19 10 2020 Elaborat SE Zekic 1 2

Elaborat zaštite okoliša
Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1 na k.č. 289, k.o. Londžica i sunčane

elektrane Zekić 2 na k.č. 290/1 k.o. Londžica, pojedinačne priključne snage
499 kW, grad Našice, Osječko-baranjska županija
Nositelj zahvata: ZB ENERGY d.o.o., Velika Londžica 1, 31500 Londžica (grad Našice)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o., D. Cesarića 34, 31000 Osijek
DIREKTOR
Nataša Uranjek, mag.ing.agr.
Osijek, listopad 2020.

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o., Osijek

Broj projekta: 28/20-EO
Datum: listopad 2020.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA – Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1 na k.č. 289,

k.o. Londžica i sunčane elektrane Zekić 2 na k.č. 290/1 k.o. Londžica, pojedinačne
priključne snage 499 kW, grad Našice, Osječko-baranjska županija
Voditelj izrade elaborata: Nataša Uranjek, mag.ing.agr.
Suradnici: Marko Teni, mag.biol.
Vedran Lipić, mag.ing. aedif.
Ostali suradnici: Andrea Galić, mag.ing.agr.
Vanjski suradnici Saša Uranjek, univ.spec.oec.
U Osijeku, 08.10.2020.
DIREKTOR:
Nataša Uranjek, mag.ing.agr.
Promo eko d.o.o. – pridržava sva neprenesena prava

Sukladno članku 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18),
Promo eko d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije. Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje
ovog autorskog djela, a napose umnožavanje, objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba
istih osim za svrhu sukladno ugovoru između Naručitelja i tvrtke Promo eko d.o.o.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 1

Preslika 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike tvrtki Promo eko d.o.o. za obavljane stručnih
poslova zaštite okoliša
2 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.




SADRŽAJ:
UVOD ........................................................................................................................................ 8
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................ 11
1.1. Veličina zahvata ....................................................................................................... 13
1.2. Opis obilježja zahvata ............................................................................................. 16
1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces .................................. 22
1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i emisije u
okoliš ................................................................................................................................... 22
1.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ........... 22
1.6. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ...................................................................... 22
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................... 27
2.1. Opis lokacije te opis okoliša .................................................................................... 27
2.1.1. Geografski položaj lokacije zahvata ............................................................... 27
2.1.2. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima ........................................ 28
2.2. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ........ 30
2.3. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati utjecaj ........................ 30
2.3.1. Stanovništvo ...................................................................................................... 30
2.3.2. Geološke, hidrološke, klimatske i pedološke značajke područja zahvata ... 31
2.3.3. Vode ................................................................................................................... 37
2.3.4. Zrak ................................................................................................................... 49
2.3.5. Gospodarske značajke ..................................................................................... 51
2.3.6. Klimatske promjene ......................................................................................... 54
2.3.7. Bioraznolikost promatranog područja ........................................................... 57
2.3.8. Krajobraz .......................................................................................................... 65
2.3.9. Kulturna dobra ................................................................................................. 66
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................ 67

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš .................................................................. 67
3.2. Sastavnice okoliša .................................................................................................... 67
3.2.1. Utjecaj na vode ................................................................................................. 67
3.2.2. Utjecaj na tlo ..................................................................................................... 68
3.2.3. Utjecaj na zrak ................................................................................................. 68
3.2.4. Utjecaj klimatskih promjena........................................................................... 69
3.2.5. Utjecaj na kulturnu baštinu ............................................................................ 73
3.2.6. Utjecaj na krajobraz ........................................................................................ 73
3.2.7. Utjecaj na zaštićena područja ......................................................................... 73
3.2.8. Utjecaj na ekološku mrežu .............................................................................. 73
3.2.9. Utjecaj na staništa ............................................................................................ 73
3.3. Utjecaji u slučaju akcidentne situacije .................................................................. 75
3.4. Opterećenje okoliša ................................................................................................. 76
3.4.1. Buka ................................................................................................................... 76
3.4.2. Otpad ................................................................................................................. 76
3.5. Utjecaj na stanovništvo i gospodarske značajke ................................................... 77
3.5.1. Utjecaj na stanovništvo .................................................................................... 77
3.5.2. Utjecaj na poljoprivredu ................................................................................. 77
3.5.3. Utjecaj na šumarstvo i lovstvo ........................................................................ 78
3.6. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................................. 79
3.7. Kumulativni utjecaji................................................................................................ 79
3.8. Obilježja utjecaja na okoliš .................................................................................... 81
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA

OKOLIŠA ............................................................................................................................... 82
5. IZVORI PODATAKA ................................................................................................... 83
6. PRILOZI ......................................................................................................................... 88

UVOD
Nositelj zahvata – ZB ENERGY d.o.o., odlučio se za izgradnju dvije pojedinačne sunčane
elektrane Zekić 1 priključne snage 499 kW i sunčane elektrane Zekić 2 priključne snage 499
kW (u daljnjem tekstu: SE Zekić 1 i SE Zekić 2) te priključenje istih na distribucijsku
elektroenergetsku mrežu. Planirana instalirana snaga fotonaponskih (FN) modula svake
elektrane iznosi oko 340 Wp.
Sunčane elektrane Zekić 1 i Zekić 2 predstavljaju samostalne zahvate, ali zbog mnogih
sličnosti u samom zahvatu i neposrednom položaju u prostoru, na zahtjev Ministarstva
gospodarstva i održivog razvoja, dva navedena zasebna zahvata su objedinjeni u jedan Elaborat
zaštite okoliša za koji će se provesti zajednički postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš.
Godišnja procijenjena proizvodnja električne energije SE Zekić 1 će iznositi oko 537.000
kWh, odnosno 537 MWh.
Godišnja procijenjena proizvodnja električne energije SE Zekić 2 će iznositi oko 537.000
kWh, odnosno 537 MWh.
Namjena zahvata izgradnje sunčane elektrane Zekić 1 i Zekić 2 je proizvodnja električne
energije direktnom pretvorbom energije Sunčevog zračenja i isporuka iste u elektroenergetsku
mrežu.
Korištenjem obnovljivih izvora energije, izgradnjom energetskih objekata, njihovim
održavanjem i korištenjem te obavljanjem energetske djelatnosti ostvaruju se interesi Republike
Hrvatske u području energetike utvrđeni Zakonom o energiji („Narodne novine“ br. 120/12,
14/14, 95/15, 102/15, 68/18).
Predmetni zahvat izgradnje sunčane elektrane Zekić 1 nalazit će se na katastarskoj čestici
289 k.o. Londžica, grad Našice u Osječko-baranjskoj županiji. Ukupna površina čestice iznosi
10.558 m2.
Predmetni zahvat izgradnje sunčane elektrane Zekić 2 nalazit će se na katastarskoj čestici
290/1 k.o. Londžica, grad Našice u Osječko-baranjskoj županiji. Ukupna površina čestice iznosi
10.566 m2.
Temeljem čl. 82. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 78/15 i 12/18,
118/18) i čl. 25. st. 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14,
3/17) izrađen je Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata
na okoliš.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš se provodi sukladno Prilogu II.,
Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14 i 3/17), a na temelju
točke 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti.
Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Cilj izrade ovog Elaborata je analiza mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša
planiranog zahvata i na temelju toga propisivanje mjera kako bi se ti utjecaji sveli na najmanju
moguću mjeru te utvrdio program praćenja stanja okoliša. Procjenom su sagledani utjecaji na
sljedeće sastavnice okoliša: zrak, voda, tlo, biljni i životinjski svijet, zaštićene prirodne
vrijednosti, ekološka mreža, krajobraz, gospodarske djelatnosti, materijalnu imovinu, kulturnu
baštinu itd.
Elaborat zaštite okoliša – Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1, k.č. 289, k.o. Londžica i
sunčane elektrane Zekić 2, k.č. 290/1 k.o. Londžica, pojedinačne priključne snage 499 kW, grad
Našice, Osječko-baranjska županija izrađen je na temelju narudžbe ZB ENERGY d.o.o., Velika
Londžica 1, 31500 Našice, prema Promo eko d.o.o. iz Osijeka.
Kao podloga za izradu Elaborata zaštite okoliša korišten je Idejni projekt - Izgradnja
sunčane elektrane ON-GRID (Pv=499,0 kW) (EPIK d.o.o., Našice, kolovoz 2020.), kao i ostala
dokumentacija koja je navedena u poglavlju 5. Izvori podataka.

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Opći podaci:
Nositelj zahvata: ZB ENERGY d.o.o.

OIB: 24643667836
Velika Londžica 1,
31500 Londžica (grad Našice)
Odgovorna osoba: Danijel Fridl
Kontakt: Danijel Fridl

tel: +385 91 373 55 64
e-mail: danijel.fridl@gmail.com
Grad Našice; Osječko-baranjska županija,

Lokacija zahvata:
k.č.br. 289 i 290/1 u k.o. Londžica
Zahvat u okolišu prema Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne
novine“, br. 61/14, 3/17):
2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Predmetni zahvati – Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1 i sunčane elektrane Zekić 2
nalaze se na području naselja Londžica (grad Našice) u Osječko-baranjskoj županiji (Slika 1.).
Zahvat izgradnje SE Zekić 1 je planiran na katastarskoj čestici 289 k.o. Londžica, površine
10.558 m2. Zahvat izgradnje SE Zekić 2 je planiran na katastarskoj čestici 290/1 k.o. Londžica,
površine 10.566 m2.
Sunčane elektrane Zekić 1 i Zekić 2 dva su odvojena funkcionalna zahvata te ne ovise
jedan o drugom.
Predmetne sunčane elektrane Zekić 1 i Zekić 2 služit će za proizvodnju električne energije
direktnom pretvorbom energije Sunčevog zračenja te isporuku iste u elektroenergetsku mrežu.
Lokacije zahvata su prema izvatku iz zemljišnih knjiga označene kao oranice.
Čestice na kojima je planiran zahvat je prema prijepisu posjedovnog lista u vlasništvu
Mirka Zekić, a nositelj prava građenja na čestici je ZB ENERGY d.o.o..

Slika 1. Ortofoto snimak užeg područja zahvata s prikazom cjelokupne k.č.br. 289 i 290/1 k.o. Londžica na
kojima su planirani zahvati (Izvor: Geoportal)
Dokumenti kojima se raspolaže za izvedbu zahvata do izrade zahtjeva za ocjenom o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš:
• Izvadak iz zemljišne knjige (Prilog 4. i Prilog 5.)
• Prijepis posjedovnog lista (Prilog 6. i Prilog 7.)
• Izvadak iz sudskog registra (Prilog 8.)
• Idejni projekt – Projekt sunčane elektrane ON-GRID Zekić 1 (Pv=499,0 kW) (Epic
d.o.o., Našice, kolovoz 2020.) (Prilog 9.)
• Idejni projekt – Projekt sunčane elektrane ON-GRID Zekić 2 (Pv=499,0 kW) (Epic
d.o.o., Našice, kolovoz 2020.) (Prilog 10.)
• Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja građevine na distribucijsku
elektroenergetsku mrežu – Sunčana elektrana Zekić 1 (499 kW) (Prilog 11.).

Navedene preslike su dane u poglavlju 6. Prilozi.

1.1. Veličina zahvata
Sunčana elektrana Zekić 1
Predmetni zahvat – Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1 nalazit će se na katastarskoj
čestici 289 k.o. Londžica. Površina čestice 289 k.o. Londžica je 10.558 m2.
Predviđena priključna snaga elektrane na pragu distribucijske mreže će iznositi oko 499
kW, s godišnjom procijenjenom proizvodnjom električne energije od oko 537.000 kWh,
odnosno 537 MWh.
Za sunčanu elektranu Zekić 1 planira se instalirana snaga fotonaponskih (FN) modula do
oko 340 Wp.
Kao sastavni dio zahvata planira se izgradnja transformatorske stanice i priključni kabelski
vod u svrhu priključenja sunčane elektrane na distribucijsku mrežu te priključenje predmetne
elektrane na izvod VP 10 kV Našice 1, koji se spaja na TS 110/35/20/10 kV Našice.
Izvedba cjelokupnog zahvata se planira u jednoj etapi.
Zahvatom je predviđeno ograđivanje predmetne lokacije te postavljanje videonadzora.
Slika 2. Ortofoto snimak šireg područja zahvata s prikazom cjelokupne k.č.br 289 k.o. Londžica na kojoj
je planiran zahvat izgradnje SE Zekić 1 (Izvor: Geoportal)

Podaci o predmetnoj SE Zekić 1 prikazani su u tablici u nastavku:
Tablica 1. Tehnički podaci o SE Zekić 1

Integrirana sunčana
Vrsta postrojenja
elektrana
31500 Londžica,
Poštanski broj i mjesto
grad Našice
Lokacija građevine Velika Londžica, izvan
Ulica
naseljenog mjesta
Katastarska čestica i općina k.č.br. 289 k.o. Londžica
Proizvodnja (smjer predaje el.
499 kW
energije u mrežu)
Priključna snaga
Potrošnja (smjer preuzimanja el.
11,04 kW
energije iz mreže)
Naponska razina priključka 0,4 kV
paralelno s
Način pogona
distribucijskom mrežom
537.000 kWh
Planirana godišnja energije u mrežu)
proizvodnja/potrošnja Potrošnja (smjer preuzimanja el.
1.000 kWh
energije iz mreže)
Predvidiva dinamika
Broj etapa 1
izgradnje
Osnovni podaci o elektrani
Broj 1776
Fotonaponski modul Tip Suntech STP340-24/Vfw
Snaga 340 Wp
Podaci o elektrani
Tip 1 Fronius
Izmjenjivač 10 x ECO 27.0 + 9 x
Snaga
ECO 25.0 = 499 kW
Izvor: Epik d.o.o., Našice, kolovoz 2020.
Sunčana elektrana Zekić 2

Predmetni zahvat – Izgradnja sunčane elektrane Zekić 2 nalazit će se na katastarskoj
čestici 290/1 k.o. Londžica. Površina čestice 290/1 k.o. Londžica je 10.566 m2.
Predviđena priključna snaga elektrane na pragu distribucijske mreže će iznositi oko 499
kW, s godišnjom procijenjenom proizvodnjom električne energije od oko 537.000 kWh,
odnosno 537 MWh.
Za sunčanu elektranu Zekić 2 planira se instalirana snaga fotonaponskih (FN) modula do
oko 340 Wp.
Kao sastavni dio zahvata planira se izgradnja transformatorske stanice i priključni kabelski
vod u svrhu priključenja sunčane elektrane na distribucijsku mrežu te priključenje predmetne
elektrane na izvod VP 10 kV Našice 1, koji se spaja na TS 110/35/20/10 kV Našice.

Izvedba cjelokupnog zahvata se planira u jednoj etapi.

Zahvatom je predviđeno ograđivanje predmetne lokacije te postavljanje videonadzora.
Slika 3. Ortofoto snimak šireg područja zahvata s prikazom cjelokupne k.č.br 290/1 k.o. Londžica na kojoj
je planiran zahvat izgradnje SE Zekić 2 (Izvor: Geoportal)
Podaci o predmetnoj SE Zekić 2 prikazani su u tablici u nastavku:
Tablica 2. Tehnički podaci o SE Zekić 2

Integrirana sunčana
Vrsta postrojenja
elektrana
31500 Londžica,
Poštanski broj i mjesto
grad Našice
Velika Londžica, izvan
Lokacija građevine Ulica
naseljenog mjesta
k.č.br. 290/1 k.o.
Katastarska čestica i općina
Londžica
499 kW
energije u mrežu)
Priključna snaga
11,04 kW
energije iz mreže)
Naponska razina priključka 0,4 kV
paralelno s
Način pogona
distribucijskom mrežom
Planirana godišnja Proizvodnja (smjer predaje el.
537.000 kWh
proizvodnja/potrošnja energije u mrežu)


1.000 kWh
energije iz mreže)
Predvidiva dinamika
Broj etapa 1
izgradnje
Osnovni podaci o elektrani
Broj 1860
Fotonaponski modul Tip Suntech STP340-24/Vfw
Snaga 340 Wp
Podaci o elektrani
Tip 1 Fronius
Izmjenjivač 10 x ECO 27.0 + 9 x
Snaga
ECO 25.0 = 499 kW
1.2. Opis obilježja zahvata

Sunce je, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji.
Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije s minimalnim
utjecajem na okoliš. Nema procesa izgaranja, emisije štetnih tvari, utjecaja na kvalitetu zraka
ili vode, degradacije tla, zagađenja bukom, a nakon završetka životnog vijeka i demontaže
postrojenja ne ostaje nikakav otpad kojeg treba trajno odložiti i koji dugoročno štetno
opterećuje okoliš.
Osnovna proizvodna jedinica za SE Zekić 1 i SE Zekić 2 bit će fotonaponski modul koji
proizvodi istosmjernu struju. Princip rada fotonaponskog sustava zasniva se na fotonaponskom
efektu, tj. pojavi napona prilikom izlaganja svjetlu. Fotonaponska pretvorba događa se u
fotonaponskim ćelijama koje se međusobno povezuju u veće cjeline – fotonaponske module.
1.2.1. Tehnički opis zahvata

Fotonaponski moduli
Fotonaponski (FN) moduli bit će izrađeni u tehnologiji monokristal silicija snage 340Wp,
pričvršćeni na aluminijsku konstrukciju čije su tehničke karakteristike navedene u sljedećoj
tablici (Tablica 3.):
Tablica 3. Tehničke karakteristike solarnog modula
Modul Suntech STP340-24/Vfw, 340 W
Maksimalna snaga Pmax 340 W
Optimalni radni napon Ump 37,9 V
Optimalna radna struja Imp 8,98 A
Struja kratkog spoja Isc 9,63 A
Napon otvorenog kruga Uoc 46,8 V
Maksimalni napon sustava 1500 V
Dimenzije 1960x992x40 mm

Težina 22,1 kg
Radna temperatura -40 do +85 ºC
Broj ćelija 72 (6x12) kom.
*Napomena: Svi navedeni tehnički podaci o komponentama fotonaponske elektrane kao što su: fotonaponski
moduli i inverterima su samo okvirni jer tehnologija rapidno napreduje te će se ugrađivati komponente dostupne
u samom trenutku gradnje. Dakle, konačna tehnologija invertera i fotonaponskih panela će ovisiti o stanju na
tržištu i uvjetima ponuda u trenutku same izgradnje elektrane.
Za izgradnju SE Zekić 1 predviđena je ugradnja 1776 FN modula nazivne snage 340Wp.

Za izgradnju SE Zekić 2 predviđena je ugradnja 1860 FN modula nazivne snage 340Wp.
FN moduli su izraženi i postavljeni tako da ne reflektiraju sunčevu svjetlost u okolinu. FN

moduli prate noseću konstrukciju za montažu na zemlju te će stoga biti postavljeni na južnu
stranu. Konstrukciju za montažu na zemlju postavit će se prema uputstvima dobavljača opreme
i građevinskom projektu.
Fotonaponski (FN) moduli su izvori istosmjernog napona/struje. Za dobivanje željenog
napona istosmjernog dijela interne električne mreže fotonaponski moduli se serijskim vezama
povezuju u nizove. Povezivanjem više nizova paralelno dobiva se željena snaga.
Nazivni napon mreže iz koje se napaja građevina i na koju će biti spojene elektrane je
400V, 50 Hz.
Montažne konstrukcije
Paneli se postavljaju na čeličnu konstrukciju pod kutom od 35° u odnosu na horizontalnu
ravninu. Donji rub panela odignut će se minimalno 0,7 m od zemlje. Ukupna visina konstrukcije
iznosi 2,0 m.
Podkonstrukcija fotonaponskih ćelija sastojat će se od tipskih nosača/šina i glavnog
rešetkastog nosača koji će se postavljati na jednak razmak, a u ovisnosti o rasporedu
fotonaponskih ćelija. Glavni nosač formirat će se od čeličnih profila, dok će se uzdužni nosač
odnosno šina odabrati kao tipski element u ovisnosti o rasponu glavnih nosača.
Ćelije će se postaviti direktno na tipske nosače/šine koje zatim prenose opterećenje na
rešetkasti nosač.
Temeljenje objekta će se izvesti na način da se stupovi pobijaju u tlo minimalno 1,5 m
(tehnika zabijanja u tlo). Sukladno navedenom, za postavljanje panela nije potrebno betoniranje
temelja.
Pranje panela predviđeno je kišnicom.

Izmjenjivači (pretvarači DC/AC)

Pretvarač DC/AC ima funkciju pretvoriti istosmjerni napon dobiven iz fotonaponskih
modula u izmjenični napon. Kod pretvorbe, izlazni napon treba zadovoljiti zahtijevane
karakteristike, bez obzira na varijacije ulaznog DC napona. Pri tome pretvarač treba postići
maksimalnu efikasnost u pretvorbi DC u AC napon.
Koristit će se pretvarači tipa Fronius i to 10 pretvarača Eco 27.0 i 9 pretvarača Eco 25.0
ukupne snage 499 kW na svakoj od planiranih sunčanih elektrana.
Tablica 4. Tehničke karakteristike izmjenjivača

Fronius Eco Fronius Eco
TEHNIČKI PODACI
25.0-3-S 27.0-3-8
Ulazne veličine
Maksimalni DC napon UDC,MAX 1000 V
Maksimalna ulazna struja IMAX 44,2 47,7 A
Maksimalna struja kratkog
71,6 A
spoja
Izlazne veličine
Maksimalna AC snaga PAC,MAX 25,000 27,000 W
Struja IAC, NOM 37,9/36,2 40,9/39,1 A
Ukupno harmonijsko
<2 %
izobličenje struje
Pretvarač će imati na izmjeničnoj (AC) strani slijedeće zaštite: prenaponsku,

podnaponsku, podfrekvencijsku, nadfrekvencijsku, zaštitu od injektiranja istosmjerne struje te
impedantnu zaštitu. Na istosmjernoj strani mora imati prenaponsku zaštitu fotonaponskog
generatora.
Sunčane elektrane Zekić 1 i Zekić 2 će se na pretvaračima (AC/DC inverterima) ograničiti
da ne predaju u mrežu više od 499,00 kW svaka.
Priključak na elektroenergetsku mrežu i kabelska trasa do TS 10(20)/0,4 kV

Planirana priključna snaga SE Zekić 1 na pragu distribucijske mreže je 499 kW.
Planirana priključna snaga SE Zekić 2 na pragu distribucijske mreže je 499 kW.
Da bi se SE Zekić 1 i SE Zekić 2 priključile na elektrodistribucijsku mrežu potrebno je
stvoriti uvjete u mreži.

Za stvaranje uvjeta u mreži izgradit će se transformatorska stanica TS 10(20)/0,4 kV,

2X630(1000) kVA i opremit će se učinskim transformatorima 2x630 kVA (u daljnjem tekstu:
TS 10(20)/0,4 kV SE Velika Londžica). Za svaki od novih transformatora formirat će se NN
distribucijski razvod s rastavnom sklopkom u dovodu s 5 izvoda na koji će se priključiti NN
razvod za priključak elektrane.
Na pogodnom mjestu gdje trasa DV 20 kV za Veliku Londžicu prelazi preko k.č. 292 k.o.
Londžica ugradit će se novi betonski stup s bočno ugrađenom rastavnom napravom 10(20) kV
za priključak kabelskog voda 20 kV. Kabelski vod KB 10(20) kV će se izgraditi od novog stupa
do nove trase TS 10(20)/0,4 kV SE Velika Londžica.
S obzirom na to da će građevine biti izgrađene u jednoj etapi, priključak istih na
distribucijsku elektroenergetsku mrežu će se izvršiti u jednoj etapi.
TS 10(20)/0,4 kV SE Velika Londžica locirat će se na posebnoj katastarskoj čestici
minimalnih dimenzija 10 m x 10 m koja će se formirati kao dio k.č. 290/1 k.o. Londžica.
Slika 4. Prikaz priključenja građevina u postojeću mrežu (Izvor: HEP – Elaborat optimalnog tehničkog
rješenja priključenja građevine na distribucijsku elektroenergetsku mrežu – Sunčana elektrana Zekić 1,
Osijek, lipanj 2020.)

Slika 5. Jednopolna shema susretnog postrojenja SE Zekić 1 i SE Zekić 2 (Izvor: HEP-Elektroenergetska

suglasnost, Broj:400803-190050-0022, Osijek, travanj 2020.)

Zaštita od električnog udara

Zaštita od električnog udara ostvarit će se primjenom zaštite od izravnog dodira te
zaštitom od neizravnog udara.
Zaštita od izravnog dodira ostvarit će se kao zaštita dijelova pod naponom, izolacijom,
zaštitnim pregradama ili pokrovima, koji sprječavaju namjerni ili nenamjerni pristup do
dijelova pod naponom.
Zaštita od neizravnog udara izvest će se automatskim isklapanjem napajanja, koje ima, u
slučaju kvara na instalaciji, zadaću spriječiti nastanak napona takve vrijednosti i takvog trajanja,
koji bi mogli izazvati opasnost u smislu štetnog fiziološkog djelovanja.
Opći principi zaštite od neizravnog dodira su:
- uzemljenje,
- glavno i dodatno izjednačenje potencijala,
- isključenje napajanja.
Dohvativi provodni dijelovi se moraju povezati sa zaštitnim vodičem na način kojeg
zahtjeva vrsta razvodnog sustava. Istodobno dostupni provodni dijelovi moraju se povezati na
isti sustav uzemljenja, posebno, u grupama ili zajedno. Samom izradom fotonaponskih modula
predviđeno je izjednačavanje potencijala FN modula preko aluminijskog okvira te ih je također
potrebno povezati s metalnom konstrukcijom.
U svakoj građevini vodič za glavno izjednačenje potencijala bi trebao međusobno povezati
sljedeće provodne dijelove:
- glavni zaštitni vodič,
- vodi PEN, ako je sustav TN i ako je dopušteni napon dodira 50V ili viši glavni
zemljovod ili glavna stezaljka za uzemljenje,
- cijevi i metalne konstrukcije unutar građevine,
- metalne dijelove konstrukcije, centralnog grijanja,
- sustav za klimatizaciju,
- instalacije zaštite od munje.
Kao zaštita mjera od udara električne struje predviđeno je automatsko isključenje
napajanja (automatskim, odnosno rastalnim osiguračima i zaštitnim sklopkama), predviđeni
sustav razvoda je TN-S. TN-S sustav zahtjeva da sve dostupne metalne mase moraju biti
spojene zaštitnim vodičem s uzemljenim tokom napojnog sustava.

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost koja uključuje tehnološki proces, stoga ovo
poglavlje nije primjenjivo.
1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i
emisije u okoliš
Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost koja uključuje tehnološki proces, stoga ovo
poglavlje nije primjenjivo.
1.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata
Izvedba planiranog zahvata izvest će se u skladu s posebnim uvjetima izdanima od strane
nadležnih ustanova te u skladu s pripadajućim normama, tehničkim propisima i sukladno
pravilima struke.
1.6. Prikaz varijantnih rješenja zahvata

Nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata, obzirom na njihove utjecaje na okoliš.

Slika 6. Ortofoto snimak šireg područja zahvata s prikazom lokacije planiranih zahvata (Izvor: Geoportal)

Slika 7. Topografski snimak šireg područja zahvata s prikazom lokacije planiranih zahvata (Izvor:
Geoportal)

Slika 8. Situacija SE Zekić 1 (planirano stanje) (Izvor: Idejni projekt, Epik d.o.o. , Našice, kolovoz 2020.)

Slika 9. Situacija (planirano stanje) (Izvor: Idejni projekt, Epik d.o.o. , Našice, kolovoz 2020.)

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Opis lokacije te opis okoliša
2.1.1. Geografski položaj lokacije zahvata
Lokacije zahvata se nalaze u Osječko - baranjskoj županiji na administrativnom području
grada Našice. Zahvat izgradnje SE Zekić 1 je planiran na katastarskoj čestici br. 289 k.o.
Londžica, površine 10.558 m2.
Zahvat izgradnje SE Zekić 2 je planiran na katastarskoj čestici 290/1 k.o. Londžica, čija
površina iznosi 10.566 m2.
Naselje Londžica se nalazi na jugozapadnom dijelu grada Našice i pripada Osječko-
baranjskoj županiji (Slika 10.).
Prema geografsko-fizionomskim karakteristikama grad Našice obuhvaća područje
Krndije i jugoistočni dio Slavonske podravine. Naselje Londžica pripada ruralnom području
južne padine Krndije zajedno sa naseljima Crna Klada, Granice, Polubaše i Rozmajerovac koje
karakterizira veći broj manjih sela uz rijetku gustoću naseljenosti.
Gradsko središte Našice je udaljeno od najudaljenijih dijelova gravitacionog ruralnog
područja Ribnjaka 6 km, a područja Krndije 12 km.

Slika 10. Položaj grada Našice u Osječko – baranjskoj županiji (Izvor: Razvojna strategija grada Našica)
2.1.2. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Prema Strategiji razvoja grada Našica, kojoj pripada i naselje Londžica, na području Grada
kao jedan od strateških ciljeva je Infrastruktura, održivi razvoj i okoliš kao pretpostavka
gospodarskog razvoja, koji se nastoji ostvariti kroz prioritet 1.4. Zaštita okoliša provedbom
mjere 1.4.6. Izgrađen sustav poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije.
Prema kartografskom prikazu 1.0 Korištenje i namjena površina i promet, prostornog
plana uređenja grada Našica, čestice planiranih zahvata nalaze se na području P3 – ostala
obradiva tla.
Prema prostornom planu Osječko-baranjske županije, solarne elektrane kao građevine
osnovne namjene na neizgrađenoj građevnoj čestici moguće je graditi izvan građevinskog
područja pod uvjetom da je površina koju zauzimaju solarni paneli manja od 1 ha, a zemljište
lošije kvalitete (P3 – ostala obradiva tla ili PŠ – ostalo poljoprivredno tlo).
Prema Registru obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača, u
radijusu od 10 km od lokacija planiranih sunčanih elektrana Zekić 1 i Zekić 2, nema podataka
o projektima za proizvodnju energije iz sunčanih elektrana.

Slika 11. Prikaz lokacije zahvata i lokacija postojećih i planiranih sunčanih elektrana (Izvor: Registar OIEKPP)

Najbliža sunčana elektrana nalazi se na udaljenosti od oko 12 km južno od planirane SE

Zekić 1 i SE Zekić 2.
Prema Izvješću o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije u nastavku su navedeni

planirani zahvati koji se odnose na šire područje lokacija planiranih zahvata.
Tablica 5. Podaci o zahvatima u prostoru na području lokacije zahvata
Program RH Strategija
Termoelektrane i/ili toplane na plin ili uvozni Termoelektrane kod Valpova (Belišća) i
ugljen kod Valpova (Belišća) i Dalja Dalja (Erduta), a gotovo cijelo područje
(Erduta), a gotovo cijelo područje Županije je Županije je prikazano kao područje za
kategorizirano kao prioritetno područje prioritetni smještaja novih energetskih
smještaja energetskih objekata. građevina.
Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije
2.2. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan
utjecaj
S obzirom da zahvat neće imati značajan utjecaj na sastavnice okoliša u okruženju zahvata,
u nastavku, u Poglavlju 2.3. opisane su sastavnice okoliša na koje zahvat ima utjecaj, ali nije
značajan.
2.3. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati utjecaj
2.3.1. Stanovništvo
Prema rezultatima popisa stanovnika iz 2001. godine naselje Londžica je imalo 224
stanovnika. Ukupno stanovništvo naselja se u promatranom razdoblju konstantno smanjivalo.
Smanjenje stanovništva naselja Londžica bilo je posljedica prirodnog odumiranja i
odseljavanja.
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine je proveden od 1. do 28. travnja 2011. Popis
je proveden na temelju Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici
Hrvatskoj 2011. godine („Narodne novine“ br. 92/10). Naselje Londžica je prema popisu
stanovništva iz 2011. godine imalo 190 stanovnika što predstavlja daljnje negativno
demografsko kretanje u odnosu na popis stanovništva iz 2001.g.
Na navedenom području potrebna je demografska obnova koja se može provoditi u sklopu
gospodarske obnove kao njen integralni dio i važna pretpostavka svakog planiranja i inovacija
u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno uključiti i različite oblike
gospodarske i općenito ukupne revitalizacije.

2.3.2. Geološke, hidrološke, klimatske i pedološke značajke područja zahvata

Reljef
Po glavnim elementima reljefa područje Našica karakterizira naplavna ravan od oko 100
m nadmorske visine koja se postepeno izdiže do ocjeditog podgorja i pobrđa Krndije – gorskog
masiva koji na našičkim prostorima dosiže nadmorsku visinu od oko 400 m. Iz navedenog
razloga razlikuju se sljedeće reljefne cjeline:
- naplavna ravan, udolina u području sliva Vučice (Našička rijeka, Lapovac),
- podgorje i gorski masiv Krndije.
Geološke značajke
Po geološkim obilježjima glavninu područja čine mlade naslage koje pokrivaju staru
gorsku jezgru –panonske plasinske podloge, koja je utonula i pokrivena je mlađim uglavnom
tercijarnim naslagama. Podnožje Krndije karakteriziraju pleistocenske naslage nastale
procesima zamrzavanja i odmrzavanja površinskog tla, koje su u doba otapanja postepeno
klizile prema nižim krajevima. Ravnicu karakteriziraju mlade i neotporne pleistocenske
taložine u kojima su rijeke usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine.
Hidrološka obilježja
Relativno obilje voda bitna je geografska odlika kraja. Krndija kao dio stare gorske jezgre
(temeljno gorje Slavonije) je vododjelnica između savskog (Orljava) i dravskog (Karašica –
Vučica) sliva. U toj sredini vodne su prilike ograničene na niz izvora malih kapaciteta i potoke
relativno velikih slivnih područja slabe propusnosti tla. Iz navedenog razloga veliki dio voda
kod intenzivnih oborina otiče površinski kao bujica koja uzrokuje na padinama eroziju tla, a u
ravnici poplave i naplavine od donošenog sterilnog materijala iz oblasti razaranja. Obrana od
erozija i bujica na padinama Krndije te obrana od poplava u nizinskom dijelu sliva Karašica –
Vučica je do danas parcijalno riješena i nedostatna uz izražene probleme racionalnog
gospodarenja vodama te pomanjkanju stručnih podloga vodnogospodarskog sustava. Postojeći
sustav melioracijske odvodnje u nizinskom dijelu područja je zadovoljavajući. Najveći
vodostaji podzemne vode vezani su za razdoblje otapanja snijega i kasno proljeće kada ovaj
kraj dobiva najveće količine padalina. Sekundarni maksimum javlja se kod tekućica u jesenjim
mjesecima.
Klima
Po klimatskim obilježjima prostor Grada Našice karakterizira umjerena kontinentalna
klima. Homogenost klimatskih prilika osobina je nizinskog dijela područja. Osnovna
karakteristika ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od
četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C te srednje
temperature najhladnijeg mjeseca između -18°C i -3°C. Prosječna godišnja količina oborina u
našičkom kraju iznosi 722 mm, a najviše kiše pada u toplom dijelu godine (razdoblje od 4-9
mjeseca) uz optimalan raspored oborina u vegetacijskom razdoblju od 453 mm.
U toplom dijelu godine dominantni su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera, a zimi su to
vjetrovi iz jugoistočnog pravca. Jačina vjetrova je u najvećem broju slučajeva (80-90%) slaba
(1-2 bofora), a prevladavajuće strujanje zraka tijekom cijele godine je u smjeru sjeveroistok-
jugozapad.
Magla primarno u nizinama područja nastaje uslijed ižaravanja tla u vedrim noćim.
Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci dok je česta pojava mraza u proljeće izuzetno
nepovoljna ukoliko se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Najveći broj dana s tučom
koncentriran je u vegetacijskom razdoblju. Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim
mjesecima. Snježni pokrivač se ne zadržava dugo.
Tlo i korištenje zemljišta

Republika Hrvatska nalazi se pod utjecajem različitih klimatskih uvjeta i sadrži matične
supstrate raznovrsnih geoloških i litoloških svojstava. Dodajući tome heterogene forme reljefa,
razvidno je da Hrvatsku čini širok raspon tipova tala različitog stupnja plodnosti.
S obzirom na tu prirodnu raznovrsnost, Hrvatska je podijeljena na tri jasno definirane
regije: Panonsku, Gorsku i Jadransku. Svaka agroekološka prostorna jedinica ima specifične
klimatske uvjete i specifične uvjete postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je
podijeljena na podregije koje pružaju različite uvjete za uzgoj bilja. Panonska je podijeljena na
Istočnu, Središnju, Zapadnu i Sjeverozapadnu, Gorska na Predplaninsku i Planinsku, a
Jadranska na Sjevernu, Središnju i Južnu.
Lokacije zahvata se nalaze u Panonskoj regiji, tj. u P-2- Središnjoj panonskoj podregiji.
(Slika 12.).

Slika 12. Poljoprivredne regije i podregije Hrvatske s ucrtanom lokacijom zahvata (Izvor: Priručnik za
trajno motrenje tala Hrvatske)
Središnja panonska podregija – P-2 Obuhvaća područje Brodsko-posavske, Požeško-

slavonske i Virovitičko-podravske županije. Najniža je holocenska zaravan koja se prostire uz
doline rijeka, a građena je iz višeslojnih aluvijalnih sedimenata. Na nju se, kao dominantna po
zastupljenosti nastavlja pleistocenska zaravan, građena iz lesa, izluženog lesa ili tzv.
mramoriranih , pretaloženih ilovača, a iz nje se izdiže srednjeslavonsko gorje (Dilj, Krndija i
Papuk) i Bilogora. Za razliku od prethodne podregije, povećana je zastupljenost šumskih
površina. U poljoprivredi prevladava intenzivna oranična proizvodnja, prije svega u ravnijem
istočnom dijelu. Na povišenijim položajima i nagibima povoljni su uvjeti za voćarstvo i
vinogradarsku proizvodnju.
Prema modificiranom Langovom kišnom pokazatelju područje nosi oznaku semihumidne
klime. Pet dominantnih tipova tala obuhvaća 63% površine od ukupnih 378.357 ha
poljoprivrednog zemljišta; močvarno glejna tla (22%), lesivirano tlo na praporu (14%),
pseudoglej na zaravni (13%), pseudoglej obronačni (8%), pseudoglej-glej (6%). Za
pretpostaviti je da je na dijelu intenzivno korištenih površina došlo do lakih oštećenja koja su
posljedica intenzivnog gospodarenja u poljoprivredi i degradacije tala melioracijama.

Prema pedološkoj Karti države Hrvatske (Slika 13.) lokacije zahvata se nalaze na
pedokartografskoj jedinici distrično smeđe tlo, distično smeđe, lesivirano i ranker na kiselim
silikatima (70:20:10). Sklop profila A-(B)-C-R ili A-(B)-R. Distrična smeđa tla formiraju se na
kremeno-silikatnim supstratima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci, škriljci,
kiseli eruptivi itd.) Dominantan je proces braunizacije (raspadanje primarnih minerala,
agrilofikacije, agrilosinteza i akumulacija oksida željeza). Nizak sadržaj baza u supstratu i
intenzivna ispiranja u humidnoj klimi dovode do osjetne acidifikacije i mobilizacije aluminija.
Distrični kambisoli najrasprostranjeniji su u gorskim predjelima. Razlikuju se podtipovi,
odnosno prijelazni razvojni stadiji: tipični, humozni (u pretplaninskom području), lesivirani,
pseudoglejni i podzolirani.
Distrični kambisol (A+B+BC horizont) je dublji od 30 cm, najčešće 60-80 cm, a rjeđe više
od 100 cm. U pravilu to su pjeskovite ilovače propusne za vodu i dobro prozračne. Sadržaj
humusa jako varira. U bukovom pojasu sadrži u A horizontu najčešće 5 do 10 % humusa.
Sadržaj dušika varira usporedno sa sadržajem humusa, a odnos C:N iznosi 15 i više. Reakcija
distričnog kambisola kisela je (pH od 4,5-5,5), zasićenost bazama najčešće je od 30-50 %.
Gotovo je uvijek tlo slabo opskrbljeno rastopljivim fosforom, a pristupačnog kalija ima
dovoljno (u pravilu 10-25 mg/100 g).
Tla pokazuju širok raspon mehaničkog sastava i s tim u svezi vodnih svojstava. Budući da
su fizikalne osobine ovih tala uglavnom povoljne kao i uvjeti za razvoj korijenovog sustava,
popravkom kemijskih svojstava putem fertilizacije (N,P) ona postižu visoku produktivnost u
šumarstvu, a često i u poljodjelstvu.

Slika 13. Izvod iz Pedološke karte Države Hrvatske (Izvor: Tla u Hrvatskoj)
Prema CORINE Land Cover (CLC) klasifikaciji, na području planiranog zahvata SE Zekić
1 zemljišni pokrov prema namjeni je mozaik poljoprivrednih površina (CLC 242). Osim
navedenog, na južnom dijelu katastarske čestice na kojoj je planiran zahvat, nalaze se i zemljišni
pokrovi – Bjelogorična šuma (CLC 311) i Sukcesija šume (zemljište u zarastanju) (CLC 324)
(Slika 14.).
Prema CORINE Land Cover (CLC) klasifikaciji, na području planiranog zahvata SE Zekić
2 zemljišni pokrov prema namjeni je mozaik poljoprivrednih površina (CLC 242). Osim

navedenog, na južnom dijelu katastarske čestice na kojoj je planiran zahvat nalazi se i zemljišni
pokrov Sukcesija šume (zemljište u zarastanju) (CLC 324) (Slika 14.).
Slika 14. Pokrov i namjena korištenja zemljišta na lokacijama zahvata (Izvor: CORINE Land Cover)

2.3.3. Vode
Karakteristike površinskih vodnih tijela dostavljene su od strane Vodnogospodarskog
odjela Hrvatskih voda u svrhu izrade Elaborata zaštite okoliša.
Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i
proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:
• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,
• stajaćicama površine veće od 0,5 km2,
• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.
Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o
vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom
primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:
• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom
upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti
kao za to veće vodno tijelo.
• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i
nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije
(tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz
pripadajuće ekoregije).

Tablica 6. Opći podaci vodnog tijela CDRN0090_002, Našička rijeka

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0090_002
Šifra vodnog tijela: CDRN0090_002
Naziv vodnog tijela Našička rijeka
Kategorija vodnog tijela Tekućica / River
Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)
Dužina vodnog tijela 15.3 km + 110 km
Izmjenjenost Prirodno (natural)
Vodno područje: rijeke Dunav
Podsliv: rijeka Drave i Dunava
Ekoregija: Panonska
Države Nacionalno (HR)
Obaveza izvješćivanja EU
Tijela podzemne vode CDGI-23
Zaštićena područja HRCM_41033000
Mjerne postaje kakvoće
Tablica 7. Stanje vodnog tijela CDRN0090_002, Našička rijeka

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0090_002
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
UREDBA
PARAMETAR POSTIZANJE
NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021.
CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro dobro umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro ne postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro dobro umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro umjereno umjereno procjena nije pouzdana
BPK5 dobro dobro umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana
Ukupni fosfor dobro dobro umjereno dobro procjena nije pouzdana
arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro ne postiže ciljeve
Antracen nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana
Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fluoranten nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro ne postiže ciljeve
Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Olovo i njegovi spojevi nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro ne postiže ciljeve
Živa i njezini spojevi nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro ne postiže ciljeve
Nikal i njegovi spojevi nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana
NAPOMENA:
NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij,
Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin
DOBRO STANJE: Alaklor, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-
para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien,
Heksaklorcikloheksan, Naftalen, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten;
Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri),
Triklormetan
*prema dostupnim podacima

Slika 15. Vodno tijelo CDRN0090_002, Našička rijeka (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CDRN0090_002, Našička rijeka (Slika 15., Tablica 7.) je prema
ekološkom stanju dobro dok prema kemijskom stanju nije dobro.
Prema biološkim elementima kakvoće vodno tijelo nije ocjenjeno, za fizikalno – kemijske
pokazatelje vodno tijelo je dobro, dok je za specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro. Stanje
prema hidromorfološkim elementima je vrlo dobro.
Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos - u, klorpirifos - u, diuron - u
te izoproturon – u, dok prema antracen-u, fluoranten-u, olovu i njegovim spojevima, živi i
njezinim spojevima te niklu i njegovim spojevima nije dobro.

Tablica 8. Opći podaci vodnog tijela CDRN0110_001, Lapovac

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0110_001
Šifra vodnog tijela: CDRN0110_001
Naziv vodnog tijela Lapovac
Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B)
Dužina vodnog tijela 22.8 km + 105 km
Podsliv: rijeka Drave i Dunava
Ekoregija: Panonska
Tijela podzemne vode CDGI-23
Zaštićena područja HRCM_41033000
Mjerne postaje kakvoće 21032 (površina, Akumulacija Lapovac II)
Tablica 9. Stanje vodnog tijela CDRN0110_001, Lapovac

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0110_001
UREDBA
NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021.
CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
BPK5 umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana
Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
NAPOMENA:
DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,
para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen,
Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol,
Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-
cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

Slika 16. Vodno tijelo CDRN0110_001, Lapovac (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CDRN0110_001, Lapovac (Slika 16., Tablica 9.) je prema ekološkom
stanju umjereno, dok je prema kemijskom stanju vodno tijelo dobro.
pokazatelje vodno tijelo je umjereno te je za specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro. Stanje
te izoproturon - u.

Tablica 10. Opći podaci vodnog tijela CSRN0036_006, Londža

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0036_006
Šifra vodnog tijela: CSRN0036_006
Naziv vodnog tijela Londža
Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)
Dužina vodnog tijela 10.4 km + 98.1 km
Podsliv: rijeke Save
Ekoregija: Panonska
Tijela podzemne vode CSGN-26
Zaštićena područja HR2001328, HR2001354*, HRCM_41033000*
(* - dio vodnog tijela)
Tablica 11. Stanje vodnog tijela CSRN0036_006, Londža

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0036_006
UREDBA
NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021.
CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Ukupni dušik vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Ukupni fosfor vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
NAPOMENA:

Slika 17. Vodno tijelo CSRN0036_006, Londža (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CSRN0036_006, Londža (Slika 17., Tablica 11.) je prema ekološkom
stanju umjereno, dok je prema kemijskom stanju vodnog tijela dobro.
Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos - u, klorpirifos – u
(klorpirifos-etil), diuron - u te izoproturon – u.

Tablica 12. Opći podaci vodnog tijela CSRN0335_001, Krajna

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0335_001
Šifra vodnog tijela: CSRN0335_001
Naziv vodnog tijela Krajna
Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B)
Dužina vodnog tijela 6.17 km + 64.8 km
Podsliv: rijeke Save
Ekoregija: Panonska
Tijela podzemne vode CSGN-26
Zaštićena područja HR2001292, HRCM_41033000*
(* - dio vodnog tijela)
Tablica 13. Stanje vodnog tijela CSRN0335_001, Krajna

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0335_001
UREDBA
NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021.
CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

BPK5 dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana
Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
NAPOMENA:

Slika 18. Vodno tijelo CSRN0335_001, Krajna (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CSRN0335_001, Krajna (Slika 18., Tablica 13.) je prema ekološkom
stanju umjereno, a prema kemijskom stanju vodno tijelo je dobro.
te izoproturon - u.

Tablica 14. Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I

DUNAVA prema Tablici 14. (Tablica 14.) je dobro u sve tri prikazane kategorije.
Tijelo podzemne vode istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava je međuzrnske poroznosti,
zauzima površinu od 5009 km², a obnovljive zalihe podzemne vode iznose 421*106 m³/god.
Prema prirodnoj ranjivosti 84 % područja je umjerene do povišene ranjivosti (Tablica 15.).
Tablica 15. Osnovni podaci o tijelu podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I
DUNAVA
Državna
Obnovljive
Ime tijela pripadnost
Površina zalihe podzemne Prirodna
Kod podzemnih Poroznost tijela
(km2) vode (*106 ranjivost
voda podzemnih
m3/god)
voda
84 %
ISTOČNA
područja
SLAVONIJA –
CDGI_23 međuzrnska 5.009 421 umjerene do HR/HU,SRB
SLIV DRAVE
povišene
I DUNAVA
ranjivosti
Tablica 16. Stanje tijela podzemne vode CSGN_26 – SLIV ORLJAVE
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Stanje tijela podzemne vode CSGN_26 – SLIV ORLJAVE prema tablici 16. (Tablica 16.)
dobro je u sve tri prikazane kategorije.
Tijelo podzemne vode Sliv Orljava je dominantno međuzrnske poroznosti, zauzima
površinu od 1.575 km2, a obnovljive zalihe podzemne vode iznose 134*106 m³/god. Prema
prirodnoj ranjivosti 57 % područja je vrlo niske do niske ranjivosti.

Tablica 17. Osnovni podaci o tijelu podzemne vode CDGI_26 – SLIV ORLJAVE
Državna
Obnovljive
Ime tijela pripadnost
Površina zalihe podzemne Prirodna
Kod podzemnih Poroznost tijela
(km2) vode (*106 ranjivost
voda podzemnih
m3/god)
voda
57% vrlo
SLIV dominantno niske do
CDGI_26 1.575 134 HR
ORLJAVE međuzrnska niske
ranjivosti
Usporedbom procijenjenih obnovljivih zaliha podzemnih voda u grupiranom vodnom

tijelu podzemne vode istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava i sliv Orljava, odnosno prosječnih
godišnjih dotoka i eksploatacijskih količina podzemnih voda vidljivo je da se zasad koristi dio
(oko 5,3 i 2,86 %) obnovljivih zaliha te da su mogućnosti veće. Navedene eksploatacijske
količine definirane su na temelju izdanih koncesija za zahvaćanje podzemne vode za potrebe
javne vodoopskrbe i gospodarstva, koje su veće od stvarno zahvaćenih količina, tako da su
izvedene ocjene o iskorištenosti resursa na strani sigurnosti (Tablica 18.).
Tablica 18. Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene količine

Zahvaćene količine kao
Kod i naziv tijela Zahvaćene
Obnovljive zalihe (m3/god) postotak obnovljivih zaliha
podzemnih voda količine (m3/god)
(%)
CDGI_23 – ISTOČNA
SLAVONIJA – SLIV 4,21*108 2,23*107 5,30
DRAVE I DUNAVA
CDGI_26 – SLIV
1,34*108 3,83*106 2,86
ORLJAVE
Ocjena navedenog količinskoga stanja provedena je temeljem: podataka iz programa

motrenja razina podzemnih voda, podataka oborina i temperature s klimatoloških postaja te
podataka o količinama crpljenja podzemne vode iz zdenaca crpilišta i kaptiranih izvorišta koje
služe za javnu vodoopskrbu i podataka o zahvaćenim količinama podzemne vode za tehnološke
i ostale potrebe.
Lokacija zahvata se nalazi izvan vodozaštitnog područja.

Slika 19. Izvod iz kartografskog prikaza osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj (Izvor: Odluka o
određivanju osjetljivih područja)
Temeljem Odluke o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10,

141/15) u Republici Hrvatskoj određena su osjetljiva područja na vodnom području rijeke
Dunav i jadranskom vodnom području. Lokacije planiranih zahvata nalazi se na prostoru sliva
osjetljivog područja (Slika 19.).
Slika 20. Izvod iz kartografskog prikaza ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (Izvor: Odluka o
određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske)
Temeljem Odluke o određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske („Narodne

novine“, br. 130/12) određuju se ranjiva područja u Republici Hrvatskoj, na vodnom području
rijeke Dunav i jadranskom vodnom području, na kojima je potrebno provesti pojačane mjere

zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla. Predmetni zahvati se ne nalaze

na ranjivom području (Slika 20.).
Lokacije planiranih zahvata se ne nalaze na području opasnosti od poplava (Slika 21.).
Slika 21. Izvadak iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Izvor: Karte opasnosti od
poplava i karte rizika od poplava)
2.3.4. Zrak
Podaci vezani za kvalitetu zraka na području zahvata preuzeti su iz Godišnjeg izvješća o
praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu. Uredbom o
određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike
Hrvatske („Narodne novine“, br. 1/14), područje RH podijeljeno je u pet zona i četiri
aglomeracije. Kada spominjemo aglomeraciju i zonu u smislu prethodno spomenute Uredbe
odnosno povezano sa kvalitetom zraka aglomeracija predstavlja područje s više od 250 000
stanovnika ili područje s manje od 250 000 stanovnika, ali s gustoćom stanovništva većom od
prosječne gustoće u Republici Hrvatskoj ili je pak kvaliteta zraka znatno narušena te je nužna
ocjena i upravljanje kvalitetom zraka. Zona je razgraničeni dio teritorija RH od ostalih takvih
dijelova, koji predstavlja cjelinu obzirom na praćenje, zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka te
upravljanje kvalitetom zraka. Područja zahvata smještena su u zonu HR 1 „Kontinentalna
Hrvatska“ (Slika 22.).
Zona HR 1 obuhvaća područja Osječko-baranjske županije (izuzimajući aglomeraciju HR
OS), Požeško – slavonske županije, Virovitičko – podravske županije, Vukovarsko – srijemske
županije, Bjelovarsko – bilogorske županije, Koprivničko – križevačke županije, Krapinsko –
zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije i Zagrebačke županije
(izuzimajući aglomeraciju HR ZG).
Najbliža mjerna postaja lokacijama zahvata je postaja Zoljan. Lokacije planiranih zahvata
su od navedene postaje udaljene oko 5,56 km.
Slika 22. Zone i aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka s mjernim postajama za uzajamnu
razmjenu informacija i izvješćivanje o kvaliteti zraka (Izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na
području Republike Hrvatske za 2018. godinu)

Prema posljednjim dostupnim podacima iz Izvješća o kvaliteti zraka za 2018. godinu zrak
je na mjernoj postaji Zoljan, u mjernoj mreži Našice-cement, bio I kategorije s obzirom na PM10
(auto.), SO2 i NO2 (Tablica 19.). Podaci mjerenja PM10 (auto.) dobiveni nereferentnim
sakupljačima korigirani su sa sezonskim faktorima korekcije iz studija ekvivalencija za ne-
referentne metode mjerenja frakcija lebdećih čestica PM10.
Tablica 19. Kategorija kvalitete zraka u zoni HR 1

Kategorija
Mjerna Mjerna Onečišćujuća
Zona/Aglomeracija Županija kvalitete
mreža Postaja tvar
zraka
Osječko – SO2 I kategorija
Našice-
HR 1 baranjska Zoljan NO2 I kategorija
cement
županija *PM10 (auto.) I kategorija
2.3.5. Gospodarske značajke

Dio planirane namjene prostora Grada Našica - poljoprivredne, šumske i vodne površine
omogućuje daljnje unapređenje korištenja najrasprostranjenijeg i najvrjednijeg prirodnog
resursa za razvoj prehrambene i drvne industrije te razvoj turizma. Dio planirane namjene
prostora Grada Našica - građevinska područja (građevinska područja naselja i izdvojena
građevinska područje izvan područja naselja) su prostori koje je racionalno moguće komunalno
opremiti za daljnji razvoj prehrambene i prerađivačke industrije, malog poduzetništva te
preradu mineralnih sirovina.
Najveći broj poduzetnika koji djeluju na području Grada Našica registriran je u
djelatnostima trgovine i čini udio od 32,86% ukupnog broja poduzetnika po djelatnostima u
2012. godini. Značajan je i broj poduzetnika registriran u području prerađivačke industrije,
građevinarstva i stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Mali poduzetnici čine 93% svih
poduzetnika Grada Našica.
2.3.5.1. Poljoprivreda
Na području Grada, koje pripada mikroregiji Donjopodravske nizine Istočnohrvatske
ravnice, poljoprivreda je tradicionalno prisutna. Uz poljodjelstvo razvijeno je i vinogradarstvo
na obroncima te nešto manje voćarstvo. Poljoprivredne površine se u cijelosti obrađuju i nalaze
se na mikrouzvisinama nizine, izvan doticaja poplavnih voda. Ispresijecane su gustom mrežom
meliorativnih kanala koji se slijevaju u regulirane vodotoke.

Temeljem intenzivnijeg korištenja prirodnih resursa poljoprivrednog zemljišta te

dovršetka postojećeg vodnogospodarskog sustava (akumulacije i melioracijska odvodnja)
moguće je poboljšati biljnu i stočarsku proizvodnju (strukturalno i kvalitativno) kako na
naplavnoj ravni Slavonije tako i na padinama Krndije. Postojeća tradicija, tržište i kadrovski
potencijal malih obiteljskih gospodarstva podržava se planskom mogućnošću izgradnje
obiteljskih gospodarstva izvan građevinskih područja za poticanje alternativnog razvoja
proizvodnje ‘‘zdrave’‘ hrane, preradu prehrambenih proizvoda te razvoja seoskog turizma.
Značajna mjera poboljšanja tala je izvođenje hidromelioracijskih zahvata s ciljem kvalitetne
regulacije vodozračnog režima. U ove aktivnosti uključeno je kompletno vodnogospodarsko
uređenje od segmenta branjenja do štetnog djelovanja voda (obrana od poplava, obrana od
erozijskih procesa) do segmenta korištenja voda i vodnih resursa (navodnjavanje).
2.3.5.2. Šumarstvo
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su
Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i
regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a
značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana.
Hrvatske šume d.o.o. kao tvrtka koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u Republici
Hrvatskoj javnosti pruža na uvid sažetak osnovnih elemenata gospodarenja. Pregled javnih
podataka omogućen je korištenjem kartografskog prikaza čime je uz mogućnost pregleda
podataka u tekstualnom i tabličnom obliku omogućen i prostorni prikaz šuma. Kartografski
prikaz uključuje više slojeva (razina prikaza), a to su: uprave šuma, šumarije, gospodarske
jedinice te odjeli državnih i odsjeci privatnih šuma.
Prema kartografskom prikazu javnih podataka Hrvatskih šuma lokacije zahvata nalaze se
na području gospodarske jedinice „Južna Krndija Čaglinska“ koja se nalazi na području
šumarije Čaglin u sklopu Uprave šuma Požega. Lokacije planiranih zahvata se ne nalaze na
šumskom području. Najbliži odjel Hrvatskih šuma od lokacija zahvata nalazi se uz sam rub
čestica (Slika 23.).

Slika 23. Gospodarske jedinice na širem području lokacije zahvata (Izvor: http://javni-podaci.hrsume.hr/)
2.3.5.3. Lovstvo
Cilj gospodarenja lovištem je očuvanje i unapređenje staništa svih životinjskih vrsta, a
posebice divljači i provedba propisanih gospodarskih mjera u svrhu postizanja utvrđenih
fondova divljači bez štetnih posljedica za stanište i gospodarstvo.
Provedbom mjera uzgoja, zaštite i lova potrebno je uspostaviti i održavati propisane
fondove divljači i njihovu strukturu, što je ujedno i pretpostavka za uspješno gospodarenje i
korištenje lovišta u sportsko-rekreativne svrhe.

Lokacije zahvata nalaze se u obuhvatu lovišta XI/116 Čaglin (Slika 24.). Površina lovišta
XI/116 Čaglin iznosi 4496 ha, a ovlaštenik prava lova na navedenom lovištu je LD VIDRA
Čaglin.
Slika 24. Lovišta u širem okruženju lokacija zahvata (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Središnja lovna
evidencija)
2.3.6. Klimatske promjene

Statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje
traju desetljećima i duže, nazivaju se klimatskom promjenom.
Projekcija klime u Republici Hrvatskoj do 2040. godine s pogledom do 2070. godine
provedena je uz simulacije “povijesne“ klime za razdoblje 1971. – 2000. godine. Regionalnim
klimatskim modelom (eng. RegionalClimate Model, RCM) RegCM izračunate su promjene
(projekcije) za buduću klimu u dva razdoblja: 2011. – 2040. godine i 2041. – 2070. godine,
uzimajući u obzir dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti
(RCP4.5 i RCP8.5) kako je to određeno Međuvladinim panelom za klimatske promjene (eng.

Intergovernmental Panel on ClimateChange – IPCC). Model je dao podatke za Hrvatsku u

rezoluciji od 12.5 km i 50 km.
Scenarij RCP4.5 smatra se umjerenijim scenarijem te ga karakterizira srednja razina
koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u
budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 smatra se ekstremnim
scenarijem te ga karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja
bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje.
Ukupno je analizirano 20 klimatoloških varijabli. Rezultati modela poslužili su kao osnova
za procjenu utjecaja i ranjivosti na klimatske promjene.
Zbirni prikaz značajki promjene klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema
scenariju RCP4.5 koji je najčešće korišteni scenarij kod izrade Strategija prilagodbe klimatskim
promjenama, prikazan je u tablici u nastavku:
Tablica 20. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu
na razdoblje 1971. – 2000. (Izvor: Sedmo nacionalno izvješće i treće dvogodišnje izvješće Republike
Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Ministarstvo
zaštite okoliša i energetike, rujan 2018.)
Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na

razdoblje 1971. – 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem
Klimatološki parametar
2011. – 2040. 2041. – 2070.
Srednja godišnja količina: daljnji

Srednja godišnja količina: malo
trend smanjenja (do 5 %) u gotovo
smanjenje (osim manji porast u SZ
cijeloj Hrvatske osim u SZ
Hrvatskoj).
dijelovima.
Sezone: različit predznak; zima i

Sezone: smanjenje u svim
proljeće u većem dijelu Hrvatske
sezonama (do 10 % gorje i S
OBORINE manji porast + 5 – 10 %, a ljeto i
Dalmacija) osim zimi (povećanje 5
jesen smanjenje (najviše – 5 – 10
– 10 % S Hrvatska).
% u J Lici i S Dalmaciji).
Smanjenje broja kišnih razdoblja

(osim u središnjoj Hrvatskoj gdje Broj sušnih razdoblja bi se
bi se malo povećao). Broj sušnih povećao.
razdoblja bi se povećao.
Smanjenje (najveće u Gorskom Daljnje smanjenje (naročito

SNJEŽNI POKROV
Kotaru, do 50 %). planinski krajevi).

Nema većih promjena u većini

krajeva; no u gorskim predjelima i Smanjenje otjecanja u cijeloj
POVRŠINSKO OTJECANJE
zaleđu Dalmacije smanjenje do 10 Hrvatskoj (osobito u proljeće).
%..
Srednja: porast 1,5 – 2,2 ºC (sve

Srednja: porast 1 – 1,4 ºC (sve
sezone, cijela Hrvatska – naročito
sezone, cijela Hrvatska).
kontinent).
Maksimalna: porast u svim Maksimalna: porast do 2,2 ºC u

TEMPERATURA ZRAKA
sezonama 1 – 1,5 ºC.. ljeto (do 2,3 °C na otocima).
Minimalna: najveći porast na

Minimalna: najveći porast zimi,
kontinentu zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8
1,2 – 1,4 °C.
– 2 °C primorski krajevi.
Vrućina (broj 6 do 8 dana više od referentnog

Do 12 dana više od referentnog
dana s Tmax > razdoblja (referentno razdoblje: 15
razdoblja.
+30 °C) – 25 dana godišnje).
Hladnoća
Smanjenje broja dana s Tmin < -10
EKSTREMNI (broj dana s Daljnje smanjenje broja dana s
°C i porast Tmin vrijednosti (1,2 –
VREMENSKI Tmin < -10 Tmin < -10 °C.
1,4 °C).
UVJETI °C)
Tople noći
(broj dana s
U porastu. U porastu.
Tmin ≥ +20
°C)
Zima i proljeće bez promjene, no Zima i proljeće uglavnom bez

Sr. Brzina na
ljeti i osobito u jesen na Jadranu promjene, no trend jačanja ljeti i u
10 m
porast do 20 – 25 %. jesen na Jadranu.
VJETAR Na godišnjoj razini: bez promjene

(najveće vrijednosti na otocima J Po sezonama: smanjenje u svim
Max. Brzina
Dalmacije) sezonama osim ljeti. Najveće
na 10 m
Po sezonama: smanjenje zimi na J smanjenje zimi na J Jadranu.
Jadranu i zaleđu.

Povećanje do 10% za veći dio

Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10 Hrvatske, pa do 15% na obali i
EVAPOTRANSPIRACIJA
% (vanjski otoci i Z Istra > 10 %). zaleđu te do 20% na vanjskim
otocima.
Porast cijele godine (najviše ljeti Porast cijele godine (najviše ljeti
VLAŽNOST ZRAKA
na Jadranu). na Jadranu).
Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj

VLAŽNOST TLA Smanjenje u S Hrvatskoj.
(najviše ljeto i u jesen).
Ljeti i u jesen porast u cijeloj

SUNČANO ZRAČENJE Hrvatskoj, u proljeće porast u S Povećanje u svim sezonama osim
(FLUKS ULAZNE SUNČANE Hrvatskoj, a smanjenje u Z zimi (najveći porast u gorskoj i
ENERGIJE) Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj središnjoj Hrvatskoj).
Hrvatskoj.
2081. – 2100.
2046. – 2065. 32 – 65 cm (procjena prosječnih
SREDNJA RAZINA MORA
19 – 33 cm (IPCC AR5) srednjih vrijednosti za Jadran iz
raznih izvora)
2.3.7. Bioraznolikost promatranog područja

Temeljni zakonski propisi zaštite prirode u RH su Zakon o zaštiti prirode („Narodne
novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike
Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine („Narodne novine“, br. 72/17).
2.3.7.1. Zaštićena područja

Kako je vidljivo iz Karte zaštićenih područja RH (Prilog 1.), lokacije planirane SE Zekić
1 i SE Zekić 2 ne nalaze se unutar zaštićenih područja.
Najbliže zaštićeno područje lokacijama planiranih zahvata je spomenik parkovne
arhitekture – Našice-park oko dvorca, udaljen oko 8,7 km od lokacija zahvata.

Prilog 1. Karta zaštićenih područja RH s prikazom lokacija zahvata (Izvor: Bioportal)

2.3.7.2. Ekološki sustavi i staništa

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016.
(www.bioportal.hr) (Prilog 2), lokacije planiranih SE Zekić 1 i SE Zekić 2 se nalaze na
stanišnim tipovima:
• I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine,
• D.1.2.1./I.1.5. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/
Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija.
Stanišni tipovi D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih
krajeva i I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine na kojima se nalaze predmetni zahvati, nisu
na Popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih
na području Republike Hrvatske (Prilog II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa
te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, br. 88/14)) niti na popisu
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za
ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III. navedenog Pravilnika).
Stanišni tip I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija koji je dio kombiniranog
stanišnog tipa D.1.2.1./I.1.5., a koji se prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa
Republike Hrvatske 2016. nalazi na katastarskim česticama na kojim su planirani zahvati,
uključuje stanišne tipove niže klasifikacijske razine (I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića i
I.1.5.5. Sjenovite zajednice lopuha), a koji se nalaze na Popisu ugroženih i rijetkih stanišnih
tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (Prilog
II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(„Narodne novine“, br. 88/14)) te na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih
na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu
III. navedenog Pravilnika).
Osim toga na široj lokaciji zahvata u polumjeru od 500 m oko lokacija planiranih zahvata
nalaze se i slijedeći stanišni tipovi:
• A.2.3./E. Stalni vodotoci/Šume
• C.2.3.2./I.5.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Voćnjaci
• D.1.2.1./E. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/Šume
• D.1.2.1./I.1.5. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/
Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija
• E. Šume
• E./D.1.2.1. Šume/ Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

• I.1.5./D.1.2.1. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija/ Mezofilne živice i šikare

kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
• I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine
• I.1.8./D.1.2.1. Zapuštene poljoprivredne površine/ Mezofilne živice i šikare
kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
• I.2.1. Mozaici kultiviranih površina
• I.5.1./I.1.8. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija/ Zapuštene poljoprivredne
površine
• J. Izgrađena i industrijska staništa.
Stanišni tip C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, prema izvodu iz Karte
kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. na široj lokaciji zahvata u polumjeru
od 500 m, nalazi se na Popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog
značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (Prilog II. Pravilnik o popisu stanišnih
tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, br.88/14))
(Tablica 21.) te na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području
Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III.
navedenog Pravilnika) (Tablica 22.).
Tablica 21. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi od Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području
Republike Hrvatske (prema Prilogu II. navedenog Pravilnika)
Ugrožena i rijetka staništa (kod i naziv stanišnog

tipa prema NKS-u); svaki navedeni stanišni tip
NATURA BERN-Res.4 HRVATSKA
uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske
razine
C.2.3.2.1.,
C.2.3.2.2.,
C.2. C.2.3. C.2.3.2.3., unutar klase
C. Travnjaci,
Higrofilni i Mezofilne C.2.3.2.4. i nalaze se rijetke i
cretovi i
mezofilni livade Srednje C.2.3.2.7. = ugrožene
visoke zeleni
travnjaci Europe 6510; zajednice
C.2.3.3. =
6520
I. Kultivirane
nešumske I.1. Površine
I.1.5.4.5.
površine i obrasle
Zajednica
staništa s korovnom i 6430
bodljastog
korovnom i ruderalnom
sladića
ruderalnom vegetacijom
vegetacijom

I.1.5.5.
Sjenovite
6430
zajednice
lopuha
Napomena:
* prioritetni stanišni tip
NATURA–stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama
BERN –Res.4–stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje
je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije
HRVATSKA–stanišni tipovi ugrožen ili rijetki na razini Hrvatske te oni stanišni tipovi čije su karakteristične
biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske
Tablica 22. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi zastupljeni na području Republike Hrvatske značajnih za
ekološku mrežu NATURA2000 (Prilog III, gore navedenog Pravilnika)
NATURA20 NATURA 2000 NKS
00 KOD naziv stanišnog tipa Nacionalna klasifikacija staništa
C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane
pahovke
C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke
C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane
Nizinske košanice (Alopecurus pratensis,
6510 pahovke
Sanguisorba officinalis)
C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane
pahovke
C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom
krvarom
Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni
6430 šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića
Senecion fluviatilis) I.1.5.5. Sjenovite zajednice lopuha

Prilog 2. Karta kopnenih nešumskih staništa RH 2016. s prikazom lokacije zahvata (Izvor: Bioportal)

2.3.7.3. Ekološka mreža

Prema karti Ekološka mreža Natura 2000 lokacije planiranih SE Zekić 1 i SE Zekić 2 se
ne nalaze na području ekološke mreže Natura 2000 što se može vidjeti iz priloženog
kartografskog prikaza (Prilog 3.).
Na udaljenosti od oko 6,5 km od lokacija zahvata zastupljeno je slijedeće područje
ekološke mreže:
• Vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (vPOVS)
o HR2001515 – Otmanov vis.

Prilog 3. Karta ekološke mreže Natura 2000 s prikazom lokacije zahvata (Izvor: Bioportal)

2.3.8. Krajobraz
Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić I.,
1995.), lokacije planiranih zahvata nalaze se u osnovnoj krajobraznoj jedinici panonska gorja
(Slika 25.).
Glavne krajobrazne vrijednosti ovog područja čine izolirani, šumoviti gorski masivi, bez
dominantnih vrhova sa postupnim prelazom reljefa i prstenom brežuljaka. Ugroženost i
degradacija ovog područja čini lokacijski neprikladna gradnja na kontaktu šume i nižih
brežuljaka, manjak proplanaka i vidikovaca.
Slika 25. Kartografski prikaz krajobrazne regionalizacije Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja s
označenom planiranom lokacijom zahvata (Izvor: Bralić, I., 1995.)

2.3.9. Kulturna dobra

Prema registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske na samim
područjima zahvata nema registriranih i zaštićenih lokaliteta kulturne baštine.
Ukoliko bi se prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova,
naišlo na arheološke nalaze, radove je nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja
obavijestiti Konzervatorski odjel kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,
136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20) i Pravilniku o arheološkim
istraživanjima („Narodne novine“, br. 102/10, 2/20) poduzele odgovarajuće mjere osiguranja
nalazišta i nalaza.

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ
3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš
Po definiciji okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski
svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio
čovjek.
Zahvat u prirodu i okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti
ekološku stabilnost ili biološku raznolikost ili na drugi način može nepovoljno utjecati.
Onečišćavanje prirode i okoliša je promjena stanja prirode i okoliša koja je posljedica štetnog
djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari,
ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za prirodu i okoliš.
U svrhu smanjenja mogućih negativnih utjecaja na okoliš važna je dosljedna primjena i
kontrola primjene zakonske regulative koja obvezuje zaštitu i čuvanje okoliša.
Pošto je riječ o istim zahvatima na susjednim parcelama, utjecaji navedeni u nastavku za
oba zahvata (SE Zekić 1 i SE Zekić 2) su zajednički opisani.
3.2. Sastavnice okoliša

3.2.1. Utjecaj na vode
Tijekom izvođenja radova može doći do onečišćenja voda uslijed neodgovarajuće
organizacije tijekom izvedbe radova, odnosno izlijevanja maziva iz strojeva i opreme ili
nepropisnog odlaganja otpada.
Redovnim servisiranjem strojeva tijekom izvođenja radova na minimum će se svesti
mogućnost onečišćenja voda nastalog istjecanjem goriva i mazivima iz strojeva, opreme ili
vozila u vlasništvu podnositelja ili ugovornih partnera.
Predmetni zahvati SE Zekić 1 i SE Zekić 2 ne nalaze se na području opasnosti od poplava
niti na vodozaštitnom području. Pri radu sunčanih elektrana ne nastaju tehnološke otpadne vode
niti se predviđa korištenje vode. Pranje panela predviđeno je kišnicom te se oborinske vode sa
solarnih panela smatraju čistima i ispuštaju se neposredno s panela u okolni teren.
S obzirom na karakter predmetnih zahvata te s obzirom da neće nastajati otpadne vode ne
očekuje se negativan utjecaj na vode i vodna tijela tijekom korištenja zahvata.

3.2.2. Utjecaj na tlo

Mogući utjecaji na tlo planiranih zahvata mogu se pojaviti prilikom samog izvođenja
radova. Utjecaji na tlo prilikom izvođenja radova su mogući uslijed istjecanja ili neispravne
manipulacije s gorivom i mazivima iz strojeva, opreme ili vozila u vlasništvu podnositelja ili
ugovornih partnera. Redovnim servisiranjem strojeva i opreme koji obavljaju radove na izvedbi
zahvata, ne očekuju se značajniji negativni utjecaji na tlo.
Utjecaji na tlo tijekom korištenja SE Zekić 1 i SE Zekić 2 najviše se ogledaju u trajnom
zauzeću površina koje po završetku radova ostaju na lokaciji. Međutim, temeljenje objekta će
se izvesti na način da se stupovi pobijaju u tlo minimalno 1,5 m (tehnika zabijanja u tlo).
Sukladno navedenom, za postavljanje panela neće biti potrebno betoniranje temelja.
Za održavanje zemljišta predviđeno je košenje vegetacije ispod panela, koja će se koristiti
kao hrana za životinje. Sukladno tome ne očekuje se negativan utjecaj na tlo kao i na vode,
floru i faunu.
Nadalje, za rad sunčanih elektrana nema potrebe za odvodnjom otpadnih voda budući da
iste neće nastajati na lokacijama. Pranje panela predviđeno je kišnicom. Oborinske vode s
panela i manipulativnih površina neće biti onečišćene te će se upustiti u teren bez prethodnog
predtretmana. Također, tijekom rada SE Zekić 1 i SE Zekić 2 ne dolazi do emisije onečišćujućih
tvari koje bi mogle negativno utjecati na vode pa se ne očekuje dodatni negativan utjecaj na tlo.
3.2.3. Utjecaj na zrak

U fazi izvođenja radova za očekivati je minimalni ili nikakav utjecaj na zrak prvenstveno
pri obavljanju radova na postavljanju konstrukcije. Najveći udio utjecaja na zrak su emisije
prašine koje su posljedica dovoza elemenata konstrukcije i panela uslijed čega dolazi do emisije
prašine s pristupnih prometnica. Obzirom na poziciju lokacija planiranih sunčanih elektrana
Zekić 1 i Zekić 2 u odnosu na naselja navedene emisije neće imati utjecaj na kvalitetu zraka u
najbližim naseljima.
Tijekom korištenja predmetnih zahvata – SE Zekić 1 i SE Zekić 2, ne očekuje se negativan
utjecaj na zrak s obzirom na karakter zahvata. U usporedbi s proizvodnjom električne energije
iz fosilnih izvora, sunčane elektrane proizvode električnu energiju iz energije Sunca, čime se
smanjuje uporaba fosilnih goriva te predmetni zahvati imaju pozitivan utjecaj na zrak.

3.2.4. Utjecaj klimatskih promjena

Utjecaj zahvata na klimatske promjene
Takozvani „ugljični otisak“ sunčane elektrane (g CO2-eq/kWp) računa se na temelju
cjeloživotnog vijeka trajanja elektroenergetskog postrojenja te uzima u obzir energiju potrebnu
za proizvodnju fotonaponskih modula, fazu rada postrojenja te fazu oporabe materijala na kraju
životnog vijeka. Procjena ugljičnog otiska sunčanih elektrana za Hrvatsku (s obzirom na
prosječnu godišnju insolaciju) iznosi 54 g CO2-eq/kWh, a njihovo instaliranje doprinosi
smanjivanju ukupnog ugljičnog otiska države koji, prema dostupnim podacima iznosi 345 g
CO2-eq/kWh (Wild-Scholten, Cassagne, Huld, Solar resources and carbon footprint of
photovoltaic power in different regions in Europe. 2014.).
Korištenjem obnovljivih izvora energije poput sunčeve energije umanjuju se potrebe za
energijom proizvedenom iz fosilnih goriva te se na taj način značajno doprinosi smanjenju
emisija stakleničkih plinova. Emisije stakleničkih plinova koje potječu od potrošnje električne
energije izračunavaju se na temelju električnog emisijskog faktora koji za Republiku Hrvatsku
iznosi 0,207 kg/kWh, a kojim se izražava količina proizvedenog CO2 na mjestu proizvodnje
električne energije izraženog u tonama CO2 po proizvedenom kWh električne energije,
uzimajući u obzir i gubitke u električnoj mreži (Energija u Hrvatskoj, 2018., Ministarstvo
gospodarstva).
Procjena proizvodnje električne energije na zahvatom predviđenoj lokaciji SE Zekić 1
iznosi 537 MWh na godišnjoj razini. Navedena proizvodnja obnovljive energije smanjila bi
indirektnu emisiju CO2 za potrošenu električnu energiju za oko 111,16 t godišnje.
Procjena proizvodnje električne energije na zahvatom predviđenoj lokaciji SE Zekić 2
iznosi 537 MWh na godišnjoj razini. Navedena proizvodnja obnovljive energije smanjila bi
indirektnu emisiju CO2 za potrošenu električnu energiju za oko 111,16 t godišnje.
Proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora zahvati će imati pozitivan utjecaj
na klimatske promjene budući da će se smanjiti potreba za proizvodnjom električne energije iz
elektrana na fosilna goriva.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Neformalni dokument Europske komisije: Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, su osmišljene kao alat koji može
pomoći smanjiti gubitke izazvane klimatskim promjenama u okviru javnih, privatnih i javno-
privatnih ulaganja te tako povećati otpornost investicijskih projekata, ali i gospodarstava. Vrste

investicija i projekata kojima su ove Smjernice namijenjene navedene su u Prilogu I. Planirani

zahvat izgradnje sunčane elektrane se nalazi na navedenom popisu.
Alat za analizu klimatske otpornosti projekta sastoji se od 7 modula koji se mogu
primijeniti tijekom izrade procjene utjecaja:
Modul 1: Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene
Modul 2: Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete
Modul 2a: Procjena izloženosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete
Modul 2b: Procjena izloženosti budućim klimatskim uvjetima
Modul 3: Procjena ranjivosti
Modul 3a: Procjena ranjivosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete
Modul 3b: Procjena ranjivosti u odnosu na buduće klimatske uvjete
Modul 4: Procjena rizika
Modul 5: Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe
Modul 6: Procjena mogućnosti prilagodbe
Modul 7: Integracija akcijskog plana prilagodbe u ciklus razvoja projekta.
Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene (Modul 1)

Osjetljivost projekata na ključne klimatske varijable i opasnosti procjenjuje se s gledišta
četiri ključne teme koje obuhvaćaju najvažnije dijelove lanca vrijednosti:
• imovina i procesi na lokaciji (konstrukcija solarnih panela i prateća infrastruktura),
• ulazi ili inputi (Sunčeva energija),
• izlazi ili outputi (proizvedena električna energija),
• te prometna povezanost.
Osjetljivost zahvata je povezana s određivanjem utjecaja primarnih klimatskih faktora i
sekundarnih učinaka tj. opasnosti koje mogu nastati uzrokovane klimom. S obzirom na širok
raspon varijabli određene su one za koje smatramo da su važne za planirane zahvate te ćemo s
obzirom na njih razmatrati osjetljivost projekta.
Ocjene vrijednosti (visoka, umjerena, zanemariva – Tablica 23.), dodjeljujemo svim
ključnim temama kroz njihov odnos s primarnim klimatskim faktorima i sekundarnim efektima
(faktori – Tablica 24.).
Osjetljivost se vrednuje ocjenama visoka, umjerena i zanemariva kako slijedi:
Tablica 23. Ocjene vrijednosti osjetljivosti zahvata na klimatske promjene
Osjetljivost na klimatske promjene Oznaka
Visoka

Umjerena
Zanemariva
Tablica 24. Osjetljivost zahvata na klimatske faktore i s njima povezane opasnosti

Vrsta projekta – Proizvodnja električne energije – solarna energija
Imovina i
Prometna Izlazi ili Ulazi ili
procesi na
povezanost „outputi“ „inputi“
lokaciji
KLIMATSKE VARIJABLE I POVEZANE OPASNOSTI
Primarni klimatski faktori
1 Porast prosječne temperature zraka
2 Porast ekstremnih temperatura zraka
3 Promjena prosječne količine oborina
4 Promjena ekstremnih količina oborina
5 Prosječna brzina vjetra
6 Maksimalna brzina vjetra
7 Vlažnost
8 Sunčevo zračenje
Sekundarni efekti/opasnosti vezane za klimatske uvjete
9 Temperatura vode
10 Dostupnost vodnih resursa
11 Klimatske nepogode (oluje)
12 Poplave
13 pH vrijednost oceana
14 Pješčane oluje
15 Erozija obale
16 Erozija tla
17 Salinitet tla
18 Šumski požari
19 Kvaliteta zraka
20 Nestabilnost tla / klizišta
21 Urbani toplinski otok
22 Sezona uzgoja
Modul 2: Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete
Nakon utvrđivanja osjetljivosti predmetne vrste zahvata, idući korak je procjena
izloženosti projekta i relevantne imovine na opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete na
lokacijama na kojima će zahvati biti provedeni.
Podaci o izloženosti su prikupljeni za klimatske promjene na koje je projekt visoko ili
umjereno osjetljiv (iz Modula 1) i to za sadašnje i buduće stanje klime (Modul 2a i 2b).
U Tablici 25. (Tablica 25.) je prikazana sadašnja i buduća izloženost projekata kroz
primarne i sekundarne klimatske promjene.
Tablica 25. Izloženost lokacija zahvata prema ključnim klimatskim varijablama i opasnostima vezanim za
klimatske uvjete
2a: Procjena
izloženosti u odnosu
Oznaka Modul 2b: Procjena izloženosti
na osnovicu /
(iz Osjetljivost budućim klimatskim uvjetima
promatrane
Modula 1) (buduće stanje)
klimatske uvjete
(sadašnje stanje)
Primarni klimatski faktori

U budućnosti se očekuje broj dana s

maksimalnom temperaturom > +30°C- 6
U nizinskom dijelu do 8 dana više od referentnog razdoblja
Porast ekstremnih Hrvatske maksimalne (referentno razdoblje: 15-25 dana
2
temperatura zraka temperature su između godišnje). Povišenje ekstremnih
37 ºC i 39 ºC. temperatura se očekuje, ali ne toliko
izražajno unutar životnog vijeka sunčane
elektrane.
Lokacija područja
smještena je u području Očekuje se porast fluksa ulazne sunčane
gdje je vrijednosti energije u proljeće, ljeto i jesen te
godišnje ozračenosti smanjenje zimi. Sve promjene su u
8 Sunčevo zračenje
vodoravne plohe rasponu od 1-5%. U ljetnoj sezoni, kad je
Sunčevim zračenjem fluks ulazne sunčane energije najveći,
oko 1,25 – 1,3 projicirani porast je relativno malen.
MWh/m2.
Modul 3: Procjena ranjivosti zahvata

Ranjivost zahvata (V) se računa prema izrazu:
V= S x E
S = osjetljivost (dobiveno u Modulu 1)
E = izloženost (dobiveno u Modulu 2)
gdje S označava stupanj osjetljivosti imovine, a E izloženost osnovnim klimatskim
uvjetima/sekundarnim efektima.
Na temelju procjene osjetljivosti zahvata (Modul 1) i procjene izloženosti područja
(Modul 2) u Tablici 26. (Tablica 26.) prikazana je procjena ranjivosti.
Tablica 26. Klasifikacijska matrica ranjivosti za svaku klimatsku varijablu/opasnost s obzirom na
osnovne/referentne klimatske uvjete, odnosno izloženosti budućim klimatskim uvjetima
Ranjivost – osnovna/referentna Ranjivost – buduća
Izloženost Izloženost
N S V N S V
1,3,4,5,6,7,9,10,11,12,13,1 1,3,4,5,6,7,9,10,11,12,13,1
N N
Osjetlji 4,15,16,17,18,19,20,21,22 Osjetlji 4,15,16,17,18,19,20,21,22
vost S 2,8 vost S 2,8
V V
Razina osjetljivosti
Ne postoji (N)
Srednja (S)
Visoka (V)
Iz Tablice 26. (Tablica 26.) vidljivo je da je buduća ranjivost jednaka sadašnjoj te da nisu
utvrđeni aspekti visoke ranjivosti.
Sukladno uputama Neformalnog dokumenta, Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene te utvrđene samo srednje ranjivosti,
nema potrebe za mjerama prilagodbe klimatskim promjenama niti izrade procjene rizika.

3.2.5. Utjecaj na kulturnu baštinu

Na području planiranih zahvata nema zaštićene kulturne i povijesne baštine, tako da
zahvati neće imati nikakvog utjecaja na istu.
3.2.6. Utjecaj na krajobraz

Tijekom izgradnje građevina utjecaj na krajobraz se odražava kroz prisustvo radnih
strojeva i mehanizacije te pri izvođenju građevinskih radova. Ovaj utjecaj je kratkotrajnog
karaktera te je ograničen na vrijeme koje je potrebno za završetak radova. Nakon izgradnje u
šire područje zahvata unijet će se antropološki element sunčane elektrane u krajobraz. Radovi
na izgradnji SE Zekić 1 i SE Zekić 2 u krajobraz neće unijeti značajnije promjene jer se zahvati
planiraju na neizgrađenim česticama, a u okolnom području nalaze se šume i poljoprivredne
površine. Primjenom svih zakonski propisanih mjera, s ciljem očuvanja temeljnih krajobraznih
odlika prostora, mogući negativan utjecaj planiranih zahvata svest će se na minimum.
3.2.7. Utjecaj na zaštićena područja

Obzirom da na području planiranih zahvata nema evidentiranih zaštićenih područja (Prilog
1.) te da je najbliže zaštićeno područje spomenik parkovne arhitekture – Našice-park oko
dvorca, udaljen oko 8,7 km od lokacija zahvata, zahvati neće imati utjecaj na zaštićena
područja.
3.2.8. Utjecaj na ekološku mrežu

Predmetni zahvati se ne nalaze na području ekološke mreže Natura 2000 (Prilog 3).
Najbliža područja ekološke mreže Natura 2000 lokaciji planiranih zahvata su vjerojatno
područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (vPOVS) - HR2001515 – Otmanov vis.
Lokacije planiranih zahvata udaljene su oko 6,5 km od navedenih područja ekološke
mreže. S obzirom na karakter zahvata te njihovu udaljenost od navedenih područja ekološke
mreže, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na ista.
3.2.9. Utjecaj na staništa

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016.
(www.bioportal.hr) (Prilog 2.), lokacije predmetnih zahvata se nalaze na stanišnim tipovima:
D.1.2.1./I.1.5. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/ Nitrofilna,
skiofilna ruderalna vegetacija i I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine.

Stanišni tipovi D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih

krajeva i I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine na kojima se nalaze predmetni zahvati, nisu
na Popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih
na području Republike Hrvatske (Prilog II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa
te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, br. 88/14)) niti na popisu
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za
ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III. navedenog Pravilnika).
Stanišni tip I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija koji je dio kombiniranog
stanišnog tipa D.1.2.1./I.1.5., a koji se prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa
Republike Hrvatske 2016. nalazi na katastarskim česticama na kojima su planirani zahvati,
uključuje stanišne tipove niže klasifikacijske razine (I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića i
I.1.5.5. Sjenovite zajednice lopuha) a koji se nalazi na Popisu ugroženih i rijetkih stanišnih
tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (Prilog
II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(„Narodne novine“, br. 88/14)) te na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih
na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu
III. navedenog Pravilnika).
Zajednica bodljastog sladića (124a. As Glycyrrhizetum echinatae Slavnić 1951)–
Zajednica se razvija u hrvatskom dijelu Posavine u pojasu poplavnih šuma ili šikara vrba i
topola, a naročito na njihovim sječinama, na pjeskovitom ili pjeskovito-ilovastom aluvijalnom
tlu, koje je periodički kratkotrajno plavljeno. Zasada je proučavana kod Galdova kraj Siska,
Bročicama, Jasenovcu, Slavonskom Kobašu i Gunji. U florističkom sastavu dominira
Glycyrrhiza echinata, a pridružuju se Althaea officinalis, Senecio erraticus, Calystegia sepium,
Asclepias syriaca, Euphorbia lucida, Urtica dioica i dr. Asocijacija Glycyrrhizetum echinatae
razvija se i u donjem toku Neretve kod Komina (Tinajstić n.p.), ali podaci o njenom florističkom
sastavu nisu objavljeni.
Sjenovite zajednice lopuha (Sveza Petasition officinalis Silinger 1933) –Zajednice
aluvijalnih obala uz male tokove, karakteristične za niže brdske položaje alpinskog sistema i
hercinijskog lanca zapadne i srednje Europe. Dominiraju vrste Petasites hybridus
(Petasitesofficinalis), Petasites albus, Petasites kablikianus (Petasites glabratus), ponekad
Chaerophyllum hirsutum ili Equisetum telmateja, a uz njih su česte visoke zeleni Cirsium
oleraceum ili paprati.

Na lokaciji planirane izgradnje SE Zekić 1 i SE Zekić 2, nema malih tokova ni periodičkih

plavljenja. Na lokacijama se ne nalaze prethodno navedeni niži klasifikacijski tipovi staništa.
Na širem području od planiranih zahvata u polumjeru od 500 m nalazi se stanišni tip

C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe koji je na Popisu ugroženih i rijetkih
stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike
Hrvatske (Prilog II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim
stanišnim tipovima („Narodne novine“, br. 88/14)) te na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih
tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA
2000 (prema Prilogu III. navedenog Pravilnika). Navedeni stanišni tip nije u obuhvatu
planiranih zahvata te sukladno tomu neće doći do utjecaja na navedeni stanišni tip.
S obzirom na navedeno, da lokacije na kojima je planirana izgradnja SE Zekić 1 i SE Zekić
2 ne obuhvaćaju stanišne tipove koji se nalaze na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova
od Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema
Prilogu II. navedenog Pravilnika) niti na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova
zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000
(prema Prilogu III. navedenog Pravilnika), predmetni zahvati neće imati utjecaja na ugrožene i
rijetke stanišne tipove.
3.3. Utjecaji u slučaju akcidentne situacije

Planiranim zahvatima predviđeni su uljni transformatori. Transformatorska stanica
izgrađena je kao tipska TS od armirano betonskih elemenata. Transformator će biti smješten na
temelju objekta u obliku kade od armirano vodonepropusnog betona atestiranog na
nepropusnost stijenke te je u tom prostoru predviđen prihvat eventualno iscurjelog ulja. Na taj
način će se postići maksimalna sigurnost od mogućeg prodiranja razlivenog ulja u okoliš.
Dimenzije ovog prostora bit će dostatne za prihvat kompletne količine transformatorskog ulja
iz transformatora nazivne snage do 1000 kVA.
Predmetna građevina (transformatorske stanice) je izrazito niskog požarnog opterećenja
(korišteni su teško zapaljivi ili ne zapaljivi materijali) te će biti predviđene sve zakonima i
pravilnicima propisane mjere zaštite od požara sukladno elaboratu zaštite od požara koji je
sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole.
Također, idejnim projektom je predviđena zaštita od udara munje odvodnicima prenapona
koji će se ugraditi prije ulaza u izmjenjivač. Zaštita izmjenične strane izmjenjivača izvest će se

koristeći automatski osigurač – sklopke četveropolne izvedbe te i četveropolna RCD sklopka.

Ukoliko u pretvarač nije ugrađen, stavit će se dodatni odvodnik prednapona na AC strani.
Opći zahtjev osnovnog pravila zaštite od požara je pravilan izbor opreme i vodova i
korištenje u granicama njihovih nazivnih vrijednosti. Projektirana oprema odabrana je tako da
ne predstavlja opasnost po okolne materijale.
Oprema i vodovi dimenzionirani su tako da izdrže sve pogonske uvjete i napone pri
kratkom spoju bez opasnosti da budu uzrok požara.
Zaštita vodova i električnih trošila od preopterećenja i kratkog spoja izvedena je
osiguračima i prekidačima tako da ne postoji mogućnost nastanka požara zbog zagrijavanja
uzrokovanog povećanom strujom.
Svi razvodni uređaji napravljeni su od nezapaljivog materijala, tako da je spriječena
pojava ili proširenje požara izvan njih.
Kao zaštita od udara struje predviđeno je uzemljenje svih metalnih masa i instalacija te
automatsko isključenje napajanja .
Sukladno navedenom, utjecaj akcidentnih situacija je sveden na minimum te se ne očekuje
negativan utjecaj zahvata u slučaju akcidentnih situacija te nisu potrebne mjere za preventivnu
zaštitu od akcidentnih situacija budući da su iste predviđene prilikom projektiranja samih
zahvata.
3.4. Opterećenje okoliša
3.4.1. Buka
Tijekom izvođenja radova može se očekivati povećano opterećenje bukom i vibracijama
zbog prisutnosti radnih strojeva i mehanizacije. Povećanje buke tijekom izvođenja radova je
privremenog karaktera. Pri odabiru strojeva i opreme koji pri radu stvaraju buku vodit će se
računa da buka bude što manja te se ne predviđa povećanje razine buke u okolišu iznad
propisanih vrijednosti.
Tehnologija predmetnih sunčanih elektrana Zekić 1 i Zekić 2, kao i općenito sunčanih
elektrana, nema izvora buke. Shodno tome tijekom korištenja sunčanih elektrana neće biti
utjecaja na razinu buke u okolišu.
3.4.2. Otpad
Tijekom izvođenja radova na predmetnim lokacijama pojavljivat će se razne vrste otpada.
Sav otpad koji nastaje tijekom izvođenja radova će se razvrstavati po vrsti te privremeno

skladištiti na za to predviđeno mjesto na lokaciji. Po završetku izvođenja radova otpad će se uz

prateće listove o otpadu predati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.
Tijekom korištenja zahvata provodit će se održavanje/servisiranje tehničkih dijelova
sukladno uputama proizvođača te otpad koji nastane održavanjem neće ostajati na lokacijama
zahvata, već će se uz prateće listove o otpadu predati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja
otpadom.
Otpadom prilikom izvođenja radova treba gospodariti u skladu s Zakonom o održivom
gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), Pravilnikom o
katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15), Pravilnikom o gospodarenju otpadom
(„Narodne novine“, br. 81/20) te ostalim zakonima i propisima koji reguliraju gospodarenje
otpadom. Sukladno tome, negativan utjecaj uslijed nastanka i gospodarenja otpadom se ne
očekuje.
3.5. Utjecaj na stanovništvo i gospodarske značajke

3.5.1. Utjecaj na stanovništvo
Najbliže naseljeno područje nalazi se na udaljenosti od oko 400 m od najbližeg dijela
katastarske čestice 289 k.o. Londžica na kojoj je planirana izgradnja SE Zekić 1.
Najbliže naseljeno područje nalazi se na udaljenosti od oko 345 m od najbližeg dijela
katastarske čestice 290/1 k.o. Londžica na kojoj je planirana izgradnja SE Zekić 2.
U zoni izvođenja radova, isti mogu utjecati na život stanovništva u smislu utjecaja na
prometne tokove, utjecaja buke i prašine. Uzimajući u obzir vremenski rok trajanja radova i
udaljenosti utjecaji će biti kratkotrajni i zanemarivi.
S obzirom na karakter zahvata i njihovu udaljenost od najbližih naseljenih područja, ne
očekuje se negativan utjecaj zahvata na stanovništvo.
3.5.2. Utjecaj na poljoprivredu

Prema kartografskom prikazu 1.0 Korištenje i namjena površina i promet, prostornog
plana uređenja grada Našica, čestice planiranih zahvata nalaze se na području ostalih obradivih
tala (P3).

Ukupna površina katastarske čestice br. 289 k.o. Londžica na kojoj je planiran zahvat
izgradnje SE Zekić 1 iznosi 10.558 m2, odnosno 1,0558 ha.
Ukupna površina katastarske čestice br. 290/1 k.o. Londžica na kojoj je planiran zahvat
izgradnje SE Zekić 2 iznosi 10.566 m2, odnosno 1,0566 ha.
Kao što je vidljivo iz situacije planiranog stanja (Slika 8. i Slika 9.) te prema podacima iz
idejnog projekta (Prilog 9. i Prilog 10.) solarni paneli zauzimaju površinu manju od 1 ha.
Sukladno navedenom predmetni zahvati u skladu su s odredbom iz PPU Osječko – baranjske
županije koji navodi maksimalnu površinu koju moju mogu zauzimati solarni paneli (manje od
1 ha).
Za održavanje zemljišta predviđeno je košenje vegetacije ispod panela, koja će se koristiti
kao hrana za životinje. Sukladno tome ne očekuje se negativan utjecaj na vode, tlo, floru i faunu.
Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016., lokacije
predmetnih zahvata se nalaze na stanišnom tipu I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine.
S obzirom na navedeno ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na poljoprivredu.
3.5.3. Utjecaj na šumarstvo i lovstvo

Čestice predmetnih zahvata nalaze se uz rub odsjeka šuma 47d, gospodarske jedinice
„Južna Krndija Čaglinska“. S obzirom na karakter zahvata i da se šuma ne nalazi na samoj
lokaciji predmetnih zahvata, ne očekuje se negativan utjecaj na šumarstvo.
S obzirom da će lokacije planiranih zahvata biti ograđene ogradom u cilju sprječavanja
mogućih šteta od visoke i niske divljači, nemoguća je bilo kakva interakcija između izvedbe
zahvata i lovne djelatnosti.
Tijekom pripreme i izgradnje, budući da je izgradnja planiranih zahvata planirana na
poljoprivrednoj površini, može se očekivati utjecaj građevinskih radova u smislu nestanka
staništa za pojedine životinjske vrste. Također, buka, kretanje strojeva i ljudi, uzrokovat će
njihovo preseljenje u mirnija susjedna staništa.
Intenzitet utjecaja na lovstvo na lokaciji ocjenjuje se kao slab utjecaj (U2). Tijekom
korištenja planiranih sunčanih elektrana utjecaj na lovnu divljač bit će vrlo mali, sa stalnom
mogućnošću komunikacije u okolnom području. Slijedom navedenog, procjenjuje se da neće
biti utjecaja planiranih zahvata na lovstvo (UO).

3.6. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Planirani zahvati locirani su na zračnoj udaljenosti od oko 29,96 km od granice s Bosnom
i Hercegovinom (Slika 26.). S obzirom na lokaciju i karakter predmetnih zahvata te na
udaljenost zahvata od državne granice, ne očekuje se pojava prekograničnih utjecaja.
Slika 26. Udaljenost lokacija od međudržavne granice (Izvor: Geoportal)
3.7. Kumulativni utjecaji

Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije u kojem
nema procesa izgaranja, emisije štetnih tvari, utjecaja na kvalitetu zraka ili vode, degradacije
tla ili zagađenja bukom.

Prema kartografskom prikazu 1.0 Korištenje i namjena površina i promet, prostornog plan
uređenja grada Našica, čestice planiranih zahvata nalaze se na području ostalih obradivih tala
(P3).
Nadalje, kao što je vidljivo iz situacije planiranog stanja (Slika 8. i Slika 9.) te prema
podacima iz idejnog projekta (Prilog 9. i Prilog 10. ) solarni paneli zauzimaju površinu manju
od 1 ha.
Sukladno navedenom, predmetni zahvati su u skladu s odredbama iz PPU Osječko –
baranjske županije te je dopušteno graditi sustave za proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora, budući da je svaki od zahvata planiran na površini manjoj od 1 ha i planiran
je na površini koja je prema PPU grada Našice definirana kao područje ostalih obradivih tala
(P3).
Budući da se planirani zahvati nalaze izvan područja koja su zaštićena temeljem Zakona
o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i izvan područja ekološke
mreže NATURA 2000, isti neće doprinijeti kumulativnim utjecajima na iste.
S obzirom da tijekom rada sunčanih elektrana ne dolazi do nastanka otpadnih voda niti
emisija onečišćujućih tvari u zrak te da navedeni tip zahvata nema tehnoloških procesa kojima
bi nastajala buka, prašina ili vibracije, zahvati neće doprinositi kumulativnom utjecaju na
sastavnice okoliša. Planirana je izgradnja SE Zekić 1 priključnih snaga 449 kW na katastarskoj
čestici 289. k.o. Londžica i izgradnja SE Zekić 2 priključne snage 449 kW na k.č. 290/1 k.o.
Londžica koje se nalaze jedna pored druge.
S obzirom na položaj i površinu predmetnih zahvata i sunčane elektrane u radijusu od 10
km (Slika 7.) te uzimajući u obzir značajke zahvata i pojedinačne utjecaje prethodno opisane,
procjenjuje se da zahvati neće imati kumulativnih utjecaja na sastavnice okoliša.
Tablica 27. Analiza kumulativnih utjecaja na promatrane sastavnice okoliša
Sastavnica okoliša Razina kumulativnog utjecaja
Vode Nema kumulativnog utjecaja

Tlo Nema kumulativnog utjecaja
Zrak Nema kumulativnog utjecaja
Klimatskih promjena Nema kumulativnog utjecaja
Kulturna baština Nema kumulativnog utjecaja
Krajobraz Nema kumulativnog utjecaja
Zaštićena područja Nema kumulativnog utjecaja
Ekološka mreža Nema kumulativnog utjecaja

Utjecaj na staništa Nema kumulativnog utjecaja
3.8. Obilježja utjecaja na okoliš

Većina navedenih potencijalnih utjecaja koje bi zahvati mogli imati na okoliš su izravni
utjecaji prilikom izvođenja radova. Primjenom svih zakonskih normi i propisa, izgradnjom u
skladu s projektom i uvjetima koje su izdala pojedina državna tijela te naknadnim odgovornim
radom i kontrolom radnih procesa, utjecaj na okoliš će se svesti na minimum.
S obzirom na karakter predmetnih zahvata, ne očekuje se negativan utjecaj na okoliš
tijekom korištenja predmetnih zahvata.

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM

PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1 , priključne snage 499 kW na k.č. br. 289, k.o.
Londžica i sunčane elektrane Zekić 2 priključne snage 499 kW na k.č. br. 290/1, k.o. Londžica,
grad Našice, Osječko-baranjska županija bit će u skladu s projektnom dokumentacijom,
važećim propisima i uvjetima. Uzimajući u obzir da će se zahvati izvoditi u skladu s projektnom
dokumentacijom, važećim propisima i uvjetima koje će izdati nadležna tijela u postupcima
izdavanja daljnjih odobrenja sukladno posebnim propisima procjenjuje se da predmetni zahvati
neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš. Iz tog razloga ovim elaboratom nisu određene
posebne mjere zaštite okoliša.
Praćenje pojedinih sastavnica okoliša te vođenje propisane dokumentacije i izvještavanje
će se i dalje kontinuirano provoditi sukladno propisima iz područja zaštite okoliša, zaštite zraka,
zaštite voda i gospodarenja otpadom.
Nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite koje su obvezne sukladno
zakonskim propisima, prethodno dobivenim uvjetima, suglasnostima i dozvolama, odnosno
izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji.

5. IZVORI PODATAKA
• Bioportal - Ekološka mreža Natura 2000. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. [06.
listopada 2020.]
• Bioportal - Staništa i biotopi. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. [06. listopada
2020.]
• Bioportal - Zaštićena područja. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. [06. listopada
2020.]
• Bralić, I. (1995): Krajobrazno diferenciranje i vrednovanje s obzirom na prirodna
obilježja. Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove hrvatske. Ministarstvo
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Agronomski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb uređenja, graditeljstva i stanovanja, Agronomski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, 101 - 110
• Državni hidrometeorološki zavod Dostupno na: http://www.dhmz.htnet.hr/ [04. rujna
2020.]
• Državni zavod za statistiku. Dostupno na: https://www.dzs.hr/ [04. rujna 2020.]
• Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja građevine na distribucijsku
elektroenergetsku mrežu – sunčana elektrana Zekić 1 (499 kW)
• Elektroenergetska suglasnost Broj:400803-190050-0022, (HEP, Osijek, travanj 2020.)
• Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske u 2018.
godini
• Idejni projekt - Izgradnja sunčane elektrane ON-GRID (Pv=499,0 Kw) (EPIK d.o.o.,
Našice, kolovoz 2020.),
• INTERPRETATION MANUAL OF EUROPEAN UNION HABITATS, EUR 28 April
2013, dostupno na:
http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_
EU28.pdf [07. rujna 2020.]
• Izvješće o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije
• Martinović, J., (2000.), Tla u Hrvatskoj, Zagreb
• Neformalni dokument Europske komisije: Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene
• Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela
• Pregled javnih podataka Hrvatskih šuma, dostupno na: http://javni-podaci.hrsume.hr/
[06. listopada 2020.]
• Prethodna procjena rizika od poplava 2018.

• Priručnik za trajno motrenje tala Hrvatske; dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/789584.Prirucnik_za_trajno_motrenje_tala_Hrvatske.pdf
[10. rujna 2020.]
• Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" 1/02, 4/10, 3/16, 5/16,
6/16, 5/20 i 7/20)
• Prostorni plan uređenja Grada Našica („Službeni glasnik Grada Našica“ broj 11/06,
2/10, 8/15, 8/17 i 1/18 - pročišćeni tekst)
• Razvojna strategija grada Našica
• Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture
• Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača,
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
• Središnja lovna evidencija - Ministarstvo poljoprivrede, dostupno na: https://sle.mps.hr/
[08. rujna 2020.]
• Vincze G. i sur. (2014.): Glavni elementi pripreme karata opasnosti od poplava i karata
rizika od poplava, Izvješće o Komponenti 3

PROPISI
Propisi iz područja zaštite okoliša
• Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14, 3/17)
Propisi iz područja zaštite prirode

Temeljni propisi iz područja zaštite prirode
• Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)
• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do
2025. godine („Narodne novine“, br. 72/17)
Ekološka mreža Natura 2000
• Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže („Narodne novine“, br. 80/19)
Vrste i staništa
• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, br. 144/13, 73/16)
• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima („Narodne novine“, br. 88/14)
• Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima
ekološke mreže („Narodne novine“, br. 25/20, 38/20)
Propisi iz zaštite zraka

• Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 127/19)
• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 1/14)
Propisi iz područja otpada

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19,
98/19)
• Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 81/20)
Zaštita voda i vodnog okoliša

• Zakon o vodama („Narodne novine“, br. 66/19)

• Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15)

• Odluka o određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske („Narodne novine“, br.
130/12)
Buka
• Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)
• Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru („Narodne novine“
br. 156/08)
Šumarstvo i lovstvo
• Zakon o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20)
• Zakon o lovstvu („Narodne novine“, broj 99/18, 32/19, 32/20)
Kulturna baština
• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03,
157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20,
62/20)
• Pravilnik o arheološkim istraživanjima („Narodne novine“, br. 102/10, 2/20)
Autorsko pravo
• Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, br. 167/03, 79/07,
80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18)
Energetika
• Zakon o energiji („Narodne novine“ br. 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18)
• Uredba o poticaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i
visokoučinkovitih kogeneracija (Narodne novine, br. 116/18 i 60/20)
Klima
• Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, br.
127/19)

• Sedmo nacionalno izvješće i treće dvogodišnje izvješće Republike Hrvatske prema

okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Ministarstvo
zaštite okoliša i energetike, Zagreb, rujan 2018.
• Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do
2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“, br. 46/20)
Ostali propisi
• Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine
(„Narodne novine“ br. 92/10)
• Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine br. 35/94, 55/94, 142/03)

6. PRILOZI
Prilog 4. Izvadak iz zemljišne knjige (Broj ZK uloška: 142)

Prilog 5. Izvadak iz zemljišne knjige (Broj ZK uloška: 412)

Prilog 6. Prijepis posjedovnog lista (Posjedovni list: 129)

Prilog 7. Prijepis posjedovnog lista (Posjedovni list: 407)

Prilog 8. Izvadak iz sudskog registra



Prilog 9. Idejni projekt - Izgradnja sunčane elektrane ON-GRID Zekić 1 (Pv=499,0 kW) (EPIK d.o.o.,

Prilog 10. Idejni projekt - Izgradnja sunčane elektrane ON-GRID Zekić 2 (Pv=499,0 kW) (EPIK d.o.o.,

Prilog 11. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja građevine na distribucijsku

elektroenergetsku mrežu – Sunčana elektrana Zekić 1 (499 kW)

19 10 2020 Elaborat SE Zekic 1 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

19 10 2020 Elaborat SE Zekic 1 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elaborat zaštite okoliša

Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1 na k.č. 289, k.o. Londžica i sunčane

Osijek, listopad 2020.

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o., Osijek

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA – Izgradnja sunčane elektrane Zekić 1 na k.č. 289,

Voditelj izrade elaborata: Nataša Uranjek, mag.ing.agr.

Suradnici: Marko Teni, mag.biol.

Vedran Lipić, mag.ing. aedif.

Ostali suradnici: Andrea Galić, mag.ing.agr.

Vanjski suradnici Saša Uranjek, univ.spec.oec.

Promo eko d.o.o. – pridržava sva neprenesena prava

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 1

2 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 3

4 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 5

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................ 11

1.1. Veličina zahvata ....................................................................................................... 13

1.2. Opis obilježja zahvata ............................................................................................. 16

1.6. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ...................................................................... 22

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................... 27

2.1. Opis lokacije te opis okoliša .................................................................................... 27

2.1.1. Geografski položaj lokacije zahvata ............................................................... 27

2.1.2. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima ........................................ 28

2.3.1. Stanovništvo ...................................................................................................... 30

2.3.2. Geološke, hidrološke, klimatske i pedološke značajke područja zahvata ... 31

2.3.3. Vode ................................................................................................................... 37

2.3.4. Zrak ................................................................................................................... 49

2.3.5. Gospodarske značajke ..................................................................................... 51

2.3.6. Klimatske promjene ......................................................................................... 54

2.3.7. Bioraznolikost promatranog područja ........................................................... 57

2.3.8. Krajobraz .......................................................................................................... 65

2.3.9. Kulturna dobra ................................................................................................. 66

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................ 67

6 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš .................................................................. 67

3.2. Sastavnice okoliša .................................................................................................... 67

3.2.1. Utjecaj na vode ................................................................................................. 67

3.2.2. Utjecaj na tlo ..................................................................................................... 68

3.2.3. Utjecaj na zrak ................................................................................................. 68

3.2.4. Utjecaj klimatskih promjena........................................................................... 69

3.2.5. Utjecaj na kulturnu baštinu ............................................................................ 73

3.2.6. Utjecaj na krajobraz ........................................................................................ 73

3.2.7. Utjecaj na zaštićena područja ......................................................................... 73

3.2.8. Utjecaj na ekološku mrežu .............................................................................. 73

3.2.9. Utjecaj na staništa ............................................................................................ 73

3.3. Utjecaji u slučaju akcidentne situacije .................................................................. 75

3.4. Opterećenje okoliša ................................................................................................. 76

3.4.1. Buka ................................................................................................................... 76

3.4.2. Otpad ................................................................................................................. 76

3.5. Utjecaj na stanovništvo i gospodarske značajke ................................................... 77

3.5.1. Utjecaj na stanovništvo .................................................................................... 77

3.5.2. Utjecaj na poljoprivredu ................................................................................. 77

3.5.3. Utjecaj na šumarstvo i lovstvo ........................................................................ 78

3.6. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................................. 79

3.7. Kumulativni utjecaji................................................................................................ 79

3.8. Obilježja utjecaja na okoliš .................................................................................... 81

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA

5. IZVORI PODATAKA ................................................................................................... 83

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 7

8 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 9

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA