljenost. Cijela sjeverna strana
je obrasla u gustu jelovu umu koja po inje ve od podnoja, dok je podnoje sjeverozapadne strane Vrana
obraslo visokom bukovom umom, potom ide mijeana uma sa jelom i omorikom, pa ista jelova uma. U
viim poloajima prevladava klekovina i raznolika vegetacija planinskih rudina, mjestimi no proarana
kamenitim odsjecima. Planinski panjaci javljaju se na nadmorskoj visini od 1500 do 1800 m.
Gorski masiv Malog Vrana prua se od grebena Malog Vrana (2017 m.n.v.) prema jugu. Masiv Malog
Vrana je izrazito poumljen. Njegovi juni i jugoisto ni obronci su obrasli u visoku bukovu umu, dok su
jugozapadni obrasli u gustu jelovu umu. Posebno se isti e zbog svoje ekoloke i vizualne vrijednosti,
podru je Modrukog Gvozda obraslo u umu bukve.
Svinja a je prostrano visoko polje na kojem do izraaja dolazi antropogeni utjecaj. On se o ituje u
tradicionalnom poljodjeljskom krajobrazu kojeg sa injavaju panja ke i orani ne povrine s pojedina nim
objektima smjetenim uz rub polja. Sjeverni i isto ni dio polja je vie krevit, pa se nalazi pod travnjacima i
panjacima.
29
30
Karta 11. Prikaz granica krajobraznih podru ja (izvor: DMR )
2.4. Drutveno-gospodarske i kulturoloke informacije: Povijesni prikaz

2.4.1.Arheoloki i povijesni podaci
Podru je Parka prirode Blidinje se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1408. godine u povelji
bosanskog kralja Ostoje, mada je podru je bilo naseljeno jo i prije prvih pisanih tragova. Na podru ju
Parka postoji tek nekolicina spomenika kulture, ali najstariji datiraju jo iz prapovijesnog perioda to
svjedo i o dugoj tradiciji ivota, odnosno boravka ljudi na ovim prostorima. Detaljna arheoloka
istraivanja na ovim prostorima do sada nisu izvrena. Arheoloki lokaliteti nalaze se na izuzetno
atraktivnim i stratekim lokacijama, ali su teko pristupa ni. Prisutni su lokaliteti gradina i gomila,
prona eni su ostaci anti kog oru a i novca, postoji ruevina srednjovjekovne crkve te par nekropola ste aka
(Karta 12). Posebno je zanimljivo graditeljsko naslije e planinskih stanova kojih je veliki broj na cijelom
podru ju Parka, kao i karakteristi nih kamenih me a oranica.
Trenutno se na podru ju Parka nalazi 5 nacionalnih spomenika koje je proglasila Komisija/ Povjerenstvo za
uvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenici su: nekropole ste aka na
lokalitetima Risovac, Dugo polje, Ponor, Barzonja i Donje Bare (Slika 18). Ste ci su vrlo kvalitetne obrade
i bogati su ornamentima. Zastupljeni su svi karakteristi ni oblici ste aka od amorfnih primjeraka do bogato
obra enih sanduka, sljemenika i plo a. Nerijetko se ponavljaju motivi i slike iz ivota. Naalost, iako su
zati eni, do sada nisu vreni radovi sanacije i i enja ste aka i okolnog terena na ovim lokalitetima.
Slika 18. Nekropola ste aka na lokalitetu Risovac
Slika 19. Graditeljsko naslje e, planinski stan
Iz prapovijesnog perioda zabiljeeno je par lokacija gradina i gomila. Zajedni ko im je da su uglavnom

smjeteni na uzvisinama, zati eni su suhozidima, a na lokalitetima su prona eni tragovi oru a i keramike.
Lokaliteti gradina su Barzonja, Kutina, Sesarua, Podjelinak, abljak i Gradinu u libu. Dvije su gomile na
lokalitetima Hrbine-Risovac (Zmijska gomila) i Mari a greblje (Risovac). Na pojedinim lokalitetima su
zabiljeeni nalazi oru a iz bakrenog doba, te iz bron anog i eljeznog na lokalitetima ljeba i abljaka.
Osim prapovijesti, zabiljeeni su tragovi i iz antike kroz nalaze novca i oru a.
Na lokalitetu Crkvina, Badnji (op ina Tomislavgrad) prona eni su temelji srednjovjekovne crkve dimenzija
13x8,1 metara, a debljine zida 80cm. Lokalitet do sada nije detaljnije istraivan.
Ono po emu je ovaj kraj prepoznatljiv, to je dio krajobraza kroz stolje a, su planinski stanovi i staje koji
su koriteni za boravak ljudi i stoke u vrijeme ispae (Slika 19). Oni se svojim graditeljskim
karakteristikama uklapaju i u geomorfoloke i klimatske karakteristike kraja. Na 19 lokaliteta ubicirano je
oko 160 objekata od kojih je 85 u dosta dobrom, dok su ostali u ruevnom stanju. Bitna za spomenuti i
zabiljeiti je i mlinica u mjestu Ponor u koju ponire potok Br anj. Ovo je zasigurno vrlo vrijedna gra evina
koja treba biti sanirana i vra ena u svoju izvornu funkciju.Veliki broj ovih gra evina nije odolio zubu
vremena, a njihova se funkcija potpuno izgubila.
Kulturno povijesna batina Parka tek treba da bude prepoznata kao dodatni turisti ki potencijal, te da
ulaganjem u ure enje i zatitu arheolokih i spomeni kih lokaliteta postane nezaobilazan dio turisti ke
ponude Parka prirode Blidinje.
31
32
Karta 12. Zone i lokaliteti kulturne batine na podru ju Parka prirode Blidinje (izvor: Prostorni plan PP Blidinje, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje
2.4.2.Prethodni sustavi namjene zemljita

Tradicionalno su sto arstvo i u manjoj mjeri poljoprivreda bile glavne gospodarske grane na podru ju Parka
prirode Blidinje. Razvile su se kao rezultat migracija stanovnitva iz nizinskih predjela Hercegovine u
planine tijekom ljetnih mjeseci i sua. Osim uvanja stoke obra ivale su se i sirovine iz kojih se dobivalo:
mlijeko, vuna, koa. Istovremeno su se uzgajale i poljoprivredne kulture je am, zob, penica, ra i krumpir
te skupljala sto na hrana za zimske mjesece. Zbog dugotrajnog boravka na visokim poljima izme u
vrsnice i Vrana gradila su se sklonita pastirski stanovi, jedni od najljepih antropogenih zadiranja
unutar ovog podru ja.
Uz sto arstvo i poljoprivredu, i planinarstvo na ovim podru jima ima dugu tradiciju.
2.4.3.Nematerijalna kultura tradicionalne djelatnosti i obi aji
Podru je Parka prirode Blidinje idealan je prostor za istraivanje i interpretaciju nematerijalne kulturne
batine. To je prostor na kojem su stolje ima, tijekom ljetnih mjeseci, ivjeli sto ari iz june Hercegovine
ime su ostavljeni zanimljivi elementi za istraivanja ove vrste gra e.
Nematerijalna kulturna batina na podru ju Parka prirode Blidinje obuhva a :jezi nu i folklornu batinu
te tradicijska umije a i obrte.
Na ovom podru ju je prolo jako malo vremena od kako se prestala ivjeti tradicija. U nekim podru jima
jo su ive osobe koje se sje aju vremena kada se nonja nosila svakodnevno, kada se ivjelo u sli nim
uvjetima i na sli an na in kao prije par stotina godina, a osobito kada je kolektivno drutveno ponaanje
lokalnih zajednica bilo u skladu s tradicionalnim shva anjima, vjerovanjima i nazorima. To je dobra
po etna baza za svjesni nastavak o uvanja nematerijalne batine, ali je nuna urna stru na intervencija u
smislu istraivanja, popisa, valorizacije i stru nih intervencija u lokalnim zajednicama radi transmisije
znanja.
Jezi na batina, u koju spadaju legende izuzetno je bogata. Najpoznatije su legenda o Divi Grabov evoj
(Slika 20), ramskoj kr anskoj djevojci koja je radije odabrala smrt nego se odrekla svoje vjere i tradicije,
te legenda o Mijatu Tomi u (Slika 21) o njegovoj asnoj borbi za obranu osobnog i narodnog dostojanstva.
Tradicijske djelatnosti uglavnom su vezane za nomadski na in ivota povremenog stanovanja. To
uklju uje znanja od obrta za izgradnju stanova do umije a uvanja i pripreme hrane. Obrti vezani za
gra evinarstvo ove vrste uglavnom su zaboravljeni zbog suvremenih na ina gradnje, me utim na ini
pripreme hrane ( proizvodnja mlije nih proizvoda, suenje mesa) obzirom na povratak ov arstva, uglavnom
su sa uvani.
Slika 20. Spomenik Divi Grabov evoj na Kedari
Slika 21. Hajduk Mijat Tomi
Promicanje nematerijalne kulturne batine zbog svoje dobre o uvanosti, mogu e je aktivno provoditi na
podru ju kojim upravlja Javna ustanova Parka prirode Blidinje. Na taj bi na in ovo podru je tako postalo
sredinja to ka za iru regiju Hercegovine. Naravno ova djelatnost neodvojiva je od materijalne batine.
Zajedni kim aktivnostima mogu e je ostvariti zatitu, povezati prolost, sadanjost i budu nost, te
doprinijeti drutvenom i gospodarskom napretku podru ja Parka prirode Blidinje.
33
2.5. Drutveno-gospodarske i kulturoloke informacije: Sadanje stanje

2.5.1.Stanovnitvo i lokalne zajednice
Park prirode Blidinje zahva a dijelove podru ja Op ina Jablanica, Posuje, Prozor i Tomislavgrad te Grada
Mostara, u okviru tri upanije: Hercegova ko-neretvanske, Zapadnohercegova ke i Herceg-bosanske (Karta
13). Ovo ire interesno podru je u demografskom smislu karakterizira pad broja stanovnika u odnosu na
stanje utvr eno popisom 1991. godine, pri emu je najizraenije smanjenje uo eno kod stanovnitva Op ine
Prozor (-18%), a najblae - 3,7%, u Op ini Posuje. Starosna struktura na itavom podru ju je poprimila
tipi na obiljeja ostarjele demografske slike.
U pogledu zaposlenosti, broj aktivnih radnih mjesta je generalno smanjen, a podaci iz 2009. godine ukazuju
da najpovoljniju stopu zaposlenosti ima Grad Mostar a najniu Op ina Prozor. U razdoblju nakon 1991.
godine na cijelom podru ju je evidentiran porast nezaposlenosti, a najve i broj nezaposlenih u odnosu na
ukupno stanovnitvo ima Op ina Jablanica.
Negativan prirodni prirataj stanovnitva imaju Op ine Jablanica, Mostar i Tomislavgrad, dok je u
Op inama Posuje i Prozor ovaj pokazatelj pozitivan. Me utim u svim slu ajevima je uo ena zakonita
tendencija smanjenja broja ivoro enih uz porast mortaliteta, te ukoliko se nastave ovakve tendencije
izgubiti e se reprodukcijska snaga stanovnitva ireg interesnog podru ja.
Ne postoje slubeni podaci o strukturi stanovnika na zati enom podru ju Parka prirode Blidinje. Broj
stalnih stanovnika koji prezimljuju na Blidinju se procjenjuje na nekoliko obitelji svega 9, odnosno
ukupno 22 stanovnika Masne Luke i Risovca. Na prostoru Parka ne postoje objekti drutvene infrastrukture
kao to su kola, pota, ambulanta i sli no, izuzev nekoliko objekata uslune djelatnosti koji su u funkciji
(jedna trgovina, dvije gostionice). Unutar Parka nalaze se brojne manje skupine objekata sekundarnog
stanovanja, te pojedina ni objekti koji su locirani na podru jima: Masna luka, G. Badnje, D. Badnje,
Risovac, Podborje, Bori evac, Ivan Dolac, Vari ak, Sesarua, Barzonja, Stupi, Jedinica i Kraljevica. Ove
skupine objekata nisu evidentirane kao stalna naselja.
Karta 13. Prikaz granica upanija i op ina na podru ju Parka prirode Blidinje (izvor: GIS baza podataka za BiH)
34
2.5.2.Sadanja namjena zemljita

Podaci o namjeni zemljita temelje se na CORINE bazi podataka za Bosnu i Hercegovinu, kao jedinom
pouzdanom izvoru koji je bio dostupan prilikom izrade ovog Plana (Karta 14).
ume. Prostor Parka prirode Blidinje najve im dijelom pokrivaju ume i umska zemljita (23907 ha ili
67,6 %). U umsko zemljite su svrstane i sve povrine obrasle grmolikom vegetacijom (bor krivulj,
kle ice, ljeska i dr.). U takvom razvrstavanju ume pokrivaju 11.467 ha ili 32,4 % povrine parka, a umsko
zemljite 12.440 ha ili 35,2 %. Struktura uma je takva da u njoj dominiraju (oko 70 % povrine) etinarske
vrste drve a i grmlja pri emu su najzastupljenije razli ite vrste borova (krivulja, munike, crnog i obi nog
bora).
Kako se podru je Parka nalazi na podru ju tri upanije tako je i ingerencija nad gospodarenjem umama
podijeljena. Na podru ju Herceg-bosanske upanije umama gospodari GD Hercegbosanske ume d.o.o.
Kupres, umarija Tomislavgrad, na podru ju Zapadno-hercegova ke upanije poduze e ume Hercegbosne umarija Posuje JP Posuje, te na podru ju Hercegova ko-neretvanske upanije JP umskogospodarsko drutvo ume Hercegova ko-neretvanske upanije Mostar.
Poljoprivredne povrine u Parku prirode Blidinje su ograni ene, rascjepkane i uglavnom neobra ene, a
najvie ih je na podru ju Dugog polja i Svinja e. Osnovne poljoprivredne djelatnosti su proizvodnja mesa,
mlijeka i sira, u manjoj mjeri povr a i itarica, a mogu je i razvoj p elarstva. Cijelo podru je bogato je
ljekovitim biljem. Zasad se ubiranje i sakupljanje plodova i ljekovitog bilja bazira uglavnom na branju i
sakupljanju za osobne potrebe, iako postoji mogu nost komercijalnog razvoja.
Panjaci na ovom podru ju predstavljaju autenti ni dio kulturnog poljodjeljskog krajobraza ine i
svojevrstan kontrast umama i vrletima. Danas, zbog smanjenja broja stoke, mjestimi no dolazi do
zaumljavanja te je potrebna ovjekova intervencija ako se eli sa uvati slika tradicionalnog poljodjelskog
krajobraza. Planinski panjaci prostiru se od 1600 do 2200 m.n.v., a zauzimaju 37.97 km povrine Parka ili
10.61%. Najve e povrine nalaze se u predjelima Dugog polja, vrsnice i na Vran planini.
Zbog izuzetnog bogatstva divlja i, posebno divokoza, ve u vrijeme Austro-Ugarske je formirano lovite
na podru ju Vrana i vrsnice koje je s lovitem na podru ju Drenice obuhva alo oko 45000 ha. Danas se
na podru ju Parka prirode Blidinje nalaze dva uzgojna podru ja sme eg medvjeda te jedno uzgojno
podru je za divokoze. Za potrebe pripreme Plana upravljanja podaci o konkretnim lovitima prikupili su se
za podru je Herceg-bosanske upanije i za podru je Zapadno-hercegova ke upanije. U Parku na podru ju
obje upanije nalazi se po jedno planinsko lovite otvorenog tipa.
Vode. Zbog krkih karakteristika terena na teritoriju Parka prirode Blidinje nema razvijene povrinske
hidroloke mree. Najzna ajnija vodna tijela unutar Parka su: rijeka Diva Grabovica, potok Br anj, jezero
Blidinje, vrsni ko jezero, jezero Crepulja, jezero Crljenak i niz manjih lokava i jezera,izvori Jasle,
Fratarsko vrilo, Gornje vrilo i jezera (bare), Grku, Soldino vrelo, Bilo vrilo i Konjsko vrilo.
Opskrba vodom stanovnitva i ugostiteljskih objekata na teritoriju Parka nije rijeena sustavno. Ve inom se
koriste cisterne ( atrnje), a izvedene su i manje kaptae izvora. Katoli ki samostan u Masnoj Luci ima
vlastiti vodoopskrbni sustav kojim je zahva ena voda iz oblinjeg stalnog (Fratarskog) izvora. Vodama na
podru ju Parka upravlja Agencija za Vodno podru je Jadranskog mora kojoj je povjereno upravljanje
vodama na razini Federacije BiH.
Iskopita. Unutar podru ja Parka postoji nekoliko iskopa ( materijala za gradnju objekata) koji naruavaju
vizualne vrijednosti prostora, a najve i iskop trenutno se nalazi na sjeveroisto nom predjelu Dugog polja i
uzurpira prirodni tok potoka Br anj (Slika 22).
Infrastruktura. Podru je Parka je uokvireno s dva europska cestovna pravca: E65 Split-Dupci-Plo e i E73
(Plo e-Mostar-Jablanica), te s dva zna ajna regionalna cestovna pravca: Dupci-Cista Provo-Arano-Livnouica-Bugojno i Jablanica-Prozor-Bugojno. Kroz park prolaze dvije regionalne ceste: Jablanica-Posuje (R
419) i Tomislavgrad- Blidinje (R 419a).Unutar granica Parka postoji i niz lokalnih prometnica ije je stanje
nezadovoljavaju e (Slika 23).
35
Slika 22. Iskopi pijeska u Dugom polju
Slika 23. Stanje prometnica
Slika 24. Objekti sekundarnog stanovanja
Dalekovod 2 x 220 kV Rama-Posuje izgra en prije 12-ak godina ozbiljno naruava vizualne vrijednosti i
krajobraznu cjelovitost Parka. Proizvodnu i distributivnu djelatnost na podru ju op ina Mostar, ProzorRama, Tomislavgrad i Posuje obavljaju Javno poduze e Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna
d.d. Mostar te Javno poduze e Elektroprivreda BiH na podru ju op ine Jablanica.
Stanovanje. Posljednjih desetlje a uo ljiva je depopulacija ruralnih prostora unutar granica Parka, a samo
su dva naselja stalno nastanjena tijekom cijele godine. Unutar granica Parka nalaze se brojni objekti
sekundarnog stanovanja (Slika 24). Oni svojim izgledom, volumenom, nekoritenjem autohtonih materijala
opasno naruavaju vizualne vrijednosti Parka prirode. Posljednjih godina pove an je interes za njihovom
izgradnjom. Pastirski stanovi se nalaze na vie lokacija na Dugom polju i uglavnom su u derutnom stanju ili
se koriste kao ostave i staje.
Rekreacija. Skijanje je najzastupljeniji oblik rekreacije u Parku prirode Blidinje u zimskim mjesecima.
Ski-centar nalazi se u predjelu Risovca i trenutno su u funkciji tri skijake staze s vu nicama i ski-liftovima
ukupne duljine oko 4.5km. Tijekom ljeta, prolje a i jeseni vrlo je popularno planinarenje.
36
37
Karta 14. Karta koritenja zemljita na podru ju Parka prirode Blidinje (izvor: CORINE baza podataka za BiH)
2.5.3.Vodoprivreda
Upravljanje vodama na razini Federacije BiH je povjereno Agenciji za Vodno podru je rijeke Save sa
sjeditem u Sarajevu i Agenciji za Vodno podru je Jadranskog mora sa sjeditem u Mostaru.
Institucionalno-pravni okvir upravljanja vodama na razini Federacije BiH je preko Vlade FBiH povjeren
Federalnom i kantonalnim Ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Podru je Parka
prirode Blidinje pripada Jadranskom slivu, to zna i da je za njegovo upravljanjem nadlena Agencija za
Vodno podru je Jadranskog mora.
Zakonom o vodama je predvi eno donoenje velikog broja podzakonskih akata, to je u toku. Navedenim
Zakonom je propisana i obveza donoenja Strategije upravljanja vodama za period od 12 godina, kojom
se u najirem smislu definira politika upravljanja vodama Federacije BiH. Strategija je pripremljena u
travnju 2010. godine u vidu prijedloga, ali jo uvijek nije usvojena od strane Vlade Federacije BiH. U
izradi je i Plan upravljanja za Vodno podru je Jadranskog mora, odnosno Plan upravljanja Neretvom i
Trebinjicom. Kad se usvoje navedeni projekti, obvezu njihovog provo enja imaju sva tijela kantonalnih i
op inskih slubi zaduena za vodna pitanja.
Zbog geomorfolokih karakteristika terena podru je Parka prirode je oskudno povrinskim vodama; osim
jezera Blidinje i nekoliko manjih jezera, lokvi i izvorita nema zna ajnijih stalnih povrinskih tokova.
Vodoopskrba stambenih objekata se uglavnom vri individualno, preko cisterni, a pojedini objekti su za
ove potrebe kaptirali neka od snanijih vrela. Ove kaptae nemaju definirane zone zatite, pa se njihova
slivna podru ja ne kontroliraju niti tite od zaga ivanja. Odravanje i kontrola kvalitete vode sa izvorita
na podru ju Parka se ne provodi sustavno. Osim toga, zbog niza okolnosti koje su uslijedile od formalne
zatite ovog podru ja do danas, moe se konstatirati da se na podru ju Parka u smislu zatite vodnog
dobra nije dovoljno u inilo. U proteklih dvadesetak godina na podru ju Parka prirode Blidinje dolo je do
masovne gradnje objekata za odmor koju nije pratila izgradnja adekvatne komunalne infrastrukture, u
prvom redu vodovoda i kanalizacije. Stihijska izgradnja ovakvih objekata za sobom je povukla niz
negativnih posljedica za okoli, pored naruavanja vizualnih vrijednosti prirodnog ambijenta. Naime,
ve ina ovih objekata nema propisno ura ene septi ke jame te se otpadne vode procje uju u podzemlje,
odnosno direktno se zaga uje tlo, povrinske i podzemne vode. Pored toga, ve ina ovih ku a ima manje
ili ve e vrtove za uzgoj povr a pri emu se koriste razna zatitna sredstva i gnojivo. Primje ene su i
devastacije prostora u obliku iskopita materijala, pri emu se posebno isti e iskopite u Br anskom polju
jer se materijal vadi neposredno uz potok Br anj. Iskopita su tetna za okoli, a osobito kruti otpad koji
se odlae u ove jame.
Prostornim planom parka prirode Blidinje predvi eno je donoenje detaljnih planskih dokumenata kojima
bi se definirali uvjeti koritenja prostora, ponajprije zbog sprje avanja nekontrolirane izgradnje objekata
za odmor i sanacije postoje ih objekata. To se nije dogodilo sve do 2010. godine kada je donesen
Regulacijski plan Risovac. Ovim planskim dokumentom zapo et je proces legalizacije zate enih
objekata na podru ju Parka koji teritorijalno pripada op ini Jablanica, ukupne povrine 148 ha. Planom
je, izme u ostalog, predvi ena i izgradnja vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava sa ure ajem za
pro i avanje otpadnih voda. Predvi eno je da se izvorite za napajanje naselja formira buenim
bunarima u aluviju povremenog toka Br anj.
2.5.4.umarstvo
Podru je Parka prirode Blidinje najve im dijelom pokrivaju ume i umska zemljita (23907 ha ili 67,6 %).
Pritom se pod umom podrazumijevaju sve povrine obrasle umskom vegetacijom bilo da je ta vegetacija iz
sjemena ili iz panja. U umsko zemljite su svrstane sve povrine obrasle grmolikom vegetacijom (bor
krivulj, kle ice, ljeska i dr.). U takvom razvrstavanju ume pokrivaju 11467 ha ili 32,4 % povrine parka, a
umsko zemljite 12440 ha ili 35,2 %. Navedeni podaci odnose se na cjelokupnu povrinu parka, a temelje
se na CORINE bazi podataka za BIH kao jedinom pouzdanom izvoru koji je bio dostupan prilikom izrade
ovog plana. Slubeni podaci o umama iz umskogospodarskih planova ili dokumenata prostornog planiranja
uglavnom ne postoje ili su teko dostupni.
Vegetacijski gledano ume (Karta 17) u Parku prirode Blidinje su vrlo raznolike to je uvjetovano
injenicom da se podru je Parka nalazi u tri klimatske zone identificirane u BiH: izmijenjene sredozemne
38
klime, pretplaninske sredozemne klime i planinske klime. Upravo na ovom podru ju je prijelaz iz
sredozemne klime u planinsku najui na prostoru BiH. Stoga se na podru ju Parka mogu na i
submediteranski florni i vegetacijski elementi, brdski i gorski te pretplaninski i planinski florni elementi u
razli itim visinskim gradacijama ovisno o poloaju unutar masiva planina vrsnice i Vrana. Vrlo razvedena
geomorfologija prostora s brojnim kanjonima i planinskim vrhovima te veoma izraen krki reljef na ve em
dijelu Parka uvjetuju veliku raznolikost vegetacijskih tipova u kojima ima mnotvo endemskih vrsta. Ovdje
se kao rijetko gdje na podru ju Dinarida mogu na i kontakti submediteranske i planinske vegetacije. Prema
ili u (2002) od podnoja planina na promatranom podru ju (nadmorske visine od oko 500 m) gdje
dominiraju krke ume bjelograba (Carpinus orijentalis) s razli itim facijesima (npr. s tilovinom i
mrikom), nadovezuje se ume hrasta medunca (Quercus pubescens), zatim ume crnog graba (Ostrya
carpinifolia) s jesenskom aikom, montane bukve (Fagetum montane), bukovo-jelove ume (Abieti
Fagetum), subalpska bukova uma (Fagetum subalpinum), crnoborove (Pinus nigra) i munikine (Pinus
heldreichii) ume, smrekove ume pa sve do klekovine bora (Pinetum mughi) na padinama i vrhovima ovih
planina (Plo no 2226 m).
Prema prostornom planu za Park prirode Blidinje ume imaju: 1) ekoloko zatitnu funkciju koja se odnosi
na o uvanje i zatitu prirodnog okolia, utjecaj na klimu, floru i faunu, 2) posebnu namjenu koritenja koja je
vezana uz znanstvena istraivanja, edukaciju i rekreaciju te 3) gospodarsku funkciju koja je zastupljena tek
iznimno i to u najmanjoj mogu oj mjeri.
Prema Prostornom planu za Park prirode Blidinje ume su razvrstane na:
ume bez razvojnih funkcija koje ine ume u posebnim rezervatima;
ume s ograni enim razvojnim funkcijama za potrebe istraivanja, edukacije, turizma i rekreacije;
ume s usmjerenim razvojnim funkcijama koje ine ume za gospodarske potrebe i lovstvo.
Karta 15. ume sa izraenom zatitnom funkcijom
U radu Beus i Vojnikovi 2007. Zati ena i specifi na podru ja uma i umskih zemljita u Bosni i
Hercegovini teritorij Federacije BiH stoji podatak da na prostoru vrsnice postoji praumski rezervat
ume munike s povrinom od oko 90 ha u odjelu 23 unutar gospodarske jedinice vrsnica). U istom radu je
navedeno da su sastojine klekovine bora krivulja i ume munike zati ene sa stanovita zatite izvorita
vode (Karta 15). Kako tih uma na ovom podru ju ima razmjerno mnogo sveukupna vrijednost uma na
podru ju Parka dobiva jo ve u vanost. Jednako tako se u radu navodi da vrlo zna ajnu ulogu imaju i
ume nepodobne za gospodarenje koje su svrstane u kategoriju specifi nih uma i umskih zemljita za
podru je Federacije BiH. Od uma navedenih u radu na podru ju Parka se mogu na i:
39
ume crnog graba u submediteranskom montanom pojasu (Seslerio automnalis Ostryetum Horv et
Ht-i 1950.)
ume crnog bora na liticama
ume bukve i crnog graba (Ostryo Fagetum Wrab 1966.)
ume bukve i javora gluha a (Aceri obtusati Fagetum Fab. et al. 1963)
ume bukve i plemenitih lista a (prvenstveno javora)
ume i ikare medvje e ljeske i crnog graba (Colurno Ostryetum carpinifoliae Ble 1955).
Karta 16. Gospodarske jedinica s vae im umskoprivrednim osnovama
umarska djelatnost u obuhvatu prostora Parka organizirana je prema umarskoj legislativi Federacije BIH.
Trenutno vae a je Uredba o umama (2009, Izmjene i dopune 2010) kojom je propisano da se
gospodarenje umama obavlja na teritorijalnom principu, tj. da se u svakom kantonu/upaniji gospodarenje
umama povjerava poduze u za gospodarenje umama. Na taj na in su u ve ini kantona/upanija
organizirana poduze a za gospodarenje umama.
Za dravne ume i umska zemljita u granicama Parka dosad nije upu en zahtjev za njihovo proglaenje
umama posebne namjene kako je to za ume koje imaju poseban kulturni, povijesni, ekoloki i prirodni
zna aj propisano lankom 16. Uredbe o umama (Sl. novine Federacije BiH, br. 83/09).
Kako se podru je Parka nalazi na prostoru triju upanija/kantona tako je i ingerencija nad gospodarenjem
umama podijeljena (Karta 16).
Na podru ju Hercegbosanske upanije umama gospodari GD Hercegbosanske ume d.o.o. Kupres
putem umarije Tomislavgrad. Podru ju Parka pripadaju dijelovi gospodarskih jedinica Vran planina s
umskogospodarskom osnovom vanosti od 1.1. 2001. do 31. 12. 2010.) i gospodarska jedinica Lib
Gvozd s umskogospodarskom osnovom vanosti od 1.1. 2001. do 31. 12. 2010. Kako su za obje
gospodarske jedinice umskogospodarske osnove istekle izra ena je nova osnova koja je u fazi odobrenja.
Na podru ju Zapadno-hercegova ke upanije umama gospodari poduze e ume Herceg-bosne putem
umarije Posuje i JP Posuje. U podru ju Parka se nalazi dio gospodarske jedinice Posuje za koju je
vae a umskogospodarska osnova od 01.01. 2008. do 31. 12. 2017. godine.
Na podru ju Hercegova ko-neretvanske upanije umama gospodari JP GD ume Hercegova koneretvanske upanije sa sjeditem u Mostaru. Za ume na podru ju ove upanije ne postoji vae a osnova
gospodarenja nego se gospodari po godinjim planovima.
Kontrolu radova u umarstvu i lovstvu provode umarski inspektori koji su organizirani u inspekcijsku
slubu na razini svake upanije. Svi su kantonalni inspektorati za svoj rad odgovorni Federalnoj uprava za
inspekcijske poslove.
40
41
Karta 17. Karta umskih tipova (izvor: Oikon)
2.5.5.Poljoprivreda
Prema koncepciji razvoja i zatite prostora Parka prirode Blidinje poljoprivredno zemljite u kojem
dominiraju planinski panjaci osobita su kulturna vrijednost krajobraza " jer ivopisno pokazuju simbiozu
ivota ovjeka i prirode na Blidinju kroz stolje a. Panjaci se prostiru podru jem Dugog polja, Svinja e,
Slanih dolaca, Podi a i Omr anice te seu do samih vrhova planina vrsnice i Vrana. Zbog svoje
gospodarske te kulturne i vizualne vrijednosti krajobraza taj prostor treba o uvati od postupnog
zaumljavanja kojem je danas izloen, a osobito od devastacije neprimjerenom gradnjom.
Poljoprivredno zemljite predstavlja i prirodni resurs od posebnog zna aja ija je zatita regulirana Zakon o
prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije BiH, Zakonom o poljoprivredi, Zakonom o
poljoprivrednom zemljitu i Zakonom o zatiti prirode. Ovi zakoni na kvalitetan na in reguliraju zatitu,
odrivo koritenje, upravljanje i monitoring poljoprivrednog zemljita. Me utim provedba ovih zakona u
praksi uglavnom jo uvijek ne funkcionira zbog ne usvajanja niza potrebnih pravilnika i pod-zakonskih
akata, odnosno izrade zakonom previ enih istraivanja i programa upravljanja i zatite, kao i nedostatka
sredstava.
S obzirom na trenutno stanje na podru ju Parka u oblasti poljoprivrede i turizma ali i postoje ih planskih
dokumenata op ina na ijem podru ju se nalazi Park, najve i pritisak na okoli o ekuje se od daljnjeg ne
kontroliranog razvoja turizma. Pritisak e se manifestirati trajnim gubitkom poljoprivrednog zemljita zbog
gradnje turisti kih kapaciteta i infrastrukture, gradnje objekata sekundarnog stanovanja, odlaganja
komunalnog i gra evinskog otpada, te eksploatacije mineralnih sirovina.
Osnovne poljoprivredne djelatnosti na podru ju Parka su proizvodnja mesa, mlijeka i sira, u manjoj mjeri
povr a i itarica, a mogu je i razvoj p elarstva.
Poljoprivredna proizvodnja trebala bi se odvijati u okvirima koji ne bi naruavali propisane standarde
zatite prirode. Preporu uje se razvoj tradicionalnog planinskog sto arstva sa optimalnim brojem grla, koje
bi u kombinaciji sa ruralnim turizmom na obnovljenim planinskim stanovima, uz odgovaraju u financijsku
i edukacijsku potporu moglo pomo i demografsku obnovu ovog podru ja. Tako er uspostavljanjem
institucije zati enog podru ja otvara se nova mogu nost za brendiranje i plasiranje proizvoda, to je do
sada bio problem.
Uspostavom kvalitetnog monitoringa i nadzora u Parku, uz pravilno usmjeravanje, stru nu i financijsku
potporu poljoprivredne proizvodnje mogu e je na odriv na in gospodariti poljoprivrednim zemljitem kao
prirodnim resursom i vanim krajobraznim elementom Parka.
2.5.6.Lovstvo
Sukladno zakonodavnom okviru lovstvo se kao djelatnost uglavnom odvija i regulira na upanijskoj razini,
dok lovita na razini Federacije BiH nisu uspostavljena.
Lovite ustanovljava kantonalna skuptina na prijedlog kantonalnog ministarstva. Lovite daje u zakup vlada
kantona na prijedlog kantonalne komisije najpovoljnijem ponu u na razdoblje od 10 do 30 godina.
Korisnici lovita mogu biti lova ka udruenja, gospodarska drutva umarstva, te pravna lica registrirana za
bavljenje lovstvom.
Lovitima se gospodari na osnovu dugoro nih planova gospodarenja (lovnogospodarska osnova) i
kratkoro nih planova gospodarenja (privremeni i redovni godinji plan gospodarenja).
Prema propisima lovstva regulirana su i osnovana uzgojna podru ja za sme eg medvjeda i divokoze. Prema
tim rjeenjima na podru ju Parka prirode Blidinje nalaze se dva uzgojna podru ja sme eg medvjeda
(Pljeevica-Vitorog i Bjelanica- vrsnica) te jedno uzgojno podru je za divokoze ( vrsnica- abuljaVran).
Za potrebe pripreme Plana upravljanja podaci o konkretnim lovitima prikupili su se za podru je Hercegbosanske upanije i za podru je Zapadno-hercegova ke upanije. Na podru ju Herceg-bosanske upanije u
Parku se nalazi lovite Vran kojim gospodari umarija Tomislavgrad. Na podru ju Zapadno-hercegova ke
upanije se u Parku nalazi lovite vrsnica kojim gospodari lova ko drutvo Jarebinja Rakitno. Oba
lovita su razvrstana u planinska lovita otvorenog tipa u kojima se mogu uzgajati: zec (Lepus europeaus),
mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus),divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus),
divokoza (Rupicapra rupicapra), jarebica umska ljetarka (Terastes bonasia).
42
Brojno stanje divlja i nije to no poznato, a procjenjuje se da je do velikog smanjenja populacija divlja i
dolo nekontroliranim odstrjelom za vrijeme rata. Lova ki objekti za smjetaj, kao i ostali lovni objekti su
dijelom srueni tijekom rata ili su vrlo zaputeni. Zadnjih nekoliko godina uloeni su veliki napori na obnovi
lovno-gospodarskih objekata.
Kontrola lovne djelatnosti u nadlenosti je umarske kantonalne inspekcije.
2.5.7.Ribarstvo
U sklopu Parka prirode Blidinje, hidroloki gledano centralnu to ku ini Blidinjsko jezero smjeteno na
nadmorskoj visini od 1184 m. Prosje na dubina jezera je oko pola metra, a maksimalna dubina prema
razli itim literaturnim podatcima od 3 do 4,5 m. Specifi nost jezera predstavlja i promjenjivost njegove
povrine od 2,5 km2 do 6 km2. Hidro-bioloke zna ajke ekosustava jezera ini nazo nost mikroflore i faune,
te potpuno odsustvo makrofita. Prema posljednjim istraivanjima fizi kokemijskih i biolokih zna ajki,
Blidinjsko jezero spada u skupinu oligotrofi nih jezera.
Navedene karakteristike jezera stvaraju pogodnost za eventualni razvoj sportskog ribolova. Komercijalna
proizvodnja ovdje nema uporita zbog niza razloga: ivot endemskih vrsta riba, mala prosje na dubina
jezera, nepovoljni zimski uvjeti itd.
Jedan od glavnih problema vezanih za ribarstvo predstavlja nepostojanje to nih i relevantnih podataka o
ihtiopopulaciji ovoga jezera. Sve spoznaje o ribljim vrstama Blidinjskog jezera svode se na indicije
(poribljavanje jezera alohtonim vrstama kao to su kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) i bijeli klen
(Squalius cephalus albus)) te nepotpune, kao i neto ne podatke.
Prema objavljenim literaturnim podatcima u jezeru se nalaze endemske vrste riba, od kojih su otrulja
(Aulopyge hgeli) i bjelica (Leucaspius delineatus) izrazito ugroene vrste, koje se nalaze i na crvenoj listi
ugroenih vrsta IUCN-a (svjetska udruga za zatitu prirode).
Upravljanje ribolovom na podru ju Parka nije adekvatno ure eno, a kao jedan od razloga stoji nepostojanje,
kao i neprimjenjivanje zakonske regulative vezane za ribarstvo. Osiguranje odrivosti u koritenju
Blidinjskog jezera, a vezano za ribarstvo, prema indicijama ne postoje, kao ni dugoro ni planski dokumenti
o koritenju gore navedene povrine, koja bi se u narednom periodu eventualno mogla koristiti u svrhu
sportskog ribolova.
Zbog neadekvatnog upravljanja Parkom prirode Blidinje nazo an je konstantan pritisak na jezero i vodu, i
to ne samo kroz krivolov (uporaba zabranjenih ribolovnih alata), nego i kroz sve ve i antropogeni utjecaj
kao to je: masovna posje enost, bespravna gradnja, otpadne vode (septi ke jame), bespravno odlaganje
krutog i organskog otpada, unos alohtonih vrsta riba, intenziviranje poljoprivrede itd.
Nakon istraivanja nultog stanja ihtiofaune Blidinjskog jezera, mo i e se podrobnije odrediti plan razvoja
eventualno sportskog ribolova. Intenzivno ribarstvo na jezeru ( kavezni uzgoj) nema apsolutno nikakvog
uporita iz razloga male prosje ne dubine i povrine jezera, vremenski uvjeta, kao i zatvorenosti vodene
cjeline, pa stoga bilo kakva komercijalizacija i masovnost razvoja ribarstva direktno bi izazvala degradaciju
ekosustava Blidinjskog jezera kao jedinstvene prirodne cjeline.
43
2.5.8.Rekreacijske/turisti ke aktivnosti/objekti
Turizam u F BiH zabiljeio je u razdoblju od 2000-2008 godine rast od 61% u broju turista i 46% u broju
no enja. Na prostoru Hercegovine, izdvajaju se Mostar i Neum kao destinacije kulturnog i odmorinog
turizma, koje ostvaruju zna ajan broj turisti kih posjeta, zahvaljuju i iskoritenju vlastitih prirodnih i
kulturnih resursa u turisti ke svrhe.
Turisti ki objekti i aktivnosti u irem podru ju Parka prirode Blidinje
Op ina Jablanica: Postoje mogu nosti za dalji razvitak odmorinog turizma zahvaljuju i prirodnim
resursima oblinjih jezera gdje su se ve formirali neki turisti ko ugostiteljski sadraji, dok se potencijali
kulturnog turizma ogledaju u velikom broju ste aka i spomen obiljeju memorijalnog kompleksa Bitka na
Nertvi. Smjetajni kapaciteti postoje u objektima hotela Jablanica i dva motela.
Op ina Mostar: Od svih kulturno povijesnih vrijednosti, posebno se izdvaja Stari most u Mostaru koji je
uvrten u Svjetsku batinu UNESCO-a. Mostar kao turisti ka destinacija je zna ajan i u prometnom
povezivanju zbog posjedovanja aerodroma, eljezni kog i autobusnog kolodvora. Smjetajni kapacitet od
734 leaja u objektima hotelskog tipa nadopunjuje se zna ajnim brojem u privatnom smjetaju.
Op ina Posuje: Do sada nisu zapaene zna ajne turisti ke aktivnosti na ovom podru ju, mada postoji
nekoliko prirodnih resursa koji bi se mogli turisti ki valorizirati.
Op ina Prozor: Pored umskog, od prirodnih bogatstava zna ajno je Ramsko jezero, na ijim obalama
postoje ugostiteljski objekti sa prate im sadrajima za sport i rekreaciju. Na poluotoku itu nalazi se
Franjeva ki samostan, jedan od najstarijih u Bosni i Hercegovini, te predstavlja nezaobilazna turisti ku
destinaciju ovog kraja. Spomenik Diva Grabovica, smjeten u kanjonu rijeke Grabovice, tako er privla i
posjetitelje. Od objekata smjetajno ugostiteljske namjene treba spomenuti motel Rama u Prozoru,
kulturno-sportski rekreacijski centar Ramska ku a na planini Makljen, ugostiteljski objekt Mirakul na
Ramskom jezeru, konobu Gaj na itu, te Ku u mira u sklopu samostana Rama- it.
Op ina Tomislavgrad: Glavne atrakcije u pogledu kulturnog turizma u sadanjem trenutku su galerije
franjeva kog samostana u Tomislavgradu. Tu se nalazi muzej za etnografske i arheoloke izloke a prostor
se koristi i za izlobe slika, fotografija, prezentacije i sli no. Turisti ka ponuda op ine Tomislavgrad vezana
za turizam na vodama je krajnje nerazvijena, iako vjeta ka akumulacija Bukog jezera prua odli ne uvjete
za razvoj ove turisti ke grane (plovidba, jedrenje, kupanje).
Turisti ki objekti koji postoje u Parku prirode Blidinje

Turisti ku ponudu na prostoru Parka prirode Blidinje ini vie objekata turisti ko rekreacijske namjene.
Planinarski dom Risovac, moteli Risovac i Hajdu ke vrletite pansion Vilinac su objekti koji nude
smjetaj i usluge ugostiteljske djelatnosti. Franjeva ko odmaralite u Masnoj Luci, pored galerije i izlobe
slika Likovne kolonije "Brijeg-Masna Luka", omogu ava i preno ite. U izgradnji je planinarski dom i
objekt JP Park prirode Blidinjena lokaciji koja predstavlja vrata u Masnu Luku. Pored smjetaja u tim
objektima planiran je prostor za znanstveno-istraiva ki i okolino-edukacijski centar. Lova ke ku e na
vrsnici su jo uvijek uglavnom devastirane. Na Dugom polju izgra en je veliki broj vikendica u kojima se
u zimskom periodu nudi smjetaj posjetiteljima (Slika 25). Na lokalitetu Risovac postoje ure ene skijake
staze i tri ski lifta (Slika 26). Na zati enom prostoru Parka izgra ena su pojilita i hranilita za divlja ,
osigurana je hrana za prihranjivanje divlja i, te je utemeljena i nadzorna sluba.
44
Slika 25. Vikendice na predjelu Risovca
Slika 26. Skijake staze i objekt JP Park prirode Blidinje
Posjete Blidinju se odvijaju u ljetnoj i zimskoj sezoni. U zimskoj sezoni najvie je posjetitelja u sije nju i
velja i kada ima dovoljno snijega, te se procjenjuje da je vikendom mogu e ostvariti i do 2000 posjetitelja
na postoje im ski stazama i vu nicama. Za bilo kakve druge procjene o broju posjetitelja destinacije
Blidinje nema dovoljno pouzdanih ulaznih podataka.
2.5.9.Prostorno ure enje i infrastruktura
Park prirode Blidinje ima povoljan geoprometni poloaj te bi izgradnjom planiranih prometnica vieg
ranga (koridor Vc, zavretak izgradnje autoceste Split-Dubrovnik) trebao postati atraktivna i lako dostupna
destinacija. Podru jem obuhvata Parka prolaze dvije regionalne prometnice R 419 Jablanica-Posuje i R
419a Tomislavgrad- Blidinje. Regionalne ceste su na dijelovima ote ene, zbog odrona, loeg asfalta,
nerijeene odvodnje i op enito su neure ene za siguran promet. Lokalni i nekategorizirani putovi koji
povezuju naseljena mjesta i atraktivne lokacije sa regionalnim cestama su u funkciji prometa, ali tako er sa
nizom nedostataka (Karta 18).
Trenutno napajanje elektri nom energijom se vri preko 35 kV napona iz smjera Rame i Posuja preko
2x220 kilovoltnoga dalekovoda (rije je duplom sustavu, gdje se jedan od vodi a vodi pod naponom od 35
kV, iz pravca Marina pe ina). Proizvodnu i distributivnu djelatnost na podru ju Parka obavljaju JP
Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar, na podru ju Grada Mostara i op ina
Prozor-Rama, Tomislavgrad i Posuje te JP Elektroprivreda BiH na podru ju op ine Jablanica.
Na podru ju Parka ne postoji stabilna TT mrea.
Sustav gospodarenja otpadom kako na nivou FBiH tako ni na podru ju Parka prirode Blidinje ne postoji.
Pritisci na okoli postoje kako i svi problemi vezani uz nesustavno prikupljanje otpada. Trenutno na
prostoru Parka usluge odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada obavlja koncesionar op ine Posuje,
privatna tvrtka Ladanui isto a iz Rakitna.
Prilikom izrade Prostornog plana Parka prirode Blidinje prepoznate su prirodne vrijednosti ovog
podru ja i predvi ena je njihova adekvatna zatita i uvjeti koritenja (Karta 19). Prema Prostornom planu
Parka prirode Blidinje predvi ena je sljede a klasifikacija prostora:
- prirodne zone (posebni rezervati, zone naglaenih geomorfolokih vrijednosti i zone
panjaka i travnjaka),
- mjeovite zone (turisti ke zone i zone sanacije sekundarnog stanovanja),
- kulturne zone (arheoloki i etnoloki lokaliteti i zone).
45
Karta 19. Zoniranje prema Prostornom planu Parka prirode Blidinje (izvor: Sveu ilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod
za urbanizam i prostorno planiranje)
Autori su se rukovodili pravilima struke pri zoniranju i odre ivanju reima ure enja prostora. Analiziraju i
postoje e stanje i potuju i inpute koje su u obliku studija dobili od stru njaka razli itih profila predloili su
zoning koji potuje prirodne osobitosti ovog prostora, titi posebno vrijedne cjeline i predlae saniranje
antropogenih intervencija u prostoru koje ozbiljno naruavaju krajobrazne vrijednosti i ekoloku ravnoteu.
Prostornim planom predvi eno je vie intervencija u prostoru: izrada detaljnih urbanisti kih planova za
zone Risovca, Masne LukeG. i D., Badnji i Jelove dragePolica, izrada detaljnih planova ure enja okolia
za posebni geomorfoloki rezervat Diva Grabovica i botani kozooloki rezervat MasnaLukaBare,
sanacija iskopita gra evinskog materijala, sanacija zahvata na vodotoku u Br anjskom polju, sanacija
makadamskih kolnika, sanacija odlagalita krutog i gra evinskog otpada, izmjetanje trase regionalne
prometnice JablanicaTomislavgrad iz neposredne blizine jezera, izgradnja sustava za zatitu od zaga enja
podzemnih voda, obnova i prenamjena zgrada kulturne batine, istraivanje, ozna avanje i zatita
arheolokih lokaliteta. Sve ove mjere do danas uglavnom nisu provedene.
Op ina Jablanica usvojila je Regulacijski plan

Risovca koji je u suprotnosti s predloenim
smjernicama iz prostornog plana. Dobar je pokuaj
rjeavanja problema vodoopskrbe i otpadnih voda, ali
ovaj RP registrira i ozakonjuje postoje u izgradnju, a
predvi a ruenje i uklanjanje samo onih objekata koji
se ne uklapaju u urbani koncept Plana. Veliki problem
predstavlja i tenja da se kroz Park trasira magistralni
pravac Jablanica Tomislavgrad. Ni u jednom
trenutku se ne spominje injenica da se podru je RP
Risovac nalazi unutar zati enog podru ja Parka
prirode Blidinje. U vremenu od izrade Prostornog
plana Parka prirode Blidinje do danas dolo je do
nastavka nelegalne izgradnje vikendica na podru ju
Risovca
ime se granica obuhvata podru ja
predloenog za izradu DPU-a vidno pove ala (Karta
20).
Karta 20: Zone obuhvata RP Risovac i zone predloene za
46
izradu DPU prema Prostornom planu Parka
Osvrt na prostorno plansku dokumentaciju:

-
Prostorni planovi vieg reda ne postoje, ili su stari ili je njihovo vaenje pravo formalno prolo,
Prostorni planovi upanija nisu doneseni. Jedini usvojen dokument je PO PP HB,
Prostorni planovi op ina su ra eni 80ih godina prolog stolje a, te je i njihovo vaenje pravo
formalno prolo. Izuzeci su: Op ina Rama ija je PP dokumentacija pred usvajanjem i Op ina
Jablanica koja je 2007. godine usvojila Izmjenu PP Op ine Jablanica za podru je Sovi i
Risovac, na temelju ega je pripremljen i izra en i usvojen RP Risovac,
Status Prostornog plana Parka prirode Blidinje nije jasan,
Strategijama razvoja op ina podru je Parka prirode Blidinje se prepoznaje kao potencijalni
prostor za razvoj turizma op ine,
Studija izvodljivosti za zatitu podru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja sa Parkom prirode
Blidinje treba dati odgovore na pitanje obuhvata i statusa ovog podru ja.
47
48
Karta 18. Prikaz prometne i elektroenergetske infrastrukture na podru ju Parka prirode Blidinje (izvor: TK 25 000, ortofoto karte)
2.6. Proces uklju ivanja korisnika prostora

U pripremi Plana upravljanja obavljeni su analiza dionika i prethodne konzultacije s dionicima Parka
prirode Blidinje. Popisnu listu dionika inili su svi oni koji su akteri za koje se ocijenilo da su
zainteresirani za izradu Plana upravljanja Parka prirode Blidinje. Tu su, u prvom redu, prepoznati oni
dionici koji su obvezni akteri slijedom propisanog modela upravljanja Parkom, zatim lokalne vlasti na
ijim se teritorijima nalazi Park, nadlena federalna i kantonalna upravna tijela i organizacije
(ministarstva, inspekcije i dr.), korisnici prirodnih dobara u prostoru PP Blidinje, ostali privredni i
drutveni sektor koji djeluje na podru ju Parka, znanstvene i obrazovne institucije i udruge i svi drugi
sudionici koji su svojim interesom i djelovanjem vezani za Park prirode Blidinje.
Radi ispitivanja stavova dionika Parka u provedbu prethodnih konzultacija bilo je uklju eno 50 dionika,
odnosno dioni kih skupina prema kojima se komuniciralo putem ankete u elektroni nom obliku.
Odgovori su pristigli od strane 19 dionika. Nalaz u nastavku predstavlja obra ene rezultate miljenja
anketom obuhva enih ispitanika.
2.6.1.Stavovi o glavnim vrijednostima podru ja
Vrijednosti Parka prirode Blidinje, prema miljenjima svih dionika, su prirodne ljepote krajolika, prije
svega, uma, panjaka, voda. Kao glavne vrijednosne zna ajke podru ja isti u se ista priroda,
endemi ne biljne svojte, bogatstvo autohtone divlja i, geoloka raznolikost, te iznimno kulturoloko
naslje e, pri emu se naglaavaju nekropole ste aka i staje. Dio odgovora sugerira kako prirodne
vrijednosti Parka tek treba valorizirati kroz istraiva ke projekte.
Svoje poznavanje vrijednosti Parka, posebno onih zati enih, ispitanici su uglavnom ocijenili kao
relativno dobro ili dobro, a ve ina ispitanika uglavnom i naj e e koristi Park za razli ite oblike
rekreacije: etnje prirodom, skijanje, planinarenje, fotografiranje, zmajarenje (paraglajding) i dr.
Informacije o Parku ispitanici uglavnom dobivaju iz izravnih kontakata s upravom Parka, te od gostiju
Parka, kolega, prijatelja ili poznanika, a vrlo slabo iz medija ili broura.
Uz iznimno pozitivan stav ispitanika prema samom Parku, njihovi stavovi su uglavnom negativni kad je
rije o Javnom poduze u Parka prirode Blidinje. Pritom ve ina dionika smatra da JP Parka prirode
Blidinje ne obavlja svoje funkcije, da je neorganizirano i da joj u fokusu poslovanja nije o uvanje
prirode i zatita i unapre enje prostora. Jednako tako JP se doivljava kao ekonomski neodriv sustav
koji je neuskla en i teritorijalno nedefiniran (citirani navod iz upitnika). Komunikaciju s JP ve ina
dionika ocjenjuje negativno, pri emu se navodi da je takva komunikacija bila bezuspjena ili se u
posljednjih 5 godina izgubila.
Ve ina intervjuiranih dionika kao najve u promjenu navodi devastaciju prostora bespravnom
izgradnjom, infrastrukturom i otpadnim vodama. Nekolicina isti e kako su stvorene divlje deponije na
nekoliko lokacija u Parku i kako se prirodni resursi nekontrolirano i neselektivno troe. Ostali navode
stihijsko propadanje autohtone gradnje i promjenu prirodnog krajobraza.
Ve ina ispitanika pak smatra da je proglaenjem podru ja zati enim i formiranjem JP Parka prirode
Blidinje stvoren dobar temelj za zatitu podru ja, ali je cijeli proces u stagnaciji, a ve ina vidi problem
u izostanku financijske i zakonodavne potpore. S druge strane, razvoj rekreacijskog turizma u zadnjih
desetak godina donio je sa sobom pove an interes znanstvene zajednice i ire javnosti za ovaj prostor.
Spoznaja o vrijednosti Parka sigurno je jedna od najzna ajnijih promjena u posljednja dva desetlje a.
Za gotovo sve ispitanike uloga i odgovornost Parka i njegove uprave su prvenstveno o uvanje i zatita
prirode. Kao posljedice mogu eg izostanka efikasnog upravljanja u sljede ih 5 10 godina najve im
su dijelom navedene daljnja neplanska urbanizacija i devastacija okolia.
49
2.6.2.Klju ni problemi i konflikti

Kao glavni problem i prijetnju razvoju Parka ispitanici isti u bespravnu gradnju ije su posljedice
degradacija krajolika i devastacija kvalitete okolia u vidu nereguliranog koritenja vode za pi e te
nerijeeno pitanje odvodnje otpadnih voda, zatrpavanja jama otpadom i sli no. Kao uzrok problema
navodi se nepostojanje detaljnog prostornog plana za podru je Parka, ne poduzimanje mjera spre avanja
bespravne gradnje te nebriga nadlenih upanijskih i op inskih tijela za provedbu upravnih mjera
vezanih za prostorno ure enje, gra enje i zatitu okolia. Uz problem bespravne gradnje spominje se i
krivolov, neselektivna sje a, neodgovornost izletnika prema okoliu, pristupna cesta, ugostiteljski objekti
koji ne rade, ili nespremno skijalite.
Nekontrolirani i neplanirani razvoj turizma proizvodi pove ani interes za povremenim naseljavanjem na
podru ju Parka. Veliki broj bespravnih objekata neprimjerenom arhitekturom naruava prirodne
vrijednosti Parka. Nerijeena vodoopskrba uzrokuje zaga enja podzemnih voda, a dalekovod kojim se
objekti opskrbljuju elektri nom energijom naruava krajobraznu cjelovitost
ovog podru ja.
Neprimjereno trasiranje pojedinih prometnica kao i njihovo loe stanje ozbiljna su prijetnja zatiti
okolia. Divlja odlagalita i iskopi gra evinskog materijala kao i propadanje objekata tradicionalne
arhitekture predstavljaju opasnosti od trajnog unitenja kulturnog i prirodnog naslije a Parka.
Prema ve ini ispitanika za klju ne probleme i prijetnje funkcioniranju Parka odgovorne su institucije
koje ne spre avaju nelegalnu izgradnju i devastaciju okolia. Po njima rjeavanje ovih problema ide u
red zada a uprave Parka, odnosno JP Parka prirode Blidinje. Kao dodatni sudionici u ijoj je
odgovornosti rjeavanje navedenih problema su federalna i upanijska nadlena ministarstva, lova ka
drutva, nadlene institucije u suradnji s nevladinim udrugama i op inama, Fond za zatitu okolia te
op ine.
Prijetnje i problemi, prema odgovorima ispitanika trebaju se rjeavati brzo i efikasno sustavnim
upravljanjem i odrivim financiranjem te strogim nadzorom svih aktivnosti od strane djelatnika JP. Kao
dio rjeenja sadanjih problema i prijetnji navodi se proglaavanje podru ja nacionalnim parkom koji bi
se s vr im reimom zatite i efikasnijom upravom lake nosio s problemima i prijetnjama zatite
podru ja.
Povrina Parka prirode Blidinje prostire se na podru ju tri upanije koje nemaju konsenzus oko
nadlenosti i brige za stanje Parka. Javno poduze e koje bi trebalo upravljati Parkom pravno postoji, ali
u stvarnosti ne funkcionira. Ne postoje stalni izvori prihoda koji bi omogu ili normalno funkcioniranje i
ulaganje u o uvanje i razvoj Parka. Za rjeavanje nastalih financijskih teko a koje su potpuno prekinule
funkcioniranje JP Parka prirode Blidinje sugerira se postizanje dogovora na razini pet op ina na ijem
teritoriju se nalazi Park kako bi one preuzele brigu o financiranju, planiranju i utvr ivanju mjera zatite.
Takvo ure enje moglo bi prestati u trenutku postizanja stabilnijeg drutvenog stanja u dravi i
mogu nosti u inkovite zatite po standardima razvijenih zemalja. Ocjenjuje se da bi bez takvog
konsenzusa me u op inama svi navedene konflikti mogli eskalirati u bliskoj budu nosti.
Kao trajna prijetnja Parku prepoznaje se njegov nerijeeni pravni status koji je posljedica nepostojanja
kategorije 'parka prirode' u federalnom Zakonu o zatiti prirode. Veliki problem predstavlja i nebriga
institucija za stanje Parka jer nije do kraja jasno u ijoj je nadlenosti.
2.6.3.Vizija budu nosti i o ekivana uloga Parka
Uz ve navedene negativne promjene, ve ina ispitanika navodi i one pozitivne: turisti ka afirmacija
cijele regije, ekonomske koristi za lokalno stanovnitva, veliki interes znanstvenika za istraiva ki rad u
podru ju Parka.
Mogu nosti odrivog razvoja Parka prirode Blidinje uglavnom su ocijenjene kao realne, velike ili nune.
Za suradnju s Parkom su na razli ite na ine zainteresirani svi ispitanici. Pritom udruge za zatitu prirode
mogu u suradnju vide kroz edukativne radionice te sudjelovanje u izradi strategije upravljanja, dok su
turisti ke zajednice zainteresirane za suradnju vezanu za postavljanje turisti ke signalizacije, popis
smjetajnih kapaciteta, mogu nosti rekreacije i dr. Planinarska drutva predlau suradnju u vie
podru ja, a koja bi uklju ila i edukaciju planinara, dok lova ka drutva ele sudjelovanje u upravljanju
kroz njihovog predstavnika kao lana Upravnog odbora uprave Parka.
50
Vie od pola ispitanika ima viziju Parka kao turisti kog odredita u svijetlu odrivog razvoja koji e biti
temeljen na organskoj poljoprivredi, ekolokoj poljoprivrednom proizvodnjom i razli itih oblicima
ekolokog turizma. Dio ispitanika smatra da podru je treba o uvati u to izvornijem obliku i s
netaknutom prirodom to bi se postiglo podizanjem sadanje kategorije zatite na razinu nacionalnog
parka. Isto tako postoji vizija Parka kao edukacijskog i znanstveno-istraiva kog centra. U nekim se
odgovorima navodi potreba za zoniranjem podru ja Parka, te jasnim definiranjem plana razvoja i
propisa po kojem e se upravljati Parkom. Pritom je nepodijeljeno miljenje svih ispitanika da
vrijednosti Parka prema kojima treba usmjeriti upravljanje i razvoj Parka moraju ostati njegova ljepota
netaknute prirode, a turizam biti glavni na in njegova odrivog koritenja.
51
3. GLAVNI CILJ, TEME I POSEBNI CILJEVI

3.1. Zatita i o uvanje bioloke i geoloke raznolikosti (A)
Procjena stanja
Specifi na geoloka prolosti, geomorfoloka, hidroloka i klimatska raznolikost te antropogeni utjecaj
uvjetovali su rast brojnih endemskih biljnih svojti na podru ju Parka prirode Blidinje, od kojih je ak 40%
stenoendema zabiljeenih za podru je Bosne i Hercegovine. Brojne endmi ne, subendemi ne i reliktne
biljne svojte (vie od 200) sa vrsnice i Vrana ini ove planine hercegova kim razvojnim endemskim
centrom, te je podru je po bogatstvu endemskih biljnih svojti bitno na europskoj razini. S obzirom da je
ve ina endemskih vrsta povezana sa stanitima to ila i stijena ne postoji zna ajan antropogeni utjecaj na
ove vrste, jer na podru ju Parka nije planirano umirivanje, odnosno poumljavanje to ila. Dio endemi nih
svojti na drugim stanitima se koristi kao ljekovito bilje te je potrebno kontrolirati ili u pojedinim
slu ajevima u potpunosti zabraniti njihovo sakupljanje (poput ute siritare Gentiana lutea).
Podru je Parka ima veliku koli inu padalina, od kojih je ve ina tijekom zime u obliku snijega, dok je ljetni
period suni. S obzirom na krku podlogu i postojanje ve eg broja ponora malo je povrinskih vodenih
stanita. Postojanje nekoliko ponora kao i geoloka podloga upu uju na postojanje niza podzemnih stanita
od kojih je na topografskim kartama zabiljeen samo manji broj pilja i jama te je potrebno provesti
intenzivnija speleoloka i biospeleoloka istraivanja. Nasuprot podzemnim tokovima koji okravaju
podzemne geomorfoloke oblike, na povrinske geomorfoloke oblike utje u velike temperaturne razlike
koje omogu avaju aktivne geomorfoloke procese i u dananje vrijeme.
Na podru ju Parka nalazi se i duboki rije ni kanjon proglaen geomorfolokim rezervatom Diva Grabovice,
a gdje se nalazi i poznati prolaz "uplja stijena", (Hajdu ka vrata ili Mijatov prolaz).
Nanosi iz ledenog doba (diluvij) na podru ju planinske zaravni Dugog polja nelegalno se iskoritavaju te je
potrebno sprije iti njihovo iskoritavanje i sanirati ih. Uz ova stanita je vezana je i rijetka vrsta slijepo ku e
(Spalax leucodon).
Iznimno negativni utjecaj na stanita ima nelegalna gradnja na podru ju sredinjeg platoa Parka, koja je
najve im dijelom vezana uz zaravan Dugog polja. Nelegalna gradnja osim to uzrokuje unitavanje vrijednih
stanita ima i neizravne utjecaje u obliku nekontroliranog crpljenja vode iz izvora i jezera Blidinje,
neure enog sustava odvodnje otpadnih voda te kopanje materijala za gradnju. K tome nekontrolirano
crpljenje vode moe izazvati suenje izvora te tako utjecati na faunu izvora i podzemlja. Slaba istraenost
vodene faune upu uje na potrebu dodatnih istraivanja i definiranje pripadaju ih mjera zatite ovih
potencijalno zanimljivih izvora bioloke raznolikosti. Osim nedovoljne istraenosti vodene faune jezera
Blidinje potrebno je izdvojiti i planinska jezera te izvore i ponore u vrnom dijelu Vrana i vrsnice. Zbog
malog antropogenog utjecaja ova planinska vodena stanita nisu ugroena, ali zbog rijetkosti treba provesti
njihovu zatitu te istraiti mogu e nove izvore bioloke raznolikosti podru ja.
Dominantna vegetacija na podru ju vrsnice i Vrana su ume koje karakterizira izraena visinska zonacija
dodatno uvjetovana geomorfolokim karakteristikama podru ja. U vrnom dijelu raste umska zajednica sa
endemi nim borom munikom, iji reprezentativni primjer je zati en kao rezervat umske vegetacije Masna
luka. Osim ovog, ve proglaenog rezervata umske vegetacije, prostornim planom je predloena zatita jo
nekih vrijednih umskih podru ja. Nasuprot, raznolikosti biljnih vrsta umskih stanita koja je vezana Za
visinsku zonaciju, raznolikost ivotinjskih vrsta je usko povezana i sa na inom gospodarenja. Pretjerana i
prerana sje a imaju zna ajan utjecaj na bioloku raznolikost faune umskih ekosustava, posebno
entomofaune. K tome, u podru ju Dugog polja najve u prijetnju umama predstavlja potencijalna
prenamjena u skijalite.
Iznad granice pojasa bora krivulja i kle ice nalazi se pojas prirodnih travnjaka tj. planinskih rudina uz koje
su vezane brojne endemi ne biljne i ivotinjske vrste, poput glacijalnog relikta prenjskog planinskog
dadevnjaka (Salamandra atra prejensis). Osim pojasa prirodnih travnjaka ispod pojasa bora krivulja nalaze
se antropogeno uvjetovana stanita travnja ke vegetacije, ve inom panjaci. Travnja ka stanita imaju veliku
bioloku raznolikost kako flore tako i faune. Premda su travnja ka stanita nedovoljno iskoritena sukcesija
nije zna ajnije izraena, no u budu nosti bi mogla predstavljati prijetnju o uvanju bioloke raznolikosti. Uz
travnja ka stanita vezana je raznolika fauna leptira, koju bi zajedno sa faunom drugih beskraljenjaka
trebalo dodatno istraiti.
52
Premda je fauna na podru ju Parka nedovoljno istraena, prisutnost nekih vrsta ptica, poput patuljastog orla,
surog orla, crkavice, zmijara i tetrijeba gluhana upu uje na dobru o uvanost podru ja i veliku bioloku
raznolikost faune. Ipak ratna zbivanja te preveliki (krivo)lov na podru ju Parka je znatno smanjio populacije
nekih vrsta, poput divokoze i medvjeda.
Osim navedenih umskih, vodenih, travnja kih i podzemnih stanita biolokoj raznolikosti Parka doprinose i
rijetke poljoprivredne povrine koje su ve im dijelom vezane za Svinja u i Dugo polje.
Glavni cilj
Za vrijeme trajanja Plana odravati postoje e i nastojati poboljati stanje bioloke raznolikosti, prirodnih
vrijednosti i zna ajnih stanita primjenom najbolje prakse u o uvanju i promicanjem primjerenih aktivnosti
na podru ju Parka.
Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temi definiraju
se tri podru ja aktivnosti:
AA. Zatita i o uvanje vrsta i stanita
AB. Monitoring, istraivanje i inventarizacija stanita i vrsta
AC. Zatita i o uvanje geoloke batine
Akcije
AA1 Istraiti stanje populacije prenjskog crnog dadevnjaka u Parku prirode Blidinje te na osnovi
dobivenih rezultata izraditi plan o uvanja.
AA2 Istraiti raznolikost umskih stanita, vrednovati ih i zatiti reprezentativna stanita.
AA3 Odrati postoje i broj planinskih jezera, lokvi i izvora i njihovu bioloku raznolikost.
AA4 Istraiti stanje populacije sljepaa te na osnovi dobivenih rezultata izraditi plan o uvanja.
AA5 Istraiti brojnost jedinki i gnijezda ptica grabljivica i leinarki na podru ju Parka te na osnovi
rezultata napraviti plan o uvanja.
AA6
Istraiti rasprostranjenost stenoendemi nih vrsta na podru ju Parka prirode Blidinje, rezultate
implemenitirati u GIS Parka prirode te na osnovi dobivenih rezultata izraditi plan o uvanja.
AA7 Sprije iti daljnje poribljavanje vodenih stanita alohtonim vrstama te postoje e ukloniti.
AA8 Inventarizirati i pratiti invazivne vrste u Parku te, ukoliko je potrebno, razraditi akcijske planove za
kontrolu vrsta.
AA9 Istraiti stanje travnja kih stanita i izraditi plan o uvanja travnja kih stanita tijekom drugih pet
godina provo enja plana.
AA10 Odrediti najmanje tri druge prioritetne vrste i/ili stanina tipa za provedbu akcija o uvanja u drugih
pet godina provo enja plana.
AA11 Regulirati i pratiti sakupljanje divljih proizvoda iz prirode (npr. gljive i ljekovito bilje) u zonama
posebne zatite.
AA12
Istraiti stanje riblje populacije na Blidinjskom jezeru i napraviti akcijski plan za ribe na
Blidinjskom jezeru.
AB1 Razviti, odravati i puniti bazu podataka o biolokoj raznolikosti u sklopu GIS sustava Parka prirode.
AB2 Napraviti kartu stanita i kartu zemljinog pokrova krupnog mjerila te implementirati u GIS sustav
Parka prirode u prvih pet godina provo enja plana.
AB3 Inventarizirati vlana, mo varna i vodena stanita na podru ju Parka.
AB4 Analizirati nedostatke u osnovnim podacima o biolokoj raznolikosti te provesti istraivanja u tim
podru jima.
AB5 Razviti i provesti plan pra enja bioloke raznolikosti za cijelo podru je Parka.
AB6 Uskladiti standarde prikupljanja i obrade podataka s dravnim informacijskim sustavom za bioloku
raznolikost.1
AB7 Poticati i provoditi ekoloka istraivanja prioritetnih vrsta i stanita.
AC1 Izgraditi infrastrukturu potrebnu za ograni avanje i kontrolu pristupa javnosti osjetljivim ili
ugroenim mjestima od geolokog ili speleolokog zna aja.
1
Provo enje akcije ovisi o uspostavi dravnog informacijskog sustava
53
AC2 Istraiti i kartirati speleoloke objekte na podru ju Parka i njihovu podzemnu faunu.
AC3 Inventarizirani geoloku batinu na podru ju Parka prirode.
AC4 Napraviti geomorfoloku kartu u mjerilu 1:25000. za podru je Parka s posebnim osvrtom na
izdvajanje podru ja naglaenih geomorfolokih vrijednosti.
3.2. Upravljanje krajobrazima i odrivo koritenje prirodnih dobara (B)

Ocjena stanja
Podru je Parka prirode Blidinje odlikuje se velikom krajobraznom raznoliko u i bogatstvom prirodnih,
kulturno-povijesnih i vizualnih krajobraznih vrijednosti, posebice onih prirodnih. Iz toga razloga, ono
predstavlja i prostor izrazito osjetljiv na promjene. Od tri izdvojena krajobrazna podru ja, podru ja
planinskih masiva vrsnice i Vrana su naglaeno prirodnih obiljeja, dok na podru ju udoline Dugog polja
do izraaja dolaze kulturna obiljeja prostora. Kao podru je izuzetnih prirodnih i vizualnih vrijednosti isti e
se kanjon Dive Grabovice. Za ovo podru je izuzetne, divlje ljepote potrebno je osmisliti odgovaraju u
promociju i turisti ku ponudu poto je danas ograni eno dostupan posjetiteljima.
Najve e su degradacije krajobraznih vrijednosti, posebice onih vizualnih na podru ju Dugog polja gdje je
prisutnost i utjecaj ovjeka najve i. Izgradnja ku a za odmor, posebice ovih novijeg datuma, znatno je
naruila sliku krajobraza ovoga podru ja svojim prostornim razmjetajem i neabijentalnim arhitektonskim
oblikovanjem. Ovome treba pridodati i turisti ku izgradnju na predjelu Risovca, neure ene iskope ljunka na
vie lokacija unutar Dugog polja, nestru nu rekonstrukciju gra evina tradicionalne arhitekture, gra enje
lokalnih prometnica koje su svojom irinom i neure enim otkopima tako er degradirale vizualne krajobrazne
vrijednosti ovoga podru ja. Kako bi se prepoznale dodatne vrijednosti i specifi nosti krajobraza, te sprije ile
negativne promjene u njemu, vano je izvriti detaljnija istraivanja krajobraznih obiljeja, te izvriti njihovo
vrednovanje. Potrebno je o uvati i unaprijediti postoje e krajobrazne vrijednosti kroz odrivi razvitak PP
Blidinje te uspostavu instrumenata i alata s ciljem njihove zatite, upravljanja i planiranja.
ume su me u najvanijim prirodnim resursima podru ja Parka prirode Blidinje. Pokrivaju preko 32 %
povrine Parka, a njima upravljaju upanijska ministarstva putem JP ume Herceg-Bosne (umarije
Jablanica, Rama, Posuje i Mostar) i JP Hercegbosanske ume (umarija Tomislavgrad). ume unutar
Parka razvrstane su na zatitne ume i ume posebne namjene, a u gospodarske svrhe mogu se koristiti samo
iznimno i pod kontroliranim uvjetima. Posljedica sadanje niske razine kontrole u koritenju uma su
estale nelegalne sije e i brojna umska nelegalna odlagalita otpada. Za uvjerljivo odrivo koritenje
umskih resursa potrebno je osigurati u inkovitu provedbu zakona, sprije iti nelegalne sje e, uspostaviti
sustav kontrole i nadzora, educirati lokalno stanovnitvo te izvoditelje umskih radova poticati na koritenje
ekoloki prihvatljivih tehnologija pri gospodarenju umama.
Zbog sve rje eg bavljenja sto arstvom i poljoprivredom kao tradicionalnim gospodarskim granama, panjaci
i poljoprivredne povrine zarastaju. Posljedica je propadanje vrijednog dijela tradicionalnog poljodjeljskog
krajobraza koji poprima prirodna obiljeja. Mogu nost za obnovu poljoprivredne i sto arske proizvodnje
treba traiti u proizvodnji tradicionalnih i ekolokih proizvoda te razvoju seoskog turizma. Poljoprivrednim i
panja kim povrinama unutar Parka mogu e je gospodariti na odriv na in, ali samo uz uspostavu
kvalitetnog nadzora i kontrole, pravilno usmjeravanje te stru nu i financijsku potporu.
Zbog krkih karakteristika tla, podru je PP Blidinje je oskudno povrinskim vodama. Osim jezera Blidinje,
nekoliko manjih jezera, lokvi i izvorita nema zna ajnijih stalnih povrinskih tokova. Zbog toga vode na
podru ju PP Blidinje zahtijevaju posebnu pozornost i brigu. U proteklih dvadesetak godina na podru ju PP
Blidinje dolo je do masovne gradnje objekata za odmor koju nije pratila izgradnja adekvatne komunalne
infrastrukture, u prvom redu vodovoda i kanalizacije. Izvori pitke vode tako se uglavnom kaptiraju za
potrebe objekata sekundarnog stanovanja pri emu se ne vodi ra una o ostavljanju ekolokog minimuma.
Dodatno, ove kaptae nemaju definirane zone zatite, pa se njihova slivna podru ja ne kontroliraju niti tite
od zaga ivanja. Realnu opasnost za o uvanje kakvo e vode predstavljaju propusne septi ke jame. Dananji
na ini koritenja mogu dovesti do zaga enja ne samo vodnih tijela unutar Parka ve i izvan njega.
Mogu nost odrivog razvoja postoje, me utim u budu nosti je potrebno izgraditi sustav za odvodnju
otpadnih voda i sanirati izvore zaga enja.
Na nekoliko lokacija unutar Parka prirode Blidinje postoje aktivna iskopita pijeska, pri emu se najve e
nalazi u Br anjskom polju. Svojim postojanjem naruavaju vizualne vrijednosti Parka, a dodatni negativni
54
utjecaji vezani su za buku i prainu u slu aju iskopita u Br anjskom polju te za uzurpaciju vodotoka potoka
Br anj. Potrebno je preispitati potrebu za postojanjem iskopita te istraiti eventualne alternativne lokacije.
Ako se pokae da je njihovo postojanje opravdano potrebno je uloiti sredstva u modernizaciju postrojenja i
odrediti krajnji rok u kojem se doputa rad na iskopitima.
Na podru ju Parka prirode Blidinje postojalo je lovite koje je mogu e ponovno staviti u funkciju pri emu
bi se za odrivo upravljanje s divlja i uvelo plansko koritenje i nadzor, a u kona nici i suzbio krivolov.
Intenzivno ribarstvo u Parku, odnosno na Blidinjskom jezeru nema nikakvog uporita iz razloga male
prosje ne dubine i povrine jezera, vremenski uvjeta, kao i zatvorenosti vodene cjeline. Mogu je jedino
razvoj sportskog ribolova uz provo enje stalnog monitoringa i kontrole te zatite ribljeg fonda u suradnji sa
znanstvenim institucijama i nadzorni kom slubom Parka.
Glavni cilj
Za vrijeme trajanja Plana o uvati raznolikost krajobraza poticanjem onih djelatnosti koje su u skladu sa
smjernicama zatite prirode te regulirati aktivnosti koje mogu imati utjecaj na prirodna dobra.
Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temi definira se
pet podru ja aktivnosti:
BA
BB
BC
BD
BE
Krajobraz
Vode
umarstvo i lovstvo
Iskoritavanje mineralnih sirovina
Poljoprivreda i ribarstvo
Akcije
BA1 Izvriti tipoloku klasifikaciju krajobraza u mjerilu 1:25000 za PP Blidinje, valorizirati aspekte
vezane za zatitu te dati prijedlog mjera za upravljanje.
BA2 Pratiti stanje i vrednovati promjene u krajobrazu.
BA3 Nadzirati te utjecati na zahvate u prostoru kako bi imali to manji utjecaj na izvorne i tradicionalne
krajobrazne vrijednosti prostora Parka.
BA4 O uvati postoje u tradicionalnu parcelaciju polja.
BA5 Podizati razinu svijesti kod lokalnog stanovnitva i ire javnosti o zna ajkama krajobraza Parka i
mogu nostima njegova o uvanja kroz raznovrsne aktivnosti.
BA6 Poticati sanaciju krajobraza du izvedenih infrastrukturnih koridora i podru ja stambene izgradnje.
BA7 Nadzirati i utjecati na aktivnosti izgradnje nove i odravanja postoje e prometne, energetske i
telekomunikacijske infrastrukture.
BB1
Napraviti prora un ukupne godinje potrebe vode po pojedinim sustavima, uzimaju i u obzir
potronju prilago enu turisti koj sezoni i svim drugim potrebama
BB2 Izraditi program kontrole kakvo e povrinskih i podzemnih voda i poticati definiranje zatitne zone za
povrinske i podzemne vode.
BB3 Napraviti katastar zaga iva a povrinskih i podzemnih voda, kao to su septi ke jame i razna
odlagalita krutog otpada.
BB4 Sura ivati pri izradi vodnogospodarskih osnova za podru je Parka kako bi se uskladile s uvjetima
zatite prirode i nadzirati njihovo provo enje.
BB5 Istraiti prirodne vrijednosti hidrolokog sustava Blidinjskog jezera i procjeniti utjecaj dovrenja
planiranog nasipa s vodonepropusnom jezgrom na zatitu priodnih vrijednosti
BC1 Sura ivati pri izradi umskogospodarskih planova za dravne ume i nadzirati na in koritenja uma u
skladu sa smjernicama zatite prirode.
BC2
Poticati izradu umskogospodarskih planova za privatne ume te nadzirati na in gospodarskog
koritenja privatnih uma u skladu sa smjernicama zatite prirode.
55
BC3 Sura ivati pri izradi lovno-gospodarskih osnova za lovita u obuhvatu Parka kako bi se uskladile s
uvjetima zatite prirode i nadzirati njihovo provo enje.
BC4 Regulirati me usobne odnose uprave Parka i lovoovlatenika sklapanjem sporazuma.
BC5 Izraditi plan povezanih aktivnosti s umarskim i lovnim inspekcijama.
BC6 Poticati izradu stru nih elaborata za proglaavanje pojedinih podru ja ne lovnim zonama.
BD1
Sanirati iskope na podru ju Parka i sprije iti daljnje iskapanje pijeska i ljunka.
BE1 Izraditi pedoloku kartu 1:25000 za podru je PP Blidinje s posebnim osvrtom na izdvajanje podru ja s
pove anim rizikom od erozije.
BE2 Izvriti vienamjensko vrednovanje zemljita, uspostaviti monitoring tala i odravati GIS bazu
podataka o tlima u Parku.
BE3 Razviti poljoprivredno-okolini program za podru je Parka sa smjernicama za promociju dobre
poljoprivredne prakse koja podrava o uvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti.
BE4 Regulirati provo enje sportskog-ribolova na Blidinjskom jezeru na na in koji doprinosi zatiti prirode
i nadzirati njegovo provo enje.
3.3. Zatita i o uvanje kulturne batine (C)

Procjena stanja
Podru je Parka prirode Blidinje prostor je kontinuiranog ovjekovog naseljavanja i djelovanja jo od
prapovijesnog doba. Unato tome to na podru ju parka postoji tek nekolicina spomenika kulture, ovjek je
svojim boravkom na ovom prostoru znatno utjecao na karakter prirodnog okolia. To se posebno odnosi na
podru je Dugog polja kojim dominira tradicionalni poljodjeljski krajobraz kojeg sa injavaju panja ke i
orani ne povrine sa svojim prepoznatljivim trakastim uzorkom parcelacije. Poljoprivredno zemljite tako
predstavlja osobitu kulturno-povijesnu vrijednost krajobraza jer ivopisno pokazuje simbiozu ivota ovjeka
i prirode na podru ju Parka prirode Blidinje kroz stolje a. Naputanjem tradicionalne egzistencije te irenjem
panja kih povrina i umske vegetacije polako se gubi uzorak parcelacije, smanjuje raznolikost i
kompleksnost, te time i doivljajna vrijednost cijelog polja.
Prepoznatljivo kulturno-povijesno i vizualno krajobrazno obiljeje ovog kraja predstavljaju primjerci
tradicionalne gradnje: planinski stanovi i staje. Oni su stolje ima koriteni za boravak ljudi i stoke u vrijeme
ispae, a najvie ih se nalazilo na podru ju planinskih masiva vrsnice i Vrana. Zajedno sa tradicionalnim
poljodjeljskim krajobrazom ine nerazdvojnu i izrazito vrijednu cjelinu. Veliki broj ovih gra evina nije
odolio zubu vremena, a njihova se funkcija potpuno izgubila. Preostale nastambe bi bilo neophodno o uvati i
revitalizirati te staviti u funkciju kako zatite graditeljskog naslije a, tako i turizma (aktivnog i eko turizma).
Sadanje stanje ruralnih cjelina prisutnih na podru ju Parka tako er name e potrebu za njihovom
revitalizacijom. Pritom bi se poticanjem tradicionalne estetike gradnje, adekvatne restauracije te
tradicionalnih na ina privre ivanja i koritenja obradive zemlje i panjaka potaknulo ponovno naseljavanje
uz opstanak i unaprje enje arhitekturno-krajobraznih vrijednosti.
Arheoloka batina na podru ju Parka see sve do prapovijesnog perioda. Trenutno se na podru ju Parka
nalazi 5 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenici su nekropole ste aka na
lokalitetima Risovac, Dugo polje, Ponor, Barzonja i Donje Bare. Tako er je zabiljeeno nekoliko gradina i
gomila, te lokaliteti s nalazima oru a iz prapovijesti, ali i iz antike. Na lokalitetu Crkvina, Badnji (op ina
Tomislavgrad) prona eni su temelji srednjovjekovne crkve. Detaljnija arheoloka istraivanja na ovim
lokalitetima do sada jo nisu izvrena, a lokaliteti su zaputeni. Prije provo enja bilo kakvih aktivnosti
vezanim uz njihovu zatitu bilo bi neophodno posvetiti se istraivanju lokaliteta. Neki od lokaliteta,
posebice nekropole ste aka, iznimno su reprezentativni i prikladni za prezentaciju iroj publici kao pou ne
atrakcije koje posjetitelju govore o minulim vremenima.
U nematerijalnu kulturnu batinu spadaju usmena tradicija, umjetni ke izvedbe, drutveni obi aji, rituali,
festivali, znanja i obi aji vezani za prirodu, te znanja i umije a tradicionalnih obrta. Na podru ju Parka ova
vrsta gra e izuzetno je bogata i u dobroj mjeri sa uvana, me utim nije dovoljno istraena. To se posebno
odnosi na jezi nu batinu u koju spadaju legende te tradicijske djelatnosti koje su vezane uz na ine
56
pripreme hrane. Stoga je vano poticati i promovirati tradicionalne djelatnosti i kvalitetne autohtone
proizvode kao perspektivan i odriv model razvoja ovoga podru ja, a ovdanje obi aje i umjetni ke izri aje
postaviti kao temelj zdravog lokalnog identiteta koji je preduvjet za razvoj kulturnog turizma. Na ovaj na in
podru je Parka prirode Blidinje moglo bi postati akcent za iru regiju Hercegovine.
S obzirom na nedovoljnu istraenost cjelokupne kulturne batine Parka, potrebno je provesti istraivanja s
ciljem njene kompletne evidencije, adekvatne zatite, registracije kulturnih dobara, te o uvanja i
prezentacije.
Glavni cilj
uvati kulturnu batinu i tradicionalni na in ivota kroz poticajne mjere, promociju jedinstvenih kulturnih
vrijednosti podru ja Parka te zatitu specifi nih lokacija od kulturno-povijesne vanosti za vrijeme trajanja
Plana.
se etiri podru ja aktivnosti:
CA Op e aktivnosti zatiti kulturne batine
CB Arheologija
CC Graditeljska batina i tradicijska arhitektura
CD Nematerijalna kulturna batina
Akcije
CA1 Odrediti posebno vrijedna kulturna dobra u PP Blidinje u suradnji s nadlenim institucijama pokrenuti
postupak njihove zatite.
CA2 Pokrenuti projekte prezentacije kulturne batine Parka u suradnji s muzejima i ostalim nadlenim
ustanovama.
CA3 Odrediti najmanje dva lokaliteta kulturnog dobra pogodna za posje ivanje, pokrenuti postupak
njihove sanacije te ih opremiti potrebnom turisti kom infrastrukturom.
CA4 Uklju iti u turisti ku ponudu i opremiti potrebnom turisti kom infrastrukturom nekropole ste aka
koje su trenutno u statusu nacionalnog spomenika.
CB1 Istraiti postoje e arheoloke lokalitete, zabiljeiti ih i ozna iti.
CC1 Napraviti plan obnove objekata graditeljske batine od posebne kulturne i estetske vrijednosti i
zapo eti s njegovom provedbom.
CC2 Na vie lokaliteta poticati otvaranje etno-ku a kao mjesta prikaza i edukacije o tradicionalnom na inu
ivota.
CC3 Razviti smjernice izgradnje i rekonstrukcije objekata na podru ju PP Blidinje koji se uklapaju u
tradicijsku estetiku te ih u initi dostupnim za javnu upotrebu.
CD1 Istraiti i opisati nematerijalnu kulturnu batinu.
CD2 Inicirati organiziranje viednevnih manifestacija kao to su: Me unarodni dani folklora, Dani Dive
Grabov eve, Mijata Tomi a, Pri e o duhanu, Tjedne radionice tradicijskih obrta i sl.
CD3
Poticati i turisti ki afirmirati obiljeavanje vanih me unarodnih ekolokih datuma i vjerskih
proslava.
CD4 Inicirati suradnju s lokalnim kulturno-umjetni kim drutvima.
3.4. Turizam, zatita okolia i prostorno ure enje (D)

Procjena stanja
Mnotvo prirodnih atrakcija, jedinstvene regionalne odlike, klimatski uvjeti, krajolik, kulturno-povijesne i
arheoloke vrijednosti u Parku i njegovom okruenju ine Park prirode Blidinje atraktivnim i poeljnim
mjestom posje ivanja. Dananji okvir turisti ke funkcije Parka ini ponuda sljede ih aktivnosti: etnja po
pjea kim stazama, planinarenje, alpinisti ko penjanje, slobodno ili organizirano koritenje podru ja parka
57
prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s florom, geologijom, hidrogeologijom, te znanstvene

aktivnosti. Tome treba dodati ugostiteljsku ponudu s mogu nostima smjetaja u ve em broju objekata.
Proglaenje Parka prirode Blidinje sa zna ajnim turisti kim potencijalima i izgradnja skijalita dali su
po etni impuls i mogu postati pokreta ka snaga razvoja u cijelom podru ju. Ipak, sadanje stanje turisti ke
funkcije Parka, bez obzira na visoku atraktivnost i potencijal, daleko je ispod stvarnih mogu nosti. Prije
svega, samo podru je proizvodi nedovoljan broj vrijednosti vanih za posjetitelje, pri emu se misli na
brojnost i organiziranost nositelja turisti kih aktivnosti i ukupnost turisti ke ponude. Postoje a razina
ekonomske efikasnosti nositelja turizma je niska, a sam odnos izme u javnog i privatnog sektora
neuskla en, a uloga JP Parka prirode Blidinje premalo vezana za kreiranje onih turisti kih mogu nosti po
kojima su zati ena podru ja prirode irom svijeta turisti ki prepoznatljiva, a to je posje ivanje radi
primarno izvornog doivljaj prirodnih osobitosti takvih podru ja.
Prema Master planu razvoja turizma Parka prirode Blidinje kao posjetiteljsko odredite treba posebno
usmjeriti na pruanje iskustava u rekreaciji i aktivnom doivljaju prirode i kulture njenog podru ja. Pritom
treba imati na umu da turizam i rekreacija nisu kona na svrha Parka, i da Park nije primarno turisti ko
podru je nego samo odlu uju i element turisti ke privla nosti ire regije i zanimljivosti cijele drave. Stoga
u Parku mogu biti zastupljeni samo oni oblici i samo onoliki kapacitet turisti ke opreme i smjetaja koji su
potrebni posjetiteljima kojima je primarni cilj dolaska posjet Parku upravo radi doivljaja prirodnih i
kulturnih vrijednosti. Pojam rekreacije nikako ne uklju uje u ve em obujmu sportove, zabavita i sl. kao
primarnu svrhu, nego se pod istim misli na uivanje u prirodi, na fizi ki i psihi ki odmor u izvornoj
prirodi.
Ovakav koncept turizma upravu Parka stavlja u poziciju klju nog usmjeriva a razvoja turisti ke funkcije
podru ja pri emu glavni cilj treba biti opremanje Parka za prihvat zna ajnijeg broja jednodnevnih izletnika.
Njih do sada nije bilo dovoljno radi prometne izoliranosti podru ja. Oni malobrojni izletnici su se ljeti
koncentrirali uglavnom u Masnoj Luci, a zimi na Risovcu, pa je jedan od vanih zadataka napraviti
preraspodjelu posjetitelja po cijelom Parku.
Perspektiva razvoja turisti ke funkcije Parka prirode Blidinje trebala bi se temeljiti na ekolokom,
tematskom i avanturisti kom turizmu. Uz efikasno upravljanje, Park ima uvjete u narednih 10 godina postati
uzorno planinsko odredite koje integrira zati ena prirodna i kulturna bogatstva u moderni sustav
turisti kih doivljaja i iskustava, promoviraju i ivot na planini. Vizija razvoja turizma destinacije Blidinje
postavlja se kao planinska destinacija koja na tritu nudi iskustva i doivljaje u zati enom prirodnom
okruenju, promovira ljepotu ivota na planini i ponosi se svojom tradicijom i bogatom kulturom (citirano
iz Master plana razvoja turizma). Uspjeh turisti ke funkcije Parka treba graditi kroz inovativan, ali odriv
razvoj, ime e dati dugoro nu korist svim klju nim subjektima i prvenstveno svim stanovnicima ovog
podru ja. No, imaju i u vidu postoje u gospodarsku krizu upitna je sposobnost javnog sektora za
financiranje javne infrastukture nune za ovakav razvoj turizma. Zbog raskoraka izme u razine
ekonomskog razvoja i velikih potreba za javnom infrastrukturom ovo bi mogao biti najkriti niji element
strategije razvoja turizma u Parka. S druge strane ako se ovakva javna ulaganja sagledavaju u kontekstu
postizanja ukupnih ciljeva upravljanja Parkom i doprinosa irem regionalnom razvoju, onda su ona svakako
koliko nuna toliko i opravdana.
Mogu i pritisci na zati ene prirodne vrijednosti uzrokovane turisti kim i rekreacijskim djelatnostima
uzrokovani su brojno u posjetitelja, uporabom prirodnih resursa koja ne vodi dovoljno ra una o odrivosti,
izgradnjom infrastrukturnih i drugih gra evina, kao i drugim aktivnostima u svezi s turisti kim
djelatnostima. Iz toga proizlazi da se metode dimenzioniranja prostora za turisti ke funkcije zati enih
podru ja prirode ne temelje na procjeni potranje, ve primarno na izra unu prihvatnog fizi ko-ekolokog
kapaciteta pojedinih prostora posje ivanja pri kojima su odlu uju i ekoloka osjetljivost i prihvatni
kapaciteti potencijalno najoptere enijih lokaliteta.
Sagledavaju i stanje zatite okolia i prostornog ure enja u Parku uo ljivo je da ubrzan razvoj turizma
posljednjih desetak godina pratila i jaka tendencija izgradnje neodgovaraju ih objekata sekundarnog
stanovanja na prostoru Parka. Oni svojim prostornim razmjetajem i arhitektonskim oblikovanjem te
koritenjem neautohtonih materijala, volumena i boja naruavaju vizualnu cjelovitost Parka. Gra evinski
otpad koji ostaje nakon izgradnje neadekvatno se odlae na lokacijama unutar Parka. Za iste te objekte ne
58
postoje odgovaraju i sustavi odvodnje otpadnih voda pa se kvaliteta vode u podzemnim tokovima
pogorava. Za potrebe lokalne vodoopskrbe uzima se voda s izvorita, a koli ina uzete vode ne odgovara
izdanosti izvora te se time dovodi u pitanje ekoloki minimum vode za prirodne sustave i ozbiljno naruava
prirodna ravnotea. Uz ve spomenuto zaga enje otpadnim vodama zbog neure enog sustava odvodnje i
divljih odlagalita gra evinskog i drugog otpada najve u prijetnju predstavljaju neure eni iskopi ljunka na
vie lokacija unutar Parka a posebno onaj u Br anjskom polju.
U pogledu kvalitete prostornog ure enja uo ljivo je neprimjereno trasiranje tranzitnih i lokalnih prometnica
unutar Parka koje grubo naruavaju krajobrazne vrijednosti svojom irinom i neure enim otkopima te su
velika prijetnja prirodnoj cjelovitosti Parka. Posebno je neprimjerena trasa regionalne ceste R419 prema
Posuju koja prolazi uz obalu jezera Blidinje. Zbog neplanirane izgradnje objekata sekundarnog stanovanja
stihijski i neracionalno su probijeni pristupni putovi do pojedina nih objekata.
Zbog postojanja velikog broja vikendica postoji i potreba da se one opskrbe elektri nom energijom. Du
cijelog Parka prolazi dalekovod koji je izgra en po kriteriju najkra e dionice to nije u skladu s na elima
zatite prirode.
Za o uvanje prirodnih vrijednosti unutar zati enog podru ja potrebno je potivati harmoniju prirodnog i
kulturnog naslije a. Veliku je tetu Parku nanijela nebriga za objekte tradicionalne arhitekture ili njihova
nestru na rekonstrukcija zbog ega oni propadaju ili su trajno uniteni.
Glavni cilj
Za vrijeme trajanja Plana omogu iti posjetiteljima uivanje i rekreaciju na na in koji je u skladu sa zatitom
posebnih vrijednosti Parka, potivaju i harmoniju prirodnog i kulturnog naslije a i odraavaju i visoku
kvalitetu okolia.
DA Sadraji za posjetitelje i infrastruktura
DB Lokalno stanovnitvo i poduzetnitvo
DC Upravljanje posje ivanjem
DD Prostorno ure enje i zatita okolia
Akcije
DA1 Odabrati prioritete iz Master plana turizma koji su su skladu sa ciljevima zatite prirode i zapo eti
provo enje programa cjelovitog sustava posje ivanja Parka u prve dvije godine provo enja Plana.
DA2 Urediti jednu pou nu stazu u prvih 5 godina provedbe Plana te jo jednu u sljede ih 5 godina
DA3 Urediti za koritenje najmanje tri izvora pitke vode uz glavne planinarske putove.
DA4 Osmisliti i ponuditi posjetiteljima viednevne planinarske rute na podru ju Parka.
DA5 Izgraditi nove sadraje te prilagoditi najmanje dva postoje a objekta infrastrukture osobama s
posebnim potrebama.
DA6 Poticati voditelje planinarskih domova na proirenje i poboljanje ponude.
DA7 Za zainteresirane iznajmljiva e osigurati uvjete i/ili prostor za iznajmljivanje rekvizita i opreme za
sportske aktivnosti u prirodi.
DA8 U skladu sa smjernicama zatite prirode odrediti i urediti mjesta pogodna za kampiranje.
DA9 Razvijati i kontinuirano odravati infrastrukturu za posjetitelje.
DA10 Ozna iti standardiziranom signalizacijom sve zna ajne lokalitete za posje ivanje na podru ju
Parka.
DA11 Odravati planinarske putove u suradnji s planinarskim drutvima.
DA12 Osmisliti promociju i turisti ku ponudu osobito vrijednog krajobraza kanjona Dive Grabovice
DB1 Usredoto iti se na osmiljavanje prepoznatljivih turisti kih doivljaja i razvijati nove turisti ke
proizvode, primarno za jednokratno posje ivanje i za sva godinja doba.
59
DB2 Inicirati objedinjavanje nositelja turisti kih djelatnosti u eko-turisti ki klaster radi poboljanja
standarda smjetajnih sadraja i usluga.
DB3 Poticati usavravanje turisti kih kadrova kroz obuku i prakse u inozemstvu.
DB4
Organizirati radionice radi podizanja svijesti lokalnog stanovnitva i poduzetnika o
specifi nostima ekoloki odgovornog turizma.
DB5 Osiguravati redovito informiranje lokalnog stanovnitva i privatnih poduzetnika o mogu nostima
financijskih potpora za razvoj turisti ke ponude.
DB6 Ja ati sposobnosti uprave Parka za apliciranje na inozemna sredstva za provedbu projekata razvoja
turisti ke funkcije Parka.
DC1
Istraiti i odrediti prihvatne kapacitete pojedinih lokaliteta za posje ivanje u skladu sa
smjernicama zatite prirode te pratiti i regulirati broj posjetitelja.
DC2 Kod nadlenih slubi poticati poboljanje povezanosti podru ja Parka i utjecajnog podru ja
sredstvima javnog prijevoza.
DC3
Napraviti studiju organiziranog sustava posje ivanja Parka u koji e se uklju iti prirodne
vrijednosti ire regije.
DD1 Provjeravati zakonitost gradnje i obnove objekata na podru ju Parka i poduzimati mjere u slu aju
bespravne gradnje.
DD2 Sanirati zone sekundarnog stanovanja.
DD3 Inicirati ispitivanje stanja minski sumljivih povrina u Parku i bliem okruenju.
DD4 U suradnji s nadlenim tijelima poticati izgradnju sustava odvodnje u skladu s ciljevima zatite
podzemnih voda.
DD5 U suradnji s nadlenim tijelima unapre ivati sustav zbrinjavanja otpada na podru ju Parka.
DD6 Implementirati Strategiju upravljanja otpadom FBiH.
DD7 Inicirati i enje i sanaciju divljih odlagalita otpada na podru ju Parka.
3.5. Potpora lokalnim zajednicama (E)

Ocjena stanja
Sadanje upravljanje Parkom prirode Blidinje i posebno zastoj u funkcioniranju JP PP Blidinje osim to je
nezadovoljavaju e u smislu ispunjavanja ciljeva zati enog podru ja, ne donosi odgovaraju e koristi za
lokalno stanovnitvo. O ekivano poboljanje ivotnog standarda doma eg stanovnitva bilo
samozapoljavanjem kroz privatno poduzetnitvo ili otvaranjem radnih mjesta u turisti kim i ostalim
prate im djelatnostima, ostala su neispunjena. Tako je izostao klju ni element sprje avanja nastavljanja
trenda depopulacije ovog prostora. Kao klju ni problem ovakvog stanja je sadanja neodrivost u
funkcioniranju JP PP Blidinje, pa i turisti ke funkcije Parka prirode Blidinje, koji su generatori kreiranja
izravnih i neizravnih koristi za lokalno stanovnitvo. Odrivost je mogu e osigurati uz pravno
repozicioniranje statusa Parka, to bi bio prvi korak prema stabilizaciji funkcioniranja Parka prirode Blidinje
i po etak u provedbi investicija koje bi stvorile o ekivane povoljnosti i prilike za lokalno stanovnitvo.
Posebno, razvoj turisti ke funkcije u Parku svakako treba sagledavati kao dio odrivog razvoja ireg
podru ja s izbalansiranom ekonomijom, ekologijom, kulturnim i drugim vrijednostima koje e omogu iti
kvalitetnije i perspektivnije uvjete za ivot stanovnika Parka i biti primjer razvijene lokalne zajednice.
Blizina mora, pozicija izme u dva sredita Sarajeva i Mostara, odvojak za koridor Vc, te blizina Me ugorja,
Blidinju pruaju realnu osnovu za to.
U svemu ovome vaan dio napora je na JP PP Blidinje ija je uloga ne samo pokreta a u osmiljavanju
suradnje s lokalnim zajednicama i podrke lokalnom stanovnitvu, ve i biti nositelj objedinjavanja i
koordinacije svih aktera vezanih za funkcioniranje Parka kako bi se u svim aktivnostima uvaavali
specifi ni interesi i stvarale povoljnosti i koristi za lokalno stanovnitvo.
Druga vana uloga JP PP Blidinje u odnosu prema lokalnim zajednicama je o uvanje i zatita identiteta
kulture i tradicije koja mora biti temelj njihove autohtone turisti ke ponude, ali i kulturolokog turizma koji
mora i i u pravcu autenti nih i izvornih kulturnih proizvoda koji e u Parku prirode Blidinje nuditi upravo
lokalno stanovnitvo.
60
Jo jedan od vrlo izglednih oblika potpore lokalnim zajednicama je njihovo osposobljavanje za provedbu
agro-okolinog programa. Cilj agro-okolinog programa je podupiranje aktivnosti usmjerenih na o uvanje
okolia i unapre enje seoskog prostora. Korisnici agro-okolinih mjera mogu biti poljoprivrednici,
poljoprivredne zadruge, poljoprivredna poduze a, nevladine udruge i drugi.
Upravo radi prijetnji odrivoj uporabi prirodnih resursa koje su pratile dosadanji razvoj Parka, vaan aspekt
potpore lokalnoj zajednici je omogu iti joj da revitalizira proizvodnju hrane za vlastitu, ali i komercijalnu
uporabu. Na irem podru ju Parka prirode Blidinje postoje povoljni uvjeti za proizvodnju hrane po
ekolokim standardima. Poljoprivredna proizvodnja temelji se uglavnom na sto arstvu, a uvjeti za
proizvodnju omogu uju ekoloku proizvodnju mesa, mlijeka i sira. Od biljnih vrsta dobre uvjete za
proizvodnju imaju krumpir, ra, jari je am, mrkva, cikla i kupus. Mogu je zaokruen sustav proizvodnje na
farmi kao najpoeljniji u ekolokoj proizvodnji: proizvodnja vlastite sto ne hrane, uzgoj stoke, koritenje
repromaterijala proizvedenih na farmi. Ograni avaju i initelji za ve u proizvodnju ekolokih proizvoda su
depopulacija, ograni en broj biljnih vrsta za uzgoj, nedovoljna ekoloka kultura i povremena devastacija
prostora.
Glavni cilj
Inicirati i podrati akcije koje pridonose pove anju kvalitete ivota itelja Parka i ireg okruenja, a nemaju
negativnog utjecaja na o uvanje prirode i krajobraza
Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temi
definiraju se etiri podru ja aktivnosti:
EA Plasman autohtonih proizvoda
EB Edukacija i savjetodavne usluge
EC Razvoj poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma
ED Uklju ivanje stanovnitva u poslove i akcije Parka
Akcije
EA1 Pove ati prednosti i koristi od razvoja turizma za doma e stanovnitvo uvo enjem eko-brenda Parka.
EA2 Istraiti mogu nost i poticati lokalno stanovnitvo na bavljenje poljoprivredom i sto arstvom te
proizvodnju autohtonih proizvoda.
EA3 Zaloiti se za uspostavu sustava kvalitete lokalno uzgojene hrane kroz odgovaraju e certifikate.
EA4 Prodavati autohtone proizvode na prodajnim mjestima u Parku.
EA5 Kreiranje regionalne mree koja omogu ava distribuciju od farme do farme, od farme do potroa a,
od farme do institucionalnog kupca.
EA6 U suradnji s lokalnim udrugama osmiljavanje i provedba regionalne promocijske i edukacijske
kampanje o mogu nostima i na inima sudjelovanja lokalnih zajednica u aktivnostima Parka.
EB1 Organizirati stru ne tribine, radionice i seminare za lokalno stanovnitvo vezane uz odrivi razvoj
lokalne privrede, i poljoprivrede.
EB2 Izraditi i postaviti oglasne plo e namijenjene boljem informiranju lokalnog stanovnitva u naseljima
na podru ju Parka prirode Blidinje.
EB3 Izdavati bilten sa svrhom informiranja lokalnog stanovnitva o aktivnostima JP i aktualnim pitanjima
vezanim za kvalitetu ivota u Parku.
EC1 Podrati i promovirati razvoj seoskog turizma na podru ju Park prirode Blidinje i utjecajnog
podru ja.
EC2 Pomo i lokalnom stanovnitvu pri osmiljavanju i realizaciji sadraja za turiste i posjetitelje.
EC3 Podrati inicijative i aktivnosti lokalnog stanovnitva koje pridonose o uvanju okolia, prirodnih i
kulturnih vrijednosti te lokalnom razvoju Parka prirode Blidinje.
ED1 Otvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovnitvo, posebice obrazovane mlade ljude (poticati ih
na usavravanja, prakse u inozemstvu, intenzivirati interes struke).
ED2 Poticanje privatne poduzetni ke inicijative u tradicijskim djelatnostima i oblicima kulturolokog
turizma.
61
3.6. Edukacija, tuma enje i promidba (F)

Ocjena stanja
Promocija i edukacija od presudnog su zna enja u funkcioniranju svakog zati enog podru ja. Naalost,
ocjena je da su dosadanjih napori Parka prirode Blidinje u podru ju edukacije i promidbe vie nego
skromni. Sama injenica da park nema vlastitu web-stranicu govori kako, osim to nisu iskoritene
mogu nosti globalnog medija promidbe, nisu postignuti ni preduvjeti za op e informiranje i upoznavanje,
a potom i bolje razumijevanje prostora Parka kao iznimnog prirodnog i kulturnog prostora. Dodatno, iroj
javnosti uskra ene su osnovne informacije o zna ajkama podru ja, mogu nostima posje ivanja i turisti koj
ponudi Parka. Promotivni materijali vano su sredstvo trine komunikacije i informiranja potencijalnih
posjetitelja, ali i izgradnje imida Parka prirode Blidinje.
U obavljenim intervjuima s korisnicama Parka oni su poznavanje vrijednosti Parka, posebno zati enih
prirodnih i kulturnih vrijednosti, uglavnom ocijenili kao relativno dobro ili dobro. Informacije o Parku
ispitanici uglavnom dobivaju iz izravnih kontakata s upravom Parka, te od gostiju Parka, kolega, prijatelja
ili poznanika, a vrlo slabo iz medija ili broura.
JP Parka prirode Blidinje dosad nije provodila programe ekoloke edukacije kao dio programskih aktivnosti
Parka. Razloge treba traiti u kadrovskoj neekipiranosti JP i nedostatku odgovaraju e osposobljenih
stru njaka za ovo podru je, ali i manjka financijskih sredstava da se takvi programi osmiljavaju i provode
putem vanjskih izvoditelja udruga, strukovnih drutava ili znanstvenih institucija te eksperata pojedinaca.
Potrebe za ekolokom edukacijom sve su izraenije i zbog uo ljivih i u ovom Planu ve navedenih prijetnji
razvoju prostora Parka prirode Blidinje. Upravo je ekoloka edukacija najefikasniji na in podizanja svijesti
o ekoloko odgovornom pristupu u o uvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, ali i koritenju ukupnih
resursa Parka. S druge strane, ekoloki programi su esto prva mogu nosti koja upravama zati enih
podru ja stoji na raspolaganju u osmiljavanju jednodnevnoga posje ivanja Parku, npr. dje jih ili
umirovljeni kih grupa.
Glavni cilj
Za vrijeme trajanja Plana osigurati da javnost razumije i cijeni vrijednosti Parka kako bi doprinosila
uvanju i zatititi prirode.
FA Razvoj edukacije i tuma enja
FB Edukativni programi za djecu, lokalno stanovnitvo i korisnike Parka
FC Edukativni materijali, pomagala i popratne aktivnosti
FD Promidba
Akcije
FA1 Izraditi cjeloviti program edukacijskih aktivnosti i tuma enja.
FA2 Uspostaviti i odravati web portal Parka prirode Blidinje s mogu nostima interaktivnog pristupa.
FA3 Educirati vanjske suradnike na poslovima edukacije i stru nog vo enja posjetitelja.
FB1 Ve inu djelatnika Parka osposobiti i uklju iti u op e edukacijske aktivnosti i tuma enje.
FB2 Izraditi interni priru nik za tuma enje prirodnih, kulturnih i vizualnih krajobraznih vrijednosti Parka.
FB3 Izraditi upitnike i provoditi anketu u svrhu dobivanja povratnih informacija o kvaliteti edukativnih
programa.
FC1 Organizirati tematske radionice i doga anja za lokalno stanovnitvo i ostale korisnike Parka kako bi ih
se uputilo u rad uprave podru ja, ali i u povijesne, tradicionalne, bioloke i kulturne vrijednosti Parka.
FC2 Izra ivati edukativne materijale o prirodnim, kulturnim i vizualnim krajobraznim vrijednostima Parka.
FD1 Izgraditi najmanje dva nova objekta infrastrukture za potrebe provo enja edukativnih programa
(ekoloke edukacije) na podru ju Parka.
62
FD2
Promovirati vrijednosti, atrakcije i posjetiteljske sadraje Parka putem sredstava promidbe na
sajmovima, kongresima i dr.
FD3
Osmisliti materijale za edukaciju lokalnog stanovnitva i potaknuti povratak tradicionalnim
djelatnostima.
FD4 Osmisliti i izraditi autohtone, originalne, edukativne i uporabne suvenire Parka.
3.7. Upravljanje administracija i odrivost (G)

Ocjena stanja
Administrativno sredite Parka prirode Blidinje je u Masnoj Luci gdje se nalazi upravna zgrada Javnog
poduze a Parka prirode Blidinje. Uslijed dugogodinjih poteko a financiranja JP Parka prirode Blidinje
prestalo je s redovnim obavljanjem djelatnosti upravljanja zati enim podru jem. Prema dostupnim
podacima poduze e i dalje postoji kao pravni subjekt, ali je nelikvidno i bez poslovnih aktivnosti. U JP danas
jo radi samo nadzorna sluba s etiri zaposlenika koji za svoj rad ne dobivaju pla u.
Prema provedenom ispitivanju stavova korisnika Parka, uz iznimno pozitivan stav ispitanika prema samom
Parku prirode Blidinje, njihovi stavovi su uglavnom negativni kad je rije o JP Parka prirode Blidinje.
Ve ina dionika smatra da JP Parka prirode Blidinje ne obavlja svoje funkcije, da je neorganizirano te da je u
vrijeme redovnog funkcioniranja ve i naglasak u poslovanju stavljen na turisti ko-rekreacijsku djelatnost,
nego na o uvanje prirode te zatitu okolia i unapre enje prostora. Jednako tako ve ina je ispitanika
komunikaciju s JP ocijenila negativno, pri emu se navodi da je takva komunikacija bila bezuspjena, ili se u
posljednjih 5 godina izgubila.
Za sve daljnje aktivnosti zatite i upravljanja podru ja Parka prirode Blidinje najvanije je definiranje
institucionalno-pravnog okvira za djelovanje JP Parka prirode Blidinje, budu i se ono danas nalazi u
nezavidnoj situaciji, pri emu je i pravni status zati enog podru ja dvojben. Rjeenjem tih klju nih pitanja
inio bi se prvi korak prema profilu ustanove koja bi kompetentno i efikasno mogla provoditi ovaj Plan i
ostale dokumente upravljanja te tako ispunjavati ciljeve postavljene proglaavanjem ovog iznimnog prostora
zati enim podru jem.
Glavni cilj
Razviti upravlja ku strukturu Parka prirode Blidinje unapre enjem kadrovskog, materijalno-tehni kog i
financijskog potencijala i odrati je na razini potrebnoj za u inkovitu provedbu Plana upravljanja.
se tri podru ja aktivnosti:
GA Ja anje sustava upravljanja
GB Ja anje kapaciteta uprave podru ja
GC Postizanje odrivosti upravljanja
Akcije
GA1 Dogovorom na federalnoj i upanijskoj razini provesti reosnivanje nadlenog tijela za upravljanje
Parkom prirode Blidinje radi ponovnog aktiviranja i uspostave u inkovitog modela za Provedbu Plana
upravljanja, s naglaenim jasnim financijskim odgovornostima.
GA2
Potaknuti osniva e na formiranje Stru nog savjeta kao ekspertnu pomo Upravnom odboru u
upravljanju Parkom.
GA3 Razviti model suradnje s nadlenim upravnim tijelima upanija i op ina, posebno inspekcijskim
slubama.
GA4
Uspostaviti suradnju s korisnicima prostora, posebno nositeljima gospodarskih djelatnosti u
umarstvu, lovstvu, poljoprivredi, turizmu i dr.
GA5 Sura ivati sa stru nim, znanstvenim i interventnim organizacijama te drugim korisnicima prostora
Parka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
GB1 Donijeti Pravilnik o unutarnjem redu uskla en s dokumentima prostornog plana i Plana upravljanja.
63
GB2 Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima donoenja zakonskih i podzakonskih akata iz podru ja
zatite prirode.
GB3 Pratiti primjenu odredbi prostornog plana i pripremati prijedloge za budu e verzije.
GB4 Revidirati Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu te izraditi plan zapoljavanja novih kadrova.
GB5 Osigurati nova zapoljavanja sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu uprave parka.
GB6 Napraviti uvjete za uklju ivanje vie volontera i vjebenika u rad Parka.
GB7 Kontinuirano obu avati i usavravati sve djelatnike Parka.
GB8 Kompletno urediti i opremiti uredski prostor JP PP Blidinje.
GB9 Nabavljati opremu i sredstva za rad stru nih slubi Parka u skladu s tehnolokim napretkom.
GB10 Uspostaviti razmjenu znanja i iskustava s ostalim zati enim podru jima u zemlji i inozemstvu.
GB11 Razvijati mreu vanjskih suradnika za pruanje usluga stru nog vo enja.
GB12 Opremiti i obu iti ve inu djelatnika JP PP Blidinje za pruanje pomo i i provo enja mjera sigurnosti
za podru je PP Blidinje.
GB13 Ustrojiti stru nu biblioteku i arhivu Parka prirode Blidinje u prve dvije godine provo enja Plana i
redovito je nadopunjavati.
GC1 Osigurati trajne izvore financiranja putem dravnog i upanijskog/kantonalnog prora una, donacija i
vlastitih prihoda.
GC2 Sporazumima sa privrednim sektorima i op inama osigurati prihode od naknada i renti koje ovima
pripadaju sukladno propisima o koritenje prirodnih resursa ume, vode, divlja i, mineralnih sirovina i
drugo.
GC3 Osigurati dodatne izvore financiranja prijavljivanjem projekata na natje aje i programe nacionalnih i
me unarodnih institucija.
GC4 Razraditi i primjenjivati sustav koncesijskih odobrenja za uporabu zati enih prirodnih vrijednosti
Parka u komercijalne svrhe.
64
4. ZONIRANJE
4.1. Zone
Zoniranje zati enog podru ja klju ni je instrument i osnovni korak u planiranju koritenja i upravljanja
prostorom kojim se treba osigurati o uvanje vrijednosti zati enog podru ja. Postupkom zoniranja podru ja
se dijele na zone s razli itim uvjetima koritenja prema ciljevima zatite, postoje em koritenju i potrebama
za razvoj podru ja. Zoniranje se izvodi iz stupnja zatite podru ja u rasponu od zone gdje nije dozvoljen
gotovo nikakav ljudski utjecaj, pa do zone intenzivnijeg koritenja gdje prirodni prostor unutar zone moe
biti znatno promijenjen. Zone se odre uju u skladu sa stupnjem zatite koji je odre en prirodnim stanitima
i ivotinjskim zajednicama te dozvoljenim ljudskim aktivnostima u odre enom podru ju. Sve zone
predvi ene u sustavu zoniranja ne moraju biti zastupljene u svakom zati enom podru ju.
4.2. Zoniranje Parka prirode Blidinje

Zoniranje za potrebe Plana upravljanja Parka prirode Blidinje izra eno je na osnovi prostornog plana Parka
prirode Blidinje te recentnih karti koritenja zemljita koje s relativno visokom to no u prikazuju
postoje e koritenje zemljita u Parku. Tablica 1 prikazuje podatke o nazivu, povrini i postotnom udjelu
pojedinih zona u Parku prirode Blidinje, a Karta 19 pokazuje kartografski prikaz zona.
ifra
Zona
Stroge zatite
Povrina (ha)
% Parka
5786,8
16,4
ifra
Podzona
Najstroe zatite
633,2
1,8
1b
Vrlo stroge zatite
3269.1
14,5
50.9
0,1
28491
23,6
Sukcesija ume i grmolika vegetacija

(krivulj)
41272.5
30,9
Panjaci, travnjaci i povrine s

oskudnom vegetacijom
20117.8
26,3
Vode staja ice
341.4
1,0
Skijalite
38,9
0,1
Izgra ena podru ja i dr
255,4
0,7
ume
Aktivne zatite
Koritenja
29340,4
255,4
82,9
0,7
%Parka
1a
Poljoprivredno zemljite sa zna ajnim

udjelom prirodne vegetacije
Povrina (ha)
Tablica 1. Udio povrine pojedinih zona unutar Parka prirode Blidinje
Zona 1 Zona stroge zatite

Zona stroge zatite obuhva a podru ja velike prirodne vrijednosti ije je o uvanje iznimno vano i koja ne
zahtijevaju nikakve ili samo minimalne ljudske intervencije (vezane uz npr, invazivne alohtone vrste,
poare uzrokovane ljudskim djelovanjem i sl.). U podru jima ove zone trebaju prevladavati prirodni
procesi te se ne smije dopustiti bilo kakav razvoj infrastrukture. Aktivnosti koje se mogu izvoditi u zoni
stroge zatite su znanstvena istraivanja, pra enje stanja (monitoring) te ljudske intervencije u izvanrednim
okolnostima. Zona stroge zatite odgovara kategoriji Ia ili Ib prema IUCN kriterijima.
U zonu najstroe zatite Parka prirode Blidinje uklju eno je podru je vrnog grebena Velike vrsnice i
Pesti brda prekriveno rudinama te praumski rezervat ume munike koji se prostire padinama vrsnice
iznad Bori evca kao posebno vana stanita za zatitu vrsta flore i faune na kojima nije doputeno nikakvo
uznemiravanje. U zoni vrlo stroge zatite nalaze se podru ja rudina koja se prostiru vrnim grebenima
Vilinca i Vran planine, te dijelom vrnog grebena Velike vrsnice oko vrha Plo no. U ovu zonu kao
65
podru je posebnih geomorfolokih i dijelom umskih vrijednosti spada kanjon Dive Grabovice te tri
podru ja sa vrijednom umskom vegetacijom. Na ovim podru jima su doputene samo aktivnosti
ograni enog posje ivanja, pra enja stanja, znanstvenih istraivanja te nadzora podru ja.
Podzona 1a najstroa zatita
Obuhva a vrlo mali udio povrine Parka (633 ha ili 1,8 % ). U ovoj se podzoni nalaze:
-
povrina praumskog rezervata ume bjelokorog bora munike na padinama vrsnice iznad
Bori evca; te
povrine rudina koje se prostiru vrnim grebenom Velike vrsnice i Pesti brda.
Podzona 1b vrlo stroga zatita

Ova zona obuhva a 3269 ha ili 14,5 % povrine Parka. Zbog osjetljivosti ekosustava i potencijalnog ve eg
negativnog utjecaja uslijed prevelikog broja posjetitelja, u ovu su zonu svrstani sljede i lokaliteti:
-
povrine rudina koje se prostiru vrnim grebenima Vilinca i Vran planine, te djelom vrnog
grebena
Velike vrsnice oko vrha Plo no;
podru je posebnih geomorfolokih i umskih vrijednosti kanjon Dive Grabovice;
povrine posebnih vrijednosti umske vegetacije Sjeverni i jugoisto ni Vran (Modruki
Gvozd), te umsko podru je Masna Luka zna ajno kao prirodni rezervat bjelokorog bora
munike.
Zona 2 Zona aktivne zatite

Zona aktivne zatite obuhva a podru ja velike vrijednosti za ije je o uvanje dozvoljeno provoditi
aktivnosti odravanja, obnavljanja ili stvaranja prirodnih vrijednosti vanih za o uvanje prirode. Toj
kategoriji pripadaju sva podru ja koja bi bez aktivnog upravljanja promijenila svoje bitne karakteristike, i
to smanjenjem bioloke i/ili krajobrazne raznolikosti. Tipi an primjer takvih povrina su doprirodni
travnjaci koji bez aktivnog odravanja (konja, ispaa itd.) zarastaju u ume. Doputene aktivnosti
usmjerene su na nadzor podru ja, znanstvena istraivanja i pra enje stanja, konju, ispau, tradicionalnu
zemljoradnju, sje u, ribolov i dr.
U ovoj zoni nalazi se povrinom najve i dio Parka prirode Blidinje (29340 ha ili 82,9 % povrine Parka), a
karakteriziraju ga povrine pod umom, u visokom stadiju sukcesije i povrine pod grmolikom vegetacijom
koje se ve inom prostiru podru jima planinskih masiva vrsnice i Vrana, te panjaci i travnjaci koji
dominiraju udolinom Dugog polja. Podru jem tako dominiraju prirodne ume i doprirodni travnjaci u
kojima korisnici prostora koriste prirodne resurse (primjerice ekstenzivno koritenje poljoprivrednih
povrina, panjaka i uma) kako bi se u skladu s ciljevima o uvanja sa uvala postoje a bioloka
raznolikost. Ova se zona, ovisno o na inu koritenja i upravljanja pojedinim stanitem, moe podijeliti na:
-
povrine uma u kojima je dozvoljeno gospodarenje sukladno programima gospodarenja

umama;
povrine pod grmolikom vegetacijom (bor krivulj) i u visokom stadiju sukcesije;
panja ke, travnja ke i povrine s oskudnom vegetacijom;
poljoprivredne povrine sa zna ajnim udjelom prirodne vegetacije;
vode staja ice (Blidinjsko jezero i ostala jezera);
podru je skijalita
Zona 3 Zona koritenja

Zona koritenja obuhva a podru ja nie vrijednosti o uvanja i/ili podru ja gdje je tradicionalno prisutan
odre eni stupanj koritenja te se njima uglavnom upravlja u neke druge svrhe zna ajne za razvoj i funkcije
zati enog podru ja. Ta je zona svojevrstan kompromis izme u koritenja i zatite podru ja, a njezino
koritenje mora biti u skladu s na elima odrivog razvoja, bez naruavanja svrhe i ciljeva zati enog
podru ja.
66
Ova zona obuhva a ukupno 255 ha ili 0,7 % povrine Parka, a u njoj se nalaze ve e izgra ene zone. Ovo su
podru ja intenzivnog koritenja i zadravanja korisnika prostora na kojima je ve prisutna odre ena
infrastruktura koju je potrebno obnavljati, poboljavati i sl. Doputene aktivnosti uklju uju odravanje i
obnovu infrastrukture, intervencije u prostoru u funkciji poboljanja sustava posje ivanja i sl.
4.3. Prihvatni kapacitet Parka

Za turisti ko posje ivanje Parka prirode Blidinje predvi a se uspostava organiziranog sustava posje ivanja
kao instrument kvalitete doivljaja zati enog podru ja ali i reguliranja intenziteta posje ivanja. Kako se u
posje ivanju ne bi preao fizi ki, okolini i ekoloki prihvatni kapacitet podru ja kroz odgovaraju e akcijske
planove bit e uspostavljen sustav komplementarnih funkcionalnih tokova kretanja posjetitelja Parka prirode
Blidinje uz ve i broj prilaznih smjerova i ulaznih punktova. Konceptualna osnovica takva sustava je model
turisti ke prostorne organizacije zati enoga podru ja iz Master plana turizma za Parka prirode Blidinje.
Kao najvaniji ekoloki kriterij planiranja i organizacije prostora uzima se prihvatni kapacitet (engl. carring
capacity) kojim se utvr uje najve i doputeni broj posjetitelja pri kojemu jo uvijek nije ugroena prirodna
ravnotea podru ja.
Prihvatni kapacitet izra unat je na razini itavoga zati enog podru ja primjenom Boullonove formule.
Dijeljenjem ukupne povrine Parka od 358 km2 i prosje nog individualnog standarda koji za planinska
zati ena podru ja za kategorije nacionalnog parka i parkova prirode iznosi 4.000 5.000 m2 po jednom
posjetitelju, odredio se grani ni kapacitet od priblino 80.000 posjetitelja u danu.
Za objektivno odre ivanje ukupnog prihvatnog kapaciteta Parka prirode Blidinje treba putem akcijskih
planova u prvim godinama provedbe Plana upravljanja prioritetno provesti diferencirani izra un
prihvatnoga kapaciteta po staninim cjelinama uma, panjaka i livada, obala Blidinjskog jezera, vrhova
vrsnice i Prenja i dr., koje se me usobno razlikuju po svojim prirodnim karakteristikama, ekolokoj
osjetljivosti, na inu i intenzitetu mogu ega turisti kog koritenja.
Kako je dosadanje koritenje Parka prirode Blidinje pokazalo da se posjetitelji uglavnom koncentriraju na
odre enim prostorima kao to su lokaliteti rekreacije (Risovac) ili posebnih prirodnih vrijednosti i atrakcija,
sugerira se izra unati prihvatni kapacitet takvih kriti nih lokaliteta po formuli koja u obzir uzima i
koeficijent rotacije koji predstavlja kvocijent broja sati u danu koji posjetitelji provode na odre enom
konkretnom prostoru i prosje no trajanje posjete. Kao kriti no optere eni lokaliteti posje ivanja u Parku
prirode Blidinje, za koje se nuno odrediti zasebne grani ne prihvatne kapacitete, definiraju se:
-
Obali Blidinjskog jezera

Masna Luka
Kanjon Dive Grabovice
67
Karta 19. Zoniranje Parka prirode Blidinje

68
5. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA

5.1. Sustav upravljanja i organizacija uprave PP Blidinje
5.1.1.Sustav upravljanja
Koncept budu eg upravljanja, radi u inkovitog postizanja ciljeva upravljanja, slijedit e nekoliko klju nih
na ela:
prilagodljivo upravljanje upravljanje zati enim podru jem Park prirode Blidinje nuno e trebati biti
prilagodljivo te e se, ukoliko je potrebno i opravdano, prilago avati i mijenjati kako bi se uvaile
promjenjive okolnosti.
integralno upravljanje prirodnim i kulturnim dobrima u zati enom podru ju Blidinje imperativ je
uvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim dobrima. To podrazumijeva irok raspon aktivnosti, od
vrednovanja, istraivanja i inventarizacije, preko provedbe mjera zatite, o uvanja i poboljavanja stanja, do
interpretacije, promocije, monitoringa i izvjetavanja.
sudjelovanje i partnerstvo u upravljanju uspjenost upravljanja Parkom prirode Blidinje u velikoj e
mjeri ovisiti o najiroj podrci razli itih partnera. Klju ni su sljede i:
lokalne zajednice
korisnici i upravitelji pojedinih prirodnih resursa u podru ju
vlasnici zemljita i objekata
nevladine organizacije
dravne stru ne institucije i organizacije
nadlena dravna i kantonalna tijela
javnost, mediji
druge zainteresirane strane
Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva upravljanja, uprava Parka nuno
savjetovanja i komunikacije sa svim navedenim akterima.
e trebati kvalitetni sustav
razvoj djelatnosti u zati enom podru ju obavljanje djelatnosti u zati enom podru ju bit e podre eno
zati ivanju i o uvanju prirodnih vrijednosti i krajobraznih kvaliteta, no isto tako mora, tamo gdje je to
zoniranjem dopustivo, osiguravati normalan ekonomski ivot doma em stanovnitvu. Pritom e klju no biti
uspostaviti sustave prihvatljivoga obujma turisti ko-rekreativnih aktivnosti, kao i koritenja prirodnih resursa
tako da oni ne e naruiti temeljne vrijednosti i kvalitete prostora. Uvjet je da sve doputene djelatnosti budu
dugoro no uskla ene.
razvojne mogu nosti vrlo vana dimenzija upravljanja Parkom prirode Blidinje odnosi se na uvjete
vezane za projekte i investicije koje e osiguravati razvojne mogu nosti lokalnom stanovnitvu. S razvojnim
smjernicama za PP Blidinje poticat e se odrivi razvoj prilago en zna ajkama i prirodnim vrijednostima
zati enoga podru ja, a osobito kroz:
-
poticanje o uvanja i odravanja bioloke i krajobrazne raznolikosti te zatitu kulturne batine,

poticanje odrivoga koritenja prirodnih resursa,
poticanje prikladnih oblika turizma i rekreacije,
poticanje razvoja ruralnoga prostora radi poboljanja infrastrukture seoskih gospodarstava s
ure enjem prostora i obnovom sela,
poticanje dopunskih djelatnosti u poljoprivredi koje su povezane s ekolokom poljoprivrednom
proizvodnjom i gastronomijom,
poboljanje komunalne infrastrukture,
koritenje nekodljivih i za okoli prihvatljivih tehnologija za obavljanje privrednih djelatnosti
unutar zati enoga podru ja.
69
turizam, posje ivanje i ponuda u zati enom podru ju

jedna od sredinjih zada a u konceptu
upravljanja Parka bit e osiguranje pretpostavki i uvjeta njegova posje ivanja. Realizacija posje ivanja, vie
od drugih funkcija, uklju it e parkovno osoblje iz svih slubi: prihvata posjetitelja i transfera, nadzora i
osiguranja, tuma enja (interpretacije) i vo enja, istraivanja, upravljanja prirodnim resursima i dr.
Posje ivanje zati enoga podru ja mora biti u skladu s reimom zatite i razvojem djelatnosti. Oblici
posje ivanja i doivljavanja zati enoga podru ja mogu se razlikovati, a neki od mogu ih su: izletnitvo,
kampiranje, pjea enje, planinarenje i dr.
Dugoro ni cilj uprave zati enoga podru ja mora biti uspostava organiziranog sustava posje ivanja.
Ovakvim se sustavom osigurava da se na razini prihvatljivoga kapaciteta prostora sustavnim slijedom
posje ivanja obuhvati ve ina klju nih lokacija u parku. Takav model posje ivanja oslanja se na
prepoznatljivu parkovnu infrastrukturu koju e trebati izgraditi.
edukacija i interpretacija jedna od vanih funkcija uprave Parka odnosit e se na podru je ekoloke
edukacije s ciljem poboljanja znanja i razumijevanja prirode putem razli itih medija, kao to su predavanja,
prezentacije, radionice, tiskani informacijski materijali i dr. Posebno je vaan edukacijski u inak koji se
ostvaruje u komunikaciji s lokalnim zajednicama kroz radionice i zajedni ke projekte te u komunikaciji sa
posjetiteljima kroz npr. vo ene etnje.
studije i istraivanja u mnogim aktivnostima uprava Parka bit e upu ena na snanu suradnju s
nacionalnim i me unarodnim znanstvenim organizacijama kako bi unaprijedila znanje o razli itim aspektima
prirodnoga i kulturnoga okolia. Pritom je vano da se znanstvena istraivanja planski i sustavno provode te
da rezultiraju unapre enjem upravljanja podru jem.
me unarodna suradnja u svom e se djelovanju uprava Parka ravnati po me unarodnim standardima
uvanja prirode i javnoga upravljanja. Stoga e trebati usko sura ivati s ostalim zati enim podru jima,
javnim institucijama i organizacijama na nacionalnoj i me unarodnoj razini. Poseban oblik suradnje mogu e
je ostvariti kroz uklju ivanje u sustave, organizacije ili mree zati enih podru ja kao to su PAN Parks,
Europarks i druge parkovne asocijacije.
monitoring zati enog podru ja u konceptu upravljanja sve aktivnosti u Parku prirode Blidinje bit e
paljivo programirane i sustavno pra ene kako bi se utvrdio napredak prema utvr enim ciljevima i dobila
jasna slika o promjenama u prirodnom i kulturnom okoliu. Pritom e se postaviti etiri osnovna cilja
monitoringa:
-
otkriti promjene i njihove trendove vezane za bioloke resurse, uvjete njihova razvoja, strukturu
populacija ili ekoloke procese,
testirati hipoteze o utjecaju razli itih okolinih promjena i utjecaja na bioloke resurse,
biti podrka odlu ivanju i odrediti u inke upravlja kih akcija i aktivnosti vezanih za bioloke
resurse, ekoloke procese te kulturna dobra
ustrojiti informacijski sustav zati enog podru ja.
5.1.2.Organizacija uprave PP Blidinje

Zakonodavni okvir institucionalnog upravljanja zati enim podru jima u BiH proizlazi iz l. 30. i 31.
federalnog Zakona o zatiti prirode kojima se odre uje obveza da se posebnim propisom odredi nadleno
tijelo za provedbu mjera upravljanja koje e se primijeniti na zati enom podru ju.
Slijedom takvog okvira, a uvaavaju i sadanje nefunkcioniranje upravlja kog tijela, pretpostavka
inkovitog upravljanja Parkom prirode Blidinje svakako je reaktiviranje i reorganiziranje JP Parka prirode
Blidinje. Pod reosnivanjem misli se na uskla ivanje pravnog statusa zati enog podru ja sa federalnim i
kantonalnim zakonodavstvom kroz novi akt o osnivanju nadlenog tijela, pri emu se treba iznova definirati
nadlenosti i upravlja ke odgovornosti, te definirati trajno stabilno financiranje rada uprave Parka.
70
U tu svrhu trebalo bi sporazumom osniva a osigurati sredstava za po etne aktivnosti reorganiziranja i

ponovnog funkcioniranja JP Parka prirode Blidinje. Najvanije po etne aktivnosti odnose se na:
-
formiranje i rad upravlja kog tijela (npr. upravnog vije a ili nadzornog odbora),
obnovu Statuta poduze a i utvr ivanje unutarnje organizacije,
donoenje godinjeg programa rada i financijskog plana,
raspisivanje natje aja za zaposlenike.
JP treba postati sredite participativnog modela upravljanja Parkom prirode Blidinje u kojem e se razvijati
svi oblici komunikacije i partnerstva s najirom mreom aktera - interesnih stranaka u upravljanju
zati enim podru jem. Klju ni akteri u upravljanju PP Blidinje prikazani su na slici 27.
FEDERACIJA BiH
FMOIT
UPANIJE/KANTONI
OP INE/GRADOVI
Upravni odbor
JP Park prirode
Blidinje
PODUZETNICI
VLASNICI ZEMLJITA
LOKALNO STANOVNITVO
KORISNICI PRIRODNIH
RESURSA
Udruge institucije
POSJETITELJI
Slika 27. Pregled glavnih aktera u upravljanju PP Blidinje
Koncept i zada e uprave Parka: nakon reosnivanja, ponovnog aktiviranja i nove organizacijske strukture
JP Parka prirode Blidinje e u punom smislu obavljati djelatnost zatite, odravanja i promicanja zati enog
podru ja Parka. Poduze u e biti doputene i druge djelatnosti koje se utvrde Statutom poduze a, pod
uvjetom da te djelatnosti slue obavljanju osnovne djelatnosti poduze a.
Pritom e djelatnost poduze a biti razvrstana na:
a) redovite djelatnosti koje e obuhvatiti inventarizaciju, zatitu i monitoring prirodnih vrijednosti i
bioloke raznolikosti, pra enje parametara okolia (voda, tlo, zrak), nadzor zati enog podru ja,
ekoloku edukaciju i druge aktivnosti vezane za provedbu dokumenata upravljanja zati enim
podru jem;
b) programske djelatnosti koje e obuhvatiti promociju i koritenje podru ja kroz marketing i
razvoj parkovnih proizvoda i usluga, nadzor planova gospodarenja i koncesija dodijeljenih
privrednim sektorima i poduzetnicima, razvoj programa suradnje s lokalnim zajednicama,
suradnju sa stru nim ustanovama, dravnim institucijama, tijelima vlasti i nevladinim sektorom,
sudjelovanje u istraiva kim projektima i programima, druge programske djelatnosti.
Statutom poduze a i aktom o unutarnjoj organizaciji detaljno e se propisat organizacija po slubama,
uklju uju i i brojnost i kvalifikacije zaposlenika. Predvi a se etapni razvoj poduze a, pri emu e opseg
aktivnosti i dinamika zapoljavanja prije svega ovisiti o osiguranim financijskim sredstvima.
Parkom e upravljati Upravni odbor koji e biti odgovaraju e brojnosti i strukture kako bi se postigla
ravnotea u zastupanju javnih/op ih i posebnih/specifi nih interesa. Radi postizanja javnih interesa u
upravljanju bit e vano da lanovi upravnog odbora budu imenovani od osniva a Parka prirode Blidinje. U
cilju operativne u inkovitosti upravni odbor ne bi trebao imati vie od 5 lanova.
71
Organizacijska shema JP Parka prirode Blidinje - unutarnju strukturu poduze a ine resursi koji kroz
procese obavljaju vitalne funkcije. U organizaciji JP Parka prirode Blidinje prepoznate su, na temelju analize
zada a ustanove, slijede e funkcije:
funkcija izvrnog rukovo enja zati enim podru jem,

funkcija vrednovanja, zatite i o uvanja zati enog podru ja,
edukativna funkcija
funkcija nadzora zati enog podru ja,
funkcija promocije i prezentacije zati enog podru ja,
funkcija organizacije posje ivanja zati enog podru ja,
funkcija usmjeravanja i nadzora koritenja zati enog podru ja (npr. umarstvo,
lovstvo, poljoprivreda, rekreacija, turizam i ugostiteljstvo),
funkcija tehni kog odravanja zati enog podru ja
funkcija zajedni kih poslova u upravljanju zati enim podru jem.
Provedba svake od navedenih funkcija realizira se putem odgovaraju e slube.

URED
RAVNATELJA
ravnatelj
administrator
SLUBA RA UNOVODSTVA
I MARKETINGA
voditelj ra unovodstva
voditelj marketinga
NADZORNI KA SLUBA
glavni nadzornik
nadzornici
STRU NA SLUBA
stru ni voditelj
ODJEL ZA O UVANJE
PRIODNIH VRIJEDNOSTI
stru njak za inventarizaciju i
monitoring BR i GIS
stur njak za umarstvo i lovstvo
stru njak za geologiju i hidrologiju
vodi i - stru njaci za interpretaciju i
edukaciju
ODJEL ZA ODRIV RAZVOJ

ZATI ENOG PODRU JA
referent za suradnju s privrednim
sektorima
referent za kulturno naslje e
referent za suradnju s lokalnim
zajednicama i udrugama
Slika 28. Okvirni unutarnji ustroj JP PP Blidinje
Financiranje rada JP Parka prirode Blidinje: sam koncept upravljanja morat e se oslanjati na jasne
financijske mehanizme i konkretne financijske izvore nune za funkcioniranje poduze a i ostvarivanje
ciljeva zati enoga podru ja.
72
Sredstva za rad i obavljanje osnovne djelatnosti JP Parka prirode Blidinje osigurat e se:
-
iz prora una federalne drave za provedbu nacionalnih programa o uvanja bioloke raznolikosti
u zati enom podru ju PP Blidinje kao to su programi Nacionalne ekoloke mree i ekoloke
mree Europske unije - Natura 2000,
iz prora una upanija/kantona,
iz drugih izvora utvr enih zakonom i posebnim propisima.
Uz prora unska sredstva, dodatna sredstva za rad ustanove osigurat e se iz sustava naknada koje se
uobi ajeno pla aju izravno ili neizravno poduze u koje upravlja zati enim podru jem. Takve naknade su:
-
od naplate parkiranja i kampiranja na lokalitetima i zonama koje e se definirati detaljnim

planovima
od naplate pristojbi za gradnju i/ili legalizaciju vikend objekata u Parku
od naknada za doputenja (tzv. koncesije) koja s izdana na federalnoj ili kantonalnoj razini
vezana za gospodarsko koritenje prirodnih resursa vode, ume, divlja i, mineralnih sirovina
od prodaje suvenira, karata, knjiga i dr.
od naplate prava koritenje znaka/logotipa zati enoga podru ja,
od naplate po posebnim doputenjima za koritenje PP Blidinje, npr. za promocije,
fotografiranje i dr.
od naknada za koncesijska doputenja koja se napla uju sukladno posebnim ugovorima Uprave
Parka s nositeljima turisti ko-rekreacijske djelatnosti u Parku.
Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje trebali bi se, kao to je to praksa irom svijeta,
temeljiti na aktivnostima fondova i zaklada razli itih agencija, nevladinih organizacija ili strukovnih
drutava.
73
5.2. Planirane aktivnosti: prioriteti, raspored i suradnici

Radi to boljeg uvida u pregled svih aktivnosti te uvid u prioritete njihove realizacije, u nastavku
su detaljno prikazane sve aktivnosti raspore ene kroz desetgodinje razdoblje vaenja Plana.
Tako er su navedeni sudionici za svaku aktivnost bez kojih bi izvrenje pojedine ili ak cijele
skupine aktivnosti bilo onemogu eno.
P prioritet
P 1 Dodjeljuje se aktivnostima koje se MORAJU poduzeti za vrijeme trajanja Plana. Ovu razinu
prioriteta trebalo bi dodjeljivati samo klju nim akcijama ije bi neispunjavanje naruilo cijeli Plan.
P 2 Aktivnosti koje TREBA dovriti. Postoji odre ena fleksibilnost, no za neprovo enje ovih
aktivnosti mora postojati dobar razlog.
P 3 Aktivnosti koje se MOGU poduzeti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni nakon
dovrenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta.
Koritene kratice (suradnici):
FMOIT Ministarstvo okolia i turizma FBiH
IS inspekcijske slube
LD lova ka drutva
LV lokalne vlasti (vlasti kantona/upanije i/ili op ina i njima pripadaju e slube u podru ju
prostornog ure enja, graditeljstva, komunalnih poslova i dr.)
NVU nevladine udruge osim lova kih i planinarskih drutava koje su iskazane zasebno
PD planinarska drutva
S umarska javna poduze a
SPP stanovnici u Parku
VPS vodoprivredni sektor
VS vanjski suradnici
74
ZATITA I O UVANJE BIOLOKE I GEOLOKE RAZNOLIKOSTI (A)

CILJ
Za vrijeme trajanja Plana odravati postoje e i nastojati poboljati stanje bioloke raznolikosti, prirodnih vrijednosti i zna ajnih stanita primjenom
najbolje prakse u o uvanju i promicanjem primjerenih aktivnosti na podru ju Parka.
INDIKATOR
Broj i stanje indikatorskih vrsta i stanita odrani su ili pove ani.
Kod
AA1
AA2
AA3
AA4
AA5
AA6
AA7
Akcija
Istraiti stanje populacije prenjskog crnog
dadevnjaka u Parku prirode Blidinje te na
osnovi dobivenih rezultata izraditi plan
uvanja.
Istraiti raznolikost umskih stanita,
vrednovati ih i zatiti reprezentativna
stanita.
Odrati postoje i broj planinskih jezera,
lokvi i izvora i njihovu bioloku
Raznolikost.
Istraiti stanje populacije sljepaa te na
osnovi dobivenih rezultata izraditi plan
uvanja.
Istraiti brojnost jedinki i gnijezda ptica
grabljivica i leinarki na podru ju Parka te
na osnovi rezultata napraviti plan o uvanja.
Istraiti rasprostranjenost stenoendemi nih
vrsta na podru ju Parka prirode Blidinje,
rezultate implemenitirati u GIS Parka
prirode te na osnovi dobivenih rezultata
izraditi plan o uvanja.
Sprije iti daljnje poribljavanje vodenih
stanita alohtonim vrstama te postoje e
ukloniti.
Indikator
Izra en je izvjetaj o istraivanju.
Izra en je plan o uvanja.
Godina provo enja Plana

2 3 4 5 6 7 8 9
10
Suradnici
VS, NVU
VS, S, LV
VS, NVU,
PD, LD

VS, NVU

VS, S, LD
Izra en je izvjetaj o istraivanju, a

podaci se nalaze u GIS bazi podataka
Parka.
VS, NVU
Izvjetaj o pra enju stanja pokazuje da

alohtone vrste ribe nisu prisutne u
vodenim stanitima.
IS

Izra en je plan o uvanja
reprezentativnih stanita.
Postoje i broj planinskih jezera, lokvi i
izvora u Parku je odran ili pove an.
Indikatorske vrste prisutne su u
jezerima, lokvama i izvorima.
75
AA8
AA9
AA10
AA11
AA12
AB1
AB2
Inventarizirati i pratiti invazivne vrste u

Parku te, ukoliko je potrebno, razraditi
akcijske planove za kontrolu vrsta.
Istraiti stanje travnja kih stanita i izraditi
plan o uvanja travnja kih stanita tijekom
drugih pet godina provo enja plana.
Odrediti najmanje tri druge prioritetne vrste
i/ili stanina tipa za provedbu akcija
uvanja u drugih pet godina provo enja
plana.
Regulirati i pratiti sakupljanje divljih
proizvoda iz prirode (npr. gljive i
ljekovito bilje) u zonama posebne zatite.
Istraiti stanje riblje populacije na
Blidinjskom jezeru i napraviti akcijski
plan za ribe na Blidinjskom jezeru.
Razviti, odravati i puniti bazu podataka o
biolokoj raznolikosti u sklopu GIS
sustava Parka prirode.
Napraviti kartu stanita i kartu zemljinog
pokrova krupnog mjerila te
implementirati u GIS sustav Parka prirode
u prvih pet godina provo enja plana.
AB3
Inventarizirati vlana, mo varna i vodena

stanita na podru ju Parka.
AB4
Analizirati nedostatke u osnovnim

podacima o biolokoj raznolikosti te
provesti istraivanja u tim podru jima.
AB5
Razviti i provesti plan pra enja bioloke

raznolikosti za cijelo podru je Parka.

Ukoliko je potrebno, izra en je
akcijski plan za kontrolu vrsta.
VS

VS, SPP
Izra en je izvjetaj o prioritetnim

vrstama i/ili staninim tipovima.
VS, NVU,
S, LD
IS, S, PD,
NVU, LD

VS, NVU, IS
Podaci o biolokoj raznolikosti nalaze

se u GIS bazi podataka Parka.
VS, PT
Izra ene su karta stanita i karta

zemljinog pokrova.
VS, PT
VS, NVU
VS, NVU
VS, NVU,
S, LD, PD
Broj provedenih nadzornih aktivnosti.

Podaci se nalaze u GIS bazi podataka
Parka.
Analizirani su nedostaci te je dostupna
Osnovna studija bioloke raznolikosti
na podru ju Parka.
Izra en je plan pra enja bioloke
raznolikosti za cijelo podru je Parka
prirode.
76
AB6
Uskladiti standarde prikupljanja i obrade

podataka s dravnim informacijskim
sustavom za bioloku raznolikost.2
Standardi prikupljanja i obrade su

uskla eni.
FMOIT, VS,
PT
AB7
Poticati i provoditi ekoloka istraivanja

prioritetnih vrsta i stanita.
Izra eni su izvjetaji.

Izra ena je procjena stanja ugroenosti
za prioritetne vrste u Parku.
VS, NVU
Potrebna infrastruktura je izgra ena.
PT, NVU, S
NVU, VS,
PD, LD, S
VS, NVU
PT, VS, NVU
AC1
AC2
AC3
AC4
Izgraditi infrastrukturu potrebnu za

ograni avanje i kontrolu pristupa javnosti
osjetljivim ili ugroenim mjestima od
geolokog ili speleolokog zna aja.
Istraiti i kartirati speleoloke objekte na
podru ju Parka i njihovu podzemnu
faunu.
Inventarizirani geoloku batinu na
podru ju Parka prirode.
Napraviti geomorfoloku kartu u mjerilu
1:25000. za podru je Parka s posebnim
osvrtom na izdvajanje podru ja
naglaenih geomorfolokih vrijednosti.

Izra ena je karta speleolokih objekata
na podru ju Parka.
Podaci o geolokoj batini nalaze se u
GIS bazi podataka Parka.
Izra ena je geomorfoloka karta u
mjerilu 1:25 000.
Parka.
Provo enje akcije ovisi o uspostavi dravnog informacijskog sustava
77
UPRAVLJANJE KRAJOBRAZIMA I ODRIVO KORITENJE PRIRODNIH DOBARA (B)

CILJ
Za vrijeme trajanja Plana o uvati raznolikost krajobraza poticanjem onih djelatnosti koje su u skladu sa smjernicama zatite prirode te regulirati aktivnosti
koje mogu imati utjecaj na prirodna dobra.
Kd
BA1
BA2
BA3
BA4
BA5
BA6
INDIKATOR
Smanjen je intenzitet i broj aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na koritenje prirodnih dobara.
Raznolikost krajobraza je sa uvana te je na in koritenja prirodnih dobara u skladu sa smjernicama zatite prirode.
Akcija
Indikator
P
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Izra ena je karta krajobraznih tipova u
Izvriti tipoloku klasifikaciju krajobraza u
mjerilu 1:25 000.
mjerilu 1:25000 za Park prirode Blidinje,
Odre ene su zna ajke krajobraza i
1
valorizirati aspekte vezane za zatitu te dati
procjenjena njihova vrijednost.
prijedlog mjera za upravljanje.
Donesen je prijedlog mjera za
upravljanje.
Pratiti stanje i vrednovati promjene u
Prate se promjene krajobraza te se
2
krajobrazu.
dobiveni podaci koriste pri upravljanju.
Broj poduzetih akcija s ciljem
Nadzirati te utjecati na zahvate u prostoru
smanjivanja utjecaja na krajobrazne
kako bi imali to manji utjecaj na izvorne i
vrijednosti prostora Parka.
1
tradicionalne krajobrazne vrijednosti prostora
uvana je izvornost krajobraza i
Parka.
tradicionalne krajobrazne vrijednosti.
uvati postoje u tradicionalnu parcelaciju
uvana je tradicionalna parcelacija
2
polja.
polja.
Podizati razinu svijesti kod lokalnog
Broj promotivnih materijala i aktivnosti
stanovnitva i ire javnosti o zna ajkama
3
Broj inicijativa lokalnog stanovnitva
krajobraza Parka i mogu nostima njegova
podranih
od
strane
Parka.
uvanja kroz raznovrsne aktivnosti.
Poticati sanaciju krajobraza du izvedenih
infrastrukturnih koridora i podru ja stambene
izgradnje.
Izra eni planovi sanacije krajobraza

Du izvedenih infrastrukturnih koridora i
podru ja stambene izgradnje izvrena je
sanacija krajobraza.
Suradnici
VS, PT
VS
IS, LV
LV, SPP
LV, SPP,
NVU
LV, IS
78
Broj provedenih nadzornih aktivnosti.

Prometna, energetska i
telekomunikacijska infrastruktura gradi
se i odrava u skladu s mjerama zatite
prirode.
VS, LV
Izra en prora un ukupne godinje

potrebe vode po pojedinim sustavima.
IS, VS, VPS
Izra en program kontrole kakvo e

povrinskih i podzemnih voda.
VPS, VS
Izra en je katastar zaga iva a

povrinskih i podzemnih voda.
VPS, VS, IS
BB4
Sura ivati pri izradi vodnogospodarskih

osnova za podru je Parka kako bi se uskladile
s uvjetima zatite prirode i nadzirati njihovo
provo enje.
U vodno-gospodarske osnove ugra eni

su uvjeti zatite prirode.
Broj nadzornih aktivnosti nad
provo enjem osnova.
VPS, NVU,
VS, IS
BB5
Istraiti prirodne vrijednosti hidrolokog

sustava Blidinjskog jezera i procjeniti utjecaj
dovrenja planiranog nasipa s
vodonepropusnom jezgrom na zatitu
priodnih vrijednosti.
Izra ena je studija hidrolokog sustava

Blidinjskog jezera s mjerama zatite
prirodnih vrijednosti.
VPS, PT, VS
BC1
Sura ivati pri izradi umskogospodarskih

planova za dravne ume i nadzirati na in
koritenja uma u skladu sa smjernicama
zatite prirode.
S, IS,
NVU, PD
BC2
Poticati izradu umskogospodarskih planova

za privatne ume te nadzirati na in
gospodarskog koritenja privatnih uma u
skladu sa smjernicama zatite prirode.
VS, S, IS,
NVU, PD
BA7
BB1
BB2
BB3
Nadzirati i utjecati na aktivnosti izgradnje

nove i odravanja postoje e prometne,
energetske i telekomunikacijske
infrastrukture.
Napraviti prora un ukupne godinje potrebe
vode po pojedinim sustavima, uzimaju i u
obzir potronju prilago enu turisti koj sezoni
i svim drugim potrebama.
Izraditi program kontrole kakvo e
povrinskih i podzemnih voda i poticati
definiranje zatitne zone za povrinske i
podzemne vode.
Napraviti katastar zaga iva a povrinskih i
podzemnih voda, kao to su septi ke jame i
razna odlagalita krutog otpada.
U umsko-gospodarske osnove za
dravne ume ugra eni su uvjeti zatite
prirode.
provo enjem osnova.
U umsko-gospodarske osnove za
privatne ume ugra eni su uvjeti zatite
prirode.
Broj izra enih umsko-gospodarskih
osnova za privatne ume.
79
BC3
BC4
BC5
BC6
Sura ivati pri izradi lovno-gospodarskih

osnova za lovita u obuhvatu Parka kako bi se
uskladile s uvjetima zatite prirode i nadzirati
njihovo provo enje.
Regulirati me usobne odnose uprave Parka i
lovoovlatenika sklapanjem sporazuma.
Izraditi plan povezanih aktivnosti s
umarskim i lovnim inspekcijama.
Poticati izradu stru nih elaborata za
proglaavanje pojedinih podru ja ne lovnim
zonama.
BD1
Sanirati iskope na podru ju Parka i sprije iti

daljnje iskapanje pijeska i ljunka.
BE1
Izraditi pedoloku kartu 1:25000 za podru je

PP Blidinje s posebnim osvrtom na izdvajanje
podru ja s pove anim rizikom od erozije.
BE2
Izvriti vienamjensko vrednovanje zemljita,

uspostaviti monitoring tala i odravati GIS
bazu podataka o tlima u Parku.
BE3
BE4
Razviti poljoprivredno-okolini program za

podru je Parka sa smjernicama za promociju
dobre poljoprivredne prakse koja podrava
uvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti.
Regulirati provo enje sportskog-ribolova na
Blidinjskom jezeru na na in koji doprinosi
zatiti prirode i nadzirati njegovo provo enje.

provo enjem osnova.
U lovno-gospodarske osnove ugra eni su
uvjeti zatite prirode.
provo enjem osnova.
VS, S, LD,
NVU
VS, IS, LD,

S, NVU
IS, LD, S
VS, LD,
NVU, IS
FMOIT, PT,
IS, LV
VS, PT
VS, PT
Izra en je poljoprivredno-okolini
program za podru je Parka s
provedbenim smjernicama.
VS, LV,
SPP, NVU
Izra ena je studija razvoja sportskogribolova na Blidinjskom jezeru sa

smjernicama za provo enje.
VPS, VS,
NVU
Broj sklopljenih sporazuma.

Plan povezanih aktivnosti s umarskim i
lovnim inspekcijama.
Broj izra enih stru nih elaborata za
proglaavanje pojedinih podru ja ne
lovnim zonama.
Izra en je plan sanacije naputenih
iskopa.
Iskopi su sanirani.
Donesena je zabrana o daljnjem
iskapanju pijeska i ljunka.
Izra ena je pedoloka karta u mjerilu
1:25 000.
Parka.
Izra ena je karta boniteta tala za
podru ja Parka.
Ugovoreno je pra enje tala na
trogodinjoj razini.
GIS baza je odravana i aurirana.
80
ZATITA I O UVANJE KULTURNE BATINE (C)
Kd
CA1
CA2
CA3
CA4
CB1
CC1
CC2
CC3
CILJ
uvati kulturnu batinu i tradicionalni na in ivota kroz poticajne mjere, promociju jedinstvenih kulturnih vrijednosti podru ja Parka te zatitu
specifi nih lokacija od kulturno-povijesne vanosti za vrijeme trajanja Plana.
INDIKATORI
Obnavlja se interes za tradicionalnim i odrivim na inima privre ivanja.
Poboljan odnos lokalne zajednice prema vlastitom kulturnom identitetu.
Specifi ne lokacije od kulturno-povijesne vanosti su zati ene i o uvane.
Akcija
Indikator
P
Suradnici
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Odrediti posebno vrijedna kulturna dobra u PP
Podaci o posebno vrijednim kulturnim
VS, LV,
Blidinje u suradnji s nadlenim institucijama
dobrima zabiljeeni su u GIS bazi podataka. 1
NVU
pokrenuti postupak njihove zatite.
Broj dobara predloenih za zatitu.
Pokrenuti projekte prezentacije kulturne
Broj ostvarenih projekata s muzejima i
VS, LV,
batine Parka u suradnji s muzejima i ostalim
3
ostalim nadlenim ustanovama na
NVU
nadlenim ustanovama.
prezentaciji kulturne batine Parka.
Odrediti najmanje dva lokaliteta kulturnog
dobra pogodna za posje ivanje, pokrenuti
VS, LV,
Odabrani lokaliteti kulturnog dobra sanirani
1
postupak njihove sanacije te ih opremiti
PS
su i prezentirani javnosti.
potrebnom turisti kom infrastrukturom.
Uklju iti u turisti ku ponudu i opremiti
potrebnom turisti kom infrastrukturom
nekropole ste aka koje su trenutno u statusu
nacionalnog spomenika.
Istraiti postoje e arheoloke lokalitete,
zabiljeiti ih i ozna iti.
Napraviti plan obnove objekata graditeljske
batine od posebne kulturne i estetske
vrijednosti i zapo eti s njegovom provedbom.
Na vie lokaliteta poticati otvaranje etno-ku a
kao mjesta prikaza i edukacije o
tradicionalnom na inu ivota.
Razviti smjernice izgradnje i rekonstrukcije
objekata na podru ju PP Blidinje koji se
Broj lokaliteta nekropola ste aka uklju enih

u turisti ku ponudu i opremljenih
potrebnom turisti kom infrastrukturom.
VS, LV,
NVU
Izra en je izvjetaj.
Podaci su zabiljeeni u GIS bazi podataka.
VS, LV,
NVU,
Propisani su uvjeti i napravljen je plan

obnove graditeljske batine.
VS, PT,
LV
Etno ku e su otvorene i koriste se.
PT, PS,
LV, NVU
Izra ene su smjernice i javno su dostupne.
VS, LV
81
uklapaju u tradicijsku estetiku te ih u initi

dostupnim za javnu upotrebu.
CD1
CD2
CD3
CD4
Istraiti i opisati nematerijalnu kulturnu

batinu.
Inicirati organiziranje viednevnih
manifestacija kao to su: Me unarodni dani
folklora, Dani Dive Grabov eve, Mijata
Tomi a, Pri e o duhanu, Tjedne radionice
tradicijskih obrta i sl..
Poticati i turisti ki afirmirati obiljeavanje
vanih me unarodnih ekolokih datuma i
vjerskih proslava.
Inicirati suradnju s lokalnim kulturnoumjetni kim drutvima.
VS, NVU
Broj organiziranih manifestacija na

prezentaciji nematerijalne kulturne batine.
VS, PS,
NVU
Usvojen kalendar obiljeavanja ekolokih

datuma i vjerskih proslava.
LV, NVU
Ostvarena suradnja s lokalnim kulturnoumjetni kim drutvima.
LV, NVU
82
TURIZAM ZATITA OKOLIA I PROSTORNO URE ENJE (D)

CILJ
Za vrijeme trajanja Plana omogu iti posjetiteljima uivanje i rekreaciju na na in koji je u skladu sa zatitom posebnih vrijednosti Parka, potivaju i
harmoniju prirodnog i kulturnog naslije a i odraavaju i visoku kvalitetu okolia.
INDIKATORI
Pove anje mogu nosti za odmor i rekreaciju na na in koji je u skladu sa zatitom posebnih vrijednosti Parka.
Posjetitelji uivaju u novim mogu nostima za odmor i rekreaciju.
Kod
Akcija
Indikator
P
Suradnici
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Odabrati prioritete iz Master plana turizma koji
su su skladu sa ciljevima zatite prirode i
Prioriteti su odabrani te se provodi program
DA1 zapo eti provo enje programa cjelovitog
1
LV, PS
cjelovitog sustava posje ivanja.
sustava posje ivanja Parka u prve dvije godine
provo enja Plana.
Urediti jednu pou nu stazu u prvih 5 godina
Napravljeni su projekti pou nih staza
LV, PD,
2
DA2 provedbe Plana te jo jednu u sljede ih 5
NVU, PS
Pou ne staze su ure ene za posje ivanje
godina
Urediti za koritenje najmanje tri izvora pitke
LV, PD,
2
DA3
Ure ena su najmanje tri izvora pitke vode.
vode uz glavne planinarske putove.
NVU
Broj osmiljenih viednevnih planinskih
Osmisliti i ponuditi posjetiteljima viednevne
tura.
LV, PS,
1
DA4
planinarske rute na podru ju Parka.
PD,NVU
Posjetitelji koriste viednevne planinske
ture.
Izgraditi nove sadraje te prilagoditi najmanje
Broj novih sadraja.
VS, LV,
DA5 dva postoje a objekta infrastrukture osobama s
2
NVU
Broj
prilago
enih
objekata
infrastrukture.
posebnim potrebama.
DA6
DA7
DA8
Poticati voditelje planinarskih domova na

proirenje i poboljanje ponude.
Za zainteresirane iznajmljiva e osigurati uvjete
i/ili prostor za iznajmljivanje rekvizita i
opreme za sportske aktivnosti u prirodi.
U skladu sa smjernicama zatite prirode
odrediti i urediti mjesta pogodna za
Posjetitelji Parka zadovoljni su ponudom u

planinarskim domovima.
LV, PS,
PD
Broj lokacija na kojima je mogu e iznajmiti

rekvizite i opremu za sportske aktivnosti.
PS, LV
Broj mjesta ure enih za kampiranje.
PS, LV
83
kampiranje.
DA9
Razvijati i kontinuirano odravati

infrastrukturu za posjetitelje.
Stanje postoje e infrastrukture zadovoljava

potrebe posjetitelja.
Broj novih objekata infrastrukture.
LV, PS,
DA10
Ozna iti standardiziranom signalizacijom sve

zna ajne lokalitete za posje ivanje na podru ju
Parka.
Svi lokaliteti ozna eni su standardiziranom

signalizacijom.
LV
DA11
Odravati planinarske putove u suradnji s

planinarskim drutvima.
Stanje putova zadovoljava potrebe

posjetitelja.
LV, PD,
NVU, LD,
S
Osmiljena je turisti ka ponuda osobito

vrijednog krajobraza kanjona Dive
Grabovice.
PS, LV,
PD, NVU,
Broj prepoznatljivih turisti kih doivljaja i

novih turisti kih proizvoda.
VS, NV,
SPP
Nositelji turisti kih djelatnosti objedinili su

se u eko-turisti ki klaster.
LV, PS
Izvreno usavravanje turisti kih kadrova.
VS
Broj odranih radionica.
VS, LV,
SPP
Osigurano je redovito informiranje lokalnog

stanovnitva i privatnih poduzetnika o
mogu nostima financijskih potpora za
razvoj turisti ke ponude.
PS, LV,
SPP
Broj obu enih djelatnika.
VS
Osmisliti promociju i turisti ku ponudu

DA 12 osobito vrijednog krajobraza kanjona Dive
Grabovice.
DB1
DB2
DB3
DB4
DB5
DB6
Usredoto iti se na osmiljavanje

prepoznatljivih turisti kih doivljaja i razvijati
nove turisti ke proizvode, primarno za
jednokratno posje ivanje i za sva godinja
doba.
Inicirati objedinjavanje nositelja turisti kih
djelatnosti u eko-turisti ki klaster radi
poboljanja standarda smjetajnih sadraja i
usluga.
Poticati usavravanje turisti kih kadrova kroz
obuku i prakse u inozemstvu.
Organizirati radionice radi podizanja svijesti
lokalnog stanovnitva i poduzetnika o
specifi nostima ekoloki odgovornog turizma.
Osiguravati redovito informiranje lokalnog
stanovnitva i privatnih poduzetnika o
mogu nostima financijskih potpora za razvoj
turisti ke ponude.
Ja ati sposobnosti uprave Parka za apliciranje
na inozemna sredstva za provedbu projekata
razvoja turisti ke funkcije Parka.
84
DC1
DC2
DC3
Istraiti i odrediti prihvatne kapacitete

pojedinih lokaliteta za posje ivanje u skladu sa
smjernicama zatite prirode te pratiti i
regulirati broj posjetitelja.
Kod nadlenih slubi poticati poboljanje
povezanosti podru ja Parka i utjecajnog
podru ja sredstvima javnog prijevoza.
Napraviti studiju organiziranog sustava
posje ivanja Parka u koji e se uklju iti
prirodne vrijednosti ire regije.
DD1
Provjeravati zakonitost gradnje i obnove

objekata na podru ju Parka i poduzimati mjere
u slu aju bespravne gradnje.
DD2
Sanirati zone sekundarnog stanovanja.
DD3
Inicirati ispitivanje stanja minski sumljivih

povrina u Parku i bliem okruenju.
DD4
DD5
U suradnji s nadlenim tijelima poticati

izgradnju sustava odvodnje u skladu s
ciljevima zatite podzemnih voda.
U suradnji s nadlenim tijelima unapre ivati
sustav zbrinjavanja otpada na podru ju Parka.
DD6
Implementirati Strategiju upravljanja

otpadom FBiH.
DD7
Inicirati i enje i sanaciju divljih odlagalita

otpada na podru ju Parka.
Odre eni su prihvatni kapaciteti.
Broj posjetitelja ne prelazi prihvatne
kapacitete pojedinih lokacija.
Osigurana povezanost podru ja Parka i
utjecajnog podru ja sredstvima javnog
prijevoza.
VS, PS
LV, PS
VS, LV
LV, IS
LV, IS, VS
Dogovoren je pregled prostora Parka u

odnosu na minski sumljive povrine.
FMOIT,
VS, PS,
S, PD
Izgra en je sustav odvodnje u skladu s

ciljevima zatite podzemnih voda.
LV, VPS,
IS, VS
LV, IS
LV, IS,
PS, NVU
LV, IS,
PS, NVU
Izra ena je studija.

Broj nadzornih aktivnosti nad gradnjom i
obnovom objekata na podru ju Parka.
Broj poduzetih mjera u slu aju bespravne
gradnje.
Izra en je Plan sanacije zona sekundarnog
stanovanja.
Zone sekundarnog stanovanja su sanirane.
Sustav zbrinjavanja otpada na podru ju

Parka je unaprije en.
Sustav upravljanja otpadom u Parku
integriran je u lokalni sustav zbrinjavanja
otpada .
Izra en Plan sanacije divljih odlagalita
otpada.
Divlja odlagalita otpada na podru ju Parka
su o i ena i sanirana.
85
POTPORA LOKALNIM ZAJEDNICAMA (E)

CILJ
Inicirati i podrati akcije koje pridonose pove anju kvalitete ivota itelja Parka i ireg okruenja, a nemaju negativnog utjecaja na o uvanje prirode i
krajobraza
INDIKATOR
Pove an broj akcija i inicijativa podranih od strane uprave Parka koji su pruili mogu nost za kvalitetniji ivot itelja Parka.
Kod
EA1
EA2
EA3
EA4
EA5
EA6
EB1
EB2
Akcija
Pove ati prednosti i koristi od razvoja turizma
za doma e stanovnitvo uvo enjem eko-brenda
Parka.
Istraiti mogu nost i poticati lokalno
stanovnitvo na bavljenje poljoprivredom i
sto arstvom te proizvodnju autohtonih
proizvoda.
Zaloiti se za uspostavu sustava kvalitete
lokalno uzgojene hrane kroz odgovaraju e
certifikate.
Prodavati autohtone proizvode na prodajnim
mjestima u Parku.
Kreiranje regionalne mree koja omogu ava
distribuciju od farme do farme, od farme do
potroa a, od farme do institucionalnog kupca.
U suradnji s lokalnim udrugama osmiljavanje
i provedba regionalne promocijske i
edukacijske kampanje o mogu nostima i
na inima sudjelovanja lokalnih zajednica u
aktivnostima Parka.
Organizirati stru ne tribine, radionice i
seminare za lokalno stanovnitvo vezane uz
odrivi razvoj lokalne privrede, i poljoprivrede.
Izraditi i postaviti oglasne plo e namijenjene

3 4 5 6 7 8 9 10
Indikator
Uveden eko-brend Parka prirode Blidinje.
LV, PS,
NVU
Izra en je izvjetaj i sustav poticanja

lokalnog stanovnitva.
LV, VS,
PT
Uspostavljen sustav kvalitete lokalno

uzgojene hrane.
Broj izdanih certifikata.
LV, PT
Broj prodajnih mjesta.
PS, LV, IS
Uspostavljena regionalna mrea distribucije

autohtonih proizvoda.
LV, NVU,
PS
Uspostavljena suradnja s lokalnim

udrugama.
Osmiljena regionalna promocijska i
edukacijska kampanja.
Broj sudjelovanja lokalnih zajednica u
aktivnostima Parka.
LV, NVU
Broj odranih tribina, radionica i seminara.
VS, NVU
Broj postavljenih oglasnih plo a.
PS, LV,
Suradnici
86
EB3
EC1
EC2
EC3
ED1
ED2
boljem informiranju lokalnog stanovnitva u

naseljima na podru ju Parka prirode Blidinje.
Izdavati bilten sa svrhom informiranja
lokalnog stanovnitva o aktivnostima JP i
aktualnim pitanjima vezanim za kvalitetu
ivota u Parku.
Podrati i promovirati razvoj seoskog turizma
na podru ju Park prirode Blidinje i utjecajnog
podru ja.
Pomo i lokalnom stanovnitvu pri
osmiljavanju i realizaciji sadraja za turiste i
posjetitelje.
Podrati inicijative i aktivnosti lokalnog
stanovnitva koje pridonose o uvanju okolia,
prirodnih i kulturnih vrijednosti te lokalnom
razvoju Parka prirode Blidinje.
Otvaranje novih radnih mjesta za lokalno
stanovnitvo, posebice obrazovane mlade ljude
(poticati ih na usavravanja, prakse u
inozemstvu, intenzivirati interes struke).
Poticanje privatne poduzetni ke inicijative u
tradicijskim djelatnostima i oblicima
kulturolokog turizma.
NVU
Broj izdanih biltena.
LV, NVZ
Broj doma instava koja se bave seoskim

turizmom.
LV, NVU
Broj sadraja za turiste i posjetitelje ostvaren

od strane lokalnog stanovnitva.
LV, PS,
NVU
Broj inicijativa lokalnog stanovnitva

podranih od strane Parka.
LV, NVU,
IS
Broj otvorenih novih radnih mjesta.
LV, PS
Broj privatnih poduzetni kih inicijativa.
PS, LV,
NVU
87
EDUKACIJA, TUMA ENJE I PROMIDBA (F)

CILJ
Za vrijeme trajanja Plana osigurati da javnost razumije i cijeni vrijednosti Parka kako bi doprinosila o uvanju i zatititi prirode.
Kod
FA1
FA2
FA3
FB1
FB2
FB3
FC1
FC2
INDIKATORI
Pozitivan stav javnosti koja boravi u Parku o o uvanju prirode i o vrijednostima Parka.
Promjena ponaanja klju nih korisnika u o uvanju vrijednosti Parka.
Akcija
Indikator
P
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Izraditi cjeloviti program edukacijskih
Izra en je cjelovit program edukacije.
2
aktivnosti i tuma enja.
Provodi se program edukacije.
Uspostaviti i odravati web portal Parka
Web portal Parka je uspostavljen i trajno
1
prirode Blidinje s mogu nostima interaktivnog
odravan/auriran.
pristupa.
Educirati vanjske suradnike na poslovima
3
Broj educiranih vanjskih suradnika.
edukacije i stru nog vo enja posjetitelja.
Broj osposobljenih djelatnika Parka
Ve inu djelatnika Parka osposobiti i uklju iti u
2
uklju enih u op e edukacijske aktivnosti i
op e edukacijske aktivnosti i tuma enje.
tuma enje.
Izraditi interni priru nik za tuma enje
Izra en je interni priru nik i koristi se za
1
prirodnih, kulturnih i vizualnih krajobraznih
tuma enje.
vrijednosti Parka.
Izraditi upitnike i provoditi anketu u svrhu
Izra eni su upitnici.
3
dobivanja povratnih informacija o kvaliteti
Broj provedenih anketa.
edukativnih programa.
Broj odranih radionica i doga anja za
Organizirati tematske radionice i doga anja za
lokalno stanovnitvo i ostale korisnike
lokalno stanovnitvo i ostale korisnike Parka
Parka.
kako bi ih se uputilo u rad uprave podru ja, ali
2
Lokalno stanovnitvo i ostali korisnici
i u povijesne, tradicionalne, bioloke i kulturne
upu eni su u rad Uprave Parka te bolje
vrijednosti Parka.
poznaju vrijednosti Parka.
Izra ivati edukativne materijale o prirodnim,
kulturnim i vizualnim krajobraznim
2
Broj izra enih edukativnih materijala.
vrijednostima Parka.
Suradnici
VS, NVU
PT
VS, NVU
VS, PT
VS, PT,
NVU,
VS, NVU
NVU, VS
NVU, VS
88
FD1
FD2
FD3
FD4
Izgraditi najmanje dva nova objekta

infrastrukture za potrebe provo enja
edukativnih programa (ekoloke edukacije) na
podru ju Parka.
Promovirati vrijednosti, atrakcije i
posjetiteljske sadraje Parka putem sredstava
promidbe na sajmovima, kongresima i dr.
Osmisliti materijale za edukaciju lokalnog
stanovnitva i potaknuti povratak
tradicionalnim djelatnostima.
Osmisliti i izraditi autohtone, originalne,
edukativne i uporabne suvenire Parka.
Broj novih objekata infrastrukture.
PT, PS,
LV
Broj promidbenih aktivnosti.
NVU, LV
Broj izra enih edukativnih materijala.
NVU
Broj novih suvenira.
NVU, LV,
PS
89
UPRAVLJANJE, ADMINISTRACIJA I ODRIVOST

CILJ
Razviti upravlja ku strukturu Parka prirode Blidinje unapre enjem kadrovskog, materijalno-tehni kog i financijskog potencijala i odrati je na razini
potrebnoj za u inkovitu provedbu Plana upravljanja.
INDIKATOR
Kod najire javnosti ostavljati dojam efikasno i vjerodostojno vo enog zati enog podru ja s jasnom vizijom razvoja
u svim aspektima upravljanja
Kod
Akcija
Indikator
P
Suradnici
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Dogovorom na federalnoj i upanijskoj razini
provesti reosnivanje nadlenog tijela za
upravljanje Parkom prirode Blidinje radi
FMOIT,
Nadleno tijelo za upravljanje Parkom
GA1 ponovnog aktiviranja i uspostave u inkovitog
1
LV
prirode Blidinje je reosnovano.
modela za Provedbu Plana upravljanja, s
naglaenim jasnim financijskim
odgovornostima.
Potaknuti osniva e na formiranje Stru nog
GA2 savjeta kao ekspertnu pomo Upravnom
3
LV, NVU
Formiran je Stru ni savjet.
odboru u upravljanju Parkom.
Razviti model suradnje s nadlenim upravnim
Izra en je model suradnje s nadlenim
GA3 tijelima upanija i op ina, posebno
2
LV
upravnim tijelima upanija i op ina.
inspekcijskim slubama.
Uspostaviti suradnju s korisnicima prostora,
LV, PS,
Uspostavljena je suradnja s korisnicima
GA4 posebno nositeljima gospodarskih djelatnosti u
2
NVU, S,
prostora.
umarstvu, lovstvu, poljoprivredi, turizmu i dr.
VS
Potpisani sporazumi o suradnji sa
Sura ivati sa stru nim, znanstvenim i
znanstvenim, stru nim i interventnim
interventnim organizacijama te drugim
GA5
3
VS
organizacijama te drugim korisnicima
korisnicima prostora Parka na lokalnoj,
prostora Parka na lokalnoj, regionalnoj i
regionalnoj i nacionalnoj razini.
nacionalnoj razini.
Donijeti Pravilnik o unutarnjem redu uskla en
LV, IS,
GB1 s dokumentima prostornog plana i Plana
1
Donesen je pravilnik o unutarnjem redu.
S, PS,
upravljanja.
GB2 Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima
2
FMOIT,
Broj akata na kojima je Javno poduze e
90
donoenja zakonskih i podzakonskih akata iz

podru ja zatite prirode.
GB3
Pratiti primjenu odredbi prostornog plana i

pripremati prijedloge za budu e verzije.
GB4
Revidirati Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu te

izraditi plan zapoljavanja novih kadrova.
GB5
Osigurati nova zapoljavanja sukladno

Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu uprave
parka.
GB6
GB7
GB8
GB9
GB10
GB11
GB12
GB13
GC1
Napraviti uvjete za uklju ivanje vie volontera

i vjebenika u rad Parka.
Kontinuirano obu avati i usavravati sve
djelatnike Parka.
Kompletno urediti i opremiti uredski prostor
JP PP Blidinje.
Nabavljati opremu i sredstva za rad stru nih
slubi Parka u skladu s tehnolokim
napretkom.
Uspostaviti razmjenu znanja i iskustava s
ostalim zati enim podru jima u zemlji i
inozemstvu.
Razvijati mreu vanjskih suradnika za
pruanje usluga stru nog vo enja.
Opremiti i obu iti ve inu djelatnika JP PP
Blidinje za pruanje pomo i i provo enja
mjera sigurnosti za podru je PP Blidinje.
Ustrojiti stru nu biblioteku i arhivu Parka
prirode Blidinje u prve dvije godine
provo enja Plana i redovito je nadopunjavati.
Osigurati trajne izvore financiranja putem
dravnog i upanijskog/kantonalnog
prora una, donacija i vlastitih prihoda.
aktivno sudjelovalo.
Broj nadziranih zahvata u prostoru.
Broj prikupljenih prijedloga za budu e
verzije.
Revidiran je pravilnik o unutarnjem
ustrojstvu.
Napravljen je plan zapoljavanja novih
kadrova.
LV
LV, PT
LV, ZSI
LV, PS
VS, NVU
VS, LV
Ure en i opremljen uredski prostor.
FMOIT,
LV, PS
Izra en je godinji plan nabave.

Oprema i sredstva za rad zadovoljavaju
potrebe JP.
LV, PS
Broj kontakata i susreta s predstavnicima

ostalih zati enih podru ja.
VS
Broj angairanih vanjskih suradnika.
Broj opremljenih i obu enih djelatnika.
Biblioteka i arhiva Parka je ustrojena i

redovito se nadopunjava.
VS
Sklopljeni su ugovori o financiranju.
FMOIT,
LV
Broj novih radnih mjesta.

Broj volontera i vjebenika uklju enih u rad
Parka
Djelatnici su kompetentniji u obavljanju
svojih poslova.
VS, NVU,
LV
VS, LV,
NVU, PD,
S, LD
91
GC2
GC3
GC4
Sporazumima sa privrednim sektorima i

op inama osigurati prihode od naknada i renti
koje ovima pripadaju sukladno propisima o
koritenje prirodnih resursa ume, vode,
divlja i, mineralnih sirovina i drugo.
Osigurati dodatne izvore financiranja
prijavljivanjem projekata na natje aje i
programe nacionalnih i me unarodnih
institucija.
Razraditi i primjenjivati sustav koncesijskih
odobrenja za uporabu zati enih prirodnih
vrijednosti Parka u komercijalne svrhe.
Osigurani prihodi od naknada i renti.
LV, PS
Broj financiranih projekata.
VS, NVU
Razra en je i primjenjuje se sustav

koncesijskih odobrenja.
Broj sklopljenih ugovora.
LV, PS,
92
5.3. Trokovi provedbe Plana

Ukupna sredstva potrebna za provo enje Plana upravljanja Parka prirode Blidinje za razdoblje vaenja Plana (10 godina) iznose 4.101.000 KM. Tom iznosu treba
dodati u priblino jednakom iznosu rashode poslovanja Uprave Parka.
Trokovi provo enja akcija prema temama Plana

TROKOVI
PROVEDBE
AKCIJA PLANA
Period provo enja Plana

1. godina
2. godina
3. godina
5. godina
6. godina
7. godina
8. godina
9. godina
110.000
100.000
70.000
45.000
28.000
35.000
30.000
28.000
25.000
25.000
496.000
25.000
45.000
30.000
16.000
9.000
5.000
5.000
5.000
5.000
7.000
152.000
C. ZATITA I
UVANJE
KULTURNE BATINE
6.000
15.000
12.000
9.000
7.000
7.000
7.000
7.000
6.000
6.000
82.000
D. TURIZAM, ZATITA
OKOLIA I PROSTORNO
URE ENJE
300.000
350.000
320.000
300.000
280.000
200.000
180.000
180.000
160.000
150.000
2.420.000
E. POTPORA LOKALNIM
ZAJEDNICAMA
10.000
12.000
8.000
8.000
10.000
9.000
8.000
7.000
6.000
6.000
84.000
F. EDUKACIJA,
TUMA ENJE I
PROMIDBA
50.000
75.000
60.000
50.000
65.000
45.000
40.000
36.000
32.000
45.000
498.000
G. UPRAVLJANJE,
ADMINISTRACIJA I
ODRIVOST
60,000
45.000
30.000
32.000
50.000
45.000
45.000
42.000
40.000
40.000
369.000
501.000
642.000
530.000
460.000
449.000
346.000
315.000
305.000
274.000
279.000
4.101.000
A. ZATITA I
UVANJE
BIOLOKE I GEOLOKE
RAZNOLIKOSTI
B. UPRAVLJANJE
KRAJOBRAZIMA I
ODRIVO KORITENJE
PRIRODNIH DOBARA
UKUPNO
4. godina
10. godina
IZNOS
(KM)
93
5.4. Pra enje provedbe Plana upravljanja

Cilj pra enja provedbe je uo iti primjenjuje li se Plan efikasno te postiu li se zadani ciljevi. Pra enje
provedbe omogu ava da se kroz promatranje utjecaja upravljanja sakupe iskustva prema kojima e se dalje
prilago avati upravlja ke akcije. Akcije motrenja u inka imaju za svrhu sakupiti podatke za iskazivanje
indikatora na temelju kojih e se ocijeniti uspjenost provo enja aktivnosti u zati enom podru ju, koji e
ukazivati na pravilnost izvedenih aktivnosti i to ne samo u smislu o uvanja bioloke raznovrsnosti, nego i u
smislu razvitka podru ja. Rezultati monitoringa e omogu iti i pravovremeno reagiranje u slu ajevima da
su neke od aktivnosti bile pogreno planirane, odnosno da nisu dale eljene rezultate. Za pra enje provedbe
u Planu se definira 30 akcija motrenja u inka.
CILJ
Nadzirati i dokumentirati rezultate akcija upravljanja kao i ispunjenje ciljeva upravljanja
Akcije pra enja provedbe Plana upravljanja
M1 Osigurati da su ostvarenje ciljeva upravljanja Parkom i izvrna
pitanja provedbe upravljanja stalne teme svih sastanaka Upravnog
odbora Parka.
M2 Osigurati da su pravovremeno podneseni izvjetaji o
istraivanjima koja su provedena od Uprave Parka ili suradni kih
organizacija i pojedinaca te da su izvjetaji unutar smjernica zadanih od
strane Uprave Parka.
M3 Osigurati da nadzornici i ostalo parkovno osoblje ispunjavaju
dnevne izvjetaje o terenskim aktivnostima vezanim uz provedbu
mjera zatite ugroenih vrsta i stanita.
M4 Osigurati da se svi podaci prikupljeni motrenjem u zadanom
roku pohrane u GIS bazu podataka te analiziraju kako bi se utvrdilo
stanje i trendovi i te na njih odgovorilo prikladnim upravlja kim
mjerama.
M5 Odravati referentnu GIS bazu o zonama i granicama
upravlja kih vlasti unutar Parka
M6 Osigurati da Uprava Parka odrava zapise svih konzultacija i
savjetodavnih sastanaka s dionicima (dravnim agencijama,
vlastima i grupama korisnika prirodnih resursa) vezano za
ispunjavanje njihovih obaveza u upravljanju Parkom.
M7 Osigurati da Uprava Parka odrava zapise svih konzultacija i
savjetodavnih sastanaka u svrhu davanja potpore lokalnom
stanovnitvu i posebnim grupama dionika koje provode vlastite
aktivnosti, npr. gospodarenje privatnim umama, odravanje lokalnih
manifestacija, razvoj tradicionalnih djelatnosti i dr.
M8 Osigurati da se sve slubene karte, planovi i smjernice Parka
podijele dionicima i organima vlasti u trenutku njihova izdavanja,
revizija ili dopuna.
M9 Osigurati da Park dobiva na uvid sve vanjske planove, strategije i
zakone izdane od strane slubi i vlasti na svim razinama, a koji utje u na
Park te da pismenim preporukama sudjeluje u njihovoj izradi.
M10 Pregledati godinje programe rada i pripadaju e financijske
planove Parka kako bi se osiguralo da sadre aktivnosti predvi ene
Planom upravljanja.
M11 Osigurati aktualnost podataka o klju nim vrstama, stanitima,
namjeni zemljita, oblicima i krajobraznim osobinama s ciljem da se isti
odravaju putem baza podataka i GIS mapa.
M12 Provesti godinje motrenje odabranih staninih lokaliteta kako bi
se osiguralo isti nisu ugroeni ili ote eni aktivnostima Parka i ostalih
grupa korisnika.
M13 Obaviti godinja motrenja klju nih i indikatorskih vrsta kako bi se
osiguralo da ih akcije Parka i ostalih dionika ne ote uju.
M14 Osigurati da se za prostorne intervencije u postupku izdavanja
doputenja, ali i nakon realizacije procijeni njihov u inak na krajobraz.
M15 Analizirati na godinjoj razini izvje a o provedenom nadzoru
Akcije Plana upravljanja

AB1, AB4, AB5, AB6, BB3, BD1, BE1,
CD1, DD1, DD2, DD3, DD5, DD6, DD7,
GA1, GB1
AA1, AA2, AA3, AA4, AA5, AA6, AA8,
AA9, AA10, AA12, AB3, AB4, AB7
AA11, AC2, AC3, BA2, BA3, BA4, BA7,

BC5, BD1, DD1, GA3, GA4
AB1, AB2, AC4, BA1, BE1, BE2
AB1, AB2, BE1, BE2

BA6, BA7, BA8, BB3, BB4, BC1, BC2,
BC3, BC4, BC5, BE3, DB2, DB3, EC2
BA5, BE3, BE4, CD2, CD3, CD4, DB4,

DB5, EA3, AE4, AE5, EA6, AB1, EC2,
EC3, ED2, FC1
GA3, GA4, GA5, GB2

GA3, GA4, GA5, GB2
GC1, GC2, GC3, GC4
AA8, AA9, AA12, AB1, AB2, AB3, AB7,
AC2, AC3, AC4, BA1
AB5, AB6, BA2, BA3, BA7, BB2, BB3,
BB5
AA5, AA6, AA8, AA9, AA12, AB4, AB5
BA1, BA2, BA3, BA4, BA5, BA6, BA7
AA11, BB1, BB2, BB3, BB4, BB5, BC1,
94
nad nositeljima djelatnostima doputenog koritenja prirodnih resursa

unutar Parka radi ocjene stanja, procjene utjecaja i ocjene potrebe za
poduzimanjem odgovaraju ih mjera.
M16 Fotografski biljeiti zna ajke krajobraza sa stalnih referentnih
to aka te ocjenjivati stanje zna ajki krajolika na trogodinjoj razini.
M17 Osigurati da se za sve projekte Parka izrade detaljni radni planovi
(mjeseca dana prije po etka projekta) i zavrni izvjetaji (2 mjeseca
nakon zavretka) te de se pohrane u arhivu Uprave Parka.
M18 Provesti sistematsko motrenje svih lokaliteta kulturne batine,
najmanje jednom u dvije godine, a za onu od nacionalne vanosti
najmanje jednom godinje.
M19 Pregledavati infrastrukturu Parka, proizvode i usluge te motriti
stanje na godinjoj osnovi kako bi se dobile informacije potrebne za
ocjenu stanja te za planiranje budu eg razvoja i poboljanja.
M20 Odravati najmanje tromjese no sastanak svih slubi Parka kako
bi se osiguralo koordinirano provo enje klju nih aktivnosti iz programa
i projekata razra enih u akcijama Plana upravljanja.
M21 Odravati arhivu tiskanih materijala vezanih uz Park,
uklju uju i akcijske planove, istraiva ke izvjetaje,
savjetodavne liste, prakti ne smjernice, materijale ekoloke
edukacije i izreske iz tiska.
M22 Odravati aktualan popis osoblja, uklju uju i i
volontere, s njihovim kompetencijama, ulogama i
odgovornostima kako bi se odredio radni potencijal Parka, ali i
utvrdile potrebe za specijalisti kom izobrazbom i
usavravanjem.
M23 Odravati aktualne zapise o financijama Parka te na godinjoj
osnovi analizirati strukturu prihoda po izvorima s procjenom trendova.
M24 Odravati aktualan popis komentara, pohvala i prigovora
dobivenih od posjetitelja i dionika.
M25 Procijeniti razinu svijesti i razumijevanja lokalnog stanovnitva
prije i nakon to je provedeno 20% edukacijskih programa i aktivnosti.
M26 Osigurati da su sva partnerstva formalizirana i potvr ena kroz
izmjenu dopisa, ugovora i sporazuma o suradnji.
M27 Pohranjivati zapise o predstavljanjima i lobiranju kod dravnih
tijela i slubi unutar jednog tjedna od obavljanja aktivnosti.
M28 Odravati program jednogodinjih sastanaka sa znanstvenim
institucijama u podru ju o uvanja prirodnog i kulturnog naslje a.
M29 Odravati program dvogodinjih sastanaka sa slubama za
prostorno planiranje.
M30 Pripremiti punu procjenu plana upravljanja tijekom pete godine
provedbe Plana upravljanja i pripremiti revidiranu verziju.
BC2, BC3, GA3, GA4, GA5
BB1, BB2, BB3, BB4, BB5

BB4, BC1, BC2, BC3
CA1, CB1, CC1, CC3, CD1

DA2, DA4, DA5, DA7, DA10, DD3
Sve akcije Plana upravljanja koje e se

provoditi u teku oj godini.
FC2, FD2, FD3, GB13
FA3, FB1, GB6, GB7, GB11

GA1, GA2, GC1, GC2, GC3, GC4
FB3
FC2, FD2, FD3, FD4
GB10, GB11, GC2
GA1, GC1, GC2, GC3, GC4
AC2, AC3, BA1, CC2, CD1, GA2
CB1, CC1, CC3, GA3, GB3
Sve akcije Plana zapo ete u prvih 5 godina
provo enja Plana
Prema navedenom planu, razli ite osobe unutar Uprave Parka bit e odgovorne za pra enje provo enja
razli itih dijelova Plana. Svi djelatnici trebaju biti svjesni akcija za motrenje u inka Plana te prikupljati
argumente i informacije koje e pokazivati postiu li se ciljevi Plana. S obzirom da Plan uklju uje velik
broj akcija koje se moraju provoditi i ija e se provedba pratiti, prioritet treba dati uspostavi cjelokupnog
sustava izvjetavanja i arhiviranja informacija koje e Park svakodnevno upotrebljavati. Te e informacije
biti osnove za redovne sastanke tima za pra enje provedbe Plana.
Na osnovi rezultata pra enja u inka Plana predlagat e se redovne godinje izmjene programa pra enja
provedbe. Tako akcije za nadolaze u godinu mogu biti prilago ene iskustvima prologodinje realizacije ili
promijenjenim okolnostima i novim saznanjima.
U zavrnoj godini provedbe Plana potrebno je napraviti cjelovitu procjenu postignu a, ciljeva i vizije Plana.
Rezultat revizije uklju it e se u Plan za sljede e razdoblje.
95
6. LITERATURA
Stru ni, znanstveni i ostali radovi
Alegro, A. (2000): Vegetacija Hrvatske
(http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabiljaBol/Skripta%20za%20ekologiju%20bilja%20-%20Alegro.pdf)
Aralica, I., (1987): Graditelj svratita, Znanje, Zagreb.
Bajica, M., Butula, S., Marui , J., Kuan, V., teko, V., Kuan, T., Markovi , B., Hrdalo, I., Andlar, G., Hudoklin, J.,
Simoneti, M. (2009):
uvanje i odrivo koritenje bioloke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem
odrivog razvitka obalnog podru ja (COAST, UNDP-GEF projekt): Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih
krajobraza Dalmacije, Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju, Agronomski fakultet Zavod za krajobraznu
arhitekturu, Ljubljanski urbanisti ni zavod d.d., Zagreb
Bartulovi , V. i Durbei , P. (2005): Vodenjaci, Tritus alpestris L. u podru ju Masne Luke. Prvi me unarodni
znanstveni simpozij, Blidinje.
Beljo, J., Leko, M., Ivankovi , S., Sabljo, A.Blidinjsko podru je kao mogu a zona za ekoloku proizvodnju.
Belagi , ., (1959): Ste ci Blidinja, JAZU, Beograd.
Bognar A., (2001): Geomorfoloka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, Vol. 34., Geografski odjek
PMF-a, Zagreb
Bogunovi , M., ori , R., Bensa, A. : Vrednovanje i zatita tala parka prirode Blidinje
Buljan, R, et all. (2005): Park prirode Blidinje, prikaz geoloke gra e i strukturno-tektonskih odnosa, Prvi
me unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova
Crivelli, A.J. (2006). Aulopyge huegelii. In: IUCN 2009. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2009.2.
ur , V., (1916): Narodno ribarstvo u Bosni i Hercegovini. Glasn. III. Zapadnobosanski kr, i to ispostava Kupres i
kotarevi Duvno, Glamo , Livno i Blidinjsko jezero. Zem. Muz. BiH, Vol. 28, 397426. Sarajevo.
ustovi , H.: An overview of general Land and Soil Water conditions in Bosnia and Herzegovina. Research report No.
9, European soil bureau.
Deli , A.; Ku ini , M.; Mari , D.; Bu ar, M. (2005): New data about the distribution of Phoxinellus alepidotus
(Heckel, 1843) and Aulopyge huegelii (Heckel, 1841), Natura Croatica, 14(4), December 2005. 351-355.
Eremija, S. (2008): Phytocoenological characteristics of beech forests on Manja a. Bulletin of the Faculty of Forestry
98: 89106.
Geoloki zavod (Institut za geoloka istraivanja) (1958-1971): Osnovna geoloka karta, listovi "Imotski", "Livno",
"Prozor "i "Mostar", Sarajevo
Grupa autora, Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej Sarajevo, 1988.
Horvat, I. (1933): Istraivanje vegetacije hercegova kih i crnogorskih planina. Ljetop. Jugosl. Akad., 46: 101-113,
Zagreb
Hrelja, H. i Ciganovi , M.: Karakteristike visokogorskih jezera BiH zna ajne za ocjenu mogu nosti njihovog
koritenja, Institut za hidrotehniku Gra evinskog fakulteta, Sarajevo
Ivankovi , A. (2010): Fizi ko kemijske i bioloke zna ajke Blidinjskog jezera. Doktorska disertacija, Mostar.
Joli , R., (2005): Povijest polja, Prvi me unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova
Kottelat, M. i Freyhof, J.(2008): Handbook of European Freshwater Fishes. Publications Kottelat, Cornol: 1-646.
Ku ini , M., Stani , S., Durbei , P., Mihoci, I., Landeka, N., Deli , A. (2005): A review of research into butterflies
(Lepidoptera: Rhopalocera) in Blidinje nature park (Bosnia and Herzegovina), Entomol. Croat. 2005, Vol. 9, Num. 12: 11-28
96
Lelo, S. (2000): Revised inventory of the butterflies of Bosnia and Herzegovina (Insecta: Lepidoptera: Hesperioidea,
Papilionidae). Natura Croatica 9 (2): 139-156
Lelo, S. (2004): Revizija Rebelovog popisa leptira Bosne i Hercegovine. CORONS, pp. 295, Sarajevo.
Mandi Z., Rezo N.: Problemi zatite okolia i odrivog razvitka u PP Blidinje, Zbornik radova Blidinje 2005.
Marin , J., Kara , S,. (2005): Speleoloki objekti, izvori, vodotoci, jezera i ponori na irem podru ju Parka prirode
Blidinje, Prvi me unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova
Marjanovi , P., et all. (2005): Geoloke , geomorfoloke i geomehani ke odlike parka prirode Blidinje, Prvi
me unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova
Mati , M.; Spuevi , I.; Mati , R.; Bebek, I.Uporaba poljoprivrednih sirovina kao mogu i izvor dobivanju energije;
Metrovi , A.(1999): Uspijevanje munike Pinus Heldreichii Christ u Hercegovini, umarski list br. 9-10 1999
Musa, S., (2005): Geomorfoloke specifi nosti Parka prirode Blidinje, Prvi me unarodni
Blidinje, Zbornik radova
NKS (2009): Nacionalna klasifikacija stanita Republike Hrvatske
(http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf)
(III.
znanstveni simpozij
nadopunjena
verzija).
Obratil, S. (1987): Gnije enje galeba srebrnastog - Larus argentatus michahellis - Naumann, 1840 (Laridae) na
Blidinjem jezeru u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH 25-26, 1987..
Obratil, S. (1988): Fauna ptica (Aves) Vran planine i me ugorske depresije Dugo polje, Glasnik Zemaljskog muzeja
u BiH 27, 161-188.
Obratil, S. (2005): Ptice Parka prirode Blidinje i blieg okruenja. Prvi me unarodni znanstveni simpozij, Blidinje.
Ore , P. (1984): Hajdu ke pe ine u Zapadnoj Hercegovini. Na kr, Sarajevo.
Pegan, S.;Granice zati enih podru ja prirode;
Savezni geoloki zavod i Institut za geoloka istraivanja (1971- 1978): Tuma za geoloke karte listovi "Imotski",
"Livno", "Prozor" i "Mostar", Beograd Sarajevo
Slikovi , I., et all. (2005): Hidrogeologija parka prirode Blidinje, Prvi me unarodni znanstveni simpozij Blidinje,
Zbornik radova
ili , . (2002): Endemi ne i rijetke biljke Parka prirode Blidinje, p.p. 1-279, Matica hrvatska
ku a Masna Luka.
itluk i Franjeva ka
ili , . (2005): Biljni svijet Parka prirode Blidinje s posebnim osvrtom na endemi ne vrste, 1. Me unarodni
simpozij, Blidinje
imunovi , V., & Bognar , A., (2005): Geomorfoloke zna ajke Parka prirode Blidinje, Prvi me unarodni znanstveni
simpozij Blidinje 2005, Zbornik radova
oljan D. i sur. (2009): Biljke planina Bosne i Hercegovine. TKD ahinpai , Sarajevo; Zagreb.
Tajder, M., & Herak, M., (1972): Petrologija i geologija, Prirodoslovno-matemati ki
Zagrebu
fakultet, Sveu ilite u
Tikvea, R. (2010): Dadevnjak iz Prenjske riznice. lanak u asopisu Fondeko svijet, nau no popularna revija o
prirodi, ovjeku i ekologiji, Sarajevo 2010., broj 32, godina XIV.
Trinajsti , I. i Cerove ki, Z. (2005): Prilog sintaksonomskoj analizi asocijacije Ostryo-Fagetum. umarski list br. 11
12, CXXIX (2005), 575-581
Trnini , V.; Petrovi , D.; Stoj
za proizvodnje meda.
, M.; Ljoljo, M.: Prirodni potencijali Parka prirode Blidinje sa stanovita mogu nosti
Truhelka, ., (2003): Djevoja ki grob, Franjeva ki samostan Rama- it.

Vego, J., (2005): Povijest polja, Tradicijsko graditeljstvo u Parku prirode Blidinje, Prvi me unarodni znanstveni
simpozij Blidinje, Zbornik radova
97
Vukovi , T. i Ivanovi , B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH. Sarajevo.
Walter Huang T., (1967:) Petrologija , Savremena administracija, Beograd
upan , P. (2008): Rare and endangered freshwater fishes of Croatia, Slovenia and Bosnia Hercegovina; Adriatic
Basin. Dolsko, Agencija AAZV Dolsko d.o.o., 79 pp.
Prostorno planski dokumenti i propisi

Analiza aktualnog stanja i mogu nosti razvoja privrede HN, ecoplan, 2009.godine
Final Report - Justification for Development of Ecotourism in BiH, Bf Consulting
FMOIT (2008): Bosna i Hercegovina Zemlja raznolikosti, Prvi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine za
Konvenciju o biolokoj raznolikosti. Federalno ministarstvo okolia i turizma, Sarajevo.
GEF-WB (2011) Projekat umkih i planinskih zati enih podru ja (GEF-WB) - Studija izvodljivosti za zatitu
podru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja s Parkom prirode Blidinje, Finalni nacrt. Federalno ministarstvo okolia i
turizma, Bosna-S & Elektroprojekt, Sarajevo; Zagreb
IGH (2010): Master plan razvoja turizma za Blidinje sa 3D vizualizacijom, Mostar.
Informacija o gospodarenju umama u Federaciji BiH u 2009. godini i planovi gospodarenja umama za 2010. godinu,
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (http:/www.fmpvs.gov.ba/)
Izrada planova upravljanja zati enim podru jima u Hrvatskoj priru nik, (www.ppzsg.org/darwin)
Izvjetaj o napretku realizacije konsultantske usluge za izradu studije Finansiranje multifunkcionalnog umarstva ,
CEPOS Centar za podrku odrivom gazdovanju umskim resursima, 2011
Krajolik Sadrajna i metodska osnova za Krajobraznu osnovu Hrvatske, Ministarstvo prostornog ure ivanja,
graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb (1999.)
Master plan razvoja turizma BiH, 2009
Pravilnik o elementima za izradu umsko-gospodarskih osnova
Pravilnik o uvjetima za odre ivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita koja se koriste ili planiraju
koristiti za pi e (Sl. novine FBiH, br. 51/02)
Prostorna osnova PP FBIH 2008-2008 (nacrt), UZBIH, IPSA, ecoplan, srpanj 2010.godine
Prostorna osnova PP HB 2005-2025, UZRS travanj 2010.godine
Prostorni plan Op ine Jablanica- Izmjene i dopune za podru je Sovi a i Risovca, 2007
Prostorni plan Parka prirode Blidinje, Arhitektonski fakultet Sveu ilita u Zagrebu, Zagreb, 2001. God
Razdorov, P., (1991): Izvedbeni projekt zatite Blidinjeg jezera eksperimentalna dionica, P.P. "Pevas Inenjering",
Sarajevo
Razdorov, P., Stani , N., Tomi , M., Barbali , Z. i Kneevi , B. (1990): Izvedbeni projekt zatite jezera Blidinje
eksperimentalna dionica, Hidrotehnoekspert d.o.o., Sarajevo.
Regulacijski plan Risovac, UZBiH 2010. godine
Regulacijski plan Risovac, UZBiH 2010. godine
Slikovi , I. i Zelenika (1998): Hidrogeoloka studija PP Blidinje
Srednjoro na strategija razvoja poljoprivrednog sektora FBiH 2005-2010
Statisti ki godinjak Federacije BiH 2010.
Strategija razvoja Op ine Posuje, 2006.godine;
Strategija razvoja poljoprivredne proizvodnje u op ini Jablanica 2003-2008
Strategija upravljanja otpadom FBiH, nacrt, 2007. godina
98
Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010. - 2022. prijedlog, Zavod za

Strateki plan razvoja op ine Jablanica, Jablanica, 2006./2007.g.;
Studija Kulturno-povijesna i prirodna batina HN/K za potrebe izrade PP HN/K Mostar, ecoplan, 2010.g.;
Studija ranjivosti prostora HB (nacrt), UZRS, travanj 2010.godine
Sustav zatite i o uvanja nematerijalne kulturne batine u Bosni i Hercegovini/ Me unarodni okrugli stol,
Sarajevo,2009./Anka Rai , delegat BiH u CIOFF
TOMAS istraivanje Stavovi i potronja turista u FBIH, 2010. Institut za turizam, Zagreb
UNESCO Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine/ Sarajevo, Slubeni glasnik BiH br. 8/08 od 15. rujna
2008.
Zakon o fondu za zatitu okolia (Slubene novine FBiH, broj 33/03)
Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou FBiH (Slubene novine FBiH,broj 2/06,72/07, 32/08,
4/10, 13/10 i 45/10)
Zakon o umama FBiH (2002)
Zakon o upravljanju otpadom FBiH (Slubene novine FBiH, broj 33/03 i 72/09)
Zakon o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06)
Zakon o zatiti okolia FBiH (Slubene novine FBiH, broj 33/03 i 38/09)
Zakon o zatiti prirode (Sl. novine FBiH 33/03)
Zatita prirode - me unarodni standardi i stanje u BiH, Udruenje za zatitu okoline Zeleni Neretva (2008)
Zatita prirode - Me unarodni standardi i stanje u Bosni i Hercegovini, 2008
Koriteni izvori s web-a

EMEP 2008: international centre of Co-operative Programme for Monitoring and Evaluation of Long-Range
Transmission of Air Pollutants in Europe (EMEP) (http://www.msceast.org)
Slubene internet stranice Agencije za vodno podru je Jadranskog mora (http://www.jadran.ba/)
Slubene internet stranice Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva(http:/www.fmpvs.gov.ba/)
Slubene internetske stranice Federalnog ministarstva okolia i turizma (http://www.fmoit.gov.ba/)
Slubene internetske stranice Federalnog ministarstva prostornog ure enja (www.fmpu.gov.ba)
Slubene internetske stranice Saveza lova kih organizacija u Bosni i Hercegovini (www.slobih.ba)
Slubene internetske stranice Sportsko ribolovnog saveza BiH (www.srsbih.com)
Slubene internetske stranice Udruenja inenjera i tehni ara umarstva Federacije BiH (www.usitfbih.ba)
99

PP Blidinje - Nacrt Plana Upravljanja PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PP Blidinje - Nacrt Plana Upravljanja PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OIKON d.o.o.

Institut za primjenjenu ekologiju,

Zagreb/Mostar, srpanj 2011

PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE BLIDINJE

lanovi tima Eco-plan do.o.:

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Dr. sc. Ivan Martini , dipl.ing.um.

Dalibor Hati , dipl.ing.um.

KRATAK OPIS PLANA, NJEGOVIH CILJEVA I ZADATAKA ................................................................................5

OPIS ZATI ENOG PODRU JA.................................................................................................................8

GLAVNI CILJ, TEME I POSEBNI CILJEVI .............................................................................................52

ZATITA I O UVANJE BIOLOKE I GEOLOKE RAZNOLIKOSTI (A) ................................................................52

PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA .......................................................................................................69

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

1.1. Kratak opis Plana, njegovih ciljeva i zadataka

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

1.2. Pravni temelj za status zati enog podru ja i izradu Plana

1.3. Proces izrade Plana

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

1.4. Vizija i ciljevi zati enog podru ja Parka prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

2. OPIS ZATI ENOG PODRU JA

Karta 1. Zemljopisni poloaj Parka prirode Blidinje

Karta 2. Satelitska snimka podru ja Parka prirode Blidinje

Karta 3. Prilazne cesteParku prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

2.1.2.Vae a kategorija zatite

Karta 5. Park prirode Blidinje i zati ena podru ja unutar njega

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

2.1.3.Javna ustanova i postoje i dokumenti upravljanja

2.2. Fizi ki okoli

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Slika 1. Blidinjsko jezero

Slika 2. Ponor potoka Br anj

Slika 3. Br anjsko polje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Karta 9. Hidroloka karta Parka prirode Blidinje (izvor: TK 25. 000)

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

2.3. Bioti ki okoli

Slika 4. Lilium cattaniae

Slika 5. Munika (Pinus heldreichii var. leucodermis)

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Slika 6. Vlani travnjak

Slika 7. Moltkia petraea

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Slika 8. Vrsta Lysandra bellargus (izvor: A. Deli )

Slika 9. Vrsta Plebicula dorylas (izvor: A. Deli )

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Slika 10. Prenjski planinski dadevnjak (Salamandra atra

Slika 11. Stanite prenjskog planinskog dadevnjaka (izvor:

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Slika 12. Livadno i umsko stanite u Dugom polju

Slika 13. Vodeno stanite

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje

Slika 14. Pogled prema Velikoj vrsnici

Slika 15. Pogled prema kanjonu Dive Grabovice