0 - Tekst Kaštela-Trogir - Idejno Rješenje - Rev. 0

NARUITELJ:
KOMISIONAR:

HRVATSKE VODE

SUSTAV ODVODNJE I PROIAVANJA
AGLOMERACIJE
KATELA KATELA KATELA KATELA- -- -TROGIR TROGIR TROGIR TROGIR

IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

NOSITELJ UGOVORA:

S P L I T

p r o j e k t i r a n j e n a d z o r

IZVODITELJ:

Split, prosinac 2010. godine
HIDROING
d.o.o.,Trg Hrvatske bratske zajednice 2, 21000 Split
p r o j e k t i r a n j e g r a e n j e n a d z o r

HIDROING
d . o . o . Sp l i t , T r g HBZ 2 , 2 1 0 0 0 Sp l i t
p r o j e k t i r a n j e g r a e n j e n a d z o r
HR, 21000 Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 2
Tel.: +385 (0)21 480-385, 480-386
Tel. /fax: +385 (0)21 480-387
E-mail: hidroing.split@st.t-com.hr

naruitelj: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split
komisionar: HRVATSKE VODE, Zagreb
projekt: SUSTAV ODVODNJE I PROIAVANJA
AGLOMERACIJE KATELA - TROGIR
faza projekta: IDEJNO RJEENJE KANALIZACIJESKE MREE
oznaka projekta: T.D. 031/10
nositelj ugovora: AKVAPROJEKT d.o.o. Split
izvoditelj: HIDROING d.o.o. Split
koordinator projekta: Aljoa Futar dipl. ing. gra.
voditelj projektnog tima: Zdenko elan dipl. ing. gra.
projektni tim: Antonio Ljubas dipl. ing. gra.
eljko ari dipl. ing. gra.
Luka elan dipl. ing. gra
Borica Perica ing. gra.
Ivica Radman gra. tehn.
Lorendina Luin gra. tehn.
mjesto i datum: Split, prosinac 2010. godine
direktor: Zdenko elan dipl. ing. gra.

Naruitelj: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split Sustav odvodnje i proiavanja aglomeracije Katela-Trogir
Komisionar: Hrvatske vode Zagreb Idejno rjeenje kanalizacijske mree
Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10
Izvritelj: Hidroing d.o.o. Split Sadraj str. 1

SADRAJ:

OPI PRILOZI
Registracija tvrtke
Projektni zadatak

TEKSTUALNI PRILOZI
1 UVOD.............................................................................................................. 1
2 IZVORI PODATAKA.............................................................................................. 4
2.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA............................................................4
2.1.1 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske upanije ............................................4
2.1.2 Prostorno-planska dokumentacija za podruje Grada Katela ........................4
2.1.3 Prostorno-planska dokumentacija za podruje Grada Trogira.........................4
2.1.4 Prostorno-planska dokumentacija za podruje priobalnog dijela Opine Seget ...5
2.1.5 Prostorno-planska dokumentacija za podruje Opine Okrug .........................5
2.1.6 Prostorno-planska dokumentacija za podruje naselja Slatine (dio Grada Splita) 6
2.1.7 Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Katela-Trogir ................6
2.2 STUDIJSKA I PROGRAMSKA DOKUMENTACIJA.......................................................6
2.2.1 Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske upanije.......................................6
2.2.2 Studija zatite voda i mora Splitsko-dalmatinske upanije............................6
2.2.3 Ostala studijska i programska dokumentacija............................................6
2.3 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ........................................................................7
2.3.1 Tehniko-ekonomska optimalizacija Kanalizacijskog sustava Katela-Trogir.......7
2.3.2 Idejna rjeenja .................................................................................8
2.3.3 Glavni i izvedbeni projekti ...................................................................8
2.4 OSTALA DOKUMENTACIJA ........................................................................... 10
2.4.1 Vodopravne dozvole Hrvatskih voda...................................................... 10
2.4.2 Statistike analize turistikog prometa ................................................. 10
2.4.3 Kategorizacija turistikih objekata....................................................... 10
2.5 GEODETSKE PODLOGE ............................................................................... 10
2.5.1 Kartografske podloge........................................................................ 10
2.5.2 Fotogrametrijske podloge.................................................................. 11
3 POSTOJEE STANJE ODVODNJE OTPADNIH VODA .....................................................12
3.1 UVOD ................................................................................................... 12
3.2 KANALIZACIJSKA MREA............................................................................. 13
3.2.1 Grad Katela .................................................................................. 13
3.2.2 Grad Trogir.................................................................................... 13
3.2.3 Opina Seget priobalni dio ............................................................... 14
3.2.4 Opina Okrug.................................................................................. 14
3.2.5 Naselje Slatine (dio grada Splita)......................................................... 14
3.3 ZAJEDNIKI OBJEKTI ................................................................................. 14
4 PLANSKI ELEMENTI ............................................................................................17
4.1 PODRUJE OBUHVATA............................................................................... 17
4.2 PLANSKO RAZDOBLJE I ETAPE IZGRADNJE........................................................ 17
4.3 KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ........................................................... 18
4.4 STANOVNITVO ....................................................................................... 19
4.4.1 Stalno stanovnitvo.......................................................................... 19
4.4.2 Povremeno stanovnitvo .................................................................... 29
4.5 TURIZAM ............................................................................................... 34
4.5.1 Postojee stanje.............................................................................. 34
4.5.2 Planirani turistiki kapaciteti turista visoke i niske kategorije..................... 36
4.5.3 Planirani turistiki kapaciteti u kampovima i lukama nautikog turizma......... 42
4.6 INDUSTRIJA I OSTALO GOSPODARSTVO ........................................................... 44

4.6.1 Industrija ...................................................................................... 44
4.6.2 Ostalo gospodarstvo ......................................................................... 46
4.7 OSTALI KORISNICI..................................................................................... 48
4.8 UKUPNI KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ................................................. 49
4.8.1 Dugorono rjeenje .......................................................................... 49
4.8.2 I. etapa ........................................................................................ 52
5 MJERODAVNE KOLIINE OTPADNIH VODA................................................................56
5.1 METODOLOGIJA PRORAUNA....................................................................... 56
5.1.1 Suni period................................................................................... 56
5.1.2 Kini period ................................................................................... 57
5.1.3 Tue vode ..................................................................................... 58
5.2 JEDININE NORME OTPADNIH VODA ............................................................... 58
5.3 VARIJACIJE KOLIINA OTPADNIH VODA ........................................................... 59
5.3.1 Koeficijenti dnevne neravnomjernosti- Kd.............................................. 59
5.3.2 Koeficijent satne neravnomjernosti- Ks ................................................. 59
5.4 PREGLED USVOJENIH PARAMETARA I USPREDBA S OPTIMALIZACIJOM........................ 60
5.5 MJERODAVNE KOLIINE OTPADNIH VODA......................................................... 62
5.5.1 Dugorono rjeenje .......................................................................... 62
5.5.2 I. etapa ........................................................................................ 63
6 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREE S PROCJENOM TROKOVA ...........64
6.1 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREE ....................................... 64
6.2 PROCJENA TROKOVA IZGRADNJE I. ETAPE ..................................................... 65
6.2.1 Jedinine cijene.............................................................................. 65
6.2.2 Trokovi izgradnje I. etape................................................................ 73
7 HIDRAULIKI PRORAUN.....................................................................................75
7.1 KRITERIJI ZA DIMENZIONIRANJE KANALIZACIJSKE MREE ...................................... 75
7.1.1 Crpne stanice ................................................................................. 75
7.2 DIMENZIONIRANJE.................................................................................... 80
7.2.1 Crpne stanice ................................................................................. 80

DODATCI

Dodatak 1 Obuhvat I. etape kanalizacijske mree
Dodatak 2 Detaljan trokovnik izgradnje I. etape
Dodatak 3 Hidrauliki proraun - Dugorono rjeenje
Dodatak 4 Hidrauliki proraun I. etapa


GRAFIKI PRILOZI

1. Pregledna situacija ...................................................... 1:25.000

2. Urbanistike podloge .................................................... 1:15.000
2.1. Grad Katela
2.2.1. Grad Trogir, Opina Seget-priobalni dio, Opina Okrug
i naselje Slatine- sjeverni dio
i naselje Slatine- juni dio

3. Situacija - Obuhvat I. etape kanalizacijske mree .................. 10.000
3.1. Opina Seget - priobalni dio
3.2. Grad Trogir
3.3. Grad Katela - zapad
3.4. Grad Katela - istok
3.5. Opina Okrug
3.6. Naselje Slatine

4. Situacija - Postojee stanje ............................................ 1:10.000
4.2. Grad Trogir
4.5. Opina Okrug

5. Situacija - Tehniko rjeenje........................................... 1:10.000
5.2. Grad Trogir
5.5. Opina Okrug

Izvritelj: Hidroing d.o.o. Split

AGLOMERACIJE
IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

OPI PRILOZI OPI PRILOZI OPI PRILOZI OPI PRILOZI


AGLOMERACIJE
IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

TEKSTUALNI TEKSTUALNI TEKSTUALNI TEKSTUALNI PRILOZI PRILOZI PRILOZI PRILOZI

Izvritelj: Hidroing d.o.o. Split str. 1
1 UVOD
Openito

Sustav odvodnje i proiavanja aglomeracije Katela-Trogir nalazi na indikativnoj
listi projekata Republike Hrvatske ija bi se izgradnja trebala sufinancirati iz EU
fondova u razdoblju 2012.-2013. godine

Aglomeracije Katela-Trogir obuhvaa podruje Grada Katela, Grada Trogira
bez Velikog i Malog Drvenika, priobalni dio Opine Seget, Opina Okrug i naselje
Slatine (dio Grada Splita), a pokriva je sustav odvodnje i proiavanja, koji se
sastoji od: kanalizacijske mree, 2 ureaja za proiavanje otpadnih voda i
podmorskog ispusta.

U cilju realizacije predmetnog projekta u gore spomenutom razdoblju do kraja
2011. godine neophodno je izraditi idejne projekte za lokacijsku dozvolu, glavne
projekte te ishodovati lokacijsku dozvolu i potvrde glavnih projekata. Izradu ove
dokumentacije na javnom natjeaju dobio je konzorcij tvrtki na elu s tvrtkom
Akvaprojekt d.o.o. Split.

Istovremeno s izradom projektne dokumentacije potrebno je napraviti i Studiju
izvedivosti, aplikaciju za EU fondove i ocjenu o procjeni izrade studije utjecaja na
okoli. Ove elaborate izrauju drugi izvoditelji.

Prije izrade idejnih projekta za lokacijsku dozvolu i glavnih projekata potrebno je
prema Projektnom zadatku:
novelirati (potvrditi) aktualnu koncepciju sustava odvodnje i proiavanja
aglomeracije Katela-Trogir, kako za dugorono razdoblje tako i za I.
etapu izgradnje i
definirati obuhvat I. etape izgradnje

Ovo je prvenstveno mogue definirati kroz Studiju izvodljivosti, koja je u izradi i
iji se rezultati oekuju polovinom 2011. godine. Meutim, izraivai idejnih i
glavnih projekta ne mogu ekati njen zavretak jer nee moi zavriti predmetnu
dokumentaciju u ugovorenom roku, pa su odluili izraditi ovo idejno rjeenje i to
samo kanalizacijske mree.

Cilj idejnog rjeenje kanalizacijske mree

Idejnim rjeenjem bi se definiralo sljedee:

koncepcija kanalizacijske mree, i to za dugorono rjeenje i I. etapu
izgradnje
vrsta, broj i raspored korisnika u prostoru sustava odvodnje i
proiavanja, i to za dugorono rjeenje i I. etapu izgradnje
mjerodavne koliine ( u dugoronom razdoblju i u I. etapi)
preliminarno dimenzioniranje crpnih stanici
obuhvat I. etape izgradnje
procjena trokova I. etape izgradnje

Pristup izraivaa idejnih i glavnih projekata da se prije izrade Studije izvedivosti
definira koncepcija i obuhvat I. etape izgradnje kanalizacijske mree. To je mogue
jer su glavni objekti kanalizacijske mree ve izgraeni i imaju dvije vrste dovodne
toke: na podruju Divulja i junu stranu iova (uvala Orlice) neovisno o moguim
koncepcijama ureaja za proiavanje otpadnih voda. Grad Katela i kopneni dio
Trogira, te priobalni dio Opine Seget u svakom sluaju dolaze na Divulje, dok
Opina Okrug, sjeverna strana iova (dio Grada Trogira) skupa s naseljem Slatine
(dio Grada Splita) dolaze na junu stranu iova.

Prema tome, ovim idejnim rjeenjem kanalizacijske mree u potpunosti e se
definirati parametri sustava za dugorono razdoblje i I. etapu izgradnje i
predmetno idejno rjeenje e posluiti kao podloga za izradu Studije izvedivosti i
izradu idejnih projekta kojim e se detaljnije obraditi odabrana koncepcija iz
Studije izvedivosti

Nakon prihvaanja ovog idejnog rjeenja kanalizacijske mree od strane jedinica
lokalne samouprave, odnosno Projektnog tima Naruitelja, izraivaima idejnih i
glavnih projekata e se omoguiti izrada geodetskih radova i idejnih projekta za
lokacijsku dozvolu ne ekajui rezultate Studije izvedivosti, a sve u cilju
ispunjavanja zadanih rokova.

Rezultati idejnog rjeenje kanalizacijske mree

U ovim idejnom rjeenju izvrena je analiza postojee prostorno-planske
dokumentacije i na temelju nje odreene su kategorije korisnika kanalizacijske
mree, njihov broj, postotak prikljuenosti, raspored u prostoru i na kraju
mjerodavne koliine za dimenzioniranje, kako za dugorono rjeenje tako i za I.
etapu izgradnje.

Mjerodavne koliine otpadnih voda odreenu su na temelju ulaznih parametara iz
Vodoopskrbnog plana Splitsko-dalmatinske upanije, slino kao to je Optimalizacija
iz 2002. raena na temelju ulaznih parametara iz Studije podobnosti
Split/Solin/Katela/Trogir - poboljanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava.

U odnosu na Optimalizaciju iz 2002. god., na temelju koje je izgraena I. faza
1

izgradnje kanalizacijskog sustava Katela - Trogir, mjerodavne koliine su neto
promijenile. Tako je znatno manja koliina otpadnih voda koja dotjee na CUPOV
Divulje, prvenstveno jer su dosta smanjene otpadne vode industrije.

S druge strane, znatno se poveala koliina otpadnih voda koje dotjeu na UPOV
iovo zato jer se znatno poveao planirani broj stanovnika i pogotovo turista na
podruju Okruga i Slatina. U nastavku se daje pregled optereenja po ureajima
izraen u ekvivalent stanovnicima (ES) i to prema ovom idejnom rjeenje i prema
Optimalizaciji:

1
Radi razlikovanja izraz "I. faza" korist e se za iskljuivo objekte koji su izgraeni u sklopu
EKO projekta Katelanski zaljev, dok e se izraz "I. etapa" koristit za objekte koji se grade u
sklopu ovog projekta.
Dugorono rjeenje:

CUPOV Divulje
sada: 125.000 ES
prije: 140.000 ES, dimenzioniran na 440.000 ES (prema Optimalizaciji)

UPOV iovo
sada : 35.000 ES
prije: 20.000 ES, dimenzioniran na 210.000 ES (prema Optimalizaciji)

I. etapa:

CUPOV Divulje

sada: 52.000 ES
prije: I. faza 140.000 ES, II. faza 240.000 ES (prema Optimalizaciji)

UPOV iovo
sada:10.000 ES
prije: I. faza 110.000 ES (prema Optimalizaciji)

Ovim idejnim rjeenjem u obuhvatu I. etape izgradnje planirano je izgraditi:

dva ureaja za proiavanje ( CUPOV Divulje i UPOV iovo)
12 crpnih stanica
74.216 m kanalizacijskih kolektora i tlanih cjevovoda
te 7.000 m vodovoda

Ukupna cijena trokova izgradnje objekata u obuhvatu I. etape izgradnje
procijenjena je na iznos oko 46,3 milijuna . Pri tome treba uzeti u obzir da su
cijene ureaja okvirno odreene jer je nemogue sada, dok jo nisu odreene
koncepcije ureaja, dati bolju procjenu.

Detaljni pregled objekata u obuhvatu I. etape izgradnje i trokova izgradnje dan je
kraju tekstualnih priloga u Dodacima 1 i 2 ovog idejnog rjeenja.

2 IZVORI PODATAKA
Pri izradi ovog Idejnog rjeenja koritena je razna projektna i planska
dokumentacija. U tekstu se esto poziva na odreenu dokumentaciju pa se ovdje
daje pregled cjelokupne koritene dokumentacije s punim nazivom, izraivaem i
datum nastanka dokumentacije, te skraenim nazivom koji se u daljnjem tekstu
koristi.
2.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA
2.1.1 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske upanije
Plan prostornog ureenja Splitsko-dalmatinske upanije (PP SD) (upanijski zavod
za prostorno ureenje, studeni 2002.). Odluka o donoenja objavljena u Slubenim
novinama SD br. 1/2003., ukljuujui izmjene i dopune:
Usklaenje Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije s Uredbom o
ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04), Zavod za
prostorno ureenje, Split, travanj 2005. Odluka objavljena u Slubenim
novinama SD br. 5/2005.
Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije - Odluka
objavljena u Slubenim novinama SD br. 13/2007.
2.1.2 Prostorno-planska dokumentacija za podruje Grada Katela
Prostorno planska dokumentacija na snazi
PPU Grada Katela (GISplan d.o.o. Split, travanj 2006.),
Izmjene i dopune PPU-a Grada Katela (GISplan d.o.o. Split, oujak 2009.),
GUP Katela (GISplan d.o.o. Split, travanj 2006.),
Izmjene i dopune GUP-a Katela (GISplan d.o.o. Split, oujak 2009.),
DPU Riva-K. Suurac (Arh. radionica centar d.o.o. Split, srpanj 2002),
DPU Sokolana-K. Suurac (Arh. radionica centar d.o.o. Split, prosinac 2003),
DPU ardin-K. Stari (GISplan d.o.o. Split, veljaa 2004.),
DPU Brce-K. Luki (Prostor-Split d.o.o. Split, travanj 2008.),
DPU turistike zone talija (GISplan d.o.o. Split, prosinac 2009.);
Prostorno-planska dokumentacija trenutno u izradi
Izmjene i dopune PPU-a Grada Katela, Izmjene i dopune GUP-a Katela, UPU br. 2
Divulje, UPU br. 3 Resnik, UPU br. 4 Rudine, UPU br. 5 K. Stari-K. Novi, UPU br. 6
Radun, UPU br. 7 K. Stari-K. Luki, UPU br. 8 K. Stari-Centar, UPU br. 9 K. Luki-
K. Kambelovac, UPU br. 10 K. Luki- K. Kambelovac 2, UPU br. 11 K. Kambelovac-
sjever, UPU br. 12 K. Kambelovac- Centar, UPU br. 13 K. Kambelovac-Centar 2, UPU
br. 14 K. Gomilica-K. Suurac, UPU br. 15 K. Gomilica-sjever, UPU br. 16 K.
Gomilica - K. Suurac jug, UPU br. 17 Girii, UPU br. 19 Krtine, UPU br. 20 Peca,
UPU br. 21 Strabenik, UPU br. 22 K. Suurac Centar, UPU br. 23 Briine I, UPU br.
24 Gorica, UPU br. 25 Idra, UPU br. 26 Briine II te UPU br. 27 radne zone K. Luki;

2.1.3 Prostorno-planska dokumentacija za podruje Grada Trogira
Prostorni plan ureenja Grada Trogira (UIH, Zagreb, svibanj 2006)
Izmjene i dopune PPU Grada Trogira (URBOS Split, kolovoz 2008.)
Odluke o dopunama od 28.09.2009 godine i 28.12.2009. godine,
UPU Plano 1 (Urbanistiki institut Hrvatske d.d. Zagreb, 2004.),
UPU poslovne zone POS 3 (UPU 10) na podruju MO Plano (IGH PC Split,
rujan 2009.),
UPU ugostiteljsko-turistike zone Sv. Kri (UPU 17) na podruju MO Arbanija
(IGH PC Split, prosinac 2009.),
DPU Brigi-Lokvice (DPU 5) na podruju MO Travarica (URBOS Split, oujak
2010.),
UPU Mastrinka I (UPU 6.1.) na podruju MO edno-Mastrinka (URBOS Split,
oujak 2010.),
UPU naselja Plano (UPU 18) na podruju MO Plano (ARCHING Split, rujan
2010.)
UPU poslovne zone POS 2 (UPU 15) na podruju MO Plano (ARHEO Zagreb,
studeni 2010)
UPU naselja Trogir (UPU 1) na podruju Mjesnih odbora Travarica i iovo, UPU
naselja Arbanija (UPU 5), UPU dijela naselja Mastrinka (UPU 6.2.), UPU naselja
edno (UPU 9), UPU poslovne zone POS 4 (UPU 16) na podruju MO Plano, DPU
povijesne jezgre Trogira, te DPU I. faze obale od Madirazzinog mula do Duhanke
2.1.4 Prostorno-planska dokumentacija za podruje priobalnog dijela Opine Seget
PPU Opine Seget (Arching d.o.o. Split, svibanj 2004.),
UPU Ureenje obale privezite Kutalovac-Peine (Arching d.o.o. Split,
sijeanj 2007.) na podruju MO Seget Donji,
UPU Miine dio Seget Vranjice (PIS Inenjering d.o.o. Split, lipanj 2007.),
UPU Peine (Arching d.o.o. Split, studeni 2008.) na podruju MO Seget
Donji,
UPU Centar-Seget Vranjica (Arching d.o.o. Split, srpanj 2008.),
UPU Istok Barbuinac (Studio R d.o.o. Split, srpanj 2005.) na podruju MO
Seget Donji,
DPU Hotel Jadran-rekonstrukcija (Arching d.o.o. Split, prosinac 2008.) na
podruju MO Seget Donji;
UPU Centar-stari Seget, UPU Sv. Danijel, UPU Balancane
2.1.5 Prostorno-planska dokumentacija za podruje Opine Okrug
PPU Opine Okrug (GISplan d.o.o. Split, sijeanj 2007.),
Izmjene i dopune PPU Opine Okrug te preieni tekst (GISplan Split,
2009.),
Program mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine Okrug (za razdoblje
lipanj 2007. lipanj 2011.) (GISplan d.o.o. Split, srpanj 2007.),
UPU poslovne zone Rasove (MO Okrug Gornji) (GISplan Split, prosinac 2009.),
UPU turistike zone Racetinovac (MO Okrug Gornji) (IGH PC Split, travanj
2010. godine);
UPU turistike zone uvala Duboka, UPU turistike zone uvala iroka, UPU turistike
zone Kava, UPU dijela uvale Mavarica, UPU obalnog dijela Roac-Kuzmia vala,
UPU-ovi br. 5, 8 i 9 zona mjeovite namjene (preteno stambene) (MO Okrug
Gornji), UPU-ovi zona mjeovite namjene (preteno stambene) br. 1 (MO Okrug
Donji), 2, 3 i 4 (MO Okrug Gornji) te UPU br. 7 zona mjeovite namjene (preteno
stambene) (MO Okrug Gornji),
2.1.6 Prostorno-planska dokumentacija za podruje naselja Slatine (dio Grada Splita)
PPU Grada Splita (GISplan d.o.o. i URBOS d.o.o. Split, studeni 2005.);
UPU turistike zone Slatine istoni dio naselja, UPU uvala Duboka Garma
(mjeovita namjena) i UPU-i naselja Slatine;
2.1.7 Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Katela-Trogir
Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Katela-Trogir u gradovima
Katela i Trogir u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (Klasa: UP/I-350-05/02-01/0126;
Ur. broj: 531-08-02-19 GR od 30. rujna 2002.) iji je sastavni dio Struna podloga za
ishoenje lokacijske dozvole za I. fazu realizacije kanalizacijskog sustava Katela-
Trogir (Hidroing d.o.o. Split, Graevinski fakultet Split, Foramen d.o.o. Split,
Akvaprojekt d.o.o. Split i Projektni biro Split d.o.o. Split, srpanj 2002),

2.2 STUDIJSKA I PROGRAMSKA DOKUMENTACIJA
2.2.1 Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske upanije
"Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske upanije" izradili su: "Institut
graevinarstva hrvatske" d.d. Zagreb, "Hidroing" d.o.o. Split, "Akvaprojekt" d.o.o.
Split, "Infra projekt" d.o.o. Split i "Geoprojekt" d.d. Split za naruitelja "Hrvatske
vode" Zagreb, u prosincu 2008. god. U nastavku e koristiti kratica VP SD ili
Vodoopskrbni plan SD. Iz ovog plana koriteni su podaci o jedininim normama
potronje vode i planiranom broju korisnika na podruju obuhvata kanalizacijskog
sustava radi analize broja korisnika.

2.2.2 Studija zatite voda i mora Splitsko-dalmatinske upanije
"Studiju zatite voda i mora Splitsko-dalmatinske upanije" izradio je "Akvaprojekt"
Split u suradnji s tvrtkama "Geo-Rudus" Zagreb i "Graevinsko-arhitektonskim
fakultetom u Splitu" u travnju 2009. god. za naruitelja "Hrvatske vode" Zagreb. U
nastavku e za ovu studiju koristiti kratica : SZVM SD. Iz ove studije koriteni su
podaci o planiranom broju korisnika na podruju obuhvata kanalizacijskog sustava
radi analize broja korisnika.
2.2.3 Ostala studijska i programska dokumentacija
Analiza i usporedba moguih varijanti rjeenja dispozicije otpadnih voda
Kanalizacijskog sustava Katela-Trogir (Projektant Split i Graevinski
fakultet Split, srpanj 1998.),
Izmjene i dopune studija o podobnosti kanalizacijskog sustava Katela-Trogir
prema novom konceptu: knjige I VII/2 (Graevinski fakultet Split, Foramen
d.o.o. Split, Hidroing d.o.o. Split, veljaa 2000.),
Studija utjecaja na okoli Kanalizacijskog sustava Katela-Trogir (IGH d.d. PC
Rijeka, lipanj 2002.),

2.3 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
2.3.1 Tehniko-ekonomska optimalizacija Kanalizacijskog sustava Katela-Trogir

"Tehniko-ekonomsku optimalizaciju Kanalizacijskog sustava Katela-Trogir" izradile
su tvrtke: "Hidroing" Split,"Graevinski fakultet" Sveuilita u Splitu, "Foramen"
Split, "Akvaprojekt" Split i "Projektni biro Split" Split u svibnju 2002. godine za
Investitora "Vodovod i kanalizacija" Split i naruitelja "Agencija EKO Katelanski
zaljev", Ustanova Split ( nastavku e se koristiti kratica: Optimalizacija). Obzirom
da je ovo kljuni elaborat na temelju kojeg je izraene sva daljnja projektna
dokumentacija i na temelju kojeg je vrena izgradnja I. faze kanalizacijskog sustava
Katela-Trogir dat e podrobniji njegov opis.

Elaborat se sastoji od tri sveska:

Svezak A/ Tehniko-ekonomska optimalizacija dugoronog rjeenja
Svezak B/ Tehniko-ekonomska optimalizacija I. faze realizacije sustava
Svezak C/ Idejno rjeenje elektroenergetskih objekata I. faze realizacije
sustava

Svezak A/ Tehniko-ekonomska optimalizacija dugoronog rjeenja sadravao je
osam knjiga:

1. Kanalizacijski sustav Katela/Trogir - Osnovne karakteristike rjeenja
2. Ureaj za proiavanje
3. Prijelaz Katelanskog zaljeva
4. Tunel iovo
5. Podmorski ispust
6. Kanalizacijska mrea podruja Katela
7. Kanalizacijska mrea Grada Trogira, Opine Seget i naselja Slatine
8. Kanalizacijska mrea Opine Okrug

Svezak B/ Tehniko-ekonomska optimalizacija I. faze realizacije sustava sadravao
je sedam knjiga:

1. Kanalizacijski sustav Katela/Trogir - Osnovne karakteristike rjeenja
2. Ureaj za proiavanje
3. Prijelaz Katelanskog zaljeva
4. Tunel iovo
5. Podmorski ispust
6. Kanalizacijska mrea podruja Katela
7. Kanalizacijska mrea Grada Trogira

Svezak C/ Idejno rjeenje elektroenergetskih objekata I. faze realizacije sustava

1. Elektroenergetsko napajanje crpnih stanica i ureaja kanalizacijskog sustava
2. Povezivanje objekata svjetlovodnim kabelima

Na temelju ove dokumentacije izraena je Struna podloga za ishoenje lokacijske
dozvole za "Kanalizacijski sustav Katela Trogir I. faza" koju je izradio "Hidroing"
Split u srpnju 2002. god. za naruitelja "Agencija EKO Katelanski zaljev", Ustanova
Split. Struna podloga je podijeljena u tri knjige:

1. Tekstualni prilozi
2. Grafiki prilozi
A/ Funkcionalna cjelina A - Podsustav zajednikih objekata

3. Grafiki prilozi
B/ Funkcionalna cjelina B - Podsustav Katela
C/ Funkcionalna cjelina C - Podsustav Trogir
D/ Funkcionalna cjelina D - Podsustav iovo

Na temelju ove Strune podloga dobivena je lokacijska dozvola i nakon toga su
izraeni glavni projekti na temelju kojih se izvode objekti koji su uli u obuhvat I.
faze izgradnje.

2.3.2 Idejna rjeenja
Idejno rjeenje odvodnje otpadnih voda s podruja Grada Katela (IGH PC
Rijeka, 2008. godina),
Idejno rjeenje Dodatna fekalna kanalizacijska mrea podruja Grada
Trogira (Proning DHI Zagreb, 2006. godina),
Idejno rjeenje odvodnje otpadnih voda naselja Seget Vranjica i dijela
naselja Seget Donji koji gravitira CS Medena (Hidroing d.o.o. Split, lipanj
2010. godine),
Idejno rjeenje: Kanalizacijski sustav Opine Okrug, Prijelazna rjeenja
odvodnje otpadnih voda zapadnog dijela otoka iovo (Hidroing d.o.o. Split,
travanj 2008. godine),
U izradi
Idejno rjeenje ureenja obalnog pojasa od uvale Tatinja do uvale Orlice,
Idejno rjeenje ureenja obalnog pojasa od uvale To do Kuzmia vale.

2.3.3 Glavni i izvedbeni projekti
Zajednika dokumentacija za Kanalizacijski sustav Katela-Trogir
Podmorski ispust sa difuzorskom sekcijom glavni i izvedbeni projekt te
snimak izvedenog stanja,
Hidrotehniki tunel iovo glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog
stanja,
Podmorski prijelaz kopno-iovo glavni i izvedbeni projekt te snimak
izvedenog stanja,
Centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda (CUPOV) Divulje I. A faza
glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja,
CUPOV Divulje I. B faza idejni i glavni projekt,
Crpna stanica Divulje-Ureaj idejni, glavni i izvedbeni projekt te snimak
izvedenog stanja,
Pristupna cesta CUPOV Divulje sa gravitacijskim kolektorom i regulacija
potoka Slanac glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja;

Podruje Grada Katela
CS Resnik sa tlanim cjevovodima i gravitacijskim cjevovodima idejni,
glavni i izvedbeni projekt s projektom izvedenog stanja za prvi dio
predmetne cjeline te dopuna idejnog i glavnog projekta za drugi dio
predmetne cjeline,
CS-e Nehaj, K. Novi, K. Stari i K. Luki II sa tlanim cjevovodom i
gravitacijskim kolektorima glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog
stanja,
Gravitacijski kolektor K. Luki glavni i izvedbeni projekt te projekt
izvedenog stanja,
CS K. Luki I sa tlanim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima (u
sklopu ureenja ulice dr. J. Omaia u K. Lukiu) glavni i izvedbeni
projekt te projekt izvedenog stanja,
CS-e K. Kambelovac i K. Gomilica sa tlanim cjevovodom i
gravitacijskim kolektorima glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog
stanja,
Gravitacijski kolektori na podruju K. Suurac, K. Gomilica, K. Kambelovac
glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,
CS K. Suurac II sa tlanim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima
CS K. Suurac I sa tlanim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima
Dodatna kanalizacijska mrea podruja grada Katela: gravitacijski kolektori
1. grupe glavni projekt,
Dodatna kanalizacijska mrea podruja grada Katela: gravitacijski kolektori
2. grupe, tlani cjevovod i crpna stanica glavni projekt;
Podruje Grada Trogira
Gravitacijski kolektori i CS Brigi sa tlanim cjevovodom glavni i izvedbeni
Gravitacijski kolektor i CS Soline s tlanim cjevovodom glavni i izvedbeni
Gravitacijski kolektori te CS-e iovo i Saldun s tlanim cjevovodima
Gravitacijski kolektor Brigi (ex-Jadranska turistika cesta) glavni projekt,
Gravitacijski kolektor Plano glavni projekt,
Gravitacijski kolektori te CS-e Mievac, Sv. Kri i Arbanija s tlanim
cjevovodima glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,
Gravitacijski kolektor edno glavni projekt,
Dodatna fekalna kanalizacijska mrea podruja Grada Trogira: prioritetni
kolektori Trogir kopno-istok glavni projekt,
kolektori Trogir kopno-zapad glavni projekt,
kolektori Trogir otok glavni projekt,
Podruje priobalnog dijela Opine Seget
Podsustav Trogir podruje Seget Donji: G1 kolektor K3.4 glavni projekt;
Podsustav Trogir podruje Seget Donji: CS Seget Donji (CS 11) s tlanim
cjevovodom (T 11), istonim (K 11.2) i zapadnim (K 11.1) obalnim
kolektorima te istonim cestovnim kolektorom (K 3.41) glavni projekt,
Podsustav Trogir podruje Seget Donji: CS Medena (CS 10) s tlanim
cjevovodom (T 10) i istonim obalnim gravitacijskim kanalom (K 10.1)
glavni projekt,
Podruje Opine Okrug
Kanalizacijska mrea Opine Okrug uz Saldunski zaljev glavni projekt s
trokovnikom Graevinski i strojarski projekt (HIDROING Split, TD 001/09,
lipanj 2009.);
Naselje Slatine (podruje Grada Splita)
Podsustav iovo podruje Slatine: CS Slatine 1 s tlanim cjevovodom i
zapadnim gravitacijskim kolektorom idejni i glavni projekt,
Podsustav iovo podruje Slatine: CS Slatine 2 i 3 s tlanim cjevovodima i
pripadajuim gravitacijskim kolektorima idejni i glavni projekt;
2.4 OSTALA DOKUMENTACIJA
2.4.1 Vodopravne dozvole Hrvatskih voda
ADRIACHEM d.d. Katel Suurac
DALMACIJACEMENT d.d. za Pogon Sveti Juraj i pripadajui dio pogona Rudnik
HOTEL MEDENA d.d. Seget Donji
MARINE KATELA d.o.o., Katel Gomilica
VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split
ACI CLUB d.d., Opatija za ACI marinu TROGIR
APARTMANI MEDENA d.d. Seget Donji
BRODOTROGIR d.d., Put Brodograditelja 16, Trogir
KLUB SEGET d.o.o., Hrvatskih rtava 121, Seget Donji za Kamp Seget, Seget
Donji
PROPLIN d.o.o., Zagreb za PJ DC Katel Suurac
RESNIK HOTEL d.o.o., Katel tafili
VIKTORIA HOTELI d.o.o., Seget Donji za TN HOTEL JADRAN, Seget Donji
VRANJICA BELVEDERE d.d., Seget Vranjica za turistiko naselje (kamp i
apartmani) u Seget Vranjici
ELJEZARA SPLIT poduzee za proizvodnju i preradu elika d.d.
Katel Suurac

2.4.2 Statistike analize turistikog prometa
"Statistike analize turistikog prometa u 2009. godini" Turistika zajednica
Splitsko-dalmatinske upanije, Split, oujak 2010. godine

"Statistike analize turistikog prometa u 2008. godini" Turistika zajednica
Splitsko-dalmatinske upanije, Split, oujak 2009. godine

2.4.3 Kategorizacija turistikih objekata
"Popis kategoriziranih turistikih objekata, hotela, kampova i marina u Republici
Hrvatskoj" (stanje 28. 7. 2010.), Ministarstvo turizma RH
2.5 GEODETSKE PODLOGE
Za izradu predmetnog elaborata koritene su sljedee geodetske podloge:
2.5.1 Kartografske podloge
1. Rasterski digitalizirana Topografska karta podruja u mjerilu 1:25.000
2. Vektorski digitalizirana Hrvatska osnovna karta za podruje Katela u mjerilu
1:5.000
3. Rasterski digitalizirana Hrvatska osnovna karta za podruje Trogira, Segeta,
Okruga i Slatina u mjerilu 1:5.000

2.5.2 Fotogrametrijske podloge
1. Digitalni ortofoto za podruje Katela u mjerilu 1:1.000
2. Digitalni ortofoto za podruje za podruje Katela Trogira, Segeta, Okruga i
Slatina u mjerilu 1:5.000

3 POSTOJEE STANJE ODVODNJE OTPADNIH VODA
3.1 UVOD

Postojea kanalizacijska mrea aglomeracije Katela-Trogir razvijala se dugi niz
godina. U poetku parcijalno po pojedinim naseljima, bez zajednikog dugoronog
koncepta.

Osnivanjem, odnosno poetkom rada Agencije EKO-Katelanski zaljev (1998. godine)
zapoela je ozbiljnija izgradnja glavnih objekata sustava odvodnje i proiavanja.

Najprije je postavljen i usvojen dugoroni zajedniki koncept aglomeracije Katela-
Trogir (2002. godine), a zatim se pristupilo izradi projektne dokumentacije I. faze
izgradnje kako zajednikih objekata, tako i glavnih objekata kanalizacijske mree.

Sama izgradnja zapoela je 2005. godine, traje i danas, a predvia se da e objekti
koji se realiziraju kroz Agenciju EKO-katelanski zaljev biti izgraeni i puteni u
funkciju do kraja 2011. godine. (vidi grafike priloge od 4.1 do 4.6), i to:

EKO - I. faza (izgraeni glavni objekti sustava odvodnje i proiavanja, a
nisu u funkciji, na grafici crna boja)
EKO-legalizacija i sanacija (objekti koje su izgradili gradovi i opine, a
njihovu legalizaciju i sanaciju preuzela je Agencija EKO-katelanski
zaljev, na grafici siva boja)
EKO-dodatna mrea (objekti u izgradnji iju realizaciju vodi Agencija
EKO-katelanski zaljev i za njih posjeduje graevinske dozvole, na grafici
zelena boja)

Osim objekata koji se realiziraju kroz Agenciju EKO-katelanski zaljev nakon 2005.
godine postoje izgraeni objekti koje su realizirali gradovi i opine na svom
podruju. Ti objekti su na grafici oznaeni ljubiastom bojom.

Iz gore iznijetog moe se zakljuiti da se sustav odvodnje i proiavanja
aglomeracije Katela-Trogir razvijao u dva (2) vremenska razdoblja, i to:

Izgraeni objekti do 2005. godine (to su svi oni objekti koji se nisu
realizirali kroz Agenciju EKO-katelanski zaljev, na grafici u boji tanjih
linija)
Izgraeni objekti ili objekti u izgradnji nakon 2005. godine (realizacija
kroz Agenciju EKO-katelanski zaljev, gradove i opine)

U ovom elaboratu, vrlo je vano napomenuti da se svi gore navedeni objekti, za oba
vremenska razdoblja prije i poslije 2005. godine tretiraju kao postojee stanje, i da
e biti u funkciji krajem 2011. godine. To je vano iz razloga, kako bi se objekti
koji su predmet ovoga projekta (obuhvat I. etape izgradnje), nakon izgradnje mogli
pustiti u funkciju.

U nastavku teksta dat e se kratak opis izgraenih objekata sustava odvodnje i
proiavanja aglomeracije Katela-Trogir.
3.2 KANALIZACIJSKA MREA
3.2.1 Grad Katela

Na podruju grada Katela odvodnja otpadnih voda rjeavana je parcijalno.
Izgraene su mree manjeg obima izmeu stare katelanske ceste i mora sa
direktnim ispustima u more ili bujine tokove, uz veliki broj septikih jama.

Nakon 1986. godine, zapoelo se s ozbiljnijom izgradnjom dijela sustava za
odvodnju otpadnih voda s podruja Katel Suurca, Katel Gomilice i Katel
Kambelovca prema projektnoj dokumentaciji izraenoj u skladu s Idejnim
rjeenjem odvodnje otpadnih voda grada Katela te dispozicije otpadnih voda
zajedno s gradom Trogirom.

Izraena je CS Suurac 2 s tlanim cjevovodom i dijelom obalnih glavnih
gravitacijskih kolektora Katel Suurca. Izgraen je i glavni sabirni kolektor u
Katelanskoj cesti od Katel Suurca do Naselja u Katel Gomilica. Izraeni su
kolektori od tzv. Baletne kole do lokacije CS Gomilica-Torac u cesti te na obali.
Napravljen je i dio obalnog kolektora u Katel Novom kojim se prikupljaju otpadne
vode iz vie direktnih izljeva u more te otprilike odvode do lokacije budue CS
Novi.

Primarni kolektori su izraeni uglavnom od azbest cementnih kanalizacijskih cijevi
dok je sekundarna mrea izraena od betonskih, azbest cementnih, PVC ili PE, a
kanalizacijska mrea u starim jezgrama pojedinih Katela je uglavnom od kamenih
zidanih kanala.

Kao to je prije napomenuto nakon 2005. godine izgraeni su glavni objekti
podsustava Katela, kroz I. fazu realizacije EKO-projekta. Ti objekti ine temeljnu
konfiguraciju kanalizacijske mree grada Katela, a sve otpadne vode se dovode na
CUPOV Divulje. Ove objekte je potrebno pustiti u funkciju, a to su:

Crpne stanice: CS Suurac I, CS Gomilica, CS K. Kambelovac, CS K. Luki,
CS K. Luki II, CS K. Stari, CS K. Novi, CS Nehaj, CS Resnik.
Glavni obuhvatni kolektor u staroj katelanskoj cesti, koji se protee od
Katel Gomilice do CS Resnik, odakle se otpadne vode precrpljuju na
gravitacijski kolektor prema CUPOV Divulje.
Obalni kolektori pojedinih crpnih stanica, koji sakupljaju vode slivnog
podruja i uz pomo crpnih stanica prebacuju ih na glavni obuhvatni
kolektor u staroj katelanskoj cesti.

3.2.2 Grad Trogir

Na podruju stare gradske jezgre Trogira jo iz srednjeg vijeka postoji izgraena
mrea podzemnih zidanih kanala, koji su funkcionirali i na koje su prikljueni svi
objekti stare jezgre Trogira. Kanalizacija se direktno isputa u more. Predmetni
podsustav je manjim dijelom bio rekonstruiran.

U novije doba na podruju kopnenog dijela Trogira (podruja Ribola, Lokvice,
Travarica, Dragulin i Betanija) postoji izgraena mrea kanalizacije s direktnim
isputanjem u more te veliki broj propusnih septikih jama.

Nakon 2005. godine na podruju grada Trogira realizirana je I. faza EKO-projekta i
to glavni objekti podsustava Trogir, koji se moe podijeliti u dva dijela. Prvi dio je
na otoku iovu i obuhvaa dio grada Trogira na iovu te naselja Mastrinka, Arbanija
i edno koja se nalaze na sjevernoj strani otoka iovo. Drugi dio je kopneni dio koji
obuhvaa dio grada Trogira na kopnu zajedno sa starom gradskom jezgrom na
otoiu, te podruje Plana i Divulja sve do istone granice Grada Trogira sa
zapadnom granicom Grada Katela (Potok Slanac).

Objekti koji su izgraeni u sklopu I faze su crpne stanice: CS Slanac, CS Brigi, CS
Soline, CS iovo, CS Saldun, CS Mievac, CS Sv. Kri, CS Arbanija sa pripadajuim
kolektorima i tlanim cjevovodima.

3.2.3 Opina Seget priobalni dio

Na podruju Opine Seget-priobalni dio ne postoji javni sustav odvodnje nego veliki
broj propusnih septikih jama. Djelomino rijeena odvodnja postoji na podruju
hotela i apartmanskog naselja Medena (ureaj za djelomino mehaniko
proiavanje i podmorski ispust duljine cca 500 m), kampa i apartmanskog naselja
Medena-Belvedere (talonica i kratki podmorski ispust), hotela Jadran
(talonica i kratki podmorski ispust) te odmaralita u Segetu Donjem (talonica i
kratki podmorski ispust).

Nakon 2005. godine nisu izgraeni objekti I. faze kanalizacije preko Agencije EKO-
katelanski zaljev. Oni se planiraju sufinancirati iz EU-fondova.

3.2.4 Opina Okrug

Na podruju Opine Okrug ne postoji javni sustav odvodnje otpadnih voda. U samom
sreditu opine postoji nekoliko mjeovitih kolektora, koji preko talonice
sakupljenu vodu disponiraju u Saldunski zaljev. Preko Agencije EKO-katelanski
zaljev nakon 2005. godine nisu izgraeni objekti podsustava Okrug.

Glavni objekti (I. faze) kanalizacijskog podsustava Okrug planiraju se realizirati
preko EU-fondova, osim CS Milievo sa pripadajuim kolektorima i tlanim
cjevovodom koji se planiraju izgraditi preko Agencije EKO-katelanski zaljev.

3.2.5 Naselje Slatine (dio grada Splita)

Na podruju naselja Slatine nema izgraenih objekata za odvodnju i proiavanje
otpadnih voda.
Otpadne vode se prikupljaju individualno, uz pomo septikih jama.
Glavni objekti podslivova, CS Slatine 2 i CS Slatine 3 planiraju se realizirati kroz EU-
fondove, a podsliv CS Slatine 1 preko Agencije EKO-Katelanski zaljev.

3.3 ZAJEDNIKI OBJEKTI
Prema usvojenom konanom konceptu kanalizacijskog sustava Katela-Trogir,
predvieno je da se otpadne vode podruja Katela te Trogira s priobalnim dijelom
Opine Seget, dovode i proiavaju na centralnom ureaju za proiavanje
smjetenog na podruju Divulja, a nakon potrebnog proiavanja transportiraju do
hidrotehnikog tunela iovo kojim se odvode na junu stranu otoka iova odakle se
podmorskim ispustom s odgovarajuim difuzorom isputaju u more Splitskog kanala
zajedno s otpadnim vodama sjevernog dijela otoka iova (naselja Arbanija, Sv. Kri,
Mievac, edno i Slatine) te otpadnim vodama podruja Opine Okrug, prethodno
proienim na lokalnom ureaju iovo.

Dakle, zajedniki objekti kojima se vri proiavanje i dispozicija otpadnih voda i
koji su izgraeni u sklopu I. faze (nakon 2005. godine) preko Agencije EKO-
katelanski zaljev, su:

Ureaj za proiavanje Divulje:
Ureaj za proiavanje Divulje je centralni ureaj za proiavanje
Podsustava Katela-Trogir, smjeten uz granicu gradova Katela i Trogira, na
podruju Divulja.

U I fazi je izgraen odgovarajui stupanj proiavanja za 40.000 ES, a to su
slijedei objekti:
gruba i fina reetka
aerirani pjeskolov-mastolov
incidentni preljev
objekti za prihvat septikog sadraja
pomoni objekti (upravna zgrada, laboratorij, dizelska agregatna
stanica...)

U sklopu ureaja u prvoj fazi je izgraena i CS Divulje kojom se osigurao
transport proienih otpadnih voda podmorskim prijelazom kopno-iovo.

Podmorski prijelaz kopno iovo:
Ovim objektom se cjelokupne otpadne vode s ureaja Divulje
transportiraju do ulaznog okna hidrotehnikog tunela iovo. Podmorski
prijelaz je izveden za konano optereenje sustava s dvije PEHD cijevi
profila 710/581 mm, SDR 11 za radni tlak 6 bara. Ukupna duljina svakog
cjevovoda iznosi cca. 2350 m i ine je kopneni dio L
K
=200 m, podmorski dio
L
P
=1900 m i kopneni dio na otoku iovo do prikljunog okna na
hidrotehnikom tunelu L
K
=250 m.

Hidrotehniki tunel iovo:
Ovim objektom se transportiraju proiene otpadne vode s ureaja
Divulje, kao i prikljuak otpadnih voda sjevernog dijela iova na lokalni
ureaj iovo. Hidrotehniki tunel je duljine 2770 m i potkoviastog presjeka
povrine 12.5 m
2
. Slino kao kod podmorskog prijelaza, u hidrotehnikom
tunelu su sve instalacije izvedene za konano optereenje sustava. Od
prikljunog okna podmorskog prijelaza do spoja na podmorski ispust,
postavljena su dva cjevovoda profila 800 mm. Usporedno s ovim
cjevovodima izveden je kolektor 400 mm kojim se planirana kanalizacijska
mrea sjevernog dijela iova prikljuuje na ureaj iovo.

Podmorski ispust:
Ovim objektom se na siguran i pouzdan nain osigurava isputanje
cjelokupnih otpadnih voda Kanalizacijskog sustava Katela-Trogir u more
Splitskog kanala. Kopneni dio ispusta (do odzranog okna) je profila 1000
mm i dimenzioniran je za prihvat cjelokupnih koliina s kraja planskog
razdoblja.
Za razliku od kopnenog dijela, podmorski ispust se izvodi etapno, tako da je
prvo postavljena jedna PEHD cijev 700/655,6 mm za 6 bara, duljine 2200
m (+ 200 m difuzora na dubini 55 m), kojom se osigurala dispozicija otpadnih
voda za I: fazu izgradnje sustava. Konano rjeenje ispusta, duljina i profil
druge cijevi, ovisit e o dinamici izgradnje sustava i stupnju proiavanja
otpadnih voda na ureajima Divulje i iovo.

4 PLANSKI ELEMENTI
4.1 PODRUJE OBUHVATA
Podruje obuhvata ovog Idejnog rjeenja obuhvaa aglomeraciju Katela-Trogir koja
je smjetena na sjeverozapadu Splitsko-dalmatinske upanije i obuhvaa ire
podruje oko Katelanskog zaljeva: na istoku od granice s Gradom Solinom, a na
zapadu do granice s opinom Marina i ukljuujui otok iovo. Podruje obuhvata
administrativno pripada sljedeim jedinicama lokalne samouprave : Grad Katela,
Grad Trogir bez Velikog i Malog Drvenika, priobalni dio Opine Seget, Opina Okrug
i naselje Slatine koje pripadaju Gradu Splitu.

U sklopu Grada Katela obuhvaeno je svih sedam naselja:
Katel Suurac
Katel Gomilica
Katel Kambelovac
Katel Luki
Katel Stari
Katel Novi
Katel tafili

U Gradu Trogiru u obuhvatu je est od ukupno osam naselja, a to su:
Arbanija
Divulje
Mastrinka
Plano
Trogir
edno

U Opini Seget u obuhvatu je dva od ukupno est naselja, a to su
Seget Donji
Seget Vranjica

U Opini Okrug u obuhvatu su oba naselja:
Okrug Gornji
Okrug Donji Poljica

Gradu Splita u obuhvatu je samo jedno naselje, i to naselje na otoku iovu, a to je:
Slatine

4.2 PLANSKO RAZDOBLJE I ETAPE IZGRADNJE
Proraun broja korisnika i mjerodavnih koliina vri se za dva vremenska razdoblja:

za dugorono rjeenje (kraj projektnog razdoblja- 2040 god.)
I. etapa izgradnje (2015. god. )

Projektno razdoblje od 30 godina usvojeno je za dugorono rjeenje sustava kako je
to uobiajeno kod planiranja razvoja kanalizacijskog sustava. Za I. etapu usvojena
je 2015. godina je zbog toga to se smatra da se u tom razdoblju mogu izgraditi i
pustiti u pogon svi objekti koji su uli u prijedlog obuhvata I. etape izgradnje.

4.3 KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA
Proraun koliina kanalizacijskog sustava vri se na temelju izabranih
reprezentativnih kategorija korisnika kanalizacijskog sustava. Obzirom na projektnu
dokumentaciju koja je posluila kao izvor podataka za ovaj projekt (misli se
posebno na Vodoopskrbni plan SD i Studiju zatite voda i mora SD) izabrane su
sljedee grupe kategorija korisnika kanalizacijskog sustava:

stanovnitvo
turizam
gospodarstvo
ostali korisnici

Stanovnitvo se dijeli u dvije skupine:
stalno stanovnitvo i
povremeno stanovnitvo.

Turizam je izdvojen od ostalog gospodarstva obzirom na vanost i veliinu potronje
vode. Svi turistiki kapaciteti se mogu podijeliti, ovisno o koliini potroene vode, u
etiri skupine:
turisti u objektima visoke kategorije,
turisti u objektima niske kategorije,
turisti u kampovima i
turisti u nautikim marinama.

Gospodarstvo se dijeli na sljedee dvije kategorije proizvoaa otpadnih voda:
industrija i
ostalog gospodarstvo

U ostale korisnike su svrstani svi korisnici koji se nisu mogli svrstati u nijednu od
gore navedenih kategorija, a radi se o korisnicima na podruju posebne namjene.

Dakle, sve skupa predviene su ukupno 9 kategorija korisnika:
stalno nastanjeno stanovnitvo
povremeno stanovnitvo
turisti u objektima visoke kategorije
turisti u objektima niske kategorije
turisti u kampovima
turisti u nautikim marinama
industrija
ostalo gospodarstvo
korisnici na podrujima posebne namjene

4.4 STANOVNITVO
4.4.1 Stalno stanovnitvo
Postojei broj stanovnika

Prognoza broja stalnih stanovnika i njihov raspored u prostoru izvrena je na
temelju podataka iz popisa stanovnitva (1981., 1991. i 2001. god.). U sljedeoj
tabeli se daje prikaz kretanja broja stanovnika po naseljima na podruju obuhvata
te proraun prosjene godinje stope prirasta u meupopisnim razdobljima (1981-
1991. god. i 1991-2001. god. Koriteni su podaci o broju stanovnika Dravnog zavoda
za statistiku Republike Hrvatske.

Tabela 4.1 Pregled kretanja broja stalnih stanovnika po naseljima i jedinicama
lokalne samouprave

1981 1991 2001 91/81 01/91
Katel Suurac 5.516 5.825 6.236 0,55% 0,68%
Katel Gomilica 2.987 3.678 4.075 2,10% 1,03%
Katel Kambelovac 3.330 4.054 4.505 1,99% 1,06%
Katel Luki 3.578 4.193 4.880 1,60% 1,53%
Katel Stari 4.164 5.354 6.448 2,55% 1,88%
Katel Novi 3.128 4.050 5.309 2,62% 2,74%
Katel tafili 1.625 2.014 2.650 2,17% 2,78%
UKUPNO 24.328 29.168 34.103 1,83% 1,58%
% god. prirasta
Katela
Grad Naselje Popis
Stalno stanovnitvo

1981 1991 2001 91/81 01/91
Arbanija 301 428 370 3,58% -1,45%
Divulje 58 32 37 -5,77% 1,46%
Mastrinka 38 185 932 17,15% 17,55%
Plano 276 281 417 0,18% 4,03%
Trogir 8.588 10.266 10.907 1,80% 0,61%
edno 98 91 110 -0,74% 1,91%
UKUPNO 9.359 11.283 12.773 1,89% 1,25%
Stalno stanovnitvo
% god. prirasta
Trogir
Popis
Grad Naselje

1981 1991 2001 91/81 01/91
Seget Donji 1.654 2.334 2.466 3,50% 0,55%
Seget Vranjica 390 592 1.023 4,26% 5,62%
UKUPNO 2.044 2.926 3.489 3,65% 1,78%
% god. prirasta
Stalno stanovnitvo
Grad Naselje
Seget
Popis

1981 1991 2001 91/81 01/91
Okrug Gornji 1.044 1.514 2.767 3,79% 6,22%
Okrug Donji 97 126 213 2,65% 5,39%
UKUPNO 1.141 1.640 2.980 3,69% 6,15%
Stalno stanovnitvo
% god. prirasta Naselje
Okrug
Popis Grad

1981 1991 2001 91/81 01/91
Split Slatine 645 798 995 2,15% 2,23%
UKUPNO 645 798 995 2,15% 2,23%
Stalno stanovnitvo
Grad Naselje Popis % god. prirasta

Tabela 4.2 Pregled kretanja broja stalnih stanovnika jedinicama lokalne
samouprave

1981 1991 2001 91/81 01/91
Katela 24.328 29.168 34.103 1,83% 1,58%
Trogir 9.359 11.283 12.773 1,89% 1,25%
Seget 2.044 2.926 3.489 3,65% 1,78%
Okrug 1.141 1.640 2.980 3,69% 6,15%
Slatine 645 798 995 2,15% 2,23%
Ukupno sustav 37.517 45.815 54.340 2,02% 1,72%
Grad/Opina Popis % god. prirasta
Stalno stanovnitvo

Procjena prosjenog prirasta po razdobljima vri izraunom iz formule za
eksponencijalni rast:

n
n
p
S S
(
+ =
100
1
0

gdje je :
S
n
broj stanovnika na kraju planskog perioda
S
o
broj stanovnika na poetku planskog perioda
p prosjena stopa godinjeg prirasta,
n razdoblje od poetne godine prorauna do proraunske godine

pa se prosjeni prirast rauna:

p = 100 1
(
(
n
o
n
S
S

Iz prethodnih tabela uoljiv je porast broja stanovnika na svim podrujima koji
iznosi od minimalnih 1,25% pa ak do 6,15% kod Opine Okrug u razdoblju 1991.-
2001. godina. Ovakav trend stalnog porasta broja stanovnika prisutan je i na razini
naselja, izuzev ednog i Divulja ( u razdoblju 1981-1991. god.). Zbog toga je i u
prognozi broja stanovnika u buduim razdobljima ovaj trend uzet u obzir.

Planirani broj stanovnika

Radi odreivanja broja stanovnika na podruju obuhvata izvrena je analiza
sljedee postojee dokumentacije koja se bavila tom problematikom, a to su:

Prostorni plan SD za razdoblje 2015. god.
Prostorni planovi nie razine za podruje grada ili opine ( PPU-ovi ili GUP-
ovi za odreenu jedinicu lokalne samouprave) za razdoblje 2015. god.
Optimalizacija iz 2002. godine za razdoblje 2025. god.
Vodoopskrbni plan SD za razdoblje 2025 . god.
Studija zatite voda i mora SD za razdoblje 2025 . god.

Svi ovi podaci objedinjeni su i prikazani u sljedeoj tabeli. Osim toga, radi
usporedbe, dan je i postojei broj stanovnika iz popisa 2001. god. kao i procjena
broja stanovnika za 2010. sadrana u Projektnom zadatku.
Tabela 4.3 Planirani broja stanovnika na podrujima jedinica lokalne samouprave
prema raznim izvorima
adm.
jedinica
naselje
popis
Proj.
zadatak PP SD
Prostorni
planovi
Otima-
lizacija VP SD SZVM SD
2001. 2010. 2015. 2015. 2025. 2025. 2025.
Katel Suurac 6.187 7.680 10.323 10.131
Katel Gomilica 4.002 5.000 6.677 6.620
Katel Kambelovac 4.342 5.500 7.245 7.319
Katel Luki 4.771 6.000 7.961 7.928
Katel Stari 6.277 8.060 10.473 10.475
Katel Novi 5.216 6.500 8.703 8.625
Katel tafili 2.528 3.260 4.218 4.305
Ukupno Grad Katela: 33.323 42.000 42.000 45.000 55.600 50.000 55.403
Drvenik Mali 54 60
Drvenik Veliki 168 200
Arbanija 360 400 500 1.110 440
Divulje 37 20 0 135 44
Mastrinka 941 1.000 1.100 2.200 1.109
Plano 402 600 1.500 1.025 496
Trogir 10.760 11.000 12.000 15.300 12.981
edno 110 120 140 530 131
Grad Trogir- u kan. sustavu: 12.610 13.140 15.240 20.300 15.201
Ukupno Grad Trogir: 12.832 15.500 15.500 15.500
Bristivica 427
Ljubitovica 594
Prapatnica 225
Seget Gornji 169 250
Seget Donji 2.466 2.800 5.650 2.570
Seget Vranjica 1.023 1.600 2.200 1.066
Op. Seget - u kan. sustavu: 3.489 4.400 3.730 7.850 3.636
Ukupno Opina Seget 4.904 5.000 5.000 5.000
Okrug Gornji 2.742 4.500 6.600 7.986
Okrug Donji 285 500 1.100 615
Ukupno Opina Okrug: 3.027 5.000 3.800 6.000 7.700 3.800 8.601
Slatine 1.001 1.500 1.500 1.900 1.156
Ukupno Slatine: 1.001 1.500 1.000 1.500 1.900 1.156
SVEUKUPNO SUSTAV: 53.450 52.900 76.470 93.350 83.997
SVEUKUPNO ADM. JED.: 55.087 67.300 78.000 74.300
Split
S
e
g
e
t
O
k
r
u
g
K
a
t
e
l
a
T
r
o
g
i
r

Kod prostornih planova i kod Vodoopskrbnog plana procjene broja stanovnika vrene
na razini cijele administrativne jedinice lokalne samouprave, koje se kod Grada
Trogira, Opine Seget i naselja Slatine ne poklapaju s podrujem obuhvata
kanalizacijskog sustava. Naime, kod ovih jedinica lokalne samouprave podruje
obuhvata kanalizacijskog sustava obuhvaa manje podruje nego sama jedinica, pa
je na tim podrujima dan podatak o ukupnom broju stanovnika na podruju jedinice
lokalne samouprave i posebno broj stanovnika koje je u obuhvatu kanalizacijskog
sustava. Ovo nije uinjeno u sluaju Slatina koje se nalazi u okviru Grada Splita, jer
je broj stanovnika u Slatinama zanemariv u odnosu na cjelokupno podruje Grada
Splita. Kod Katela i Okruga cjelokupno podruje Grada, odnosno Opine je
obuhvatu kanalizacijskog sustava.

Za Optimalizaciju vrijedi napomena da se radi o ukupnom broju stalnih i
povremenih stanovnika, tako da su ti podaci relativno (ne)usporedivi s ostalim
podacima.

Prva procjena je nastala u okviru Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije
(PP SD) koji je donesen 2003. godine i ije se procjene temelje na popisu iz 1991.
god. (jer je raen u razdoblju prije popisa 2001. god.). Njegove procjene su
relativno konzervativne i predviale su relativno maleni rast do 2015. god.

Svi prostorni planovi jedinica lokalne samouprave ( PPU-ovi i GUP-ovi) su prostorni
planovi nie razine su i moraju biti usklaeni s PP SD. Meutim, kod nekih je,
vjerojatno zbog velike razlike izmeu postojeeg i planiranog stanja, planiran vei
broj stanovnika nego je to u PP SD. To se prvenstveno odnosi na podruje Grada
Katela, Opine Okrug i donekle za podruje naselja Slatine.

Analiza i usvajanje broja stanovnika za planske razdoblja prethodno odreena (
2015. godina za I. etapu i 2040. ta godina za dugorono rjeenje sustava) vrena je
po pojedenim jedinicama lokalne samouprave. Za I. etapu usvojen je broj
stanovnika uglavnom na temelju procjena prostornih planova jedinica lokalne
samouprave ( GUP ili PPU), dok je za dugorono rjeenje broj stanovnika odreen
kombinacijom postojeih prognoza za 2025. godinu (iz Optimalizacije, VP SD i
SZVM SD), i planiranih gustoa stanovnitva na planiranim graevinskim
podrujima.

Nakon to je dobiven ukupni broj stanovnika za cijelo podruje jedinice lokalne
samouprave, broj stanovnika po naseljima je odreen kombinirajui podatke o
udjela pojedinog naselja u ukupnom broju stanovnika po podacima iz popisa i
planskom udjelu graevinskih podruja pojedinog naselja u odnosu na cjelokupnog
podruja jedinice lokalne samouprave.


Za podruje Grada Katela podaci o planiranom broju stanovnika dosta variraju.
Tako je Prostornim planom SD za plansku 2015. god. predvieno 42.000
stanovnika, dok je u koloni "Prostorni planovi" prikazan je podatak za plansku 2015.
god. iz vaeeg GUP-a iz 2006. godine. Izmjene i dopune GUP-a iz 2009. godine,
koji je u fazi usvajanja, predvia ak 50.000 stalnih stanovnika za plansku 2015.
god. U Optimalizaciji je za plansku 2025. bilo je predvieno ukupno 55.600
stanovnika (uz napomenu da su ovdje ukljueni i stalni i povremeni stanovnici).
Vodoopskrbni plan SD je plansku 2025. god. usvojio 50.000 stanovnika, a Studija
zatite voda i mora SD je pak predvidjela 55.400 stanovnika.

Za potrebe ovog idejnog rjeenja usvojen je podatak od 45.000 jer se ini
preoptimistian podatak da bi Grad Katela u 14 godina od zadnjeg popisa
stanovnitva mogao narasti za cca 16.000 stanovnika. To iznosi neto manje 50 % od
postojeih cca 34.000 stanovnika, koliko ih je bilo po popisu iz 2001. god. Usvojeni
broj od 45.000 se moe opravdati injenicom i da je Grad Katela u zadnja dva
meupopisna razdoblja (1981.-1991. i 1991.-2001.) rastao prosjenom stopom od
oko 500 stanovnika godinje, a uz usvojeni broj od 45.000 to bi bilo oko 730
stan./godinje, a kod 50.000 ak 1.050 stan./godinje. Sve ovo govori u prilog
injenici da je brojka od 50.000 stanovnika za 2015. godinu preuveliana.

Za kraj planskog razdoblja - 2040. godina usvojen je podatak od 55.600 stanovnika
koje su strune slube Grada Katela predvidjele za 2025. godinu. Ovo je uinjeno
stoga jer se smatra da uz gustou od cca 50 stanovnika/ha to je maksimalni broj
stanovnika koje povrine namijenjene stanovanju (ukljuujui i mjeovite namjene
kod kojih je predvieno i stanovanje) mogu primiti i da za daljnje poveanje broja
stanovnika bit e potrebno predvidjeti nove graevinske zone.

U sljedeoj tabeli se daje pregled usvojenih podataka o planiranom broju
stanovnika po naseljima na podruju Grada Katela skupa s podacima iz tri zadnja
popisa i procjeni sadanjeg broja stanovnika iz Projektnog zadatka i nakon toga
grafiki prikaz trendova porasta u planskom razdoblju.

Tabela 4.4 Planirani broja stanovnika na podruju Grada Katela
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Katel Suurac 5.516 5.825 6.236 7.680 8.200 10.100
Katel Gomilica 2.987 3.678 4.075 5.000 5.300 6.500
Katel Kambelovac 3.330 4.054 4.505 5.500 6.000 7.400
Katel Luki 3.578 4.193 4.880 6.000 6.300 7.800
Katel Stari 4.164 5.354 6.448 8.060 8.800 11.000
Katel Novi 3.128 4.050 5.309 6.500 7.000 8.600
Katel tafili 1.625 2.014 2.650 3.260 3.400 4.200
UKUPNO 24.328 29.168 34.103 42.000 45.000 55.600
Katela
Grad Naselje
Popis
Stalno stanovnitvo
Procjena

Slika 4.1 Prikaz broja stanovnika po naseljima na podruju Grada Katela
Stalno stanovnitvo-Katela
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
11.000
12.000
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina
b
r
.

s
t
a
n
o
v
n
i
k
a
Katel Suurac
Katel Gomilica
Katel Kambelovac
Katel Luki
Katel Stari
Katel Novi
Katel tafili



Za podruje Grada Trogira u PPU Grada Trogira za plansku 2015. god. predvien je
broj od 15.500 stalnih stanovnika to korespondira s predvienim brojem stalnih
stanovnika po PP SD. Obzirom da je u PPU Grada Trogira izvrena prognoza broja
stanovnika po naseljima, bilo je lako oduzeti broj stanovnika na podruju Malog i
Velikog Drvenika, koji nisu u obuhvatu kanalizacijskog sustava, i tako dobiti
planirani broj stanovnika u obuhvatu kanalizacijskog sustava, koji iznosi 15.240.

Optimalizacija je za plansku 2025. god. predviala ukupno 20.300 stanovnika na
podruju obuhvata, ali uz napomenu od prije, da se radi o ukupnim stalnim i
privremenim stanovnicima. Vodoopskrbni plan SD je predvidio 15.500 stanovnika
za plansku 2025. godinu, i to za cjelokupno podruje Grada Trogira (dakle s Malim i
Velikim Drvenikom), dok je Studija zatite voda i mora SD predvidjela 15.200
stanovnika na podruju obuhvata kanalizacijskog sustava. Dakle, uoljivo je da se
planirani broj stanovnika iz svih izvora slau, jedino se ne slau o godini kada e to
ostvariti.

Ipak, obzirom na procjene iz Projektnog zadatka za 2010. god., kao mjerodavan
podatak za planiranje broja stanovnika usvojen je podatak iz PPU Grada Trogira o
broju stanovnika 2015. godine.

Broj stanovnika za kraj planskog razdoblja - 2035. godina dobiven je na temelju
ekstrapolacije trendova u razdoblju 1981. 2015. godina, dok je broj stanovnika za
pojedino naselje dobiven raspoloivim graevinskim prostorom u PPUG Trogira za
pojedino naselje.

Tabela 4.5 Planirani broja stanovnika na podruju obuhvata u Gradu Trogiru
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Arbanija 301 428 370 400 500 600
Divulje 58 32 37 20 0 0
Mastrinka 38 185 932 1.000 1.100 1.350
Plano 276 281 417 600 1.500 1.600
Trogir 8.588 10.266 10.907 11.700 12.000 14.000
edno 98 91 110 120 140 150
UKUPNO 9.359 11.283 12.773 13.840 15.240 17.700
Trogir
Popis
Grad Naselje
Stalno stanovnitvo
Procjena

Slika 4.2 Prikaz broja stanovnika na podruju obuhvata u
Gradu
1
Trogiru i naselju (gradu) Trogiru
Grad i naselje (grad) Trogir
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina
b
r
.

s
t
a
n
o
v
n
i
k
a
Trogir
Grad Trogir

Slika 4.3 Prikaz broja stanovnika u ostalim naseljima
na podruju Grada Trogira
Ostala naselja u Gradu Trogiru
0
500
1.000
1.500
2.000
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
Arbanija
Divulje
Mastrinka
Plano
edno

1
Grad s velikim "G" odnosi se na jedinicu lokalne samouprave koja u ovom sluaju, osim Trogira
obuhvaa i sva ostala naselja, dok grad s malim "g" se odnosi na naselje Trogir, odnosno na urbano
podruje koje pokriva ovo naselje.

U PPU Opine Seget za plansku 2015. god. predvieno je 5.000 stanovnika to
odgovara broju stanovnika prema PP SD. Ovaj podatak se odnosi na cjelokupnu
Opinu koja obuhvaa puno ire podruje nego je obuhvat kanalizacijskog sustava.
Ipak, radi planiranja broja stanovnika bitan je podatak (procjena) iz Projektnog
zadatka (dobiven od strunih slubi Opine Seget), da na podruju obuhvata Opine
Seget (odnosi na njen priobalni dio koji obuhvaa naselja Seget Donji i Seget
Vranjica) ve sada ivi 4.400 stanovnika. Ako je po popisu iz 2001. u ostalim
naseljima Opine Seget ( Bristivica, Ljubitovica, Prapatnica i Seget Gornji) ivjelo
oko 1.400 stanovnika, uz pretpostavku da nije dolo ni do pada ni rasta stanovnitva
na ovom podruju, to znai da je ve sada premaen planirani broj od 5.000
stanovnika. Zbog toga je usvojen kao mjerodavan podatak o postojeem broju
stanovnika (iz Projektnog zadatka) i na temelju njega izvrena procjena broja
stanovnika u 2015. i 2040. god.

Procjene su izvrene na temelju raspoloivih povrina za razvoj stambenih povrina
i pretpostavljenih gustoa. Obzirom da je na podruju Segeta Donjeg ostalo
relativno malo graevinskih povrina za razvoj (tek je oko 4 % neizgraenih povrina
od ukupnih graevinskih povrina), predvieno je znatno manje poveanje broja
stanovnika nego na podruju Seget Vranjice. Tamo je omjer izgraenih i
neizgraenih 50%: 50 %, tako da je veina poveanja stanovnika predviena na
podruju Seget Vranjice.
Tabela 4.6 Planirani broja stanovnika po naseljima
u priobalnom dijelu Opine Seget
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Seget Donji 1.654 2.334 2.466 2.800 2.900 3.000
Seget Vranjica 390 592 1.023 1.600 1.800 2.000
UKUPNO 2.044 2.926 3.489 4.400 4.700 5.000
Opina Naselje
Seget
Stalno stanovnitvo
Procjena Popis

Slika 4.4 Prikaz broja stanovnika po naseljima
u priobalnom dijelu Opine Seget
Stalno stanovnitvo-
Opina Seget- priobalni dio
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina
b
r
.

s
t
a
n
o
v
n
i
k
a
Seget Donji
Seget Vranjica
Seget-priobalni dio

Podruje Opine Okrug

Za podruje Opine Okrug procjene broja stanovnika se znatno razlikuju. Tako je
planirani broj stanovnika u 2015. god. prema PP SD iznosi samo 3.800 stanovnika.
Ovu procjenu je usvojio i Vodoopskrbni plan SD i to za planski period 2025. god.
Studija zatite voda i mora SD pak predvia ak 8.600 stanovnika 2025. god.
Prostorni plan ureenja Opine Okrug predvia da e na podruju Opine u planskoj
2015. godini ivjeti 6.000 stanovnika.

U Projektnom zadatku (izraen na temelju podataka strunih slubi Opine Okrug)
procjenjuje se da na podruju Opine danas ivi oko 5.000 stanovnika, i to 4.500 na
podruju Okruga Gornjeg, i 500 na podruju Okruga Donjeg.

Za potrebe ovog idejnog rjeenja usvojen je podatak od 5.000 stanovnika za 2010.
godinu (iz Projektnog zadataka), za 2015. godinu o 6.000 ( PPU Opine Seget), a za
dugorono rjeenje - 2040.godina, broj stanovnika je procijenjen na 6.500
stanovnika (vidi tabelu u nastavku).

Tabela 4.7 Planirani broja stanovnika po naseljima u Opini Okrug
1981 1991 2001 2010 2015 2035
Okrug Gornji 1.044 1.514 2.767 4.500 5.200 5.600
Okrug Donji 97 126 213 500 800 900
UKUPNO 1.141 1.640 2.980 5.000 6.000 6.500
Stalno stanovnitvo
Procjena
Okrug
Popis
Opina Naselje

Slika 4.5 Prikaz broja stanovnika po naseljima Opini Okrug
Stalno stanovnitvo-
Opina Okrug
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040
godina
b
r
.

s
t
a
n
o
v
n
i
k
a
Okrug Gornji
Okrug Donji
Opina Okrug

Podruje naselja Slatine (dio Grada Splita)

Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine na podruju Slatina je ivjelo 1.000
stanovnika, prema Projektnom zadatku 2010. godine procjena je da ima 1.500
stanovnika. PP SD je predvidio u 2015. god. samo 1.000 stanovnika, dok je PPUG
Splita predvidio 1.500 stanovnika u istoj planskoj godini. Za 2025. godinu u
Optimalizaciji je bilo previeno 1.900 stanovnika ( stalnih i povremenih), a u SZVM
SD bilo je predvieno 1.156 stanovnika.

Za potrebe ovog idejnog rjeenja usvojena je procjena iz projektnog zadatka o
1.500 stanovnika 2010. god. uz maleni prirast u projektnom razdoblju: 1.600 za
2015. god. i 1.650 za 2040. godinu, to je prikazano u sljedeoj tabeli i dijagramu.

Tabela 4.8 Usvojeni broja stanovnika na podruju naselja Slatine
( dio Grada Splita)
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Split Slatine 645 798 995 1.500 1.600 1.650
UKUPNO 645 798 995 1.500 1.600 1.650
Grad Naselje
Popis
Stalno stanovnitvo
Procjena

Slika 4.6 Prikaz broja stanovnika u naselju Slatine (dio Grada Splita)
Stalno stanovnitvo-
Naselje Slatine (Grad Split)
0
500
1.000
1.500
2.000
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina
b
r
.

s
t
a
n
o
v
n
i
k
a
Slatine

Tabela 4.9 Usvojeni broja stanovnika na podruju obuhvata
kanalizacijskog sustava

1981 1991 2001 2010 2015 2040
Katela 24.328 29.168 34.103 42.000 45.000 55.600
Trogir 9.359 11.283 12.773 13.840 15.240 17.700
Seget 2.044 2.926 3.489 4.400 4.700 5.000
Okrug 1.141 1.640 2.980 5.000 6.000 6.500
Slatine 645 798 995 1.500 1.600 1.650
Ukupno sustav 37.517 45.815 54.340 66.740 72.540 86.450
Grad/Opina
Popis
Stalno stanovnitvo
Procjena

4.4.2 Povremeno stanovnitvo

Pojam povremenog stanovnitva uveden je u PP SD "zbog sveukupnog
dimenzioniranja graevinskih podruja" na nain da "je izvrena procjena ukupnog
broja leajeva u objektima sekundarnog stanovanja za planiranu 2015. na temelju
statistikih pokazatelja broja objekata sekundarnog stanovanja na podrujima
opina i gradova". Dakle, ovi povremeni stanovnici su tzv. "vikend-turisti", odnosno
vlasnici objekata kojima se slue samo povremeno, preko vikenda i ljeti za godinji
odmor. Ovo se napominje zbog toga to se u nekim prostornim planovima koristi isti
pojam, ali se pod njim podrazumijevaju sve osobe, ukljuujui i turiste, koja
borave povremeno na razmatranom podruju. U ovom idejnom rjeenju izraz
"povremeno stanovnitvo" koristit e se u smislu PP SD.

Ova kategorija korisnika kanalizacijskog sustava je uvedena u ovo idejno rjeenje
jer su ovu kategoriju sadravali i Vodoopskrbni plan SD i Studija zatite voda i
mora SD, a prvenstveno zbog toga to ovi korisnici nisu prikazani u nikakvim
turistikim statistikama, a mogu znaajno utjecati na potronju vode u ljetnim
mjesecima.
Tabela 4.10 Planirani broj povremenih stanovnika na podrujima jedinica
lokalne samouprave prema raznim izvorima
Proj.
zadatak PP SD
Prostorni
planovi VP SD SZVM SD
2010. 2015. 2015. 2025. 2025.
Katel Suurac 300
Katel Gomilica 200
Katel Kambelovac 200
Katel Luki 200
Katel Stari 300
Katel Novi 250
Katel tafili 200
Ukupno Grad Katela: 1.500 20.000* 1.650 1.650
Drvenik Mali 330
Drvenik Veliki 840
Arbanija 400 420 400
Divulje 10 0 10
Mastrinka 700 720 200
Plano 80 90 200
Trogir 1.100 1.110 2.000
edno 80 90 100
Grad Trogir- u kan. sustavu: 2.370 2.430 2.910
Ukupno Grad Trogir: 3.600 3.600 3.960
Bristivica 100
Ljubitovica 130
Prapatnica 40
Seget Gornji 30
Seget Donji 300 3.000 2.400
Seget Vranjica 500 1.000 2.000
Op. Seget - u kan. sustavu: 800 4.000 4.400
Ukupno Opina Seget 4.000 4.300 4.730
Okrug Gornji 900 1.100
Okrug Donji 100 1.100
Ukupno Opina Okrug: 1.000 2.000 0 2.200 2.200
Slatine 1.000 1.000 770
Ukupno Slatine: 1.000 800 1.000 770
4.270 3.560 6.430
5.900 4.730 5.610
naselje
adm.
jedinica
K
a
t
e
l
a
T
r
o
g
i
r
Split
SVEUKUPNO SUSTAV:
SVEUKUPNO ADM. JED.:
S
e
g
e
t
O
k
r
u
g

Isto kao i kod stalno stanovnitva i ovdje se daje tabela s prikazom postojeih
podataka o planiranom broju povremenog stanovnitva na podruju obuhvata iz
prethodno navedene dokumentacije i procjene broja povremenih stanovnika u 2010.
iz Projektnog zadatka.


Na podruju Katela u projektnom zadatku nema podataka o broju povremenih
stanovnika. Prema PP SD za 2015. god. je predvieno 1.500 povremenih
stanovnika, dok je GUP-om Katela previeno za ovu istu godinu ak 20.000
povremenih stanovnika. Pretpostavka je da ovaj GUP barata pojmom privremenih
stanovnika koji ukljuuje i turiste, kako je objanjeno u uvodu u ovo poglavlje, te
se ovaj podatak ne moe smatrati mjerodavnim za procjenu.

U Vodoopskrbnom planu SD i Studiji zatite mora SD predvieno je 1.650
povremenih stanovnika u planskoj 2025. godini.

Za potrebe ovog idejnog rjeenja usvojen je podatak iz PP SD za 2015. god., a za
dugorono rjeenje usvojen je podatak iz VP SD i SZVM SD to je prikazano u
sljedeoj tabeli:

Tabela 4.11 Planirani broja povremenih stanovnika na podruju Grada Katela

Pr. zad.
2010 2015 2040
Katel Suurac 270 300
Katel Gomilica 180 190
Katel Kambelovac 200 220
Katel Luki 210 230
Katel Stari 300 330
Katel Novi 230 260
Katel tafili 110 120
UKUPNO 1.500 1.650
Procjena
Povremeno stanitvo
Katela
Grad Naselje


Prema Projektnom zadatku na podruju obuhvata kanalizacijskog sustava u Gradu
Trogiru procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 2.370 (za 2010. god.). Prema
PP SD i PPUG Trogira za 2015. god. je predvieno 3.600 povremenih stanovnika na
podruju cijelog Grada Trogira, odnosno 2.430 povremenih stanovnika na podruju
obuhvata kanalizacijskog sustava. U Vodoopskrbnom planu SD predvieno je 3.960
povremenih stanovnika za podruje Grada Trogira, a u Studiji zatite mora SD
predvieno je 2.910 povremenih stanovnika za podruje obuhvata kanalizacijskog
sustava. Za oba ova plana planska godina je 2025. godini.

Za potrebe ovog idejnog rjeenja usvojen je podatak PPUG Trogira za 2015. god., a
za dugorono rjeenje usvojen je broj od 2.600 povremenih stanovnika to je
prikazano u sljedeoj tabeli:

Tabela 4.12 Planirani broja povremenih stanovnika na podruju obuhvata u Gradu
Trogiru

Pr. zad.
2010 2015 2040
Arbanija 400 420 450
Divulje 10 0 0
Mastrinka 700 720 750
Plano 80 90 100
Trogir 1.100 1.110 1.200
edno 80 90 100
UKUPNO 2.370 2.430 2.600
Povremeno stanitvo
Procjena
Trogir
Grad Naselje


Prema Projektnom zadatku na podruju obuhvata kanalizacijskog sustava u Opini
Seget procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 800 (za 2010. god.). Prema PP
SD za podruje Opine za 2015. god. predvieno je ukupno 4.000 povremenih
stanovnika, dok je prema PPUO Seget je predvieno 4.300 povremenih stanovnika
za podruju cijelog Opine Seget, odnosno procjenjuje se 4.000 povremenih
stanovnika na podruju obuhvata kanalizacijskog sustava. U Vodoopskrbnom planu
SD predvieno je 4.730 povremenih stanovnika za podruje Grada Trogira, a u
Studiji zatite mora SD predvieno je 4.400 povremenih stanovnika za podruje
obuhvata kanalizacijskog sustava. Za oba ova plana planska godina je 2025. godini.

Obzirom na postojeih 800 povremenih stanovnika ine se nerealne procjene o ak
5 puta veem broju povremenih stanovnika u 2015. godini. Pretpostavka je da e se
vei dio ovog broja realizirati kroz turiste u marinama ili kampovima. Zbog toga
je broj povremenih korisnika reduciran to je prikazano u sljedeoj tabeli:

Tabela 4.13 Planirani broja povremenih stanovnika na podruju priobalnog dijela
Opine Seget

Pr. zad.
2010 2015 2040
Seget Donji 300 350 400
Seget Vranjica 500 750 1.200
UKUPNO 800 1.100 1.600
Povremeno stanitvo
Procjena
Seget
Opina Naselje

Podruje Opine Okrug

Prema Projektnom zadatku na podruju Opine Okrug procijenjeni broj povremenih
stanovnika iznosi 1.000 (za 2010. god.). Prema PP SD za podruje Opine za 2015.
god. predvieno je 2.000 povremenih stanovnika. U Vodoopskrbnom planu SD i
Studiji zatite mora SD predvieno je 2.200 povremenih stanovnika u planskoj
2025. godini.


Slino kao i kod Opine Seget I Opini Okrug je broj povremenih korisnika reduciran
jer je pretpostavka je da e smanjiti izgradnja za vlastite potrebe ( kue za odmor-
vikendice) na raun komercijalnog turizma to je prikazano u sljedeoj tabeli:

Tabela 4.14 Planirani broja povremenih stanovnika na podruju Opine Okrug

Pr. zad.
2010 2015 2040
Okrug Gornji 900 950 1.000
Okrug Donji 100 150 200
UKUPNO 1.000 1.100 1.200
Okrug
Opina
Povremeno stanitvo
Procjena Naselje

U Projektnom zadatku na podruju naselja Slatine procijenjeni broj povremenih
stanovnika iznosi 1.000 (za 2010. god.). Prema PP SD za podruje naselja Slatine
za 2015. god. predvieno je 800 povremenih stanovnika. U Studiji zatite mora SD
predvieno je 700 povremenih stanovnika u planskoj 2025. godini.

Obzirom da se podaci iz projektnog zadatka smatraju vjerodostojnima, prihvaen je
ovaj broj povremenih stanovnika za 2010. god. i previen minimalni rast za plansku
2015. i 2040. godinu.

Tabela 4.15 Planirani broja povremenih stanovnika na podruju naselja Slatine

Pr. zad.
2010 2015 2040
Split Slatine 1.000 1.050 1.100
UKUPNO 1.000 1.050 1.100
Procjena Grad Naselje
Povremeno stanitvo

Tabela 4.16 Usvojeni broja povremenih stanovnika na podruju obuhvata
kanalizacijskog sustav

Pr. zad.
2010 2015 2040
Katela 0 1.500 1.650
Trogir 2.370 2.430 2.600
Seget 800 1.100 1.600
Okrug 1.000 1.100 1.200
Slatine 1.000 1.050 1.100
Ukupno sustav 5.170 7.180 8.150
Procjena Grad/Opina
Povremeno stanitvo


4.5 TURIZAM
4.5.1 Postojee stanje

Pri odreivanje postojeih turistikih kapaciteta koritena su dva izvora:
"Statistika analiza turistikog prometa 2009. godine", Turistika zajednica
SD, Split, oujak 2010. godine (u nastavku skraeno: STATP 2009) i
"Popis kategoriziranih turistikih objekata, hotela, kampova i marina u
Republici Hrvatskoj" (stanje 28. 7. 2010.), Ministarstvo turizma RH
(http://www.mint.hr) (u nastavku skraeno: Kategorizacija MTRH )

Prema STATP-u 2009 raspored postojeih turistikih kapaciteta na podruju gradova
i opina je sljedei:

I III V VI VIII IX X XI XII XIII XIV ukupno
Okrug 46 4.564 4.610
Seget 152 264 198 2.508 18 2.020 2.075 7.235
Trogir 325 28 24 716 3.970 5.063
Katela 141 294 646 1.680 1.224 3.985
Ukupno 618 28 264 198 2.802 734 0 0 2.396 11.778 2.075 20.893
vrsta smjetajnih kapaciteta Turistika
zajednica

Za podruje Grada Splita daje se izdvojeni prikaz jer se velika veina ovih
kapaciteta izvan podruja obuhvata kanalizacijskog sustava:

I III V VI VIII IX X XI XII XIII XIV ukupno
Split 1.119 101 312 460 1.380 4.662 8.034
Turistika
zajednica
vrsta smjetajnih kapaciteta

Znaenje oznaka smjetajnih kapaciteta je sljedee:
I hoteli
II hotelska naselja
III aparthoteli
IV apartmanska naselja
V turistika naselja
VI apartmani i turistiki apartmani
VII pansioni, standard/guest house
VIII kampovi i kampiralita
IX kue za odmor i sobe za iznajmljivanje
X prenoita, gostionice i hosteli
XI odmaralita i ljeilita
XII luke nautikog turizma
(broj leajeva - uzeto 4 leaja/vezu)
XIII privatni smjetajni kapaciteti
XIV nekategorizirani objekti

Prema prethodno uvedenoj kategorizaciji svi turistiki kapaciteti svrstavaju u etiri
kategorije te e za svaku kategoriju odrediti koji smjetajni kapaciteti spadaju u tu
kategoriju.

Turisti u objektima visoke kategorije:
I hoteli
II hotelska naselja
III aparthoteli
IV apartmanska naselja
V turistika naselja
VI apartmani i turistiki apartmani
VII pansioni, standard/guest house
XI odmaralita i ljeilita
XIV nekategorizirani objekti
1

Turisti u objektima niske kategorije:
IX kue za odmor i sobe za iznajmljivanje
X prenoita, gostionice i hosteli
XIII privatni smjetajni kapaciteti

Turisti u kampovima:
VIII kampovi i kampiralita

Turisti u nautikim marinama:
XII luke nautikog turizma (broj leajeva - uzeto 4 leaja/vezu)

Uz ovako razvrstane smjetajne kapacitete po kategorijama korisnika
kanalizacijskog sustava dobivena je sljedea tabela:

Tabela 4.17 Postojei turistiki kapaciteti po kategorijama korisnika
(izvor: STATP 2009)
t.v.k t.n.k. kamp mar. mar. ukupno
leaj leaj leaj leaj vez leaj
Okrug 0 4.610 0 0 4.610
Seget 2.689 2.038 2.508 0 7.235
Trogir 353 3.994 0 716 180 5.063
Katela 141 1.870 294 1.680 420 3.985
Ukupno 3.183 12.512 2.802 2.396 600 20.893
Turistika
zajednica
ktg. tur. kapaciteta

Dakle, na podruju obuhvata (iskljuujui naselje Slatine) prema podacima
Turistike zajednice SD trenutno postoji 20.893 leaja.

Radi preciznijeg odreivanja turistikih kapaciteta u prostoru koriteni su podaci
Ministarstva turizma RH iz Popisa kategoriziranih turistikih objekata, hotela,
kampova i marina u Republici Hrvatskoj . Naime, podaci iz STATP dani su
kumulativno za pojedinu turistiku zajednicu (odnosno jedinicu lokalne
samouprave) bez podataka o njihovom smjetaju u prostoru. Nasuprot tome
Kategorizacija MTRH daje puni naziv, adresu, kategoriju objekta, broj soba, broj
leajeva i ostale podatke na temelju kojih je mogue precizno odrediti veliinu
objekta (kapacitet) i poloaj u prostoru. Jedini je nedostatak ove Kategorizacije to
njome nije obuhvaeno dosta privatnih iznajmljivaa soba, kao i neki veliki
neprivatizirani hoteli i sl. ( npr. Hotel Medena).

Tabela 4.18 Postojei kategorizirani turistiki kapaciteti po vrsti smjetajnih
jedinica ( izvor: Kategorizacija MTRH)

adm. jedinica Hoteli
Apart-
hoteli
Turist.
naselje
Turist.
apartm.
Ukupno Kamp Marina Ukupno
Trogir 313 38 351
180
180
Katel 120 120 0
Seget 152 280 198 630 0
Slatine 44 44 0
Ukupno
629 38 280 198 1.145 0 180 180

1
Sudei prema broju leajeva radi se o neprivatiziranim hotelima koji jo nisu
kategorizirani, ali e se ovi objekti u budunosti svakako kategorizirati te su zbog toga
svrstani u ovu kategoriju turistikih korisnika kanalizacijskog sustava.
Napomena: Kod svih jedinca se radi o broju leajevima, osim kod marina gdje se radi o vezovima

Za podruje Slatine postojei turistiki kapaciteti odreeni su na temelju podataka
iz "Evidencija iznajmljivaa za 2010. god. za podruje grada Splita, Stobrea i
Slatina" pripremljenih od strane strunih slubi Grada Splita. Prema tom Popisu
ukupan broj leajeva iznosi 1.903.

4.5.2 Planirani turistiki kapaciteti turista visoke i niske kategorije

Ove dvije kategorije korisnika e se skupa obraditi jer u pojedinim izvorima se
turisti tretiraju zajedniki, dok se u nekim izvorima vode posebno turisti u hotelima
(to bi po kategorizaciji spadali u turiste visoke kategorije) i privatni turistiki
smjetaj (koji bi spadali u turiste niske kategorije).

Slino kao i kod stanovnitva daje prikaz planiranih turistikih kapaciteta prema
istim izvorima kao i prije :
Projektni zadatak procjena za 2010. god.
Prostorni plan SD za razdoblje 2015. god.
Prostorni planovi nie razine za podruje grada ili opine ( PPU-ovi ili GUP-
ovi za odreenu jedinicu lokalne samouprave) za razdoblje 2015. god.
Optimalizacija iz 2002. godine za razdoblje 2025. god.
Vodoopskrbni plan SD za razdoblje 2025 . god.
Studija zatite voda i mora SD za razdoblje 2025 . god.

Svi ovi podaci objedinjeni su i prikazani u sljedeoj tabeli.
Tabela 4.19 Planirani turistiki kapaciteti visoke i niske kategorije na podrujima
jedinica lokalne samouprave prema raznim izvori
2010.
Proj.
zadatak PP SD
turisti turisti
hotel.
kapac.
priv. tur.
kapac.
turisti v.k. turisti n.k.
hotel.
kapac.
priv. tur.
kapac.
hotel.
kapac.
priv. tur.
kapac.
Katel Suurac 195 0 365
Katel Gomilica 400 0 735
Katel Kambelovac 891 0 1.000
Katel Luki 1.244 735 2.342
Katel Stari 3.690 300 1.544
Katel Novi 810 282 2.503
Katel tafili 3.770 2.683 7.511
Ukupno : 11.000 13.500 11.308 4.000 16.000 1.531 1.358 3.728 614
Drvenik Mali 250
Drvenik Veliki 1.400 500
Arbanija 950 1.000 110 440
Divulje 0 0 0
Mastrinka 400 2.000 160 640
Plano 200 20 80
Trogir 2.200 2.200 800 5.700 2.486 1.941
edno 500 250 50 200 100
Uk. u kan. sustav: 4.050 0 5.650 1.140 7.060 2.586 1.941
Ukupno: 6.400 1.400 6.400 260 3.839
Bristivica
Ljubitovica
Prapatnica
Seget Gornji
Seget Donji 4.500 3.000 3.000 2.100 5.900 993 1.040
Seget Vranjica 4.000 1.700 200 800
Uk. u kan. sustav: 8.500 3.000 4.700 2.300 6.700 993 1.040
Ukupno: 9.000 3.000 4.700 3.060 2.198
Okrug Gornji 5.146 4.000 3.000 740 2.960
Okrug Donji 941 0 500 100 400 7.022
Ukupno: 6.087 3.500 4.000 3.500 840 3.360 0 6.100 7.022
Slatine 2.000 1.444 160 640 0 0
Ukupno: 2.000 700 1.444 160 640 0 0
SVEUKUPNO SUSTAV: 27.587 19.752 13.850 8.440 33.760 7.307 10.617
SVEUKUPNO ADM. JED.: 33.100 21.152 14.600 4.851 13.495
2025. 2015. godina
Otimalizacija Prostorni planovi SZVM SD VP SD
Split
S
e
g
e
t
O
k
r
u
g
naselje
adm.
jed.
K
a
t
e
l
a
T
r
o
g
i
r

Opa je napomena da su planirani turistiki kapaciteti odreeni prema postojeoj
planskoj dokumentaciji. U turiste visoke kategorije, osim ve postojeih kapaciteta,
svrstani su i svi kapaciteti u planiranim turistikima zonama. Turisti niske kategorije
procijenjeni su u odnose njihove postojee kapacitete uvaavajui planirani ukupni
broj turista u prostornim planovima.


Prema Izmjenama i dopunama PPUG Katela iz 2009. god. na podruju Grada
Katela planirano je ukupno 11 turistikih zona ukupne povrine 94 ha, iji bi ukupni
minimalni kapacitet iznosio 4.870 leaja, a maksimalni 11.240 leaja, to je
prikazano u sljedeoj tabeli.
Tabela 4.20 Planirani turistike zone na podruju Katela ( izvor: Izmjene i
dopuna PPU Grada Katela iz 2009. godine)

min. max.
ha leaj leaj
K. tafili K. tafili T2 22,0 1.100 2.700
Resnik K. tafili T2 37,1 2.000 4.400
K. Stari K. Stari T1 0,4 20 50
Palace K. Stari T1 5,9 300 700
ex Baletna kola K. Kambelovac T1 1,6 80 190
K. Gomilica T1 0,8 40 100
K. Gomilica T1 0,14 10 20
K. Kambelovac K. Gomilica T1 1,2 60 140
K. Kambelovac istok K. Gomilica T1 0,25 15 30
Marina Katela K. Gomilica T1 0,9 45 110
ex Adriavinil K. Suurac T1 23,8 1.200 2.800
Ukupno 94,09 4.870 11.240
plaa Torac
Kapacitet
Lokacija Tip Povrina naselje

Postojee stanje smjetajnih kapaciteta u Katelima za turiste visoke kategorije
dobiven je na temelju podataka Kategorizacija MTRH kombiniranih s podatcima s
Interneta. Tako su, osim postojeih kategoriziranih objekata, dodani i smjetajni
kapaciteti Hotela Resnika i Hotel Palaca (koji trenutno nije u funkciji), ali e svako
biti u budunosti. Za turisti niske kategorije usvojen podatak STATP 2009 o broju
leajeva ove kategorije.

Za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu usvojen je podatak od 11.500 leaja
turistikih kapaciteta u objektima visoke kategorije (podatak iz PPUG Katela) i
4.000 leaja turistikih kapaciteta u objektima niske kategorije. Broj za I. etapu
2015. god. dobiven je interpolacijom ova dva razdoblja, s tim to je kod turista
visoke kategorije pretpostavljeno da e izgraditi manje turistike zone ( manje od
2,0 ha) i da e se poveati kapaciteti ve izgraenih turistikih zona ( Resnik i Ht.
Palace).

Tabela 4.21 Planirani turistiki kapaciteti visoke i niske kategorije na podruju
Katela

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Katel Suurac 2.800 0 100
Katel Gomilica 230 400 100 150 200
Katel Kambelovac 24 220 220 100 150 200
Katel Luki 75 100 160 400 600 800
Katel Stari 750 750 300 400 500
Katel Novi 50 50 70 400 600 800
Katel tafili 471 1.000 7.100 570 1.000 1.400
UKUPNO 620 2.350 11.500 1.870 2.900 4.000
Turisti visoke ktg.
Katela
Grad Naselje
Turisti niske ktg.


Prema Izmjenama i dopunama PPUG Trogira jedina planirane turistika zona na
podruju obuhvata kanalizacijskog sustava je zona Sveti Kri max. kapaciteta 400
leaja.

Slino kao kod Katela, postojee stanje smjetajnih kapaciteta za turiste visoke
kategorije dobiven je na temelju podataka Kategorizacija MTRH kombiniranih s
podatcima s Interneta. Za turisti niske kategorije usvojen podatak STATP 2009 o
broju leajeva ove kategorije.

turistikih kapaciteta u objektima visoke kategorije i 6.100 leaja turistikih
kapaciteta u objektima niske kategorije. Broj turista visoke kategorije za I. etapu
2015. god. dobiven je interpolacijom ova dva razdoblja, dok je za turiste niske
kategorije usvojen podatak iz PPUG Trogira.

Tabela 4.22 Planirani turistiki kapaciteti visoke i niske kategorije na obuhvatu u
Gradu Trogiru

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Arbanija 39 100 400 900 1.000 1.000
Divulje 0 0
Mastrinka 100 400 2.000 2.000
Plano 200 300
Trogir 314 600 800 2.694 2.200 2.500
edno 250 300
UKUPNO 353 700 1.300 3.994 5.650 6.100
Grad Naselje
Turisti visoke ktg. Turisti niske ktg.
Trogir


Prema PPUO Seget na prostoru Opine 2015. godine boraviti do 9200 turista. U PPPO
Seget nisu predviene nove turistike zona osim onih ve izgraenih.

Za postojee stanje smjetajnih kapaciteta za turiste visoke i niske kategorije
usvojen je podatak STATP 2009.

Broj turista visoke i niske kategorije za I. etapu 2015. god. dobiven je tako to je
od ukupno 9.200 turista za 2015.god. biti ukupno 6.700 turistikih leaja, a ostatak
e biti u kampovima i marinama. Turisti visoke i niske kategorije su podijeljeni u
slinom omjeru kao za 2010. god.

turistikih kapaciteta u objektima visoke kategorije i 3.200 leaja turistikih
kapaciteta u objektima niske kategorije.
priobalnog dijela Opine Seget

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Seget Donji 2.300 3.200 3.200 1.400 2.200 2.300
Seget Vranjica 390 500 600 600 800 900
UKUPNO 2.690 3.700 3.800 2.000 3.000 3.200
Seget
Turisti niske ktg. Turisti visoke ktg.
Opina Naselje

Podruje Opine Okrug

Prema PPU Opine Okrug na podruju opine 2015. godine boraviti oko 7.500
turista. Planirane su ukupno pet turistikih zona, ukupne povrine 75 ha i
maksimalnog kapaciteta 3.900 leaja, to je prikazano u sljedeoj tabeli:

Tabela 4.24 Planirani turistike zone na podruju Opine Okrug
(izvor PPU Opine Okrug)
povrina
max.
kapacitet
ha leaja
Roac Okrug Gornji T1 2,16 300
Kava Okrug Donji T1 4,0 400
Racetionovac Okrug Gornji T2 29,5 1.200
Uvala iroka Okrug Gornji T1, T2 30,5 1.500
Uvala Duboka Okrug Gornji T2 9,0 500
Ukupno 75,16 3.900
namjena naselje naziv

Za postojee turistike kapacitete usvojeni su podaci strunih slubi Opine Okrug o
privatnim iznajmljivaima (turisti niske kategorije):

Okrug Gornji .......... 5.146
Okrug Donji ............. 941
Ukupno............... 6.087

U postojeem stanju ne postoje objekti s turistima visoke kategorije.

Broj turista niske kategorije za I. etapu - 2015. god. dobiven je tako to su
postojei kapaciteti poveani za cca 2%. Za turiste visoke kategorije usvojeno je da
e se izgraditi zona Roac i Racetinovac te je tako dobiveno 1.500 leajeva.

turistikih kapaciteta u objektima visoke kategorije (podatak iz PPU Opine Okrug) i
6.700 leaja turistikih kapaciteta u objektima niske kategorije.

Opine Okrug
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Okrug Gornji 0 1.500 3.500 5.146 5.200 5.500
Okrug Donji 0 0 400 941 1.000 1.200
UKUPNO 0 1.500 3.900 6.087 6.200 6.700
Turisti niske ktg. Turisti visoke ktg.
Okrug
Opina Naselje


Kako je reeno u poglavlju postojee stanje turistikih kapaciteta, na podruju
naselja Slatine prema "Evidenciji iznajmljivaa za 2010. god." postoji 1.900
leajeva. Svi su leajevi kod privatnih iznajmljivaa (turisti niske kategorije), bez
leajeva u objektima turista visoke kategorije. Ovaj podatak je usvojen postojee
stanje za 2010. god.

Prema PPU Grada Splita na podruju naselja planirane su ukupno dvije turistike
zone, ukupne povrine 17,8 ha i maksimalnog kapaciteta 1.500 leaja, to je
prikazano u sljedeoj tabeli:

turistika zona Slatine (15 ha) ................ 1.200
turistika zona Duboka Garma (2,8 ha) .........300
Ukupno............................................ 1.500

Iako je u UPU Uvale Duboka Garma (Slatine 2) predvien broj od 244 leaja za
potrebe ovog idejnog rjeenja baratat e se s planiranim kapacitetima iz PPU Grada
Splita to je usvojeni broj turista visoke kategorije za kraj projektnog razdoblja -
2040. godinu. Za isto razdoblje usvojen je broj od 2.500 leaja turistikih
kapaciteta u objektima niske kategorije.

Broj za I. etapu 2015. god. broj turista niske kategorije dobiven je interpolacijom
ova dva razdoblja ( dugoronog rjeenje i postojeeg stanja), dok je kod turista
visoke kategorije pretpostavljeno da e izgraditi manja turistika zone (Duboka
Garma za koju postoji UPU).

naselja Slatine
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Split Slatine 300 1.500 1.900 2.200 2.500
UKUPNO 0 300 1.500 1.900 2.200 2.500
Turisti niske ktg.
Grad
Turisti visoke ktg.
Naselje

obuhvata kanalizacijskog sustava
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Katela 620 2.350 11.500 1.870 2.900 4.000
Trogir 353 700 1.300 3.994 5.650 6.100
Seget 2.690 3.700 3.800 2.000 3.000 3.200
Okrug 0 1.500 3.900 6.087 6.200 6.700
Slatine 0 300 1.500 1.900 2.200 2.500
Ukupno sustav 3.663 8.550 22.000 15.851 19.950 22.500
Turisti visoke ktg.
Grad/Opina
Turisti niske ktg.

4.5.3 Planirani turistiki kapaciteti u kampovima i lukama nautikog turizma

Obzirom da za ove dvije kategorije turistikih kapaciteta postoji znatno manje
podataka ove kategorije e obraivati zajedniki za cijelo podruje kanalizacijskog
sustava, a njihov prikaz bit e u tabelama po podrujima jedinica lokalne
samouprave kao i za prijanje kategorije korisnika kanalizacijskog sustava.

Kampovi

Prema Kategorizaciji MTRH na podruju obuhvata ne postoje kategorizirani
kampovi. Stoga su podaci o nekatogoriziranim kampovima skupljeni s Interneta,
neki kampovi imaju svoju stranicu, dok su neki samo nabrojani (poput kampova u
Katelima na stranicama Turistike zajednice Grada katela (http://www.kastela-
info.hr/hr/kampovi) ili (http://www.kastela24.com/hr/kampovi-kastela/).
Tabela 4.28 Postojei kampovi( izvor: Internet)
Kamp Lokacija osoba
Kamp Vranjica Belvedere Seget Vranjica 1.350-2.200*
Kamp Seget Seget Donji 300
Kamp Roac Okrug Gornji 320
Kamp Labdusa Okrug Gornji 400
Kamp Adria Resnik Katel tafili n/p
Kamp Koludrovac Resnik Katel tafili n/p
Kamp Juras Ante Katel tafili n/p
Kamp Klismani Ante Katel tafili n/p
Kamp Mini Camp Katel Stari n/p
Kamp Marica Bilu Katel Stari n/p
Kamp Dragan Katel Kambelovac n/p
Ukupno 2.370-3.220

+ - ovisno o izvoru
n/p nema podataka

Obzirom da u prostornim planovima ne postoje podaci u kampovima svi postojei
kampovi su zadrani uz neznatno poveanje kapaciteta u projektnom razdoblju.
Izuzetak je Kamp Roac u Okrugu Gornjem za koji je prema PPU Opine Okrug
predviena prenamjena u turistiku zonu.

Luke nautikog turizma

Prema izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije iz
2007. na podruju obuhvata planirane su slijedee luke nautikog turizma:
Tabela 4.29 Luke nautikog turizma PP SD

GRAD/OPINA NASELJE NAZIV OPIS
PLANIRANI
KAPACITET
vezova
Katela K. Gomilica Girii Postojea 420
Katela K. Suurac Adriavinil 400
Seget Seget Donji Barbuinac 198
Trogir Trogir ACI Trogir Postojea 180
Trogir Trogir Brodotrogir 100
Trogir Arbanija Arbanija 200
Okrug Okrug Gornji Racetinovac 50
1.548 UKUPNO:

Na temelju gore iznesenih podataka odreen je broj leajeva u lukama nautikog
turizma. U proraun je uzeto 4 leaja po jednom vezu.

Tabela 4.30 Planirani turistiki kapaciteti u kampovima i lukama nautikog
turizma
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Katel Suurac 1.600
Katel Gomilica 1.680 1.680 1.680
Katel Kambelovac 10 50 50
Katel Luki
Katel Stari 100 150 200
Katel Novi
Katel tafili 190 250 300
UKUPNO 300 450 550 1.680 1.680 3.280
Turisti u marinama
leajevi osobe
Turisti u kampovima
Katela
Grad Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Arbanija 800
Divulje
Mastrinka
Plano
Trogir 720 720 1.120
edno
UKUPNO 0 0 0 720 720 1.920
Turisti u marinama
leajevi
Trogir
Grad osobe Naselje
Turisti u kampovima

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Seget Donji 300 300 300 660 660 800
Seget Vranjica 2.200 2.200 2.200
UKUPNO 2.500 2.500 2.500 660 660 800
Turisti u marinama
leajevi
Seget
Opina
Turisti u kampovima
osobe Naselje


2010 2015 2040 2010 2015 2040
Okrug Gornji 720 400 400 200
Okrug Donji
UKUPNO 720 400 400 0 0 200
leajevi
Turisti u marinama Turisti u kampovima
Okrug
Opina Naselje osobe

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Split Slatine
UKUPNO 0 0 0 0 0 0
Turisti u marinama
leajevi Grad Naselje
Turisti u kampovima
osobe

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Katela 300 450 550 1.680 1.680 3.280
Trogir 0 0 0 720 720 1.920
Seget 2.500 2.500 2.500 660 660 800
Okrug 720 400 400 0 0 200
Slatine 0 0 0 0 0 0
Ukupno sustav 3.520 3.350 3.450 3.060 3.060 6.200
Turisti u marinama
leajevi Grad/Opina
Turisti u kampovima
osobe

4.6 INDUSTRIJA I OSTALO GOSPODARSTVO
4.6.1 Industrija

Koliine otpadnih voda koje proizvodi industrija dobivene su iz Vodopravnih dozvola
koje Hrvatske vode izdaju gospodarskim subjektima radi odreivanja koliine i
kakvoe otpadnih voda koje im dozvoljeno isputati u recipijente. Koliina otpadnih
voda u vodopravnim dozvolama figuriraju u m
3
/godinje i/ili m
3
/dan. Obino za
neke pogone postoji vie vrsta voda koje odreeni subjekt isputa: fekalne vode,
oborinske vode, tehnoloke otpadne vode, rashladne vode itd.

U sljedeoj tabeli prikazane su koliine otpadnih voda koje su dozvoljene isputati
odreenom gospodarskom subjektu. Prikazane su samo one otpadne vode koje se
mogu isputati u fekalnu kanalizaciju, a to su fekalne i proiene tehnoloke
otpadne vode ( do razine kakvoe komunalnih otpadnih voda).

Osim izvornog podatka iz Vodopravne dozvole o dozvoljenoj koliini isputene
otpadne vode u m
3
/dan, u tabeli su prikazane izraunate vrijednosti koliine
otpadnih voda izraenih u l/s i u hidraulikim ekvivalent stanovnicima (ES).
Hidrauliki ES su izraunati uz jedininu potronju od 1 ES = 200 l/stan./dan.


Tabela 4.31 Dozvoljene koliine isputanja otpadnih voda industrijskih postrojenja
( izvor: Vodopravne dozvole Hrvatskih voda)

korisnik lokacija
m
3
/dan
ES ES-
ukupno
l/s
Ukupno
l/s
DALMACIJA-CEMENT Katel Suurac 30 150 150 0,35 0,35
Katel Suurac 100 500 1,16
180 900 2,08
6 30 0,07
4 20 0,05
ADRIACHEM Katel Suurac 85 430 430 0,98 0,98
61,6 310 0,71
60 300 0,69
UKUPNO 527 2.640 2.640 6,09 6,09
0,12
3,24
1,41
1.400
50
610
ELJEZARA SPLIT
PROPLIN Katel Suurac
BRODOTROGIR Trogir

Na temelju prethodne tabele izvrit e se prostorni raspored industrijskih otpadnih
voda iskazan u ES. Sva industrijska postrojenja e se zadrati u cijelom projektnom
razdoblju osim Brodotrogira za kojeg je, prema PPUG Trogira, predviena
prenamjena u stambenu zonu.

Na podruju Trogira postoje i planiraju se znaajne zone na podruju Planoga.
Prema PPUG Trogira planirane su sljedee zone:

veliina izgraeno
naziv oznaka ha ha
Plano 1 Pr-1 32,6 0 potpuno neizgraena
Plano 3 Pr-2 38 0 potpuno neizgraena
Plano 2 Pr-3 8,39 2,45
Pliva Pr-4 6,67 6,67 preteno izgraena
Pr-5 0,36 0,36 potpuno izgraena
86,02 9,48

Uz ukljuene proizvodne zona na podruju Planog ukupno optereenje od industrije
na podruju Trogira prikazano je u sljedeoj tabeli:

2010 2015 2035
ES ES ES
Plano 330 660 3.000
Brodotrogir 610 610 0
Ukupno: 940 1.270 3.000
godina
Podruje

U industrijske otpadne vode ukljuene su i otpadne vode ribarskih luka. Na podruju
obuhvata predviene se dvije ribarske luke. Jedna na Briinama u Katel Suurcu i
druga u Seget Donjem na predjelu Barbuinac. Obzirom da ne postoji nikakvi podaci
o veliini, kapacitetu prerade i sl. za obje luke pretpostavljeno je ukupno
hidrauliko optereenje od 500 ES.


4.6.2 Ostalo gospodarstvo

U ostalo gospodarstvo preostale su proizvodno-poslovne zone.

Koliina otpadnih voda koja se proizvede proizvodno-poslovnim zonama odredit e
prema metodologiji iz Vodoopskrbnog plana SD. U njemu je za potronju vode u
poslovnim zonama previena koliina od 0,1 l/s/ha. Dakle, potronja vode iskljuivo
ovisi o veliini poslovne zone, jer se u na elu ne zna za koju e se namjenu koristiti
ove zone.

Za potrebe ovog idejnog rjeenja usvojena je ova norma potronja i preraunata u
ekvivalent stanovnike (ES) na temelju hidraulikog optereenja. Pretpostavljen je
povrat u kanalizaciju u iznosu od 80 %. Kao i prije kod industrije usvojena je norma
1 ES = 200 l/stan./dan, te proraun iznosi:

0,1 l/s/ha 86.400 s/dan 0,8 7.000 l/dan/ha 200 l/dan/ES = 35 ES/ha.

Tabela 4.32 Proraun otpadnih voda od proizvodno-poslovnih zona ( u ES)

Izgra neizgr. ukupno Izgra neizgr. ukupno
ha ha ha ES ES ES
Katel Suurac 45,38 47,58 92,96 1.590 1.670 3.260
Katel Gomilica 1,48 8,31 9,79 50 290 340
Katel Kambelovac 0,46 0,46 20 0 20
Katel Luki 0,07 0,07 0 0 0
Katel Stari 1,73 1,73 60 0 60
Katel Novi 0,55 0,55 20 0 20
Plano 13,82 10,39 24,21 480 360 840
Okrug Gornji 13,00 13,00 0 460 460
Ukupno: 63,49 66,28 129,77 2.220 2.780 5.000
naselje

Tabela 4.33 Planirana optereenja otpadnim vodama od industrije i ostalog
gospodarstva

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Katel Suurac 2.030 2.030 2.100 1.590 1.590 3.260
Katel Gomilica 50 50 340
Katel Kambelovac 20 20 20
Katel Luki 0 0 0
Katel Stari 60 60 60
Katel Novi 20 20 20
Katel tafili 0 0 0
UKUPNO 2.030 2.030 2.100 1.740 1.740 3.700
Industrija
Katela
Grad Naselje
Poslovne zone

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Arbanija
Divulje
Mastrinka
Plano 330 660 3.000 610 730 840
Trogir 610 610
edno
UKUPNO 940 1.270 3.000 610 730 840
Industrija Poslovne zone
Trogir
Grad Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Seget Donji 500
Seget Vranjica
UKUPNO 0 0 500 0 0 0
Seget
Poslovne zone Industrija
Opina Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Okrug Gornji 460
Okrug Donji
UKUPNO 0 0 0 0 0 460
Poslovne zone Industrija
Okrug
Opina Naselje

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Split Slatine
UKUPNO 0 0 0 0 0 0
Poslovne zone
Grad Naselje
Industrija

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Katela 2.030 2.030 2.100 1.740 1.740 3.700
Trogir 940 1.270 3.000 610 730 840
Seget 0 0 500 0 0 0
Okrug 0 0 0 0 0 460
Slatine 0 0 0 0 0 0
Ukupno sustav 2.970 3.300 5.600 2.350 2.470 5.000
Industrija
Grad/Opina
Poslovne zone


4.7 OSTALI KORISNICI
Kako je reeno u uvodu u ovo poglavlje, u ostale korisnike su svrstani svi korisnici
koji se nisu mogli svrstati u nijednu od gore navedenih kategorija, a radi se o
korisnicima na podruju posebne namjene. Na podruju obuhvata kanalizacijskog
sustava postoje tri zone posebne namjene:
Briine u Katel Suurcu
Divulje
Seget Donji

Prema prostornim planovima Briine i Divulje se zadravaju dok se zona posebne
namjene u Seget Donjem ukida. Kapaciteti zone posebne namjene u Divuljama je
procijenjena na 2.000 ES, na Briinama 200 ES, a na Segetu Donjem 50.

Tabela 4.34 Planirani broj korisnika na podrujima posebne namjene

2010 2015 2040
Katel Suurac 200 200 200
Katel Gomilica
Katel Kambelovac
Katel Luki
Katel Stari
Katel Novi
Katel tafili
UKUPNO 200 200 200
Posebna namjena
Katela
Grad Naselje

2010 2015 2040
Arbanija
Divulje 2.000 2.000 2.000
Mastrinka
Plano
Trogir
edno
UKUPNO 2.000 2.000 2.000
Trogir
Posebna namjena
Grad Naselje

2010 2015 2040
Seget Donji 50 50
Seget Vranjica
UKUPNO 50 50 0
Opina Naselje
Posebna namjena
Seget

2010 2015 2040
Katela 200 200 200
Trogir 2.000 2.000 2.000
Seget 50 50 0
Okrug 0 0 0
Slatine 0 0 0
Ukupno sustav 2.250 2.250 2.200
Posebna namjena
Grad/Opina

4.8 UKUPNI KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA
U sljedeim tabelama daje se prikaz ukupnih korisnika kanalizacijskog sustava i
ukupni broj ES na podruju obuhvata i to za oba projektna razdoblja. Broj
ekvivalent stanovnika dobiven je zbrajanjem broja korisnika svih kategorija
korisnika (jer je industrija, ostalo gospodarstvo i posebni korisnici ve iskazani u ES)
izuzev za marine gdje je pretpostavljen odnos 10 leaja = 1 ES, obzirom na kratko
zadravanje ovih turista u marinama.

4.8.1 Dugorono rjeenje
Tabela 4.35 Ukupni korisnici dugorono rjeenje Iskaz po naseljima
Ostalo
st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n.
broj broj le. le. le. le ES ES ES broj ES
Katel Suurac 10.100 300 2.800 100 0 1.600 2.100 3.260 200 20.460 19.020
Katel Gomilica 6.500 190 400 200 0 1.680 0 340 0 9.310 7.800
Katel Kambelovac 7.400 220 220 200 50 0 0 20 0 8.110 8.110
Katel Luki 7.800 230 160 800 0 0 0 0 0 8.990 8.990
Katel Stari 11.000 330 750 500 200 0 0 60 0 12.840 12.840
Katel Novi 8.600 260 70 800 0 0 0 20 0 9.750 9.750
Katel tafili 4.200 120 7.100 1.400 300 0 0 0 0 13.120 13.120
UKUPNO 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 3.700 200 82.580 79.630
Ostalo gosp. Stanovnitvo
Katela
Grad Naselje
Turisti
Ukupno Ukupno

Ostalo
Arbanija 600 450 400 1.000 0 800 0 0 0 3.250 2.530
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Mastrinka 1.350 750 100 2.000 0 0 0 0 0 4.200 4.200
Plano 1.600 100 0 300 0 0 3.000 840 0 5.840 5.840
Trogir 14.000 1.200 800 2.500 0 1.120 0 0 0 19.620 18.610
edno 150 100 0 300 0 0 0 0 0 550 550
UKUPNO 17.700 2.600 1.300 6.100 0 1.920 3.000 840 2.000 35.460 33.730
Ostalo gosp.
Grad Naselje
Stanovnitvo Turisti
Trogir
Ukupno Ukupno

Ostalo
Seget Donji 3.000 400 3.200 2.300 300 800 500 0 0 10.500 9.780
Seget Vranjica 2.000 1.200 600 900 2.200 0 0 0 0 6.900 6.900
UKUPNO 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.680
Naselje
Ostalo gosp. Turisti Stanovnitvo
Seget
Opina Ukupno Ukupno

Ostalo
Okrug Gornji 5.600 1.000 3.500 5.500 400 200 0 460 0 16.660 16.480
Okrug Donji 900 200 400 1.200 0 0 0 0 0 2.700 2.700
UKUPNO 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180
Turisti Ostalo gosp. Stanovnitvo
Okrug
Opina Naselje Ukupno Ukupno

Ostalo
Split Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
UKUPNO 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
Ostalo gosp. Turisti
Grad Naselje
Stanovnitvo
Ukupno Ukupno

Napomena: 10 leaja u marinama = 1 ES

Tabela 4.36 Ukupni korisnici dugorono rjeenje Iskaz po jedinicama lokalne
samouprave
Ostalo
Katela 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 3.700 200 82.580 79.630
Trogir 17.700 2.600 1.300 6.100 0 1.920 3.000 840 2.000 35.460 33.730
Seget 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.080
Okrug 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180
Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
Ukupno 86.450 8.150 22.000 22.500 3.450 6.200 5.600 5.000 2.200 161.550 155.970
Stanovnitvo Ostalo gosp.
Grad/Opina
Turisti
Ukupno Ukupno

Tabela 4.37 Ukupni korisnici dugorono rjeenje Iskaz po UPOV-ima

CUPOV Divulje

Ostalo
Katela 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 3.700 200 82.580 79.630
Plano 1.600 100 0 300 0 0 3.000 840 0 5.840 5.840
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Trogir* 13.600 1.200 800 2.300 0 1.120 0 0 0 19.020 18.010
Seget 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.680
Trogir (sustav) 20.200 2.900 4.600 5.800 2.500 1.920 3.500 840 2.000 44.260 42.530
Ukupno sustav 75.800 4.550 16.100 9.800 3.050 5.200 5.600 4.540 2.200 126.840 122.160
Naselje
Stanovnitvo Turisti Ostalo gosp.
Ukupno Ukupno

* - odnosi se na naselje Trogir bez korisnika koji gravitiraju CS Mievac

UPOV iovo

Ostalo
Okrug 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180
Trogir* 400 200 600 600
Arbanija 600 450 400 1.000 0 800 0 0 0 3.250 2.530
Mastrinka 1.350 750 100 2.000 0 0 0 0 0 4.200 4.200
edno 150 100 0 300 0 0 0 0 0 550 550
Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
Sjev. str. iova 4.150 2.400 2.000 6.000 0 800 0 0 0 15.350 14.630
Ukupno sustav 10.650 3.600 5.900 12.700 400 1.000 0 460 0 34.710 33.810
Naselje
Ukupno Ukupno

* - odnosi se dio korisnika iz na naselja Trogira koji gravitiraju CS Mievac

Dakle, na podruju obuhvata u dugoronom rjeenju je cca 160.000 ES (kao i u
Optimalizaciji iz 2002. god.), s tim da je neto izmijenjen raspored korisnika. Na
CUPOV Divulje gravitira oko 125.000 ES ( prije po Optimalizaciji - 140.000 ES), a na
UPOV iovo oko 35.000 ES (prije po Optimalizaciji 20.000 ES). Razlog smanjenju
korisnika na CUPOV Divulje je smanjenje industrijskih koliina, a poveanje na
UPOV iovo poveanje stanovnitva i turizma. U nastavku se daje shematski prikaz
optereenja na ureaje u ES.

Slika 4.7 Shema optereenja u ES na CUPOV Divulje u dugoronom rjeenju
Legenda:
ukupan broj ES
CUPOV Divulje
Podruje Trogir/Seget Podruje Katela
CS Slanac
Podruje
Divulja
(dio Trogira)
Podruje
Resnik
(dio Katela)
40.730 77.830
1.800
1.800
118.560
122.160
3.600
3.600

Slika 4.8 Shema optereenja u ES na UPOV iovo u dugoronom rjeenju
Legenda:
ukupan broj ES
Trogir(dio)/Mastrinka
Arbanija/Slatine
CS Sv. Kri
iovo sjever
Opina Okrug
1.730 8.470
Sv. Kri/Arbanija
edno
550
3.880
5.610 9.020
14.630
19.180
33.810
UPOV iovo
14.630
3.600

4.8.2 I. etapa

Tabela 4.38 Ukupni korisnici I. etapa Iskaz po naseljima
Ostalo
Katel Suurac 8.200 270 0 0 0 0 2.030 1.590 200 12.290 12.290
Katel Gomilica 5.300 180 230 150 0 1.680 0 50 0 7.590 6.080
K. Kambelovac 6.000 200 220 150 50 0 0 20 0 6.640 6.640
Katel Luki 6.300 210 100 600 0 0 0 0 0 7.210 7.210
Katel Stari 8.800 300 750 400 150 0 0 60 0 10.460 10.460
Katel Novi 7.000 230 50 600 0 0 0 20 0 7.900 7.900
Katel tafili 3.400 110 1.000 1.000 250 0 0 0 0 5.760 5.760
UKUPNO 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 1.740 200 57.850 56.340
Ukupno Ukupno
Stanovnitvo Turisti
Katela
Grad Naselje
Ostalo gosp.

Ostalo
Arbanija 500 420 100 1.000 0 0 0 0 0 2.020 2.020
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Mastrinka 1.100 720 0 2.000 0 0 0 0 0 3.820 3.820
Plano 1.500 90 0 200 0 0 660 730 0 3.180 3.180
Trogir 12.000 1.110 600 2.200 0 720 610 0 0 17.240 16.590
edno 140 90 0 250 0 0 0 0 0 480 480
UKUPNO 15.240 2.430 700 5.650 0 720 1.270 730 2.000 28.740 28.090
Ukupno Ukupno
Turisti
Trogir
Grad Naselje
Ostalo gosp. Stanovnitvo

Ostalo
Seget Donji 2.900 350 3.200 2.200 300 660 0 0 50 9.660 9.070
Seget Vranjica 1.800 750 500 800 2.200 0 0 0 0 6.050 6.050
UKUPNO 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120
Ukupno Ukupno Naselje
Seget
Opina
Turisti Stanovnitvo Ostalo gosp.

Ostalo
Okrug Gornji 5.200 950 1.500 5.200 400 0 0 0 0 13.250 13.250
Okrug Donji 800 150 0 1.000 0 0 0 0 0 1.950 1.950
UKUPNO 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200
Ukupno Ukupno
Stanovnitvo
Okrug
Opina Naselje
Turisti Ostalo gosp.

Ostalo
Split Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
UKUPNO 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
Ukupno Ukupno
Turisti
Naselje
Stanovnitvo
Grad
Ostalo gosp.

Tabela 4.39 Ukupni korisnici I. etapa Iskaz po jedinicama lokalne samouprave
Ostalo
Katela 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 1.740 200 57.850 56.340
Trogir 15.240 2.430 700 5.650 0 720 1.270 730 2.000 28.740 28.090
Seget 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120
Okrug 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200
Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
Ukupno 72.540 7.180 8.550 19.950 3.350 3.060 3.300 2.470 2.250 122.650 119.900
Ukupno Ukupno Grad/Opina
Turisti Stanovnitvo Ostalo gosp.


Tabela 4.40 Ukupni korisnici I. etapa Iskaz po UPOV-ima

CUPOV Divulje

Ostalo
Katela 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 1.740 200 57.850 56.340
Plano 1.500 90 0 200 0 0 660 730 0 3.180 3.180
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Trogir* 11.610 1.110 600 2.000 0 720 610 0 0 16.650 16.000
Seget 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120
Tg. (sustav) 17.810 2.300 4.300 5.200 2.500 1.380 1.270 730 2.050 37.540 36.300
Uk. sustav 62.810 3.800 6.650 8.100 2.950 3.060 3.300 2.470 2.250 95.390 92.640
Naselje
Ukupno Ukupno


UPOV iovo

Ostalo
Okrug 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200
Trogir* 390 200 590 590
Arbanija 500 420 100 1.000 0 0 0 0 0 2.020 2.020
Mastrinka 1.100 720 0 2.000 0 0 0 0 0 3.820 3.820
edno 140 90 0 250 0 0 0 0 0 480 480
Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
Sjev. str. iova 3.730 2.280 400 5.650 0 0 0 0 0 12.060 12.060
Ukupno sustav 9.730 3.380 1.900 11.850 400 0 0 0 0 27.260 27.260
Naselje
Ukupno Ukupno

* - odnosi se dio korisnika iz naselja Trogira koji gravitiraju CS Mievac

Prikljueni korisnici

U nastavku e se iskazati broj prikljuenih korisnika i postotak prikljuenosti po
jedinicama lokalne samouprave i po UPOV-ima.

Tabela 4.41 Ukupni i prikljueni korisnici i postotak prikljuenosti u I. etapi
Iskaz po jedinicama lokalne samouprave

Uk. kor. Uk. ES Uk. ES post. priklj.
broj ES ES %
Katela 57.850 56.340 31.980 57%
Trogir 28.740 28.090 16.770 60%
Seget 15.710 15.120 7.860 52%
Okrug 15.200 15.200 4.550 30%
Slatine 5.150 5.150 970 19%
Ukupno 122.650 119.900 62.130 52%
Priklj. u I. etapi
Grad/Opina
Uk. I. etapa

Tabela 4.42 Ukupni i prikljueni korisnici i postotak prikljuenosti u I. etapi
Iskaz po UPOV-ima
CUPOV Divulje

broj ES ES %
Katela 57.850 56.340 31.980 57%
Plano 3.180 3.180 1.480 47%
Divulje 2.000 2.000 2.000 100%
Trogir* 16.650 16.000 8.950 56%
Seget 15.710 15.120 7.860 52%
Tg. (sustav) 37.540 36.300 20.290 56%
Uk. sustav 95.390 92.640 52.270 56%
Priklj. u I. etapi Uk. I. etapa
Naselje


UPOV iovo

broj ES ES %
Okrug 15.200 15.200 4.550 30%
Trogir* 590 590 430 73%
Arbanija 2.020 2.020 960 48%
Mastrinka 3.820 3.820 2.860 75%
edno 480 480 90 19%
Slatine 5.150 5.150 970 19%
Sjev. str. iova 12.060 12.060 5.310 44%
Ukupno sustav 27.260 27.260 9.860 36%
Uk. I. etapa Priklj. u I. etapi
Naselje


U nastavku se daje shematski prikaz optereenja na ureaje u ES. Daje se ukupan
broj ES koji gravitiraju ureaju, broj prikljuenih ES te postotak prikljuenosti.

Slika 4.9 Shema optereenja u ES na CUPOV Divulje u I. etapi s brojem ukupnih
ES, prikljuenih ES i postotkom prikljuenosti

Legenda:
ukupan broj ES
broj prikljuenih ES
22% % prikljuenih ES
CUPOV Divulje
Podruje Trogir/Seget Podruje Katela
CS Slanac
Podruje
Divulja
(dio Trogira)
Podruje
Resnika
(dio Katela)
34.500 56.340
1.800
0
90.840
92.640
1.800
18.490
1.800
50.470
52.270
1.800 0
31.980
3.600
1.800
31.980
57%
54%
100%
56%

Slika 4.10 Shema optereenja u ES na UPOV iovo u I. etapi s brojem ukupnih
ES, prikljuenih ES i postotkom prikljuenosti

Legenda:
ukupan broj ES
broj prikljuenih ES
22% % prikljuenih ES
Trogir(dio)/Mastrinka
Arbanija/Slatine
CS Sv. Kri
iovo sjever
Opina Okrug
1.490 6.830
Sv. Kri/Arbanija
edno
350
3.390
4.880 7.180
12.060
15.200 27.260
UPOV iovo
12.060
1.110
90
3.580
1.640
2.470
1.730
5.310
5.310
4.550
9.860
3.600
1.800
74%
26%
73% 24%
24%
73%
44%
44%
30% 36%

5 MJERODAVNE KOLIINE OTPADNIH VODA
U nastavku se daje pregled metodologije prorauna otpadnih voda, usvojene
jedinine norme proizvedenih otpadnih voda, koeficijenti neravnomjernosti protoka
i na kraju izraunate koliine otpadnih voda za dva projektna razdoblja: dugorono
rjeenje i I. etapu.

Metodologija prorauna usvojena je iz Optimalizacije, s tim da su promijenjene
jedinine norme otpadnih voda i nain prorauna koeficijenta satne
neravnomjernosti. Isto kao to je Optimalizacija usvojila norme potronje vode iz
Studije podobnosti: Split/Solin/Katela/Trogir - poboljanje i dogradnja
vodoopskrbnog sustava, tako su u ovom elaboratu usvojene jedinine norme
potronje vode iz Vodoopskrbnog plana SD koji je temeljni dokument za
odreivanje vodoopskrbnih koliina na podruju upanije.
5.1 METODOLOGIJA PRORAUNA
Proraun hidraulikog optereenja kanalizacijskog sustava temelji se na usvojenim
vrstama i broju korisnika kanalizacijskog sustava i ostalim ulaznim podacima.
Proraun se vri za svaku kategoriju korisnika, jer svaka kategorija korisnika ima
razliitu normu dnevne "proizvodnje" otpadnih vode i razliiti koeficijent
neravnomjernosti. U ovom projektu u obzir su uzete u obzir devet kategorije
korisnika kanalizacijskog sustava:

1. stalno nastanjeno stanovnitvo
2. povremeno stanovnitvo
3. turisti u objektima visoke kategorije
4. turisti u objektima niske kategorije
5. turisti u kampovima
6. turisti u nautikim marinama
7. industrija
8. ostalo gospodarstvo
9. korisnici na podrujima posebne namjene
5.1.1 Suni period
Prosjeni dnevni dotok
Na temelju broja korisnika, njihove prosjene jedinine dnevne koliine otpadnih
voda dobiju se prosjena dnevna koliina otpadnih voda koju "proizvodi" pojedina
kategorija korisnika prema obrascu:

i
spec i
i
SD
q N Q
.
= (m
3
/dan)
600 . 3 24
.
=
i
spec i i
SD
q N
Q (l/s)

pri emu indeks i predstavlja i-tu kategoriju korisnika

Obzirom da su u prethodnom poglavlju industrijske otpadne vode i ostalog
gospodarstva preraunata na hidraulike ES, otpadne vode se raunaju na isti nain
kao i kod ostalih kategorija.

Zbrojene koliine predstavljaju prosjenu dnevnu potronju tijekom ljetne sezone
izraenu u litrama u sekundi:

=
=
=
9
1
i
i
i
SD SD
Q Q (m
3
/dan) / (l/s)

Pri emu oznake predstavljaju:
Q
SD
- ukupni prosjeni dnevni protok otpadnih voda
Q
i
SD
- prosjeni dnevni protok otpadnih voda od pojedine kategorije korisnika
N
i
- broj korisnika pojedine kategorije
q
i
spec.
- specifina proizvodnja otpadnih vode po korisniku na dan (l/korisnik/dan)

Maksimalni dnevni dotok
Maksimalni dnevni dotok se dobiva zbrajanjem maksimalnih dnevnih dotoka
pojedinih korisnika. Obzirom da svaka kategorija korisnika ima vlastiti koeficijent
dnevne neravnomjernosti, maksimalni dnevni dotok se dobiva mnoenjem
prosjenog dnevnog dotoka pojedine kategorije korisnika s njegovim koeficijentom
dnevne neravnomjernosti. Maksimalne dnevne koliine otpadnih voda od turistikih
objekata su jednake prosjenim dnevnim koliinama u sezoni.

=
=
=
9
1
i
i
i
d
i
SD MD
k Q Q (m
3
/dan) / (l/s)

Pri emu oznake predstavljaju:
Q
MD
- ukupni maksimalni dnevni protok otpadnih voda
K
i
d
koeficijent dnevne neravnomjernosti i-te kategorije korisnika

Maksimalni satni dotok
Maksimalni stani dotok se dobiva se mnoenjem maksimalne dnevne koliine
otpadnih voda s opim koeficijentom satne neravnomjernosti koji ovisi samo o
veliini prikljuenog podruja:

s SD MS
k Q Q = (m
3
/dan) / (l/s)

Q
MS
- ukupni maksimalni satni protok otpadnih voda
k
s
- koeficijent satne neravnomjernosti

Navedene koliine predstavljaju mjerodavne protoke otpadnih voda u sunom
periodu.
5.1.2 Kini period

Kanalizacijski sustav je razdjelni. Koliine otpadnih voda za kini period raunaju se
na nain da se karakteristinim sunim dotocima pribroje i tue vode (infiltracija,
dio oborinskih voda ilegalno spojenih na fekalnu kanalizaciju i sl.).

Q
SD
K
= Q
MS
+ Q
TV
(m
3
/dan)/(m
3
/sat)ili (l/s)

Q
TV
- tue vode (m
3
/dan), (m
3
/sat) ili (l/s)

5.1.3 Tue vode
Budui da ne postoje ni mjerenja ni istraivanja kojima bi se za razmatrano
podruje mogle odrediti tue vode, tue se vode procjenjuju na isti nain kao i u
Optimalizaciji, raunaju se u iznosu od 50 % od srednjeg dnevnog protoka. U skladu
s tim koliine tuih voda su:

Q
TV
= Q
SD
x 0,5 (m
3
/dan), (m
3
/sat) ili (l/s)

5.2 JEDININE NORME OTPADNIH VODA

Kako je reeno u uvodu, za pojedine kategorije korisnika jedinine norme potronje
vode preuzete su iz Vodoopskrbnog plana SD iz vie razloga. Prvi razlog je taj , to
je ve navedeno, da je to temeljni dokument za odreivanje vodoopskrbnih koliina
na podruju upanije. Osim toga, uzimajui u obzir cjelokupnu postojeu projektnu
dokumentaciju, to je zadnji izraeni elaborat (izraen 2008. god.) u kojem su
norme detaljno analizirane i usvojene tek nakon revizije projektne dokumentacije.

U nastavku se daje pregled usvojenih normi potronje vode u Vodoopskrbnom planu
SD:

stalno nastanjeno stanovnitvo ............................. 170 l/stan./dan
povremeno stanovnitvo ..................................... 170 l/stan./dan
turisti u objektima visoke kategorije........................ 400 l/le./dan
turisti u objektima niske kategorije......................... 250 l/le./dan
turisti u kampovima............................................ 150 l/le./dan
turisti u nautikim marinama.................................. 80 l/vezu/dan

U Vodoopskrbnom planu za industriju se nisu raunale jedinine norme potronje
ve su izravno unoena ukupna industrijska potronja vode. Za radno-poslovne zone
potronja je raunata u iznosu od 0,1 l/s/ha povrine zone.

Na temelju normi potronje vode iz Vodoopskrbnog plana SD i usvojeni povrat u
kanalizaciju od 80%, dobivene su sljedee jedinine norme proizvodnje otpadnih
voda po korisniku:

stalno nastanjeno stanovnitvo ............................. 136 l/stan./dan
povremeno stanovnitvo ..................................... 136 l/stan./dan
turisti u objektima visoke kategorije........................ 320 l/le./dan
turisti u objektima niske kategorije......................... 200 l/le./dan
turisti u kampovima............................................ 120 l/le./dan
turisti u nautikim marinama
*
.................................. 10 l/le./dan
industrija
**
......................................................... 200 l/ES/dan
proizvodno-poslovne zone*** ................................... 200 l/ES/dan
korisnici u zonama posebne namjene**** ................... 200 l/kor./dan

* - podatak preraunat iz Vodopravnih dozvola za Marinu Katela i ACI marinu
Trogir ( Marina Katela: 25 l/vezu/dan to uz 4 leaja po vezu daje 6, 25
l/le./dan; ACI Marina Trogir: 44 l/vezu/dan to uz 4 leaja po vezu daje 11
l/le./dan)

** - pretpostavljeno hidrauliko optereenje po ekvivalent stanovniku (ES) za
proraun ES od industrije

*** - uz pretpostavljeno hidrauliko optereenje po ES od industrije i usvojenu
potronju vode od 0,1 l/s/ha, te pretpostavljeni 80% povrat u kanalizaciju
dobiveno optereenje u ES u ha povrine zone u iznosu od 35 ES/ha povrine (
za detaljnije objanjenje vidi poglavlje:4.6.2)

Za industrijske korisnike koliine su odreene na nain da je ukupno hidrauliko
optereenje prikazano brojem zamjenskih (ekvivalentnih) stanovnika (ES)

5.3 VARIJACIJE KOLIINA OTPADNIH VODA
5.3.1 Koeficijenti dnevne neravnomjernosti- Kd
Koeficijenti dnevne neravnomjernosti za pojedine korisnike usvojeni su iz
Vodoopskrbnog plana SD i iznose:
stalno nastanjeno stanovnitvo ....................... 1,5
povremeno stanovnitvo ............................... 1,5
turisti u objektima visoke kategorije................. 1,0
turisti u objektima niske kategorije.................. 1,0
turisti u kampovima..................................... 1,0
turisti u nautikim marinama.......................... 1,0
industrija
*
................................................ 1,0
proizvodno-poslovne zone** ........................... 1,5
korisnici u zonama posebne namjene ................ 1,5

* - za industriju pretpostavljeno da nema znaajnijih godinjih oscilacija
potronje vode (obzirom da se radi o industrijama koje nisu ovisne o
sezonskim kolebanjima ljeto-zima)

** - za proizvodno-poslovne zone pretpostavljeno da ima znaajnijih godinjih
oscilacija potronje vode obzirom da se radi o poslovnim zonama uglavnom
trgovake namjene koje su ovisne o sezonskim kolebanjima ljeto-zima
5.3.2 Koeficijent satne neravnomjernosti- Ks
Koeficijent satne neravnomjernosti odreen je sukladno veliini podruja prema
ATV preporukama za dimenzioniranje kanalizacijske mree. Koeficijent
neravnomjernosti izraava kroz ukupno vrijeme trajanja dnevnog otjecanja kao:

x
K
s
24
=

gdje je x ukupno satno trajanje dnevnog otjecanja.


Tabela 5.1 Veliina koeficijenta Ks u odnosu na veliinu podruja

x Ks
< 5.000 8 3,00
5.000 - 10.000 10 2,40
10.000 - 50.000 12 2,00
50.000 - 250.000 14 1,71
veliina podruja
( br. stanovnika)
Vrni sat

5.4 PREGLED USVOJENIH PARAMETARA I USPREDBA S OPTIMALIZACIJOM

Tabela 5.2 Prikaz usvojenih ulaznih parametara za odreivanje
mjerodavnih koliina i usporedba s ulaznim parametrima iz
Optimalizacije

Usvojeni parametri u ovom idejnom rjeenju
Ostalo
l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan/ES
vodoopskrba 170 170 400 250 150 80 200 200 200
koef. povrata 80% 80% 80% 80% 0,8
kanalizacija - q sr 136 136 320 200 120 10 200 200 200
Kd 1,5 1,5 1 1 1 1 1 1,5 1,5
kanalizacija - max dan 204 204 320 200 120 10 200 300 300
Ks
tue vode
prametar
0,5 Qsr
24/x
l/dan/ES

Usvojeni parametri u Optimalizaciji
Ostalo
l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan m
3
/dan l/dan
norme potronje vode 500 300 200
povrat u kanalizaciju 80% 80% 85% 80%
kanalizacija - q sr 400 240 0,85 160
Kd 1 1 1,4 1,4
kanalizacija - max dan 400 240 224
Ks - Fedorov
tue vode
144
1,4
201,6
0,5 Qsr
2,69/Q
0,121
prametar
180
80%

U Optimalizaciji koeficijent satne neravnomjernosti bi je raunat po formuli
Fedorova:
121 , 0
69 , 2
MD
S
Q
K =

Gdje je: Ks - koeficijent satne neravnomjernosti
Q
MD
- prosjeni dnevni protok u mjesecu kolovozu (sezoni) odnosno u maksimalnom
danu

Slika 5.1 Usporedba koeficijenta satne neravnomjernosti prema ovom idejnom
rjeenju (preporuke ATV) i prema Optimalizaciji (formula Fedorova)
Usporedba koeficijenata satne neravnomjernosti
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
1 10 100 1.000 10.000 100.000 1.000.000
broj stan.
K
s
ATV
Fedorov


5.5 MJERODAVNE KOLIINE OTPADNIH VODA
5.5.1 Dugorono rjeenje
Hidrauliko optereenje
Tabela 5.3 Dugorono rjeenje Iskaz koliina ukupnih koliina otpadnih voda po
jedinicama lokalne samouprave

Ostalo
l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s
Katela 131,3 3,9 42,6 9,3 0,8 0,4 4,9 12,9 0,7 206,6 1,71 353,2 78,5 431,7
Trogir 41,8 6,1 4,8 14,1 0,0 0,2 6,9 2,9 6,9 83,9 2,00 167,8 32,3 200,1
Seget 11,8 3,8 14,1 7,4 3,5 0,1 1,2 0,0 0,0 41,8 2,00 83,6 18,3 101,9
Okrug 15,4 2,8 14,4 15,5 0,6 0,0 0,0 1,6 0,0 50,3 2,00 100,6 21,9 122,5
Slatine 3,9 2,6 5,6 5,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 17,9 2,40 42,8 7,8 50,7
Ukupno 204,1 19,2 81,5 52,1 4,8 0,7 13,0 17,4 7,6 400,4 1,7 684,7 158,8 843,5
Grad/Opina
Turisti Ostalo gosp. Stanovnitvo
Q
TV
Q
k
MS
Q
MD
k
s Q
MS
Suno ( l/s) Kino (l/s)

Tabela 5.4 Dugorono rjeenje Iskaz koliina ukupnih koliina otpadnih voda
po UPOV-ima
CUPOV Divulje

Ostalo
Katela 131,3 3,9 42,6 9,3 0,8 0,4 4,9 12,9 0,7 206,6 1,71 353,2 78,5 431,7
Plano 3,8 0,2 0,0 0,7 0,0 0,0 6,9 2,9 0,0 14,6 2,40 35,0 6,1 41,1
Divulje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,9 6,9 3,00 20,8 2,3 23,1
Trogir* 32,1 2,8 3,0 5,3 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 43,4 2,00 86,7 15,9 102,6
Seget 11,8 3,8 14,1 7,4 3,5 0,1 1,2 0,0 0,0 41,8 2,00 83,6 18,3 101,9
Trogir (sustav) 47,7 6,9 17,0 13,4 3,5 0,2 8,1 2,9 6,9 106,7 2,00 213,3 42,6 255,9
Uk. sustav 179,0 10,7 59,6 22,7 4,2 0,6 13,0 15,8 7,6 313,2 1,71 535,6 121,1 656,7
Naselje
Q
MD
k
s Q
MS
Q
TV
Q
k
MS


UPOV iovo

Ostalo
Okrug 15,4 2,8 14,4 15,5 0,6 0,0 0,0 1,6 0,0 50,3 2,00 100,6 21,9 122,5
Trogir * 0,9 0,0 0,0 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,4 3,00 4,2 0,6 4,8
Arbanija 1,4 1,1 1,5 2,3 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 6,4 3,00 19,1 2,8 21,9
Mastrinka 3,2 1,8 0,4 4,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 10,0 3,00 29,9 4,2 34,0
edno 0,4 0,2 0,0 0,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,3 3,00 3,8 0,6 4,4
Slatine 3,9 2,6 5,6 5,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 17,9 2,40 42,8 7,8 50,7
Sj. str. iova 9,8 5,7 7,4 13,9 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 36,9 2,00 73,7 15,9 89,6
Uk. sustav 25,2 8,5 21,9 29,4 0,6 0,1 0,0 1,6 0,0 87,2 2,00 174,4 37,8 212,2
Naselje
Q
MD
k
s Q
MS
Q
TV
Q
k
MS



5.5.2 I. etapa
Hidrauliko optereenje

Tabela 5.5 I. etapa Iskaz koliina ukupnih koliina otpadnih voda po jedinicama
lokalne samouprave

Ostalo
Katela 54,3 1,8 8,7 4,3 0,6 0,2 4,2 0,1 0,0 74,2 2,00 148,4 27,8 176,2
Trogir 18,8 3,2 2,6 7,6 0,0 0,1 1,5 2,5 6,9 43,2 2,00 86,4 16,4 102,8
Seget 1,7 0,4 13,6 1,5 3,5 0,1 0,0 0,0 0,2 21,0 2,40 50,4 10,1 60,5
Okrug 4,4 0,7 1,1 4,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 11,0 3,00 33,0 4,7 37,7
Slatine 0,7 0,4 0,0 1,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,2 3,00 6,6 1,0 7,6
Ukupno 79,9 6,6 26,0 19,4 4,1 0,4 5,8 2,7 7,1 152,0 1,7 259,9 60,0 319,9
Kino (l/s)
Q
MD
k
s Q
MS
Q
TV
Q
k
MS
Suno ( l/s)
Stanovnitvo
Grad/Opina
Turisti Ostalo gosp.

Tabela 5.6 I. etapa Iskaz koliina ukupnih koliina otpadnih voda
po UPOV-ima

CUPOV Divulje

Ostalo
Katela 54,3 1,8 8,7 4,3 0,6 0,2 4,2 0,1 0,0 74,2 2,00 148,4 27,8 176,2
Plano 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,5 2,5 0,0 4,2 3,00 12,6 1,7 14,3
Divulje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,9 6,9 3,00 20,7 2,3 23,0
Trogir* 15,4 1,5 2,2 2,6 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 21,8 2,40 52,3 8,1 60,4
Seget 1,7 0,4 13,6 1,5 3,5 0,1 0,0 0,0 0,2 21,0 2,40 50,4 10,1 60,5
Trogir (sustav) 17,3 1,9 15,9 4,1 3,5 0,2 1,5 2,5 7,1 54,0 2,00 108,0 22,3 130,3
Uk. sustav 71,6 3,7 24,6 8,5 4,1 0,4 5,8 2,7 7,1 128,5 1,71 219,7 50,1 269,8
Q
TV
Q
k
MS
Naselje
Q
MD
k
s Q
MS


UPOV iovo

Ostalo
Okrug 4,4 0,7 1,1 4,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 11,0 3,00 33,0 4,7 37,7
Trogir * 0,7 0,0 0,0 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 3,00 3,0 0,4 3,4
Arbanija 0,5 0,4 0,4 1,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,3 3,00 6,9 1,0 7,9
Mastrinka 1,9 1,3 0,0 3,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,7 3,00 20,1 2,9 23,0
edno 0,1 0,0 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 3,00 0,6 0,1 0,7
Slatine 0,7 0,4 0,0 1,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,2 3,00 6,6 1,0 7,6
Sj. str. iova 3,9 2,2 0,4 6,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 12,6 2,40 30,2 5,3 35,5
Uk. sustav 8,3 3,0 1,5 10,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 23,7 2,40 56,9 10,0 66,9
k
s Q
MS
Q
TV
Q
k
MS
Q
MD
Naselje


6 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE
MREE S PROCJENOM TROKOVA
6.1 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREE
Prema projektnom zadatku konani obuhvat I. etape sustava odvodnje i
proiavanja aglomeracije Katela-Trogir trebao bi se definirati u Studiji
izvedivosti. Tako definirani obuhvat obradio bi se u detaljnijoj fazi dokumentacije.

Meutim, s obzirom da je investitor imao pristup, a radi dinamike izrade projektne
dokumentacije i povlaenja sredstava EU-fondova, paralelne izrade Studije
izvedivosti sa izradom idejnih i glavnih projekata, izraivai idejnih i glavnih
projekata su se odluili, da prije izrade Studije izvedivosti definiraju obuhvat I.
etape, i to samo kanalizacijske mree, a obuhvat zajednikih objekata (ureaji za
proiavanje i dr.) bi se definirali u sklopu Studije izvedivosti.

Obuhvat I. etape kanalizacijske mree, koji je definiran u ovoj dokumentaciji,
trebat e takoer biti potvren Studijom izvedivosti.

Ovakav pristup izraivaa idejnih i glavnih projekata je bio mogu jer su glavni
objekti podsustava kanalizacijske mree ve izgraeni, a bio je definiran kroz
prijanju dokumentaciju (Studije, Optimalizacija i dr.), i potvren Studijom
utjecaja na okoli, a karakteriziraju ga dvije (2) dovodne toke i to:
Dovod kanalizacijske mree gradova Katela i Trogira, te opine Seget
priobalni dio na podruje Divulja.
Dovod kanalizacijske mree opine Okrug, naselje Slatine i sjeverne strane
iova (dio Trogira) na podruje june strane iova (uvala Orlica).

Ovakav pristup izraivaa idejnih i glavnih projekata, prihvaen je od strane
projektnog tima investitora na odranim radnim sastancima, a sve u cilju ispunjenja
dinamike izrade idejnih i glavnih projekata.

Prema tome, u Prilogu 1. Obuhvat I. etape izgradnje kanalizacijske mree, tabele
od 1. do 7., dat je detaljan pregled objekata koji ulaze u obuhvat I. etape
kanalizacijske mree.

U tabelama od 1. do 5., objekti su detaljno definirani po jedinicama lokalne
samouprave, tako imamo:
Tabela 1. Grad Katela
Tabela 2. Grad Trogir
Tabela 3. Opina Seget-priobalni dio
Tabela 4. Opina Okrug
Tabela 5. Naselje slatine (grad Split)

Na kraju u tabeli 6. dana je rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave, a u
tabeli 7. rekapitulacija po objektima.

U koloni pod rednim brojem 1. i 2. dat je popis objekata, kolektori, CS, tlani
cjevovodi.

U koloni 3. i 4. dati su elementi objekata (DN, Q, Kom, L) koji su predloeni
projektnim zadatkom.

U koloni 5. i 6. dati su elementi objekata, koji su izmijenjeni prema zahtjevu
jedinica lokalne samouprave. Naime, tijekom radnih sastanaka i razgovora sa
jedinicama lokalne samouprave, dolo je do odreenih promjena u kojim ulicama e
se projektirati, odnosno graditi kolektori, a sve iz razloga kako se ne bi preklapali
objekti razliitih sufinancijera.

U koloni 7. i 8. dati su elementi koji su rezultat definiranja objekata na detaljnijoj
geodetskoj podlozi (1:1000), (novi koncept definiran ovim idejnim rjeenjem), to u
prijanjoj dokumentaciji to nije bio sluaj. To se odnosi na podruje Opine Okrug i
Opine Seget-priobalni dio.

U kolonama 9. i 10. dati su elementi objekata, kao konaan prijedlog, a rezultat je
svih prije opisanih promjena, pri emu se vodilo rauna da ukupan broj crpnih
stanica i duljina kanalizacijskih kolektora ostane na razini prema projektnom
zadatku.

Osim tabelarnog prikaza obuhvata I. etape kanalizacijske mree, u ovom elaboratu
je dat i grafiki prikaz (nacrti br. 3.1 do 3.6) svih objekata koji e se realizirati u I.
etapi izgradnje. Ti objekti su istaknuti crvenom bojom.
Na grafikim prilozima drugim bojama su prikazani objekti, koji e se realizirati od
strane drugih sufinancijera.

Ovakav nain prikaza bio je neophodan, upravo iz razloga koji je prije spomenut, da
ne doe do preklapanja razliitih sufinancijera u realizaciji pojedinih objekata.
Na kraju izraivai idejnih i glavnih projekata, oekuju od jedinica lokalne
samouprave te investitora, da se potvrdi predloeni obuhvat I. etape ili da se daju
primjedbe na njega, a kako bi se obuhvat I. etape konano definirao i kako bi
izraivai idejnih i glavnih projekata mogli nesmetano nastaviti sa izradom
projekata u okvirima zadanih rokova.

6.2 PROCJENA TROKOVA IZGRADNJE I. ETAPE
6.2.1 Jedinine cijene

Zajedniki objekti

S obzirom da je ovaj elaborat obuhvatio samo kanalizacijsku mreu, procjena
trokova izgradnje zajednikih objekata, odnosno CUPOV Divulje i UPOV iovo,
dana je u aproksimativnim iznosima, prema procjeni investitora, i to:

-CUPOV Divulje
II. stupanj proiavanja za 120 000 ES................................ 8.500.000

-UPOV iovo
II. stupanj proiavanja za 40 000 ES ................................. 5.500.000

Ukupno: ................................................................. 14.000.000

Detaljna procjena trokova izgradnje predmetnih ureaja dati e se naknadno u
sklopu Studije izvedivosti.

Gravitacijski kolektori, tlani cjevovodi i vodovodna mrea

Obzirom na veliinu obuhvaenog podruja i bitno razliite uvjete izvoenja koji se
mogu pojaviti na pojedinim lokacijama, kod procjene trokova razmatrano je vie
karakteristinih obraunskih presjeka. Tako su ovisno o sloenosti izvedbe i
specifinim uvjetima koji se oekuju na pojedinim dionicama kolektori su
podijeljeni u tri razliita tipa.

TIP 1 odnosi se na standardan nain izvedbe kolektora u postojei lokalnim
putovima ili kategoriziranim prometnicama. Cjevovod se polae na pjeanu
posteljicu i zatrpava sitnim materijalom do 30cm iznad tjemena cijevi. Zatrpavanje
preostalog dijela jarka vri se, ovisno o uvjetima, probranim materijalom iz iskopa
ili zamjenskim tucanikim materijalom (procjenom trokova je usvojen omjer 50%).
Sanacijom oteenih povrina obuhvaena je izvedba kolnike konstrukcije
(habajui sloj 4cm, BNS 6 cm i tampon 20 cm) u irini 3 m (Slika 6.1).

TIP 2 obuhvaa obalne kolektore ija je izvedba uvjetovana izgradnjom
odgovarajueg puta kojim bi se omoguilo polaganje cjevovoda i pristupni koridor
potreban za kasnije odravanje. Budui se ove dionice uglavnom izvode u
najosjetljivijem podruju u neposrednoj blizini mora, radni put bio bi izveden u
zasjeku, utvren s obalne strane betonskim zidom obloenim kamenom. Nain
polaganja cjevovoda identian je kao kod TIPA 1 s tim da se zastor izvodi
tucanikim materijalom u sloju debljine 20 cm (Slika 6.2).

TIP 3 se odnosi na posebno sloene uvjete izvoenja obalnih kolektora s niveletom
ispod razine mora. Cjevovod je predvieno postavljati u armiranobetonska korita
(kade) poloene na prethodno stabiliziranoj podlozi od kamenog nabaaja u sloju
debljine 20cm. Kako bi se osigurala stabilnost podloge kolnike konstrukcije i
sprijeilo ispiranje, rov se u cijelosti oblae geokompozitom i zatrpava zamjenskim
tucanikim materijalom. Sanacija oteenih povrina predviena je kao kod TIPA 1 (
Slika 6.3).

Za tlane kanalizacijske i vodovodne cjevovode, obraun trokova izvren je uz
pretpostavku da se tlani kanalizacijski i vodovodni cjevovodi izvode usporedno s
kanalizacijskim kolektorima u zajednikom rovu. Stoga je u njihovu procjenu
trokova uzet u obzir samo dodatni iskop i trokovi vezani za izvedbu cjevovoda s
prikljucima, dok je sanacija oteenih povrina u irini 3 m (cestarski radovi)
ukljuena u cijenu kolektora. Ovakav pristup je opravdan i na dionicama gdje se
izvodi samo kanalizacijski kolektor jer u uskim koridorima u naselju oteenja
uglavnom zahtijevaju sanaciju cijelog puta, odnosno cijelog prometnog traka ako je
trasa u prometnici. Nain polaganja i zatrpavanje ovih cjevovoda predvien je kao
kod TIPA-1 gravitacijskih kolektora (Slika 6.4 i Slika 6.5).

U Tabeli 6.1 detaljno su prikazane usvojene jedinine cijene po pojedinim
stavkama i nain obrauna trokova za sve tipske karakteristine presjeke. Prikazani
trokovi odnose se na m' planirane trase i izraunati su za gravitacijski kolektor
profila 300 mm, tlani cjevovod profila 200 mm i vodovodni cjevovod 100
mm.

Sukladno provedenoj analizi obraun trokova (u EUR) izvrit e se prema sljedeim
izrazima:

GRAVITACIJSKI KOLEKTOR TIP1 = 300(1+/1000)
TIP2 = 300(1+/1000)+100
TIP3 = 300(1+/1000)+300

TLANI CJEVOVOD = 100(1+/1000)
VODOVODNI CJEVOVOD = 100(1+2/1000)

gdje je promjer cjevovoda u mm.

Za tlane kanalizacijske cjevovode samostalno u rovu u prometnici primijenjena je
gornja formula pomnoena sa faktorom 2, a za tlane kanalizacijske cjevovode
samostalno u rovu u etnici, pomnoena sa faktorom 3.

Slika 6.1 Karakteristini presjek gravitacijskog kolektora TIP 1

80
K.T.
Habajuci sloj (asfalt beton AB-11), d=4 cm
BNS 32, d=6 cm
Tampon 0 do 63 mm, d=30 cm
K.N.
1
0
2
0
0
5
:
1
5
:
1
3
0
Cjevovod
Sitni materijal
vel. zrna 0-8 mm
Posteljica
Tucanik 50%
Materijal iz iskopa 50%
40 40

5
:
1
5
:
1
Cjevovod
Sitni materijal
vel. zrna 0-8 mm
Posteljica
Materijal iz iskopa
3
0
40
1
0
0
1
1
0
310
2
0
1
7
0
40
Zastor od tampona 20 cm
40
80
5
:
1
K.T.
K.N.


3
0
0
120
n.p.v.
3
:
1
3
:
1
20 10 60 10 20
2
0
1
0
7
0
2
0
0
1
0
30
Habajuci sloj (asfalt beton AB-11), d=4 cm
BNS 32, d=6 cm
K.T.
Tampon 0 do 63 mm, d=30 cm
Izravnavajuci sloj
tucanik 32-63 mm
AB montani element
Cjevovod
Tucanik
K.N.
Geokompozit
Sitni materijal
vel. zrna 0-8 mm
+1.20 m


K.T.
K.N.
5
:
1
Tlacni cjevovod
Sitni materijal
vel. zrna 0-8 mm
Posteljica
Tucanik ili
materijal iz iskopa
20 40
Obuhvaceno u sklopu
1
3
0
1
0
4
0
3
0
1
7
0
60
gravitacijskog kolektora

Slika 6.4 Karakteristini presjek tlanog kanalizacijskog cjevovoda

K.T.
1
0
5
:
1
Vodovodna cijev
Sitni materijal
vel. zrna 0-8 mm
Posteljica
Tucanik ili
20 30
8
0
4
0
materijal iz iskopa
3
0
1
2
0
50
Obuhvaceno u sklopu
gravitacijskog kolektora

Slika 6.5 Karakteristini presjek tlanog vodovodnog cjevovoda
Tabela 6.1 Obraun jedininih trokova izgradnje po karakteristinim presjecima

K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
P
r
i
p
r
e
m
n
i

r
a
d
o
v
i

I
s
k
o
l
e
n
j
e
,

e
n
j
e

t
r
a
s
e
,

s
n
i
m
a
n
j
e

i
n
s
t
a
l
a
c
i
j
a

m
'
5
0
1
5
0
1
5
0
1
5
0
1
5
0
1
5
0
Z
e
m
l
j
a
n
i

r
a
d
o
v
i
I
s
k
o
p
m
3
1
2
0
6
,
3
7
5
6
2
,
2
2
6
4
2
,
2
2
6
4
0
,
9
5
1
1
4
0
,
5
6
0
P
o
s
t
e
l
j
i
c
a

i

z
a
s
i
p
m
3
2
0
0
0
,
4
2
8
4
0
,
6
2
1
2
4
0
,
6
2
1
2
4
0
,
4
5
9
0
0
,
3
6
0
*
Z
a
t
r
p
a
v
a
n
j
e

(
m
a
t
e
r
i
j
a
l

i
z

i
s
k
o
p
a
)
m
3
8
0
1
,
6
1
2
8
0
,
8
6
4
0
,
2
5
2
0
0
,
1
8
*
Z
a
t
r
p
a
v
a
n
j
e

(
z
a
m
j
e
n
s
k
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l

-

t
u
c
a
n
i
k
)
m
3
1
8
0
4
,
3
7
7
4
0
0
,
8
1
4
4
0
,
2
5
4
5
0
,
1
1
8
O
d
v
o
z

p
r
e
o
s
t
a
l
o
g

m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

o
d

i
s
k
o
p
a

n
a

d
e
p
o
n
i
j
u
m
3
6
5
6
,
3
4
0
9
,
5
0
,
6
3
9
1
,
4
9
1
0
,
7
4
5
,
5
0
,
2
1
3
K
a
n
a
l
i
z
a
c
i
j
s
k
i

r
a
d
o
v
i

(
g
r
a
v
.
-
p
o
l
i
e
s
t
e
r
;

t
l
a
.
-
P
E
)
O
k
n
a

1
0
0
0

s

p
e
n
j
a
l
i
c
a
m
a
,

p
o
k
l
o
p
c
e
m

i

b
e
t
o
n
s
k
o
m

p
l
o
o
m

(
s
v
a
k
i
h

2
0

m
)
k
o
m
1
5
0
0
0
0
,
0
5
7
5
0
0
,
0
5
7
5
0
0
,
0
5
7
5
0
0
0
g
r
a
v
i
t
a
c
i
j
s
k
i

2
5
0
m
'
3
5
0
0
0
0
0
0
g
r
a
v
i
t
a
c
i
j
s
k
i

3
0
0
m
'
4
5
0
1
4
5
0
1
4
5
0
1
4
5
0
0
0
g
r
a
v
i
t
a
c
i
j
s
k
i

3
5
0
m
'
5
3
0
0
0
0
0
0
g
r
a
v
i
t
a
c
i
j
s
k
i

4
0
0
m
'
6
2
0
0
0
0
0
0
t
l
a
n
i

1
5
0
m
'
1
5
0
0
0
0
0
0
t
l
a
n
i

2
0
0
m
'
2
3
0
0
0
0
1
2
3
0
0
t
l
a
n
i

3
0
0
m
'
3
5
0
0
0
0
0
0
t
l
a
n
i

f
a
z
o
n
s
k
i

k
o
m
a
d
i

(
4
0
%

c
i
j
e
n
e

c
i
j
e
v
i
)
m
'
1
9
2
K
u
n
i

p
r
i
k
l
j
u
a
k

1
5
0

-

6
m
,

s

u
k
l
j
u
e
n
i
m

z
e
m
l
j
a
n
i
m

r
a
d
o
v
i
m
a

i

u
r
e
e
n
j
e
m

p
o
v
r
i
n
a

(
s
v
a
k
i
h

2
0

m
)
k
o
m
4
5
0
0
0
,
0
5
2
2
5
0
,
0
5
2
2
5
0
,
0
5
2
2
5
0
0
B
e
t
o
n
s
k
i

r
a
d
o
v
i
A
B

k
a
d
e

z
a

z
a
t
i
t
u

c
j
e
v
o
v
o
d
a

8
0
8
0
c
m
,

d
e
b
l
j
i
n
a

s
t
i
j
e
n
k
e

1
0

c
m
m
3
1
5
0
0
0
,
2
2
3
3
0
0
0
0
0
C
e
s
t
a
r
s
k
i

r
a
d
o
v
i
H
a
b
a
j
u
i

s
l
o
j

-

a
s
f
a
l
t

4
c
m
m
2
7
0
3
2
1
0
0
3
2
1
0
0
0
B
N
S

-

6
c
m

m
2
7
5
3
2
2
5
0
3
2
2
5
0
0
T
a
m
p
o
n

-

3
0
c
m
m
2
7
0
3
2
1
0
0
3
2
1
0
0
0
T
L
A
N
I

C
J
E
V
O
V
O
D
V
O
D
O
V
O
D
O
P
I
S

R
A
D
O
V
A
J
E
D
.

M
J
E
R
E
J
E
D
.

C
I
J
E
N
A
T
I
P

3

-

P
O
D

M
O
R
E
M

T
I
P

2

-

E
T
N
I
C
A
T
I
P

1

-

N
O
R
M
A
L
N
O
G
R
A
V
I
T
A
C
I
J
S
K
I

K
O
L
E
K
T
O
R
I
Tabela 6.1 (nastavak) Obraun jedininih trokova izgradnje po karakteristinim
presjecima

K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
K
O
L
I
I
N
A
C
I
J
E
N
A
V
o
d
o
v
o
d
n
i

r
a
d
o
v
i
d
u
c
t
i
l

1
0
0
m
'
2
0
0
0
0
0
0
1
2
0
0
d
u
c
t
i
l

1
5
0
m
'
3
0
0
0
0
0
0
0
d
u
c
t
i
l

2
0
0
m
'
4
0
0
0
0
0
0
0
O
k
n
a
,

f
a
z
o
n
s
k
i

k
o
m
a
d
i

i

a
r
m
a
t
u
r
e

(
9
0
%

c
i
j
e
n
e

c
i
j
e
v
i
)
1
1
8
0
H
i
d
r
a
n
t

8
0

(
s
v
a
k
i
h

7
0

m
)
k
o
m
7
0
0
0
0
0
0
0
0
,
0
1
2
5
8
7
,
5
K
u
n
i

p
r
i
k
l
j
u
a
k

3
/
4
'

-

6
m
,

s

u
k
l
j
u
e
n
i
m

z
e
m
l
j
a
n
i
m

r
a
d
o
v
i
m
a

i

u
r
e
e
n
j
e
m

p
o
v
r
i
n
a

(
s
v
a
k
i
h

2
0

m
)
k
o
m
3
0
0
0
0
0
0
0
0
,
0
5
1
5
0
e
t
n
i
c
a
I
s
k
o
p
m
3
2
0
0
0
1
,
1
2
2
0
0
0
0
N
a
s
i
p
a
v
a
n
j
e
m
3
7
0
0
0
,
3
2
1
0
0
0
O
d
v
o
z

p
r
e
o
s
t
a
l
o
g

m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

o
d

i
s
k
o
p
a

n
a

d
e
p
o
n
i
j
u
m
3
6
0
0
0
,
8
4
8
0
0
0
U
r
e
e
n
j
e

p
o
v
r
i
n
a

(
2
0
c
m

t
a
m
p
o
n
)
m
2
4
0
0
3
,
1
1
2
4
0
0
0
P
o
t
p
o
r
n
i

z
i
d
o
v
i

(
m
a
s
i
v
n
i

z
i
d
a
n
i

k
a
m
e
n
o
m

u

b
e
t
o
n
u
;

i
r
i
n
e

4
0
c
m
,

p
r
o
s
j
e
n
e

v
i
s
i
n
e

1
m
)
m
3
2
5
0
0
0
0
,
4
1
0
0
0
0
0
0
O
s
t
a
l
o
G
e
o
k
o
m
p
o
z
i
t
m
2
3
0
1
0
3
0
0
0
0
0
0
Z
a
t
i
t
a

p
o
s
t
o
j
e
i
h

i
n
s
t
a
l
a
c
i
j
a
m
'
3
0
1
3
0
0
0
0
0
Z
a
v
r
n
i

r
a
d
o
v
i

(
i
s
p
i
t
i
v
a
n
j
a
,

o
s
i
g
u
r
a
n
j
e

p
r
i
l
a
z
a
,
i
z
v
e
d
b
e
n
i

p
r
o
j
e
k
t
,

r
e
g
u
l
a
c
i
j
a

p
r
o
m
e
t
a
,

u
r
e
e
n
j
e

t
e
r
e
n
a
.
.
.
)
m
'
5
0
1
5
0
1
5
0
1
5
0
1
5
0
1
5
0
U
K
U
P
N
O

(
k
n
)
4
8
5
3
,
5
3
4
9
3
2
8
5
7
7
3
6
,
5
8
7
6
,
5
U
K
U
P
N
O

(
E
U
R
)
6
6
4
,
9
4
7
8
,
5
3
9
1
,
4
1
0
0
,
9
1
2
0
,
1
V
O
D
O
V
O
D
T
I
P

3

-

P
O
D

M
O
R
E
M

T
I
P

2

-

E
T
N
I
C
A
T
I
P

1

-

N
O
R
M
A
L
N
O
O
P
I
S

R
A
D
O
V
A
J
E
D
.

M
J
E
R
E
J
E
D
.

C
I
J
E
N
A
G
R
A
V
I
T
A
C
I
J
S
K
I

K
O
L
E
K
T
O
R
I
T
L
A
N
I

C
J
E
V
O
V
O
D

Crpne stanice

Jedinine cijene izgradnje crpnih stanica formirane su na temelju tri kriterija:
ukupnog broja crpki koje se ugrauju, veliine crpnog bazena te o nainu izvedbe
(u suho ili pod vodom).

Bazne cijene su bile cijene izgradnje crpne stanice u suho (graevinski radovi) na
koje su dodavane cijene zatite graevne jame u sluaju rada pod vodom. Cijena
elektro-strojarske opreme dodavana je na temelju broja i procijenjene snage crpnih
agregata.

Na predmetnom podruju postoje slijedee jedinine cijene za razliite sluajeve
izgradnje, i to:

Tabela 6.2 Jedinine cijene izgradnje crpnih stanica

Broj crpki

Veliina bazena
U suho
[EUR]
Pod morem
[EUR]

1+1

<8m
3

140.000

200.000

2+1

<8m
3

260.000

350.000


6.2.2 Trokovi izgradnje I. etape

Temeljem jedininih cijena izgradnje koje su proanalizirane u prethodnom tekstu i
temeljem obuhvata I. etape izgradnje u nastavku se daje ukupna cijena izgradnje I.
etape sustava odvodnje i proiavanja aglomeracije Katela-Trogir.

U Tabeli 6.3 dati su trokovi izgradnje po jedinicama lokalne samouprave, a u
Tabeli 6.4. dati su trokovi izgradnje po objektima kanalizacijskog sustava.

Detaljan trokovnik izgradnje dat je u Prilogu 2, Tabele od 1-7.

Tabela 6.3 Ukupni trokovi izgradnje I. etape po
jedinicama lokalne samouprave [EUR]

kom m'
1 2 3 4
81.216
12
A. KANALIZACIJSKA MREA 74.216 31.353.097
A.1. Grad Katela 0 34.995 13.136.925
A.2. Grad Trogir 0 13.054 4.895.250
A.3. Opina Seget 4 11.295 6.300.906
A.4. Opina Okrug 6 10.361 5.246.500
A.5. Naselje Slatine (Grad Split) 2 4.511 1.773.516
B. REKONSTRUKCIJA VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA, 200 mm 7.000 980.000
C. UREAJI ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA 2 14.000.000
C.1. CUPOV (Centralni UPOV) Divulje: 1 8.500.000 8.500.000
C.2. UPOV iovo: 1 5.500.000 5.500.000
Ukupno: 46.333.097
SVEUKUPNO CS - kom:
OPIS STAVKE r.br.
Obuhvat
jed.mjere
(duljina ili broj)
Ukupno
SVEUKUPNO Mrea - m':

Tabela 6.4 Ukupni trokovi izgradnje I. etape po objektima kanalizacijskog
sustava [EUR]

Proj. Zadatak
(m ili kom)
1 2 3 4
81.216
12
A. KANALIZACIJSKA MREA 74.216 31.353.097
A.1. primarna mrea - kolektori: 17.023 8.273.368
1.1. podruje Grada Katela: 0 0
1.2. podruje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 17.023 8.273.368
1.2.1. podruje Grada Trogira: 0 0
1.2.2. podruje Opine Seget: 8.524 4.481.180
1.2.3. podruje naselja Slatine (Grad Split): 3.742 1.403.213
1.2.4. podruje Opine Okrug: 4.757 2.388.975
A.2. primarna mrea - crpne stanic: 12 3.030.000
2.2. podruje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 12 3.030.000
2.2.2. podruje Opine Seget: 4 1.100.000
2.2.3. podruje naselja Slatine (Grad Split): 2 280.000
2.2.4. podruje Opine Okrug: 6 1.650.000
A.3. primarna mrea - tlani cjevovodi: 5.884 795.054
3.2. podruje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 5.884 795.054
3.2.2. podruje Opine Seget: 1.480 235.601
3.2.3. podruje naselja Slatine (Grad Split): 769 90.303
3.2.4. podruje Opine Okrug: 3.635 469.150
A.4. sekundarna mrea - kolektori: 51.309 19.254.675
4.1. podruje Grada Katela: 34.995 13.136.925
4.1.1. Podruje K.Suurca 0 0
4.1.2. Podruje K.Gomilice 4.601 1.731.735
4.1.3. Podruje K.Kambelovca 5.088 1.909.995
4.1.4. Podruje K.Lukia: 8.633 3.237.375
4.1.5. Podruje K.Starog: 7.396 2.778.945
4.1.6. Podruje K.Novog: 6.888 2.583.000
4.1.7. Podruje K.tafilia: 2.389 895.875
4.2. podruje Trogir-Seget-Slatine-Okrug: 16.314 6.117.750
4.2.1. podruje Grada Trogira: 13.054 4.895.250
4.2.2. podruje Opine Seget (priobalni dio): 1.291 484.125
4.2.3. podruje Opine Okrug: 1.969 738.375
4.2.4. podruje naselja Slatine (Grad Split): 0 0
B. REKONSTRUKCIJA VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA, 200 7.000 980.000
C. UREAJI ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA 2 14.000.000
C.1. CUPOV (Centralni UPOV) Divulje: 1 8.500.000
C.2. UPOV iovo: 1 5.500.000
ukupno: 46.333.097
SVEUKUPNO Mrea - m':
jed.mjere
(duljina ili broj)
SVEUKUPNO CS - kom:
OPIS STAVKE r.br.
Ukupno

7 HIDRAULIKI PRORAUN
7.1 KRITERIJI ZA DIMENZIONIRANJE KANALIZACIJSKE MREE
7.1.1 Crpne stanice
Openito

Dimenzioniranje crpnih stanica se provodi za vrni protok, a to je maksimalni satni
dotok s tuim voda Q
K
MS
. Na temelju tog protoka se bira instalirani protok crpne
stanice koji mora biti vei Q
inst
> Q
K
MS
, a uglavnom se instalirani kapacitet odreuje
uz marginu +10% , odnosno Q
inst
Q
K
MS
1,1. Ovo vrijedi za sve crpne stanice kod
kojih je protok Q
K
MS
> 7,0 l/s.

Kod crpnih stanica kod kojih je kini dotok Q
K
MS
7,0 l/s, usvaja se instalirani
protok Q
inst
=8 l/s. To je zbog osiguravanja minimalne brzine u tlanom cjevovodu
jer je minimalni profil tlanog cjevovoda DN 100.

Crpni bazen manjih crpnih stanice (do 15 kW) dimenzionirati e na 6 ili vie
ukapanja crpki, srednje (15 - 75 kW) 4 ili vie puta, a vee od 75 kW 2 - 4 puta s
tim da crpne stanice mogu imati i kontinuirani rad tamo gdje je to povoljno, recimo
ispred i iza ureaja. Kod crpnih stanica s rezervnim crpkama broj ukapanja
multiplicira s brojem crpki koje izmjenjuju u radu.

Za sluaj vie crpnih stanica u seriji izvriti e se odstupanje od navedenih kriterija
u cilju to manjeg poveanja koliina otpadnih voda radom crpnih stanica.

Rad glavnih crpnih stanica e se u potpunosti moi regulirati iz centralnog sustava
upravljanja za to e se ostaviti potrebni retencijski prostor.

Crpne stanice se dimenzioniraju na konano stanje izgraenosti, odnosno za
projektni period do 2040 godine, a crpni agregati odabiru se sukladno porastu
protoka u projektnom periodu, te ako se ocijeni prikladnim, odabiru se posebne
crpke prilagoene za I. etapu, a posebne za dugorono rjeenje.

Proraun manometarske visine dizanja crpljene otpadne vode

Manometarska visina dizanja sastoji u svladavanju geodetske razlike izmeu osi
crpnog agregata i kote dna izljeva tlanog cjevovoda u prekidnom oknu (H
geod
),
linijskih gubitaka otpor povrine (H
L
) i otpora oblika-lokalnih gubitaka (H
lok
).

A/ Geodetska razlika:
kota osi crpnih agregata: H
osi

kota dna izljeva tl. cjevovoda : H
dna izlj.
.
H
geod
= H
dna izlj.
.- H
osi

B/ Linijski gubici:
Prema Darcy- Weissbachovoj jednadbi pad energijske linije zbog otpora trenja u
okruglim cijevima konstantnog promjera D i duljine L moe se izraziti:
g
v
D
L
H
L
2
2
=
Ova jednadba se moe primijeniti za sve reime teenja.
Za brzine koje se pojavljuju u kanalizacijskim cijevima moe se pretpostaviti da se
nalaze u turbulentno prijelaznom reimu teenje za koje podruje dobru
aproksimaciju daje jednadba Colebrook Whitea:

D I g
D
k
D I g D
v
(
(
|
|
\
|
= 2
71 3
2
51 2
2
,
,
log

gdje je:
D promjer cijevi (m)
I pad linije energije []
g zemljina akceleracija (m/s
2
)
k apsolutna hrapavosti kanala (mm)
koeficijent viskoziteta fluida (m
2
/s)
Izvorno ova formula se upotrebljava za turbulentno prijelazni reim strujanja
tekuine u okruglim tehnikim cijevima. Formula obuhvaa asimptotski turbulentno
hrapavi i turbulentno glatki reim.

Vrijednosti I- pada linije energije i v- brzine strujanja u cijevima oitane su iz
tablica: Tabellenbuch fr die Berechung von Rohrleitungen und Kanlen Berlin.
Tabelarne vrijednosti odnose se na kinematiki koeficijent viskoznosti od =1.3110
-
6
m
2
/s, pa u sluaju povoljnih uvjeta teenja upotrebljavajui ove tablice nalazimo
se na strani sigurnosti. Pogonska hrapavost za tlani cjevovode k= 0,4 mm.
C/ Proraun lokalnih gubitaka
Proraun lokalnih gubitaka rauna se prema formuli:
g
v
H
i
i
lok
2
2
= [m]
te su ukupni lokalni gubici:
H
lok
=
i
i
lok
H [m]

Dimenzioniranje crpnog bazena

Dimenzioniranje crpnog bazena vri se na temelju izraza kojim se odreuje vrijeme
potrebno za jedan ciklus, a koji se sastoji od vremena punjenja i pranjenja crpnog
bazena:

- vrijeme punjenja crpnog bazena ( crpke ne rade):
(min)
ul
pu
Q
V
t =
V radni volumen crpnog bazena (m
3
)
Q
ul
dotok (m
3
/min)

- vrijeme pranjenja crpnog bazena ( crpke rade):

(min)
ul iz
pr
Q Q
V
t
=
Q
iz
kapacitet crpki (m
3
/min)

pa je ukupno vrijeme trajanja ciklusa:

(min)
ul iz ul
pr pu
Q Q
V
Q
V
t t t
+ = + =

Odatle je potrebni volumen u m
3
:

|
|
\
|
+
=
ul iz ul
Q Q Q
t
V
1 1
(1)
uz uvjet da je Q
iz
> Q
ul
, a t je u minutama.

Transformacijom izraza (1) mogu se dobiti sljedei izrazi koji su pogodniji za
analizu:

|
|
\
|
=
izl
ul
ul
Q
Q
Q t V
2
(1')
odnosno:

|
|
\
|
=
izl
ul
ul
Q
Q
Q t V 1 (1'')

Da bi se dobio maksimum funkcije volumena crpnog bazena potrebno je izvriti
derivaciju izraza (1') uz uvjet da je ( ) 0 ' =
ul
Q f , a da su vrijeme trajanja ciklusa (t)
i kapacitet crpki (Q
iz
), konstante razliite od nule:

izl ul
izl
ul
Q Q
Q
Q
t V
2
1
0
2
1 ' = =
|
|
\
|
= (2)

Kada se rezultat iz jednadbe (2), da je maksimum funkcije volumena crpnog
bazena za vrijednost dotoka u crpni bazen Q
ul
= Q
iz
, uvrsti u bilo koju jednadbu
(1)-(1'') dobit e se:

4
3
) min ( (min) m Q t
V
iz
= (m
3
) (3)

Ukoliko se u gornjoj jednadbi (3) umjesto vremena trajanja ciklusa (t) uvrsti broj
ciklusa na sat (Z),
Z
t
t
Z
60 60
= =
(min)
(min)
, a kapacitet crpki iskae u (l/s), dobije
se:

) (
) / (
,
) / (
min) / (
3
3
9 0
1000 4
3600
4
1000
60 60
m
Z
s l Q
Z
s l Q
m Q
Z
V
iz iz
iz
=
=

=

to je prema ATV-A-134 minimalni potrebni volumen bazena. Dakle, usvojeno je da
je minimalni potrebni volumen maksimalna vrijednost funkcije volumena, koja je
svoj maksimum ima za dotok koji je jednak polovici usvojene vrijednosti kapaciteta
crpki.

Naravno, sve gore reeno vrijedi za jednu crpku. Ukoliko vie crpki ciklino se
izmjenjuje u radu onda se volumen crpnog bazena moe znaajno smanjiti:

4
) min ( (min) 1
3
m Q t
n
V
iz
= (3')
pri emu je n ukupni broj crpki koje se ciklino izmjenjuju u radu. Ukoliko se ovo
primijeni na jednadbu (4) ona e izgledati:

) (
) / ( 1
9 , 0
3
m
Z
s l Q
n
V
iz
= (4')

Cjelokupni gornji proraun volumena crpnog bazena se odnosi na crpne stanice s
instaliranom jednom radnom crpkom koja u priuvi ima jednu ili vie crpki.

Ukoliko se radi o crpnoj stanici koja ima vie radnih crpki koje zajedno rade u
paralelnom radu, proraun se znatno komplicira. Volumen crpnog bazena se rauna
posebno za svaki reim rada crpki, to znai posebno se rauna volumen kada radi
samo jedna crpka, a ostale crpke se cikliki izmjenjuju u radu; posebno kada rade
dvije crpke, a ostale crpke se cikliki izmjenjuju u radu itd.

Tako, ako se koristi formula (3'), potreban volumen crpnog bazena za reima rada:
1+(n-1); jedna radna crpka i (n-1) priuvnih crpki iznosi:

4
1
) 1 ( 1
1
Q t
n
V

=

pri emu je:
V1 minimalno potrebni radni volumen crpnog bazena kada radi jedna crpka
(m
3
)
Q
(1)
kapacitet crpke u samostalnom radu (m3/min)
n ukupni broj instaliranih crpki
t
1
vrijeme trajanja ciklusa (u minutama, a dobiva se t1 = 60/Z; pri emu je Z
broj ukljuivanja na sat)

Za reima rada: 2+(n-2); dvije radne crpke u paralelnom radu i (n-2) priuvnih crpki
potreban volumen crpnog bazena iznosi:

( )
4
2
) 1 ( ) 2 ( 2
2
Q Q t
n
V

=

pri emu je:
V
2
minimalno potrebni radni volumen crpnog bazena kada rade 2 crpke (m
3
)
Q
(2)
kapacitet dvije crpke u paralelnom radu (m
3
/min)
Q
(1)
kapacitet crpke u samostalnom radu (m
3
/min)
t
2
vrijeme trajanja ciklusa (u minutama)

Za reima rada: m+(n-m); m radnih crpki i (n-m) priuvnih crpki potreban volumen
crpnog bazena iznosi:

( )
4
) 1 ( ) (

=
m m m
m
Q Q t
n
m
V

pri emu je:
V
m
radni volumen crpnog bazena kada radi (m) crpki (m
3
)
Q
(m)
kapacitet (m) crpki u paralelnom radu (m
3
/min)
Q
(m-1)
kapacitet (m-1)crpki u paralelnom radu (m
3
/min)
t
m
vrijeme trajanja ciklusa (u minutama)

Ukupni minimalno potrebni volumen crpnog bazena, uz uvjet da se ne meusobno
preklapaju volumeni za pojedine reime rada, iznosi:

( )

=
=
=
=

= =
n m
m
m m m
n m
m
m
Q Q t
n
m
V V
1
) 1 ( ) (
1
4

Ukoliko se dopusti meusobno preklapanje volumena, a razine iskljuivanja i
ukljuivanja podese tako da se crpke ukljuuju/iskljuuju za konstantni iznos
veliine H (koji se odabire da se onemogui sluajno ukapanje/iskapanje crpki)
ukupni volumen crpnog bazena iznosi:

) 1 ( ) max( + = n H V V
m


7.2 DIMENZIONIRANJE
7.2.1 Crpne stanice
Proraun i dimenzioniranje crpnih stanica provedeno je na temelju ulaznih
podataka i usvojenih parametara koji su prikazani u poglavlju 5. Mjerodavne
koliine. Raspored korisnika, proraun koliina i preliminarno dimenzioniranje
crpnih stanica izvreno je u Dodatku 3 i 4 ovog idejnog rjeenja.

U nastavku se daje prikaz rezultata preliminarnog dimenzioniranja crpnih stanica.

Dugorono rjeenje

br. pr. DN L H
man
N reim z
proj.
V
usv.
l/s kom [mm] [m] [m] [kW]
[m
3
]
1 CS Briine 1 11 1 100 560 36,53 7,9 1+1 8 3,2
2 CS Briine 2 10 1 100 437 24,86 4,9 1+1 8 10,1
3 C.S. sv. Juraj 10 1 100 282 19,91 3,9 1+1 8 3,2
4 CS K. Suurac I 53 1 200 560 32,80 34,1 3+1 8 26,6
5 CS K. Suurac II 31 1 250 356 14,91 9,1 1+1 8 3,6
6 CS Adriavinil 41 1 200 356 11,77 9,5 1+1 8 4,8
7 CS K. Gomilica 208 2 300 505 26,08 106,4 3+1 6 43,2
8 CS K. Kambelovac 18 1 100 220 25,81 9,1 1+1 8 3,2
9 CS K. Luki I 31 1 150 487 28,18 17,1 1+1 8 10,0
10 CS K. Luki II 27 1 125 385 34,65 18,3 1+1 8 3,2
11 CS K. Stari 16 1 125 403 21,26 6,7 1+1 8 3,2
12 CS K. Novi 21 1 125 418 23,95 9,9 1+1 8 3,2
13 CS K. Nehaj 22 1 125 502 29,12 12,6 1+1 8 3,2
14 CS Resnik 460 2 400 690 20,96 189,0 3+1 6 79,8
21 CS Vranjica 1 30 1 159 202 20,1 11,8 1+1 8 2,2
22 CS Vranjica 2 43 1 198 536 10,1 8,5 1+1 8 3,0
23 CS Medena 73 1 202 522 24,2 34,6 2+1 8 5,4
24 CS Seget Donji 94 1 278 219 15,2 28,0 2+1 8 7,9
25 CS Soline 136 1 350 612 10,3 27,5 2+1 6 25,8
26 CS Saldun 22 1 125 799 54,9 23,7 1+1 8 3,2
27 CS Brodogradilite 8 1 100 214 6,4 1,0 1+1 8 2,0
28 CS iovo 57 1 250 385 7,7 8,6 2+1 6 6,7
29 CS Brigi 225 1 450 1.890 30,4 134,1 3+1 6 38,6
30 CS Slanac 49 1 200 365 15,0 14,4 1+1 8 3,2
41 CS Kava 11 1 100 440 52,3 11,3 1+1 8 2,0
42 CS Okrug Donji 27 1 150 102 9,0 4,8 1+1 8 2,0
42 CS Racetinovac 44 1 175 745 58,6 50,6 2+1 6 6,7
43 CS Milievo 29 1 141 477 19,9 11,3 1+1 8 2,0
44 CS Okrug Gornji 52 1 200 610 47,0 47,9 2+1 6 6,7
45 CS iroka 22 1 150 1.090 45,3 19,5 1+1 8 3,2
46 CS Duboka 31 1 175 880 15,4 9,4 1+1 8 3,2
47 CS Tatinja 97 1 275 270 8,2 15,6 2+1 6 6,7
48 CS Bok 106 1 300 395 8,9 18,5 2+1 6 6,7
49 Mavratica 2 116 1 300 430 12,4 28,2 2+1 6 6,7
50 Mavratica 1 135 1 300 850 18,4 48,7 2+1 6 7,6
51 CS V. Draga 135 1 325 1.080 24,6 65,1 2+1 6 7,6
52 CS Slatine 3 23 1 150 150 5,3 2,4 1+1 8 2,0
53 CS Slatine 2 40 1 175 619 53,9 42,3 1+1 8 2,4
54 CS Slatine 1 56 1 200 403 14,0 15,4 1+1 8 2,8
55 CS Arbanija 69 2 150 763 32,0 43,3 1+1 8 3,6
56 CS Mievac 16 1 100 225 17,7 5,6 1+1 8 3,2
57 CS Sv Kri 99 2 200 287 25,5 49,5 2+1 6 8,4
crpni bazen crpke tl. cjev.
Q
INST
Slivna povrina

I. etapa

br. pr. DN L H
man
N reim z
proj.
V
usv.
l/s kom [mm] [m] [m] [kW]
[m
3
]
4 CS K. Suurac I 22 1 200 560 24,09 10,4 2+1 8 13,3
5 CS K. Suurac II 33 1 250 356 15,01 9,7 1+1 8 4,0
7 CS K. Gomilica 91 1 300 505 25,02 44,6 2+1 6 16,6
8 CS K. Kambelovac 18 1 100 220 25,81 9,1 1+1 8 2,4
9 CS K. Luki I 20 1 150 487 20,08 7,9 1+1 8 4,0
10 CS K. Luki II 20 1 125 385 24,96 9,8 1+1 8 2,4
11 CS K. Stari 19 1 125 403 24,51 9,1 1+1 8 2,4
12 CS K. Novi 22 1 125 418 25,33 10,9 1+1 8 2,8
13 CS K. Nehaj 17 1 125 502 21,62 7,2 1+1 8 2,0
14 CS Resnik 194 1 400 690 18,92 72,0 3+1 6 29,9
21 CS Vranjica 1 18 1 159 202 17,5 6,2 1+1 8 1,7
22 CS Vranjica 2 30 1 198 536 6,6 3,9 1+1 8 1,7
23 CS Medena 54 1 202 522 16,3 17,3 2+1 8 3,1
24 CS Seget Donji 80 1 278 219 14,5 22,7 2+1 8 3,7
25 CS Soline 126 1 350 612 9,7 24,0 2+1 6 12,9
26 CS Saldun 12 1 125 799 34,0 8,0 1+1 8 1,6
28 CS iovo 60 1 250 385 8,0 9,4 2+1 6 3,4
29 CS Brigi 209 1 450 1.890 29,0 118,8 2+1 6 12,9
30 CS Slanac 30 1 200 365 11,3 6,6 1+1 8 2,0
43 CS Milievo 19 1 141 477 10,6 3,9 1+1 8 1,6
44 CS Okrug Gornji 37 1 200 610 41,5 30,1 1+1 6 3,4
47 CS Tatinja 62 1 275 270 6,1 7,4 1+1 6 3,4
48 CS Bok 71 1 300 395 6,8 9,5 1+1 6 4,2
49 Mavratica 2 74 1 300 430 9,5 13,8 1+1 6 4,2
50 Mavratica 1 83 1 300 850 10,4 16,9 1+1 6 5,0
51 CS V. Draga 91 1 325 1.080 18,7 33,4 1+1 6 5,0
52 CS Slatine 3 16 1 150 150 4,1 1,3 1+1 8 1,6
53 CS Slatine 2 23 1 175 619 45,0 20,3 1+1 8 1,6
54 CS Slatine 1 31 1 200 403 8,1 4,9 1+1 8 2,0
55 CS Arbanija 37 2 150 763 12,7 9,2 1+1 8 2,4
56 CS Mievac 11 1 100 225 10,1 2,2 1+1 8 1,6
57 CS Sv Kri 71 2 200 287 23,2 32,3 2+1 6 4,2
crpni bazen crpke tl. cjev.
Q
INST
Slivna povrina


AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

DODA DODA DODA DODATAK 1 TAK 1 TAK 1 TAK 1

OBUHVAT I. ETAPE KANALIZACIJSKE MREE

Tabele:

1. Grad Katela
2. Grad Trogir
3. Opina Seget priobalni dio
4. Opina Okrug
5. Naselje Slatine (Grad Split)
6. Rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave
7. Rekapitulacija po objektima

AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

DODATAK 2 DODATAK 2 DODATAK 2 DODATAK 2

DETALJAN TROKOVNIK IZGRADNJE I. ETAPE

Tabele:

1. Grad Katela
2. Grad Trogir
3. Opina Seget priobalni dio
4. Opina Okrug
5. Naselje Slatine (Grad Split)
6. Rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave
7. Rekapitulacija po objektima

AGLOMERACIJE
KATELA KATELA KATELA KATELA- -- -TRO TRO TRO TROGIR GIR GIR GIR
IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

DODATAK 3 DODATAK 3 DODATAK 3 DODATAK 3

HIDRAULIKI PRORAUN - DUGORONO RJEENJE

Tabele:

A/ Podruje Katela
3.1. Raspored korisnika
3.2. Proraun koliina otpadnih voda
3.3. Dimenzioniranje crpnih stanica i tlanih cjevovoda

B/ Podruje Trogir, Seget, Okrug i Slatine
3.4. Raspored korisnika


AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

DODATAK DODATAK DODATAK DODATAK 4 44 4

HIDRAULIKI PRORAUN - I. ETAPA

Tabele:

A/ Podruje Katela
4.1. Raspored korisnika u I. etapi, postotak prikljuenosti i
raspored prikljuenih korisnika

B/ Podruje Trogir, Seget, Okrug i Slatine
4.4. Raspored korisnika u I. etapi, postotak prikljuenosti i
raspored prikljuenih korisnika


AGLOMERACIJE
IDEJNO RJEENJE
KANALIZACIJSKE MREE

GRAFIKI PRILOZI GRAFIKI PRILOZI GRAFIKI PRILOZI GRAFIKI PRILOZI

1. Pregledna situacija ................................................................ 1:25.000
2. Urbanistike podloge............................................................... 1:15.000
2.1. Grad Katela
i naselje Slatine- sjeverni dio
i naselje Slatine- juni dio
3. Situacija - Obuhvat I. etape kanalizacijske mree ........................... 10.000
3.2. Grad Trogir
3.5. Opina Okrug
4. Situacija - Postojee stanje ...................................................... 1:10.000
4.2. Grad Trogir
4.5. Opina Okrug
5. Situacija - Tehniko rjeenje..................................................... 1:10.000
5.2. Grad Trogir
5.5. Opina Okrug

0 - Tekst Kaštela-Trogir - Idejno Rješenje - Rev. 0

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

0 - Tekst Kaštela-Trogir - Idejno Rješenje - Rev. 0

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NARUITELJ:

SVEUKUPNO Mrea - m':

You might also like