EZO Runovic 220720

Fidon d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje
www.fidon.hr
Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE, VGO ZA SLIVOVE JUŽNOG JADRANA
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
UREĐENJE KANALA RUNOVIĆA JARUGE
OD STACIONAŽE KM 0+000 DO KM 2+200, SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
Datum izrade: srpanj 2020.

Elaborat zaštite okoliša: Uređenje kanala Runovića jaruge od stacionaže km RN-40/2019-AE
0+000 do km 2+200, Splitsko-dalmatinska županija
Sadržaj:
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA ............................................................................................. 1
1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ........................................................................................ 1
1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ...................................................................................... 1
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA.................................................................. 2
2.1. POSTOJEĆE STANJE ............................................................................................................ 2
2.2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA ................................................................................................... 6
2.3. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI .................................................................................... 18
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................. 19
3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ......................................................................... 19
3.1.1. Kratko o općinama Runovići i Zmijavci ............................................................................ 19
3.1.2. Klimatske značajke........................................................................................................... 20
3.1.3. Geološke, hidrogeološke i hidrološke značajke ............................................................... 22
3.1.4. Područja posebne zaštite voda, vodna tijela i poplavna područja .................................. 24
3.1.5. Bioraznolikost .................................................................................................................. 32
3.1.6. Gospodarenje šumama.................................................................................................... 38
3.1.7. Pedološke značajke .......................................................................................................... 39
3.1.8. Kulturno-povijesna baština .............................................................................................. 39
3.1.9. Krajobrazne značajke ....................................................................................................... 40
3.1.10. Prometna mreža .............................................................................................................. 41
3.1.11. Kakvoća zraka .................................................................................................................. 41
3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE ......................................................... 42
3.2.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ................................................................. 42
3.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Runovići ........................................................................ 45
3.2.3. Prostorni plan uređenja Općine Zmijavci ........................................................................ 48
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I
KORIŠTENJA ZAHVATA ...................................................................................................... 51
4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA) ................ 51
4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA .................................... 54
4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak .................................................................................................... 54
4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena ............................................................................................ 54
4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU...................................................................................... 58
4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME ........................................................................................... 61
4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA POLJOPRIVREDNE POVRŠINE ...................................................... 61
4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA ...................................................................... 62
4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ .................................................................................. 62
4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE ........................................... 63
4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE .............................................................................. 63
4.10. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA .................................................................................... 64
4.11. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO ............................................................. 65
4.12. OBILJEŽJA UTJECAJA ........................................................................................................ 66
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............... 67
6. IZVORI PODATAKA ............................................................................................................ 68
srpanj 2020. I
7. PRILOG .............................................................................................................................. 72
7.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE
POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON D.O.O. ............................................................. 72
srpanj 2020. II
1. UVOD
1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA
Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je uređenje odvodno-natapnog kanala Runovića

jaruge od stacionaže km 0+000 do km 2+200, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u svrhu
sprječavanja erozije obala i omogućavanja sigurnog prihvata oborinskih voda sa slivnog
područja. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), Prilog III.,
točka 2.2., za “kanale, nasipe i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale” potrebno
je provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za koju je nadležno upravno tijelo u
županiji odnosno Gradu Zagrebu.
Sukladno navedenom, za predmetni zahvat izrađen je ovaj Elaborat zaštite okoliša za ocjenu
o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. U sklopu postupka ocjene provodi se i prethodna
ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Naziv nositelja zahvata: Hrvatske vode, VGO za slivove južnog Jadrana

OIB: 28921383001
Adresa: Vukovarska 35, 21 000 Split
broj telefona: 021 309 400
adresa elektroničke pošte: irina.putica@voda.hr
odgovorna osoba: Irina Putica, direktorica VGO-a za slivove južnog Jadrana
1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA
Kako već duže vrijeme nisu obavljani nikakvi radovi uređenja odvodno-natapnog kanala
Runović jaruga, uslijed korištenja došlo je do erozije obale i korita. Zahvatom je predviđeno
uređenje kanala da bi se omogućio siguran prihvat oborinskih voda sa slivnog područja i
spriječila erozija obala na kritičnim dionicama. Uređenje kanala uključuje i sanaciju oštećenih
dijelova obale odnosno objekata na vodotoku.
srpanj 2020. 1
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
Predmet zahvata je uređenje kanala Runovića jaruge od stacionaže km 0+000 do km 2+200, u

općinama Zmijavci i Runovići, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uređenjem obuhvaća nekoliko
točkastih poddionica na predmetnoj dionici. Za predmetni zahvat izrađena je Tehnička
dokumentacija održavanja za uređenje kanala Runovića jaruge od stacionaže km 0+000 do km
2+200, u Splitsko-dalmatinskoj županiji (GRAD INVEST d.o.o. Split, T.D.03-186/20, siječanj
2020.). Opis zahvata u nastavku preuzet je iz Tehničke dokumentacije održavanja. Zahvat je
planiran u katastarskoj općini Runović.
2.1. POSTOJEĆE STANJE
Runovića jaruga je kanal trasiran jugoistočnim rubom Imotskog polja, koji prikuplja brdske
vode područja Zmijavci-Runovići te ih sprovodi u glavni odvodni recipijent, rijeku Vrljiku i
predstavlja njenu desnu pritoku. U rijeku Vrljiku ulijeva se uzvodno od Rudića mosta. U ljetnom
razdoblju voda iz Runovića jaruge se dijelom koristi za navodnjavanje poljoprivrednih parcela
smještenih s lijeve strane kanala.
Odvodno-natapni kanal Runovića jaruga smješten je na katastarskim česticama 8665/1 i 8663

k.o. Runović. Ukupna duljina kanala je 4.100 m, a zahvatom se predviđa uređenje
najnizvodnije dionice, od km 0+000,00 (ušće u Vrljiku) do km 2+200,00 (uzvodno od Šabića
mosta) (Slika 2.1-1.).
Slika 2.1-1. Predmetna dionica kanala Runovića jaruga (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
Tijekom korištenja kanala došlo je na pojedinim dijelovima obale do urušavanja, što

predstavlja prepreku za protok vode i opasnost za promet lokalnim prometnicama uz i preko
kanala pa je potrebno obaviti sanaciju erodiranih lokacija. Nadalje, potrebno je omogućiti
srpanj 2020. 2
siguran prihvat oborinskih voda sa slivnog područja i spriječiti eroziju obala na kritičnim
dionicama. Uz lijevu obalu proteže se servisni put za održavanje kanala te pristup lokalnih
poljoprovrednika. Duž cijelog kanala izgrađeno je niz prijelaza preko vodotoka za potrebe
pristupa lokalnog stanovništva poljoprivrednim površinama smještenim na lijevoj obali kanala.
Na desnoj obali na više lokacija postoje uljevi sekundarnih dovodnih kanala.
U km 2+104,17 preko kanala je izgrađen Šabića most, nakon kojeg kanal nastavlja uzvodno
prema Zmijavcima. Na duljini od oko 70 m nizvodno od Šabića mosta kanal je trapeznog
poprečnog presjeka, širine dna 4 - 5 m, s lijevom zemljanom obalom nagiba 1:1,5 i zidom visine
1 - 1,5 m. U km 1+919,61 na desnoj obali spaja se sekundarni dovodni kanal pravokutnog
poprečnog presjeka (Slika 2.1-2.). U km 1+880 preko korita je izgrađen armirano-betonski
most širine 3,2 - 5,6 m sa širinom propusta 3,58 m i visinom 1,3 m (Slika 2.1-3.).
Slika 2.1-2. Kanal Runovića jaruga u zoni spoja sa sekundarnim dovodnim kanalom u stac. km
1+919,61 s označenim smjerom tečenja (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
Slika 2.1-3. Kanal Runovića jaruga u zoni armirano-betonskog mosta u stac. km 1+880 s
označenim smjerom tečenja (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
srpanj 2020. 3
Nizvodno od mosta u km 1+858,83 spaja se pritok pravokutnog poprečnog presjeka korita,

visine oko 0,8 m (Slika 2.1-4.).
Slika 2.1-4. Kanal Runovića jaruga u zoni spoja s pritok u stac. 1+858,83 s označenim
smjerom tečenja (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
Korito je uglavnom neregulirano, sa zemljanim obraslim pokosom istrošenim od erozije i s

djelomično saniranom desnom obalom obloženom kamenom s nagibom od 1:2 do 1:5 (Slika
2.1-5.). Korito je duž cijelog toka promjenjivih dimenzija, sa širinom dna od 4 do 6 m i visine
oko 1 m.
Slika 2.1-5. Kanal Runovića jaruga - pogled uzvodno s km 1+780,0 s označenim smjerom
tečenja (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
srpanj 2020. 4
U km 1+597,05 nalazi se urušeni drveni prijelaz preko kanala (Slika 2.1-6.).
Slika 2.1-6. Kanal Runovića jaruga - pogled nizvodno na urušeni prijelaz na stac. km 1+597,05
s označenim smjerom tečenja (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
U km 1+437,03 nalazi se armirano-betonski most s krilnim zidovima koji su oštećeni i potrebno

je izvesti sanaciju (Slika 2.1-7.).
Slika 2.1-7. Kanal Runovića jaruga u zoni mosta na stac. km 1+437,03 s označenim smjerom
tečenja (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
Neposredno prije uljeva u rijeku Vrljiku oko stacionaže km 0+050,00 došlo je do odrona obale
uz
srpanj 2020. 5
lokalnu prometnicu čime je narušena njena stabilnost te ugrožena sigurnost prometa (Slika
2.1-8.).
Slika 2.1-8. Kanal Runovića jaruga u zoni urušene obale na ušću u rijeku Vrljiku na stac. km
0+050,00 (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
2.2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA
Uređenje kanala Runovića jaruga planirano je na više pozicija na dionici od stacionaže km

0+000,00 (ušće u Vrljiku) do km 2+200,00 (uzvodno od Šabića mosta). Zahvati na uređenju
kanala predviđeni su na ukupno sedam pozicija i obuhvaćaju sljedeće (Slika 2.2-1.):
 sanacija desne obale kanala Runovića jaruga na kritičnim dionicama izvedbom
obaloutvrda s tri karakteristična tipa armirano-betonskog zida s kamenom oblogom i
suhozidom,
 sanacija krilnih zidova mosta u km 1+437,03,
 sanacija urušenog prijelaza u km 1+597,05 i
 izvedba armirano-betonskih stepenica u km 1+776,40.
Os je postavljenja tako da su gabariti planiranog korita maksimalno zadržani unutar granice

vodnog dobra pazeći da se pri tome ostane što je više moguće unutar postojećeg korita.
Niveleta se postavlja s ciljem izbjegavanja produbljivanja korita pa je iskop minimalan.
Postojeći uzdužni nagibi maksimalno se zadržavaju, čime nova niveleta postaje nešto niža od
postojeće. Trasa je postavljena kombinacijom ravnih pravaca i kružnih lukova.
srpanj 2020. 6
Slika 2.2-1. Situacijski prikaz pozicija zahvata na kanalu Runovića jaruga, raspoređenih od stac. km 0+000,00 do km 2+200,00 (izvor: GRAD
INVEST, 2020.)
srpanj 2020. 7
Slika 2.2-2. Situacijski prikaz pozicija zahvata na kanalu Runovića jaruga, raspoređenih od stac. km 0+000,00 do km 2+200,00 (izvor: GRAD
INVEST, 2020.)
srpanj 2020. 8
Dionica 1: stac. km 0+000,00 – 0+029,99

Radi se o dionici na kojoj se Runovića jaruga ulijeva u rijeku Vrljiku. Korito je trapezno
zemljano, visine obale oko 0,8 m. Nije potrebna rekonstrukcija.
Dionica 2: stac. km 0+029,99 – km 0+071,40; Pozicija 1, L = 20 m

Prije uljeva u rijeku Vrljiku došlo je do odrona obale uz lokalnu prometnicu čime je narušena
njezina stabilnost te ugrožena sigurnost prometa. Karakteristični TIP 1 profila izvodi se na
desnoj obali uz prometnicu, od km 0+040,28 do km 0+060,28 (Slika 2.2-1.: pozicija 1; Slika 2.2-
3.a). Zid je armirano-betonski visine 1,3 m, širine 0,43 m, s temeljnom stopom visine 0,25 m i
s kamenom oblogom izvedenom u nagibu 10:1 debljine 0,2 m (Slika 2.2-3.b). Duljina zahvata
je oko 20 m.1
a)
1
Od km 0+029,99 do km 0+040,28 i od km 0+060,28 do km 0+071,40 izvodi se prijelazni tip profila radi uklopa u
postojeću kontaktnu kosu bočnu ravninu kanala.
srpanj 2020. 9
b)
Slika 2.2-3. Zahvat na poziciji 1 od km 0+040,28 do km 0+060,28: (a) situacijski prikaz

zahvata; (b) karakteristični poprečni profil TIP 1 (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
Dionica 3: stac. km 0+071,40 do km 1+366,60

Trapezno korito regulirano je zemljanim obraslim pokosom nagiba oko 1:1, širine dna od 4,3
do 5,5 m. Nije potrebna rekonstrukcija.
U km 0+159,93 je armirano-betonski most širine 4,2 m.
Na stac. km 0+165,45 je pritok 1, zemljani pritok trapeznog poprečnog presjeka, širine dna
nešto veće od 1 m i promjenjive visine 0,26 do 1,44 m i tu nije potrebna rekonstrukcija.
U km 0+473,76 je armirano-betonski most širine 3,9 m sa stepenicama obloženim kamenom

koje vode do dna kanala.
Na stac. km 0+956,43 je pritok 2, zemljani trapezni pritok, širine 0,44 do 0,66 m, promjenjive
visine obala od 0,37 do 1,56 m i tu nije potrebna rekonstrukcija.
U km 0+959,68 je armirano-betonski most širine 5.8 m.
Na stac. 0+978,70 je pritok 3, pritok pravokutnog poprečnog presjeka s kamenim obalama,

širine dna 0,5 m, visine 0,4 – 0,5 m i tu nije potrebna rekonstrukcija.
Dionica 4: stac. km 1+366,60 do km 1+381,60; Pozicija 2, L = 10 m

U km 1+381,60 nalazi se prijelaz preko korita. Izvodi se zaštita desne obale uz prijelaz
karakterističnim tipom profila 2A od km 1+371,60 do 1+381,60 (Slika 2.2-1.: pozicija 2; Slika
2.2-4.).
srpanj 2020. 10
Zid je armirano-betonski visine 1,5 m, širine 0,43 m s temeljnom stopom visine 0,25 m i širine
0,88 m, s kamenom oblogom izvedenom u nagibu 10:1 debljine 0,2 m (Slika 2.2-4.). Duljina
zahvata je 10 m.2
a)
b)

zahvata; (b) karakteristični poprečni profil TIP 2A (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
2
Od km 1+366,60 do km 1+371,60 izvodi se prijelazni tip radi uklopa u postojeći suhozid.
srpanj 2020. 11

Trapezno korito regulirano je desnom obalom obloženom kamenom s nagibom 3:1 i lijevom
zemljanom obalom, širine dna 4,1 m i visine 1,4 m. Nije potrebna rekonstrukcija.
Dionica 6: stac. km 1+422,72 do km 1+455,59: Pozicija 3, L = 9,31 m + 10 m

Za postojeći armirano-betonski most izvodi se rekonstrukcija krilnih zidova i obalnog zida
duljine 10 m i 9,5 m (Slika 2.2-5.) do uklopa u postojeće stanje na terenu3. Za rekonstrukciju
se koristi karakteristični tip 2A (Slika 2.2-4.b):
 km 1+427,72 – km 1+437,03; Pozicija 3, L = 9,31 m
 km 1+440,59 – km 1+450,59; Pozicija 3, L = 10 m
Slika 2.2-5. Situacijski prikaz zahvata na poziciji 3 od km 1+427,03 do km 1+452,71 (izvor:

GRAD INVEST, 2020.)

Trapezno korito regulirano je desnom obalom obloženom kamenom s nagibom 1,5:1 i lijevom
zemljanom obalom, širine dna 4,7 – 6,9 m, visine 1 – 1,2 m. Nije potrebna rekonstrukcija.
3
Od km 1+422,72 do km 1+427,72 i od km 1+450,59 do km 1+455,59 izvodi se prijelazni tip radi uklopa u postojeći
suhozid.
srpanj 2020. 12
Dionica 8: stac. km 1+595,56 do km 1+598,56; Pozicija 4, L = 3 m

U km 1+595,56 se umjesto postojećeg urušenog drvenog prijelaza preko kanala izvodi novi
armirano-betonski propust s gornjom i donjom pločom debljine 0,20 m, zidovima širine 0,25
m i armirano-betonskim krilnim zidovima duljine 2,0 m. Duljina propusta je 3 m i širina 6,75 m
(Slika 2.2-6.a). Visina propusta je 1,4 m, a otvora 1 m (Slika 2.2-6.b).
a)
b)
Slika 2.2-6. Zahvat na poziciji 4 na km 1+595,56: (a) situacijski prikaz zahvata; (b) presjek
propusta (izvor: GRAD INVEST, 2020.)

Trapezno korito regulirano je dijelom zemljanim obraslim pokosom nagiba oko 1:1, a dijelom
desnom obalom obloženom kamenom s nagibom (1,5-2):1 i lijevom zemljanom obalom, širine
dna 5,5 - 7 m, visine 1 – 1,5 m. Na stac. km 1+719,83 je pritok 3a. Nije potrebna rekonstrukcija.
Dionica 10: stac. km 1+776,40 do km 1+804,31: Pozicija 5, L = 4,95 m + 23,5 m

U km 1+776,40 uz postojeći pritok 4 na desnoj obali (armirano-betonski pritok širine dna 0,5 -
0,8 m,visine 0,65 m) izvode se armirano-betonske stepenice (Slika 2.2-7.). Stepenice su
obložene kamenom, visine 0,2 m, širine 0,3 m i ukupne duljine 4,95 m. Na stepenice s
kamenom oblogom nastavlja se armirano-betonski zid TIP 2A dužine 23,5 m (Slika 2.2-4.b), do
spoja s postojećom kamenom oblogom na desnoj obali. Zid je armirano-betonski visine 1,5 m,
širine 0,43 m s temeljnom stopom visine 0,25 m i širine 0,88 m, s kamenom oblogom debljine
20 cm, izveden u nagibu 10:1.
srpanj 2020. 13
a)
b)
c)
Slika 2.2-7. Zahvat na poziciji 5: (a) situacijski prikaz zahvata od km 1+776,40 do km

1+804,31; (b) tlocrt stepenica planiranih na predmetnoj dionici; (c) uzdužni profil stepenica
planiranih na predmetnoj dionici (izvor: GRAD INVEST, 2020.)
srpanj 2020. 14

Trapezno korito regulirano je desnom obalom obloženom kamenom s nagibom 3,5:1 i lijevom
zemljanom obalom, širine dna 4,3 – 5,2 m. Visina kanala je 1,5 m. Nije potrebna rekonstrukcija.
Dionica 12: stac. km 1+842,76 do 1+883,25; Pozicija 6, L = 15 m + 20 m

U km 1+883,25 je armirano-betonski most širine 3,2-5,6 m, sa širinom propusta 3,58 m i
visinom 1,3 m. Nije potrebna rekonstrukcija.
Nizvodno od mosta u km 1+858,83 nalazi se pritok 5, na obje strane omeđen poljoprivrednim

parcelama. Pritok je pravokutnog poprečnog presjeka s kamenim obalama, širine dna 1,24 m
i visine 0,75 - 0,88 m. Izvodi se rekonstrukcija uljeva pritoka izvedbom karakterističnog profila
TIPA 2B koji se izvodi se kao TIP 2A, s razlikom u visini od 20 cm (Slika 2.2-8.b). Zid je armirano-
betonski visine 1,7 m, širine 0,48 m, s temeljnom stopom širine 0,95 m i visine 0,25 m, s
kamenom oblogom debljine 20 cm, izveden u nagibu 10:1. Izvodi se s obje strane pritoka 5;
od km 1+842,76 do km 1+878,65 (Slika 2.2-8.a). Duljina zahvata je 20 m + 15 m.
srpanj 2020. 15

zahvata; (b) karakteristični poprečni profil TIP 2B (izvor: GRAD INVEST, 2020.)

Trapezno korito regulirano je desnom obalom obloženom kamenom s nagibom (1,5-,2):1 i
lijevom zemljanom obalom, širine dna 4,3 – 5,2 m. Visina kanala je 1,4 m. Nije potrebna
rekonstrukcija.
Dionica 14: stac. 1+919,55 do 1+927,82: Pozicija 7, L = 5 m

U km 1+991,55 na desnoj obali nalazi se sekundarni dovodni kanal: pritok 6 – uski pravokutni
pritok s kamenim obalama, širine dna 0,2 - 0,65 m i visine 0,4 – 1,3 m. Na desnoj obali izvodi
se suhozid, na ukopanom AB temelju visine 0,3 m i širine 1 m. Suhozid je visine 1,4 m s
nagibom 2,5:1. Na stražnjoj strani zida izvodi se AB vijenac na 2/3 visine zida. Širina dna kanala
je 4,5 m, a visina 1,35 m.
srpanj 2020. 16

zahvata; (b) karakteristični poprečni profil (izvor: GRAD INVEST, 2020.)

Korito širine oko 4,5 m regulirano je na desnoj obali pravokutnim zidom visine 1,2 – 2 m, a
lijevom zemljanom obalom visine 1 m s nagibom 1:(1,5-2). Nije potrebna rekonstrukcija. Pritok
7 ulijeva se na predmetnoj dionici na stac. km 2+109,90, trapeznog je poprečnog presjeka,
širine dna 0,67 – 2,02 m i visine 0,3 – 1,4 m. Nije potrebna rekonstrukcija.
srpanj 2020. 17
U km 2+104,17 kanal prolazi ispod Šabića mosta i nastavlja uzvodno prema kroz Općinu
Zmijavci. Oko 70 m nizvodno od Šabića mosta kanal je trapeznog poprečnog presjeka, širine
dna 4 - 5 m, s lijevom zemljanom obalom nagiba 1:1,5 i zidom visine 1 - 1,5 m.
Radovi na svim dionicama započinju košnjom trave, krčenjem šiblja i vađenjem korijenja šiblja
na dionicama gdje je potrebno. Nakon toga obavlja se strojni široki iskop rova te potom odvoz
iskopanog materijala. Planiranje dna rova obavlja se ručno, nakon čega slijede armirano-
betonski radovi. Oblaganje kamenom obavlja se tamo gdje je predviđeno. Radove na izvedbi
obloge kanala treba obavljati u vrijeme malih vodostaja. Kameni materijal za izradu obloge
treba biti zdrav, tvrd, žilav, otporan na habanje i drobljenje te djelovanje mraza, kao i
zadovoljiti zahtjeve iz projekta te važeće norme i propise. Izrada nasipa obavlja se strojno
materijalom iz iskopa. Eventualni višak materijala odvozi se na odlagalište prema propisima o
gospodarenju otpadom. U armirano-betonske zidove predviđena je ugradnja procjednica Ø75
mm, na visini 30 cm od dna kanala na međusobnoj udaljenosti od 2 m.
2.3. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI
Za predmetni zahvat nisu analizirana varijantna rješenja zahvata.
srpanj 2020. 18
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA
3.1.1. Kratko o općinama Runovići i Zmijavci
Zahvat je planiran na području Općine Runovići i Općine Zmijavci u Splitsko-dalmatinskoj

županiji (Slika 3.1.1-1.). Općine Runovići i Zmijavci smještene su u zaleđu planine Biokovo i
pripadaju zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije odnosno Imotskoj krajini.
Slika 3.1.1-1. Prikaz položaja predmetne dionice kanala Runovića jaruga u odnosu na
administrativnu podjelu na općine i gradove (izvor: DGU, 2020.)
Općina Zmijavci nalazi se uz južni rub Imotskog polja i ima površinu od 13,90 km². Na svom
jugoistočnom dijelu Općina graniči s Općinom Runovići. Općina Runovići ima površinu od
59,42 km². Runovački zaseoci nanizani su duž južnog ruba Imotskog polja, kao i naselje
Zmijavci. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Runovići ima 2.416 stanovnika, a
čine ju naselja Runovići, Slivno i Podosoje. Općina Zmijavci ima 2.048 stanovnika, a čini ju
istoimeno naselje. Općina Runovići na istoku granični s prostorom Bosne i Hercegovine.
Imotsko polje je zatvoreni tip polja izduženog oblika, a proteže se u smjeru sjeverozapad-
jugoistok. Dužina polja je oko 33 km, a širina različita i kreće se od 0,8 do 5,5 km. Nalazi se na
nadmorskoj visini od 253 - 270 m. U regionalnom pogledu hipsometrijski predstavlja horizont
u nizu polja koja se od Livanjskog i Duvanjskog polja stepeničasto spuštaju prema jugoistoku
u smjeru doline i ušća Neretve. Imotskim poljem, uključivo područjem općina Zmijavci i
Runovići, protječe rijeka Vrljika. Značaj ove rijeke je neprocjenjiv za Imotsko polje jer ga ona
srpanj 2020. 19
obilno natapa. Vrljika je inače poznata po rijetkoj endemskoj vrsti mekousne pastrve. Imotsko
polje gotovo je u cjelosti obrađeno i zasađeno pretežno vinovom lozom. Gospodarstvo općina
Zmijavci i Runovići je slabo razvijeno, a stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom.
3.1.2. Klimatske značajke
Osnovna obilježja klime

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda
temperature zraka i oborine, područje Imotske krajine ima Csa klimu. Oznaka C ukazuje da je
klima umjereno topla kišna, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina i kojoj odgovara
srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od -3°C i niža od 18°C. Suho razdoblje je u
toplom dijelu godine, najsuši mjesec ima manje od 40 mm oborine i manje od trećine
najkišovitijeg mjeseca u hladnom dijelu godine (oznaka s). Ljeta su vruća sa srednjom
temperaturom najtoplijeg mjeseca višom od 22°C i s više od četiri mjeseca u godini sa
srednjom mjesečnom temperaturom višom od 10°C (oznaka a).
Opće klimatske značajke Imotske krajine prikazane su na temelju podataka meteoroloških

mjerenja i motrenja s klimatološke postaje smještene u gradu Imotskom iz razdoblja 1981-
2000. godine. Srednji godišnji hod temperature zraka u Imotskom ima oblik jednostavnog vala
s maksimumom u kolovozu (23,9°C) i minimumom u siječnju (4,8°C). Srednja godišnja
temperatura zraka u Imotskom iznosi 13,7°C. Srednje godišnje vrijednosti kretale su se od
12,7°C do 14,9°C i imaju vrlo malu promjenljivost. Apsolutna maksimalna godišnja
temperatura zraka je u Imotskom najčešće zabilježena u kolovozu. Raspon vrijednosti
maksimalnih godišnjih temperatura u razdoblju 1981. – 2000. sezao je od 33,7°C izmjerenih u
srpnju 1997. godine do 39,7°C izmjerenih u kolovozu 2000. godine. Apsolutna minimalna
godišnja temperatura zraka se u Imotskom najčešće pojavljuje u siječnju. Minimalna godišnja
temperatura se kretala od -11,4°C u siječnju 1985. do -3,1°C u veljači 1997. godine. Ukupno
godišnje u Imotskom padne u prosjeku 1.137 mm oborine. Za maritiman oborinski režim
karakteristične su veće količine oborine u hladnom dijelu godine što je slučaj i u Imotskom. Od
ukupne godišnje količine oborine, 65% padne u razdoblju od listopada do ožujka. Najveća
dnevna količina oborine u razdoblju 1981. – 2000. izmjerena je u svibnju 1991. godine i iznosila
je 136 mm.4
Klimatske promjene5
Klimatske promjene i njihov utjecaj teško je procjenjiv. Ipak, meteorološki podaci koji se još
od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj omogućuju pouzdanu dokumentaciju
dugoročnih klimatskih trendova.
Tijekom razdoblja 1961. – 2010. godine, trendovi srednje, srednje minimalne i srednje
maksimalne temperature zraka pokazuju zatopljenje na cijelom području Hrvatske. Trendovi
godišnje temperature zraka pozitivni su i statistički značajni, a promjene su veće u
kontinentalnom dijelu zemlje, nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim
promjenama (porastu) bila je izložena maksimalna temperatura zraka.
4
preuzeto iz DHMZ (2005)
5
preuzeto iz Sedmog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o
promjeni klime (UNFCCC) (MZOE, 2018.)
srpanj 2020. 20
Tijekom razdoblja 1961. – 2010., godišnje količine ukupnih oborina u Republici Hrvatskoj
pokazuju prevladavajuće statistički neznačajne trendove koji su pozitivni u istočnim
ravničarskim krajevima (povećanje) i negativni u ostalim područjima Hrvatske (smanjenje).
Slabi trendovi uočljivi su u većini sezona, ali iznimku čine ljetne oborine koje imaju jasno
istaknut negativni trend u cijeloj zemlji (smanjenje). U jesen su slabi trendovi miješanog
predznaka, a povećanje količina oborina u unutrašnjosti uglavnom je uzrokovano porastom
broja dana s velikim dnevnim količinama oborine. Tijekom zime trendovi oborine nisu značajni
i uglavnom su negativni u južnim i istočnim krajevima, a u preostalom dijelu zemlje mješovitog
su predznaka. U proljeće rezultati pokazuju da nema izrazitih promjena u ukupnoj količini
oborine u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativni trend (smanjenje) prisutan u
preostalom području.
U Sedmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih

naroda o promjeni klime (UNFCCC), DHMZ (MZOE, 2018.) opisani su rezultati budućih
klimatskih promjena za područje Hrvatske. Uz simulacije “povijesne“ klime za razdoblje 1971.
– 2000. godine regionalnim klimatskim modelom RegCM izračunate su promjene (projekcije)
za buduću klimu u dva razdoblja: 2011. – 2040. godine i 2041. – 2070. godine, uz pretpostavku
IPCC scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova RCP4.5 i RCP8.5. Scenarij RCP4.5
(umjereni scenarij) karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno
ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti koja bi dosegla vrhunac oko 2040.
godine. Scenarij RCP8.5 (ekstremniji scenarij) karakterizira kontinuirano povećanje
koncentracije stakleničkih plinova koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje.
U nastavku se daje kratak pregled očekivanih klimatskih promjena za scenarij RCP4.5.
U razdoblju 2011. – 2040. godine očekuje se gotovo jednoličan porast (1,0 do 1,2°C) srednjih
godišnjih vrijednosti temperature zraka u čitavoj Hrvatskoj. U razdoblju 2041. – 2070. godine
očekivani trend porasta temperature nastavio bi se i iznosio bi između 1,9 i 2°C. Nešto malo
toplije moglo bi biti samo na krajnjem zapadu zemlje, duž zapadne obale Istre.
Projicirane promjene maksimalne temperature zraka do 2040. godine slične su onima za

srednju (dnevnu) temperaturu i očekuje se porast u svim sezonama. Porast bi općenito bio
veći od 1,0°C (0,7°C u proljeće na Jadranu), ali manji od 1,5°C. U razdoblju 2041. – 2070. godine
očekuje se daljnji porast maksimalne temperature. On bi mogao biti veći nego u prethodnom
razdoblju i u odnosu na referentnu klimu mogao bi dosegnuti do 2,3°C ljeti i u jesen na
otocima.
I za minimalnu temperaturu očekuje se porast u budućoj klimi. Do 2040. godine najveći

očekivani porast minimalne temperature jest zimi do 1,2°C u sjevernoj Hrvatskoj i primorju te
do 1,4°C u Gorskom kotaru, dakle u kraju gdje je i inače najhladnije. Najmanji očekivani porast,
manje od 1,0°C, bio bi u proljeće. I u razdoblju 2041. – 2070. godine najveći porast minimalne
temperature očekuje se zimi – od 2,1 do 2,4°C u kontinentalnom dijelu te od 1,8 do 2°C u
primorskim krajevima. U ostalim sezonama porast minimalne temperature bio bi nešto manji
nego zimski.
U razdoblju 2011. – 2040. godine ljeti se očekuje porast broja vrućih dana (kad je maksimalna
temperatura veća od 30°C), što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom
temperaturom zraka (toplinski valovi). Povećanje broja vrućih dana sa prosjeka od 15 do 25
srpanj 2020. 21
dana u razdoblju referentne klime (1971. – 2000.) bilo bi u većem dijelu Hrvatske između 6 i 8
dana, te više od 8 dana u istočnoj Hrvatskoj i ponegdje na Jadranu. I u gorskim bi predjelima
porast vrućih dana u budućoj klimi bio jednak porastu u većem dijelu zemlje. Porast broja
vrućih dana nastavio bi se i u razdoblju 2041. – 2070. godine. U čitavoj Hrvatskoj očekuje se
porast od nešto više od 12 dana što bi u gorskim predjelima odgovaralo gotovo udvostručenju
broja vrućih dana u odnosu na referentno razdoblje.
Očekivani broj zimskih ledenih dana (kad je minimalna temperatura ispod -10°C) bi se u
razdoblju 2011. – 2040. godine smanjio u odnosu na referentnu klimu. Za razdoblje 2041. –
2070. godine projicirano je daljnje smanjenje broja ledenih dana.
Na godišnjoj razini do 2040. godine projicirano je vrlo malo smanjenje srednje godišnje količine
oborina, koje neće imati značajniji utjecaj na ukupnu godišnju količinu. U sjeverozapadnoj
Hrvatskoj signal promjene ide u smjeru manjeg porasta godišnje količine oborina. Do 2070.
godine očekuje se daljnje smanjenje srednje godišnje količine oborina (do oko 5 %), koje će se
proširiti na gotovo cijelu zemlju, osim na najsjevernije i najzapadnije krajeve. Najveće
smanjenje očekuje se u predjelima od južne Like do zaleđa Dalmacije uz granicu s Bosnom i
Hercegovinom (oko 40 mm) i u najjužnijim kopnenim predjelima (oko 70 mm).
Do 2040. godine očekivani broj kišnih razdoblja (niz od barem 5 dana kada je količina ukupne
oborine veća od 1 mm) uglavnom bi se smanjio, osim zimi u središnjoj Hrvatskoj kad bi se malo
povećao. Ove su promjene općenito male. Daljnje smanjenje broja kišnih razdoblja očekuje se
i sredinom 21. stoljeća (2041. – 2070.). Najveće smanjenje bilo bi u gorskoj i primorskoj
Hrvatskoj zimi i u proljeće, ali isto tako i ljeti u dijelu gorske Hrvatske i sjeverne Dalmacije.
U razdoblju 2011. – 2040. godine broj sušnih razdoblja mogao bi se povećati u jesen u gotovo
čitavoj zemlji te u sjevernim područjima u proljeće i ljeti. Zimi bi se broj sušnih razdoblja
smanjio u središnjoj Hrvatskoj i ponegdje u primorju u proljeće i ljeti. Povećanje broja sušnih
razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Najizraženije povećanje
bilo bi u proljeće i ljeti, a nešto manje zimi i u jesen.
3.1.3. Geološke, hidrogeološke i hidrološke značajke6
Imotsko polje, posjedujući sve karakteristike polja u kršu s naglašenim dinarskim elementom
pružanja, sadrži vrlo interesantne i složene hidrografske i hidrogeološke odnose. Prema
rezultatima istražnog bušenja, naslage polja su kvartarne starosti sastavljene pretežno od
lapora, glina, pijesaka i šljunaka. Pomanjkanje neogenskih naslaga, koje su prisutne u mnogim
tercijarnim bazenima u široj regiji, upućuje da je postanak ovog polja nešto mlađi.
Sjeverozapadni i sjeveroistočni rubni dio polja izgrađen je od okršenih i dobro propusnih
vapnenaca u kojima su razvijene velike i duboke vrtače od kojih neke imaju funkciju kao stalna
ili povremena jezera. Jugozapadni i jugoistočni rubni dio polja dijelom je izgrađen od dolomita
i dolomitičnih vapnenaca s dosta skromnim razvojem krških fenomena. Sliv polja je izrazito
asimetričan, tako da uzduž sjeveroistočnog ruba polja postoje brojni izdanci podzemnih voda
(izvori, jezera). Uzduž jugozapadnog ruba izvori su vrlo rijetki i povremeni, a u krajnjem
jugoistočnom dijelu nalaze se ponori (Šajnovac).
6
preuzeto iz Bojanić i dr. (1981)
srpanj 2020. 22
Prema tektonskoj rajonizaciji provedenoj na listu lmotski osnovne geološke karte M 1: 100.000
(Rajić i dr., 1977.), ovo polje je uvršteno u strukturnu jedinicu Imotski. lzgrađuju je naslage
krede, paleogena i kvartara. Prema jugozapadu navučena je na strukturnu jedinicu Slivno, a
duž sjeveroistočnog kontakta na nju je navučena strukturna jedinica Zavelim - Tribistovo. Veći
i značajniji rasjedi pružaju se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Posebno su izraženi u
karbonatnom području izvan jugozapadnog ruba polja, te uz sjeveroistočni rub polja u
području D. Vinjani - Proložac i u njegovom zaleđu. U hidrogeološkom smislu važni su rasjedi
koji se od ruba polja protežu prema zaleđu u karbonatno područje, prvenstveno na području
Imotski - Proložac - Lokvičić.
Najuži dio polja izmedu Kamenmosta i D. Glavine, koji vjerojatno sadrži i manju debljinu
kvartara, dijeli polje u dva dijela od kojih svaki ima svoje specifičnosti. Jugoistočni dio polja,
koji je od interesa za predmetni zahvat, ima više-manje jednoličan sastav. Radi se pretežno o
glinovito-laporovitim materijalima pomješanim sa pijeskom, šljunkom, kamenim kršjem i
humusom, a najveća debljina kvartara utvrđena bušenjem kreće se od 102 - 131 m.
Uzduž sjeveroistočnog ruba polja postoje brojni stalni i povremeni izvori vode, dok duž
jugozapadnog ruba polja nema stalnih izvora. Kod Zmijavaca ima nekoliko povremenih izvora,
a u predjelu Runovića i uz rub Bijelog polja postoje ponori. Kvartarne naslage u većem dijelu
Imotskog polja vrše funkciju barijere i imaju važnu ulogu u raspodjeli podzemnih voda koje iz
zaleđa na sjeveru i sjeveroistoku gravitiraju polju.
Analizom hidrogeološkog režima pojedinih skupina izvora i jezera (Prološko Blato s okolnim
jezerima, izvorište Vrljike, Imotska jezera i dr.) zaključuje se da se svi prihranjuju iz
karbonatnog područja na sjeveru i sjeveroistoku, te da im je barem dio sliva zajednički.
Međusobni odnosi, visinska razlika nivoa vode u pojedinim jezerima, te položaj i visinske kote
izvora, ukazuju na vrlo složene hidrogeološke odnose. Oni su rezultat duboke okršenosti
terena, razvoja privilegiranih podzemnih vodnih puteva, te različitog kapaciteta pukotina i
kanala koji dovode i odvode podzemnu vodu iz jezera. Velika većina izvora su uzlaznog tipa, a
sva jezera dobijaju vodu preko dna i nižih dijelova strana. Također i gube vodu podzemnim
putevima, osim Prološkog Blata, čije vode za visokih vodostaja dijelom površinski otječu u
Jarugu odnosno Vrljiku.
Hidrogeološki uvjeti Imotskog polja utječu na hidrogeološke i hidrografske odnose u širem

području. Kvartarne naslage polja, zbog svoje funkcije pretežno nepotpune barijere, utječu na
vodne pojave u polju, ali i na otjecanje podzemnih voda ispod i mimo kvartarne barijere u
smjeru nižih krških polja i mora.
Kroz lmotsko polje teče stalni vodotok Vrljika s kojom se spaja povremeni tok Jaruga nastavak
Suvaje, koja povremeno unosi velike količine vode u Imotsko polje. Ovaj zajednički vodotok
nizvodno od Kamenmosta se naziva Matica koja u dnu Bijelog polja dijelom ponire u ponor
Sajnovac, dok se veći dio vode evakuira tunelom u smjeru doline Tihaljine. U središnjem dijelu
polja izrađeni su kanali kojima se u fazi velikih voda i poplava odvodi voda u Vrljiku i Maticu.
Od Grudskog vrela postoji povremeni vodotok do ponora uz južni rub polja kod Zelenikovca
(južno od Gruda). Za vrijeme maksimalnog kapaciteta izvora i velikih voda vodotoka Vrljike i
Suvaje, te zbog malog gradijenta nagiba polja, dolazi do plavljenja nekih dijelova polja. Pojave
izdanaka podzemnih voda uz sjeveroistočni rub polja vezane su na nekoliko lokaliteta. To je
srpanj 2020. 23
područje Prološkog Blata, izvorište Vrljike, izvori kod Donjih Vinjana, izvori na potezu Gorica -
Grude, te lmotska jezera i Drinovačka Krenica. Najznačajniji izvori su oni koji čine izvorište
Vrljike. Među njima je najveći Opačac, koji se nalazi uz desnu stranu Vrljike, udaljen oko 60 m
od ruba polja. Izvire sifonski, a betonskim propustima ograđeno jezerce ima promjer oko 25
m. Na njemu je ostvaren zahvat za vodoopskrbu Imotskog i sela Prološca, dijela Glavine i D.
Vinjana, te za potrebe Vinarije. Minimalna izdašnost ovog izvora se kreće oko 1.200 I/s, a
zajedno s ostalim izvorima u blizini oko 1.500 l/s.
3.1.4. Područja posebne zaštite voda, vodna tijela i poplavna područja
Područja posebne zaštite voda7

Na području zahvata (uključivo područje radijusa do 5 km) nalaze se sljedeća područja
posebne zaštite voda (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza
klasa 008-02/20-02/261, urbroj 15-20-1, travanj 2020.), (Slika 3.1.4-1.):
A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju8, kategorija zaštite “područja
namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju”:
 Jadranski sliv - kopneni dio, šifra RZP – 71005000
B. Područja zaštite gospodarski značajnih vodenih organizama9, kategorija zaštite
„pogodno za život slatkovodnih riba – ciprinidne ribe“:
 J17_Vrljika, šifra RZP – 53010040
D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate10, kategorija zaštite “sliv
osjetljivog područja”:
 Malostonski zaljev i Malo more, šifra RZP – 41031022
E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta11, kategorija “Ekološka mreža (NATURA
2000) - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove”:
 Vrljika, šifra RZP – 522000933
7
Zaštićena područja - područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi zaštite voda i vodnoga okoliša
potrebno provesti dodatne mjere zaštite, određuju se na temelju Zakona o vodama i posebnih propisa (Zakon o
vodama, NN 66/19).
8
Područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda
potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda određena su prema Odluci
o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15).
9
Prema Zakonu o vodama (NN 96/19) i Odluci o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba
(NN 33/11) područja zaštite gospodarski značajnih vodenih organizama su ona područja na kojima se osigurava
zaštita ili poboljšanje kakvoće slatkih voda koje su pogodne, ili koje bi smanjenjem ili uklanjanjem onečišćenja
postale pogodne za život autohtonih vrsta koje pridonose prirodnoj raznolikosti i vrsta čije je prisustvo poželjno
u svrhu upravljanja vodama.
10
Eutrofna područja i pripadajući sliv osjetljivog područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda
potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određena su prema Odluci
o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15).
11
Dijelovi ekološke mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite
izdvojeni su u suradnji s HAOP-om i samo ta područja su evidentirana u Registru zaštićenih područja - područja
posebne zaštite voda (Zakon o vodama, NN 96/19).
srpanj 2020. 24
Slika 3.1.4-1. Područja posebne zaštite voda u širem području zahvata (radijus do 5 km) s
ucrtanim zahvatom (izvor: Hrvatske vode, 2020.)
Prema Registru zaštićenih područja, na području lokacije zahvata nema zona sanitarne zašte
izvorišta/crpilišta.
Vodna tijela
Područje zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16)
pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode pod nazivom JKGI_12 – NERETVA (Slika
3.1.4-2.). Grupirano vodno tijelo JKGI_12 – Neretva odlikuju pukotinsko-kavernozna i
međuzrnska poroznost te srednja (38,1% područja), visoka (9,6% područja) i vrlo visoka (2,1%
područja) ranjivost. Stanje grupiranog vodnog tijela je dobro (Tablica 3.1.4-1.).
srpanj 2020. 25
Tablica 3.1.4-1. Stanje grupiranog vodnog tijela JKGI_12 – NERETVA (prema podacima Zavoda
za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza klasa 008-02/20-02/261, urbroj 15-20-1, travanj
2020.)
Stanje Procjena stanja JKGI_12 – Neretva
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Slika 3.1.4-2. Grupirano vodno tijelo podzemnih voda JKGI_12 - Neretva s ucrtanim kanalom
Runovića jaruga na dionici na kojoj je planiran zahvat (izvor: Hrvatske vode, 2020.)
Kanal Runovića jaruga je prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN
66/19) dio vodnog tijela površinskih voda JKRN0023_001 – Matica (Slika 3.1.4-3., Tablica 3.1.4-
2.). Radi se o vodnom tijelu koje je u dobrom stanju (Tablica 3.1.4-3.).
srpanj 2020. 26
Tablica 3.1.4-2. Opći podaci vodnog tijela JKRN0023_001 – Matica (prema podacima Zavoda
za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza klasa 008-02/20-02/261, urbroj 15-20-1, travanj
2020.)
Naziv Dužina Izmjenjenost Tijela
vodnog Šifra VT Ekotip vodnog vodnog podzemne Zaštićena područja
tijela (TV) tijela tijela vode
HR53010039,
Prigorske male HR53010040,
i srednje HR2000932*,
JKRI0093_0 24.5 km + JKGI-11,
Matica velike tekućice Prirodno HR2000933*, HR63673*,
01 32.7 km JKGI-12
krških polja HR81100*,
(15B) HRCM_41031022*,
HROT_71005000*
* - dio vodnog tijela
Slika 3.1.4-3. Vodna tijela površinskih voda s ucrtanim kanalom Runovića jaruga na dionici na
kojoj je planiran zahvat (izvor: Hrvatske vode, 2020.)
srpanj 2020. 27
Tablica 3.1.4-3. Stanje vodnog tijela JKRN0023_001 – Matica (prema podacima Zavoda za
vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza klasa 008-02/20-02/261, urbroj 15-20-1, travanj
2020.)
STANJE VODNOG TIJELA JKRN0023_001
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
UREDBA
PARAMETAR POSTIZANJE CILJEVA
NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021.
OKOLIŠA
Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana
Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene
Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Ukupni fosfor dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
adsorbilni organski halogeni (AOX)
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana
Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana
Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana
Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
NAPOMENA:
NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13
Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin
DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,
para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen,
Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi,
Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten,
Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan
*prema dostupnim podacima
srpanj 2020. 28
Poplavna područja
Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (Hrvatske vode, 2018.) područje
zahvata pripada branjenom Sektoru F – Južni Jadran. U Sektoru F pripada branjenom području
31 - područje malog sliva Vrljika.
Imotsko-Bekijsko polje je zatvoreno krško polje, ukupne površine 9.500 ha (od čega na teritorij
Republike Hrvatske otpada oko 4.400 ha), s izrazitom zonom vrela na sjevernom rubu polja i
izrazitom zonom ponora na južnom rubu polja, a obiluje i ostalim krškim pojavama (estavele,
ponikve itd.). Polje je dužine oko 35 km, širine između 1,0 i 5,0 km, a presječeno je državnom
granicom. Poplave u Imotsko-Bekijskom polju su rezultat obilnih oborina na slivu, koje
uzrokuju površinsko i podzemno otjecanje kroz veliki broj krških izvora. U kišnom razdoblju
obično se prvo aktiviraju Grudsko vrelo i izvori u Vinjanima Donjim, a potom brojni izvori i
estavele po sjevernom obodu Imotsko-Bekijskog polja, koji zajedno s površinskim otjecanjem
čine ukupne količine voda. Najznačajnije izvorište na području Imotskog polja je Opačac (izvor
Vrljike), a u Bekijskom polju Grudsko vrelo. Od površinskih tokova najznačajniji je jedini stalan
tok rijeke Vrljike, zatim Ričina te velikim dijelom regulirani vodotok Suvaja i kanal Sija. Imotsko-
Bekijsko polje je ranije bilo zatvoreno krško polje izloženo čestim poplavama, ali je izgradnjom
odvodnog tunela Pećnik 1951. godine te kasnije energetskog tunela za HE Peć Mlini (2004.)
dio poplavnih voda direktno prebačen u sliv Trebižata. Režim ispuštanja kroz navedene tunele
u razdoblju velikih voda je vezan za protok vodotoka Trebižatom. Za ublažavanje poplavnih
valova na slivnom području Imotsko-Bekijskog polja je izgrađen veći broj retencija i
akumulacija. Najstarija je retencija Rastovača (1956.) na Topali - lijevoj pritoci Ričine, zatim
dolazi akumulacija Ričice (1987.) na Ričini i pritoci Vrbici. Nakon toga je u gornjem toku Ričine
izgrađena akumulacija Tribistovo (1990.).
Za obranu od poplava Imotskog polja izgrađeno je nekoliko objekata (Slika 3.1.4-4.):

 retenzija Prološko blato s obrambenim nasipom i ustavom,
 višenamjenska akumulacija Ričice,
 obrambeni nasip uz Suvaju,
 obrambeni nasip uz Siju.
Izvršena je i regulacija vodotoka Suvaja, Sija i Vrljika, kanala Glavina i Šipovača itd. Potpunom
ili djelomičnom regulacijom, spomenuti vodotoci postaju evakuacijski objekti za odvodnju
suvišnih tuđih voda.
Rijeka Vrljika je najveći vodotok Imotsko-Bekijskog polja koji cijelom dužinom od 18,3 km, od
izvora Opačac do tunela Petnik u Hercegovini, protječe tim poljem. Ona je glavni recipijent
polja koji prima vode čitavog niza odvodnih kanala u polju. Na području Hrvatske, dužina
predmetnog vodotoka iznosi 12,7 km, a regulirana je na potezu od granice do ušća Sije, u
dužini od 10,9 km i na tom se potezu tretira kao zaštitni objekt od poplava. Regulacija Vrljike
je obavljena početkom šezdesetih i od tada nije vršena cjelovita rekonstrukcija sustava i
čišćenje korita. Takvo stanje zahtjeva hitnu intervenciju, ali bilo kakav veći zahvat na rijeci
Vrljici može usljediti tek nakon saniranja stanja na nizvodnom dijelu vodotoka koji protječe
hercegovačkim dijelom polja. Isto se odnosi i na povećanje kapaciteta tunela Petnik i rijeke
Trebižat kao glavnog recipijenta u nizu. Iako u Imotskom polju postoji nekoliko većih odvodnih
kanala, Šipovača (10,5 km od čega 6 km u RH), kanal Vrljika – Glavina (5,4 km) i Runovića Jaruga
(4,17 km), te čitav niz manjih kanala s gravitacijskom odvodnjom, tek se za oko 1.500 ha može
utvrditi da ima većim dijelom riješenu odvodnju.
srpanj 2020. 29
a)
b)
Slika 3.1.4-4. Kartografski prikaz dijela branjenog područja 31 – mali sliv Vrljika: (a) prikaz
ukupnog branjenog područja, (b) uvećani prikaz kanala Runovića jaruge (izvor: Hrvatske
vode, 2014.)
srpanj 2020. 30
Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane

su na Kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Iz Karte opasnosti
od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja vidljivo je da područje Imotskog polja predstavlja
područje visoke vjerojatnosti plavljenja (Slika 3.1.4-5.). Runovića jaruga je smještena na
rubnom južnom dijelu polja pa dubina plavljenja ipak ne prelazi 0,5 m (Slika 3.1.4-6.).
Slika 3.1.4-5. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja s ucrtanim kanalom

Runovića jaruga na dionici na kojoj je planiran zahvat (izvor: Hrvatske vode, 2020.)
srpanj 2020. 31
a) b)
Dubine plavljenja
c) 0 1 km
područje zahvata
Slika 3.1.4-6. Karta opasnosti od poplava, s ucrtanim kanalom Runovića jaruga na dionici na
kojoj je planiran zahvat, s dubinama vode za: (a) malu vjerojatnost pojavljivanja, (b) srednju
vjerojatnost plavljenja i (c) veliku vjerojatnost plavljenja (izvor: Hrvatske vode, 2020.)
3.1.5. Bioraznolikost
Zaštićena područja prirode

Zahvat je planiran izvan područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18,
14/19, 127/19). Također, u širem području zahvata (do 5 km od lokacije zahvata) nema
zaštićenih područja prirode (Slika 3.1.5-1.).
Ekološka mreža
Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske zahvat se ne nalazi na području
ekološke mreže. U radijusu 5 km od lokacije zahvata nalaze se sljedeća područja ekološke
mreže značajna za vrste i stanišne tipove (POVS, Slika 3.1.5-2.):
 HR2000933 Vrljika (udaljeno oko 25 m nizvodno)
 HR2001229 Bočni kanal uz Vrljiku (udaljeno oko 4.150 m sjeverozapadno od najbližeg
dijela zahvata).
U nastavku se navode ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR2000933 Vrljika (POVS)
(prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže, NN 80/19) na koje zahvat može imati utjecaja.
srpanj 2020. 32
SP Modro ZK Imotska jezera - Gaj

jezero
PR Vrljika
- Izvor
Slika 3.1.5-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske za šire područje zahvata
(radijus 5 km) s ucrtanim kanalom Runovića jaruga na dionici na kojoj je planiran zahvat
(izvor: Bioportal, 2020.)
srpanj 2020. 33
HR2001229 a)
HR2001507
HR2000933
HR2000933
b)
HR2000933
Slika 3.1.5-2. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske s ucrtanim zahvatom: (a) šire
područje s označenim područjima ekološke mreže u radijusu od 5 km od lokacije zahvata i (b)
uvećani dio zahvata koji graniči s područjem ekološke mreže HR2000933 Vrljika (izvor:
Bioportal, 2020.)
srpanj 2020. 34
HR200093312 Vrljika (POVS)

Radi se o području ekološke mreže koje obuhvaća dio rijeke Vrljike u Hrvatskoj, od izvora rijeke do granice s
Bosnom i Hercegovinom. Površina ovog područja je 60,71 ha. Vrljika je krška ponornica koja protječe cijelom
dužinom Imotskog polja. Ukupna duljina toka Vrljike je 70 km, a pripada jadranskom slivu. Po hidrogeološkim
značajkama jednaka je od izvora do ponora pa se ne može govoriti o njezinom gornjem, srednjemu i donjem
toku. Izvire iz više izvora, od kojih su najveći Opačac i Utopišće, a manji izvori su Duboka draga, Dva oka i Jauk.
Izvori se nalaze na području Općine Proložac i Općine Podbablje te Grada Imotskog. To je jedina rijeka sa
slatkovodnim izvorima između rijeka Cetine i Neretve. Izvorišni dio i obalni pojas rijeke Vrljike (100 m sa svake
strane od izvora), počevši od Duboke drage do mosta na Perinuši, zaštićeni su kao Posebni ihtiološki rezervat
od 1971. godine. Iako površinom malen (0,50 m2), rezervat se odlikuje visokom kvalitetom vode te je ihtiološki
vrlo zanimljiv. Zbog izoliranosti od ostalih vodotoka, u Vrljici se razvilo više endemskih vrsta riba od kojih je
najpoznatija mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris). U Vrljici osim mekousne pastrve žive još tri
endemične ribe: imotska gaovica (Delminichthys (Phoxinellus) adspersus), basak (Rutilus basak) i makal
(Squalius microlepis). Do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća u Vrljici je bio rasprostranjen bjelonogi
rak (Austropotamobius pallipes), a danas ga se može vidjeti samo na jednom lokalitetu koji će vjerojatno
poslužiti za njegovo ponovno rasprostiranje kada se utvrde uzroci nestanka. Ovo područje ekološke mreže
predstavlja najvažnije područje za mekousnu (Salmothymus obtusirostris) u Hrvatskoj te važno područje za
imotsku gaovicu (Delminichthys (Phoxinellus) adspersus). Područje se smatra važnim i za zaštitu bjelonogog
raka (Austropotamobius pallipes) u Dalmaciji. Cijeli ekosustav rijeke je iznimno značajan za bioraznolikost, ali
i izrazito osjetljiv na vanjske utjecaje. Prijetnje, pritisci i aktivnosti kao što su ribarstvo i iskorištavanje vodnih
resursa; onečišćenje; invazivne alohtone vrste; promjene hidrografskih funkcija rijeke, općenito; morska i
slatkovodna akvakultura; kanaliziranje riječnog toka; promjene plavljenja; redukcija ili gubitak specifičnih
značajki staništa te prirodna eutrofikacija imaju negativan utjecaj na ovo područje ekološke mreže.
kategorija za hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa
ciljnu vrstu/ staništa
stanišni tip
1 bjelonogi rak Austropotamobius pallipes
1 imotska gaovica Delminichthys (Phoxinellus) adspersus
1 mekousna Salmothymus obtusirostris
1 (POVS) - kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena
temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ
* prioritetna vrsta/stanišni tip
Karta staništa
Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016.13 zahvat je
najvećim dijelom planiran na području mozaika stanišnih tipova A.2.4./A.4.1. Kanali/Tršćaci,
rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, a manjim dijelom na području stanišnih tipova I.2.1./E.
Mozaici kultiviranih površina/Šume i I.5.3. Vinogradi. Neposredno uz zahvat prevladavaju i
sljedeći mješoviti stanišni tipovi (Slika 3.1.5-3.):
 I.2.1./I.1.8./E. Mozaici kultiviranih površina/Zapuštene poljoprivredne površine/Šume
 I.2.1./I.5.3. Mozaici kultiviranih površina/Vinogradi
 I.5.3./I.2.1. Vinogradi/Mozaici kultiviranih površina.
Obilaskom terena i uvidom u ortofoto snimak lokacije vidljivo je da je zahvat zapravo u

potpunosti planiran na području mozaika stanišnih tipova A.2.4./A.4.1. Kanali/Tršćaci,
rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi.
12
Podaci o području ekološke mreže HR2000933 Vrljika (POVS) dijelom su preuzeti su iz Standardnih obrazaca
Natura 2000 (Natura 2000 Standard Data Form - SDF baza podataka) čije ažuriranje je u tijeku, a dijelom iz
Gabelica i dr. (2016.).
13
Kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS) navedeni u Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016 odnose
se na novi, revidirani NKS koji će postati važeći tek po svojoj službenoj objavi u Narodnim novinama. Do
objavljivanja novog Pravilnika važeći NKS je onaj objavljen u Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).
srpanj 2020. 35
Prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim
stanišnim tipovima (NN 88/14) stanišni tip A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
na popis ugroženih i rijetkih staništa Pravilnika uvršten je jer predstavlja stanište s brojnim
ugroženim vrstama na razini Hrvatske (Tablica 3.1.5-1.).
Tablica 3.1.5-1. Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na području zahvata prema Prilogu
II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(NN 88/14)
Ugrožena i rijetka staništa Kriteriji uvrštavanja na popis
Direktiva o Bernska ugrožena i rijetka
staništima konvencija. staništa na razini
(NATURA) Rezolucija 4 Hrvatske
A. Površinske A.4. Obrasle obale A.4.1. Tršćaci,
kopnene vode površinskih kopnenih rogozici, visoki staništa s brojnim
- -
i močvarna voda i močvarna staništa šiljevi i visoki ugroženim vrstama
staništa šaševi
NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama
BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je
potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije
HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične
biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske
* prioritetni stanišni tip
a)
srpanj 2020. 36
b)
Slika 3.1.5-3. Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. s
ucrtanim zahvatom: (a) sjeverozapadne lokacije zahvata, (b) jugoistočna lokacija zahvata
(izvor: Bioportal, 2020.)
Ihtiofauna šireg područja zahvata

U rijeci Vrljici u koju se ulijevaju vode iz kanala Runovića jaruga na kojem je planiran zahvat,
osim ciljnih vrsta područja HR2000933 Vrljika (mekousna i imotska gaovica), obitavaju i
sljedeće riblje vrste: makal (Squalius microlepis), masnica (Rutilus basak), babuška (Carassius
gibelio) i štuka (Esox lucius) (Hrvatsko ihtiološko društvo, 2019.). Ponekad se u Vrljici zabilježi
i jegulja (Anguilla anguilla) koja dolazi kroz Maticu/Vrljiku iz porječja Neretve kroz podzemne
krške tokove i pukotine. Sve navedene vrste, osim štuke i babuške, su autohtone za područje
Imotske krajine. Prema istraživanju koje je provedeno tijekom 2018. godine, u Vrljici je
brojnošću najčešća vrsta imotska gaovica (60,8%) koja zajedno s masnicom (23,4%) prevladava
u ukupnoj brojnosti. Biomasom prevladava mekousna kao dominantna vrsta u Vrljici (54,9%).
Budući da je Runovića jaruga pritoka rijeke Vrljike, potencijalno je moguća prisutnost
navedenih vrsta i na području zahvata.
Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovčić i dr., 2006.) mekousna i makal su
kritično ugrožene vrste, imotska gaovica je osjetljiva vrsta, a masnica gotovo ugrožena vrsta
(Tablica 3.1.5-2.). Sve navedene vrste, osim štuke, su strogo zaštićene vrste prema Pravilniku
o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Ovdje valja napomenuti da je mekousna
uvrštena na popis strogo zaštićenih vrsta zbog kritične ugroženosti populacija u rijekama: Krka,
Jadro unutar ihtiološkog rezervata i Vrljika od izvora do ušća rijeke Sije, te na području delte
Neretve. Jegulja je uvrštena na navedeni popis zbog populacija u Vranskom jezeru kraj
Biograda na Moru (uključujući i kanal Prosiku) i u rijeci Krki (uzvodno od Skradinskog buka)
koje su kritično ugrožene na razini Europske unije.
srpanj 2020. 37
Tablica 3.1.5-2. Pregled ribljih vrsta koje obitavaju u rijeci Vrljici prema podacima iz Studije
pregleda stanja i valorizacije mekousne pastrve u regiji Jadranskog slijeva (Hrvatsko ihtiološko
društvo, 2019.) po kategorijama zaštite/ugroženosti
Vrsta Kategorija zaštite/ugroženosti
IUCN-ov Crveni popis Crvena knjiga (IUCN Pravilnik o strogo
ugroženih vrsta (IUCN status u Hrvatskoj) zaštićenim vrstama
status u Europi) (144/13, 73/16)
mekousna (Salmo obtusirostris) EN CR +
imotska gaovica (Delminichthys
VU VU +
adspersus)
makal (Squalius microlepis) EN CR +
masnica (Rutilus basak) LC NT +
štuka (Esox lucius) LC - -
jegulja (Anguilla anguilla) CR - +
IUCN14 kategorije ugroženosti: CR - kritično ugrožena vrsta; EN – ugrožena vrsta; VU – osjetljiva vrsta; NT - gotovo
ugrožena vrsta; LC - najmanje zabrinjavajuća vrsta
Mekousna preferira čiste, hladne vode, bogate kisikom (Mrakovčić i dr., 2006.). U Vrljici je
rasprostranjena od izvora u Prološcu do Kamenmosta, ali koristi staništa i u drugim dijelovima
cijele rijeke. Krajem prosinca migrira prema izvoru svoje rodne rijeke gdje se mrijesti do kraja
ožujka i dulje (Hrvatsko ihtiološko društvo, 2019.). Imotska gaovica nastanjuje krška vodena
staništa poput rijeka, jezera, izvora, ali i zamočvarena staništa. Mrijesti se tijekom lipnja i
srpnja (Mrakovčić i dr., 2006.). Makal obitava u sporotekućim vodama i čistim jezerima na
području sliva rijeke Neretve, a mrijesti se uglavnom u svibnju i lipnju (Mrakovčić i dr., 2006;
Ćaleta i dr., 2015.). Masnica je nemigrirajuća vrsta koja obitava u brojnim tipovima staništa,
od potoka do rukavaca i umjetnih vodnih tijela s gustom vegetacijom. Mrijesti se od kraja
veljače do sredine travnja (Tutman i dr., 2018.). Jegulja nastanjuje sve tipove bentičkih staništa
od potoka do obala velikih rijeka i jezera. Smatra se da se mrijesti između ožujka i lipnja,
isključivo u Sargaškom moru (Fishbase, 2020.). Štuka je u Vrljiku unesena iz dunavskog sliva
(Hrvatsko ihtiološko društvo, 2019.), a preferira mirne, spore tekućice bogate vodenom
vegetacijom (Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar, 2020). Iako je prema
Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) i Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18,
14/19, 127/19) unos stranih (alohtonih) vrsta u otvorene ekosustave strogo zabranjen, u
vodotoku Vrljika prisutne su i neke invazivne alohtone vrste riba kao što je babuška.
Športsko-ribolovno društvo Šaran Proložac ovlaštenik je ribolovnog prava, u ribolovnom

području Jadran, za ribolovnu zonu obuhvaćenu administrativnim granicama Općine Proložac,
Grada Imotskog i općina Podbablje, Zmijavci i Runovići. Na području općina Zmijavci i Runovići
društvo Šaran ovlaštenje ribolovnog prava provodi se na vodotocima rijeka Vrljika, kanali
Jaruga i Šipovača.
3.1.6. Gospodarenje šumama
S gledišta upravljanja šumama, šire područje zahvata pripada Gospodarskoj jedinici (GJ) Osoje
(882) pod upravom Hrvatskih šuma, Podružnica Split, Šumarija Imotski. Zahvat se ne nalazi na
području odjela/odsjeka ove gospodarske jedinice. Što se tiče privatnih šuma, šire područje
zahvata pripada GJ Imotske šume, no zahvat se ne nalazi niti na području odsjeka ove
gospodarske jedinice.
14
IUCN (International Union for Conservation of Nature) – Međunarodna unija za očuvanje prirode.
srpanj 2020. 38
3.1.7. Pedološke značajke
Na području zahvata kartirane jedinice tla su „Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana,

Koluvij s prevagom sitnice” i „Rendzina na šljunku, Kambična tla, Antropogena tla, Kamenjar,
Koluvij“ (Slika 3.1.7-1.). Radi se o privremeno nepogodnim tlima za korištenje u poljoprivredi.
broj pogodnost opis kartirane jedinice tla stjenovitost kamenitost nagib dubina
kartirane tla* (%) (%) (%) (cm)
jedinice tla
Močvarno glejna, djelomično
43 N-1 hidromeliorirana, Koluvij s prevagom 0 0 0-1 20 - 90
sitnice
Rendzina na šljunku, Kambična tla,
35 N-1 0–1 0–3 0-5 30 - 150
Antropogena tla, Kamenjar, Koluvij
N-1 privremeno nepogodno tlo
Slika 3.1.7-1. Pedološka karta šireg područja zahvata (izvor: ENVI, 2020.)
3.1.8. Kulturno-povijesna baština
Uvidom u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske može se zaključiti
da na lokaciji zahvata nema registriranih lokaliteta kulturno-povijesne baštine.
Iz Prostornog plana uređenja Općine Runovići (Službeni glasnik Općine Runovići 01/07 i
01/13), kartografski prikaz 5. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Slika 3.2.2-2.),
vidljivo je da se kanal Runovića jaruga na predmetnoj dionici najvećim dijelom proteže
arheološkim područjem/zonom Runovići (oznaka 6, arheološka zona na podnožju Mračaja-
rimski municipij Novae). Radi se o evidentiranom kulturnom dobru koje se štiti Prostornim
planom uređenja.
srpanj 2020. 39
3.1.9. Krajobrazne značajke
Šire područje zahvata je krško područje na kojem je moguće izdvojiti dva osnovna tipa reljefa:
krško polje i kršku zaravan. Imotsko polje je krško polje dinarskog pravca pružanja. Nalazi se
na nadmorskim visinama 260 - 270 m n.m. s ukupnom površinom od oko 92 km2. Polje je
nagnuto prema jugoistoku. Uzduž sjeveroistočnog ruba Imotskog polja postoji niz izvora, na
kojima se drenira prostorno karbonatno zaleđe, od kojih je Opačac najvažniji. Rijeka Vrljika je
glavni površinski tok u koji utječe Ričina kod naselja Kamensko.
Runovića jaruga predstavlja linijski element u prostoru koji je antropogeno uređen za potrebe
odvodnje brdskih voda s područja Zmijavci – Runovići u rijeku Vrljiku. Kanal se nalazi uz
jugoistočni rub Imotskog polja. Imotsko polje čine mozaici poljoprivrednih površina koje u
kišnim razdobljima plave. Kanal razdvaja poljoprivredne površine od naseljenih dijelova
Runovića i Zmijavaca. Kanal je ispresijecan prijelazima koji povezuju poljoprivredne površine s
naseljima.
Prema Karti pokrova zemljišta (CORINE) lokacija zahvata nalazi se na području vinograda i
kompleksa kultiviranih parcela (Slika 3.1.9-1.).
Slika 3.1.9-1. Pokrov zemljišta šireg područja zahvata prema “CORINE land cover” bazi
podataka s ucrtanim zahvatom (izvor: ENVI, 2020.)
srpanj 2020. 40
3.1.10. Prometna mreža
Pristup području zahvata sa šire cestovne mreže moguć je sa županijske ceste ŽC6182
(Kamenmost (D60) – Zmijavci – Runović – Ž6199) u naselju Zmijavci te s ulice Runović u naselju
Runovići (Slika 3.1.10-1.). Osim toga cijelom duljinom kanala Runovića jaruga na predmetnoj
dionici, uz lijevi rub kanala, trasiran je makadamski put.
Slika 3.1.10-1. Lokacija zahvata u odnosu na cestovnu mrežu šireg prostora (izvor: HAK,
2020.)
3.1.11. Kakvoća zraka
Lokacija zahvata nalazi se unutar administrativnih granica Splitsko-dalmatinske županije te

Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) pripada zoni HR 5 - Dalmacija. Zona HR 5 uz Splitsko-
dalmatinsku županiju (izuzevši aglomeraciju Split) obuhvaća i Zadarsku, Šibensko-kninsku i
Dubrovačko-neretvansku županiju. Ocjene onečišćenosti zraka u razdoblju 2013. – 2018. u
zoni HR 5 pokazuju da je u zoni prisutno onečišćenje prizemnim ozonom (AZO, 2014; HAOP,
2015, 2016, 2017; Pejaković, 2018; Vađić i dr., 2019; EEA, 12/2018, 13/2018.). Prizemni ozon
nastaje u atmosferi složenim kemijskim reakcijama i na njega utječu emisije njegovih
prekursora, dušikovih oksida i nemetanski hlapivih organskih spojeva. Te su reakcije potaknute
sunčevim zračenjem. Onečišćenje ozonom izraženo je na mediteranskom području i povezuje
se s prekograničnim transportom onečišćenja i visokim intenzitetom sunčeva zračenja.
srpanj 2020. 41
3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE
Prema upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske lokacija zahvata nalazi se na

području Općine Zmijavci i Općine Runovići, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Za područje
zahvata na snazi su:
 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13 i 147/15)
 Prostorni plan uređenja Općine Runovići (Službeni glasnik Općine Runovići 01/07 i
01/13)
 Prostorni plan uređenja Općine Zmijavci (Službeni glasnik Općine Zmijavci 02/07)
U nastavku se daje kratak pregled uvjeta iz prethodno navedenih prostorno-planskih

dokumenata vezanih uz uređenje vodotoka Runovića jaruga. Iz analize provedene u nastavku
može se konstatirati da je planirani zahvat u skladu s prostornim planovima.
3.2.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije
(Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13 i
147/15)
U Odredbama za provođenje Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (PPSDŽ),

poglavlje 1.2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju,
potpoglavlja 1.2.1. Građevine od važnosti za Državu i 1.2.2. Građevine od važnosti za Županiju,
članci 52. i 53., među vodnim građevinama od važnosti za državu i županiju navode se:
 državni značaj: sustav "Trebižat - Vrljika - Ričica" kojeg čine akumulacija Ričice,
retencija Prološka Vrljika, Sija, Suvaja, kanal Šiovača – Prokop
 državni značaj: nasipi uz Siju i Suvaju, nasipi Prološke retencije i brana akumulacije
Ričice
 županijski značaj: regulacijske i zaštitne vodne građevine na lokalnim vodama (stalni
vodotoci, bujice, odvodni kanali, retencije i dr.)
 županijski značaj: građevine za obranu od poplava na lokalnim vodama
 županijski značaj: građevine za zaštitu od erozija i bujica koje poboljšavaju postojeći
režim voda područja Županije (ustave, brane, stepenice, pregrade, izgrađene kinete,
zidovi i dr.)
Iz navedenog se može zaključiti da zahvat koji se analizira ovim elaboratom spada u vodne
građevine županijskog značaja.
U poglavlju 1.12. Mjere posebne zaštite, potpoglavlje 1.12.3. Zaštita od poplava, članak 270.,
vezano uz zaštitu od štetnog djelovanja voda navodi se:
Članak 270.
…
Zaštita od štetnog djelovanja rijeka, povremenih bujičnih vodotoka i odvodnih kanala,
kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih
sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove
imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i
srpanj 2020. 42
regulacijskih vodnih građevina na rijekama i ostalim vodotocima, odnosno tehničkim i

gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih
građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru
Plana upravljanja vodama.
Tehničke mjere zaštite od štetnog djelovanja voda su:

- redovito obavljanje svih potrebnih radova gospodarskog i tehničkog održavanja
vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina (nasipi, ustave, crpne stanice, itd.)
- sanacija svih ratnih i ostalih šteta na vodotocima, vodnom dobru i vodnim
građevinama
...
Sustavno građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za zaštitu od

erozije:
- revitalizacija zapuštenih i oštećenih, te građenje novih sustava melioracijske odvodnje
usklađenih s potrebama i mogućnostima poljoprivrednih proizvođača
- redovito održavanje revitaliziranih ili novih osnovnih melioracijskih objekata za
odvodnju (lateralni kanali, crpne stanice, odvodni tuneli).
U svrhu tehničkog održavanja te radova građenja, treba osigurati inundacijski – zaštitni

pojas minimalne širine:
- 10,0 m uz korito rijeke Cetine
- 10,0 m uz objekte obrambenih nasipa u branjenom području
- 5,0 m od gornjeg ruba korita rijeke Vrljike, Matice, Jadra te ostalih rijeka, bujičnih
vodotoka i odvodnih kanala, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra
- ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka ili objekta, širina inundacijskog zaštitnog
pojasa može biti manja, ali ne manja od 3,0 m, a što bi se utvrdilo vodopravnim
uvjetima za svaki objekt posebno.
...
Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala
potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu
sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u recipijent, a sve u skladu sa
zahtjevima zaštite prirode, vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima
predviđenim Zakonom o vodama. Projektna rješenja uređenja korita sa svim potrebnim
objektima maksimalno smjestiti na česticu „javno vodno dobro“ iz razloga izbjegavanja
imovinsko – pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno –
planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok
voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog.
Na kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustavi, obrada, skladištenje i odlaganje

otpada (Slika 3.2.1-1.) kanal Runovića jaruga ucrtan je kao kanal u sklopu regulacijskog i
zaštitnog sustava uređenja vodotoka i voda.
srpanj 2020. 43
Slika 3.2.1-1. Izvod iz PPSDŽ: dio kartografskog prikaza 2.3. Vodnogospodarski

sustavi, obrada, skladištenje i odlaganje otpada
srpanj 2020. 44
3.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Runovići
(Službeni glasnik Općine Runovići 01/07 i 01/13)
U Odredbama za provođenja Prostornog plana uređenja Općine Runovići (PPUO, Plan),

poglavlje 4. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih
sustava, dio Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja), članak 63., navodi se da je
prema posebnoj Odluci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (Klasa:
034-01/04-01/0063 od 24.04.2004. god.), uz vodotok Vrljiku definirana vanjska granica
neuređenog inundacijskog pojasa. Za sve ostale vodotoke (Jaruga, odvodne kanale, nasipe i
objekte obrane od poplava i dr.) na području Općine Runovići, a u svrhu tehničkog održavanja
i radova građenja, treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m (iznimno 3,0 m)
od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. Prilikom zahvata na
uređenju i regulaciji vodotoka s ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica,
poplava i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se
zadrži doprirodno stanje vodotoka. Treba izbjegavati betoniranje vodotoka, a ukoliko je takav
zahvat nepohodan, korito obložiti grubo obrađenim kamenom.
Iz kartografskog prikaza 4. Korištenje i namjena površina (Slika 3.2.2-1.) vidljivo je da se kanal

Runovića jaruga nalazi na rubu neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja.
Iz kartografskog prikaza 5. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Slika 3.2.2-2.)

rimski municipij Novae). U članku 68. Odredbi za provođenje Plana određene su smjernice za
prostorno uređenje područja arheološke baštine. Navodi se da je arheološke zone potrebno
istražiti kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra. Unutar arheoloških zona
potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog
nadzora, nadležno konzervatorsko tijelo određuje daljnje postupanje. Na područjima kojima
se Planom predviđa izgradnja objekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositelj zahvata
da osigura arheološko rekognosciranje prostora prije početka bilo kakvih radova te sukladno
rezultatima rekognosciranja, zaštitna arheološka istraživanja. U slučaju prezentacije
arheoloških nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose
između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji. Arheološka nalazišta koja su zaštićena kao
pojedinačna kulturna dobra štite se kao pojedinačna kulturna dobra. Radovi na samom
lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini trebaju imati posebne uvjete i prethodno
odobrenje. Iz istog kartografskog prikaza vidljivo je da se u blizini zahvata, no izvan zone
mogućeg utjecaja zahvata, nalaze i župna crkva Gospe od Karmela s grobljem (oznaka 1,
udaljena je oko 250 m od najbližeg dijela zahvata) i graditeljski sklop župne kuće s crkvicom
Gospe od Zdravlja i okolnim zgradama (oznaka 2, udaljen oko 100 m od najbližeg dijela
zahvata). Sva spomenuta kulturna dobra su od lokalnog značaja i štiti ih lokalna zajednica
putem odredbi i mjera iz prostornog plana.
Ostale grafičke dijelove Plana čine kartografski prikazi iz županijskog prostornog plana (1.
Korištenje i namjena površina, 2. Infrastrukturni sustavi, 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora).
srpanj 2020. 45
Slika 3.2.2-1. Izvod iz PPUO Runovići: dio kartografskog prikaza 4. Korištenje i namjena
površina, s ucrtanim kanalom Runovića jaruga (crvena linija)
srpanj 2020. 46
Slika 3.2.2-2. Izvod iz PPUO Runovići: dio kartografskog prikaza 5. Uvjeti za korištenje,
uređenje i zaštitu prostora, s ucrtanim kanalom Runovića jaruga (crvena linija)
srpanj 2020. 47
3.2.3. Prostorni plan uređenja Općine Zmijavci
(Službeni glasnik Općine Zmijavci 02/07)
U Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Zmijavci (PPUO, Plan),

poglavlje 4. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih
sustava, dio Vodnogospodarski sustav, članak 69., navodi se da nije dopušteno podizanje
ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu
moć korita, onemogućiti čišćenje i održavanje ili ga ugroziti na neki drugi način. Za bilo kakve
intervencije ili zahvate na i u blizini čestica javnog vodnog dobra koje mogu poremetiti vodni
režim, mora se prethodno ishoditi suglasnost Hrvatskih voda.
Nadalje u dijelu Odvodnja u članku 74. navodi se da je uz vodotok Vrljiku posebnom Odlukom
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (Klasa: 034-01/04-01/0063, od
24.04.2004.) definirana vanjska granica neuređenog inundacijskog pojasa. Za sve ostale
vodotoke (Jaruga, odvodne kanale, nasipe i objekte obrane od poplava i dr.) na području
Općine Zmijavci, a u svrhu tehničkog održavanja te radova građenja treba osigurati
indudacijski pojas minimalne širine od 5,0 m (iznimno 3,0 m) od gornjeg ruba korita, odnosno
ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge
radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način
umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog
djelovanja vodotoka.
Konačno, u članku 76. vezano uz uređenje vodotoka navodi se da je za sve zahvate koji se
planiraju na način da obuhvaćaju ili su u kontaktnom području vodnog dobra vodotoka (bujica)
potrebno ishoditi posebne uvjete i suglasnosti nadležne vodoprivredne službe.
Iz kartografskog prikaza 1.a. Korištenje i namjena prostora (Slika 3.2.3-1.) vidljivo je da se kanal
Runovića jaruga proteže površinama vrijednog obradivog tla.
Iz kartografskog prikaza 3.a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih
uvjeta i ograničenja korištenja (Slika 3.2.3-2.) vidljivo je da se u zoni zahvata ne nalaze lokaliteti
kulturne baštine.
Ostale grafičke dijelove Plana čine kartografski prikazi iz županijskog prostornog plana (1.
Korištenje i namjena površina, 2. Infrastrukturni sustavi, 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora).
srpanj 2020. 48
Slika 3.2.3-1. Izvod iz PPUO Zmijavci: dio kartografskog prikaza 1.a. Korištenje i namjena
prostora, s ucrtanim kanalom Runovića jaruga (tamnoplava linija)
srpanj 2020. 49
Slika 3.2.3-2. Izvod iz PPUO Zmijavci: dio kartografskog prikaza 3.a. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta i ograničenja korištenja, s ucrtanim
kanalom Runovića jaruga (crvena linija)
srpanj 2020. 50
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I

KORIŠTENJA ZAHVATA
4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA)
Zahvat je planiran u području posebne zaštite voda koje se štiti u nekoliko kategorija: područje
namijenjeno zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju Jadranski sliv - kopneni dio (šifra RZP
71005000), područje zaštite gospodarski značajnih vodenih organizama pogodno za život
slatkovodnih riba – ciprinidne ribe J17_Vrljika (šifra RZP 53010040), područje podložno
eutrofikaciji i područje ranjivo na nitrate - sliv osjetljivog područja Malostonski zaljev i Malo
more (šifra RZP 41031022) i područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove Vrljika (šifra
RZP 522000933). Nadalje, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN
66/16), područje zahvata pripada grupiranom vodnom tijelu podzemnih voda JKGI_12 –
Neretva koje je u dobrom stanju. Runovića jaruga, ukupne duljine oko 4,17 km, predstavlja
odvodni kanal za neposredno poljoprivredno područje južnog dijela Imotskog polja. Ovaj kanal
spojen je s vodotokom Vrljika (Matica), a zajedno su dio površinskog vodnog tijela
JKRN0023_001 – Matica. Stanje ovog vodnog tijela ocijenjeno je kao dobro. Prema Karti
opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, područje Imotskog polja predstavlja
područje visoke vjerojatnosti plavljenja.
Utjecaji tijekom izgradnje (uključivo utjecaji od akcidenta)

Predmet zahvata je uređenje kanala Runovića jaruge na sedam mikrolokacija raspoređenih na
dionici duljine oko 2,2 km. Uređenje kanala svodi se na: (1) sanaciju desne obale na šest
mikrolokacija na potezu ukupne duljine oko 93,5 m (20 m + 10 m + 23,5 m + (15 + 20) m + 5
m), (2) sanaciju krilnih zidova postojećeg armirano-betonskog mosta na obje obale u duljini od
oko 9,31 m odnosno 10 m, (3) sanaciju urušenog drvenog prijelaza novim armirano-betonskim
propustom na potezu duljine oko 3 m i (4) izvedbu armirano-betonskih stepenica na desnoj
obali duljine 4,95 m. Dakle, radovi na desnoj obali planirani su na potezu duljine oko 118 m,
radovi na lijevoj obali na potezu duljine oko 20 m te radovi na ukupnom profilu korita zbog
postavljanja propusta na potezu duljine oko 3 m. Radovi na desnoj obali predstavljaju
izgradnju armirano-betonskog zida obloženog kamenom. Radovi na lijevoj obali predstavljaju
sanaciju postojećih krilnih zidova mosta na način da se isti zamijene novim armirano-
betonskim zidovima obloženih kamenom. Radovi na ukupnom profilu korita svode se na potez
duljine 3 m na kojem će se postaviti armirano-betonski propust umjesto urušenog drvenog
prijelaza. Jedna od pozicija sanacije desne obale uključuje i izgradnju stepenica15 u profilu zida
kojima će se omogućiti spuštanje do korita.
Planirani zahvat prvenstveno ima utjecaja na hidromorfološke karakteristike korita.

Hidromorfološko stanje vodnog tijela JKRN0023_001 – Matica je dobro16 (analiza opterećenja
15
Naglašava se da se ne radi o hidrotehničkim stepenicama u koritu, već stepenicama uz samu desnu obalu
kojima će se omogućiti pristup koritu i koje ne zadiru u profil korita (vidi poglavlje 2.2.).
16
Za dobro stanje vodnog tijela prema elementima „hidrološki režim“, „kontinuitet toka“ te „morfološki uvjeti“
prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19) vrijedi sljedeće:
- Postoje male promjene u sastavu i brojnosti planktonskih svojti u odnosu na zajednice specifične za
određeni tip rijeka ili jezera. Te promjene ne ukazuju na ubrzani rast alga koji bi doveo do neželjenih
promjena ravnoteže organizama u vodi, niti do promjena fizikalno-kemijske kakvoće vode ili sedimenta.
srpanj 2020. 51
i utjecaja). Analiza utjecaja zahvata prema hidromorfološkim elementima za ocjenu stanja

vodnog tijela dana je u nastavku:
1. utjecaj na količinu i dinamiku vodnog toka
Zahvat ne uključuje građevine i aktivnosti koje bi mogle imati utjecaja na dnevni protok
vodotoka Runovića jaruga. Planiranim zahvatom saniraju se obale i postavlja propust
na jednoj lokaciji (zamjena urušenog mosta). Hidraulički proračun za potrebe analize
protoka kroz planirani propust proveden je korištenjem Chezy-eve formule. Za
proračun planiranog stanja korišten je protok koji je preuzet iz projekta ''Runovića
jaruga od km 2+066,80 - 4+082,60'', Javno vodoprivredno poduzeće ''Hrvatska
vodoprivreda'' Zagreb, Organizacijska jedinica Split, T.D. 32/91, 1991. godine, Q= 7,90
m3/s. Za planirani propust u km 1+595,56 odabran je profil slobodnog otvora 2 x 3 m2.
Zahvat neće imati utjecaja na povezanost vodotoka s podzemljem jer ne uključuje
betoniranje ni oblaganje dna korita.
2. utjecaj na longitudinalnu povezanost rijeke
Zahvat ne uključuje umjetne građevine (kao npr. poprečne pregrade, stepenice i sl.)
koje bi mogle utjecati na longitudinalnu povezanost kanala. Za planirani propust
duljine 3 m obavljen je hidraulički proračun, što je opisano u prethodnoj točki. Nadalje,
zahvatom se ne izlazi izvan granica postojećeg vodnog dobra čime se zadržava
postojeća trasa kanala. Dodatno, tijekom izvođenja zahvata izvođač radova je dužan
osigurati neprekinutost toka, upravo kako bi se izbjegao značajniji privremeni utjecaj
na longitudinalnu povezanost rijeke. S obzirom da se radovi na ukupnom profilu korita
svode na izvedbu propusta na vrlo kratkoj dionici od 3 m, izvođač radova ne bi trebao
imati poteškoća oko osiguranja neprekinutosti toka za vrijeme izvođenja radova.
3. utjecaj na varijacije u dubini/širini korita rijeke
Os kanala je tijekom planiranja zahvata postavljenja tako da su gabariti planiranog
korita maksimalno zadržani unutar granice vodnog dobra pazeći da se pri tome ostane
što je više moguće unutar postojećeg korita. Niveleta se postavlja s ciljem izbjegavanja
produbljivanja korita pa je iskop minimalan. Postojeći uzdužni nagibi maksimalno se
zadržavaju, čime nova niveleta postaje nešto niža od postojeće.
4. struktura i podloga korita rijeke i struktura obalnog pojasa
Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona specifičnog za određeni tip
rijeka ili jezera.
- Postoje male promjene u sastavu i brojnosti svojti makrofita i fitobentosa u odnosu na zajednice
specifične za određeni tip rijeka ili jezera. Te promjene ne ukazuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših
oblika biljaka, koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizama u vodi ili do promjena
fizikalno-kemijske kakvoće vode ili sedimenta. Fitobentička zajednica nije izložena negativnom utjecaju
nakupina ili naslaga bakterija nastalih uslijed antropogenog utjecaja.
- Postoje male promjene u sastavu i brojnosti makrozoobentosa u odnosu na zajednice specifične za
određeni tip rijeka ili jezera. Omjer svojti osjetljivih i neosjetljivih na poremećaje pokazuje lagano
odstupanje od razina specifičnih za određeni tip rijeka ili jezera. Stupanj raznolikosti svojti
makrozoobentosa pokazuje lagane znakove promjena u odnosu na razine specifične za određeni tip
rijeka ili jezera.
- Postoje male promjene sastava i brojnosti vrsta riba u odnosu na zajednice specifične za određeni tip
rijeka ili jezera, koje se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizikalno-kemijske i hidromorfološke
elemente kakvoće. Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje znakove poremećaja koji se mogu
pripisati antropogenom utjecaju na fizikalno-kemijske ili hidromorfološke elemente kakvoće i koji, u
pojedinim slučajevima, ukazuju na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom procesu određene vrste, do
te mjere da neke starosne kategorije mogu biti odsutne.
srpanj 2020. 52
Runovića jaruga zajedno s Vrljikom spada u tip prigorske male i srednje velike tekućice
krških polja (HR-R_15B). Strukturu i podlogu korita rijeke i strukturu obalnog pojasa
čine glinovito-laporoviti materijali pomješani s pijeskom, šljunkom, kamenim kršjem i
humusom. Korito kanala dijelom je regulirano, sa zemljanim obraslim pokosom
istrošenim od erozije i s djelomično saniranom desnom obalom obloženom kamenom.
Zahvat će imati utjecaja na strukturu obalnog pojasa zbog izgradnje novih armirano-
betonskih obalnih zidova obloženih kamenom, no radi se o točkastim lokalitetima na
potezu ukupne duljine oko 118 m na desnoj obali, dok će se na oko 20 m na lijevoj i
desnoj obali sanirati postojeći krilni zidovi mosta. Radovi na ukupnom profilu korita
svode se na postavljanje armirano-betonskog propusta duljine oko 3 m s armirano-
betonskom pločom kojom će se omogućiti prijelaz preko kanala umjesto urušenog
drvenog prijelaza. Ne očekuje se da će se zbog uređenja kanala na predmetnim
lokalitetima pogoršati dobro stanje vodnog tijela. Odabir kamene obloge obalnog zida
dodatno umanjuje značaj utjecaja jer se radi o oblaganju prirodnim materijalom (u
betonu).
Zahvat će utjecati i na biološke elemente kakvoće vodnog tijela. Monitoringom koji se obavlja
na mjernoj postaji pritok Vrljike kod Todorića utvrđeno je dobro stanje fitobentosa no ostala
tri biološka elementa kakvoće (makrofiti, makrozoobentos i ribe) nisu ocijenjena (Hrvatske
vode, 2020.). Zahvat će imati utjecaja na fitobentičke zajednice, u smislu njihovog trajnog
gubitka na pozicijama sanacije obalnih zidova, no s obzirom na vrlo kratke dionice sanacije,
ovaj utjecaj može se smatrati zanemarivim. Očekuje se da će se zahvatom zadržati dobro
stanje u smislu bioloških elemenata kakvoće.
Zahvat ne bi trebao imati značajnijeg trajnog utjecaja na fizikalno-kemijske pokazatelje stanja

vodnog tijela jer se zahvatom ne utječe niti na dinamiku toka niti na vodenjarsku vegetaciju.
Nadalje, utjecaj tijekom izvođenja radova može se očitovati kroz onečišćenje površinskih i
podzemnih voda uslijed neodgovarajuće organizacije građenja odnosno akcidenata (izlijevanje
maziva iz građevinskih strojeva, izlijevanje goriva tijekom pretakanja, nepropisno skladištenje
otpada – istrošena ulja, iskopani materijal, itd). U slučaju akcidenta na gradilištu tijekom
izgradnje, moguć je utjecaj na vodno tijelo podzemne vode JKGI_12 – Neretva te na površinsko
vodno tijelo JKRN0023_001 – Matica. Radi se o mogućem utjecaju na kemijsko stanje vodnog
tijela, odnosno parametre specifičnih onečišćujućih tvari. Ove utjecaje moguće je spriječiti
pravilnom organizacijom gradilišta i zakonom propisanim mjerama zaštite.
Utjecaji tijekom korištenja (uključivo utjecaji od akcidenta)

Sanacija obale neophodna je jer je tijekom korištenja kanala došlo na pojedinim dijelovima
obale do urušavanja, što predstavlja prepreku za protok vode i opasnost za promet
nekategoriziranim prometnicama uz i preko kanala. Korito je zasad uglavnom neregulirano, sa
zemljanim obraslim pokosom istrošenim od erozije i s djelomično saniranom desnom obalom
obloženom kamenom. Zahvatom je predviđeno uređenje kanala da bi se omogućio siguran
prihvat oborinskih voda sa slivnog područja i spriječila erozija obala na kritičnim dionicama.
Potrebno je naglasiti da svrha poduzimanja zahvata nije zaštita od poplava, već zaštita od
erozije koja se javlja zbog velikih brzina protoka za vrijeme velikih voda u samom koritu
srpanj 2020. 53
vodotoka. Zahvat neće imati značajnijeg utjecaja na režim plavljenja ni u užem ni u širem
području zahvata.
Ne očekuju se akcidentne situacije vezane uz korištenje zahvata.
4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA
4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak
Utjecaji tijekom izgradnje

U fazi izgradnje zahvata doći će do prašenja uslijed radova na terenu, utovara/istovara
zemljanog materijala i prometa teretnih vozila. Također, doći će do emisije ispušnih plinova
(dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid) uslijed rada
građevinskih strojeva i vozila. S obzirom na obim zahvata, može se zaključiti da se radi o
privremenim lokalnim utjecajima koji se mogu smanjiti dobrom organizacijom gradilišta.
Utjecaji tijekom korištenja

Ne očekuju se utjecaji na zrak tijekom korištenja zahvata.
Nastajanje stakleničkih plinova

Ne očekuje se nastajanje stakleničkih plinova kao posljedica korištenja zahvata.
4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena
Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Utjecaj zahvata na klimatske promjene razmatra se sa stajališta udjela zahvata u emisiji
stakleničkih plinova, što je obrađeno u prethodnom poglavlju.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Analiza utjecaja klimatskih promjena provedena u nastavku odnosi se na razdoblje korištenja
zahvata. Za utjecaj klime i pretpostavljenih klimatskih promjena na planirani zahvat korištena
je metodologija opisana u smjernicama Europske komisije (Smjernice za voditelje projekata:
Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, EK, 2013; Smjernice za
uključivanje klimatskih promjena i bioraznlikosti u procjene utjecaja na okoliš, EK, 2013).
Modul 1: Analiza osjetljivosti zahvata

Osjetljivost zahvata na ključne klimatske čimbenike procjenjuje se kroz četiri teme te se
vrednuje ocjenama 3-visoko osjetljivo, 2-umjereno osjetljivo, 1-nisko osjetljivo i 0-zanemariva
osjetljivost (Tablica 4.2.2-1.).
srpanj 2020. 54
Tablica 4.2.2-1. Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Vrsta zahvata Regulacija vodotoka
Prometna povezanost
Imovina i procesi na
lokaciji
Izlaz
Ulaz
TEMA OSJETLJIVOSTI
Primarni klimatski učinci

Povećanje prosječnih temperatura zraka 1 0 0 0 0
Povećanje ekstremnih temperatura zraka 2 0 0 0 0
Promjena prosječnih količina oborina 3 0 1 1 0
Povećanje ekstremnih oborina 4 2 2 2 2
Promjena prosječne brzine vjetra 5 0 0 0 0
Promjena maksimalne brzine vjetra 6 0 0 0 0
Vlažnost 7 0 0 0 0
Sunčevo zračenje 8 0 0 0 0
Sekundarni učinci/povezane opasnosti
Porast razine mora 9 0 0 0 0
Povišenje temperature vode 10 0 0 0 0
Dostupnost vodnih resursa/suša 11 0 0 0 0
Oluje 12 0 0 0 0
Poplave (riječne i obalne) 13 2 2 2 2
pH mora 14 0 0 0 0
Obalna erozija 15 0 0 0 0
Erozija tla 16 2 2 2 2
Zaslanjivanje tla 17 0 0 0 0
Šumski požari 18 0 0 0 0
Kvaliteta zraka 19 0 0 0 0
Nestabilnost tla/klizišta 20 0 0 0 0
Modul 2: Procjena izloženosti zahvata

Sadašnja i buduća izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim
opasnostima, analizirana je za klimatske varijable koje u Tablici 4.2.2-1. imaju umjerenu ili
visoku osjetljivost (Tablica 4.2.2-2.). Ocjena 0 znači da nema izloženosti, ocjena 1 predstavlja
nisku izloženost, ocjena 2 umjerenu izloženost i ocjena 3 visoku izloženost.
U sljedećoj tablici (Tablica 4.2.2-2.) prikazana je sadašnja i buduća izloženost zahvata prema
klimatskim varijablama i s njima povezanim opasnostima, no samo za klimatske varijable koje
u Tablici 4.2.2-1. imaju umjerenu ili visoku osjetljivost.
srpanj 2020. 55
Tablica 4.2.2-2. Izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim

opasnostima
Osjetljivost Izloženost lokacije — sadašnje stanje Izloženost lokacije — buduće stanje
Primarni učinci
RCP4.5 scenarij
Na godišnjoj razini do 2040. godine projicirano je
vrlo malo smanjenje srednje godišnje količine
Tijekom razdoblja 1961. - 2010. godišnje oborina, koje neće imati značajniji utjecaj na
količine ukupnih oborina u Republici ukupnu godišnju količinu. Do 2070. godine
Hrvatskoj pokazuju prevladavajuće statistički očekuje se daljnje smanjenje srednje godišnje
neznačajne trendove koji su negativni na količine oborina (do oko 5 %), koje će se proširiti
ovom području. Slabi trendovi uočljivi su u na gotovo cijelu zemlju, osim na najsjevernije i
Promjena
većini sezona, ali iznimku čine ljetne oborine najzapadnije krajeve (MZOE, 2018.).
prosječnih
koje imaju jasno istaknut negativni trend u 1 RCP8.5 scenarij 1
količina
cijeloj zemlji (smanjenje). U jesen su slabi Do 2040. godine očekuje se povećanje ukupne
oborina
trendovi miješanog predznaka. Tijekom zime količine oborine u odnosu na referentnu klimu
trendovi oborine nisu značajni te su na ovom zimi i u proljeće u većem dijelu zemlje, dok je
području uglavnom mješovitog predznaka. U ljeti projicirano prevladavajuće smanjenje
proljeće rezultati pokazuju negativni trend ukupne količine oborine.
(MZOE, 2018.). U razdoblju 2041. – 2070. godine projicirano je
za zimu povećanje ukupne količine oborine u
čitavoj Hrvatskoj, a ljeti i u jesen se očekuje
smanjenje (MZOE, 2018.)
Do 2040. godine očekivani broj kišnih razdoblja
U razdoblju 1961. – 2010. uočen je slab
(niz od barem 5 dana kada je količina ukupne
pozitivan trend promjena godišnjih ekstrema
oborine veća od 1 mm) uglavnom bi se smanjio,
Povećanje koji pružaju podaci o maksimalnim 1-
osim zimi u središnjoj Hrvatskoj kad bi se malo
ekstremnih dnevnim količinama oborine (Rx1d) i 1 1
povećao. Ove su promjene općenito male.
oborina višednevnim oborinskim epizodama, i to
Daljnje smanjenje broja kišnih razdoblja očekuje
maksimalne 5-dnevne količine oborine
se i sredinom 21. stoljeća (2041. – 2070.),
(Rx5d) (MZOE, 2018.).
(MZOE, 2018.).
Sekundarni učinci i opasnosti
Prema Karti opasnosti od poplava po
Poplave vjerojatnosti pojavljivanja (Hrvatske vode,
(priobalne i 2020) vidljivo je da se područje zahvata 2 Ne očekuje se promjena izloženosti. 2
riječne) nalazi na području velike vjerojatnosti
pojavljivanja poplava.
Prema dostupnim podatcima na području
Erozija tla 2 Ne očekuje se promjena izloženosti. 2
samog vodotoka tlo je podložno eroziji.
Modul 3: Analiza ranjivosti zahvata

Ranjivost (V) se računa prema izrazu V = S x E, gdje je S osjetljivost, a E izloženost koju klimatski
utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se po kategorijama: visoka (6-9), umjerena
(2-4), niska (1) i zanemariva (0). U Tablici 4.2.2-3. prikazana je analiza ranjivosti zahvata na
sadašnje (Modul 3a) i buduće (Modul 3b) klimatske varijable/opasnosti dobivena na temelju
rezultata analize osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti
(Modul 1) i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2).
srpanj 2020. 56
Tablica 4.2.2-3. Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane

opasnosti
IZLOŽENOST – SADAŠNJE STANJE

Vrsta zahvata Regulacija vodotoka Regulacija vodotoka Regulacija vodotoka
IZLOŽENOST – BUDUĆE STANJE

Imovina i procesi na lokaciji

Prometna povezanost
Prometna povezanost
Prometna povezanost
TEMA OSJETLJIVOSTI
Izlaz
Izlaz
Izlaz
Ulaz
Ulaz
Ulaz
KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE RANJIVOST RANJIVOST
OPASNOSTI
Primarni klimatski učinci
Promjena
prosječnih količina 3 0 1 1 0 1 0 1 1 0 1 0 1 1 0
oborina
Povećanje
ekstremnih 4 2 2 2 2 1 2 2 2 0 1 2 2 2 0
oborina
Sekundarni učinci/povezane opasnosti
Poplave (riječne i
13 2 2 2 2 2 4 4 4 4 2 4 4 4 4
obalne)
Erozija tla 16 2 2 2 2 2 4 4 4 4 2 4 4 4 4
Modul 4: Procjena rizika

Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti s fokusom na identifikaciju rizika koji proizlaze iz
visoko i umjereno ranjivih aspekata zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima
povezane opasnosti. Rizik (R) je definiran kao kombinacija vjerojatnosti pojave događaja i
posljedice povezane s tim događajem, a računa se prema izrazu R = P x S, gdje je P vjerojatnost
pojavljivanja, a S jačina posljedica pojedine opasnosti koja utječe na zahvat. Rezultati
bodovanja jačine posljedice i vjerojatnosti za svaki pojedini rizik iskazuju se prema
klasifikacijskoj matrici rizika pa stupnjevi rizika mogu varirati od niskog (zeleno), srednjeg
(žuto), visokog (ljubičasto) do jako visokog (crvenog). U Tablici 4.2.2-4. predstavljena je
procjena razine rizika za ranjive aspekte planiranog zahvata.
Tablica 4.2.2-4. Procjena razine rizika za planirani zahvat (s razvrstanim rizicima)

OPSEG POSLJEDICE
BEZNAČAJNE MANJE SREDNJE ZNATNE KATASTROFALNE
1 2 3 4 5
5 GOTOVO SIGURNO 95 %
VJEROJATNOST/ IZGLEDI
4 VJEROJATNO 80 %
3 SREDNJE VJEROJATNO 50 % 16
2 MALO VJEROJATNO 20 % 13
1 RIJETKO 5% 4
Rizik br. Opis rizika Stupanj rizika

4 Povećanje ekstremnih oborina Nizak rizik
13 Poplave (priobalne i riječne) Nizak rizik
srpanj 2020. 57
16 Erozija tla Srednji rizik

U Tablici 4.2.2-5. obrazložena je procjena srednje razine rizika za planirani zahvat.
Tablica 4.2.2-5. Obrazloženje rizika srednjeg stupnja za planirani zahvat

Uređenje
Ranjivost Erozija tla
vodotoka
Razina ranjivosti
Postrojenje/procesi 4
Ulaz 4
Izlaz 4
Prometna povezanost 4
Kako već duže vrijeme nisu obavljani nikakvi radovi uređenja odvodno-
Opis natapnog kanala Runovića jaruga, uslijed korištenja došlo je do erozije obale i
korita.
Taloženje erodiranog materijala smanjuje kapacitet propusta nizvodno.
Rizik
Erozija obala dovodi do oštećenja okolnih površina.
Vezani utjecaj ODiP 13 Poplave (priobalne i riječne)
Prema dostupnim podatcima na području samog vodotoka tlo je
Rizik od pojave 3
podložno eroziji.
Manje posljedice: Taloženje erodiranog materijala uzrokuje

Posljedice 2 smanjenje protjecajnog profila i poplavljivanje prometnica uz i preko
kanala.
Faktor rizika 6/25 Srednji rizik
Mjere smanjenja rizika Svrha poduzimanja zahvata je sanacija erodiranih dijelova obale i spriječavanje
Primijenjene mjere: daljnje erozije na kanalu Runovića jaruga.
Potrebne mjere: Nisu predviđene dodatne mjere.
Potrebne mjere smanjenja utjecaja klimatskih promjena

Temeljem dobivenih vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje umjerene ranjivosti,
obavljena je ocjena i odluka o potrebi identifikacije dodatnih potrebnih mjera smanjenja
utjecaja klimatskih promjena u okviru ovog projekta. S obzirom na dobivene vrijednosti
faktora rizika (nizak i srednji), može se zaključiti da nema potrebe za primjenom dodatnih
mjera smanjenja utjecaja. Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera
(modula 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog zahvata.
4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU

Budući da u radijusu od 5 km od lokacije zahvata nema područja zaštićenih Zakonom o zaštiti
prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), ne očekuje se utjecaj zahvata na zaštićena
područja.
Runovića jaruga ukupne duljine oko 4,17 km predstavlja jedan od odvodnih kanala Imotskog
polja. Radi se o kanalu koji je antropogeno uređen za potrebe odvodnje brdskih voda s
područja Zmijavci – Runovići i viška voda s poljoprivrednih površina Imotskog polja u vodotok
Vrljiku. Ovaj kanal spojen je s Vrljikom (Maticom) koja je proglašena područjem ekološke
srpanj 2020. 58
mreže značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000933 Vrljika. Predmet zahvata je
uređenje kanala Runovića jaruge na sedam mikrolokacija raspoređenih na dionici duljine oko
2,2 km. Uređenje kanala svodi se na: (1) sanaciju desne obale na šest mikrolokacija na potezu
ukupne duljine oko 93,5 m (20 m + 10 m + 23,5 m + (15 + 20) m + 5 m), (2) sanaciju krilnih
zidova postojećeg armirano-betonskog mosta na obje obale u duljini od oko 9,31 m odnosno
10 m, (3) sanaciju urušenog drvenog prijelaza novim armirano-betonskim propustom na
potezu duljine oko 3 m i (4) izvedbu armirano-betonskih stepenica na desnoj obali duljine 4,95
m. Dakle, radovi na desnoj obali planirani su na potezu duljine oko 118 m, radovi na lijevoj
obali na potezu duljine oko 20 m te radovi na ukupnom profilu korita zbog postavljanja
propusta na potezu duljine oko 3 m. Radovi na desnoj obali predstavljaju izgradnju armirano-
betonskog zida obloženog kamenom. Radovi na lijevoj obali predstavljaju sanaciju postojećih
krilnih zidova mosta na način da se isti zamijene novim armirano-betonskim zidovima
obloženih kamenom. Radovi na ukupnom profilu korita svode se na potez duljine 3 m na kojem
će se postaviti armirano-betonski propust umjesto urušenog drvenog prijelaza. Jedna od
pozicija sanacije desne obale uključuje i izgradnju stepenica17 u profilu zida kojima će se
omogućiti spuštanje do korita. Kako kanal Runovića jaruga nije dio POVS HR2000933 Vrljika,
zahvat fizički ne zadire na područje ekološke mreže. Najbliži dio zahvata udaljen je oko 15 m
od ušća Runovića jaruge u Vrljiku. Područje HR2000933 štiti tri ciljne vrste: bjelonogog raka te
ribe imotsku gaovicu i mekousnu.
Dosad su zabilježena tri lokaliteta na kojima je zabilježena vrsta bjelonogi rak u širem području
zahvata (Maguire, 2014.). Najbliži je udaljen oko 9,8 km uzvodno od ušća Runovića jaruge u
Vrljiku i nalazi se na kanalu koji se odvaja od rijeke Vrljike - HR2001229 Bočni kanal uz Vrljiku,
a ostala dva su na rijeci Vrljici oko 10,7 km uzvodno od ušća Runovića jaruge u Vrljiku (Slika
4.3-1.). Prema Maguire (2014.) staništa u kojima obitava ova vrsta su: A.1.1.1. Stalne stajaćice,
A.2.1.1. Izvori, A.2.2.1.2. Povremeni vodotoci s bazenčićima, A.2.3.1.1. Gornji i srednji tokovi
turbulentnih vodotoka, A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka, A.2.3.2.1. Gornji tokovi
sporih vodotoka, ali su zabilježeni i u jezerima (Vransko jezero na Cresu). Kako je kanal
Runovića jaruga svrstan u stanišni tip A.2.4./A.4.1. Kanali/Tršćaci (prema Karti staništa
Republike Hrvatske 2016.) i kako dosad bjelonogi rak nije zabilježen niti u Runovića jarugi niti
na dijelu Vrljike na kojem se Runovića jaruga u nju ulijeva, isti se ne očekuje ni tijekom
izvođenja zahvata u ovom kanalu.
Kako imotska gaovica nastanjuje krška vodena staništa, ali i zamočvarena staništa,
potencijalno se može pojaviti na lokaciji zahvata. Iako zahvat predstavlja uređenje obale na
vrlo kratkim potezima, kako bi se mogući utjecaj zahvata sveo na najmanju moguću mjeru
izvođenje radova treba izbjegavati tijekom mrijesta ove vrste, a to je tijekom lipnja i srpnja.
Mekousna preferira čiste hladne vode bogate kisikom i iako je u Vrljici rasprostranjena od
izvora u Prološcu do Kamenmosta, dakle oko 6 km uzvodno od ušća Runovića jaruge u Vrljiku,
koristi staništa i u drugim dijelovima cijele rijeke. Ipak, kako se mrijesti na području izvora svoje
rodne rijeke, zahvat ne bi trebao imati značajnijeg utjecaja na ovu vrstu.
17
Naglašava se da se ne radi o hidrotehničkim stepenicama u koritu, već stepenicama uz samu desnu obalu
kojima će se omogućiti pristup koritu i koje ne zadiru u profil korita (vidi poglavlje 2.2.).
srpanj 2020. 59
lokaliteti bjelonogog raka
Slika 4.3-1. Lokaliteti na kojima je dosad zabilježen bjelonogi rak u odnosu na predmetnu
dionicu kanala Runovića jaruga (prema: Maguire, 2014.)
Zahvat predstavlja sanaciju desne obale na kritičnim dionicama izvedbom obaloutvrda s

armirano-betonskim zidovima s kamenom oblogom, sanaciju krilnih zidova mosta i urušenog
prijelaza i kao takav će imati direktan utjecaj na mozaik stanišnih tipova A.2.4./A.4.1.
Kanali/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi. Zahvat će imati utjecaja na strukturu
obalnog pojasa zbog izgradnje novih armirano-betonskih obalnih zidova obloženih kamenom,
no radi se o točkastim lokalitetima na potezu ukupne duljine oko 118 m na desnoj obali, dok
će se na oko 20 m na lijevoj sanirati postojeći krilni zidovi mosta. Zbog ograničenih gabarita
planiranog zahvata, ne očekuje se značajan utjecaj zahvata na mješoviti stanišni tip
A.2.4./A.4.1. Od izvođača radova se očekuje da po potrebi obnovi obalnu drvenastu vegetaciju
nakon izvođenja zahvata sadnjom sadnica autohtonih drvenastih vrsta ili dopuštanjem
prirodne obnove vegetacije, uz uklanjanje invazivnih biljnih vrsta ukoliko se pojave. Zahvat
uključuje i uzdužno polaganje armirano-betonskog propusta duljine oko 3 m na dno korita,
tako da zauzme ukupni profil korita, kojima će se omogućiti prijelaz preko kanala na poziciji
urušenog mosta. Polaganjem propusta neće doći do prekida vodotoka niti do smanjenja
protjecajnog profila korita pa ovaj dio zahvata također ne bi trebao imati značajnijeg utjecaja
niti na staništa niti na prisutne vrste.
Pristup zahvatu je moguć postojećim lokalnim putevima, pa za potrebe zahvata neće trebati
formirati nove puteve. Imajući navedeno u vidu, utjecaj na okolna kopnena staništa svodi se
na privremeni utjecaj na okolna staništa u smislu prašenja tijekom izvođenja zemljanih radova
i kretanja mehanizacije. Okolna staništa čine stanišni tipovi I.2.1./I.5.3., I.5.3., I.2.1./E. i
srpanj 2020. 60
I.5.3./I.2.1. Svakako, izvođenje zahvata treba biti takvo da se u što većoj mjeri izbjegava
uništavanje okolne vegetacije.
Osim ciljnih ribljih vrsta ekološke mreže, zahvat može imati utjecaja na riblje vrste koje su
potencijalno prisutne u Runovića jarugi – makal, masnica, štuka. Kako se ipak radi o odvodnom
kanalu, a ne o prirodnom vodotoku, ovaj utjecaj ne bi trebao biti značajan, jer će tijekom
izvođenja radova biti osiguran kontinuitet tečenja vode u kanalu. Preporuka je da izvođač
radova dinamiku radova dogovori sa športsko-ribolovnim društvom Šaran Proložac koje je
ovlaštenik ribolovnog prava u zoni zahvata.
Za očekivati je da će prisutnost ljudi, strojeva i povećane buke djelovati uznemirujuće na sve

prisutne životinjske vrste u zoni zahvata te da će one izbjegavati lokaciju zahvata tijekom
izvođenja radova. Spomenuti utjecaji ocjenjuju se kao kratkotrajni i privremeni utjecaji
ograničeni na vrijeme izvođenja radova tijekom dana, kada će se koristiti vozila i mehanizacija.
Kako je zahvat planiran na prostoru koji je već sad pod antropogenim utjecajem, privremena
promjena stanišnih uvjeta u zoni zahvata ne bi trebala imati veći značaj za prisutne životinjske
vrste.

Tijekom korištenja zahvata se ne očekuje značajniji utjecaj zahvata na prirodu.
4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME

Zahvat je planiran izvan područja šuma. Tijekom izvođenja radova može doći do sporadične
sječe pojedinih stabala u zoni kanala, što se ne može smatrati utjecajem na šume i obrađeno
je u poglavlju o utjecaju zahvata na prirodu.

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se njegov utjecaj na šume.
4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Iako je u zoni zahvata kartirano privremeno nepogodno tlo u smislu korištenja u poljoprivredi,
šire područje zahvata je Imotsko polje koje se koristi u poljoprivredi. Kanal Runovića jaruga
predstavlja odvodni kanal kojim se višak vode s poljoprivrednih površina odvodi prema Vrljici.
Kanal je smješten uz sami južni rub dijela Imotskog polja. Sam zahvat neće imati utjecaja na
poljoprivredne površine u smislu zauzeća jer je uz lijevu obalu kanala izgrađen put koji će se
moći koristiti za kretanje mehanizacije potrebne za uređenje kanala, a samo uređenje kanala
ne izlazi iz gabarita vodnog dobra. Neizravni privremeni utjecaj tijekom građenja odnosi se na
eventualna onečišćenja okolnog tla zbog emisije ispušnih plinova građevinskih strojeva i
vozila, no ovaj utjecaj je lokalnog i kratkoročnog karaktera te prestaje po završetku radova. Uz
dobru organizaciju gradilišta, zadržavanje unutar radnog pojasa te sanaciju istog po završetku
radova, utjecaj se ocjenjuje kao manje značajan i prihvatljiv.
srpanj 2020. 61

Tijekom korištenja zahvata doći će do pozitivnog utjecaja na okolni teren zbog sprječavanja
erozije i obrušavanja pokosa i dijelova obala kanala Runovića jaruga.
4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA
Uvidom u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske može se zaključiti
da na samoj lokaciji zahvata, kao niti u zoni potencijalnog utjecaja, nema registriranih
lokaliteta kulturno-povijesne baštine.
Iz Prostornog plana uređenja Općine Runovići (Službeni glasnik Općine Runovići 01/07 i
01/13), kartografski prikaz 5. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Slika 3.2.2-2.),
rimski municipij Novae). Radi se o evidentiranom kulturnom dobru koje se štiti Prostornim
planom uređenja. U članku 68. Odredbi za provođenje Plana određene su smjernice za
prostorno uređenje područja arheološke baštine. Navodi se da je arheološke zone potrebno
istražiti kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra. Unutar arheoloških zona
potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog
nadzora, nadležno konzervatorsko tijelo određuje daljnje postupanje. Na područjima kojima
se Planom predviđa izgradnja objekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositelj zahvata
da osigura arheološko rekognosciranje prostora prije početka bilo kakvih radova te sukladno
rezultatima rekognosciranja, zaštitna arheološka istraživanja. U slučaju prezentacije
arheoloških nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose
između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji. Arheološka nalazišta koja su zaštićena kao
pojedinačna kulturna dobra štite se kao pojedinačna kulturna dobra. Radovi na samom
lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini trebaju imati posebne uvjete i prethodno
odobrenje.
4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ

Tijekom pripreme i izgradnje zahvata može se očekivati negativni vizualni utjecaj zbog
prisutnosti strojeva, opreme i građevinskog materijala na području zahvata koji će privremeno
promijeniti vizualnu i estetsku kvalitetu krajobraza u zoni izvedbe radova. Utjecaj je lokalnog i
kratkoročnog karaktera te karakterističan isključivo za vrijeme trajanja pripreme i izgradnje
zahvata. Mogući negativni utjecaji na okolnu vegetaciju mogu se smanjiti dobrom
organizacijom gradilišta – izvođenjem radova na način da se u što manjoj mjeri oštećuju okolna
staništa. Negativni utjecaji zbog formiranja radnog pojasa uz korito vodotoka mogu se
značajno umanjiti sanacijom radnog pojasa nakon završetka gradnje te zatravljivanjem
degradiranih površina autohtonim travnim smjesama.

Runovića jaruga predstavlja linijski element u prostoru koji je antropogeno uređen za potrebe
odvodnje brdskih voda s područja Zmijavci – Runovići u rijeku Vrljiku. Predmetna dionica
potoka nalazi se u naseljenom i poljoprivrednom području gdje je već prisutan snažan
srpanj 2020. 62
antropogeni utjecaj, a i samo korito već ima definiran proticajni profil. Kako se predmetna
dionica potoka nalazi u naseljenom području gdje dolazi do ugroze prometnica i okolnog
terena uslijed erozije i obrušavanja pokosa i dijelova obale, zahvat predstavlja daljnje
komunalno uređenje predmetnog područja pa se, s obzirom na planirano oblaganje obale
prirodnim materijalom (kamenom), utjecaj smatra prihvatljivim.
4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE

Utjecaj zahvata na prometnice i prometne tokove tijekom izgradnje svodi se na korištenje istih
za pristup lokaciji zahvata. Riječ je o servisnoj cesti koja je trasirana uz samo korito kanala. Za
potrebe realizacije zahvata neće biti potrebno probijanje novih prilaznih puteva.

Zahvatom se urušeni drveni prijelaz preko kanala Runovića jaruga zamjenjuje armirano-
betonskim prijelazom što predstavlja pozitivan utjecaj na prometnice i prometne tokove.
Također svrha poduzimanja zahvata je sanacija i uređenje obale kanala na kritičnim
dionicama, a kako bi se, između ostalog, osigurala stabilnost okolnih prometnica i povećala
sigurnost prometa.
4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE

Tijekom rada građevinskih strojeva i vozila doći će do povećanja razine buke u području
zahvata. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/04), članak 17., tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke na
gradilištu iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje
ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću,
ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednost od 45 dB(A) u zoni mješovite pretežito
stambene namjene. Iznimno dopušteno je prekoračenje navedenih dopuštenih razina buke za
10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno
dva dana tijekom razdoblja od trideset dana18. Uz poštivanje ograničenja određenih
Pravilnikom (članci 5. i 17.), utjecaj zahvata na razinu buke je prihvatljiv.

Zahvat neće imati utjecaja na razinu buke tijekom korištenja.
18
O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti
sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik (Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama
buke u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04).
srpanj 2020. 63
4.10. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA

Tijekom izvođenja građevinskih radova na gradilištu će nastajati otpad koji se prema Pravilniku
o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati unutar jedne od podgrupa iz Tablice 4.10-1.
Organizacija gradilišta treba biti takva da se omogući gospodarenje otpadom sukladno
propisima. Sakupljeni otpad predavat će se ovlaštenim sakupljačima otpada sukladno
člancima 11. i 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19).
Radi se o manjim količinama otpada koje će se moći zbrinuti unutar postojećih sustava
gospodarenja otpadom.
Tablica 4.10-1. Popis otpada koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema
Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)
KLJUČNI
MJESTO NASTANKA
BROJ NAZIV OTPADA
OTPADA
OTPADA
13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja
i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)
13 01 otpadna hidraulična ulja
Gradilište odnosno
13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja
parkiralište i servisna
13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način
površina za vozila i
15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE,
strojeve koji sudjeluju u
FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE
izvođenju radova
SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN
15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz
komunalnog otpada)
17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA
(UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)
17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), Gradilište
kamenje i otpad od jaružanja
20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ
OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO
SKUPLJENE SASTOJKE Gradilište, uključivo
20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) gradilišni ured
20 02 otpad iz vrtova i parkova
20 03 ostali komunalni otpad
Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Zahvat kao posljedicu nema nastajanje otpada tijekom korištenja.
srpanj 2020. 64
4.11. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO
Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

U zoni izgradnje zahvata radovi će utjecati na život lokalnog stanovništva u smislu manjeg
utjecaja na prometne tokove, utjecaja buke i prašine, poglavito jer se korito na predmetnoj
dionici nalazi uz naselja i poljoprivredne površine. Riječ je o prihvatljivom i kratkotrajnom
utjecaju lokalnog karaktera koji prestaje po završetku radova.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Najznačajniji očekivani utjecaj na stanovništvo je pozitivan jer će se zahvatom poboljšati uvjeti
tečenja u koritu i uvjeti za održavanje istog te, u konačnici, značajno smanjiti rizik od erozije i
obrušavanja pokosa i dijelova obala.
srpanj 2020. 65
4.12. OBILJEŽJA UTJECAJA
Tablica 4.12-1. Pregled mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš

ODLIKA
(pozitivan/
UTJECAJ KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST
negativan
utjecaj)
REVERZIBILAN
Utjecaj na vode tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN/TRAJAN
/IREVERZIBILAN
Utjecaj na vode tijekom
+ IZRAVAN SLAB TRAJAN REVERZIBILAN
korištenja
Utjecaj na zrak tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN
Utjecaj na zrak tijekom korištenja 0 - - - -
Utjecaj na prirodu tijekom REVERZIBILAN
- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN/TRAJAN
izgradnje /IREVERZIBILAN
Utjecaj na prirodu tijekom
0 - - - -
korištenja
Utjecaj na šume 0 - - - -
Utjecaj na poljoprivredne
- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN
površine tijekom izgradnje
Utjecaj na poljoprivredne
površine tijekom korištenja
Utjecaj na kulturna dobra - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN
Utjecaj na krajobraz tijekom
izgradnje
Utjecaj na krajobraz tijekom
korištenja
Utjecaj na razinu buke tijekom
izgradnje
Utjecaj na razinu buke tijekom
0 - - - -
korištenja
Utjecaj od nastajanja otpada
- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN
tijekom izgradnje
Utjecaj od nastajanja otpada
0 - - - -
tijekom korištenja
Utjecaj na stanovništvo tijekom
izgradnje
Utjecaj na stanovništvo tijekom
korištenja
srpanj 2020. 66
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Tijekom pripreme, izvođenja i korištenja zahvata nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera
koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i njegovih
sastavnica te zaštite od opterećenja okoliša, kao i iz drugih područja koja se tiču gradnje u
hidrotehnici.
Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja pokazala je da,
pored primjene mjera propisanih važećom zakonskom regulativom, prostorno-planskom
dokumentacijom i posebnim uvjetima nadležnih tijela, nije potrebno provoditi dodatne mjere
zaštite okoliša niti program praćenja stanja okoliša, osim mjere vezane uz zaštitu ciljne vrste
područja ekološke mreže značajnog za vrste i stanišne tipove HR2000933 Vrljika:
Mjera zaštite ekološke mreže

1. Izbjegavati izvođenje radova tijekom lipnja i srpnja kada se mrijesti imotska gaovica.
srpanj 2020. 67
6. IZVORI PODATAKA
Projekti i studije
1. Bioportal. Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode. Dostupno na:
http://www.bioportal.hr/gis/ . Pristupljeno dana 14.04.2020.
2. Bojanić, L., D. Ivičić i V. Batić. 1981. Hidrogeologija Imotskog polja s osvrtom na značaj
u regionalnom smislu. Geol. vjesnik, 34: 124-135.
3. Ćaleta, M., I. Buj, M. Mrakovčić, P. Mustafić, D. Zanella, Z. Marčić, A. Duplić, T. Mihinjač
& I. Katavić. 2015. Endemic Fishes of Croatia. Croatian Environment Agency, Zagreb,
116 str.
4. Državni geodetski ured (DGU). WMS servisi. Dostupno na:
https://data.lab.fiware.org/dataset/digitalna-ortofoto-karta-u-boji-republika-
hrvatska. Pristupljeno: 17.05.2020.
5. Državni hidrometeorološki zavod. 2005. Meteorološka podloga za studiju o utjecaju na
okoliš odlagališta Kozjačić kraj Imotskog
6. Državni zavod za statistiku (DZS). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.
godine, mrežna stranica
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm.
Pristupljeno: 10.06.2020.
7. ENVI. Atlas okoliša. Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 14.04.2020.
8. European Environment Agency. Mrežne stranice. Dostupno na:
https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/precipitation-extremes-
ineurope-3/assessment. Pristupljeno: 14.05.2020.
9. Eureopan Environment Agency (EEA). 2018. Air quality in Europe - 2017 report. No
13/2018
10. Eureopan Environment Agency (EEA). 2018. Air quality in Europe - 2018 report. No
12/2018
11. Europska komisija. 2013. Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i
bioraznolikosti u procjene utjecaja na okoliš.
12. Europska komisija. 2013. Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost
ranjivih ulaganja na klimatske promjene.
13. Fishbase. Dostupno na https://www.fishbase.se/summary/Anguilla-anguilla.html.
14. Gabelica, I., G. Piasevoli, M. Jurić, S. Mekinić, Z. Kažimir, N. Pešić, A. Perković & J.
Kurtović. 2016. Zaštićeni dijelovi prirode Javne ustanove “More i krš”. Javna ustanova
za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije
– „More i krš“, Split, 116 str.
15. GRAD INVEST. 2020. Tehnička dokumentacija održavanja za uređenje kanala Runovića
jaruge od stacionaže km 0+000 do km 2+200
16. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). 2015. Godišnje izvješće o praćenju
kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2014. godinu, Zagreb, 126 str.
19. Hrvatski autoklub (HAK). Mrežne stranice dostupne na https://map.hak.hr.
srpanj 2020. 68
20. Hrvatske šume. Javni podaci o šumama. Dostupno na http://javni-podaci.hrsume.hr/ .

21. Hrvatske vode. 2018. Glavni provedbeni plan obrane od poplava.
22. Hrvatske vode. Izvadak iz Registra vodnih tijela, Plan upravljanja vodnim područjima
2016-2021. Priređeno: travanj 2020.
23. Hrvatske vode. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja. Dostupno na
http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-
poplavljivanja . Pristupljeno: 16.05.2020.
24. Hrvatske vode. 2015. Metodologija monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških
pokazatelja
25. Hrvatske vode. 2014. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 31:
područje malog sliva Vrljika.
26. Hrvatsko ihtiološko društvo. 2019. Studija pregleda stanja i valorizacije mekousne
pastrve u regiji Jadranskog slijeva. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima
prirode na području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš", 78 str.
27. IUCN Red List of Threatened Species. Dostupno na https://www.iucnredlist.org/.
28. Maguire, I. 2014. Nacionalni programi za praćenje stanja očuvanosti vrsta i staništa u
Hrvatskoj. Bjelonogi ili primorski rak Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858).
Državni zavod za zaštitu prirode
29. Ministarstvo kulture RH. Registar kulturnih dobara. Dostupno na http://www.min-
kulture.hr . Pristupljeno: 09.06.2020.
30. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE). 2018. Sedmo nacionalno izvješće
Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(UNFCCC).
31. Mrakovčić, M., A. Brigić, I. Buj, M. Ćaleta, P. Mustafić & D. Zanella. 2006. Crvena knjiga
slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb, 256 str.
32. Mrežne stranice Podbablje portala. Dostupno na http://www.podbablje-
portal.com/novi/obavijest-iz-rd-qaranq/. Pristupljeno: 12.06.2020.
33. Tutman, P., S. Matić-Skoko, A. Hamzić, J. Dulčić & B. Glamuzina. 2018. Life history traits
of Neretva roach Rutilus basak (Heckel, 1843) (Pisces, Cyprinidae): Biological and
ecological contribution for biodiversity conservation of freshwater fish. Croatian
Journal of Fisheries, 76 (2): 66-71.
34. Vađić, V., P. Hercog & I. Baček. 2019. Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području
Republike Hrvatske za 2018. godinu. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, 88
str.
35. Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar. Dostupno na:
https://zsrdub.hr/slatkovodne-ribe/hrvatska/stuka. Pristupljeno: 23.04.2020.
Prostorno-planska dokumentacija
1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13 i 147/15)
2. Prostorni plan uređenja Općine Runovići (Službeni glasnik Općine Runovići 01/07 i
01/13)
3. Prostorni plan uređenja Općine Zmijavci (Službeni glasnik Općine Zmijavci 02/07)
srpanj 2020. 69
Propisi i odluke
Bioraznolikost
1. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)
2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima (NN 88/14)
3. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19)
4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)
Buka
1. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04)
2. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)
Infrastruktura
1. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod
izvođenja građevinskih radova (NN 79/14)
2. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19)
Krajobraz
1. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske
(NN 81/99, 143/08)
Kulturno-povijesna baština
1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,
61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20)
Okoliš općenito
1. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)
2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)
Otpad
1. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)
2. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)
3. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)
Ribolovstvo
1. Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19)
Vode
1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11)
2. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15)
3. Odluka o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (NN 33/11)
4. Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16)
5. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, 80/18)
6. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19)
srpanj 2020. 70
7. Zakon o vodama (NN 66/19)
Zrak
1. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17)
2. Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)
srpanj 2020. 71
7. PRILOG
7.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE

POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON D.O.O.
srpanj 2020. 72
srpanj 2020. 73
srpanj 2020. 74
srpanj 2020. 75

EZO Runovic 220720

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EZO Runovic 220720

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Fidon d.o.o.

Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE, VGO ZA SLIVOVE JUŽNOG JADRANA

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Datum izrade: srpanj 2020.

1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA

Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je uređenje odvodno-natapnog kanala Runovića

1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv nositelja zahvata: Hrvatske vode, VGO za slivove južnog Jadrana

1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Predmet zahvata je uređenje kanala Runovića jaruge od stacionaže km 0+000 do km 2+200, u

2.1. POSTOJEĆE STANJE

Odvodno-natapni kanal Runovića jaruga smješten je na katastarskim česticama 8665/1 i 8663

Tijekom korištenja kanala došlo je na pojedinim dijelovima obale do urušavanja, što

Nizvodno od mosta u km 1+858,83 spaja se pritok pravokutnog poprečnog presjeka korita,

Korito je uglavnom neregulirano, sa zemljanim obraslim pokosom istrošenim od erozije i s

U km 1+597,05 nalazi se urušeni drveni prijelaz preko kanala (Slika 2.1-6.).

U km 1+437,03 nalazi se armirano-betonski most s krilnim zidovima koji su oštećeni i potrebno

2.2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA

Uređenje kanala Runovića jaruga planirano je na više pozicija na dionici od stacionaže km

Os je postavljenja tako da su gabariti planiranog korita maksimalno zadržani unutar granice

Dionica 1: stac. km 0+000,00 – 0+029,99

Dionica 2: stac. km 0+029,99 – km 0+071,40; Pozicija 1, L = 20 m

Slika 2.2-3. Zahvat na poziciji 1 od km 0+040,28 do km 0+060,28: (a) situacijski prikaz

Dionica 3: stac. km 0+071,40 do km 1+366,60

U km 0+159,93 je armirano-betonski most širine 4,2 m.

U km 0+473,76 je armirano-betonski most širine 3,9 m sa stepenicama obloženim kamenom

U km 0+959,68 je armirano-betonski most širine 5.8 m.

Na stac. 0+978,70 je pritok 3, pritok pravokutnog poprečnog presjeka s kamenim obalama,

Dionica 4: stac. km 1+366,60 do km 1+381,60; Pozicija 2, L = 10 m

Slika 2.2-4. Zahvat na poziciji 2 od km 1+371,60 do km 1+381,60: (a) situacijski prikaz

Dionica 5: stac. km 1+381,60 do km 1+422,72

Dionica 6: stac. km 1+422,72 do km 1+455,59: Pozicija 3, L = 9,31 m + 10 m

Slika 2.2-5. Situacijski prikaz zahvata na poziciji 3 od km 1+427,03 do km 1+452,71 (izvor:

Dionica 7: stac. km 1+455,59 do km 1+595,56

Dionica 8: stac. km 1+595,56 do km 1+598,56; Pozicija 4, L = 3 m

Dionica 9: stac. km 1+598,56 do km 1+776,40

Dionica 10: stac. km 1+776,40 do km 1+804,31: Pozicija 5, L = 4,95 m + 23,5 m

Slika 2.2-7. Zahvat na poziciji 5: (a) situacijski prikaz zahvata od km 1+776,40 do km

Dionica 11: stac. km 1+804,31 do km 1+842,76

Dionica 12: stac. km 1+842,76 do 1+883,25; Pozicija 6, L = 15 m + 20 m

Nizvodno od mosta u km 1+858,83 nalazi se pritok 5, na obje strane omeđen poljoprivrednim

Slika 2.2-8. Zahvat na poziciji 6 od km 1+842,76 do km 1+878,65: (a) situacijski prikaz

Dionica 13: stac. km 1+883,25 do km 1+919,55

Dionica 14: stac. 1+919,55 do 1+927,82: Pozicija 7, L = 5 m

Slika 2.2-9. Zahvat na poziciji 7 od km 1+922,69 do km 1+927,69: (a) situacijski prikaz

Dionica 15: stac. km 1+927,82 do km 2+126,98

2.3. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI

Za predmetni zahvat nisu analizirana varijantna rješenja zahvata.

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

3.1.1. Kratko o općinama Runovići i Zmijavci

Zahvat je planiran na području Općine Runovići i Općine Zmijavci u Splitsko-dalmatinskoj

3.1.2. Klimatske značajke

Osnovna obilježja klime

Opće klimatske značajke Imotske krajine prikazane su na temelju podataka meteoroloških

U Sedmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih

Projicirane promjene maksimalne temperature zraka do 2040. godine slične su onima za

I za minimalnu temperaturu očekuje se porast u budućoj klimi. Do 2040. godine najveći

3.1.3. Geološke, hidrogeološke i hidrološke značajke6

Hidrogeološki uvjeti Imotskog polja utječu na hidrogeološke i hidrografske odnose u širem

3.1.4. Područja posebne zaštite voda, vodna tijela i poplavna područja

Područja posebne zaštite voda7