19 11 2021 Elaborat Opremanje Vinarije Dikovic Marcana

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK

OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
ZA ZAHVAT:
“ OPREMANJE VINARIJE TE REKONSTRUKCIJA,
DOGRADNJA I OPREMANJE DESTILERIJE U NASELJU
FILIPANA, ISTARSKA ŽUPANIJA“
Pula, travanj 2021.

Nositelj zahvata/investitor:
Diković j.d.o.o.
Dvori 43 A, Filipana, 52206 Marčana
OIB: 50921900865
Ovlaštenik:
Eko.-Adria d.o.o.
Boškovićev uspon 16, 52100 Pula
OIB: 05956562208
Direktorica:
Koviljka Aškić, univ.spec.oecoing
Dokument:
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
Namjena:
POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
Zahvat:
OPREMANJE VINARIJE TE REKONSTRUKCIJA, DOGRADNJA I OPREMANJE
DESTILERIJE U NASELJU FILIPANA, ISTARSKA ŽUPANIJA
Datum izrade:
Travanj 2021.
Broj projekta:
58-1-2021, verzija 1
Eko.-Adria d.o.o. 2
Voditelj izrade:
Neven Iveša, dipl.ing.bio.
Izrađivači:
Koviljka Aškić, univ.spec.oecoing
Aleksandar Lazić, mag. oecol. et prot. nat.
Suradnici:
Mauricio Vareško, bacc. ing. polit.
Lena Penezić, mag. geogr.
Nives Žampera, dipl. eko.
Dr.sc.Iva Šebelja, dipl.sanit.ing.
Eko.-Adria d.o.o. 3
SADRŽAJ
OVLAŠTENJA ......................................................................................................................................... 5
1. UVOD .............................................................................................................................................. 9
1.1. Nositelj zahvata ...............................................................................................................9
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...................................................... 10
2.1. Opis obilježja zahvata ...................................................................................................10
2.1.1. FAZA 1 – opremanje postojeće vinarije .......................................................................15
2.1.2. FAZA 2 – rekonstrukcija, dogradnja i opremanje destilerije ........................................19
2.2. Tehnički opis zahvata ....................................................................................................24
2.2.1. Osnovni podaci o građevini i uvjeti građenja ................................................................25
2.2.2. Načelni opis postupka uklanjanja dijela objekta ...........................................................28
2.3. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa ..................................................................29
2.3.1. Opis tehnološkog procesa proizvodnje vina (FAZA 1 projekta) ..................................29
2.3.2. Opis tehnološkog procesa proizvodnje rakije (FAZA 2 projekta) ................................30
2.3.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon
tehnološkog procesa te emisija u okoliš .....................................................................33
2.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata .......................37
2.5. Varijantna rješenja .........................................................................................................37
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ........................................................ 38
3.1. Geografski položaj ........................................................................................................38
3.2. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja ...................................................................38
3.3. Hidrološke značajke ......................................................................................................41
3.4. Geološka građa područja ...............................................................................................49
3.5. Klimatske značajke........................................................................................................52
3.6. Klimatske promjene ......................................................................................................53
3.7. Kvaliteta zraka ...............................................................................................................57
3.8. Promet ...........................................................................................................................58
3.9. Kulturna baština ............................................................................................................58
3.10. Zaštićena područja, ekološka mreža i staništa...............................................................59
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ .............................. 63
4.1. Pregled mogućih utjecaja predmetnog zahvata na sastavnice okoliša ..........................63
4.2. Pregled mogućih utjecaja predmetnog zahvata na opterećenje okoliša ........................69
4.3. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju akcidentnih situacija ..................73
4.4. Vjerojatnost kumulativnih utjecaja ...............................................................................73
4.5. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju ekološke nesreće ........................73
4.6. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ............................................................74
4.7. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš nakon prestanka korištenja .......................74
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA
OKOLIŠA ..................................................................................................................................... 74
6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 75
7. IZVORI PODATAKA ................................................................................................................. 76
Eko.-Adria d.o.o. 4
OVLAŠTENJA
Eko.-Adria d.o.o. 5
Eko.-Adria d.o.o. 6
Eko.-Adria d.o.o. 7
Eko.-Adria d.o.o. 8
1. UVOD
Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš (u daljnjem tekstu: Elaborat) je zahvat opremanja vinarije te rekonstrukcija,
dogradnja i opremanje destilerije u naselju Filipana, Istarska županija.
Nositelj i investitor zahvata je tvrtka Diković j.d.o.o.
Investitor namjerava provedbu zahvata u 2 faze:
- 1. FAZA: opremanje postojeće vinarije,
- 2. FAZA: rekonstrukcija, dogradnja i opremanje destilerije.
Nositelj zahvata je obvezan provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata
za okoliš prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14
i 3/17). Navedeni zahvat se nalazi na popisu zahvata u Prilogu II. Popis zahvata za koje se
provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno
Ministarstvo:
ZAHVAT
Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži
12.
ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš
Elaborat je izradila tvrtka Eko.-Adria d.o.o. koja posjeduje Rješenje Ministarstva

gospodarstva i održivog razvoja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (KLASA: UP/I
351-02/16-08/28, UR.BROJ: 517-03-1-2-21-10, 2. ožujka 2021. godine) – izrada studija o
utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju
na okoliš.
1.1. Nositelj zahvata
Nositelj zahvata/investitor: Diković j.d.o.o.

Adresa: Dvori 43 A, Filipana (Općina Marčana) 52206
OIB: 50921900865
Vlasnik David Diković
Telefon: 0989526319
e-mail adresa: dvddikovic@gmail.com
Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Eko.-Adria d.o.o. 9
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. Opis obilježja zahvata
PG Diković j.d.o.o. (Filipana, Dvori 43A, 52206 Marčana) osnovano je 05.05.2014.
godine, a od 1.11.2017. u zakupu na 20 godina posjeduje poljoprivredno zemljište površine
0,83 ha na području s posebnim ograničenjima (k.o. Filipana, kat. ured Pula, u Istarskoj
županiji, Općina Marčana). Na navedenom zemljištu uzgajaju se poljoprivredne kulture: 0,54
ha vinograda, 0,16 ha maslina za maslinovo ulje, 0,10 ha rasadnika za ukrasno bilje na oranici.
Investitor u zakupu ima objekt za preradu grožđa u vino (registrirana vinarija na lokaciji
zahvata) na adresi Taškerovi dvori bb, kč. 53/3 k.o. Filipana neto površine 35,7 m2 i za koje je
1.4.2019. sklopljen ugovor o zakupu na 20 godina. Vinarija (konoba – objekt A i B) opremljena
je inox tankovima i barrique bačvama. Osim tankova posjeduje i sistem za hlađenje tankova te
za kontroliranu fermentaciju, muljaču – runjaču, pužnu pumpu, prešu novije tehnologije
kapaciteta 1,2 tona cijelog grožđa, pumpu, flotator, novi voćarsko-vinogradarski traktor s
kabinom snage 65 kW te ostali sitni inventar potreban za proizvodnju vina.
Trenutačni kapacitet vinskog podruma iznosi 181 hl i podrum za sada ne radi punim
kapacitetom. Prema izjavi o proizvodnji vina i mošta u 2017. godini proizvedeno je 70,0 hl
vina, 66 hl vina u 2018. i 52 hl vina u 2019. godini. Sorte koje se uzgajaju na PG-u su Malvazija
istarska, Refošk i Cabernet Sauvignon. Vina su višestruko nagrađivana i dobro plasirana na
tržištu, kako domaćem tako i stranom. Veći dio proizvodnje se plasira na domaćem tržištu, a
jedan dio se plasira i u Italiju. Trenutačna proizvodnja bazira se na rinfuznom vinu dok je manji
postotak namijenjen buteljama. Tendencija vinarije je povećanje proizvodnje kvalitetnih vina
sa ZOI (zaštićenom oznakom izvornosti) i postepeno smanjivanje proizvodnje rinfuznog vina
i povećanje udjela buteljiranog vina. Cilj opremanja vinarije je obogaćivanje vinskog
asortimana i smanjenje proizvodnih troškova što će rezultirati povećanjem konkurentnosti na
tržištu vina. Kako bi se obogatio asortiman proizvoda, odnosno kako bi se započelo sa
proizvodnjom odležanih bijelih i crnih vina potrebna je nabava novog betonskog tanka
kapaciteta 12 hl za zrenje vina te nove vanjske rashladne jedinice (chiller) većeg rashladnog
kapaciteta i modernije tehnologije kako bi se postigla kontrolirana fermentacija koja je jedan
od ključnih elemenata za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina sa zaštićenom oznakom
izvornosti kojima teži vinarija.
U procesu prerade grožđa i proizvodnje vina nastaje drop ili komina kao nusproizvod
proizvodnog procesa. Komina je biološki aktivna te ju je potrebno propisno zbrinuti kako ne
bi došlo do onečišćenja okoliša. Međutim, komina je ujedno i osnovna sirovina za proizvodnju
„rakije komovice“, tradicionalnog istarskog alkoholnog pića. Nakon alkoholne destilacije
istrošena komina je pogodnija za vraćanje u poljoprivredni proizvodni ciklus, jer sjemenke više
nisu aktivne i ne privlače se vinske mušice i insekti, te se kao takva može koristiti za malčiranje
i proizvodnju organskog gnojiva. Provedbom planiranog zahvata riješit će se problem
zbrinjavanja otpada (komine) i ujedno kroz pokretanje nove nepoljoprivredne djelatnosti
proizvodnje alkoholnog pića (rakije) povećati prihodi poljoprivrednog gospodarstva uz
postojeći broj zaposlenih. Razvojni cilj investitora je diverzifikacija proizvodnje pokretanjem
nepoljoprivredne djelatnosti kroz osnivanje male destilerije alkoholnih pića.
U nastavku je dan opis objekata i opreme te tehnološki proces proizvodnje vina i rakije.
Postojeća vinarija na lokaciji zahvata sastoji se od ugrađenih građevina A i B (konoba),
koje čine jednu samostalnu uporabnu cjelinu (vinski podrum) i poluugrađene postojeće zgrade
C (spremište). Postojeće građevine gospodarske namjene (A, B i C) nalaze se na k.č. *53/1,
*53/2, *53/3 k.o. Filipana te je za njih dobivena uporabna dozvola i uvjerenje da su evidentirane
u katastarskom operateru te su vidljive na snimci iz zraka rađenoj temeljem snimanja
Eko.-Adria d.o.o. 10
obavljenog 1968. godine, Ukupna bruto površina postojećeg objekta konobe (vinarija) za
proizvodnju vina iznosi 49,70 m2, a neto površina 36 m2.
Prikaz postojećeg stanja na lokaciji dan je slikama u nastavku.
Slika 1. Prikaz postojećih građevina na lokaciji zahvata
Prikaz situacije postojećeg stanja s gospodarskim građevinama A,B i C za koje je izdana

uporabna dozvola, na k.č. *53/1, *53/2 i *53/3 k.o. Filipana dan je slikom u nastavku.
Slika 2. Prikaz situacije postojećeg stanja (izvor: Glavni projekt rekonstrukcije, arhitektonski projekt -
Mosaic d.o.o., 2019.)
Prikaz tlocrta i pročelja trenutnog stanja građevina A i B (konoba) dan je u nastavku.
Slika 3. Tlocrt prizemlja trenutnog stanja građevina A i B (konoba) na lokaciji (izvor: Glavni projekt
rekonstrukcije, arhitektonski projekt - Mosaic d.o.o., 2019.)
Slika 4. Prikaz pročelja trenutnog stanja građevina A i B (konoba) na lokaciji (izvor: Glavni projekt
Slika 5. A-A presjek građevina A i B (konoba) na lokaciji (izvor: Glavni projekt rekonstrukcije,
arhitektonski projekt - Mosaic d.o.o., 2019.)
Prikaz tlocrta i pročelja trenutnog stanja građevine C (spremište) dan je u nastavku.
Slika 6. Tlocrt prizemlja trenutnog stanja građevine C (spremište) na lokaciji (izvor: Glavni projekt
Slika 7. Prikaz pročelja i A-A presjek trenutnog stanja građevine C (spremište) na lokaciji (izvor: Glavni
projekt rekonstrukcije, arhitektonski projekt - Mosaic d.o.o., 2019.)
Postojeći kolni i pješački pristupni putevi nalaze se na istočnom dijelu čestice. Građevna
čestica ima osiguran pristup na postojeći javni put (k.č. 3067/1 k.o. Filipana) koji je povezan u
sustav javnih prometnica te ima minimalnu širinu od 2,5 m prema uvjetima priključenja od
strane Općine Marčana. Dva parkirna mjesta dimenzije 2,5 x 5,0 m osigurana su na građevnoj
čestici u istom naselju u vlasništvu vlasnika građevne čestice, odnosno na k.č. 3067/1 k.o.
Filipana.
Budući u naselju nije izgrađen javni sustav odvodnje otpadnih voda, objekt je do
izgradnje takvog sustava spojen na vlastitu dvokomornu vodonepropusnu sabirnu jamu. Objekt
je spojen na električni i vodovodni priključak.
2.1.1. FAZA 1 – opremanje postojeće vinarije

Fazom 1 planiranog zahvata planira se opremanje postojeće vinarije (konobe) s novom
tehnološkom opremom. Popis postojeće opreme koja se koristi za proizvodnju vina na lokaciji
vinarije dan je u nastavku.
1. Runjača-muljača ENOVENETA – GAMA OSR, (na tlocrtu postojeće opreme br. 18)
proizvedena 2007. godine, neto masa 225 kg, snage 1,8 kW, napon 380-400 V. Stroj je
opremljen opskrbnim lijevkom u koji se ubacuje grožđe, unutar lijevka nalazi se kratki
pužni transporter kojem je uloga guranje grožđa do uređaja za odvajanje peteljki koji se
sastoji od perforiranog inox koša i osovine s nožem i lopaticama. Uređaj funkcionira na
način da grožđe dolazi na nož i lopatice koje se prilikom vrtnje osovine rastrese i prilikom
udaranja lopatica o grožđe bobice se odvoje i padaju kroz perforirani koš, dok se
peteljkovina izbacuje iz stražnjeg dijela koša. Ispod koša se nalazi lijevak za sakupljanje
bobica, a ispod lijevka smještena je jedinica za gnječenje bobica koja je sastavljena od dva
zvjezdasta valjka koja se rotiraju u suprotnim smjerovima. Jedan je pogonski, a drugi je
pogonjen. Na njima se može kontrolirati jačina pritiska. Zgnječene bobice padaju u ljevak
za prikupljanje u kojem se nalazi pužni transporter na koji se priključuju pumpe različitih
tipova.
2. Pužna pumpa ENOVENETA – EVP1 502, proizvedena 2007. godine, neto mase 200
kg, snaga motora 4 kW, napon 380-400 V (na tlocrtu postojeće opreme br. 14). Radni
kapacitet 10-12 t/h. Pužna crpka primjenjuju se u transportu masulja ili cijelog grožđa
između muljače, preše i vinifikatora. Radni element pužne crpke je vijak (puž) koji se
nalazi unutar cilindra (statora) koji svojim okretanjem gura medij.
3. Flotator AEB E-FLOT 5., mase 50 kg, snage 3 kW, kapacitet 50 hl/h (na tlocrtu postojeće
opreme br. 15). Proces flotacije zasniva se na injektiranju plina dušika pod pritiskom u
mošt i ujedno dodavanja želatine za flokulaciju nakon čega se bjelančevine i nečistoće dižu
na vrh tanka. Također se reducira i količina fenola. Količina nečistoća i bjelančevina na
vrhu tanka ovisi o sirovini, ali kreće se u količinama od cca 3-10 % od ukupne količine
mošta u tanku što je znatno manje nego kod klasičnog bistrenja bentonitom. Flotator se
spaja na totalni ispust tanka, dok se izlaz spaja na parcijalni ispust iste posude. Osim
dušika, u procesu flotacije se može koristiti i komprimirani zrak, ali se preporučuje
korištenje dušika jer je čistiji i ne dolazi do kontakta mošta sa zrakom (izbjegava se
oksidacija mošta). Kod uređaja E-FLOT 5 želatina se sama dozira. Kapacitet uređaja je
5.000 l/h. Nakon toga se neovisno o promjeru posude, čestice dižu brzinom od 1 m u cca
60 min. Nakon što je proces čestica završen, na totalni ispust se istoči mošt koji dalje ide
na fermentaciju. Korištenjem flotatora znatno se skraćuje vrijeme provedeno od dolaska
mošta u tank do početka fermentacije. Za razliku od hlađenja mošta kod bistrenja i nakon
toga trošenja dodatne energije za grijanje mošta koji dalje ide u fermentaciju, kod flotacije
mošta to nije potrebno. Na ovaj način se troši puno manje energije. Također, zbog kraćeg
vremenskog perioda do fermentacije, u mošt se dodaje manja količina kalijmetabisulfita
(K2S2O5), što u konačnici dovodi do manje količine slobodnog SO2 kod ulaska u
fermentaciju i smanjene količine ukupnog SO2 u vinu.
4. Impelerska pumpa Zambelli Enotech T-110/FL, mase 37 kg, 900 o/min, snaga 1,54 kW
(na tlocrtu postojeće opreme br. 16). Koristi se za pretoke u svim fazama proizvodnje vina.
5. Pneumatska preša Enoveneta PPC18, mase 850 kg, nominalna snaga 4,8 kW, kapacitet
prihvata cijelih grozdova 1-1,2 tona, runjanog i muljanog grožđa 3-3,6 tona, i
fermentiranog mošta 4,5-5,5 tona (na tlocrtu postojeće opreme br. 12). Konstrukcija preše
u potpunosti je izrađena od nehrđajućeg čelika AISI 304, gotovo neograničenog vijeka
trajanja, bez potrebe za održavanjem površine. Utovar se može izvesti kroz klizna vrata za
utovar postavljena na cilindar koja također omogućuju lak utovar cijelog grožđa iz sanduka
ili kroz aksijalni utovarni ventil koji je uvijek standardan. Sve su upravljačke ploče
dizajnirane za jednostavnu i intuitivnu upotrebu i opremljene su programibilnim
računalom (PLC) za jednostavno postavljanje automatskih ili ručnih programa. Na
upravljačkoj ploči nalazi se pet "standardnih" radnih programa i deset "korisničkih" radnih
programa koje korisnik može prilagoditi prema svom ukusu.
6. Inoks tankovi. Podrum je opremljen s 11 inox tankova ukupnog kapaciteta 181,9 hl. Od
toga 4 inox tanka Letina- model Z3200HV-14 kapaciteta 32 hl (na tlocrtu postojeće
opreme br. 1- 4) i 1 inox tank kapaciteta 25 hl (na tlocrtu postojeće opreme br. 5)
opremljeni su sustavom za hlađenje i to su zatvoreni tipovi tankova koji se koriste za
fermentaciju i čuvanje vina. Kvalitetni materijali velikih debljina osiguravaju stabilnost
kroz dugogodišnju profesionalnu upotrebu tanka. Visoko polirana unutrašnjost tanka ne
dozvoljava hvatanje vinskog kamenca te olakšava pranje spremnika. Zahvaljujući
vertikalnoj izvedbi duplikatora za hlađenje omogućeno je kvalitetno hlađenje i kad tank
nije do kraja pun. Vinarija je opremljena jednim maceratorom za maceriranje crnih vina
(na tlocrtu postojeće opreme br. 6) kapaciteta 10 hl sa zračnim poklopcem i jednostrukim
plaštem bez mogućnosti reguliranja temperature. Ostali inox tankovi (na tlocrtu postojeće
opreme br. 7-11) su tankovi otvorenog tipa s plivajućim poklopcem i jednostrukim plaštem
bez mogućnosti reguliranja temperature zapremine od 1,5 do 6 hl. U nastavku je prikazan

ukupni broj spremnika (tankova) na lokaciji vinskog podruma.
Tablica 1. Kapacitet vinskog podruma na lokaciji zahvata (postojeća oprema)
Spojen na
Broj na Kapacitet Ukupan
Opis sustav Količina
tlocrtu (hl) kapacitet (hl)
hlađenja
Inox tank - zatvoreni s
1-4 Da 32 4 128
dvostrukim plaštom
Inox tank - zatvoreni s
5 Da 25 1 25
dvostrukim plaštom
Inox tank - macerator sa
6 Ne 10 1 10
zračnim poklopcem
Inox tank - otvoreni s
7 Ne 6 1 6
plivajućim poklopcem
8 Ne 5,2 1 5,2
9 Ne 3,2 1 3,2
10 Ne 3 1 3
11 Ne 1,5 1 1,5
Ukupno 181,9
7. Rashladni sustav- (na tlocrtu postojeće opreme br. 14) sastoji se od vanjske jedince s
kompresorom i pumpom snage 6,5 kW, spremnikom glikola od 100 l, kontrolno-
upravljačkog ormarića, plastičnih cijevi za dovod i odvod rashladne tekućine do tankova.
8. Pločasti filter proizvođača ROVER POMPE model Colombo snage 0,37 kW,
kapaciteta filtriranja 4-28 l/min koristi filter ploče i služi za završnu filtraciju i sterilizaciju
vina.
9. Punilica MORI poluatomatska punlica s četiri izvoda za punjenje boca.
10. Čepilica poluatuomatska Enolta mapan, model Micra, snage 0,75 kW za plutene
čepove.
Najveća slabost postojeće opreme očituje se u rashladnom sustavu iz razloga što
postojeća vanjska rashladna jedinica nije u svojoj osnovnoj namjeni konstruirana za sustav
hlađenja vina niti kapacitetom hlađenje ne zadovoljava trenutne niti razvojne potrebe vinarije.
Posljedica toga su česti kvarovi i veća potrošnja električne energije. Za proizvodnju vina sustav
hlađenja je od iznimne važnosti jer kontrolirani postupak fermentacije rezultira kvalitetnijim
vinima.
Prikaz tlocrta postojeće građevine na lokaciji s ucrtanim položajem postojeće i novo
planirane opreme dan je u nastavku.
Slika 8. Tlocrt građevine A i B na dijelu k.č. 53/1 i 53/2 k.o. Filipana, postojećeg objekta za proizvodnju
vina s ucrtanim položajem postojeće i nove opreme (izvor: Tehnološki projekt “ Ulaganje u opremanje
vinarije Diković u Filipani, Istarska županija”, 2021.)
Planirana ulaganja u novu tehnološku opremu za proizvodnju vina sastoje se od:
• Betonski tank (Tulipe tank) - 12 hl
- vanjske dimenzije: promjer 1,35 m, visina 1,75 m
- neto masa približno: 1,9 t
- AISI tip 304 od nehrđajućeg čelika 310 mm x visina 420 četverokutna vrata s
ovratnikom, glatko dno, s nagnutim dnom
- okrugla gornja vrata od nehrđajućeg čelika tip 304 promjera 500 inča u središnjem
položaju, sa zračnim ventilom, s ispustom za ispuštanje vode
- 2 ventila od nehrđajućeg čelika tipa 304, pune kugle, promjera 50 DIN, smještenih
na 10 i 30 cm s vanjske strane (0 i 20 cm s unutarnje strane), s prirubnikom PN6
- slavina za uzimanje uzoraka vina od nehrđajućeg čelika tipa 304
• Vanjska jedinica rashladnog sustava (chiller)-Rashladnik MOBI 15.000 L
- radna tvar: R410A

- rashladni medij: voda/glikol
- spremnik rashl. medija: 160L
- težina: 90kg
- priključni napon: 240 V
- rashladna snaga: 5 kW
Betonski tank (Tulipe tank - 12 hl) svojim debelim stijenkama smanjuje oscilacije
temperature tijekom odležavanja u odnosu na promjene temperature u podrumu. Također,
omogućava mikrooksidaciju isto kao drvene (barique) bačve, što dovodi do kompleksnijih vina
bez primjesa aroma drveta. U betonski tank su ugrađene cijevi za grijanje i hlađenje. Ono što
je važno je da vina iz betona sadrže manje tanina, a s druge strane su voćnija i svježija u odnosu
na ona iz drvenih barrique bačvi. Oblik jajeta tanka omogućuje stvaranje male temperaturne
razliku između oboda i sredine tanka te do vrlo sporog i kontinuiranog protoka vina. To dovodi
do kontinuiranog miješanja taloga, što doprinosi ne samo ekstrakciji, već i čuvanju vina od
oksidacije te omogućava eliminaciju pretakanja i dodavanja sumpora sve do punjenja vina u
boce.
Vanjska jedinica rashladnog sustava (chiller) MOBI 15.000 L dimenzioniran je za
hlađenje 150 hl vina čime će proces hlađenja biti optimalno zadovoljen jer vinarija posjeduje
kapacitet tankova opremljenih sustavom za hlađenje od 153 hl i novi betonski tank od 12 hl
koji će biti spojen na sustav hlađenja.
2.1.2. FAZA 2 – rekonstrukcija, dogradnja i opremanje destilerije

Projektom je planirana rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene na k.č.
*53/1, *53/2, *53/3 k.o. Filipana te od navedenih čestica formiranje nove građevne čestice k.č.
4525/1 k.o. Filipana površine 223 m2.
Postojeće građevine rekonstruirat će se prema glavnom projektu rekonstrukcije
izrađenom od arhitektonskog ureda Mosaic d.o.o. iz Medulina, na način da se ugrađene
građevine A i B (konoba), koje čine jednu samostalnu uporabnu cjelinu, kroz dogradnju spajaju
s poluugrađenom postojećom zgradom C (spremište) u jednu ugrađenu građevinu gospodarske
namjene uz izgradnju jedne pomoćne građevine-spremišta. Ukupna bruto površina
obuhvaćena dogradnjom i rekonstrukcijom u kojoj će biti smješten pogon male
destilerije iznosi 86,58 m2, od toga gospodarska zgrada 66,88 m2 koja će se sastojati od
skladišnog prostora za prijem poljoprivrednih proizvoda za daljnju preradu, TV sale, odnosno
prostorije za sastanke i prijem stranaka, sanitarnog čvora osoblja s garderobom i pomoćne
građevine-spremište koje će biti bruto površine 19,70 m2.
Slika 9. Prikaz obuhvata rekonstrukcije s ucrtanim postojećim gospodarskim građevinama A,B i C za

koje je izdana uporabna dozvola, dogradnjom, novogradnjom i granicama nove građevne čestice k.č.
4525/1 koja se formira od postojećih k.č. *53/1, *53/2 i *53/3 k.o. Filipana (izvor: Glavni projekt
Slika 10. Tlocrt prizemlja rekonstruirane gospodarske građevina i pomoćne građevine (spremište) (izvor:
Glavni projekt rekonstrukcije, arhitektonski projekt - Mosaic d.o.o., 2019.)
Budući u naselju nije izgrađen javni sustav odvodnje otpadnih voda, objekt će do
izgradnje takvog sustava biti spojen na vlastitu vodonepropusnu sabirnu jamu (dvokomorna –
za sanitarne i tehnološke otpadne vode). Spajanje na električni, vodovodni i telekomunikacijski
priključak bit će riješeni prema uvjetima komunalnih tvrtki, odnosno prema dobivenim
suglasnostima koje su sastavni dio glavnog projekta.
Projektom je predviđena ugradnja fotonaponskog seta snage 130 W. Solarni panel 12V/
130W traje oko 15 do 20 godina, omogućava 8-10 sati neprestanog noćnog osvjetljenja za
oblačnih, kišnih dana, dok za vedrijih dana 10 do 12 sati. Akumulator 12V/75Ah sa zaštitom
od potpunog pražnjena i kontrolerom omogućuje da rasvjeta sigurno funkcionira bez ikakvog
održavanja skoro 5 godina (zamjena akumulatora). Potrošnja električne energije za rasvjetu
destilerije i pomoćne građevine iz javne elektroenergetske mreže je ravna nuli.
Prikaz bruto građevinskih površina postojećih objekata i objekata obuhvaćenih
rekonstrukcijom i nadogradnjom dani su u nastavku.
Tablica 2. Bruto građevinske površine postojećeg objekta za proizvodnju vina koji nije obuhvaćen
rekonstrukcijom i nadogradnjom i bruto građevinske površine novog objekta za preradu (destilerija i
pomoćna građevina) koji su obuhvaćeni rekonstrukcijom i dogradnjom
Bruto
Postojeći objekt za proizvodnju vina koji nisu
Lokacija površina
obuhvaćeni rekonstrukcijom i dogradnjom
(m2)
Građevine A i B na dijelu
1 Konoba (vinski podrum) 49,70
k.č. 53/1 i 53/2 k.o. Filipana,
Novi objekti za preradu (destilerija i pomoćna Bruto

građevina) obuhvaćeni rekonstrukcijom i Lokacija površina
dogradnjom (m2)
Gospodarska zgrada (skladišni prostor, TV sala Građevina C, i na k.č. 53/1, i
1 i prostor za sastanke, sanitarni čvor s dijelu k.č. 53/2 i 53/3 k.o. 66,88
garderobom) Filipana,
Pomoćna građevina na k.č.
2 Pomoćna građevina-spremište 19,70
53/3 k.o. Filipana,
Prikaz pročelja planiranog zahvata rekonstrukcije i dogradnje dan je slikama u nastavku.
Slika 11. Presjek fasade i prikaz pročelja ugrađene građevine A i B (konoba) koje se kroz dogradnju spajaju
s poluugrađenom postojećom zgradom C (spremište) (izvor: Glavni projekt rekonstrukcije, arhitektonski
projekt - Mosaic d.o.o., 2019.)
Slika 12. Presjek fasade i prikaz pročelja građevina spremišta (izvor: Glavni projekt rekonstrukcije,
arhitektonski projekt - Mosaic d.o.o., 2019.)
U 2. fazi planiranog zahvata se osim rekonstrukcije i dogradnje građevina za potrebe
uspostave destilerije za proizvodnju alkoholnog pića (rakije), planira i opremanje destilerije
novom tehnološkom opremom. Planirana nabava tehnološke opreme sastoji se od:
1. Inox tank 4.000 l tip VIK. Tank zapremnine 4.000 litara izrađen od inoxa ukupne
visine 2.800 mm za fermentiranje komine sa svom opremom. Rotacioni poljevač omogućava
kružno pretakanje. Temperatura fermentacije se prema potrebi može regulirati rashladnim
uređajima gdje se kao sredstvo za hlađenje koristi glikol. Za efikasno i brzo hlađenje komine
tank ima 6 m2 površine duplog plašta kroz koji prolazi glikol što omogućuje ravnomjerno
hlađenje.
2. Inox tank 4.000 l tip VIK sa zračnim poklopcem. Karakteristike i svojstva ovog
tanka slične su prethodno navedenom tanku. Razlika je u tome što ovaj tank ima zračni
poklopac i ukupne je visine 2.900 mm. Tankovi sa zračnim poklopcem su korisni kod
fermentacije manjih količina komine ili kod čuvanja manjih količina rakije. Upravo
zahvaljujući zračnom poklopcu mogu se izbjeći nepoželjne oksidacije i smanjiti potrošnja
dušika ili argona koji se inače koristi u tankovima bez zračnog poklopca.
3. Uređaj za destilaciju - Kotao za destilaciju rakije sljedećih karakteristika:
- materijal: elektrolitički bakar (99,9%)
- dijelovi: kotao (kazan), kapak, hladnjak, lula (parovodna cijev), posuda za destilat,
peć za loženje
- debljina dna: 6 – 8 mm (ovisi o zapremini kotla)
- debljina bočnih zidova: 1,0 - 3,0 mm

- zapremina: 300 l
- dužina lule (parovodne cijevi): min 3m
- položaj lule (parovodne cijevi): diskretno nagnuta ka kazanu (0,3-1%)
- zapremina hladnjaka: kotao: hladnjak = 1:4 (tip spiralni ili spiralno-cjevasti)
- oprema kotla (kazana): elektromotorna miješalica, Cu rešetka
4. Drveni tank Garbellotto „tronco conico” kapaciteta 2.500 litara. Drveni tank
izrađen od slavonskog hrasta. Uz pomoć drvenih bačvi rakija odležava i stari te time dobiva na
punoći, strukturi i skladu. Za razliku od ostala dva tanka ovaj je rađen od hrasta koji kroz
vrijeme propušta jedan dio zraka, a samim time i kisika. Takav proces se naziva mikro
oksigenacija čime rakija postepeno stari. I ovaj tank ima mogućnost hlađenja zahvaljujući inox
ploči koja se nalazi unutar same bačve. Osim toga, tank ima totalni ispust i četvrtasta vrata uz
samo dno kako bi se lakoćom mogao prazniti i prati.
2.2. Tehnički opis zahvata

U 1. fazi (opremanje postojeće vinarije) i zadnjem dijelu 2. faze (opremanje destilerije)
zahvata neće se provoditi ikakvi zahvati izgradnje, već se ovaj dio projekta odnosi samo na
nabavu i postavljanje nove tehnološke opreme.
U 2. fazi zahvata provode se radovi rekonstrukcije i dogradnje koji su opisani u nastavku
(preuzeto iz Glavnog projekta rekonstrukcije, arhitektonski projekt – Plan rušenja, Mosaic
d.o.o., 2019.). Plan rušenja građevina A i B (konoba) i građevine C (spremište) dan je slikama
u nastavku.
Slika 13. Plan rušenja građevina A i B (konoba) (izvor: Glavni projekt rekonstrukcije, arhitektonski
projekt – Plan rušenja, Mosaic d.o.o., 2019).
Slika 14. Plan rušenja građevine C (spremište) (izvor: Glavni projekt rekonstrukcije, arhitektonski
projekt – Plan rušenja, Mosaic d.o.o., 2019).
2.2.1. Osnovni podaci o građevini i uvjeti građenja

Novoformirana građevna čestica 4525/1 k.o. Filipana formira se od postojećih k.č. *53/1,
*53/2 i *53/3 k.o. Filipana i iznosi 223,0 m2.
Namjena građevine je ugrađena gospodarska građevina sa jednom funkcionalnom
jedinicom gospodarske namjene i pomoćnom građevinom – spremište (bp = 19,70 m2).
Građevina je razvedenih tlocrtnih gabarita maks. dim. 10,52 x 15,95 m s jednom nadzemnom
etažom (P) i galerijom unutar etaže. Maksimalne visine od 3,40 do 3,55 m mjereno od najniže
kote konačno zaravnatog terena uz pročelje do vijenca, što ne prelazi dozvoljenu visinu za
gospodarske zgrade u zbijenom dijelu naselja.
Pomoćna građevina – spremište, dim. 4,86 x 4,35 m, ima jednu nadzemnu etažu (P) i
visinu od 3 do 4,65 m (sljeme), a sve prema čl.92 st.6. te čl.91 st 13. PPU, za pomoćne zgrade
koje se grade izvan gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne zgrade, a
unutar građevne čestice u dijelu prema odnosno uz međe sa susjednim građevnim česticama.
Građevinski pravac iznosi više od 1 m.
Tlocrtna bruto izgrađena površina gospodarske zgrade iznosi 116,56 m2.
Tlocrtna bruto izgrađena površina pomoćne zgrade (spremišta) iznosi 19,70 m2.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti (K-ig) za građevinsku česticu iznosi
0,625 (tlocrtno maks. 140,2 m2), odnosno (116,56 + 19,70) = 136,26 m2 : 223,0 = 0,61 (a sve
u skladu s PPU). K-is za građevinsku česticu iznosi 1,85.
Smještaj građevine na građevinskoj čestici, odnosno udaljenost od granica u skladu je s
uvjetima prostorno planske dokumentacije Općine Marčana (SL. N. 09/09 i 07/20).
Kolni i pješački pristupni putevi su postojeći te se nalaze na istočnom dijeli čestice, a
građevna čestica ima osiguran pristup na postojeći javni put (k.č. 3067/1 k.o. Filipana) koji je
povezan u sustav javnih prometnica s min. Širinom od 2,5 m, a sve prema uvjetima priključenja
od strane Općine Marčana.
Građevni pravac je postojeći. Kod interpolacije zgrada između odnosno uz postojeće

zgrade, građevni pravac se određuje tako da se podudara s građevnim pravcem susjednih
zgrada. Građevni pravac se određuje tako da je jednak građevnom pravcu jedne od susjednih
zgrada ili se određuje na prostoru između tih dvaju građevnih pravaca susjednih zgrada (čl.69
PPU). Položaj prometne površine-prometnice određen je dokumentom prostornog uređenja.
Prema posebnim uvjetima gradnje i priključenja od strane Općine Marčana i čl. 62 PPUO
Marčana, parkiranje za 2 vozila dim 2,5 x 5,0 m osigurano je na građevnoj čestici u istom
naselju u vlasništvu vlasnika građevne čestice, odnosno na k.č. 3067/1 k.o. Filipana.
Pri projektiranju građevine maksimalno su se poštivali postojeći elementi urbane
strukture naselja (tipologija i proporcija građevina), koristeći pri tome tradicionalne materijale.
Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su pergole itd.
Kod građevina krovište je dvostrešno s nagibom od 20o te na manjoj površini krova
gospodarske građevine (do 20% površine) ravno s nagibom do 5%. Krovište se pokriva
pokrovom od kupa kanalica, mediteran crijepa ili sličnog materijala.
Prema čl. 83 PPU, uređenje građevne čestice: površina za hortikulturno uređenje iznosi
20,22% (45,50 m2). Građevna čestica će se hortikulturno urediti travnatim površinama i
zelenilom uz primjenu prvenstveno autohtonih flornih vrsta, min. 20% građevne čestice.
Građevna čestica može biti ograđena. Prema čl.89 PPU st.12, ograde građevne čestice
zgrade namijenjene za poljoprivrednu djelatnosti mogu imati visinu do 1,8 m kao pune ograde
ili do 3 m kao kombinacija pune i prozračne ograde, u okviru čega ograda do visine 1,6 m može
biti puna, a iznad toga mora biti izvedena kao prozračna (metalna – rešetkasta ili žičana), osim
u dijelu koji se odnosi na stupove.
Do izgradnje sustava javne odvodnje otpadnih voda građevina će priključiti na
vodonepropusnu sabirnu jamu (do 10 ES), a sve prema posebnim uvjetima gradnje i
priključenja od strane poduzeća Pragrande d.o.o.
Prema čl. 95 PPU Općine Marčana, kod rekonstrukcija i interpolacija u zbijenim
dijelovima naselja sabirne jame se mogu predvidjeti bilo gdje u okviru građevne čestice.
Izvedene sabirne jame moraju biti vodonepropusne, bez ispusta i preljeva, lako dostižne i imati
zatvoreni metalni poklopac za preklop minimalnog otvora 60 x 60 cm.
Za potrebe ispiranja mehanizacije predviđena je sabirna jama tehnološke vode.
Obujam projektirane građevine iznosi 226,67 m3.
Bruto volumen dogradnje gospodarske građevine iznosi 148,70 m3.
Bruto volumen pomoćne građevine iznosi 77,97 m3.
U nastavku je dan opis provođenja zahvata rekonstrukcije i dogradnje.
KONSTRUKCIJA
Temelji
Postojeći temelji se ispituju i po potrebi stabiliziraju, a novi temelji se izvode prema
statističkom proračunu. Temeljenje građevine izvodi se kontinuiranim trakastim ab temeljima
određenih dimenzija datih u statičkom proračunu i tlocrtima temelja.
Vertikalna i horizontalna nosiva konstrukcija
Vanjski i unutarnji nosivi zidovi izvode se sačastom blok opekom debljine 25 cm, sve
učvršćeno s ab. vertikalnim i horizontalnim serklažima. Kameni zidovi se zadržavaju i saniraju,
a sve prema statističkom proračunu. Nova krovna nosiva konstrukcija projektirana je kao
drvena. Sve konstrukcije se izvode u skladu sa statičkim proračunom.
Krovne površine
Dio krovne konstrukcije izvodit će se kao ravna AB do 5% nagiba, dok se dio predviđa
izgraditi drvenom konstrukcijom s nagibom krovnih ploha od 20o. Slojevi i završna obrada
krovnih površina izvode se prema pravilima struke. Odvodnja oborinskih voda sa krovnih
površina riješena je horizontalnim i vertikalnim olucima.
Podovi
Svi podovi etaže su termoizolirani i izvedeni kao „plivajući“, odgovarajuće debljine
termoizolacije prema proračunu fizikalnih svojstava konstrukcija, iznad koje se postavlja P.E.
folija i izvodi armirani cementni estrih sa završnom obradom poda prema namjeni prostora.
Terase će se obložiti kamenom ili kvalitetnom vanjskom keramikom prema odabiru
investitora/arhitekta. Uz zidove se postavlja sokol, ovisno prema vrsti završne obrade poda.
Obrada zidova i stropova
Zidovi i stropovi ožbukani su grubom i finom žbukom te obojeni svjetlom
poludisperzivnom bojom. Opločenja zidnih površina u kupaonicama se izvode keramičkim
pločicama po odabiru projektanta do stropa, na prethodno pripremljenu podlogu. Ostali zidovi
se izvode ovisno o namjeni prostora i u dogovoru sa investitorom.
Obrada pročelja
Dijelovi pročelja obložit će se kamenom oblogom prema idejnom rješenju ili obrađuju „
ETICS“ fasadnim sustavom i završno obrađuju nekom od polimernih žbuka tj. prema fizici
zgrade. Vidljive betonske konstrukcije, na mjestima gdje nije potrebna termoizolacijska žbuka,
su ožbukane grubom i finom žbukom i bojane fasadnom bojom „akricolor“, „fasadex“ ili sl.
Na svim otvorima prozora, ulaznim i balkonskim vratima postavljene su kamene klupčice.
Stolarija
Vanjska stolarija planira se od ALU ili PVC profila, s ostakljenjem termopan staklom,
sa zaštitom od sunca prema idejnom rješenju. Unutarnja vrata su tipska, obostrano furnirana.
Predviđena je suha ugradnja unutarnje i vanjske stolarija. Svi spojevi sa zidovima ispunit će se
purpen pjenom.
INSTALACIJE GRAĐEVINA, GRIJANJE - VENTILACIJA
Grijanje/hlađenje prostorija se ne predviđa. Ako bude potrebno prostorije gdje borave
ljudi će se hladiti sa klima uređajima. Ventilacija prostora je riješena prirodnim putem sa
otvorima-prozorima za sve prostore. Unutar građevine izvodi se instalacija dovoda i odvoda
vode te elektroinstalacija. Instalacija dovoda i odvoda vode će biti obrađena zasebnim dijelom
projekta, prema važećim propisima, tehničkim normativima i posebnim uvjetima.
Elektroinstalacije će biti obrađena zasebnim projektom, prema važećim propisima, tehničkim
normativima i prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti „HEP-a“
PRIKLJUČENJE GRAĐEVNE ČESTICE NA JAVNOPROMETNU POVRŠINU I
KOMUNALNU IFRASTRUKTURU
Infrastrukturni priključci, elektrika, telefon, odvodnja otpadnih voda i opskrba vodom
riješena je zasebnim dijelovima glavnog projekta, a prema uvjetima komunalnih tvrtki.
Predviđena godišnja potrošnja električne energije iznosi oko 15.000 kW. Građevinska parcela
ima direktan pristup na prometnu površinu te je omogućen nesmetan kolni pristup vatrogasnim
vozilima u slučaju intervencije.
UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
Ograde će se izvesti kao kombinacija punog niskog zida i/ili zelene živice, a sve u skladu
s uvjetima PPUO Marčana. Površine koje nisu predviđene za izgradnju i pristup, ozelenit će se
travom te zasaditi visokim i niskim raslinjem autohtonih vrsta.
MJERE ZAŠTITE OD BUKE
U predmetnoj građevini ne obavlja se nikakav proces te ne postoje izvori prekomjerne
buke, a zasebnim dijelom projektne dokumentacije u sklopu glavnog projekta prikazane su
mjere zaštite od buke prema važećim tehničkim propisima i standardima.
POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE
Obzirom na jednostavnost konstrukcija, nema posebnih tehničkih uvjeta gradnje, osim
onih propisanih glavnim projektom.
Za projektiranu građevinu nije predviđen pokusni rad. Nakon dovršenja građevine i
ishođenja Uporabne dozvole, predmetna građevina se može koristiti.
Izgradnja projektirane građevine predviđena je u cijelosti te se ne predviđa dovršenje i
uporaba zasebnih dijelova građevine.
2.2.2. Načelni opis postupka uklanjanja dijela objekta
1. upute o postupcima demontaže krovišta
- demontaža oluka, opšava i rasvjetnih tijela vrši se ručno sa ljestvama uz propisane
mjere zaštite za te uvjete rada, a sve to za rad na visini do 4.5 m od okolne plohe,
- demontaža pokrova limom i salonitnim pločama vrši se strojno sa krovne plohe
uz nužne mjere sigurnosti tj. stalnu vezanost radnika zaštitnim užetom za zaštitni
pojas,
- demontaža sekundarnih krovnih nosača, krovnih drvenih greda vrši se ručno kod
izbijanja odnosno odvijanja veznih vijaka sa glavnih krovnih nosača, a zatim se
isti spuštaju na tlo uz propisane mjere zaštite za tu vrstu radova.
Za vrijeme svih radova demontaže sav prostor ispod i po strani zone radova mora biti
ograđen i prazan od ljudi i strojeva. Uređaji i naprave za dizanje i prenošenje materijala moraju
odgovarati zahtjevima propisa. Prevoženje materijala na radilištu mora se u pogledu načina,
sredstava i mjera sigurnosti držati važećih državnih propisa.
2. upute o postupcima rušenja (razbijanja)
- prije početka radova mora se ugrožena zona ograditi zaštitnom ogradom visine
barem 2.0 m ili osigurati na drugi odgovarajući način, a to osiguranje traje do
završetka radova,
- rušenje se smije povjeriti samo radnicima stručno osposobljenima za odnosni
način rada i to pod stalnim nadzorom ovlaštene stručne odgovorne osobe,
- ručna rušenja se izvode odozgo prema dolje pri čemu se ne smije ostavljati
neporušene dijelove zidova, a sve prema projektu rušenja,
- kod rušenja pomoću strojeva, kao što su jaružala na gusjenicama ili kotačima s
hidrauličkom lopatom ili razne vrste dozera, stroj se mora nalazili na udaljenosti
>1.5 x H gdje je H visina dijela građevine koji se strojem ruši,
- kod rada na rušenju ručni i mehanizirani alati moraju odgovarati važećim
državnim normama u pogledu materijala izrade, oblika i dimenzija te se čuvati,
provjeravati u pogledu ispravnosti, izdavati i rabiti prema propisima,
- rušenju građevine ne smije se pristupiti dok nisu izvršene sve potrebne pripreme,
sva potrebna rasterećenja te eventualno potrebna osiguranja na pojedinim
mjestima. Svako uklanjanje nosivog elementa koje bi moglo ugroziti stabilnost
drugog elementa zahtjeva istodobno rušenje oba,
- oprema gradilišta, kao i osiguranje pojedinih uređaja i strojeva te radnika na

njemu za vrijeme rušenja i demontaže mora u cijelosti odgovarati propisima.
2.3. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa
2.3.1. Opis tehnološkog procesa proizvodnje vina (FAZA 1 projekta)

Proces proizvodnje vina iz grožđa sastoji se od sljedećih procesa:
1. Muljanje grožđa
2. (Maceracija-u procesu proizvodnje crnih vina)
3. Prešanje
4. Rashlađivanje masulja
5. Bistrenje i fermentacija
6. Hladna stabilizacija
7. Filtracija
8. Punjenje vina u boce
Prva faza proizvodnje bijelih vina počinje prijemom, sortiranjem, određivanjem
parametara kakvoće te postupcima muljanja i runjanja zaprimljenog grožđa sa svrhom
odvajanja bobica od peteljke i potom gnječenja kako bi se iz oslobodio grožđani sok - mošt.
Druga faza je ocjeđivanje i prešanje koje može biti kontinuirano i diskontinuirano.
Provodi se u prešama koje mogu bili različitih konstrukcija.
Treća faza je prebacivanje mošta na proces bistrenja (prirodno taloženjem, primjenom
bistrila, filtracijom ili flotacijom) uz mogućnost rashlađivanja cijevnim izmjenjivačima topline
koji odmah rashlađuju masulj, a ponekad i grožđe u vinogradima suhim ledom. Nakon bistrenja
mošt se stavlja na fermentaciju.
U proizvodnji crnih vina provodi se nakon muljanja maceracija (ponekad i kod bijelih
vina, ali bez fermentacije) da bi se oslobodile tvari boje i arome, koje se ekstrahiraju prilikom
raspada kožice bobe. Po potrebi ili prema stilu vina provodi se osim alkoholne fermentacije i
malolaktička fermentacija kojom se gruba jabučna kiselina pretvara u blagu mliječnu kiselinu.
Nakon tih postupaka slijede postupci dozrijevanja, njege i čuvanja vina, koji završavaju
finalizacijom vina u kojoj se provode postupci stabilizacije vina, sterilne filtracije, razlijevanja
u boce, etiketiranja i pakiranja prije stavljanja vina u promet.
Vinarija trenutačno može preraditi maksimalno 5 tona grožđa na dan. Kada je riječ o
skladištenju vina u tankovima trenutačni maksimalni kapacitet vinskog podruma je približno
181,9 hl vina (uz napomenu da je uvijek potrebno imati dio kapaciteta slobodan i čist za
pretoke, stoga nikad nije moguće koristiti maksimalni kapacitet). Dnevni kapacitet prerade
(ciklus prerade) neće se mijenjati kupnjom nove opreme i ostaje na 5 tona grožđa na dan.
Kupnjom novog betonskog tanka kapaciteta 12 hl povećat će se kapacitet podruma na 191,1
hl.
Tablica 3. Vlastite površine pod vinogradima za proizvodnju vina prema podacima iz Arkoda i
Vinogradarskog registra, broj trsova i urod grožđa te proizvodnja vina od vlastitog grožđa i kupljenog
grožđa u prethodnoj godini i planiranim godinama do 2025. godine
Planirane godine
Jed. Prethodna
Stavka 2021. 2022. 2023. 2024. 2025.
mjere godina
1 2 3 4 5
Broj trsova kom 2.180 2.180 2.180 2.180 2.180 2.180
Arkod površina pod vinogradima ha 0,49 0,49 0,49 0,49 0,49 0,49
Urod grožđa t 5 5 5 5 5 5
Kupljeno grožđe t 5 5 5 5 5
Ukupno grožđe t 5 10 10 10 10 10
Vino od vlastitog grožđa hl 29,05 33,33 33,33 33,33 33,33 33,33
Vino od kupljenog grožđa hl 0 33,33 33,33 33,33 33,33 33,33
Ukupno vino hl 29,05 66,67 66,67 66,67 66,67 66,67
Shematski prikaz tehnološkog procesa proizvodnje vina dan je slikom u nastavku.
Slika 15. Shematski prikaz tehnološkog procesa proizvodnje vina
2.3.2. Opis tehnološkog procesa proizvodnje rakije (FAZA 2 projekta)

Proces proizvodnje rakije iz grožđa ne razlikuje se od drugih voćnih rakija. Razlika u
tehnologiji proizvodnje lozovače (loza) i komovice (istarska rakija) je u stupnju prerađenosti
osnovne sirovine.
Kako bi lozovača bila vrhunske kvalitete u njenoj proizvodnji se koristi cijelo grožđe, dok
se kod proizvodnje komovice (tradicionalne istarske rakije) kao sirovina za proizvodnju rakije
koristi komina koja nastaje kao sporedni proizvod u procesu prerade grožđa u vino. Proces izrade
rakije komovice tehnologijom dvostruke destilacije odvija se sljedećim redoslijedom:
1. Berba grožđa
2. Muljanje grožđa
3. Prihvat komine i alkoholna fermentacija
4. Destilacija
5. Dozrijevanje i završna izrada rakije
6. Punjenje u boce
Berba grožđa
Berba grožđa započinje kada je grožđe zrelo. Tokom berbe izbjegava se branje oštećenih i
trulih plodova, ali i listova. Berba se vrši ručno, tako se može odmah obratiti pažnja na oštećenja.
Obzirom da se berba grožđa vrši s peteljkama, muljanje grožđanog masulja i odvajanje peteljki je
obavezno za rakiju visoke kvalitete.
Muljanje grožđa
Odmah nakon berbe grožđe se mulja uz pomoć muljače s valjcima. Izmuljano grožđe naziva
se masulj. Komina, osnovna sirovina za pripremu komovice, dobiva se tiješnjenjem (gnječenjem)
masulja od grožđa. Budući su peteljke nepoželjne u destilaciji, za bolju kakvoću komine koristi
se muljača s odvajanjem peteljki iz grožđanog masulja. Prema načinu prerade grožđa dobivaju se
dva tipa komine. Kod proizvodnje crnih vina masulj se fermentira kako bi se iz kožice bobica
ekstrahirala boja i drugi sastojci. Nakon odvajanja mošta i njegova prešanja, dovršava se započeti
proces vrenja u komini. Kod proizvodnje bijelih vina sok se odvaja odmah na početku procesa, a
komina se preša prije nego počne spontana fermentacija.
Prihvat komine i alkoholna fermentacija
Kominu pretačemo u zatvoreni tank. Projektom je planirana nabava inox tanka tip VIK
zapremnine 4.000 litara ukupne visine 2.800 mm koji posjeduje svu opremu za fermentaciju. Čitav
proces vrenja od njegova početka odvija se u tijeku čuvanja i pripreme komine za preradu.
Fermentacija komine traje 10-14 dana u zatvorenoj posudi bez pristup zraka i bez izlaganja suncu.
Za pravilnu fermentaciju potrebno je spriječiti pristup zraku i dodati selekcionirane kvasce, dok
vodu nije potrebno dodavati. Prema potrebi temperatura fermentacije može se regulirati
rashladnim uređajima gdje se kao sredstvo za hlađenje koristi glikol.
Destilacija
Nakon fermentacije započinje se s destilacijom. Destilacija je fizičko-kemijski proces
separacije pri kojem se hlapljivi proizvodi fermentirane komine zagrijavanjem u destilacijskom
uređaju prevode u plinovito stanje, a zatim se te pare hlađenjem kondenziraju u destilat koji se
najvećim dijelom sastoji od etilnog alkohola i vode, a manjim dijelom od drugih primjesa. Prvi
destilat sadrži manji udio alkohola i naziva se meka rakija. Ostatak komine nakon destilacije
naziva se „džibra“. Cilj destilacije u procesu proizvodnje rakije jest da se etilni alkohol izdvoji u
povoljnom omjeru s primjesama koje zajedno destilatu daju kvalitetu i specifičnost. Veća količina
vode i primjesa nepovoljno utječe na kvalitetu destilata. Zbog toga se sirovi destilat, rakija, u
većini slučajeva ne koristi za pripremanje gotovih proizvoda, već se prethodno podvrgava
povećanju postotka alkohola i smanjenju vode i primjesa što se postiže redestilacijom,
deflegmacijom i rektifikacijom-rafinacijom.
Prilikom destilacije se radi dobivanja sirove meke rakije kazan puni do 65-70% njegove
zapremine zbog ekspanzije sirovine prilikom vrenja. U početku destilacije vatra treba biti nešto
jača, a 5-10 minuta prije nego što proključa sirovina treba vatru smanjiti da ne bi došlo do
kipljenja. Destilacija se treba odvijati lagano oko 2 h. Hlađenje tj. protok vode u hladnjaku treba
biti takav da je stijenka u gornjoj trećini topla, sredini jedva mlaka, a u donjem dijelu hladna.
Proizvodnja meke rakije: Ukoliko se proizvodi meka rakije za piće odmah se pri destilaciji
komine izdvajaju frakcije: prvi tok (prvijenac), srednji tok (kvalitetna frakcija) i treći tok (patoka).
Prvijenac se izdvaja u količini 0,5-2 l na svakih 100 l masulja. Kvalitetna frakcija se skuplja kao
meka rakija sve dok jačina destilata na izlazu iz hladnjaka ne padne na 10 vol%. Ovakva meka
rakija sadrži 24-30 vol% alkohola. Zatim se hvata patoka sve dok sadržaj alkohola na izlazu ne
padne na 2-3 vol%. Prva destilacija traje oko 2h.
Proizvodnja prepečenice: Aparat za destilaciju se dobro opere i napuni sirovom mekom
rakijom do 70%. Cilj druge destilacije (redestilacije) je povišenje sadržaj alkohola u budućoj
rakiji, pročišćavanje meke rakije od nepoželjnih komponenata i koncentracija aromatičnih
materija. Dobiveni destilat se dijeli u 3 frakcije: prvijenac, srednji tok i patoka.
Randman rakije komovice kod destilacije 100 kg komine kreće se oko 12-14 litara rakije
od 40% vol. % alkohola, tj. oko 5-5,5 litara čistog etilnog alkohola.
Energent koji se koristiti za zagrijavanje u procesu destilacije je plin propan/butan.
Dozrijevanje i završna izrada rakije
Slično vinima i rakije zahtijevaju određeno starenje (odležavanje) tijekom kojega se njihova
aroma i okus mijenjaju, stabiliziraju i postaju izraženiji. Po završetku procesa sazrijevanja pitkije
su i lakše, okus postaje skladniji s izraženom aromom.
Po završetku destilacije rakija obavezno mora proći fazu sazrijevanja. Mlada rakija ima
karakterističnu, ali i izrazito nestabilnu aromu, koja se mijenja tokom procesa dozrijevanja.
Dozrijevanje rakija za koje se želi da ostanu bezbojne, tj. bistre, vodi se u inox tankovima (isti
tankovi koji su korišteni u procesu alkoholne fermentacije, nakon pranja mogu se koristiti za
dozrijevanje). Rakija mora dozrijevati minimalno 6 – 8 tjedana te u tom periodu treba 3-4 puta
rakiju pretočiti uz prisustvo kisika. Poslije toga, ukoliko nije potrebno razrjeđivanje, proizvod je
gotov.
Drvene bačve i starenje destilata od odlučujuće su važnosti za optimiranje kvalitete
završnog proizvoda. Posude za čuvanje i starenje destilata izrađuju su od različitih vrsta drva, ali
najbolja je hrastovina. Sastojci hrastovine koji destilatu daju dodatnu kvalitetu i karakter (boju,
okus i miris) su celuloza, liginin, kemiceluloza i tanin. Stoga je projektom planirana nabava drvene
hrastove bačve zapremine 2.500 litara.
Punjenje rakije u boce
Punjenje rakije u boce je završna faza postupka koji obuhvaća više radnji kao što su izbor
boca, njihova sterilizacija, punjenje rakijom, čepljenje i završno opremanje boce etiketama,
markicom i dekoracijom. Planirana je ručna tehnologija punjenja rakije u boce pomoću ručnih
sifona ili dvokrakih pipaca koji se postavljaju na pločasti filter. Dozator punjača se napaja preko
automatskog pipca koji na kraju u punjaču ima plovak. U bocu se postavlja sifon koji je spojen s
punjačem, a on posebnom cjevčicom u bocu dovodi piće, a posebnom cjevčicom odvodi zrak iz
boce.
Shematski prikaz tehnološkog procesa proizvodnje rakije dan je slikom u nastavku.
Slika 16. Shematski prikaz tehnološkog procesa proizvodnje rakije
Kupnjom nove opreme kapacitet prihvata komine iznosit će oko 4.000 kg (inox tank tip
VIK zapremnine 4.000 litara), dok je kapacitet prerade tj. destilacije 400 kg/dan. Zapremina
kotla za rakiju iznosi 300 l i puni se 2/3 tj. oko 200 kg. Prosječno vrijeme rada za jedan rakijski
kotao jest 2 h, pa prva i druga destilacija (dvostruka destilacija) traju oko 4 h, nakon čega slijedi
hlađenje i pretakanje rakije u inox tank 4.000 l tip VIK sa zračnim poklopcem. Iz navedenog
proizlazi kako uz dnevni kapacitet prerade od 0,4 tone u 8 radnih sati tj. jedan radni dan, za
preradu 4 tone komine potrebno je 10 radnih dana. Obzirom na sezonski karakter nabave
sirovine (berba grožđa) planirana su 4 ciklusa nabave komine po 4 tone, odnosno ukupno bi se
godišnje preradilo (destiliralo) 16 tona komine u 40 radnih dana. Od 100 kg komine dobije se
4,3 kg alkohola (gustoća alkohola pri sobnoj temperaturi iznosi 0,789 g/cm3) tj. 5,4 litre čistog
etilnog alkohola što odgovara količini od oko 13,6 litara rakije s 40% alkohola. Dnevni
kapacitet prerade (destilacije) je 2 puta po 200 kg komine odnosno 0,4 tone/dan iz čega se
destilira 21,8 litara čistog etilnog alkohola na dan. Mala destilerija smije proizvesti do 10
hektolitara čistog alkohola godišnje (primjerice do 2.500 litara rakije jakosti 40 % vol.) u
komercijalne svrhe, a u statusu male destilerije. U planu je obzirom na kapacitete proizvesti
8,72 hl čistog etilnog alkohola godišnje odnosno 2.180 litara rakije jakosti 40% vol.
Tablica 4. Kapacitet prerade i planirane godišnje količine proizvodnje čistog etilnog alkohola i rakije
jakosti 40% vol
Stavka Kapacitet
Kapacitet prerade komine (t/h) 0,05
Broj radnih sati (sati/dan) 8
Dnevni radni kapacitet prerade (t/dan) 0,4
Broj radnih dana godišnje 40
Godišnji radni kapacitet prerade komine (t/godišnje) 16,00
Dnevni radni kapacitet proizvodnje čistog etilnog alkohola (l/dan) 21,80
Godišnji radni kapacitet proizvodnje čistog 100% etilnog alkohola (l/godišnje) 872
Planirana godišnja količina proizvodnje rakije 40% vol. alkohola (l/godišnje) 2.180
2.3.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon
tehnološkog procesa te emisija u okoliš
FAZA 1.
Plan prerade grožđa na godišnjoj razini iznosi oko 10 t grožđa (5 tona grožđa iz vlastite
proizvodnje i 5 tona kupljenog grožđa). Predviđen je radni kapacitet vinarije od 5 t grožđa po
danu od čega se dobiva oko 3,30 tone vina odnosno 33,33 hl vina (gustoća vina 0,99 g/cm3) u
dva dnevna ciklusa prerade tijekom sezone berbe grožđa.
Tablica 5. Materijalna bilanca po ciklusu prerade i godišnje materijalne bilance do 2025. godine
Godine
Prethodna
2021. 2022. 2023. 2024. 2025.
godina
J.
Opis % Količina prerade u jednom ciklusu
mjere
Ulazne tvari u procesu
proizvodnje vina
Kapacitet prerade grožđa u
t 5,00 5,00 5,00 5,00 5,00 5,00
jednom ciklusu
Voda za pranje pogona t 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00
Ukupno ulazne tvari t 100% 8,00 8,00 8,00 8,00 8,00 8,00
Izlazne tvari iz procesa
proizvodnje vina
Vino t 66% 3,30 3,30 3,30 3,30 3,30 3,30

Peteljke t 4% 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20
Komina t 25% 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25
Talog t 5% 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25
Otpadna voda od pranja
t 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00
pogona
Ukupno izlazne tvari t 100% 8,00 8,00 8,00 8,00 8,00 8,00
Broj ciklusa prerade u godini 1,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
J.
Opis % Godišnja materijalna bilanca
mjere
Ulazne tvari u procesu
proizvodnje vina
Grožđe t 5,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00
Voda za pranje pogona t 3,00 6,00 6,00 6,00 6,00 6,00
Ukupno ulazne tvari t 8,00 16,00 16,00 16,00 16,00 16,00
Izlazne tvari iz procesa
proizvodnje vina
Vino t 3,30 6,60 6,60 6,60 6,60 6,60
Peteljke t 0,20 0,40 0,40 0,40 0,40 0,40
Komina t 1,25 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50
Talog t 0,25 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50
Otpadna voda od pranja
t 3,00 6,00 6,00 6,00 6,00 6,00
pogona
Ukupno izlazne tvari t 8,00 16,00 16,00 16,00 16,00 16,00
Za proračun potrošnje električne energije potrebno je poznavati točnu potrošnju svakog

uređaja i na svakom uređaju imati mjerač potrošnje električne energije, što za predmetnu
lokaciju nije poznato. Kod proračuna utroška, za neka trošila poznato je da imaju veliku
maksimalnu (nominalnu) snagu, ali da u stvari na maksimalnoj snazi ne rade cijelo vrijeme
uključenosti. Zato se dodaje i koeficijent „od maksimalne snage do srednje snage“. Sva trošila
i vrijeme njihove predviđene uključenosti u pojedinim fazama proizvodnje, temeljem
iskustvenih podataka, upisani su u tablicu niže. Nakon popisa svih trošila i njihove potrošnje
po fazama prerade grožđa i proizvodnje vina, na dnu tablice sumiranjem je dobiven ukupan
utrošak električne energije u kWh potreban za proizvodnju vina od 10 tona grožđa uz korištenje
postojeće i nove opreme.
Tablica 6. Proračun utroška električne energije u kWh po fazama proizvodnje za proizvodnju vina od
prerade 10 tona grožđa s postojećom opremom
Jed. Koef. od Ukupni
Kapacitet Jed. Sati Max.
mjere Količina max. do utrošak
10 tona stroja mj. rada Snaga
kapaciteta srednje el.en
(h) (kW)
snage (kW)
Prerada grožđa
1 Muljača 5 t/h 10 t 2 1,8 0,5 1,80
2 Pužna pumpa 5 t/h 10 t 2 4 0,7 5,60
Pneumatska
3 1 t/h 10 t 10 4,8 0,2 9,60
preša
Impelerska
4 5 t/h 10 t 2 1,54 0,3 0,92
pumpa
Bistrenje
5 Flotator 5 t/h 7,1 t 1,42 3 0,5 2,13
Impelerska
5 t/h 7,1 1,42 1,54 0,3 0,66
6 pumpa
Chiller 24 3,5 1 84,00
1. pretok
Impelerska
5 t/h 7,1 1,42 1,54 0,3 0,66
7 pumpa
Chiller 15 dan 360 3,5 0,7 882,00
2. pretok
Impelerska
5 t/h 7,1 1,42 1,54 0,3 0,66
8 pumpa
Chiller 60 dan 1440 3,5 0,5 2.520,00
Filtriranje
9 Filter Colombo 5,5 0,37 0,5 1,02
Punilica (pužna pumpa) 4 4 0,7 11,20

10
Čepilica 24 0,75 0,5 9,00
UKUPNO 3.529,24
Tablica 7. Proračun utroška električne energije u kWh po fazama proizvodnje za proizvodnju vina od
prerade 10 tona grožđa s novom opremom
Jed. Koef. od Ukupni
Kapacitet Jed. Sati Max.
mjere Količina max. do utrošak
10 tona stroja mj. rada Snaga
kapaciteta srednje el.en.
(h) (kW)
snage (kW)
Prerada grožđa
1 Muljača 5 t/h 10 t 2 1,8 0,5 1,80
2 Pužna pumpa 5 t/h 10 t 2 4 0,7 5,60
Pneumatska
3 1 t/h 10 t 10 4,8 0,2 9,60
preša
Impelerska
4 5 t/h 10 t 2 1,54 0,3 0,92
pumpa
Bistrenje
5 Flotator 5 t/h 7,1 t 1,42 3 0,5 2,13
Impelerska
5 t/h 7,1 1,42 1,54 0,3 0,66
6 pumpa
Chiller 24 4,8 0,9 103,68
1. pretok
Impelerska
5 t/h 7,1 1,42 1,54 0,3 0,66
7 pumpa
Chiller 15 dan 360 4,8 0,4 691,20
2. pretok
Impelerska
5 t/h 7,1 1,42 1,54 0,3 0,66
8 pumpa
Chiller 60 dan 1440 4,8 0,3 2.073,60
Filtriranje
9 Filter Colombo 5,5 0,37 0,5 1,02
Punilica (pužna pumpa) 4 4 0,7 11,20

10
Čepilica 24 0,75 0,5 9,00
UKUPNO 2.911,72
Analizirajući uštedu po fazama proizvodnje vidimo da je najveća potrošnja električne

energije u fazama 1. pretoka i alkoholne fermentacija (25%) te 2. pretoka i zrenja (71%) iz
razloga što je u tim fazama najveći potrošač kompresor za hlađenje tankova (stari chiller) -
maksimalne snage 3,5 kW koji za preradu 10 tona grožđa i proizvodnju vina godišnje prema
proračunu potroši ukupno 3.403 kWh električne energije. Zbog zastarjele tehnologije i malog
kapaciteta uređaj radi dugo vremena na velikoj snazi čime se znatno povećava utrošak
električne energija. Procjena je da će novi chiller snage 4,8 kW u svim fazama proizvodnog
proces u koji je uključen (bistrenje, 1. pretok i alkoholna fermentacija, 2. pretok i zrenje vina)
zbog veće snage, a samim time i rashladnog kapaciteta, za preradu 10 tona grožđa i proizvodnju
vina trošiti 2.766 kWh. U fazi bistrenja procjena da je će obzirom na veću snagu novog chillera
u kratkom roku od 24 sata doći do male povećanje potrošnje od 16,68 kWh, dok će u fazi 1.
pretoka i alkoholne fermentacije te 2. pretoka i zrenja vina planirana ukupna ušteda iznositi
637 kWh, a sve zahvaljujući chilleru veće snage i novije tehnologije. Na temelju prethodno
iznesenih proračuna potrošnje električne energije za preradu 10 tona grožđa na postojećoj i
novoj opremi došlo se do planirane uštede od 617,52 kWh odnosno 17,5%.
Tablica 8. Usporedba potrošnje električne energije u kWh postojeće opreme i nove opreme po fazama
proizvodnog ciklusa za proizvodnju vina od 10 tona grožđa
Ukupni Ukupni Povećanje/

utrošak el.en utrošak el.en smanjenje
kWh kWh kWh
Prerada grožđa 17,92 17,92 0,00
Bistrenje 86,79 106,47 19,68
1. pretok i alkoholna
882,66 691,86 -190,80
fermentacija
2. pretok i zrenje vina 2.520,66 2.074,26 -446,40
Filtriranje 1,02 1,02 0,00
Punjenje u boce 20,20 20,20 0,00
3.529,24 2.911,72 -617,52
FAZA 2.
Osnovna sirovina koja ulazi u proces proizvodnje rakije je komina koja nastaje kao
sporedan proizvod u procesu prerade grožđa u vino. Od 100 kg grožđa dobije se oko 80 kg
(80%) mošta, oko 4 kg (4%) peteljki koje se izdvajaju već u fazi muljanja te ih nema u komini
te oko 16 kg (16%) komine koja sadrži kožice bobica tzv. „plemeniti dio komine“ oko 12 kg
(12%) i sjemenki grožđa oko 4 kg (4%). Destilacijom komine se od 100 kg komine dobije oko
4,3 kg čistog etilnog alkohola što uz gustoću alkohola pri sobnoj temperaturi od 0,789 g/cm3
iznosi 5,45 litara čistog etilnog alkohola, iz čega se dobije količina od 13,62 litara rakije s 40%
vol. alkohola.
Za planiranu godišnju proizvodnju od 872 litre čistog etilnog alkohola, odnosno 2.180
litara istarske rakije komovice s prosječnim udjelom alkohola od 40%, ulazne tvari u procesu
su: 16 tona komine. Izlazne tvari proizvodnog procesa su 0,688 tona 100% čistog etilnog
alkohola, istrošena komina-suha tvar 5,104 tona, destilirana voda 10,208 tona (od čega 1,492
tona, odnosno m3, ostaje u rakiji, a 8,716 tona, odnosno m3, ostaje kao nusproizvod - tehnološka
voda koji će se koristiti za hlađenje kotla u toku destilacije, pranje opreme i pogona destilerije).
Istrošena komina nakon destilacije pogodna je za vraćanje u poljoprivredni proizvodni proces
iz nekoliko razloga: sjemenke više nisu aktivne, ne privlače se vinske mušice i insekti, manji
su problemi s razvojem plijesni, može se koristiti za malčiranje i proizvodnju organskog

gnojiva ili poboljšavanje tla postupkom kompostiranja.
Tablica 9. Bilanca tvari koje ulaze i izlaze iz tehnološkog procesa destilacije komovice (istarske rakije)
Jed. Broj Godišnji Jed.
Opis Količina %
mjere ciklusa kapacitet mjere
Grožđe 25.000,00 kg 0 4 0 kg
Mošt (80%) 20.000,00 kg 0 4 0 kg
Peteljke(4%) 1.000,00 kg 0 4 0 kg
Ulazne tvari u procesu destilacije komovice (istarske rakije)
Komina (16%) 4.000,00 kg 100% 4 16.000,00 kg
Ukupno ulazne tvari 4.000,00 kg 100% 4 16.000,00 kg
Izlazne tvari iz procesa destilacije
100% Etilni alkohol (4,3%) 172,00 kg 4,30% 4 688,00 kg
31,90
Istrošeni trop - suha tvar (31,9%) 1.276,00 kg 4 5.104,00 kg
%
63,80
Destilirana voda (63,8%) 2.552,00 kg 4 10.208,00 kg
%
Destilirana voda u rakiji 372,99 kg 4 1.491,97 kg
Destilirana voda nusproizvod 2.179,01 kg 4 8.716,03 kg
Ukupno izlazne tvari 4.000,00 kg 100% 4 16.000,00 kg
gustoća etilnog alkohola - 0,789 g/cm3
100% Etilni alkohol (4,3%) 218 litra 4 872 litra
Istarska rakija - komovica (alk.
545 litra 4 2.180 litra
40%)
2.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata
Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih
opisanih.
2.5. Varijantna rješenja

Investitor predmetnog zahvata će opremanje vinarije te rekonstrukciju, dogradnju i
opremanje destilerije provesti koristeći najbolju raspoloživu tehniku za proizvodnju vina i
rakije čime će maksimalni smanjiti bilo kakav utjecaj na okoliš. Iz tog razloga nisu razmatrana
druga varijantna rješenja.
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. Geografski položaj
Lokacija planiranog zahvata je smještena u Istarskoj županiji na administrativnom
području Općine Marčana, u naselju Filipana. Područje Općine Marčana smješteno je u
jugoistočnom dijelu Istarske županije. Graniči sa gradovima Vodnjan i Pula te općinama
Barban, Svetvinčenat i Ližnjan. Preko raškog zaljeva Općina Marčana graniči i s Općinom
Raša na Labinštini. Općina Marčana ima površinu od 131 km2. Prema podacima popisa
stanovništva iz 2011. godine Općina je imala 4.206 stanovnika, dok prema podacima
Ministarstva unutarnjih poslova na kraju 2014. godine na njezinom području prebivalište ima
4.566 građana. Općina Marčana obuhvaća u cijelosti katastarske Općine Kavran, Loboriku,
Krnicu i Marčanu, veći dio katastarskih Općina Rakalj i Filipana, te manje dijelove katastarskih
Općina Galižane, Valture i Vodnjana. U sastavu Općine Marčana danas se nalaze sljedeća
naselja: Marčana, Belavići, Bratulići, Cokuni, Divšići, Filipana, Hreljići, Kavran, Krnica,
Kujići, Loborika, Mali Vareški, Mutvoran, Orbanići, Pavičini, Peruški, Pinezići, Prodol,
Rakalj, Šarići, Šegotići i Veliki Vareški. Najveće naselje je Marčana s 1.129 stanovnika.
Predmetni zahvat planira se na postojećim građevnim česticama k.č. *53/1, *53/2 i *53/3
k.o. Filipana od kojih se planira oformiti nova građevna čestica 4525/1 k.o. Filipana.
Slika 17. Prikaz predmetne lokacije zahvata na području Istarske županije
3.2. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja
Za prostorni obuhvat predmetnog zahvata važeći su:

• Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 2/02,
1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12,
09/16 i 14/16-pročišćeni tekst),
• Prostorni plan uređenja Općine Marčana (“Službene novine Općine Marčana“ br.
09/09 i 07/20).
Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 2/02, 1/05, 4/05,
14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12, 09/16 i 14/16-pročišćeni
tekst)
Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na vrijednom obradivom tlu (P2) te je prema PPIŽ
prikazana slikom u nastavku.
Slika 18. Izvadak iz kartografskog prikaza 1.Korištenje i namjena prostora/površina, Prostor za razvoj i
uređenje, Prostorni plan Istarske županije - s ucrtanom lokacijom zahvata
Članak 8. Prirodna područja
Razgraničenje poljoprivrednih površina obavlja se na temelju bonitetnog vrednovanja
poljoprivrednog tla sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, odnosno Pravilniku o
mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog
zemljišta, čiju osnovicu čini bonitetna pedološka karta. Poljoprivredno tlo osnovne namjene
ovim se Planom dijeli na: osobito vrijedno obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i
ostala obradiva tla (P3).
Članak 47.
Vrijedno obradivo tlo (P2) obuhvaća površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za
poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.
Članak 49.
Na osobito vrijednim obradivim tlima (P1), vrijednim obradivim tlima (P2) i ostalim
obradivim tlima (P3) izvan ZOP-a mogu se prostornim planovima uređenja gradova i općina
planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim građevinama za
primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 10.000 m2 , farme
za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 50.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne
manjim od 20.000 m2, vinogradarsko-vinarski, voćarski i uljarski pogoni sa kušaonicama na
kompleksima ne manjim od 20.000 m2.
Članak 51.
Za gradnju građevina na poljoprivrednom zemljištu, građevna čestica se utvrđuje
oblikom i veličinom zemljišta pod građevinom. Oblikovanje građevina koje se grade na
poljoprivrednom zemljištu potrebno je uskladiti s krajobraznim vrijednostima te kriterijima
zaštite prostora. Ostali prostorni i tehnički uvjeti za planiranje gradnje građevina na

poljoprivrednom zemljištu utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina u
skladu sa ovim Planom.
Prostorni plan uređenja Općine Marčana (“Službene novine Općine Marčana“ br. 09/09 i
07/20)
Lokacija predmetnog zahvata se prema PPUO Marčana nalazi na izgrađenom
građevinskom području.
Slika 19. Izvadak iz kartografskog prikaza 1. A Korištenje i namjena površina s ucrtanom lokacijom
zahvata
Članak 12.
(1)U građevinskim područjima naselja prostor je namijenjen prvenstveno gradnji zgrada
stambene namjene, za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, a zatim i svim drugim
građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim
standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i sličnim potrebama (zgrade i druge
građevine javne, društvene i gospodarske namjene).
Članak 13.
(1)U okviru gospodarske namjene u građevinskim područjima naselja mogu se
obavljati proizvodne i poslovne, komunalno servisne i slične djelatnosti koje svojim
funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih
tvari i utjecaja u okoliš za stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad,
otpadne vode).
…
(4) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi poljoprivredne građevine i
građevine za smještaj vozila i poljoprivrednih strojeva. Poljoprivredne građevine za uzgoj
stoke, peradi i drugih životinja mogu se graditi u građevinskim područjima naselja ukoliko im
je kapacitet manji od određenog ovim Odredbama.
(5)U građevinskim područjima naselja mogu se ovim Planom, kao i dokumentima

prostornog uređenja užih područja planirati područja isključive stambene namjene, kao i
područja slijedećih isključivih namjena:
…
- gospodarske namjene, vezano uz smještaj proizvodno-poslovnih sadržaja u formi male
privrede ili zanatskih pogona i pratećih kompatibilnih sadržaja, prostori pretežito poslovne
namjene za gradnju uslužnih, trgovačkih, komunalno-servisnih i ostalih komunalnih građevina
Članak 89. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina

(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi zgrade namijenjene za
poljoprivrednu djelatnost, i to:
- zgrade za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije,
- zgrade za uzgoj poljoprivrednih kultura,
- zgrade za uzgoj životinja,
- zgrade za preradu poljoprivrednih proizvoda.
Prema čl. 89. st.1. PPU Općine Marčana, planirana građevina je gospodarska građevina
namijenjena za poljoprivrednu djelatnost, odnosno zgrada za smještaj poljoprivrednih
proizvoda i mehanizacije, ugrađenog tipa, prizemnica (P), sa jednom funkcionalnom jedinicom
gospodarske namjene. Na čestici predviđena je izgradnja pomoćne građevine (spremište).
Unutar građevine ne obavlja se obrada i pakiranje poljoprivrednih proizvoda u skladu sa čl.13
PPU Općine Marčana.
3.3. Hidrološke značajke

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na administrativnom području Općine Marčana
u sklopu naselja Filipana koje pripada Jadranskom slivnom području čija je ukupna površina
21.405 km2. Slivna područja na teritoriju Republike Hrvatske određena su temeljem Pravilnika
o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne novine“, broj 97/10 i
31/13). Ovim Pravilnikom utvrđene su granice područja podslivova, malih slivova i sektora u
Republici Hrvatskoj. Područje zahvata spada pod Jadransko vodno područje, unutar sektora
„E“ u području malih slivova broj 22. Područje malog sliva „Raša-Boljunčica“ koje obuhvaća
dio Istarske županije.
Slika 20. Kartografski prikaz granica područja malih slivova i područja sektora s ucrtanom lokacijom
zahvata
Područje malog sliva „Raša – Boljunčica“ obuhvaća gradove Labin, Pula, Rovinj i
Vodnjan te općine Bale, Barban, Fažana, Gračišće, Kršan, Ližnjan, Lupoglav, Marčana,
Medulin, Pićan, Raša, Sveta Nedelja, Svetvinčenat i Žminj.
Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ
12/05 i 2/11) za zaštitu krških vodonosnika – izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu
predviđene su 4 zone zaštite:
a) zona ograničene zaštite - IV. zona
b) zona ograničenja i kontrole - III. zona
c) zona strogog ograničenja - II. zona
d) zona strogog režima zaštite - I. zona
Temeljem kartografskog prikaza utvrđeno je da se lokacija zahvata nalazi u IV. zoni
sanitarne zaštite – označeno plavom bojom na slici u nastavku.
Nositelj zahvata će se pri planiranom zahvatu rekonstrukcije/dogradnje postojeće
građevine te pri samom radu iste, pridržavati svih mjera zaštite koje su propisane Odlukom o
zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ 12/05 i 2/11).
Slika 21. Prikaz planiranog zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj
županiji
Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj

130/12) lokacija zahvata ne nalazi se na području koje je proglašeno ranjivim područjem,
odnosno područjem podložnim onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla. Navedeno je
prikazano slikom u nastavku.
Slika 22. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na ranjiva područja
Područje predmetnog zahvata nalazi se na vodnom tijelu koje je prema Planu upravljanja
vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. („Narodne novine“, broj 66/16) klasificirano kao
grupirano vodno tijelo podzemne vode SREDIŠNJA (i južna) ISTRA sa kodom JKGN-02.
Slika 23. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na grupirana vodna tijela podzemnih voda
Osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu podzemne vode Središnja Istra prikazani su
sljedećom tablicom.
Tablica 10. Osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu Središnja Istra
Kod JKGN-02
Ime grupiranog vodnog tijela podzemne vode SREDIŠNJA ISTRA
Poroznost Pukotinsko-kavernozna
Površina (km2) 1717
Obnovljive zalihe podzemnih voda (*106 m3/god) 771
srednja 27,4%, visoka 20,0%,
Prirodna ranjivost
vrlo visoka 19,3%
Državna pripadnost grupiranog vodnog tijela
HR
podzemne vode
Analiza i ocjena stanja podzemnih voda

Za jadransko vodno područje karakterističan je krš. Pojave vodonosnika međuzrnske
poroznosti su zanemarive. Karakteristike krškog područja Dinarida su: velika količina padalina
na području (do 4.000 mm godišnje), niska retencijska sposobnost krškog podzemlja i brzi
podzemni tokovi, povremena plavljenja krških polja, pojave velikih krških izvora vrlo
promjenjive izdašnosti, višestruko izviranje i poniranje vode u istom vodnom tijelu podzemne
vode, visok stupanj prirodne ranjivosti vodonosnika zbog nedostatka pokrovnih naslaga i
značajan utjecaj mora na slatkovodne sustave u obalnom području i na otocima.
Zbog osobitosti tečenja voda u krškim sredinama prisutan je specifičan odnos između
voda u krškom podzemlju i tečenja površinskih voda, koje su često nedjeljivo povezane:
• Infiltrirane vode u krško podzemlje dijelom se, pogotovo u vodnijim hidrološkim
prilikama, vrlo brzo dreniraju u površinske vodne sustave, a često i te površinske vode
na nekim dijelovima svoga toka ponovno prihranjuju krški vodonosnik.
• U takvim sredinama površina sliva nije jednoznačna (ovisi o hidrološkim prilikama),
niti jednostavno odrediva te uglavnom predstavlja prostor za koga se s dosegnutim
stupnjem saznanja pretpostavlja da dominantno sudjeluje u podzemnom prihranjivanju
nekog vodnog resursa.
• Tijekom sušnijih razdoblja podzemne vode često čine i jedinu komponentu dotoka
površinskih vodotoka.
• Istjecanje podzemnih voda u krškim područjima odvija se putem slabo razvijene
površinske hidrografske mreže koja drenira i podzemne vode krških izvorišta, putem
koncentriranih priobalnih krških izvora kao i putem širih priobalnih drenažnih zona i
vrulja.
Prema planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. stanje tijela podzemnih voda
ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše.
Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o
zaštiti podzemnih voda (DPV). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski
testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja tijela
podzemne vode.
Za ocjenu kemijskog stanja korišteni su podaci kemijskih analiza iz Nacionalnog
nadzornog monitoringa podzemnih voda i monitoringa sirove vode crpilišta pitke vode za
razdoblje 2009. - 2013. godine, te dijelom i za 2014. godinu. Za ocjenu količinskog stanja
korišteni su podaci o oborinama i protocima iz baza podataka Državnog hidrometeorološkog
zavoda (DHMZ) i podaci o zahvaćenim količinama podzemnih voda za javnu vodoopskrbu i
ostale namjene iz baza podataka Hrvatskih voda.
Procjena stanja tijela podzemnih voda (TPV) s obzirom na povezanost podzemnih voda
s površinskim vodama („groundwater associated aquatic ecosystems“) provodi se za tijela
podzemnih voda koje su povezane sa tijelima površinskih voda.
U Republici Hrvatskoj su tijela podzemnih voda u pravilu povezana s površinskim
vodama. U krškom dijelu Republike Hrvatske podzemne vode su s površinskim vodama
povezane na način da površinske vode na okršenim dijelovima terena poniru u podzemlje, teku
kroz podzemlje i nailaskom na slabije propusne naslage (barijere) istječu na površinu
formirajući površinski tok. Tipičan primjer takve povezanosti su mjesta istjecanja podzemne
vode na kontaktu sa slabije propusnim klastičnim naslagama istaloženim u krškim poljima,
formiranje površinskog toka duž krških polja, te poniranje vodotoka u podzemlje nailaskom na
okršene karbonatne stijene.
Pouzdanost procjena ovisi o količini raspoloživih podataka o kemizmu površinskih i

podzemnih voda.
Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na njihovu
povezanost s površinskim vodama - uzimajući u obzir da se prema konceptualnim modelima
podzemne vode velikim dijelom dreniraju prema glavnim vodotocima unutar TPV, procjena
rizika na stanje kakvoće vode u TPV, s obzirom na utjecaj onečišćene podzemne vode na
površinske vode, razmotrena je na temelju podataka o prirodnoj ranjivosti vodonosnika i
mogućeg utjecaja potencijalnih točkastih i raspršenih onečišćivača. Na temelju ovako
provedene analize rizika procijenjeno je da je TPV Središnja Istra ocijenjeno bez rizika.
Tablica 11. Prikaz procjene rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda
u TPV s obzirom na povezanost podzemnih i površinskih voda
Procjena rizika od Procjena rizika na količinsko
nepostizanja dobrog stanje podzemnih voda s obzirom
TPV TPV kod kemijskog stanja na utjecaj crpljenja podzemne
podzemnih voda vode na površinske vode
Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost
Središnja Istra JKGN-02 nema rizika niska nema rizika visoka
Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na

ekosustave ovisne o podzemnim vodama - procjena rizika na stanje kakvoće podzemnih voda
s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama razmatrana je kao i u slučaju procjene
rizika na stanje kakvoće vode u TPV, s obzirom na utjecaj onečišćene podzemne vode na
površinske vode, ali i na temelju udaljenosti potencijalnog onečišćivača (pretežito točkastog)
od ekosustava. TPV Središnja Istra je ocijenjeno bez rizika.
Tablica 12. Procjena rizika na kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na
ekosustav ovisan o podzemnim vodama
Procjena rizika na kemijsko Procjena rizika na količinsko

TPV TPV kod stanje podzemnih voda stanje podzemnih voda
Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost
Središnja Istra JKGN-02 nema rizika niska nema rizika niska
Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog stanja u krškom

dijelu Republike Hrvatske - procjena rizika načinjena je indirektnom i direktnom metodom.
Indirektna metoda za procjenu rizika od nepostizanja ciljeva postavljenih Okvirnom
direktivom o vodama provedena je u više koraka:
1. Izrađena je karta prirodne ranjivosti krških vodonosnika pomoću multiparametarske
metode u GIS tehnologiji.
2. Načinjena je analiza opasnosti. Prikupljeni su podaci o onečišćivačima i potencijalnim
onečišćivačima u prostornu bazu podataka, gdje su klasificirani prema vrsti djelatnosti.
Analiza je provedena u dvije razine:
o neklasificirana karta onečišćivača (prostorno locirani i podijeljeni prema tipu
onečišćivača),
o klasificirana karta onečišćivača (neklasificiranim onečišćivačima dodijeljene su
težinske vrijednosti ovisno o razini onečišćenja koje mogu prouzročiti).
3. Izrađena je karta rizika od onečišćenja podzemnih voda preklapanjem karte prirodne
ranjivosti vodonosnika i klasificirane karte onečišćivača.
Tablicom u nastavku prikazane su konačne procjene rizika nepostizanja dobrog

kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda u krškom području.
Tablica 13. Konačna procjena rizika nepostizanja dobrog kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda
u krškom području
Indirektna metoda Direktna metoda Procjena rizika
KOD TPV Procjena Procjena Procjena
Rizik Rizik Rizik
pouzdanosti pouzdanosti pouzdanosti
Središnja nema nema nema
JKGN-02 visoka Visoka visoka
Istra rizika rizika rizika
Konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu Republike
Hrvatske u TPV Središnja Istra, KOD-a JKGN-02 prikazana je tablicom u nastavku.
Tablica 14. Konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske
Međuodnos bilance
Trendovi srednjih Trendovi zahvaćenih
voda (2008.-2014.) i Ukupan
godišnjih protoka voda Pouzdanost
(1961.-1990.) rizik
Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost
nije u nije u nije u nije u
niska visoka visoka niska
riziku riziku riziku riziku
Vidljivo je da je konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda ocijenjena –
nije u riziku s niskom pouzdanosti.
Opasnost i rizik od poplava

Poplave su prirodni fenomeni koji se povremeno pojavljuju i čije se pojave ne mogu
izbjeći. Međutim, poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera
rizici od poplavljivanja se mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Zbog prostranih brdsko-
planinskih područja s visokim kišnim intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka i sve
učestalijih pojava vremenskih ekstrema koje se mogu promatrati u kontekstu klimatskih
promjena, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim površinama te zbog
nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Republika Hrvatska je prilično izložena poplavama.
Opasnost od poplava predstavlja vjerojatnost događaja koji može imati štetne posljedice, dok
rizik od poplava predstavlja vjerojatnost negativnih društveno-ekonomskih i ekoloških
posljedica plavljenja. U okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama
članaka 126. i 127. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 66/19), izrađene su karte
opasnosti od poplava i to za tri scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od
poplava.
Pregledna karta opasnosti od poplava i pregledna karta rizika od poplava u blizini
lokacije zahvata dane su u nastavku.
Oznaka PPZRP predstavlja područje proglašeno „Područjem potencijalno značajnih
rizika od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013.
Pregledom kartografskog prikaza opasnosti i rizika od poplava na lokaciji zahvata za
malu, srednju i veliku učestalost pojavljivanja poplava vidimo da je lokacija predmetnog
zahvata u području izvan PPZRP.
Slika 24. Pregledna karta opasnosti od poplava u blizini lokacije predmetnog zahvata
Slika 25. Pregledna karta rizika od poplava u blizini lokacije predmetnog zahvata
3.4. Geološka građa područja

Područje Istarskog poluotoka dio je dinarskog krškog područja specifične geomorfološke
građe (kako na površini tako i u podzemlju) uglavnom razvijenim u karbonatnim stijenama.
Ovakav tip stijena karakterizira velika propusnost, a kao rezultat toga je ograničena količina ili
potpuni nedostatak površinskih voda i tokova, međutim s druge strane je bogata hidrografska
mreža i nastanak značajnih vodonosnika u krškom podzemlju.
Istarski je poluotok tijekom geološke prošlosti bio izložen višefaznim tektonskim
pokretima. Istru pokrivaju dva paleogeografska i strukturna pojasa Dinarida. Prvi pojas je
Dinarska karbonatna platforma kojoj pripadaju planinski masivi Ćićarije i Učke na
sjeveroistoku i drugi pojas je Jadranska karbonatna platforma koja obuhvaća preostali dio
poluotoka.
Glavno strukturno obilježje masiva Ćićarije i Učke je intenzivna tektonska
poremećenost, a izgrađen je od karbonatnih naslaga kredne do paleogenske starosti, te
paleogenskih klastita. Masiv je ispresijecan pretežno reversnim rasjedima i povijenim
slojevima koji su generirani tijekom pirinejske orogeneze u tercijaru. Pirinejska orogeneza
zaslužna je za složenost građe i hidrogeoloških odnosa na istraživanom području. Središnji dio
istre zauzima pazinski paleogenski bazen unutar kojeg su se taložile klastične fliške naslage.
Unutar bazena je relativno jednostavna geološka građa dok su njegovi rubni dijelovi izrazito
poremećeni pri kontaktu sa megastrukturnom jedinicom Dinarske karbonatne platforme.
Područje južne i dijela središnje Istre karakterizira jednostavna geološka građa u kojoj
prevladava dominacija Zapadnoistarske antiklinale koja je izgrađena od mezozojskih
karbonatnih stijena. Na slici nastavku prikazana je geološka građa Istarskog poluotoka
Slika 26. Prikaz geološke građe Istarskog poluotoka
Područje Općine Marčana nalazi se na dijelu istarskog poluotoka koji se naziva „Crvena
Istra“. Naziv „crvena“ dolazi zbog boje zemlje, odnosno zbog velike količine crvenice na ovom
području. Kvartarne naslage istraživanog područja predstavljene su zemljom crvenicom (terra
rossa). Zemlja crvenica je poligenetska tvorevina u čijoj se podlozi nalaze okršene karbonatne
stijene koju karakterizira crvena do smeđecrvena boja koja je posljedica prisutnosti minerala
željeza (hematita ili getita) dok je stvarana od neogena pa sve do kraja pleistocena. Crvena Istra
predstavlja vapnenačku zaravan izgrađenu od jurskih i krednih karbonatnih stijena. Litološka
osnova je pretežno izgrađena od naslaga gornjojurskih dolomita i od uslojenih vapnenaca
kredne starosti s vodonoscima dobre propusnosti.
Slika 27. Reljefne cjeline Istre na temelju geološkog sastava i različitih vrsta tala
Geološka karta neposrednog područja lokacije zahvata nalazi se u nastavku.
Slika 28. Geološka karta područja lokacije zahvata

S pedološke točke gledišta, tlo na području lokacije predmetnog zahvata može se
kvalificirati kao smeđe tlo na vapnencu i crnica vapnenačko dolomitna. Tip tla je crvenica
lesivirana i tipična duboka. Navedeno je prikazano slikom u nastavku.
Slika 29. Prikaz pedološke građe lokacije predmetnog zahvata
Potres je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u zemljinoj

kori i dijelu gornjega plašta koja se očituje kao potresanje tla. Kartom potresnih područja
Republike Hrvatske za povratno razdoblje do 475 godina prikazana su potresom prouzročena
horizontalna poredbena vršna ubrzanja (αgR) površine temeljnog tipa A. Ubrzanja su izražena
u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g (1 g = 9,81 m/s2). Iznosi poredbenih vršnih ubrzanja
na karti prikazani su izolinijama s rezolucijom od 0,02 g. Prikaz lokacije zahvata na karti
potresnih područja dan je slikom u nastavku.
Slika 30. Karta potresnog područja s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata

Promatrano područje lokacije zahvata nalazi se u području αgR = 0,12 g.
Kako su potresi u vremenu razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo događanje na
određenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budućeg potresa ni na koji način ne
ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres. Povratna razdoblja (T = 475 godina) imaju
smisla samo za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati tijekom navedenog
razdoblja, ali ne i za procjenu vremena u kojem će se ista dogoditi.
3.5. Klimatske značajke

Klimatološka obilježja šireg područja (Istarski poluotok) određuje umjerena sredozemna
klima u obalnom pojasu te umjerena kontinentalna klima u srednjoj i sjevernoj Istri.
Sredozemna klima duž obale postupno se mijenja prema unutrašnjosti i prelazi u kontinentalnu
zbog hladna zraka koji struji s planina i zbog blizine Alpa. Najniži obalni dio, do nadmorske
visine oko 150 metara ima prosječnu siječanjsku temperaturu iznad 4°C, a srpanjsku od 22 do
24°C. Termički utjecaj mora seže dublje u unutrašnjost Istre po dolinama rijeka, a vrlo je
ograničen na strmim obalama Liburnijskog primorja. S porastom nadmorske visine u
unutrašnjosti Istre prosječne siječanjske temperature snižavaju se na 2 do 4°C, u najvišim
predjelima na sjeveroistoku poluotoka i ispod 2°C. Srpanjske su temperatura u unutrašnjosti
20 do 22°C, u brdovitoj Ćićariji 18 do 20°C, a na najvišim vrhovima i ispod 18°C.
Prostorni raspored oborina u Istri pod neposrednim je utjecajem reljefa. Veći dio vlažnog
zraka nad Istru dolazi s jugozapada. Zračne se mase sudaraju s reljefnom preprekom između
Slavnika i Učke te zbog podizanja zraka dolazi do kondenzacije i stvaranja oborina. Zato su
brdoviti predjeli na sjeveroistoku najkišovitiji, dok najmanje kiše padne na zapadnoj obali i
jugu. Iako količina oborine raste od zapada prema istoku Istre, cijeli poluotok ima isti oborinski
režim. Najviše oborina padne u jesen, a manje je izrazit sekundarni vrhunac na prijelazu
proljeća u ljeto - najveće količine padnu u listopadu (12,4%), studenom (11,1%) i rujnu (9,6%)
te svibnju (10,0% godišnjih oborina). Najmanje je oborina na kraju zime i početku proljeća te
ljeti dok je tuča moguća u lipnju i srpnju. Srednja godišnja količina oborina za područje
sjeverne Istre iznosi oko 850 mm/m2. Snijeg je rijetka pojava i zadržava se po nekoliko dana.
Pojava mrazeva u vegetacijskom periodu je rijetka jer je insolacija veoma povoljna s prosječno
oko 6,5 sunčanih sati dnevno. U odnosu na vegetacijski period, godišnji raspored oborina je
neprikladan, jer najviše kiše padne u toku jeseni i zime. Unatoč prosječno dobroj vlažnosti
klime velika varijabilnost oborina može povećati opasnost od suše, koja je najveća na zapadnoj
obali, gdje su količine oborina najmanje, a razdoblje vrlo visokih temperatura traje i do tri
mjeseca. Zbog manje sposobnosti zadržavanja vlage u tlu, suša je česta i u krškim predjelima
koji imaju više oborina. Karakteristični vjetrovi za ovo područje su bura, jugo i maestral.
Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnom temperaturom od 22,9oC, a najhladniji siječanj s
prosječnom temperaturom 3,4oC.
Na području Općine Marčana prisutna je mediteranska klima ju karakteriziraju topla i
sunčana ljeta i blage zime. Najniže temperature zraka bilježe se u siječnju i veljači, u prosjeku
5 do 6 °C, a najviše u srpnju i kolovozu (prosječno 22 do 23 °C). Srednja godišnja temperatura
zraka iznosi 14 °C. Srednji broj toplih dana (25 °C) iznosi 89 dana. Najveći broj sunčanih sati
ima mjesec srpanj. Prosječna mjesečna relativna vlažnost iznosi od 65% ljeti do 75% u jesen.
Ukupna godišnja količina padalina iznosi u prosjeku 796 mm, te je među najnižima na
istočnom Jadranu.
U nastavku je prikazan klimatski dijagram područja predmetnog zahvata.
Slika 31. Klimatski dijagram područja predmetnog zahvata
3.6. Klimatske promjene

Klima se u širem smislu odnosi na srednje stanje klimatskog sustava koji se sastoji od
niza komponenata (atmosfera, hidrosfera, kriosfera, tlo, biosfera) i njihovih međudjelovanja.
Klima u užem smislu predstavlja prosječne vremenske prilike izražene pomoću srednjaka,
ekstrema i varijabilnosti klimatskih veličina u dužem, najčešće 30-godišnjem razdoblju.
Najvažniji meteorološki elementi koji definiraju klimu su sunčevo zračenje, temperatura zraka,
tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost, oborine, isparavanje, naoblaka i snježni pokrivač. Da
bi se odredila klima nekog područja potrebno je mjeriti meteorološke elemente ili opažati
meteorološke pojave kroz dulje vremensko razdoblje (minimalno 30 godina).
Osim prostorno, klima se mijenja i u vremenu. Zamjetna je međusezonska različitost
klime kao i varijacije klime na godišnjoj i višegodišnjoj skali, ali i tijekom dugih razdoblja kao
što su npr. ledena doba koja su uzrokovana astronomskim čimbenicima koji mijenjaju dolazno
Sunčevo zračenje na površinu Zemlje. Varijacije klime vidljive su u promjenama srednjeg
stanja klime, promjenama međugodišnje varijabilnosti klimatskih parametara te drugih
statističkih veličina koje opisuju stanje klime kao što je primjerice pojavljivanje ekstrema.
Statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje traju
desetljećima i duže, nazivaju se klimatskom promjenom.
Dokumentom Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe
izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s
pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.) u sklopu projekta Jačanje
kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te

priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama analizirana je klima na
području Republike Hrvatske te su procijenjene moguće klimatske promjene u budućem
razdoblju.
Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za
buduća vremenska razdoblja 2011.-2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na
osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM.
Regionalnim klimatskim modelom izračunate su promjene (projekcije) za buduću klimu
uzimajući u obzir dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti
(RCP4.5 i RCP8.5). Scenarij RCP4.5 smatra se umjerenijim scenarijem te ga karakterizira
srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz očekivanja njihovog smanjenja u
budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 smatra se ekstremnim
scenarijem te ga karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja
bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. Analiza klimatskih promjena izrađena je
modeliranjem modelom RegCM na prostornoj rezoluciji 50 km te je izrađena dodatna analiza
istim modelom na prostornoj rezoluciji 12,5 km.
U čitavoj Hrvatskoj očekuje se u budućnosti porast srednje temperature zraka u svim
sezonama. U razdoblju 2011.-2040. taj bi porast mogao biti od 0,7 do 1,4 °C; najveći u zimi i
u ljeto, a nešto manji u proljeće. Najveći porast temperature očekuje se u primorskim
dijelovima Hrvatske. Do 2070. najveći porast srednje temperature zraka, do 2,2 °C, očekuje se
u priobalnom dijelu u ljeto i jesen, a nešto manji porast očekuje se u kontinentalnim krajevima
u zimi i proljeće. Slično srednjoj dnevnoj temperaturi očekuje se porast srednje maksimalne i
srednje minimalne temperature. Do 2040. najveći porast bi za maksimalnu temperaturu iznosio
do 1,5 °C, a za minimalnu temperaturu do 1,4 °C; do 2070. projicirani porast maksimalne
temperature bio bi 2,2 °C, a minimalne do 2,4 °C.
U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km, temperatura zraka na 2 m iznad tla se
povećava u svim sezonama i za oba scenarija. Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij
RCP4.5, projekcije ukazuju na moguće zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni od 1 do 1,3 °C te
ljeti u većem dijelu Hrvatske od 1,5 do 1,7 °C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i isti scenarij,
zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni iznosi od 1,7 do 2 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od
2,4 do 2,6 °C. Iznimke za ljetnu sezonu čini istok Hrvatske i obalno područje sa zagrijavanjem
nešto manjim od 2,5 °C. Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak ansambla RegCM simulacija na
12,5 km daje za razdoblje 2011.-2040. godine i oba scenarija mogućnost zagrijavanja od 1,2
do 1,4°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 očekivano zagrijavanje je od 1,9
do 2°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost
temperature od 2.4°C na krajnjem jugu do 2,6°C u većem dijelu Hrvatske. U obalnom području
projicirani porast temperature je oko 2,5°C.
Slika 32. Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (°C) analizirana modelom RegCM
12,5 km u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM
modelom (gore: za razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za
Očekivane buduće promjene u ukupnoj količini oborine nisu jednoznačne kao za

temperaturu. U razdoblju 2011.-2040. očekuje se manji porast količine oborine u zimi i u
većem dijelu Hrvatske u proljeće, dok bi u ljeto i jesen prevladavalo smanjenje količine
oborine. Ove promjene u budućoj klimi bile bi između 5 i 10% (u odnosu na referentno
razdoblje), tako da ne bi imale značajniji utjecaj na godišnje prosjeke ukupne količine oborine.
Do 2070. očekuje se daljnje smanjenje ukupne količine oborine u svim sezonama osim u zimi,
a najveće smanjenje bilo bi do 15%.
U usporedbi s rezultatima simulacije povijesne klime (razdoblje 1971.-2000. god.) na 50
km rezoluciji, na 12,5 km su gradijenti oborine osjetno izraženiji u područjima strme orografije
što ukazuje na bolji prikaz kvalitativne razdiobe oborina.
Za razliku od temperaturnih veličina, klimatske projekcije srednje ukupne količine
oborine sadrže izraženije razlike u iznosu i predznaku promjena u prostoru te pokazuju veću
ovisnost o sezoni. Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5, projekcije ansambla
RegCM simulacija ukazuju na:
• moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području
Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10 % na istoku i zaleđu obale
te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja),
• slabije izražen signal tijekom proljeća s promjenama u rasponu od -5 % do 5 %,
• izraženo smanjenje ukupne količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem
dijelu Hrvatske od -20 % do -10 %, od -10 do -5 % na sjevernom dijelu obale i
od -5 do 0 % na južnom Jadranu,
• promjenjiv signal tijekom jeseni u rasponu od -5 % do 5 % osim na području juga

Hrvatske gdje ovdje analizirane projekcije ukazuju na smanjenje u rasponu od -
10 do -5 %.
Za razdoblje 2041.-2070. godine su projicirane promjene sličnog iznosa i predznaka za
sve sezone kao i u neposredno budućoj klimi (2011.-2040. god.), osim za jesen, gdje se javlja
povećanje količina oborine u različitom postotku ovisno o dijelu Hrvatske.
Na srednjoj godišnjoj razini su promjene u ukupnoj količini oborine u rasponu od -5 do
5 % za oba buduća razdoblja te za oba scenarija. Dodatno, za područje Jadranskog mora te
dijela obalnog područja, promjene na godišnjoj razini ukazuju na mogućnost porasta količine
oborine u iznosu od 5 do 10 %.
Slika 33. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) analizirana modelom RegCM 12,5 km u
odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. U srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom
(gore: za razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za razdoblje 20
Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m iznad tla na 12,5 km rezoluciji modelom

RegCM i uz pretpostavku scenarija RCP4.5 daju mogućnost uglavnom blagog porasta na
području Hrvatske (maksimalno od 3 do 4 %). Iste simulacije daju najizraženije smanjenje
brzine vjetra u zaleđu juga Dalmacije izvan područja Hrvatske (približno -10 %). Na srednjoj
godišnjoj razini, projekcije za oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.-2070. godine) te oba
scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo zanemarive, promjene u rasponu od -1
% do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske.
Najveća promjena, smanjenje do gotovo 50%, očekuje se za snježni pokrov u planinskim
predjelima. Evapotranspiracija bi se povećala za oko 15% do 2070., a površinsko otjecanje bi
se smanjilo do 10% u gorskim predjelima. Očekivana promjena sunčanog zračenja je 2-5%, ali
je suprotnih predznaka: smanjenje u zimi i u proljeće, a povećanje u ljeto i jesen. Maksimalna
brzina vjetra ne bi se značajno mijenjala, osim na južnom Jadranu u zimi kad se očekuje
smanjenje od 5-10%.
Procijenjeni porast razine Jadranskog mora do kraja 21. stoljeća je u rasponu između 40
i 65 cm prema rezultatima nekoliko istraživačkih grupa. No, ovu procjenu treba promatrati u
kontekstu znatnih neizvjesnosti vezanih za ovaj parametar (tektonski pokreti, promjene brzine
porasta globalnih razina mora, nepostojanje istraživanja za Jadran upotrebom oceanskih ili
združenih klimatskih modela i dr.)
3.7. Kvaliteta zraka

Člankom 5. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti
zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 1/14) je na teritoriju Republike
Hrvatske određeno 4 aglomeracija i 5 zona. Lokacija izgradnje planiranog predmetnog zahvata
nalazi se u zoni oznake HR 4.
Razine onečišćenosti zraka određene su prema donjim i gornjim pragovima procjene za
onečišćujuće tvari s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te s obzirom na zaštitu vegetacije.
Tablicom u nastavku prikazane su razine onečišćenosti zraka u zoni HR 4 koja obuhvaća
Istarsku županiju.
Tablica 15. Prikaz razina onečišćenosti zraka za HR 4 koja obuhvaća Istarsku županiju
Oznaka zone i
Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi
aglomeracije
Benzen, Pb, As,
SO2 NO2 PM10 CO O3 Hg
benzo(a)piren Cd, Ni
<DPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP <CV <GV
HR 4
Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu vegetacije
SO2 NOx AOT40 parametar
<DPP <GPP >CV*
Oznake: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, CV* –
ciljna vrijednost za prizemni ozon AOT40 parametar, GV – granična vrijednost.
Najbliža mjerna postaja za praćenje kvalitete zraka u odnosu na lokaciju predmetnog
zahvata (područje Općine Marčane) je mjerna postaja Koromačno.
Tablica 16. Podaci o kvaliteti zraka na postaji Koromačno za 2020. godinu
Onečišćujuća Srednja
Postaja Vrijeme uzorkovanja Razina indeksa
tvar vrijednost
CO – ugljikov
Koromačno 01.01. – 31.12.2020. 0,2125 -
monoksid (mg/m3)
NO2 – dušikov Vrlo nisko onečišćenje
Koromačno 01.01. – 31.12.2020. 3,2869
dioksid (µg/m3) (0-50 µg/m3)
Prihvatljivo (50-100
Koromačno 01.01. – 31.12.2020. O3 – ozon (µg/m3) 56,0174
µg/m3)
Koromačno 01.01. – 31.12.2020. PM10 (µg/m3) 13,6799 Dobro (0-20 µg/m3)
Vrlo nisko onečišćenje (0-
Koromačno 01.01. – 31.12.2020. SO2 (µg/m3) 4,695
50 µg/m3)
Indeks kvalitete zraka se sastoji od 5 razina u rasponu vrijednosti od 0 (dobro) do >100

(vrlo loše) i relativna je mjera onečišćenja zraka. Niže vrijednosti (razine) indeksa označavaju
čišći zrak.
3.8. Promet
Naselje Filipana se nalazi u neposrednoj blizini državne ceste D66 koja povezuje Pulu,
Labin i Rijeku duž istočne obale Istre. Naselje Filipana nalazi se 10-ak kilometara od „Istarskog
ipsilona“ autoceste koja u punom profilu svojim zapadnim krakom povezuje istarske gradove
i općine od granice sa Slovenijom do Pule, a istočni krak od Pazina do Rijeke u dužini od 40-
ak km je u fazi izgradnje u punom profilu autoceste te se za sada pomet odvija u dva vozna
traka brze ceste.
Zračna luka Pula nalazi se na 15-ak kilometara udaljenosti od naselja Filipana i otvorena
je tijekom cijele godine. U ljetnim mjesecima bilježi povećan broj letova zbog sve većeg
interesa inozemnih turista za boravkom u ovoj regiji.
Istarska županija obuhvaća sedam luka županijskog značaja: Pula, Brijuni, Rovinj, Poreč,
Novigrad, Umag i Plomin, kojima upravlja županijska lučka uprava. Istarska županija je
stalnom trajektnom vezom povezana s otokom Cresom putem trajektnog pristaništa na relaciji
Brestova-Porozina. Od Pule do Zadra postoji sezonska brza brodska linija. Morem je Istra
povezana s Italijom, i to od travnja do listopada, kad brzi talijanski putnički katamarani i trajekti
povezuju Veneciju i neke druge sjevernotalijanske luke s Porečom, Rovinjem i Pulom. Tri ACI
marine koje se nalaze na području Pule i okolnih općina kao i vezovi za brodove u samoj Puli
predstavljaju dodatnu prednost ove turističke destinacije.
Željeznička pruga prolazi iz pravca Slovenije i završava u Puli te predstavlja još jednu
dodatnu mogućnost povezivanja naselja Filipana sa emitivnim tržištima. Nažalost treba
napomenuti da je trenutni željeznički promet u Istarskoj županiji marginalan u odnosnu na
cestovni promet i za efikasniju željezničku povezanost i veći promet putnika i robe potrebna
su značajna infrastrukturna ulaganja.
3.9. Kulturna baština

Na području planiranog zahvata ne nalaze se elementi kulturne baštine.
Slika 34. Prikaz kulturnih dobara u odnosu na lokaciju zahvata

U blizini predmetnog zahvata na području naselja Filipana nalaze se:
• 42 - placa (I - E, K)
• 43 - Kazali (III 2 - E)
• 44 - Gradina (III 2 - E)
• 45 - Crkva svetog Filipa i Jakova (II - E, K)
E – evidentirano kulturno dobro
K – kulturno-povijesna i ambijentalna vrijednost
I. Poluurbane i ruralne cjeline
II. Pojedinačni spomenici
III. Arheološki lokalitet
2. Neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti
3.10. Zaštićena područja, ekološka mreža i staništa
Zaštićena područja
Lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se na području koje je prema Zakonu o zaštiti
prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) određeno kao zaštićeno.
Najbliža zaštićena područja nalaze se na udaljenostima od 15 km: značajni krajobraz Labin,
Rabac i uvala Prklog te nacionali park Brijuni.
Značajni krajobraz Područje između Labina, Rapca i uvale Prklog karakterizira
bogatstvo raznolikih i vrijednih osobina. Obalnu zonu odlikuju slikovite uvale, među kojima
su najveće i najzanimljivije uvala Rabac i uvala Prklog. Obje su nastavci potočnih dolina koje
počinju na labinskom platou i teku raznolikom serijom tercijarnih slojeva. Mjestimično se
javljaju geomorfološki zanimljive kanjonske i denudacijske forme. Vegetacija ovog područja
također je značajna. Posebno se to odnosi na obalni pojas između Rabačke uvale i rta sv. Jurja.
Malog gdje duž naše obale mogu se naći tako lijepe i bogate sastojine crnike (Quercus ilex), a
dopunjuju ih i značajne površine borovih šuma. Staro naselje Labin je vrijedan spomenički
ambijent, a kako se poput mnogih istarskih gradova nalazi na povišenom dominantnom
položaju, zahtijeva i širu, pejzažnu zaštitu, posebno za vizure sa sjevera. Zato postojeću park
šumu na sjevernoj padini treba sačuvati kao neophodnu zelenu zonu između starog i novog
dijela Labina.
Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog
svijeta. Na Brijunima je upisano gotovo 700 vrsta raslinja, oko 250 vrsta ptica, dok blaga
mediteranska klima čini ovo mjesto ugodnim i ljekovitim. Brijuni su otočje i nacionalni park u
Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske
obale, nasuprot mjesta Fažana te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km
kvadratna. Otočje Brijuni čine otoci Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv. Marko, Gaz, Obljak
(Okrugljak), Supin, Supinić, Galija, Grunj, Krasnica (Vanga), Pusti otok (Madona), Vrsar, Sv.
Jerolim i Kotež (Kozada), s morem i podmorjem. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali,
povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27.
listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.
Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvaćaju kopno i okolno more
s podmorjem te je ukupna površina oko 33,9 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak
46,8 km. Obale su uglavnom niske i kamenite, ali lako pristupačne zbog horizontalne
slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska.
Lokacija predmetnog zahvata u odnosu na zaštićena područja dana je u nastavku.
Slika 35. Grafički prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na zaštićena područja
Ekološka mreža
Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) definira
se ekološka mreža kao sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih
područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju
prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku
Hrvatsku, uključujući i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000. Ekološka
mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj
80/19), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 koju čine područja
očuvanja značajna za ptice – POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove -
POVS.
Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske (EU ekološke mreže Natura
2000) lokacija planiranog predmetnog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže.
Slika 36. Grafički prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na ekološku mrežu Natura 2000
Najbliža područja ekološke mreže u blizini planiranog zahvata su POVS područja

• HR2000522 - POVS Luka Budava – 8 km od lokacije planiranog zahvata
- Cilj očuvanja: 9340 - vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)
• HR2001388 - POVS Budava – 8 km od lokacije planiranog zahvata
- Cilj očuvanja: trbušasti zvrčić - Vertigo moulinsiana
• HR2001334 - POVS Poluotok Ubaš – 10 km od lokacije planiranog zahvata
- Cilj očuvanja: obični jelenak - Lucanus cervus
• HR2001349 - POVS Dolina Raše – 10 km od lokacije planiranog zahvata
- Cilj očuvanja: primorska uklija - Alburnus albidus, mren - Barbus
plebejus, bjelonogi rak - Austropotamobius pallipes, močvarna riđa -
Euphydryas aurinia
• HR3000432 - POVS Ušće Raše – 8 km od lokacije planiranog zahvata
- Cilj očuvanja: 1110 - pješčana dna trajno prekrivena morem, 1130 –
estuariji, glavočić vodenjak - Knipowitschia panizzae
Staništa
Prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19)
stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim,
biotičkim i abiotičkim svojstvima, sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Lokacija predmetnog zahvata u odnosu na stanišne tipove prikazana je slikom u

nastavku.
Slika 37. Grafički prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na stanišne tipove
Planirano područje zahvata nalazi se na stanišnom tipu I.2.1. Mozaici kultiviranih

površina. Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa na području u blizini predmetne lokacije
nalaze se C.3.5./E.3.5. – Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske,
termofilne šume i šikare medunca.
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

U ovom poglavlju razmatrani su nepovoljni utjecaji na okoliš tijekom izgradnje, tijekom
korištenja i uslijed akcidentnih situacija. Aktivnosti koje će se odvijati mogu izravno ili
neizravno, trajno ili privremeno utjecati na sastavnice okoliša. Definiranjem utjecaja na okoliš
može se pristupiti ocjeni prihvatljivosti zahvata za okoliš te na temelju toga predložiti mjere
zaštite koje je potrebno provesti tijekom izgradnje i korištenja.
4.1. Pregled mogućih utjecaja predmetnog zahvata na sastavnice okoliša
a) Tlo, zemljina kamena kora
Tijekom izgradnje zahvata

Izvođenjem građevinskih radova rekonstrukcije/dogradnje doći će do neizbježnog
negativnog utjecaja na tlo na lokaciji zahvata uslijed kretanja građevinske mehanizacije,
izvođenja rušenja dijelova objekta, iskopa tla, građenja objekta i ostalih građevinskih radova.
S obzirom da se zahvat izvodi na već postojećoj, dijelom izgrađenoj građevnoj čestici, ovaj se
utjecaj ne smatra značajnim.
Tijekom izvođenja građevinskih radova pri rekonstrukciji/dogradnji predmetnog zahvata
može doći do negativnog utjecaja na komponente tla uslijed nepravilnog korištenja i
održavanja mehanizacije te izlijevanja otpadnih ulja, goriva i maziva u tlo. Isto tako, radi
nepravilnog privremenog skladištenja otpadnih materijala na lokaciji zahvata, moguće je
pojavljivanje otpadnih materijala na tlu.
Ukoliko se otpadni materijal pravilno privremeno skladišti na način da je onemogućeno
izlijevanje u okolno područje (otpadni materijali moraju biti natkriveni i smješteni u tankvane
koje onemogućavaju izlijevanje u tlo) neće dolaziti do negativnog utjecaja na tlo.
Ukoliko se događaji izlijevanja tekućih goriva, ulja i maziva pojave i pravodobno uoče
te se saniraju koristeći se apsorbensima za sprječavanje širenja izlijevanja, ne očekuje se
značajan negativan utjecaj na tlo. Sa eventualno onečišćenim tlom koje se odstrani s lokacije,
potrebno je postupati kao s opasnim otpadom i zbrinuti ga kod ovlaštenog sakupljača.
Pravilnim uređenjem gradilišta, pravilnom provedbom građevinskih radova, pravilnim
rukovođenjem radne mehanizacije te propisnim gospodarenjem nastalim otpadom, eventualni
negativni utjecaji na tlo tijekom izgradnje zahvata biti će izbjegnuti.
Tijekom korištenja zahvata

Korištenjem zahvata u kojem će se proizvoditi alkoholna pića (vino i rakija) neće dolaziti
do negativnog utjecaja na komponentu tla.
Za vrijeme korištenja predmetnog zahvata potrebno je pravilno gospodariti proizvedenim
otpadom tj. pravilno odvajati proizvedeni otpad na mjestu nastanka, privremeno ga pravilno
skladištiti (odvajanjem opasnog od neopasnog otpada) u zasebnim spremnicima, na
vodonepropusnoj podlozi te u konačnici predati ovlaštenoj osobi za gospodarenje otpadom.
Komina koja nastaje u procesu proizvodnje vina koristi se kasnije u proizvodnji rakije na
lokaciji. U procesu proizvodnje rakije biološki aktivna komina gubi svoju aktivnost nakon
alkoholne destilacije te se ona može koristiti za malčiranje i proizvodnju organskog gnojiva.
Investitor će iskorištenu kominu koristiti u navedene svrhe, a ukoliko se analizom ispostavi da
je komina još uvijek biološki aktivna i nepogodna za korištenje u poljoprivredi predavati će se
ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.
Sukladno navedenom ne očekuju se negativni utjecaji na sastavnicu okoliša - tlo, tijekom

korištenja predmetnog zahvata.
b) Vode

U fazi izvođenja građevinskih radova rekonstrukcije/dogradnje zahvata neće doći do
negativnog utjecaja na vodnu komponentu okoliša ukoliko se radovi budu provodili sukladno
pravilima struke.
Moguća je pojava izlijevanja goriva, maziva, motornih ulja u okoliš uslijed nepravilnog
korištenja i održavanja radne mehanizacije te skladištenja otpadnih materijala, no ovakvi se
negativni utjecaji na vodni okoliš ne očekuju.

Na predmetnoj lokaciji ne postoji sustav javne odvodnje. Budući u naselju nije izgrađen
javni sustav odvodnje otpadnih voda, objekt će do izgradnje takvog sustava biti spojen na
vlastitu dvokomornu vodonepropusnu sabirnu jamu u kojoj će se odvojeno prikupljati otpadne
sanitarne i tehnološke vode od pranja pogona. Oborinske otpadne vode upuštaju se u okoliš.
Ukoliko se sabirna jama bude pravilno izgradila i propisno održavala/praznila putem
ovlaštenih osoba ne očekuju se negativni utjecaji na vode tijekom korištenja zahvata.
c) Zrak
U fazi izgradnje predmetnog zahvata za očekivati je utjecaj na zrak, prvenstveno pri
obavljanju građevinskih radova. Najveći udio utjecaja na zrak odnosi se na emisije prašine koje
su posljedica građevinskih radova i kretanja motornih vozila koja se koriste za radove uslijed
čega dolazi do emisije prašine sa pristupnih prometnica ili nenatkrivenih teretnih prostora
vozila koja prevoze sipki materijal. Kako će tijekom izgradnje na predmetnom području biti
povećan broj građevinskih strojeva i teretnih vozila može se očekivati i povećanje emisije
plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva (CO, NOx, SO2, CO2) kao i krutih čestica frakcije
PM10.
Izvođač radova rukovoditi će se načelima dobre građevinske prakse te će se koristiti
ispravna građevinska mehanizacija koja je redovito servisirana kod ovlaštenog servisera.
Izvođenjem građevinskih radova može doći do privremenog, lokaliziranog narušavanja
kvalitete zraka u okolnom području, no ti utjecaji neće biti značajni te neće negativno utjecati
na zdravlje ljudi.

Za vrijeme sezone proizvodnje alkoholnih pića (vina i rakije) na lokaciji će biti povećan
promet vozila koja su izvor emisija sumporovih oksida, dušikovih oksida, nemetanskih
hlapivih organskih spojeva, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica te koji imaju određeni utjecaj
na kvalitetu zraka okolnog područja. Prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj
127/19), transportna vozila i poljoprivredna mehanizacija moraju biti izgrađeni i/ili
proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari
iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u
količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i okoliš.
S obzirom na sve navedeno i kapacitet planiranog zahvata ne očekuju se ikakvi negativni

utjecaji na zračnu komponentu okoliša pri korištenju zahvata.
d) Klima
Utjecaj predmetnog zahvata na klimatske promjene
Tijekom korištenja predmetnog zahvata, negativan utjecaj zahvata na klimatske
promjene moguć je u vidu emisije štetnih plinova koji nastaju uslijed proizvodnje alkoholnih
pića, odnosno većeg prometovanja motornih vozila iz razloga dopreme materijala (grožđe,
komina) i otpreme proizvoda (vino rakija). U tehnološkim procesima proizvodnje alkoholnih
pića koriste se uređaji za hlađenje koji mogu pri radu emitirati određene količine plinova s
potencijalom stakleničkih plinova. Sa navedenim uređajima će se postupati u skladu s Uredbom
o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima („Narodne novine“,
broj 90/14). Uređaj će biti redovito kontroliran na propuštanje i servisiran od strane ovlaštenog
servisera. S obzirom na kapacitete predmetnog zahvata neće doći do negativnog utjecaja na
klimatske karakteristike područja pri standardnom radu uređaja za hlađenje s redovitim
servisiranjem uređaja. S obzirom na karakteristike zahvata te vremenski ograničeno trajanje
sezone proizvodnje vina i rakije, ne očekuju se značajni negativni utjecaji koji bi na bilo koji
način mogli utjecati na klimatske karakteristike područja.
Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat
Uslijed promjene klimatskih parametara mogući su određeni utjecaji na predmetni
zahvat. Sukladno uputama iz dokumenta Smjernice Europske komisije namijenjene voditeljima
projekata: Kako ranjiva ulaganja učiniti otpornima na klimu izrađene su procjene ranjivosti
projekta s aspekta klimatskih promjena i procjena rizika te analiza osjetljivosti na određene
klimatske promjene i procjena izloženosti na trenutne i buduće klimatske promjene, odnosno
izrađene su:
Analiza osjetljivosti (AO) - Za osjetljivost predmetnog zahvata na klimatske promjene izrađena
ja matrica osjetljivosti zahvata u četiri područja: imovina i procesi na lokaciji (oprema i
uređaji), ulazi (voda, energija, ostalo), izlazi (proizvodi, potražnja potrošača) i prometna
povezanost (interne i pristupne ceste).
Tablica 17. Matrica osjetljivost zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte
Rd. Imovina i procesi Prometna
Klimatska varijabla Ulazi Izlazi
br. na lokaciji povezanost
1. Prosječna temperature zraka
2. Ekstremne temperatura zraka
3. Prosječne količina padalina
4. Ekstremne količine padalina
5. Prosječna brzina vjetra
6. Maksimalna brzina vjetra
7. Vlaga
8. Sunčevo zračenje
9. Porast razine mora
10. Temperatura morske vode
11. Dostupnost vode
12. Oluje
13. Poplave
14. pH oceana
15. Pješčane oluje
16. Erozija obale
17. Erozija tla
18. Salinitet tla

19. Šumski požari
20. Kvaliteta zraka
21. Nestabilnost tla/ klizišta/odroni
22. Efekt urbanih toplinskih otoka
23. Trajanje sezone uzgoja
Osjetljivost predmetnog zahvata za svaku klimatsku varijablu definirana je s 3 razine:

visoka osjetljivost opasnost koja može imati značajan utjecaj na zahvat 3
srednja osjetljivost opasnost može imati mali utjecaj na zahvat 2
nije osjetljivo opasnost nema nikakav utjecaj na zahvat 1
Važne klimatske varijable i povezane opasnosti su one koje su ocjenjene sa visokom ili
srednjom osjetljivosti u barem jednoj od četiri područja osjetljivosti.
Procjena izloženosti (PI) - Izloženost projekta definira se na način da se analizira u kojoj je

mjeri predmetni zahvat izložen klimatskim promjenama s obzirom na svoju prostornu lokaciju.
Procjena izloženosti određuje se za trenutne klimatske uvjete i buduće klimatske uvjete. Za
procjenu izloženosti koriste se klimatski parametri koji su u Analizi osjetljivosti (AO) određeni
s visokom ili srednjom osjetljivošću u barem jednoj od četiri područja osjetljivosti.
Tablica 18. Matrica izloženosti zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte
Rd. Izloženost - Izloženost -
Klimatska varijabla
br. trenutna buduća
1 Prosječna temperature zraka
2 Ekstremne temperatura zraka
3 Prosječne količina padalina
4 Ekstremne količine padalina
5 Maksimalna brzina vjetra
6 Sunčevo zračenje
7 Dostupnost vode
8 Oluje
9 Poplave
10 Pješčane oluje
11 Erozija tla
12 Salinitet tla
13 Šumski požari
14 Kvaliteta zraka
15 Nestabilnost tla/ klizišta/odroni
16 Trajanje sezone uzgoja
Kategorije izloženosti projekta na klimatske uvjete određene su kao:

visoka osjetljivost opasnost koja može imati značajan utjecaj na zahvat 3
srednja osjetljivost opasnost može imati mali utjecaj na zahvat 2
nije osjetljivo opasnost nema nikakav utjecaj na zahvat 1
Analiza ranjivosti (AR) - Ranjivost predmetnog zahvata određuje se kombinacijom podataka

proizašlih iz Analize osjetljivosti (AO) i Procjene izloženosti (PI) zahvata na određene
klimatske varijable i sekundarne efekte i to prema formuli V = S x E, pri čemu S označava
stupanj osjetljivosti zahvata, a E izloženost zahvata osnovnim klimatskim varijablama.

Ranjivost projekta određuje se za trenutne klimatske uvjete i buduće klimatske uvjete.
Tablica u nastavku prikazuje matricu ranjivosti za svaku klimatsku varijablu koja može
utjecati na predmetni zahvat iz Procjene izloženosti (PI) za trenutno stanje klimatskih uvjeta.
Tablica 19. Matrica ranjivosti zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte za trenutne
klimatske uvjete
Izloženost
Osjetljivost
Ne postoji Srednja Visoka

Ne postoji
Srednja Ostatak
Visoka 13
Tablica u nastavku prikazuje matricu ranjivosti za svaku klimatsku varijablu koja može
utjecati na predmetni zahvat iz Procjene izloženosti (PI) za buduće stanje klimatskih uvjeta.
Tablica 20. Matrica ranjivosti zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte za buduće
klimatske uvjete
Izloženost
Osjetljivost
Ne postoji Srednja Visoka

Ne postoji
Srednja 8-12, 14, 15 1-7, 16
Visoka 13
Razina osjetljivosti
Ne postoji 1
Srednja 2
Visoka 3
Procjena rizika (PR) - Procjena rizika predstavlja strukturiranu metodu za analizu opasnosti
koje su vezane za klimatske uvjete i utjecaja tih opasnosti. Proces se sastoji od procjene
vjerojatnosti i ozbiljnosti utjecaja opasnosti koje su utvrđene u procjeni izloženosti projekta i
procjene važnosti rizika za uspješnost projekta. Procjena rizika temelji se na analizi ranjivosti,
a fokusira se na identifikaciju rizika i prilika vezanih za osjetljivosti koje su ocijenjene kao
„visoke“. Kako analizom ranjivosti planiranog zahvata na klimatske promjene nije određena
visoka ranjivost za niti jednu klimatsku varijablu i sekundarne efekte, procjena rizika neće se
analizirati.
S obzirom na predviđene klimatske promjene ne očekuju se značajni negativni utjecaji
koji bi mogli utjecati na proces proizvodnje vina i rakije koji se obavlja unutar zatvorene i
natkrivene građevine. Lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se na području na kojem se
očekuju negativni utjecaji plavljenja područja. Negativni utjecaji nepovoljnih meteoroloških
uvjeta ekstremnih intenziteta mogući su u vidu oštećenja građevina, no takve su situacije vrlo
male mogućnosti pojavljivanja. Negativan utjecaj meteoroloških uvjeta moguć je u vidu
smanjenja godišnjeg uroda vinove loze koji bi uvjetovao smanjenje proizvodnje vina i rakije
iz predmetnog zahvata.
Prikazani utjecaji klimatskih promjena na zahvat nisu ocijenjeni kao značajni, te stoga
nije potrebno predviđanje posebnih mjera za prilagodbu klimatskim promjenama.
e) More

S obzirom na lokaciju predmetnog zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na sastavnicu
okoliša.
S obzirom na lokaciju predmetnog zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na sastavnicu
okoliša.
f) Stanovništvo
Najbliži stambeni objekti u odnosu na predmetnu lokaciju nalaze se na udaljenosti od 10-
tak metara. Tijekom izgradnje zahvata negativni učinci koji bi se mogli odraziti na stanovništvo
su oni koji se inače javljaju pri izvođenju građevinskih radova u rekonstrukciji, odnosno
dogradnji postojeće građevine: negativni utjecaji buke, prašine i ispušnih plinova nastalih
radom građevinske mehanizacije.
U fazi rekonstrukcije, odnosno dogradnje planiranog zahvata utjecaj na stanovništvo bit
će umjerenog negativnog intenziteta s vremenskim trajanjem ograničenim na samu fazu
izvođenja građevinskih radova. Utjecaj nije moguće izbjeći, a nakon završetka rekonstrukcije
i dogradnje postojeće građevine negativni će utjecaj u potpunosti izostati.

Svi utjecaji na okolno stanovništvo uslijed korištenja predmetnog zahvata ne smatraju se
značajno negativnim utjecajem.
g) Krajobraz

Tijekom izgradnje planiranog zahvata neizbježan je utjecaj na krajobraz. Zbog prisustva
radnih strojeva, pomoćne opreme, iskopa, otpada, prašine te radova na rekonstrukciji/
dogradnji postojeće građevine očekuju se privremeni negativni utjecaji na krajobrazne
vrijednosti i vizure područja. Nakon izgradnje građevine, pristupiti će se čišćenju, saniranju i
uređenju okoliša obuhvaćenog izgradnjom.

Tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuju se dodatni negativni utjecaji na
krajobrazne vrijednosti područja iz razloga što na lokaciji već postoji izgrađena građevina koja
se planira rekonstruirati/nadograditi i opremiti novom opremom.
h) Promet

U fazi izvođenja građevinskih radova rekonstrukcije/nadogradnje građevine moguće je
blago smanjenje protočnosti prometa na okolnim lokalnim cestama radi prijevoza materijala i
dopreme građevinske mehanizacije. Navedeni utjecaji na prometne karakteristike ne smatraju
se negativnim utjecajima koji bi mogli značajno narušili protočnost prometa na lokalnim
prometnicama.
Tijekom korištenja zahvata moguća je pojava povećanja prometa u okolici uslijed

prodaje/prijevoza proizvoda (vino, rakija). Navedeni utjecaji na prometne karakteristike se radi
kapaciteta predmetnog zahvata ne smatraju negativnim utjecajima koji bi mogli značajno
narušili protočnost prometa na lokalnim prometnicama.
i) Kulturno-povijesna baština

Provedbom zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevina na lokaciji zahvata neće doći
do ikakvog negativnog utjecaja na objekte kulturno-povijesne baštine s obzirom na njihovu
udaljenost od lokacije zahvata.

Tijekom korištenje zahvata neće doći do ikakvih negativnih utjecaja na kulturno-
povijesnu baštinu.
j) Biljni i životinjski svijet

Rekonstrukcija/nadogradnja predmetnog zahvata odvija se na lokaciji koje je već
antropogenizirana, odnosno na lokaciji se već nalazi građevine (konoba i spremište). Iz tog
razloga se ne očekuje negativan utjecaj na floru i faunu direktno na lokaciji zahvata.
Za vrijeme izvođenja radova doći će do zaposjedanja određenog dijela staništa koje
obuhvaća radni pojas prilikom izgradnje i uređenja. Daljnji negativni utjecaji mogući su u vidu
nesaniranog izlijevanja goriva, ulja i maziva, oštećenja okolne vegetacije uslijed kretanja
mehanizacije okolnim područjem te narušavanja karakteristika staništa radi povećane emisije
buke i prašine uslijed izvođenja radova i uređenja. Izvođač radova će se ponašati sukladno
dobroj građevinskoj praksi te će opisani utjecaji biti minimalizirani.
Svi utjecaji na biljni i životinjski svijet uslijed izvođenja radova i uređenja smatraju se
blago negativnim, privremenim te prostorno ograničenim.

S obzirom na lokaciju postojećeg predmetnog zahvata i karakter zahvata ne očekuje se
negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet prilikom korištenja zahvata.
4.2. Pregled mogućih utjecaja predmetnog zahvata na opterećenje okoliša
k) Otpad
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 73/17,
14/19 i 98/19) određuju se prava, obveze i odgovornosti proizvođača otpada u postupanju s
otpadom. Sav nastali otpad potrebno je predati ovlaštenim osobama za gospodarenje otpadom
uz prateću dokumentaciju (prateći list).
Utjecaj opterećenja okoliša otpadom tijekom izvođenja radova smatra se privremenim i
minimalnim utjecajem. Kako će se tijekom izvođenja radova pravilno postupati s nastalim
otpadom, poštujući zakonske propise i mjere zaštite okoliša, neće doći do negativnog utjecaja
na sastavnice okoliša
Tijekom rekonstrukcije/nadogradnje građevine za proizvodnju vina i rakije moguć je

nastanak sljedećih vrsta otpada klasificiranih prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne
novine“, broj 90/15) koji su prikazani tablicom u nastavku.
Tablica 21. Vrste otpada koje mogu nastati izvođenjem građevinskih radova
Ključni
Grupa i podgrupa otpada broj Naziv otpada
otpada
13 01 10* neklorirana hidraulična ulja na bazi minerala
13 01 13* ostala hidraulična ulja
13 - OTPADNA ULJA I OTPAD OD neklorirana motorna, strojna i maziva ulja,
13 02 05*
TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih na bazi minerala
ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) 13 02 08* ostala motorna, strojna i maziva ulja
13 07 01* loživo ulje i dizel-gorivo
13 07 03* ostala goriva (uključujući mješavine)
15 01 01 papirna i kartonska ambalaža
15 - OTPADNA AMBALAŽA; 15 01 02 plastična ambalaža
APSORBENSI, TKANINE ZA ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili
15 01 10*
BRISANJE, FILTARSKI je onečišćena opasnim tvarima
MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA apsorbensi, filtarski materijali (uključujući
KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi
DRUGI NAČIN 15 02 02*
način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća,
onečišćeni opasnim tvarima
17 - GRAĐEVINSKI OTPAD I 17 01 01 beton
OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA 17 02 01 drvo
(UKLJUČUJUĆI ISKOPANU
ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17
17 05 04
LOKACIJA) 05 03*
20 - KOMUNALNI OTPAD 20 03 01 miješani komunalni otpad
Nakon završetak izgradnje objekta gradilište će se urediti te će se odstraniti svi ostatci

građe i materijala čime će se spriječiti opterećenje okoliša otpadnim materijalima.

Tijekom korištenja predmetnog zahvata, sa nastalim otpadom postupati će se sukladno
Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 73/17, 14/19 i
98/19). Vrste otpada koje mogu nastati obavljanjem djelatnosti proizvodnje vina i rakije
navedene su tablicom u nastavku..
Tablica 22. Vrste otpada koje mogu nastati tijekom korištenja zahvata
Ključni broj
Grupa i podgrupa otpada Naziv otpada
otpada
otpad od pranja, čišćenja i mehaničkog
02 07 01
02 - OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, usitnjavanja sirovina
HORTIKULTURE, PROIZVODNJE 02 07 02 otpad od destilacije alkohola
VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, materijali neprikladni za potrošnju ili
LOVSTVA I RIBARSTVA, 02 07 04
preradu
PRIPREMANJA I PRERADE HRANE otpad koji nije specificiran na drugi
02 07 99
način
08 - OTPAD OD PROIZVODNJE, otpadni tiskarski toneri koji sadrže
08 03 17*
FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE opasne tvari
PREVLAKA, LJEPILA, SREDSTAVA

otpadni tiskarski toneri koji nisu
ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH 08 03 18
navedeni pod 08 03 17*
TINTA
15 01 01 papirna i kartonska ambalaža
15 01 02 plastična ambalaža
15 01 03 drvena ambalaža
15 - OTPADNA AMBALAŽA; 15 01 07 staklena ambalaža
APSORBENSI, TKANINE ZA ambalaža koja sadrži ostatke opasnih
BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I 15 01 10*
tvari ili je onečišćena opasnim tvarima
ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE apsorbensi, filtarski materijali
SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN (uključujući filtere za ulje koji nisu
15 02 02* specificirani na drugi način), tkanine za
brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni
opasnim tvarima
20 01 01 papir i karton
20 01 02 staklo
20 - KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ odbačena električna i elektronička
KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ oprema koja nije navedena pod 20 01
20 01 35*
USTANOVA I TRGOVINSKIH I 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne
PROIZVODNIH DJELATNOSTI) komponente
UKLJUČUJUĆI ODVOJENO odbačena električna i elektronička
SAKUPLJENE SASTOJKE 20 01 36 oprema koja nije navedena pod 200121,
KOMUNALNOG OTPADA 200123 i 200135
20 03 01 miješani komunalni otpad
20 03 07 glomazni otpad
U slučaju incidenta sa izlijevanjem otpadnog ulja vozila na okolnom prostoru te

njegovim saniranjem (posuda sa pijeskom, lopata) nastati će sljedeći otpad:
15 02 02* - Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna
odjeća onečišćena opasnim tvarima.
Nastali će se otpad predavati uz potrebnu prateću dokumentaciju (prateći list) osobi
ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada. Adekvatan način privremenog skladištenja svih
vrsta otpada i njegovo pravovremeno zbrinjavanje u potpunosti će isključiti mogućnost
negativnog utjecaja na okoliš.
U procesu proizvodnje rakije, nakon alkoholne destilacije, istrošena komina više nije
toliko bioaktivna te je pogodnija za vraćanje u poljoprivredni proizvodni ciklus, pa se kao takva
može koristiti za malčiranje i proizvodnju organskog gnojiva. Otpadna istrošena komina će se
koristiti u navedene svrhe osim u slučaju da analiza otpadne komine ne pokaže povišene razine
bioaktivnosti koje onemogućuju korištenje u poljoprivredne svrhe. U tom slučaju se ova vrsta
otpada predaje ovlaštenoj osobi za gospodarenje otpadom sukladno zakonskoj regulativi.
l) Buka

Tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do povećanja emisije buke u okolnom
području radi samih građevinskih radova te radi transporta materijala i opreme potrebnih za
izgradnju zahvata. Buka motora građevinskih strojeva i vozila varira ovisno o stanju i
održavanju motora, opterećenju vozila kao i karakteristikama podloge kojom se vozilo kreće.
Povećana razina buke bit će prostorno ograničena te će se isključivo javljati tijekom radnog
vremena u periodu izgradnje zahvata.
Zaposleni radnici koji rukuju s radnim strojevima koji uzrokuju prekomjernu buku
koristiti će zaštitna sredstva u skladu s pravilima zaštite na radu.
Najviše dopuštene razine buke koja se javlja kao posljedica građevinskih radova
određene su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave („Narodne novine“, broj 145/04) i toga će se izvođač radova pridržavati. Mogući su
manji negativni utjecaji buke na stanovnike koji borave u blizini izvođenja radova.
Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada na gradilištu su:
• Tijekom dnevnog razdoblja: 65 dB(A), u razdoblju od 8 do 18 sati. Uz to se dopušta
prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB.
• Tijekom noćnog razdoblja razina buke na granici građevne čestice unutar zone buka
ne smije prelaziti 80 dB(A).
Tijekom provođenja rekonstrukcije/nadogradnje planiranog zahvata utjecaji buke su
privremeni te prostorno i vremenski ograničeni te se ne smatraju značajno negativnim
utjecajem na okoliš.

Buka na lokaciji zahvata će pretežito biti sezonske prirode, odnosno nastajati će tijekom
proizvodnje vina i kasnije rakije. Također, veća razina buke može nastajati uslijed transporta
grožđa/komine vozilima. S obzirom na kapacitet i karakter zahvata te sezonsku dinamiku
proizvodnog procesa, buka iz navedenog izvora se ne smatra značajnom. Buka koja će nastajati
tijekom korištenja zahvata neće prelaziti razine propisane Zakonom o zaštiti od buke
(„Narodne novine“, broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18 i 14/21) i Pravilnikom o najvišim
dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, broj 145/04),
odnosno neće imati negativan utjecaj na okolno stanovništvo te na okoliš.
m) Zaštićena područja
Lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se na području koje je prema Zakonu o zaštiti
prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) određeno kao zaštićeno.
Najbliža zaštićena područja u odnosu na lokaciju predmetnog zahvata nalaze se na
udaljenostima na kojima neće doći do ikakvih negativnih utjecaja prilikom izgradnje i
korištenja predmetnog zahvata.
n) Ekološka mreža
Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske (EU ekološke mreže Natura
2000) lokacija planiranog predmetnog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže.
Najbliža područja ekološke mreže Natura 2000 nalaze se na udaljenostima gdje se utjecaj
izgradnje i korištenja predmetnog zahvata neće osjećati.
o) Staništa

Utjecaji građevinskih radova pri izgradnji predmetnog zahvata ograničeni su na trajanje
građevinskih radova, prostorno lokalizirani na područje građevinske čestice gdje već postoj
izgrađena građevina te su umjerenog intenziteta. Utjecaji na stanišne karakteristike okolnog
područja za vrijeme izvođenja građevinskih radova su minimalnog negativnog intenziteta.
Tijekom korištenja predmetnog zahvata, s obzirom na karakter zahvata, neće doći do

značajnog negativnog utjecaja na stanišne karakteristike okolnog područja.
4.3. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju akcidentnih situacija

Akcidentna situacija je neplanirani događaj koji je nastao unutar postrojenja i/ili izvan
njega, a potencijalno može ugrožavati život i zdravlje ljudi te sastavnice okoliša.

Sagledavajući predmetni zahvat rekonstrukcije/nadogradnje građevine za proizvodnju
alkoholnih pića (vino i rakija), moguć je nastanak neplaniranih događaja koji ugrožavaju ljude
i okoliš.
Tijekom izvođenja radova na predmetnom zahvatu moguće su akcidentne situacije vezane
uz gradilišne radove:
• požar na vozilima i mehanizaciji potrebnim pri izgradnji planiranog zahvata,
• nesreće uslijed sudara i prevrtanja strojeva i mehanizacije potrebnim pri izgradnji
planiranog zahvata,
• onečišćenje tla i podzemnih voda gorivom, mazivima i uljima,
• onečišćenje tla i podzemnih voda nepropisnim skladištenjem otpada,
• nesreće uzrokovane tehničkim kvarom ili ljudskom greškom.
Ukoliko dođe do akcidentne situacije potrebno je što prije otkloniti izvor negativnog
utjecaja te obavijestiti nadležna tijela.
Pridržavanjem zakonskih propisa i mjera zaštite okoliša mogućnost nastanka akcidentnih
situacija bit će svedena na minimum.

Tijekom korištenja predmetnog zahvata primjenjivati će se standardi i procedure s ciljem
sprječavanja nesreća koje imaju svrhu zaštite ljudi, imovine i okoliša. Građevina u kojoj se
provodi proces proizvodnje vina i rakije bit će opremljen novom tehnološkom opremom.
Potrebno je redovito kontrolirati sve površine i u slučaju onečišćenja uzrokovanog izlivenim
gorivima i/ili uljima i sl. odmah pristupiti posipanju apsorbensa i branama onemogućiti
izlijevanje u okolni teren. Tijekom rada pogona za proizvodnju vina i rakije moguće su
akcidentne situacije u kojima bi došlo do ispuštanja proizvodnih materijala, vina i rakije. Takva
ispuštanja potrebno je što prije sanirati koristeći se apsorbensima i branama koje
onemogućavaju nekontrolirani protok u okolna područja. Sav otpad, koji može nastati
navedenim slučajevima potrebno je predati (zbrinuti) osobi ovlaštenoj za gospodarenje tim
vrstama otpada (uz popratnu prateću dokumentaciju-prateći list).
4.4. Vjerojatnost kumulativnih utjecaja

S obzirom na lokaciju i karakteristike predmetnog zahvata ne očekuju se kumulativni
utjecaji koji bi negativno utjecali na sastavnice okoliša.
4.5. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju ekološke nesreće

S obzirom na karakteristike planiranog zahvata isključuje se mogućnost nastanka
ekološke nesreće.
4.6. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na lokaciju i karakteristike predmetnog zahvata ne očekuju se prekogranični
utjecaji.
4.7. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš nakon prestanka korištenja

Nakon prestanka korištenja predmetnog zahvata potrebno je građevinu propisno zbrinuti
sukladno važećoj zakonskoj regulativi čime bi se izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš
nakon prestanka korištenja iste.
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA

PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Ovim elaboratom zaštite okoliša procijenjeni su mogući utjecaji na sastavnice okoliša za
predmetni zahvat opremanja vinarije te rekonstrukcije, dogradnje i opremanja destilerije.
Vodeći računa o postojećem stanju okoliša te planiranim aktivnostima na lokaciji
zahvata, mogući utjecaji procijenjeni su kao prihvatljivi za sve sastavnice okoliša ukoliko se
budu poštivale propisane zakonske odredbe vezane za zaštitu okoliša, zaštitu zraka i
gospodarenje otpadom.
S obzirom na prepoznate vrste utjecaja zahvata na okoliš i njihove intenzitete, kao i vrstu
i obim predmetnog zahvata, neće se predlagati posebne mjere zaštite okoliša u fazi provođenja
predmetnog zahvata izvan onih mjera koje su propisane postojećom zakonskom regulativom
Republike Hrvatske i kojih su se izvođač radova i nositelj zahvata dužni pridržavati.
6. ZAKLJUČAK
Nositelj zahvata ulaganjem u opremanje vinarije te rekonstrukciju, dogradnju i
opremanje destilerije planira obogaćivanje vinskog asortimana uz smanjenje proizvodnih
troškova koje bi rezultiralo povećanjem konkurentnosti na tržištu vina te diverzifikaciju
proizvodnje pokretanjem nepoljoprivredne djelatnosti kroz osnivanje male destilerije
alkoholnih pića.
S obzirom na karakteristike predmetnog zahvata te na prepoznate utjecaje na okoliš koji
mogu proizaći rekonstrukcijom, dogradnjom, opremanjem i korištenjem predmetnog zahvata
ne očekuju se utjecaji na okoliš koji bi mogli dugotrajno i negativno utjecati na sastavnice
okoliša ukoliko se investitor bude pridržavao propisane zakonske regulative.
Svi negativni utjecaji koji se javljaju tijekom korištenja ovakvog sustava okarakterizirani
su kao minimalni.
Zaključuje se kako provođenjem predmetnog zahvata opremanja vinarije te
rekonstrukcije, dogradnje i opremanja destilerije te korištenjem istog neće doći do značajnih
negativnih posljedica na okoliš, odnosno zaključuje se kako je predmetni zahvat prihvatljiv
za okoliš.
7. IZVORI PODATAKA
Zaštita okoliša i prirode
• Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19)
• Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18)
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14 i 3/17)
• Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 89/19)
• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima („Narodne novine“, broj 88/14)
• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“, broj 146/14)
• Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima
ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20)
Gospodarenje otpadom
• Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 73/17, 14/19
i 98/19)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 81/20)
• Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“, broj 90/15)
• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15)
Zaštita voda
• Zakon o vodama („Narodne novine“, broj 66/19)
• Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“, broj 96/19)
• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, broj
26/20)
• Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne novine“,
broj 97/10 i 31/13)
• Plan upravljanja vodnim područjem 2016. – 2021. („Narodne novine“, broj 66/16)
• Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj
130/12)
Zaštita od buke
• Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18 i
14/21)
• Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade
(„Narodne novine“, broj 145/04)
Zaštita zraka
• Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 127/19)
• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 1/14)
• Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih
izvora („Narodne novine“, broj 87/17)
• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“, broj 77/20)
• Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima
(„Narodne novine“, broj 90/14)
• Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, broj 72/20)
Zaštita klime
• Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj
127/19)
• Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do
2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“, broj 46/20)
• Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN-a o
promjeni klime
Prostorno uređenje i gradnja

• Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/118, 39/19 i
98/19)
• Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)
• Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 2/02, 1/05,
4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12, 09/16 i
14/16-pročišćeni tekst),
• Prostorni plan uređenja Grada Umaga (“Službene novine Grada Umaga“ br. 3/04, 9/04-
ispr., 6/06, 8/08-pročišćeni tekst, 5/10, 5/11, 5/12, 21/14, 10/15, 11/15, 19/15, 2/16-
pročišćeni tekst, 12/17 i 18/17-pročišćeni tekst).
Kulturno-povijesna baština
• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03,
157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18 i 32/20)
Ostalo
• Bioportal (http://www.iszp.hr/)
• Geološka karta Hrvatske 1:300.000 (http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx)
• Geoportal (http://geoportal.dgu.hr/)
• ISZO - Informacijski sustav zaštite okoliša (http://iszz.azo.hr/iskzl/)
• CRO Habitas – Katalog stanišnih tipova (http://www.crohabitats.hr/#/)
• Državni hidrometeorološki zavod (http://www.dhmz.hr, http://hidro.dhz.hr)
• Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava (http://korp.voda.hr)
• Klimatski podaci
(https://en.climate-data.org/europe/croatia/marcana/marcana-690949)
• Klimatske promjene (https://repozitorij.meteo.hr/regcm4-simulacije)
• Digitalna pedološka karta Hrvatske
(Izvor: http://tlo-i-biljka.eu/iBaza/Pedo_HR/index.html)
• Karte potresnih područja Republike Hrvatske (http://seizkarta.gfz.hr/karta.php)
• Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova po izvorima i njihovo uklanjanje
ponorima,2019.(http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/012_klima/dost
ava_podataka/Izvjesca/HRV_RoP_2019.pdf)Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na
području Republike Hrvatske za razdoblje 1990.-2015., ožujak 2017 (http://www.haop.hr)
• Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje
1990.-2017., 2019.
(http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/012_klima/dostava_podataka/I
zvjesca/HRV_%20NIR_2019.pdf)
• Glavni projekt rekonstrukcije, arhitektonski projekt, Mosaic d.o.o., svibanj 2019.

19 11 2021 Elaborat Opremanje Vinarije Dikovic Marcana

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

19 11 2021 Elaborat Opremanje Vinarije Dikovic Marcana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK

Pula, travanj 2021.

Aleksandar Lazić, mag. oecol. et prot. nat.

Lena Penezić, mag. geogr.

Nives Žampera, dipl. eko.

Dr.sc.Iva Šebelja, dipl.sanit.ing.

Elaborat je izradila tvrtka Eko.-Adria d.o.o. koja posjeduje Rješenje Ministarstva

1.1. Nositelj zahvata

Nositelj zahvata/investitor: Diković j.d.o.o.

Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Slika 1. Prikaz postojećih građevina na lokaciji zahvata

Prikaz situacije postojećeg stanja s gospodarskim građevinama A,B i C za koje je izdana

Prikaz tlocrta i pročelja trenutnog stanja građevine C (spremište) dan je u nastavku.

2.1.1. FAZA 1 – opremanje postojeće vinarije

bez mogućnosti reguliranja temperature zapremine od 1,5 do 6 hl. U nastavku je prikazan

- radna tvar: R410A

2.1.2. FAZA 2 – rekonstrukcija, dogradnja i opremanje destilerije

Slika 9. Prikaz obuhvata rekonstrukcije s ucrtanim postojećim gospodarskim građevinama A,B i C za

Novi objekti za preradu (destilerija i pomoćna Bruto

Prikaz pročelja planiranog zahvata rekonstrukcije i dogradnje dan je slikama u nastavku.

- debljina bočnih zidova: 1,0 - 3,0 mm

2.2. Tehnički opis zahvata

2.2.1. Osnovni podaci o građevini i uvjeti građenja

Građevni pravac je postojeći. Kod interpolacije zgrada između odnosno uz postojeće

- oprema gradilišta, kao i osiguranje pojedinih uređaja i strojeva te radnika na

2.3. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa

2.3.1. Opis tehnološkog procesa proizvodnje vina (FAZA 1 projekta)

Shematski prikaz tehnološkog procesa proizvodnje vina dan je slikom u nastavku.

Slika 15. Shematski prikaz tehnološkog procesa proizvodnje vina

2.3.2. Opis tehnološkog procesa proizvodnje rakije (FAZA 2 projekta)

Vino t 66% 3,30 3,30 3,30 3,30 3,30 3,30

Za proračun potrošnje električne energije potrebno je poznavati točnu potrošnju svakog

Punilica (pužna pumpa) 4 4 0,7 11,20

Punilica (pužna pumpa) 4 4 0,7 11,20

Analizirajući uštedu po fazama proizvodnje vidimo da je najveća potrošnja električne

Ukupni Ukupni Povećanje/

su problemi s razvojem plijesni, može se koristiti za malčiranje i proizvodnju organskog

2.5. Varijantna rješenja

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Slika 17. Prikaz predmetne lokacije zahvata na području Istarske županije

3.2. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja

Za prostorni obuhvat predmetnog zahvata važeći su:

zaštite prostora. Ostali prostorni i tehnički uvjeti za planiranje gradnje građevina na

(5)U građevinskim područjima naselja mogu se ovim Planom, kao i dokumentima

Članak 89. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina

3.3. Hidrološke značajke

Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj

Slika 22. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na ranjiva područja

Analiza i ocjena stanja podzemnih voda

Pouzdanost procjena ovisi o količini raspoloživih podataka o kemizmu površinskih i

Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na

Procjena rizika na kemijsko Procjena rizika na količinsko

Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog stanja u krškom

Tablicom u nastavku prikazane su konačne procjene rizika nepostizanja dobrog

Opasnost i rizik od poplava

3.4. Geološka građa područja

Slika 26. Prikaz geološke građe Istarskog poluotoka

Geološka karta neposrednog područja lokacije zahvata nalazi se u nastavku.

Slika 28. Geološka karta područja lokacije zahvata

Slika 29. Prikaz pedološke građe lokacije predmetnog zahvata

Potres je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u zemljinoj

Slika 30. Karta potresnog područja s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata