3-Idejni Projekt CGO Biljane Donje PDF

PROJEKTANTSKI URED:
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Voarska 68, 10 000 Zagreb
OIB: 55474899192
PODNOSITELJ ZAHTJEVA:
EKO, d.o.o.
Ante Starevia 1, 23 000 Zadar
OIB: 20945013029
RAZINA PROJEKTA:
IDEJNI PROJEKT
MAPA: 1/1
BROJ PROJEKTA: 77/09
ZAHVAT U PROSTORU:
CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM

BILJANE DONJE
LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU:
k.o. Biljane Donje i k.o. Suhovare,

GRAD BENKOVAC, ZADARSKA UPANIJA
ODGOVORNA OSOBA PROJEKTANTSKOG UREDA:
DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.gra.
Zagreb, rev 0 - prosinac, 2013. / rev 1 - studeni, 2014

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM BILJANE
Voarska cesta 68, DONJE - IDEJNI PROJEKT IP 77/09
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
SADRAJ
A. OPI DIO
SADRAJ ............................................................................................................................................... 2
POPIS PROJEKTANATA I SURADNIKA ............................................................................................ 6
REGISTRACIJA PODUZEA ............................................................................................................. 7
IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA..................................................................................... 11
IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAENOSTI ZAHVATA SA PROSTORNIM PLANOM.................. 13
B. TEHNIKI DIO
1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA U PROSTORU ......................................................................... 16

1.1. UVOD I POLAZITE PROJEKTA............................................................................................. 16
1.2. LOKACIJA CGO ................................................................................................................ 16
1.3. POSTOJEE STANJE NA LOKACIJI ....................................................................................... 17
1.5. OPIS TEHNOLOKOG RJEENJA.......................................................................................... 18
1.6. OBLIK I VELIINA GRAEVNE ESTICE................................................................................. 19
1.7. SMJETAJ JEDNE ILI VIE GRAEVINA NA PARCELI .............................................................. 19
1.8. UREENJE GRAEVNE ESTICE .......................................................................................... 22
1.9. NAIN I UVJETI PRIKLJUENJA GRAEVNE ESTICE, NA PROMETNU I DRUGU INFRASTRUKTURU ....... 23
1.10. UVJETI ZA NESMETANI PRISTUP, KRETANJE, BORAVAK I RAD OSOBA SMANJENE
POKRETLJIVOSTI ................................................................................................................................. 25
1.11. MJERE SPREAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLI I PRIRODU ................................. 25
1.12. ETAPNOST I FAZNOST IZGRADNJE GRAEVINA..................................................................... 25
1.13. UVJETI ZA IZDAVANJE UPORABNIH DOZVOLA ....................................................................... 30
1.14 OSTALI UVJETI ZA PROVEDBU ZAHVATA U PROSTORU .......................................................... 34
1.15 PROSTORNI PLAN .............................................................................................................. 34
1.16 PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE ............................................................................................ 35
1.17 STRATEGIJSKI, ZAKONSKI, PODZAKONSKI I OPERATIVNI AKTI ............................................... 36
1.18 GRAFIKI PRILOZI .............................................................................................................. 37
2. ARHITEKTONSKI DIO ..................................................................................................................... 38
2.2. ZONA 1 UPRAVNA ZGRADA .................................................................................................. 40
2.2.1. Lokacija ....................................................................................................................... 40
2.2.2. Opi opis graevine .................................................................................................... 40
2.2.3. Opis konstrukcije ......................................................................................................... 40
2.2.4. Instalacije .................................................................................................................... 40
2.2.5. Kvantifikacijski podaci o graevini .............................................................................. 41
2.2.6. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 41
2.3. ZONA 2 RECIKLANO DVORITE............................................................................... 42
2.3.1. Lokacija ....................................................................................................................... 42
2.3.3. Instalacije .................................................................................................................... 42
2.3.5. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 43
2.4. ZONA 3 TRANSPORTNI CENTAR................................................................................ 44
2.4.1. Lokacija ....................................................................................................................... 44
2.4.4. Instalacije .................................................................................................................... 44
Zagreb, prosinac 2014. Stranica: 2

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

2.4.6. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 45
2.5. ZONA 4 POSTROJENJE ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA ............. 46
2.5.1. Lokacija ....................................................................................................................... 46
2.5.4. Instalacije .................................................................................................................... 47
2.5.6. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 48
2.6. ZONA 5 ODLAGALITE ZA NEOPASNI OTPAD ......................................................... 49
2.6.1. Lokacija ....................................................................................................................... 49
2.6.3. Temeljni brtveni sustav ............................................................................................... 50
2.6.4. Zavrni brtveni sustav ................................................................................................. 50
2.6.5. Instalacije .................................................................................................................... 51
2.6.7. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 51
2.7. ZONA 6 SORTIRNICA I NADKRIVENO SKLADITE ................................................... 52
2.7.1. Lokacija ....................................................................................................................... 52
2.7.4. Instalacije .................................................................................................................... 53
2.7.6. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 54
2.8. ZONA 8 PROSTOR ZA RECIKLIRANJE I OBRADU GRAEVNOG OTPADA ........... 55
2.8.1. Lokacija ....................................................................................................................... 55
2.8.3. Instalacije .................................................................................................................... 55
2.8.5. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 56
2.9. ZONA 9 ODLAGALITE ZA INERTNI OTPAD ............................................................. 57
2.9.1. Lokacija ....................................................................................................................... 57
2.9.4. Instalacije .................................................................................................................... 58
2.9.6. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 58
2.10. ZONA 10 ULAZNO-IZLAZNA ZONA (OKO 0,39 HA): ..................................................... 59
2.10.1. Lokacija ....................................................................................................................... 59
2.10.4. Instalacije .................................................................................................................... 59
2.10.6. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 60
2.11. ZATITA OD POARA ................................................................................................... 61
2.11.1 Popis primjenjivih propisa za projektiranje graevine ....................................................... 61
2.11.2. Arhitektonsko-graevinske mjere i sustavi tehnikih rjeenja zatite .............................. 63
od poara...................................................................................................................................... 63
2.11.3. Grafiki prilozi ................................................................................................................... 93
2.12. ZATITA NA RADU ........................................................................................................ 94
2.12.1. Izvori opasnosti i mjere zatite .................................................................................... 94
2.12.2. Osobna zatitna sredstva ................................................................................................. 95
2.12.3. Postupak u akcidentnim sluajevima ............................................................................... 96
3. GRAEVINSKI DIO .......................................................................................................................... 97
3.1. PODRUJE ZA OBRADU VODA I ODLAGALINOG PLINA ....................................... 98
3.1.1. Uvod ............................................................................................................................ 98
3.1.2. Ureaj za obradu tehnolokih i procjednih voda ......................................................... 98

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
3.1.3. Skupljanje i obrada odlagalinog plina........................................................................ 99

3.1.4. Grafiki prilozi.............................................................................................................. 99
3.2. INFRASTRUKTURA UNUTAR CGO ............................................................................ 100
3.2.1. Obvezue Vodopravno miljenje .............................................................................. 100
3.2.2. Sustav odvodnje........................................................................................................ 100
3.2.3. Zelene povrine......................................................................................................... 105
3.2.4. Ograda i protupoarni put oko obuhvata CGO ......................................................... 105
3.2.5. Grafiki prilozi............................................................................................................ 105
3.3. PRISTUPNA CESTA ZA CGO ............................................................................................. 106
3.3.1. Prikljuak na javnu prometnicu ................................................................................. 106
3.3.2. Projektno rjeenje ..................................................................................................... 106
3.3.3. Popis primjenjenih propisa ........................................................................................ 106
3.3.4. Grafiki prilozi........................................................................................................... 107
4. ELEKTROTEHNIKI DIO............................................................................................................... 108
4.1. PRIKLJUAK NA DISTRIBUCIJSKU MREU .......................................................................... 109
4.2 TRANSFORMATORSKE STANICE ........................................................................................ 109
4.2.1 Trafostanica TS1 ........................................................................................................... 109
4.2.2 Trafostanica TS2 ........................................................................................................... 110
4.3 Dieselagregat ................................................................................................................ 112
4.4 Razvod elektrine energije unutar centra (NN razvod) ................................................. 112
4.5 Vanjska rasvjeta ............................................................................................................ 113
4.6 Sustav uzemljenja ......................................................................................................... 113
4.7 Zatita od indirektnog dodira ......................................................................................... 114
4.8 Telekomunikacijska mrea unutar CGO ....................................................................... 114
4.9 Sustav za video nadzor ................................................................................................. 115
4.10 Elektrina instalacija unutar graevina centra............................................................... 116
4.11 Grafiki prilozi ................................................................................................................ 116
5. TEHNOLOKI DIO ......................................................................................................................... 117
5.1. POSTOJEI I PLANIRANI SUSTAV SAKUPLJANJA OTPADA ............................... 118
5.1.1. Skupljanje i odlaganje otpada u Zadarskoj upaniji .................................................. 118
5.1.2. KOLIINE OTPADA U ZADARSKOJ UPANIJI ......................................................................... 119
5.1.3. PROCJENA UKUPNIH KOLIINA OTPADA.............................................................................. 120
5.1.4. MULJ IZ UREAJA ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA ...................................................... 120
5.1.5. PROSJENI SASTAV KOMUNALNOG OTPADA ....................................................................... 120
5.1.6. PROJEKCIJA ULAZNIH KOLIINA OTPADA ............................................................................ 122
5.2. Zona 2 RECIKLANO DVORITE ............................................................................ 123
5.2.1. Operativni dijelovi ...................................................................................................... 123
5.2.2. Postupanje pojedinim vrstama sortiranog otpada..................................................... 123
5.3. Zona 4 MBO POSTROJENJE ( Postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada)125
133
5.4. ZONA 5 ODLAGALITE ZA NEOPASNI OTPAD ....................................................... 136
5.5. ZONA 6 SORTIRNICA I NADKRIVENO SKLADITE ................................................. 141
5.5.1. Radni kapacitet i vrste otpada u Sortirnici ................................................................ 141
5.5.2. Opis tehnolokog postupka u sortirnici ............................................................................ 141
5.5.3 Radni kapacitet i vrste otpada u Natkrivenom skladitu ............................................... 142
5.6. ZONA 8 PROSTOR ZA RECIKLIRANJE I OBRADU GRAEVNOG OTPADA ......... 143
5.7. ZONA 9 ODLAGALITE ZA INERTNI OTPAD ........................................................... 145

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
A. OPI DIO
MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 5

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
INVESTITOR/ PODNOSITELJ ZAHTJEVA: EKO d.o.o.,

Ante Starevia 1, Zadar
GRAEVINA: Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje
POPIS PROJEKTANATA I SURADNIKA
GLAVNI PROJEKTANT: DANKO FUNDURULJA dipl. ing. gra.
POPIS PROJEKTANATA:
DANKO FUNDURULJA, dipl. ing. gra.
SUZANA MRKOCI, dipl.ing.arh.
IVAN FARKA, ing.el.
POPIS SURADNIKA:
MLADEN MUINI, dipl.ing. fiz
SANDRA NOVAK MUJANOVI, dipl.ing.preh.tehn. univ.spec.oecoing.
mr. sc. GORAN PAALI dipl. ing. rud.
TOMISLAV DOMANOVAC, dipl.ing.kem.tehn. univ.spec.oecoing.
IRENA JURKI, ing. arh.
ANA-MARIJA VRBANEK, vi modni diz.
TOMISLAV BOINOVI, mag. ing. aedif.
DAMIR ANANI, mag. ing. aedif.
MATEA HLUPI, univ.bacc.ing.geod.etgeoinf.
DAMIR MANDRA, dipl.ing.gra.
MARIO KALMETA, dipl.ing.gra.
ODGOVORNA OSOBA PROJEKTANTSKOG UREDA:.
Danko Fundurulja, dipl. ing. gra.
(M.P.)

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
REGISTRACIJA PODUZEA

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAENOSTI ZAHVATA
SA PROSTORNIM PLANOM

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Naziv tvrtke: IPZ Uniprojekt TERRA

Voarska cesta 68
10 000 Zagreb
Temeljem lanka 127. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine br.
153/13) daje se sljedea
IZJAVA O USKLAENOSTI
- S PROSTORNO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM
za
GRAEVINA: Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje
PODNOSITELJ ZAHTJEVA: EKO d.o.o. Zadar, Ante Starevia 1, 23 000 Zadar
BROJ PROJEKTA: 77/09
Ovaj Idejni projekt izraen je u skladu s:
Prostornim planom Zadarske upanije (upanijski glasnik Zadarske upanije br. 2/01,
6/04, 2,05, 17/06).
Prostornim planom ureenja grada Benkovca dopune (Slubeni glasnik Grada
Benkovca: br. 2/08, 4/12 i 2/13),
Zagreb, prosinac, 2014. g.
PROJEKTANT:
SUZANA MRKOCI, dipl.ing.arh. (M.P.)
ODGOVORNA OSOBA PROJEKTANTSKOG UREDA

DANO FUNDURULJA, dipl.ing.gra.
(M.P.)

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
B. TEHNIKI DIO
MAPA 1/1 Tehniki dio Stranica: 15

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA U PROSTORU

1.1. Uvod i polazite projekta
U Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje (CGO) na povrini od oko 46,3 ha e se

prikupljati otpad, koji je nastao na podruju Zadarske upanije i dijela opina na podruju
susjednih upanija ukljuujui: komunalni, neopasni proizvodni i graevni otpad, te
potencijalno i obraeni mulj iz ureaja za obradu otpadnih voda. Manje koliine opasnog
otpada, izdvojene iz komunalnog otpada, a koje su neizbjeni produkt ivota i rada ljudi, u
CGO e se privremeno skladititi i redovno predavati na daljnje postupanje ovlatenoj i
specijaliziranoj tvrtki za prikupljanje i obradu pojedine vrste opasnog otpada.
Projekt CGO ukljuuje izgradnju i nabavu sljedeih komponenti:

izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje koji se sastoji od sljedeih
zona: Upravne zgrade (1), Reciklanog dvorita otvorenog tipa (2), Transportnog
Centra (3), MBO postrojenja kapaciteta cca 85.000 t/god (4), Odlagalita za neopasni
otpad (5), Sortirnice kapaciteta cca 8.000 t/god/1smjena i Natkrivenog skladita (6),
Prostoran za obradu otpadnih voda i odlagalinog plina (7), Prostora za reciklau
graevinskog otpada (8), Odlagalita za inertni otpad (9), Ulazno-izlazne zone (10),
Infrastrukture i prometnica unutar CGO (11), i Pristupne ceste (12);
nabavu motornih vozila, radnih strojeva i opreme za gospodarenje otpadom
(transport i obrada otpada) za potrebe CGO i Pretovarnih stanica.
Planirani kapaciteti radnih zona CGO ukljuuje:
Odlagalite za neopasni otpad koje u svojoj terminalnoj fazi (tj. na kraju radnog
vijeka CGO) moe zaprimiti sveukupno oko 2.100.000 m3 neopasnog otpada;
Odlagalite za inertni otpad koje u svojoj terminalnoj fazi (tj. na kraju radnog vijeka
CGO) moe zaprimiti sveukupno oko 630.000 m3 graevinskog otpada;
Sortirnica za reciklau koja ima kapacitet za obradu oko 8.000 t otpada godinje u
jednoj smjeni, odnosno 16.000 t za rad u dvije smjene;
Natkriveno skladite koje ima kapacitet za prihvat oko 7.000 t godinje odvojenih
dijelova glomaznog otpada;
Pogon za mehaniko-bioloku obradu otpada iji godinji kapacitet ukljuuje oko
85.000 t komunalnog otpada i neopasnog proizvodnog otpada (plus oko 3.000 t
strukturnog materijala - drvo).
1.2. Lokacija CGO
Lokacija Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje nalazi se na podruju

eksploatacijskih polja tehnikog graevnog kamena Busita, zapadno od naselja Biljane
Donje (Grad Benkovac).
Za lokaciju CGO odreeno je podruje postojeeg eksploatacijskog polja Busita 3, te dio

slobodnog prostora izvan postojeih istranih i eksploatacijskih polja tehnikog graevnog
kamena na istoj lokaciji.
Posebnost ove lokacije je okolnost da se ona nalaze u blizini nekoliko eksploatacijskih polja
iste namjene (Busita 2, Vidukin Gaj Kosa, Busita kamen, Biljane-Polaa kamen),
smjetenih na relativno malom prostoru, ukupne povrine radnih prostora i meuprostora od

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
oko 4 km2.
Predmet projektnog zadatka je gradnja Centra za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu:

CGO) koji e se nalaziti u mjestu Biljane Donje, sjeverno od trase autoceste Zagreb-Split, a
juno od lokalne ceste C6014. Udaljenost lokacije CGO od najveeg naselja, grada Zadra,
iznosi oko 20 km, a do veliinom drugog grada, Benkovca, 23 km. Biograd je od lokacije
CGO udaljen oko 43 km, Pag oko 59 km, Starigrad oko 36 km, Nin oko 29 km i Graac oko
56 km. Udaljenost Grada Gospia u Liko-senjskoj upaniji do CGO je oko 96 km. Planirani
zahvat je udaljen vie od 500 m od naseljenog podruja gdje ljudi stalno borave.
Podruje na kojoj se planira izgradnja objekata i namjene povrina budueg CGO, obuhvaa
sljedee katastarske estice:
- dio 1099/1, k.o. Biljane Donje
- dio 1099/41, k.o. Biljane Donje
- dio 112, k.o. Suhovare
- dio 113/1, k.o. Suhovare
Takoer, podruje pristupne ceste od upanijske ceste C6014 do glavnog ulaza u CGO
odnosno do drugog ulaza koji slui za potrebe upravne zgrade, planira se na slijedeim
katastarskim esticama:
- dio 112, k.o. Suhovare
Sve nekretnine koje su u obuhvatu budueg CGO, u vlasnitvu su Republike Hrvatske, to

proizlazi iz podataka u zemljinoj knjizi za katastarsku opinu (k.o.) Donje Biljane i k.o.
Suhovare. Stanje u katastru zemljita usklaeno je sa stanjem u zemljinoj knjizi s obzirom
na povrine. Meutim, na estici zemljinoj br. 1099/1 k.o. Donje Biljane u Katastru
nekretnina upisan je velik broj fizikih osoba posjednika. Na estici zemljinoj broj 112 k.o.
Suhovare na dijelu povrine, u katastarskom operatu kao posjednik su upisane i fizike
osobe.
1.3. Postojee stanje na lokaciji
Lokacija CGO nalazi se juno od upanijske ceste C 6014 Visoane-Polinik-Suhovare-

Donje Biljane, a sjeverno od autoceste A1 Zagreb-Karlovac-Bosiljevo-Split-Ploe, na dijelu
trase izmeu vorita Zadar 1 i Zadar 2.
Na cijeloj povrini predvienoj za smjetaj CGO ubudue se nee moi odvijati nikakva
druga djelatnost osim gospodarenja otpadom.
1.4. Namjena i dijelovi graevine
U CGO e se provoditi mehaniko-bioloka obrada komunalnog i dijela neopasnog

proizvodnog otpada, izdvajanjem sekundarnih sirovina i odlaganjem neiskoristvih frakcija
otpada, te obrada i odlaganje neiskoritenih komponenti graevinskog otpada. Planirano je
da CGO tvore sljedee funkcionalne cjeline/zone (objekti, graevine, povrine):

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
1. Upravna zgrada (oko 0,2 ha):

2. Reciklano dvorite otvorenog tipa (oko 1,70 ha):
3. Transportni centar s garaama, radionicama i prostorijama za radnike (oko 1,5
ha)
4. MBO postrojenje (oko 5,28 ha)
5. Odlagalite za neopasni otpad (oko 13,7 ha)
6. Sortirnica/recikliranje i natkriveno skladite (oko 2,5 ha)
7. Podruje za obradu oborinskih voda, procjeda i odlagalinog plina (oko 1,2 ha)
8. Prostor za recikliranje i obradu graevnog otpada (oko 2,5 ha)
9. Odlagalite za inertni otpad (oko 7,4 ha)
10. Ulazno-izlazna zona (oko 0,39 ha)
11. Zelene povrine, infrastrukture i prometnice unutar CGO
12. Izgradnja pristupne asfaltirane ceste od CGO do upanijske ceste C 6014
Na predvienoj povrini predvia se izgradnja svih graevina kako je prikazano na grafikom

prilogu br I.4.
1.5. Opis tehnolokog rjeenja
Na lokaciji zahvata zbrinjavat e se (skladititi, sortirati, obraivati i/ili odlagati) sav

zaprimljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad te dio otpada pogodnog za recikliranje,
ukljuujui i inertni graevinski otpad, a izravno e se odlagati zaprimljeni obraeni i
dehidrirani neopasni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda.
Ukratko, a suglasno navedenome, s vrstama otpada koji e se zaprimati u CGO, postupati

e na sljedei nain:
Otpadni materijal pogodan za reciklau (reciklani otpad), koji e se na lokaciju CGO

dopremiti iz sustava primarne selekcije otpada (tj. odvojenog prikupljanja otpada na
mjestu njegova nastanka) ili e pak u CGO biti izdvojen iz mijeanog komunalnog
otpada, privremeno e se pohranjivati (skladititi) i/ili predobraivati na posebno
ureenim namjenskim povrinama unutar CGO. Za daljnju obradu takvog otpada
sklopit e se ugovori o suradnji s tvrtkama specijaliziranima i ovlatenima za
postupanje s pojedinom vrstom otpada pogodnog za reciklau.
Komunalni otpad preostao nakon odvajanja materijala pogodnih za reciklau (tj. ostatni
komunalni otpad) bit e podvrgnut procesu mehaniko-bioloke obrade, ime e se iz
otpada kao jedna od izlaznih frakcija izdvojiti energetski iskoristiva komponenta
gorivo iz otpada (SRF) te biostabilizirana i inertizirana frakcija (tzv. biostabilat),
predviena za odlaganje u odlagalitu neopasnog otpada. U procesu mehaniko-
bioloke obrade ostatnog komunalnog otpada izdvojit e se i odreena koliina metala,
koja e se na daljnje postupanje zatim upuivati ovlatenim i specijaliziranim tvrtkama
izvan CGO. Pored toga, mehaniko-biolokom obradom izdvojenog dijela
biorazgradivog otpada proizvest e se i izvjesna koliina istog komposta, koja ima
uporabnu vrijednost u poljoprivredi i hortikulturi.
Ostatni dio neopasnog proizvodnog otpada (koji e preostati nakon razvrstavanja i
izdvajanja dijela neopasnog otpada pogodnog za recikliranje, to e se veim dijelom
provesti na mjestu nastanka otpada, a manjim u sortirnici CGO) iskoristit e se kao
dodatak ostatnom komunalnom otpadu u procesu mehaniko-bioloke obrade za
proizvodnju goriva iz otpada veim dijelom, dok e se njegov manji dio odlagati u
odlagalitu inertnog otpada.
Inertni graevinski otpad znatnim e se dijelom obraivati unutar CGO, ali se oekuje

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
da se dio graevinskog otpada nastalog u upaniji obradi na mjestima prikupljalita u

jedinicama lokalne samouprave. Predvia se da e se do 80% poetne koliine tog
otpada nakon obrade iskoristiti u niskogradnji i krajobraznom ureenju (npr. nasipi,
donji postroj cestovnih prometnica, zapunjavanje depresija, tamponiranje i sl.), dok e
se ostali dio odlagati u odlagalitu inertnog otpada u sastavu CGO.
Graevni otpad koji sadri azbest dovozit e se u CGO vozilima ovlatene komunalne
tvrtke te e se u cijelosti odlagati u namjenskom dijelu odlagalita za inertni otpada.
Predobraeni neopasni higijenizirani i dehidrirani mulj iz ureaja za proiavanje
otpadnih komunalnih voda Zadarske upanije dovozit e se u CGO i odlagati u
posebnom dijelu odlagalita neopasnog otpada.
Suglasno navedenome, u CGO e se odlagati:

(a) biostabilizirana izlazna frakcija (biostabilat) procesa mehaniko-bioloke obrade
otpada (oko 30% ulazne koliine ostatnog komunalnog otpada)
(b) inertni dio neopasnog proizvodnog otpada (oko 20% ukupno nastale koliine)
(c) inertni graevni otpad (oko 20% ukupne koliine)
(d) sav zaprimljeni otpad (preteno graevni) koji sadri azbest i
(e) sav neopasni higijenizirani i dehidrirani mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih
voda na podruju koje pokriva CGO.
U skladu s prethodno navedenim, zakljuno treba rei da se na podruju CGO oekuje

sortiranje, predobrada i/ili obrada:
(a) otpada pogodnog za recikliranje
(b) ostatnog komunalnog otpada, ukljuujui i biorazgradivu frakciju
(c) neopasnog proizvodnog otpada i
(d) graevinskog otpada.
Predvia se da se iz CGO po zavrenoj obradi ovlatenim, ugovorno povezanim tvrtkama ili

krajnjim korisnicima, isporuuju materijali pogodni za ponovno koritenje (npr. metali,
plastika i staklo) te kompost, gorivo iz otpada i reciklirani graevni otpad.
Na podruju CGO e se prikupljati i privremeno skladititi (ali ne i odlagati) opasne otpadne

komponente komunalnog otpada (npr. istroeni akumulatori i baterije, otpadna ulja,
fluorescentne i ivine cijevi, tedne arulje, uljni filtri, zauljene tkanine i ambalaa, kemijska
sredstva za zatitu bilja, drveta i metala, boje i ambalaa od boja, lakovi, ljepila, smole, stari
lijekovi i medicinski otpad, antifriz, filtri za motorna vozila i dr.). Druge opasne otpadne tvari
nee se zaprimati u CGO. Navedeni e se adekvatno uskladiteni otpadni materijali na
daljnje postupanje isporuivati ovlatenim skupljaima (koncesionarima).
1.6. Oblik i veliina graevne estice
Predmetni zahvat u prostoru predstavlja Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje

ukupne povrine oko 46,3 ha,
1.7. Smjetaj jedne ili vie graevina na parceli
Lokacija CGO je nepravilnog oblika i sastoji se od sljedeih zona i graevina koje su opisane
u nastavku:
1. Upravna zgrada Zona 1 (povrine oko 0,2 ha):

Planirana zona je na zapadnom dijelu CGO. Graevina je vrsta, klasina, namjenjena za

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
urede, ukupne etanosti Po + P + 2. U sklopu upravne zgrade ureuje se i parkiralite.

Objekt e biti prikljuen na vodovodnu i elektinu mreu, a sanitarne, otpadne vode e se
skupljati u sabirnom bazenu. Odvodnja parkiralita rijeena je viebrodno s oznaenim
poprenim i uzdunom padovima prema kanalicama koje skupljaju vodu u slivnike i vode
putem cijevi u separator ulja i masti, a nakon obrade u infiltracijski jarak. Tlocrtna dispozicija
i proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom II.
2. Reciklano dvorite otvorenog tipa Zona 2 (povrine oko 1,70 ha):

Zona za reciklano dvorite se sastoji od platoa za reciklano dvorite, objekta za zaposlene,
servisne ceste i zelene povrine. Konstrukcija platoa reciklanog dvorita imati e povienu
rampu za prilaz vozila i ravnu povrinu na koju e se nalaziti kontejneri za odlaganje otpada.
Na reciklanom dvoritu predvia se objekt za zaposlene kontejnerskog tipa, a slui za
smjetaj opreme i boravak radnika. Uz njega je planirana ekoloka toaletna kabina. Na
platou za reciklano dvorite planirane su instalacije vodovoda, odvodnje i elektrine energije
i rasvjetna tijela. Plato za reciklano dvorite izvodi se kao asfalt-betonska povrina sa
padom prema kanalicama koje skupljaju oborinsku vodu u slivnike. Tlocrtna dispozicija i
proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom III.
3. Transportni centar Zona 3 (povrine oko 1,5 ha):

Planirana zona je na jugozapadnom dijelu CGO. Garaa za servisiranje vozila je ukupne
etanosti P + 1, a smjetena je u krugu transportnog centra. Graevina je projektirana za
servisiranje vozila, radionice i prostorije za radnike. Predvien je parking za vozila. Objekt e
biti prikljuen na vodovodnu i elektinu mreu, a sanitarne, otpadne vode e se skupljati u
sabirnom bazenu. Grijanje je rijeeno toplovodnim kotlom na plin, dok je hlaenje preko
elektrinih klima ureaja (dizalica topline). Za pranje kamiona i vozila odreen je prostor za
vanjsko i unutranje pranje. Plato za diesel-crpku sa zatitnom nadstrenicom, namijenjen je
iskljuivo za punjenje strojeva i kamiona koritenih u okviru radnih aktivnosti CGO. Odvodnja
transportnog centra rijeena je viebrodno s padom prema kanalicama koje skupljaju vodu.
Tlocrtna dispozicija i proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom IV.
4. Postrojenje za mehaniko-bioloku obradu Zona 4 (povrine oko 5,28 ha)

Zona na kojoj se nalazi postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada, nalazi se u
jugoistonom dijelu CGO. Na njoj je planiran objekt za mehaniko-bioloku obradu otpada i
pogon za proizvodnju SRF, asfaltne, manipulativne i zelene povrine. U projektiranoj
graevini, nalaze se prostori za obradu komunalnog otpada, iji su elementi:
Prostor za prihvat i biosuenje otpada (s pomonim/servisnim i kontrolnim
prostorijama)
Prostor za pretkompostiranje i aktiviranu fazu kompostiranja
Prostor za rafinaciju bioosuenog materijala
Prostor za dozrijevanje i zavrnu rafinaciju
Prostor za zavrno prosijavanje i uskladitenje komposta
Prostor za drugu fazu dozrijevanja.
Potencijalno oneiena oborinska voda s povrina oznaenih kao manipulativne plohe

sakupljati e se u sabirni bazen za oborinske vode te iz njega odvoditi na ureaj za obradu
(proiavanje) otpadnih voda in situ. Odvod oborinske vode s krova graevine rjeavati e
se skupljanjem dijela vode u vodospremi, odnosno dio oborinske vode isputati e se u
okoli. Tlocrtna dispozicija i proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom
V.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5. Odlagalite za neopasni otpad Zona 5 (povrine oko 13,7 ha)

Tijelo odlagalita za neopasni otpad trapeznog je oblika i povrine oko 12 ha. Uz tijelo
odlagalita nalazi se sabirni bazen za procjedne vode, te crpna stanica odakle se tlanim
vodom procjedna voda crpi u ureaj za proiavanje. Prije odlaganja postavlja se donji
brtveni sloj, a nakon zavretka odlaganja tijelo odlagalita se zatvara zavrnim pokrovnim
slojem i ozelenjava. iste oborinske vode odvode se obodnim kanalom u sabirne bazene
za oborinske vode te isputaju u teren putem infiltracijskih jaraka. Tlocrtna dispozicija i
proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom VI.
6. Sortirnica/recikliranje i natkriveno skladite Zona 6 (povrine oko 2,5 ha)

Pogon za sortiranje otpada u graevinskom smislu predstavlja halu ukupne etanosti P + 2.
Graevina je projektirana za sortiranje otpada. U jednom dijelu prizemlja nalazit e se
prostorije za zaposlenike. Objekt sortirnice bit e prikljuen na vodovodnu i elektrinu mreu,
a sanitarno-potrone otpadne vode prikupljat e se u sabirnom bazenu. Grijanje prostorija
omoguit e se toplovodnim kotlom na plin, a za hlaenje koristit e se elektrini klima-
ureaji (dizalice topline). Na ovoj zoni nalazi se i natkriveno skladite koje sadri dva bona
skladita i centralni natkriveni prostor. Odvodnja asfaltiranih povrina rijeena je viebrodno
s padom prema kanalicama. Tlocrtna dispozicija i proelja opisanih objekata prikazani su na
grafikim prilozima pod oznakom VII.
7. Podruje za obradu oborinskih voda, procjeda i odlagalinog plina Zona 7 (povrine

oko 1,2 ha)
Sastavni dio postrojenja za obradu procjednih voda je zatvoreni spremnik za prikupljanje
procjednih i tehnolokih voda, zatvoreni spremnik za prihvat proienih voda, ureaja za
proiavanje otpadnih tehnolokih i procjednih voda na razinu komunalnih otpadnih voda i
spremnik za mulj. Predhodno navedeni objekti su prikazani okvirno i tijekom izrade Glavnog
projekta potrebno im je konano definirati tehnologiju rada. Ureaj za proiavanje
procjednih i tehnolokih voda isporuuje se kao tipski ureaj sa svom potrebnom opremom.
Objekt se smjeta na AB plou. Pogon za spaljivanje plina postavljen je na betonskoj
povrini. Cijelo postrojenje ograeno je ogradom, a pristup je omoguen asfaltiranoj cesti, te
ulaznim vratima. Tlocrtna dispozicija i proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima
pod oznakom VIII.
8. Prostor za recikliranje i obradu graevnog otpada Zona 8 (povrine oko 2,5 ha)
Predvieni prostor (pogon) za obradu graevnog otpada nalazit e se u istonom dijelu
obuhvata predmetnog zahvata, i to juno od odlagalita inertnog otpada. Unutar povrine
predviene za smjetaj prostora za obradu graevnog otpada nalazit e se pristupna cesta,
plato za manipulaciju vozilima, prostor za smjetaj graevnog otpada, zelena povrina,
protupoarni put, talonik i separator ulja/masti, sabirni bazen za oborinske vode i objekt za
zaposlene. Objekt za smjetaj zaposlenika i opreme biti e kontejnerske izvedbe. Odvodnja
e se uspostaviti u viebrodnoj izvedbi s padom. U ovom e se pogonu postaviti
vodoopskrbni sustav (vodovod), sustav odvodnje i elektro-opskrbni sustav. Tlocrtna
dispozicija i proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom IX.
9. Odlagalite za inertni otpad Zona 9 (povrine oko 7,4 ha)

Odlagalite za inertni otpad, izgradit e se u sjeveroistonom dijelu CGO. Tijelo zatvorenog
odlagalita inertnog otpada je povrine oko 5,9 ha. Podloga na odlagalitu za inertni otpad
sastoji se od mineralnog sloja gline, a nakon zavretka odlaganja tijelo odlagalita se
zatvara zavrnim pokrovnim slojem i ozelenjava. iste oborinske vode odvode se obodnim
kanalom u sabirni bazen za oborinske vode. Tlocrtna dispozicija i proelja objekta prikazani
su na grafikim prilozima pod oznakom X.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
10. Ulazno-izlazna zona s dvostrukom vagom, uvarskom kuicom i platom za pranje

kotaa Zona 10 (povrine oko 0,39 ha):
Ulazno-izlazna zona CGO sastoji se od uvarske kuice, prostora za vage, platoa za pranje
kotaa vozila koja izlaze iz CGO. uvarska kuica (Porta) je vrsti objekt. Objekt e biti
smjeten na armirano-betonskim temeljima. Iznad kuice i vage postavit e se nadstrenica,
koja e sluiti kao zatita od oborina. Neposredno uz (portu) uvarsku kuicu, predvien je
smjetaj prostora za vage. U ulazno izlaznoj zoni predvieno je postavljanje platoa za pranje
kotaa vozila. Tlocrtna dispozicija i proelja objekta prikazani su na grafikim prilozima pod
oznakom XI.
11. Zelene povrine, infrastruktura i prometnice unutar CGO Zona 11

Lokacija e biti ograena ogradom. Uz ogradu e se izgraditi neasfaltirani protupoarni put
uz kojega e se urediti vizualno dovoljno visok zatitni zeleni pojas. Unutar CGO e biti
izgraena glavna prometnica od koje e se izdvajati pristupi pojedinim zonama. Odvodnja
oborinskih voda osigurat e se sustavom padova povrina te obodnim kanalima te ispustom
u infiltracijske kanale. Na zelenim povrinama unutar CGO i du zatitnog pojasa oko CGO,
potrebno je zasaditi gajeve mijeanih vrsta drvea i grmlja. Tlocrtna dispozicija i detalji
prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom XII.
12. Izgradnja pristupne asfaltirane ceste od CGO do .ceste C 6014 Zona 12:
Pristupna cestu u itavoj svojoj duljini izvesti e se u irini kolnika od 7 m te izgraditi zatitni
cestovni pojas (rubnik) irine 1 m du obje strane kolnika. Glavni ulaz-izlaz za teretna vozila
u podruje CGO izvest e se sa zapadne-sjeverozapadne strane povrine zahvata. Juno
od njega izvest e se jo jedan, neto manji ulaz-izlaz (za osobna vozila), koji e biti
namijenjen pristupu osobnih vozila na parkiralite uz upravnu zgradu CGO. Tlocrtna
dispozicija i detalji prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom XIII.
Pored toga, uz sjeveroistoni rub planiranog zahvata predvia se izgradnja jo jednog,

pomonog ulaza-izlaza. Ova ulazno-izlazna toka nalazit e se neposredno uz trasu danas
neasfaltirane dionice upanijske ceste C 6014 Visoane-Polinik-Suhovare-Donje Biljane.
1.8. Ureenje graevne estice
Lokacija e biti ograena ogradom. Uz ogradu e se izgraditi neasfaltirani protupoarni put

uz kojega e se urediti vizualno dovoljno visok zatitni zeleni pojas.
Nakon zatvaranja tijelo odlagalita neopasnog otpada i tijelo odlagalita inertnog otpada e
biti ozelenjene povrine. Na zatvorenim dijelovima odlagalita te uz ogradu predvia se
sijanje trave tj. sadnja grmlja i autohtonim biljem to predstavlja kako vizualno tako i zatitnu
tampon zonu prema okolnom terenu. Uz ogradu poeljno je zasaditi trnovitu ivicu da bi se
postigla vea sigurnost i sprijeio pogled na odlagalite.
Za potrebe parkiranja osobnih automobila zaposlenog osoblja osigurano je na zonama

Upravne zgrade, Transportnog centra, Sortirnice i Pogona za MBO.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
1.9. Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, na prometnu i drugu

infrastrukturu
Planirani CGO bit e prikljuen na javnu prometnicu (cestu) i komunalnu infrastrukturu

(elektroenergetsku prenosnu mreu, telekomunikacijsku infrastrukturu, rasvjetu i
vodoopskrbu).
Prikljuenje na cestu:
Za potrebe CGO predvia se izgradnja pristupne asfaltirane spojne ceste od ulazno-izlazne

zone CGO do upanijske ceste C 6014 Visoane-Polinik-Suhovare-Donje Biljane, koja je
od lokacije planiranog zahvata udaljena oko 700 m. Glavni ulaz-izlaz za teretna vozila u
podruje CGO izvest e se sa zapadne-sjeverozapadne strane povrine zahvata. Juno od
njega izvest e se jo jedan, neto manji ulaz-izlaz (za osobna vozila), koji e biti namijenjen
pristupu osobnih vozila na parkiralite uz upravnu zgradu CGO.

Prikljuenje na elektrine vodove:
Na lokaciji CGO potrebno je izgraditi dvije nove trafostanice za potrebe elektroopskrbe.

Prva trafostanica biti e zasebna samostojea graevina na koju e se CGO prikljuiti na
srednjenaponsku distribucijsku mreu HEP-a. Lokacija te trafostanice u obuhvatu
planiranog zahvata bit e uz internu prometnicu pored odlagalita neopasnog otpada.
Druga trafostanica biti e u sklopu graevine postrojenja za mehaniko-bioloku obradu

otpada kao najveeg potroaa elektrine energije u obuhvatu zahvata, a sa ciljem da se u
to veoj mjeri smanje gubici elektrinog prijenosa.
Prikljuak na srednjenaponsku (SN) distribucijsku mreu predmet je posebnog idejnog

projekta i posebne lokacijske dozvole, a suglasno ugovoru o prikljuenju kojeg sklapaju
Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje s jedne i HEP Operator Distribucijskog
Sustava" d.o.o. DP ELEKTRA Zadar (HEP) s druge strane.
S obzirom na predvien radni angaman (radne sate) opreme prikljuene na

elektroopskrbni sustav, koja e se koristiti unutar CGO, procjenjuje se da e na podruju
zahvata biti potrebno osigurati oko 4.000 kW (4 MW) vrne snage.
Prikljuak CGO na elektoopskrbni sustav HEP-a bit e mogue ostvariti izgradnjom nove
trafostanice TS 110/10 (20) kV Polinik (pored industrijske zone Grabi), novog
kabelskog bloka KB 20 kV od trafostanice TS 110/10 (20) kV Polinik do CGO, duljine
oko 10 km, te odgovarajuih transformacija napona 10 kV (20/0,4 kV) unutar podruja
CGO.
Nain i rjeenje telekomunikacije:

CGO e se prikljuiti na javni infrastrukturni sustav elektronikih komunikacija, a suglasno
ugovoru kojega e investitor sklopiti s jednim ili vie operatera za pruanje elektronikih
telekomunikacijskih usluga putem elektrokomunikacijskih vodova. Da bi se CGO prikljuio na

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
javnu telekomunikacijsku mreu potrebno je u postojeem telekomunikacijskom kanalnom

sustavu izmeu naselja Polinik (gdje se nalazi CGO najblii prikljuak) i Suhovare, u duljini
od oko 4,5 km provesti novi optiki kabel, a u nastavku od Suhovara do CGO izvesti
novu podzemnu telekomunikacijsku kanalizaciju u duljini od oko 3 km te u nju postaviti
optiki kabel do CGO.
Za potrebe redovite komunikacije, procjenjuje se da e unutar CGO biti potrebno postaviti

najmanje pet telefonskih/telefaks linija s mogunou spajanja na internet. Takoer treba
predvidjeti mogunost naknadnog uvoenja vie linija, a to se moe rijeiti ili ISDN
prikljukom ili postavljanjem unutarnje telefonske centrale.
Nain i rjeenje vodoopskrbe:

Na lokaciji predmetnog zahvata ne postoji prikljuak na vodovodnu mreu. Meutim, na
udaljenosti od oko 450 m od predviene june ograde planiranog CGO, tj. du june strane
autoceste A-1 Zagreb-Karlovac-Bosiljevo-Split-Ploe, ve je izveden istoni pravac
Regionalnog vodoopskrbnog sustava zadarskog zalea, dionica CS Grgurica VS
Zemunik Donji, koji je opskrbljen cjevovodom promjera 500.
Spajanje podruja CGO na ovaj cjevovod mogue je izvesti istono od nadvonjaka

Busite, gdje je ve izgraeno okno s muljnim ispustom i sekcijskim zasunom (pozicija 8 +
201,35 km). Od ovog potencijalnog mjesta prikljuka potrebno je prema CGO postaviti
cjevovod promjera 200, kojega je mogue provesti ispod autoceste istono od
nadvonjaka Busita kroz vodovodnu galeriju dimenzija 1,5 x 1,0 m.
Nakon spajanja na vodovodnu mreu, na lokaciji CGO izgradit e se hidrantska mrea.

Ukupni protok vode koji je potrebno osigurati za protupoarnu zatitu iznosi najmanje 25
l/s.
Pored toga, osigurat e se i dovod pitke vode do objekata u kojima je predvien boravak
potroaa (upravna zgrada, uvarska kuica, objekt za osoblje u sklopu garae i
postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada). Neophodna koliina, odnosno protok
pitke vode u tim objektima, ne smije biti manji od 2,5 l/s.
Hidrantska mrea te vodovi sanitarne i pitke vode bit e potpuno odvojeni. Dovodne cijevi
voda za pitku vodu bit e izgraene s promjerom od najmanje 200 mm, dok e za
sanitarnu vodu biti dovoljno osigurati promjer cijevi od 50 mm. Razdvajanje hidrantske i
pitke vode izvest e se u vodomjernom oknu.
Nain i rjeenje kanalizacije:

Sanitarne otpadne vode: Trenutno na lokaciji budueg CGO ne postoji prikljuenje na
kanalizacijsku mreu. Na lokaciji budueg CGO se planira izgradnja zatvorenih sabirnih
bazena za skupljanje otpadne sanitarno vode. U planu su etiri sabirna bazena i to za
potrebe upravne zgrade, transportnog centra s radionicama, objekata u sastavu postrojenja
za mehaniko-bioloku obradu otpada i sortirnice. Predvia se da sadraj sabirnih bazena
za sanitarno-fekalne vode povremeno (po potrebi) preuzima tvrtka ovlatena/registrirana za
postupanje otpadnim vodama te ga kamionima-cisternama odvodi s lokacije CGO na UPOV
Grada Zadra.
Oborinske otpadne vode: Oborinske vode s manipulativnih povrina i prostora za pranje

vozila odvodit e se u sabirni bazen za oneiene oborinske vode te preko internog ureaja

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
na proiavanje i sabirnog bazena odvoziti kamionima-cisternama na UPOV Grada Zadra.

Oborinske vode s asfaltiranih internih prometnica odvodit e se na separator ulja i masti, a
zatim nakon dodatnog proiavanja u laguni ili infiltracijskom jarku u tlo. iste oborinske
vode e se preko upojnih bunara nakon kontrole kakvoe isputati u okoli, a dijelom e se
zadrati na podruju zahvata u svrhu koritenja kao protupoarna voda i voda za odravanje
zelenih povrina.
Tehnoloke otpadne vode: Iz postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada i eventualne
procjedne vode sa odlagalita odvodit e se preko internog ureaja na proiavanje u
sabirni bazen i odvoziti kamionimima-cisternama na UPOV Grada Zadra.
Tlocrtna dispozicija infrastrukture prikazani su na grafikim prilozima pod oznakom XII.
1.10. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba

smanjene pokretljivosti
Uvjeti su prema Pravilniku o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti (NN 078/2013).
1.11. Mjere spreavanja nepovoljnih utjecaja na okoli i prirodu
Objedinjeni uvjeti zatite okolia i prirode utvreni su u obliku Knjige koja je sastavni dio
izreke Rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia, izdane dana 14. srpnja 2014.
godine, KLASA: UP/I-351-03/09-02/39, URBROJ: 517-06-2-1-2-14-74.
1.12. Etapnost i faznost izgradnje graevina
Definirano je etapno odnosno fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, a kako
je prikazano na nacrtima pod oznakom I ovog Idejnog projekta. Redosljed izgradnje nee biti
uvjetovan rednim brojem etape ili faze. Za svaku fazu pojedinano ili za vie faza grupirano
moe se izraditi pojedinani ili grupni Glavni projekti za koji e se izdati zasebna
graevinska dozvola (za pojedinanu fazu i/ili za vie faza grupirano). Uporabne dozvole
mogu se izdavati za svaku fazu pojedinano.
Idejni projekt je u svojoj zavrnoj, treoj etapi i posljednjoj fazi identian Idejnom projektu koji
e biti sastavni dio Lokacijske dozvole. Izgradnja CGO je planirana u tri (3) etape odnosno
trideset i jednu fazu (31) na nain da redosljed etapa ili faza (npr. FAZA 3-11, FAZA 2-1,
etc.) moe biti izmjenjen ukoliko su neovisne jedna o drugoj, te za svaku fazu moe se
pojedinano traiti uporabna dozvola ukoliko su neovisne jedna o drugoj.
ETAPA 1
FAZA 1-1:
Faza 1-1 ukljuuje izgradnju Zone 12 koja ukljuuje Prilaznu cestu za koju e se ishoditi
zasebna Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova Uporabna dozvola.
Za Fazu 1-1 predvia se jedna (1) Graevinska dozvola i jedna (1) Uporabna dozvola.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
ETAPA 2
FAZA 2-1:
Faza 2-1 ukljuuje izgradnju Trafostanice TS1 u Zoni 4 za koju e se ishoditi zasebna
Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova Uporabna dozvola.
ETAPA 3
FAZA 3-1:
Faza 3-1 obuhvaa izgradnju Zone 1 koja ukljuuje Upravnu zgradu za koju e se ishoditi
Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova Uporabna dozvola.
FAZA 3-2A:
Faza 3-2A obuhvaa izgradnju Zone 10 koja ukljuuje Ulazno izlaznu zonu za koju e se
ishoditi Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova zasebna Uporabna
dozvola.
FAZA 3-2B:
Faza 3-2B obuhvaa izgradnju unutar Zone 11 koja ukljuuje samo glavne unutarnje
prometnice za koju e se ishoditi Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih
radova zasebna Uporabna dozvola.
FAZA 3-2C:
Faza 3-2C obuhvaa izgradnju unutar Zone 11 koja ukljuuje Zelene povrine (ureenje
okolia, ograda), infrastrukturu i ostale prometno-manipulatvne povrine (protupoarni put)
unutar CGO za koju e se ishoditi Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih
radova zasebna Uporabna dozvola.
Za Faze 3-2A, 3-2B i 3-2C predvia se jedna (1) Graevinska dozvola i tri (3) Uporabne
dozvole, po jedna za svaku od faza.
FAZA 3-3:
Faza 3-3 obuhvaa izgradnju Zone 2 koja ukljuuje Reciklano dvorite otvorenog tipa s
povrinom za dovoz otpada od strane graana za koji e se ishoditi zasebna Graevinska
dozvola i nakon zavretka graevinskih radova Uporabna dozvola.
FAZA 3-4:
Faza 3-4 obuhvaa izgradnju Zone 3 koja ukljuuje Transportni centar za koji e se ishoditi
zasebna Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova Uporabna dozvola.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
FAZA 3-5:
Faza 5 obuhvaa izgradnju Zone 4 koja ukljuuje Pogon za mehaniko-bioloku obradu
otpada (MBO) za koji e se ishoditi zasebna Graevinska dozvola i nakon zavretka
graevinskih radova Uporabna dozvola.
FAZA 3-6:
Faza 6 obuhvaa izgradnju unutar Zone 6 koja ukljuuje Sortirnicu (Zona 6A) za recikliranje
otpada za koji e se ishoditi zasebna Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih
radova Uporabna dozvola.
FAZA 3-7:
Faza 3-7 obuhvaa izgradnju unutar Zone 6 koja ukljuuje Natkriveno skladite (Zona 6B) za
koje e se ishoditi zasebna Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova
Uporabna dozvola.
FAZA 3-8:
Faza 3-8 obuhvaa izgradnju Zone 8 koja ukljuuje Prostor za recikliranje i obradu
graevnog otpada za koji e se ishoditi zasebna Graevinska dozvola i nakon zavretka
graevinskih radova Uporabna dozvola.
FAZA 3-9A:
Faza 3-9A obuhvaa izgradnju unutar Zone 7 koja ukljuuje Podruje za obradu voda i
odlagalinog plina (postrojenja za obradu otpadnih voda i graevinski radovi potrebni za
montau Pogona za spaljivanje plina, bez ugradnje ureaja) za koji e se ishoditi
Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova zasebna Uporabna dozvola.
FAZA 3-9B:
Faza 3-9B obuhvaa izgradnju unutar Zone 7 koja ukljuuje Podruje za obradu voda i
odlagalinog plina (ugradnja i montaa plinsko-crpne stanice s bakljom i spajanje plinskih
zdenaca) za koji e se ishoditi Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova
zasebna Uporabna dozvola.
Za Faze 3-9A i 3-9B predvia se jedna (1) Graevinska dozvola i dvije (2) Uporabne
dozvole, po jedna za svaku od faza.
FAZA 3-10A:
Faza 3-10A obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite za neopasni otpad
(postojei oblik ekskavacijske jame dovesti u prihvatljivo stanje do postizanja povrine od
oko 4,8 ha i izgradnja odlagaline kazete F1A s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i
pristupnom cestom) za koji e se ishoditi Graevinska dozvola i nakon zavretka
graevinskih radova zasebna Uporabna dozvola.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
FAZA 3-10B:
Faza 3-10B obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite za neopasni otpad
(odlagalina kazeta F2A s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom, izvodi se nakon
izgradnje i uporabe kazeta F1A, nakon odluke Investitora kako bi se smanjilo zadravanje
oborinske vode u jami kamenoloma) za koji e se ishoditi Graevinska dozvola i nakon
zavretka graevinskih radova zasebna Uporabna dozvola.
FAZA 3-10C:
Faza 3-10C obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
(odlagalina kazeta F3A s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom, izvodi se nakon
izgradnje i uporabe kazeta F1A i F2A, nakon odluke Investitora kako bi se smanjilo
zadravanje oborinske vode u jami kamenoloma) za koji e se ishoditi Graevinska
dozvola i nakon zavretka graevinskih radova zasebna Uporabna dozvola.
FAZA 3-10D:
Faza 3-10D obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
(ureenje plohe odlagalita uokolo ekskavacijske jame i dovesti u prihvatljivo stanje do
postizanja dodatne povrine od oko 7,2 ha - ukupna povrina 12 ha i izgradnja odlagaline
kazete F1B s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom na dijelu izvan ekskavacijske jame
i pristupnom cestom) za koji e se ishoditi Graevinska dozvola i nakon zavretka
graevinskih radova zasebna Uporabna dozvola.
FAZA 3-10E:
Faza 3-10E obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
(odlagalina kazeta F2B s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom na dijelu izvan
ekskavacijske jame, izvodi se nakon izgradnje i uporabe kazeta F1B) za koji e se ishoditi
FAZA 3-10F:
Faza 3-10F obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
FAZA 3-10G:
Faza 3-10G obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
FAZA 3-10H:
Faza 3-10H obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
(zavrnog pokrovnog brtvenog sustava na odlagalinoj kazeti F1B) za koji e se ishoditi

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
FAZA 3-10J:
Faza 3-10J obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
FAZA 3-10K:
Faza 3-10K obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
FAZA 3-10L:
Faza 3-10L obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
Za Faze 3-10A, 3-10B, 3-10C, 3-10D, 3-10E, 3-10F, 3-10G, 3-10H, 3-10J, 3-10K i 3-10L
predvia se jedna (1) Graevinska dozvola i jedanaest (11) Uporabnih dozvola, po jedna za
svaku od faza.
FAZA 3-11A:
Fza 3-11A obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(ureenje odlagalita na tehnikom konceptu jama-nasip na povrini od 5,9 ha i izgradnja
odlagaline kazete Q1 s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i pristupnom cestom) za
koji e se ishoditi Graevinska dozvola i nakon zavretka graevinskih radova zasebna
Uporabna dozvola.
FAZA 3-11B:
Faza 3-11B obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(odlagalina kazeta Q2 s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i pristupnom cestom,
izvodi se nakon izgradnje i uporabe kazeta Q1) za koji e se ishoditi Graevinska dozvola i
nakon zavretka graevinskih radova zasebna Uporabna dozvola.
FAZA 3-11C:
Faza 3-11C obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(odlagalina kazeta Q3 s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i pristupnom cestom,
izvodi se nakon izgradnje i uporabe kazeta Q2) za koji e se ishoditi Graevinska dozvola i
nakon zavretka graevinskih radova zasebna Uporabna dozvola.
FAZA 3-11D:
Faza 3-11D obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(zavrnog pokrovnog brtvenog sustava na odlagalinoj kazeti Q1) za koji e se ishoditi
FAZA 3-11E:
Faza 3-11E obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
FAZA 3-11F:
Faza 3-11F obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
Za Faze 3-11A, 3-11B, 3-11C, 3-11D, 3-11E i 3-11F predvia se jedna (1) Graevinska
dozvola i est (6) Uporabnih dozvola, po jedna za svaku od faza.
Nakon zavretka rada CGO potrebno e biti izvriti demontau postojeih graevinskih
objekata u skladu sa zakonom predvienom dokumentacijom. Potrebno e biti izvriti
demontau objekata i sanaciju terena za sljedee objekte:
MBO postrojenja unutar Zone 4
Sortirnice (6A) unutar Zone 6
Natkrivenog skladita (6B) unutar Zone 6
Reciklanog dvorita unutar Zone 2
Prostora za recikliranje i obradu graevinskog otpada unutar Zone 8
1.13. Uvjeti za izdavanje uporabnih dozvola
ETAPA 1
FAZA 1-1:
Faza 1-1 ukljuuje izgradnju Zone 12 koja ukljuuje Prilaznu cestu. Nema uvjet za
izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 1-1.
ETAPA 2
FAZA 2-1:
Faza 2-1 ukljuuje izgradnju Trafostanice TS1 u Zoni 4. Uvjet za izdavanje Uporabne
dozvole za Fazu 2-1 su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1 i 3-2B.
ETAPA 3
FAZA 3-1:
Faza 3-1 obuhvaa izgradnju Zone 1 koja ukljuuje Upravnu zgradu. Uvjet za izdavanje
Uporabne dozvole za Fazu 3-1 su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1 i 2-1.
FAZA 3-2A:
Faza 3-2A obuhvaa izgradnju Zone 10 koja ukljuuje Ulazno-izlaznu zonu. Uvjet za
izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-2A su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1 i 3-
9A.
FAZA 3-2B:
Faza 3-2B obuhvaa izgradnju unutar Zone 11 koja ukljuuje samo glavne unutarnje
prometnice unutar CGO. Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-2B su izdana
uporabna dozvola za Fazu 1-1.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
FAZA 3-2C:
Faza 3-2C obuhvaa izgradnju unutar Zone 11 koja ukljuuje Zelene povrine (ureenje
okolia, ograda), infrastrukturu i ostale prometno-manipulatvne povrine (protupoarni put)
unutar CGO. Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-2C su izdane uporabne
dozvole za Faze 1-1 i 3-2B.
FAZA 3-3:
Faza 3-3 obuhvaa izgradnju Zone 2 koja ukljuuje Reciklano dvorite otvorenog tipa s
povrinom za dovoz otpada od strane graana. Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za
Fazu 3-3 su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-2B i 3-9A.
FAZA 3-4:
Faza 3-4 obuhvaa izgradnju Zone 3 koja ukljuuje Transportni centar. Uvjet za izdavanje
Uporabne dozvole za Fazu 3-4 su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B i
3-9A.
FAZA 3-5:
Faza 3-5 obuhvaa izgradnju Zone 4 koja ukljuuje Pogon za mehanio-bioloku obradu
otpada (MBO). Probni rad Pogona za MBO je dozvoljen bez Uporabne dozvole. Uvjet za
izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-5 su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-
2A, 3-2B i 3-9A.
FAZA 3-6:
Faza 3-6 obuhvaa izgradnju unutar Zone 6 koja ukljuuje Sortirnicu (Zona 6A) za
recikliranje otpada. Probni rad Sortirnice je dozvoljen bez Uporabne dozvole. Uvjet za
izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-6 su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-
2A, 3-2B i 3-9A.
FAZA 3-7:
Faza 3-7 obuhvaa izgradnju unutar Zone 6 koja ukljuuje Natkriveno skladite (Zona 6B).
Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-7 su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1,
2-1, 3-2A, 3-2B i 3-9A.
FAZA 3-8:
Faza 3-8 obuhvaa izgradnju Zone 8 koja ukljuuje Prostor za recikliranje i obradu
graevnog otpada. Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-8 su izdane uporabne
dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B i 3-9A.
FAZA 3-9A:
Faza 3-9A obuhvaa izgradnju unutar Zone 7 koja ukljuuje Podruje za obradu voda i
odlagalinog plina (postrojenje za obradu otpadih voda i graevinski radovi potrebni za
montau Pogona za spaljivanje plina, bez ugradnje ureaja). Probni rad je dozvoljen bez
Uporabne dozvole. Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-9A su izdane uporabne
dozvole za Faze 1-1, 2-1, i 3-2B.
FAZA 3-9B:
Faza 3-9B obuhvaa izgradnju unutar Zone 7 koja ukljuuje Podruje za obradu voda i
odlagalinog plina - ugradnja i montaa plinsko-crpne stanice s bakljom i spajanje plinskih

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
zdenaca. Probni rad je dozvoljen bez Uporabne dozvole. Uvjet za izdavanje Uporabne
dozvole za Fazu 3-9B su izdana uporabne dozvole za Fazu 3-9A.
FAZA 3-10A:
Faza 3-10A obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite za neopasni otpad
(postojei oblik ekskavacijske jame dovesti u prihvatljivo stanje do postizanja povrine od
oko 4,8 ha i izgradnja odlagaline kazete F1A s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i
pristupnom cestom). Na odlagalite F1A dozvoljeno je odlaganje biostabilata iz Pogona za
MBO tijekom probnog rada bez Uporabne dozvole. Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za
Fazu 3-10A su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B, 3-5 i 3-9A.
FAZA 3-10B:
Faza 3-10B obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite za neopasni otpad
(odlagalina kazeta F2A s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom). Uvjet za izdavanje
Uporabne dozvole za Fazu 3-10B su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B,
3-5 i 3-9A.
FAZA 3-10C:
Faza 3-10C obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
(odlagalina kazeta F3A s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom). Uvjet za izdavanje
Uporabne dozvole za Fazu 3-10C su izdane uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B,
3-5 i 3-9A.
FAZA 3-10D:
Faza 3-10D obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
(ureenje plohe odlagalita uokolo ekskavacijske jame i dovesti u prihvatljivo stanje do
postizanja dodatne povrine od oko 7,2 ha - ukupna povrina 12 ha i izgradnja odlagaline
kazete F1B s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom na dijelu izvan ekskavacijske jame
i pristupnom cestom). Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-10D su izdana
uporabna dozvola za Faze 3-10A.
FAZA 3-10E:
Faza 3-10E obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
ekskavacijske jame). Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-10E su izdana
uporabna dozvola za Fazu 3-10B.
FAZA 3-10F:
Faza 3-10F obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
ekskavacijske jame). Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-10F su izdana
uporabna dozvola za Fazu 3-10C.
FAZA 3-10G:
Faza 3-10G obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
ekskavacijske jame). Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Podfazu 3-10G su izdane
uporabne dozvole za Faze 1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B, 3-5 i 3-9A.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
FAZA 3-10H:
Faza 3-10H obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
(zavrni pokrovni brtveni sustav na odlagalinoj kazeti F1B). Uvjet za izdavanje Uporabne
dozvole za Fazu 3-10H su izdana uporabna dozvola za Fazu 3-10D.
FAZA 3-10J:
Faza 3-10J obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
dozvole za Fazu 3-10J su izdana uporabna dozvola za Fazu 3-10E.
FAZA 3-10K:
Faza 3-10K obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
dozvole za Fazu 3-10K su izdana uporabna dozvola za Fazu 3-10F.
FAZA 3-10L:
Faza 3-10L obuhvaa izgradnju unutar Zone 5 koja ukljuuje Odlagalite neopasnog otpada
dozvole za Fazu 3-10L su izdana uporabna dozvola za Fazu 3-10G.
FAZA 3-11A:
Faza 3-11A obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(ureenje odlagalita na tehnikom konceptu jama-nasip na povrini od 5,9 ha i izgradnja
odlagaline kazete Q1 s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i pristupnom cestom).
Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-11A su izdane uporabne dozvole za Faze
1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B, 3-8 i 3-9A.
FAZA 3-11B:
Faza 3-11B obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(odlagalina kazeta Q2 s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i pristupnom cestom).
Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-11B su izdane uporabne dozvole za Faze
1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B, 3-8 i 3-9A.
FAZA 3-11C:
Faza 3-11C obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(odlagalina kazeta Q3 s izgraenim temeljnim brtvenim sustavom i pristupnom cestom).
Uvjet za izdavanje Uporabne dozvole za Fazu 3-11C su izdane uporabne dozvole za Faze
1-1, 2-1, 3-2A, 3-2B, 3-8 i 3-9A.
FAZA 3-11D:
Faza 3-11D obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
(zavrnog pokrovnog brtvenog sustava na odlagalinoj kazeti Q1). Uvjet za izdavanje
Uporabne dozvole za Fazu 3-11D su izdana uporabna dozvola za Fazu 3-11A.
FAZA 3-11E:
Faza 3-11E obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
Uporabne dozvole za Fazu 3-11E su izdana uporabna dozvola Fazu 3-11B.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
FAZA 3-11F:
Faza 3-11F obuhvaa izgradnju unutar Zone 9 koja ukljuuje Odlagalite inertnog otpada
Uporabne dozvole za Fazu 3-11F su izdana uporabna dozvola Fazu 3-11C.
1.14 Ostali uvjeti za provedbu zahvata u prostoru
U Zadarskoj upaniji zbrinjavanje otpada s otoka je rijeeno kao i svim drugim upanijama.
Svaka jedinica lokalne samouprave preko svojih komunalnih poduzea brine o sakupljanju
otpada na svom podruju. Sakupljeni otpad nakon izgradnje CGO e se odvoziti u
pretovarne stanice ili direktno u CGO.
Privremene graevine za potrebe gradilita koristit e postojei pristup sa sjeverne strane i

unutar zahvata mogue je smjestiti privremene pristupne puteve, privremene montane
graevine i nadstrenice za potrebe gradilita, sa prateom infrastrukturom i ostalom
pomonom i potrebnom opremom, te otvorenih podruja privremenog odlaganja graevnog
otpada.
1.15 Prostorni plan
U Prostornom plan Zadarske upanije, Slubeni glasnik Zadarske upanije, br. 2/01, 6/04,
2/05, 17/06, 3/10 i 15/14, navodi se:
I. Obrazloenje Polazita
Postupanje otpadom
Planom je odreena lokacija upanijskog centra za gospodarenje otpadom koji e
sadravati sanitarno odlagalite, postrojenje za mehanicko-bioloku obradu otpada,
skladite za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, odlagalite graevinskog
otpada, mali pogon za recikliranje otpada te pretovarnu stanicu za opasni otpad.
II. Odredbe za provoenje
lanak 8.
Ovim Planom, odreene su sljedee graevine od vanosti za upaniju:
.....
Poglavlje 2.2.4. Ostale graevine
.....
- upanijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom, ukljuujui transfer postaje, sve
prema Planu gospodarenja otpadom Zadarske upanije.
lanak 88.
Ovim Planom odreena je lokacija za izgradnju upanijskog (regionalnog) centra za
gospodarenje otpadom za podrucje Zadarske upanije (MBO, sanitarna deponija i svi pratei
objekti) u skadu s Planom gospodarenja otpadom Zadarske upanije na podruju
postojecih kamenoloma (Busita 2 i Busita 3) unutar administrativnih granica Grada
Benkovca.
Lokacija planiranog zahvata nalazi se na povrini prikazanoj kao umsko zemljite
Na kartografskom listu 3.1. Uvjeti koritenja, ure!enja i zatite prostora podruja posebnih

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
uvjeta koritenja, prostor predviene lokacije Centra nalazi se izvan obuhvata zatienih
dijelova prirode, a u njegovoj neposrednoj okolici nema podrucja ili objekata arheoloke
batine, povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i graevina te memorijalne
i etnoloke batine (planiranom zahvatu najblii je arheoloki lokalitet ilirski grobni humak
Kosa, oko 2 km jugoistocno od lokacije, kod zaseoka Veljane) (Prilog 6.1-2.).
Na kartogramu Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora podruja posebnih
ogranicenja u koritenju, mjere ureenja i zatite (list 3.2.), iri prostor lokacije nalazi se u
podruju zatite voda, koje je predvieno za poumljavanje (Prilog 6.1-3.).
Na temelju izloenoga utvruje se da Prostorni plan Zadarske upanije predvia
smjetaj (lociranje), izgradnju i koritenje Centra na lokaciji biveg eksploatacijskog polja
tehnikog graevnog kamena (kamenoloma) Busita 3; tovie u Prostornom planu
ostavlja se mogunost realizacije zahvata i na podruju susjednog eksploatacijskog polja
tehnikog graevnog kamena Busita 2. U Planu se ne navode specifina prostorno-
planska ogranienja za provedbu zahvata na navedenoj lokaciji. Suglasno navedenome,
zakljuuje se da je planirani zahvat uskla!en s Prostornim planom Zadarske upanije.
U Prostornom planu ureenja Grada Benkovca Slubeni glasnik Grada Benkovca, br.
2/08, 4/12 i 2/13, navodi se:
7. Postupanje s otpadom
lanak 179.
U Planu je oznaena lokacija upanijskog (regionalnog) centra za gospodarenje
otpadom na lokaciji Biljane Donje. Realizacija namjeravanog zahvata na oznaenoj lokaciji
uvjetno je mogua nakon zavretka postupka ocjene utjecaja na okoli (Studija o utjecaju
na okoli centra za gospodarenje otpadom Zadarske upanije) i objedinjenih uvjeta
nadlenih ustanova. Postupak je obustavljen od strane Ministarstva zatite okolia i
prirode dok se ne sagledaju alternativne zakonske mogunosti ili eventualno nova lokacija.
1.16 Podloge za projektiranje
- Posebna geodetska podloga Geodetski elaborat, Navigator, 2009. i 2013. godine

- Projekt otkopavanja i ureenja jame postojeeg kamenoloma za izgradnju odlagalita za
neopasni otpad, IPZ Uniprojekt TERRA, rujan 2009. godine
- Geotehniki elaborat za CGO, Geotehniki studio d.o.o. , prosinac 2009. godine
- Studija o utjecaju na okoli, APO, prosinac 2013. godine
- Objedinjeni uvjeti zatite okolia i prirode utvreni u obliku Knjige koja je sastavni dio
Rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia, izdane dana 14. srpnja 2014. godine,
KLASDA: UP/I-351-03/09-02/39, URBROJ: 517-06-2-1-2-14-74.
- Studija izvodljivosti za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Zadarske upanije
SAFEGE Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost iz 2011. godine
- Studija izvodljivosti za Regionalni centar gospodarenja otpadom Biljane donje, konana
radna verzija R0.7, izdano oujak 2015., izradio: Arsvivax, James L. Hunt, naruitelj
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
- Elaborat odabira s prijedlogom konanih lokacija i idejnim rjeenjima za
pretovarne stanice u Zadarskoj upaniji; revizija 5, Konacno izvjece, IPZ
Uniprojekt TERRA, Zagreb, 2013
- Elaborat o provedenim istranim radovima i laboratorijskim ispitivanjima otpada koji se
odlae na Odlagalitu otpada Diklo u Zadru, ljetni period 2014. g., IPZ Uniprojekt
TERRA, rujan 2014.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
- Izvjee o provedenoj analizi fizikalno-kemijskih svojstava i ispitivanja biorazgradivosti

komunalnog otpada Zadarske upanije, Brodarski institut, 2014
- Zahtjevi naruitelja za izgradnju CGO Biljane donje, IPZ Uniprojekt TERRA, 2015.
godina
1.17 Strategijski, zakonski, podzakonski i operativni akti
Najvaniji vaei strategijski, zakonski, podzakonski i operativni akti te odluke kojima su

regulirani sadraji vezani uz postupanje/gospodarenje otpadom i poslove relevantne za
postupanje otpadom na podruju Republike Hrvatske, su sljedei:
- Zakonom odrivom gospodarenju s otpadom (NN 94/13,)
- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09)
- Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09,
38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13)Odluka o uvjetima oznaavanja ambalae
(NN 155/05, 24/06 i 28/06)
- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11,
86/13)
- Pravilnik o oevidniku pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou posredovanja
u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizikih osoba koje se bave
djelatnou izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)
- Pravilnik o mjerilima, postupku i nainu odreivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)
- Odluka o doputenoj koliini otpadnih guma koje se moe koristiti u energetske svrhe
u 2006. godini (NN 64/06)
- Uredba o nadzoru prekograninog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07 i 39/09)
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11,
91/11, 45/12, 86/13)Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima
(NN 133/06, 31/09 i 156/09, 45/12, 86/13)
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 53/12, 86/13 i 91/13)Pravilnik o
gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14)
- Odluka o doputenoj koliini otpadnih guma koje se moe koristiti u energetske svrhe
u 2007. godini (NN 36/07)
- Pravilnik o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07)
- Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07)
- Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07)
- Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalae u 2008. godini (NN 82/07)
- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015.
godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11)
- Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (NN 117/07,111/11, 17/13, 62/13 )
- Pravilnik o gospodarenju graevnim otpadom (NN 38/08)
- Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se
mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)
- Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14)
- Naputak o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08)
- Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN
105/08)
- Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
(NN 128/08)
- Zakon o zatiti okolia (NN 80/13)
- Pravilnik o registru oneiavanja okolia (NN 35/08)
- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 61/14)
- Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08)
- Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima
zatite okolia (NN 64/08)
- Pravilnik o Oevidniku uporabnih dozvola kojima su utvreni objedinjeni uvjeti zatite
okolia i rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia za postojea postrojenja
(NN 113/08)
- Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
- Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09,
49/11, 144/12, 94/13 i 153/13).
1.18 Grafiki prilozi

I-1 ira situacija
I-2 Geodetska snimka
I-3 Prijedlog parcelacije
I-4 Situacija graevina
I-5 Etapnost izgradnje

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Dio idejnog projekta:
2. ARHITEKTONSKI DIO
Projektant:
Suzana Mrkoci, dipl.ing.arh.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.1. Planirane zone / objekti CGO
Planirano je da CGO tvore 12 zona
1. upravna zgrada (oko 0,2 ha):

upravna zgrada
2. reciklano dvorite otvorenog tipa (oko 1,70 ha):

plato za reciklano dvorite,
objekt za zaposlene
3. transportni centar s garaama, radionicama i prostorijama za radnike (oko

1,5 ha):
garaa za servisiranje vozila i radionica,
plato za diesel-crpku,
rezervirani prostor za vanjsko i unutranje pranje
4. MBO postrojenje (oko 5,28 ha)

objekt za mehaniko-bioloku obradu otpada,
5. odlagalite za neopasni otpad (oko 13,7 ha)
6. sortirnica/recikliranje i natkriveno skladite (oko 2,5 ha)

pogon za sortiranje otpada
natkriveno skladite za demontau glomaznog otpada
7. podruje za obradu oborinskih voda, procjeda i odlagalinog plina (oko 1,2

ha)
8. prostor za recikliranje i obradu graevnog otpada (oko 2,5 ha)

objekt za zaposlene
betonska podloga
nebetonirana povrina za smjetaj graevinskog otpada
9. odlagalite za inertni otpad (oko 7,4 ha)
10. ulazno-izlazna zona s dvostrukom vagom, uvarskom kuicom i platom za

pranje kotaa (oko 0,39 ha):
(porta) uvarska kuica,
nastrenica,
vage,
pogon za pranje vozila
11. zelene povrine, infrastrukture i prometnice unutar CGO
12. izgradnja pristupne asfaltirane ceste od CGO do upanijske ceste C 6014:

pristupna prometnica,
prilaz za upravnu zgradu.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.2. Zona 1 UPRAVNA ZGRADA
U Idejnom projektu su dane okvirne dimenzije (cca) objekata i njihova dispozicija u prostoru,
te e se iste konano definirati u Glavnom projektu, odnosno Glavnim projektima.
2.2.1. Lokacija
Povrina zone je oko 0,2 ha. Tlocrtna povrina graevine je oko P=212 m2. Bruto razvijena
povrina svih etaa graevine iznosi oko P= 673 m2.
Predvien broj parking mjesta je 19 od ega jedno za osobe smanjene pokretljivosti. Kolni i
pjeaki pristup parceli osiguran je sa ceste na sjeverozapadnoj strani parcele.
2.2.2. Opi opis graevine

Graevina je vrsta, klasina, namjenjena za rad upravnog i administrativnog osoblja, koje
e svakodnevno skrbiti o radu CGO.
Graevina je projektirana za urede i ima podrum, prizemlje i dva kata. U podrumu se nalaze
spremita. U prizemlju se nalazi: ulazni prostor, 2 sanitarna vora, 3 ureda, ajna kuhinja,
sala za sastanke i kotlovnica. Na 1. katu se nalaze: hodnik, 6 ureda, 2 sanitarna vora i
ajna kuhinja. Na 2. katu se nalaze: hodnik, laboratorij, multimedijalna dvorana i spremite.
Unutar graevine osigurati e se prostor za kontrolnu (nadzornu) sobu.
2.2.3. Opis konstrukcije

Osnovna nosiva konstrukcija nadzemnih etaa su vanjski i unutarnji nosivi zidovi, zidani od
opeke. Krov je AB konstrukcija, ravan i prohodan.
2.2.4. Instalacije
a/ Vodovod
Graevina e biti prikljuena na javni vodovod.
b/ Kanalizacija i odvodnja
Otpadne vode graevine sakupljat e se u vodonepropusni sabirni bazen.
Odvodnja parkiralita rijeena je viebrodno s oznaenim poprenim i uzdunom padovima
prema kanalicama koje skupljaju vodu u slivnike i vode putem cijevi u separator ulja i masti,
a nakon obrade u infiltracijski jarak. Odvodnja sa krova graevine rjeena je ispustom u
teren.
c/ Elektro instalacija
Graevina e biti prikljuena na javnu elektro-energetsku instalaciju.
d/ Ventilacija
U svim prostorijama graevine provjetravanje je omogueno prirodnim putem, a sanitarnih
vorova i spremita umjetnim putem sa prisilnom ventilacijom.
e/ Grijanje i hlaenje
Grijanje je predvieno putem plinskih ureaja na tekui naftni plin (UNP). Hlaenje je
predvieno klimatizacijskim ureajima.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.2.5. Kvantifikacijski podaci o graevini
Tlocrtna povrina graevine je oko P=212,0 m2

Iskaz brutto povrina graevine:
podrum P= oko 100 m2

prizemlje P= oko 210 m2
1. kat P= oko 210 m2
ukupno P= oko 670 m2
2.2.6. Grafiki prilozi
II.1. SITUACIJSKI PLAN

II.2. UPRAVNA ZGRADA - SITUACIJA
II.3. UPRAVNA ZGRADA TLOCRT PODRUMA I PRIZEMLJA
II.4. UPRAVNA ZGRADA TLOCRT 1. I 2. KATA
II.5. UPRAVNA ZGRADA - TLOCRT KROVNIH PLOHA
II.6. UPRAVNA ZGRADA - PRESJECI
II.7. UPRAVNA ZGRADA FASADE I
II.8. UPRAVNA ZGRADA FASADE II
II.9. SABIRNI BAZEN ZA OTPADNE VODE
II.10. SEPARATOR ULJA I TALONIK

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.3. Zona 2 RECIKLANO DVORITE
2.3.1. Lokacija
Smjetaj reciklanog dvorita predvieno je u jugozapadnom dijelu CGO. Povrina zone
iznosi oko 1,70 ha. Kolni i pjeaki pristup parceli osiguran je sa glavne ceste CGOa na
sjeveroistonoj strani zone.

Ureeni plato reciklanog dvorita imati povrinu od oko 2.000 m2. Na tu povrinu otvorenog
tipa graani mogu dovoziti svoj reciklani otpadni materijal. Na preostaloj povrini nalazi se
servisna cesta i zeleni pojas.
Konstrukcija platoa reciklanog dvorita imati e povienu rampu (el. oko + 1,1 m) za prilaz
vozila i ravnu povrinu (el. oko + 0,0 m) na koju e se nalaziti kontejneri za odlaganje
otpada. Konstrukcija e se izvesti kao vodonepropusna sa zavrnim slojem od asfalta s
poprenim i uzdunim padom prema kanalicama koje skupljaju oborinsku vodu u slivnike i
odvode je cijevima u talonik i separator ulja i masti.
Povrine oznaene kao manipulativne povrina izvesti kao vodonepropustan sa dodatnom

zatitom (zatitna vodonepropusna HDPE folija) te ograen reetkom.
U reciklanom dvoritu predvia se postavljanje objekta za zaposlenike. U objektu e pored

prostora za boravak zaposlenika biti osiguran i prostor za smjetaj potrebne opreme.
Ploha za skladitenje opasnih komponenti komunalnog otpada bit e ograena tipskim

armirano-betonskim panelima.
2.3.3. Instalacije
a/ Vodovod
Odvodnja je rijeena skupljanjem oborinske vode u talonik i separator ulja i masti, a nakon
obrade se skupljaju u sabirni bazen i putem infiltracijskog jarka isputa u tlo. U sluaju da je
skupljena voda u sabirnom bazenu oneiena, ista se odvozi na ureaj za obradu
(proiavanje) otpadnih voda. in situ. Odvodnja sa krova graevine rjeena je ispustom u
teren.
Skupljena potencijalno oneiena oborinska voda s povrina oznaenih kao manipulativne

plohe odvodit e se na separator lakih tekuina. Nakon ovog stupanja obrade, voda e se
odvoditi u ureaj za obradu (proiavanje) otpadnih voda in situ. U njemu e se obraditi
kao tehnoloka otpadna voda, a zatim e se obraena do razine kakvoe otpadnih
komunalnih voda kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje otpadnih
komunalnih voda Grada Zadra. Kompletan prostor navedenih povrina izvesti e se kao
vodonepropustan s dodatnom zatitom (zatitna vodonepropusna HDPE folija) te ograen

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
reetkom.
Za zaposlenike e se osigurati ekoloka toaletna kabina.
d/ Ventilacija
U prostorijama objekta za zaposlene provjetravanje je omogueno prirodnim putem.
Grijanje objekta za zaposlene je predvieno putem elektro ureaja (grijalice i sl.). Hlaenje
objekta za zaposlene je predvieno klimatizacijskim ureajima.
Tlocrtna povrina objekta za zaposlene (prizemlje): P = oko 15 m2
Plato reciklanog dvorita: P = oko 2.000 m2.
III 1. SITUACIJSKI PLAN

III.2. RECIKLANO DVORITE OTVORENOG TIPA SITUACIJA
III.3. RECIKLANO DVORITE OTVORENOG TIPA TLOCRT
III.4. TEHNOLOKA DISPOZICIJA OPREME RECIKLANOG DVORITA
III.5. SEPARATOR ULJA I TALONIK
III.6. OBJEKT ZA ZAPOSLENE
III.7. SABIRNI BAZEN ZA OBORINSKE VODE

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.4. Zona 3 TRANSPORTNI CENTAR
2.4.1. Lokacija
Povrina zone je oko 1,5 ha. Tlocrtna povrina graevine je oko P=650 m2. Bruto razvijena
povrina svih etaa graevine iznosi oko P= 920 m2.
Predvien broj parking mjesta za zaposlenike je 19, i 14 parking mjesta za kamione. Kolni i
pjeaki pristup parceli osiguran je sa glavne ceste CGOa na sjeveroistonoj strani zone.

Graevina je namjenjena za servisiranje kamiona i ostale mehanizacije u CGO.
Graevina ima prizemlje i kat. U prizemlju se nalazi: garaa za servisiranje vozila, radionica,
ured voditelja, sanitarni vor, hodnik, skladite rezervnih dijelova, kompresorska stanica,
kotlovnica i stubite. Na katu se nalaze: hodnik, garderobe, prostorije sa umivaonicima, tu
kabine, spremite, blagovaonica, prostorija za izdavanje jela, prostorija za automate pia i
jela, skladite rezervnih dijelova, kontrolna soba i dva sanitarna vora.
Za pranje kamiona i vozila odreen je prostor za vanjsko i unutranje pranje. Plato za diesel-
crpku, namijenjen je iskljuivo za punjenje strojeva i kamiona koritenih u okviru radnih
aktivnosti CGO.

Graevina je od gotovih, prefabriciranih AB elemenata. Konstrukcija se sastoji od montanih
temeljnih aica, glavnih krovnih nosaa, krovnih dvostrenih ploa, te fasadnih panela s
neprekinutim toplinskim mostom.
U unutarnjem prostoru je konstrukcija od nosivih zidova, zidani od blok opeke. Meukatna

konstrukcije izvest e se kao puna AB ploa.
Podovi u prostorijama garae, servisni kanali, prostor za izmjenu guma i skladite rezervnih
dijelova) izvesti kao vodonepropustan sa dodatnom zatitom (zatitna vodonepropusna
HDPE folija).
2.4.4. Instalacije
a/ Vodovod
Otpadne vode graevine sakupljat e se u vodonepropusni sabirni bazen. Konstrukcija
Transportnog centra izvodi se kao nepropusna sa zavrnim slojem od asfaltbetona.
Odvodnja transportnog centra rijeena je viebrodno s padom prema kanalicama koje
skupljaju vodu u slivnike i vode putem cijevi u separator ulja i masti, a nakon obrade u
infiltracijski jarak. Odvodnja sa krova graevine rjeena je ispustom u teren.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

plohe (rezervirana povrina za autopraonicu i prostor za tipsku diesel pumpu) odvodit e se
na separator lakih tekuina (s talonikom krutih estica). Nakon ovog stupanja obrade, voda
e se odvoditi u ureaj za obradu (proiavanje) otpadnih voda in situ. U njemu e se
obraditi kao tehnoloka otpadna voda, a zatim e se obraena do razine kakvoe otpadnih
komunalnih voda kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje otpadnih
komunalnih voda Grada Zadra. Kompletan prostor navedenih povrina izvesti kao
vodonepropustan sa dodatnom zatitom (zatitna vodonepropusna HDPE folija) te ograen
reetkom.
d/ Ventilacija
U svim prostorijama graevine provjetravanje je omogueno prirodnim putem, a sanitarnih
vorova i spremita umjetnim putem sa prisilnom ventilacijom.
Tlocrtna povrina graevine je oko P=650 m2.

prizemlje P= oko 650 m2
ukupno P= oko 920 m2
IV.1. SITUACIJSKI PLAN

IV.2. TRANSPORTNI CENTAR - SITUACIJA
IV.3. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE TLOCRT PRIZEMLJA
IV.4. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE - TLOCRT 1. KATA
IV.5. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE - TLOCRT KROVNIH
PLOHA
IV.6. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE - PRESJECI
IV.7. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE FASADE I
IV.8. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE FASADE II
IV.9. SABIRNI BAZEN ZA OTPADNE VODE
IV.10. SEPARATOR ULJA I TALONIK

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.5. Zona 4 POSTROJENJE ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU

OTPADA
2.5.1. Lokacija
MBO postrojenje planira se izgraditi u jugoistonom dijelu CGO. Povrina zone je oko 5,28
ha. Tlocrtna povrina graevine je oko P= 16.500 m2.
Parking mjesta za zaposlenike su predviena na parkiralitu transportnog centra. Kolni i

pjeaki pristup parceli osiguran je sa glavne ceste CGOa na jugozapadnoj strani zone.

Graevina je vrsta, montana, namjenjena za MBO i proizvodnju SRF i komposta. U
projektiranoj graevini, nalaze se prostori za obradu komunalnog otpada, iji su elementi:
- Prostor za prihvat i biosuenje otpada

- Prostor za pretkompostiranje i aktiviranu fazu kompostiranja
- Prostor za rafinaciju bioosuenog materijala
- Prostor za dozrijevanje i zavrnu rafinaciju
- Prostor za zavrno prosijavanje i uskladitenje komposta
- Prostor za drugu fazu dozrijevanja
Projektirana visina cijelog MBO postrojenja iznosi oko 16 m.

Graevina MBO postrojenja izvest e se kao montana konstrukcija od gotovih,
prefabriciranih armirano-betonskih elemenata (montanih stupova, temeljnih stopa stupova,
krovnih nosaa, uvala podronica i horizontalnih panela). Konstrukcija graevine sastojat e
se od montanih temeljnih aica, krovnih ploa te armirano-betonskih zidova, koji e
povezati pojedine montane elemente. Svi objekti oko glavne procesne hale takoer e se
izvesti od armiranog betona..
Krov je kosi, blagog nagiba i izveden od gotovih prenapregnuti betonskih ploa sa ve

postavljenim drvenim letvama potrebnim za montau zavrnog pokrova. Na njega se
postavlja parna brana, toplinska izolacija, preko koje se postavlja hidroizolacija.
Proelje objekta je izvedeno u tehnici vidljivog betona.
Podna ploa graevine izvest e se od nezapaljivog graevnog materijala armiranog

betona testiranog na vodonepropusnost. Zbog osjetljivosti lokacije zahvata (III. zona
sanitarne zatite izvorita), u svim prostorima graevine u kojima je mogue nastajanje,
zadravanje ili cijeenje oneienih voda (npr. prihvatnoj jami za mijeani komunalni otpad,
u svim odvodnim kanalima u kojima se skupljaju i odvode oneiene tehnoloke otpadne
vode, u prostoru za biosuenje, podruju za proizvodnju komposta i dr.) na nosivu armirano-
betonsku plou podne graevne konstrukcije te na obloge odvodnih kanala ugradit e se
zatitna vodonepropusna HDPE folija, na koju e se zatim postaviti zatitni betonski sloj.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Stoga e se podna ploha u svim podrujima MBO graevine, u kojima je mogua pojava ili
zadravanje procjedne vode, minimalno sastojati od nekoliko gradivnih slojeva.
zatitni betonski sloj

zatitna vodonepropusna HDPE folija
nosiva armirano-betonska ploa
temeljno nosivo tlo u podlozi graevine
2.5.4. Instalacije
a/ Vodovod
Objekt e biti prikljuen na javni vodovod.
b/ Kanalizacija
Odvodnja zone (parcele) rijeit e se u vidu paralelnog zatvorenog sustava, tako da e se
oborinske i sanitarno-potrone vode odvoditi s podruja graevine MBO postrojenja kao
odvojeni sustavi. Odvod oborinske vode s krova graevine rjeavati e se skupljanjem dijela
vode u vodospremi, odnosno dio oborinske vode isputati e se u okoli.
Sanitarno-potrone vode upuivat e se u prihvatnu sabirnu jamu za sanitarne vode.

Zbrinjavat e se izvan lokacije CGO, i to tako da e se redovito (po potrebi), iz namjenskih
sabirnih jama od strane ovlatene tvrtke precrpljivati u kamione-cisterne, kojima e se
odvoziti do ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda Grada Zadra.
Odvodnja asfaltiranih povrina rijeena je viebrodno s oznaenim poprenim i uzdunom

padu prema prema kanalicama koje skupljaju vodu u slivnike i vode putem cijevi u separator
ulja i masti, a nakon obrade u sabirni bazen za oborinske vode te se iz njega uputaju u
teren preko infiltracijskog jarka.

skupljat e se u sabirni bazen za oborinske vode te iz njega odvodit na ureaj za obradu
(proiavanje) otpadnih voda in situ. U njemu e se obraditi kao tehnoloka otpadna voda,
a zatim e se obraena do razine kakvoe otpadnih komunalnih voda kamionima-
cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Kompletan prostor navedenih povrina izvesti e se kao vodonepropustan s dodatnom
zatitom (zatitna vodonepropusna HDPE folija) te ograen reetkom.
Tehnoloke (procjedne) vode iz MBO postrojenja odvodit e se u sabirni bazen za oborinske

vode, a odatle u ureaj za proiavanje otpadnih voda in situ. Proiene do razine
kakvoe komunalnih otpadnih voda, zatim e se kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za
proiavanje otpadnih voda Grada Zadra. Kompletan prostor navedenih povrina izvesti kao
vodonepropustan sa dodatnom zatitom (zatitna vodonepropusna HDPE folija) te ograen
reetkom.
Na lokaciji CGO potrebno je izgraditi dvije nove trafostanice za potrebe elektroopskrbe.
Prva trafostanica biti e zasebna samostojea graevina na koju e se CGO prikljuiti na
srednjenaponsku distribucijsku mreu HEP-a. Druga trafostanica biti e u sklopu graevine
postrojenja za mehaniko-bioloku obradu. Elektroinstalacija e biti izvedena u skladu s

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
tehnikim propisima i standardima, te biti zatiena gromobranima.
d/ Ventilacija
U svim prostorijama provjetravanje je omogueno prirodnim putem, a sanitarnih vorova,
garderoba i spremita umjetnim putem sa prisilnom ventilacijom ventilatorom 110 u
ventilacioni kanal i na fasadu. U prostoru unutar objekta gdje se obavlja obrada otpada,
postavlja se samostalni ventilacioni i filterski sistem.
Za grijanje i hlaenje unutarnjeg prostora u kojemu borave zaposlenici koristit e se
klimatizacijski ureaji u tzv. split-izvedbi. Provjetravanje sanitarnih vorova, garderoba i
spremita izvest e se na umjetni nain, prisilnom ventilacijom.
f/ Zatita od sunca
Zatita od sunca predviena je vanjskim brisolejama i unutarnjim, pominim, aluminijskim
aluzinama koje su postavljene na prozore.
Tlocrtna povrina graevine je oko P=16.500 m2.
V.1. SITUACIJSKI PLAN

V.2. POGON ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA - SITUACIJA
V.3. POGON ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA TLOCRT PRIZEMLJA
V.4. POGON ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA - TLOCRT KROVNIH
PLOHA
V.5. POGON ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA - PRESJECI
V.6. POGON ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA - FASADE
V.7. SABIRNI BAZEN ZA SANITARNE OTPADNE VODE
V.8. SABIRNI BAZEN ZA OBORINSKE VODE
V.9. SEPARATOR ULJA I TALONIK

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.6. Zona 5 ODLAGALITE ZA NEOPASNI OTPAD
2.6.1. Lokacija
Odlagalite neopasnog otpada izgradit e se u sredinjem i zapadnom dijelu obuhvata
predmetnog zahvata u Zoni 5 na prirodno ravnom terenu nadmorske visine od oko 144-152
m. Povrina Zone 5 iznosi oko 13,7 ha.

Odlagalite neopasnog otpada je planirano za odlaganje ne samo biostabilizirane frakcije
mehaniko-bioloke obrade komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada te neopasnog
(obraenog) mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, ve u sluaju potrebe i
ukupne koliine goriva iz otpada (SRF) ili sirovine iz koje se ono proizvodi (zbog odustajanja
od proizvodnje goriva iz otpada).
Odlagalite e se formirati oko postojee ekskavacijske jame, preostale nakon eksploatacije

tehnikog graevnog kamena na bivem eksploatacijskom polju Busita 3.
Primjenom varijantnog rjeenja iskopa i ureenja temeljne plohe odlagalita neopasnog

otpada trebat e iskopati minimalno potrebnu koliinu stijenskog materijala u kojemu se
izvodi iskop i postojei oblik ekskavacijske jame dovesti u prihvatljivo stanje do postizanja
povrine od oko 4,8 ha (tj. 48.000 m2).
Planirano podruje odlagalita neopasnog otpada predvia se ostvariti postizanjem

romboidnog oblika gornje razine ureene plohe na kotama od oko 142 m i 155 m, ija
povrina iznosi oko 12 ha (120.000 m2).
Dio podruja unutar te plohe, povrine oko 7,2 ha (nakon to se od spomenutih 12 ha

oduzme povrina postojee ekskavacijske jame od 4,8 ha), potrebno je urediti tako da se
zbog izravnavanja podloge i osiguranja vrste, netrone stijenske podloge, iskopa samo
gornji neravni i troni povrinski sloj vapnenca, debljine do 2 m.
Redoslijed podfaza gradnje (proirenja) definirat e se tijekom izgradnje odlagalita.
Zavrne konture iskopa potrebno je ostvariti kako bi postigao nagib kosina do 3H:1V, a u
svrhu polaganja temeljnog brtvenog sloja na dnu i bonim stranama odlagalita. Potrebno je
takoer izvesti obodnu komunikaciju, pri emu visinska razlika izmeu dvaju nivoa obodne
komunikacije ne smije biti vea od 12 m. Na dnu odlagalita potrebno je takoer izvesti
nagibe, i to od 1-3%, a u svrhu omoguavanja odvodnje i skupljanja procjednih voda na dnu
odlagalita. irina ulazno-izlazne rampe iznosit e oko 10 m, a predvieni nagib 4-8%.
Donja razina iskopa, tj. dna jamskog dijela tijela odlagalita nalazit e se na nadmorskoj
visini od oko 136 m (donja ploha ekskavacijske jame), povrina prirodne razine terena kree
se na nadmorskoj visini od oko 144 m do 152 m, dok e se gornja ploha zavrne forme
predvienog nasipnog dijela tijela odlagalita, nakon njegova zatvaranja, oblikovati na
nadmorskoj visini od oko 175 m. Prema tome, relativna visina dijela tijela odlagalita iznad
prirodne razine terena kretat e se nakon zatvaranja odlagalita u rasponu od oko 23-31 m.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Ukupna zapremina tijela odlagalita prema varijantnom rjeenju, ukljuujui formirani jamski
dio s ekskavacijskom jamom i predvieni nasip, iznosit e oko 2.100.000 m3, to u
potpunosti zadovoljava zahtjeve odlaganja projektiranih koliina otpada u itavom
predvienom 30-godinjem periodu.
2.6.3. Temeljni brtveni sustav

Temeljni (donji) brtveni sustav odlagalita neopasnog otpada izgraditi e se tako da se
zadovolji zahtjev iz Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13)
koji se odnosi na zatitu podzemne vode, a kojime je definirano da dno odlagalita otpada
mora biti najmanje 1 m iznad najvie razine podzemne vode te da za odlagalite neopasnog
otpada prosjena vodonepropusnost tla na podruju temeljnog tla i bonih strana tijela
odlagalita mora biti manja od k = 1 x 10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra.
U odlagalite neopasnog otpada predvia se ugraditi temeljni brtveni sustav (u skladu sa

Studijom o utjecaju na okoli za CGO Biljane Donje), koji e se sastojati od sljedeih slojeva
(slojevi su navedeni redoslijedno odozdo prema gore, tj. od temeljne stijene u podlozi
odlagalita do donjeg sloja odloenog otpada):
- prirodna podloga (temeljna stijena)
- izravnavajui sloj debljine 20-30 cm
- glineni materijal koeficijenta propusnosti (filtracije) k= 1 x10-9 m/s, debljine 50 cm
- bentonitni tepih (GCL) koeficijenta propusnosti (filtracije) k=1 x 10-9 m/s
- geomembrana (HDPE folija) debljine 2,5 mm
- zatitni sloj geotekstila gustoe 1.200 g/m2
- drenani sloj granulata 16/32 mm debeo 50 cm s odvodnim cijevima za procjedne
vode
- sloj nekompaktiranog otpada debljine 150 cm.
2.6.4. Zavrni brtveni sustav

Primjenom planiranog zavrnog brtvenog sustava odlagalita neopasnog otpada, a suglasno
zahtjevima iz toaka 3.1-3.3. Dodatka I. Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11,
17/13 i 62/13), prekriti e se otpadom ispunjeni dijelovi odlagalita te osigurati adekvatno
povrinsko brtvljenje s ugraenim sustavom povrinske odvodnje oborinske vode i sustavom
otplinjavanja.
U odlagalite neopasnog otpada predvia se ugraditi zavrni brtveni sustav, koji e se

sastojati od sljedeih slojeva (slojevi su navedeni redoslijedno odozdo prema gore):
- odloeni otpad u tijelu odlagalita
- izravnavajui sloj prekrivnog materijala debljine 15 cm
- plinodrenani sloj od batude i ljunka 16/64 cm debljine 30 m ili umjetni materijal
- zatitni sloj geotekstila (200 g)
- bentonitni tepih adekvatan sloju gline, koeficijenta propusnosti k = 1 x 10-9 m/s,
minimalne debljine 80 cm
- drenani sloj za oborinske vode, granulat 16/32 mm, debljine 50 cm ili umjetni
materijal
- zatitni sloj geotekstila (200 g)
- rekultivirajui zavrni pokrovni sloj (crvenica 0,85 m i humus 0,15 m) debljine 100 cm

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
- ozelenjavanje (trave, nisko rasline, drvee)
2.6.5. Instalacije
a/ Vodovod
b/ Odvodnja
Zbog karakteristika otpadnog materijala koji se odlae (biostabilat) i predvienog tehniko-
tehnolokog rjeenja izoliranja odloenog materijala od okolnog prirodnog ambijenta, na
predmetnom odlagalitu neopasnog otpada ne oekuje se nastanak procjednih voda. No, u
sluaju eventualne pojave procjednih voda predvieno je da se te vode elektrinim crpkama
kontinuirano izvlae iz sabirnih okana (zdenaca) i odvode do sabirnog bazena za procjedne
vode, a odatle u crpnu stanicu te dalje, tlanim vodom do ureaja za proiavanje otpadnih
voda in situ.
Oborinske vode povrinski otjeu gornjom plohom tijela odlagalita prema njegovom obodu.
Kontrolirano prikupljanje uvjetno istih oborinskih voda omoguit e se izgradnjom kanala
oko ruba tijela odlagalita. U obodnom kanalu provodit e se stalna kontrola kakvoe
prikupljene oborinske vode. U sluaju da ta voda kakvoom zadovoljava zahtjeve Pravilnika
o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 80/13 i 43/14), ona
e se preko infiltracijskih jaraka isputati u okoli.
Tlocrtna povrina tijela odlagalita: P= oko 12 ha
VI.1. SITUACIJSKI PLAN

VI.2. SITUACIJA POSTOJEEG STANJA
VI.3. SITUACIJA PRIPREMLJENOG ODLAGALITA 1
VI.4. SITUACIJA PRIPREMLJENOG ODLAGALITA 2
VI.5. SITUACIJA ZATVORENOG ODLAGALITA
VI.6. SITUACIJA OTPLINJAVANJA ODLAGALITA
VI.7. PRESJECI ODLAGALITA
VI.8. DETALJ IZVEDBE DNA
VI.9. SHEMATSKI PRIKAZ DETALJA DRENAE
VI.10. DETALJ ZAVRNOG POKROVNOG SLOJA
VI.11. DETALJ OTPLINJAVANJA
VI.12. PRESJEK OBODNOG KANALA
VI.13. SABIRNI BAZENI ZA OBORINSKE VODE
VI.14. SABIRNI BAZENI ZA PROCJEDNE VODE

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.7. Zona 6 SORTIRNICA I NADKRIVENO SKLADITE
2.7.1. Lokacija
Pogon za sortiranje/reciklau otpada (sortirnica) i natkrivenom skladite izgradit e se u
junom dijelu obuhvata zahvata. Povrina zone je oko 2,5 ha.
Tlocrtna povrina sortirnice je oko P=3.770 m2. Bruto razvijena povrina svih etaa sortirnice
iznosi oko P= 3.950 m2. Tlocrtna povrina nadkrivenog skladita je oko P=1.500 m2.
Kolni i pjeaki pristup parceli osiguran je sa glavne ceste CGO na sjeveroistonoj strani
zone.

- Sortirnica:
Graevina je namjenjena za sortiranje otpada.
U prizemlju objekta nalazit e se hala za sortiranje otpada s odjeljcima za odlaganje otpada,
spremnicima (kontejnerima) za odvoz sortiranog otpada i postrojenjem za sortiranje otpada.
U drugom dijelu prizemlja nalazit e se stubite, hodnik, garderobe, sanitarni vor, prostorija
za izdavanje jela i blagovanje te dva skladita i nadzorna soba.
Na katnoj etai nalazit e se hodnik, sanitarni vor, uredi, nadzorna soba, skladite,
vienamjenska prostorija i prostorija za plinski kotao za grijanje.
- Nadkriveno skladite:
Namijenjeno je rastavljanju (demontai) glomaznog otpada i skladitenju komunalne
opreme.
U zatvorenom dijelu objekta nalazit e se garaa za nekoliko vozila s jedne, a prostor za
(privremeno) skladitenje opasnih otpadnih komponenti, s druge strane.

- Sortirnica:
Graevina e se izvesti od gotovih, prefabriciranih armirano-betonskih elemenata.
Konstrukcija se sastoji od montanih temeljnih aica, glavnih krovnih nosaa, krovnih ploa
te fasadnih panela s neprekinutim toplinskim mostom.
U unutarnjem prostoru je konstrukcija od nosivih zidova, zidani od blok opeke. Meukatna

konstrukcije izvest e se kao puna AB ploa. Krov e biti blago nakoen i izveden od gotovih
prenapregnutih betonskih ploa.
Sve podne plohe u graevini sortirnice, na kojima e se rukovati zaprimljenim otpadom,

sastojat e se od tri zatitna sloja, i to gledajui odozdo prema gore od nosive armirano-
betonske ploe, zatitne vodonepropusne HDPE folije i zatitnog betonskog sloja.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Graevina e se temeljeti na armirano-betonskim trakastim temeljima za zidove i temeljnim
stopama za eline stupove, koji nose elinu krovnu konstrukciju nadstrenice. Nosivi
zidovi bit e graeni od armiranog betona. Krov objekta bit e blago nakoen, izveden od
rebrastog lima koji se upire na metalnu konstrukciju.
Podne plohe natkrivenog skladita na kojima e se rukovati zaprimljenim opasnim

komponentama komunalnog otpada u svrhu njegova privremenog skladitenja, sastojat e
se od tri zatitna sloja, i to, gledajui odozdo prema gore, od nosive armirano-betonske
ploe, zatitne vodonepropusne HDPE folije i zatitnog betonskog sloja.
2.7.4. Instalacije
a/ Vodovod
Graevine e biti prikljuene na javni vodovod.
Otpadne vode iz sortirnice sakupljat e se u vodonepropusni sabirni bazen.
Odvodnja s asfaltiranih povrina rijeena je viebrodno s oznaenim poprenim i uzdunom

padu prema prema kanalicama koje skupljaju vodu u slivnike i vode putem cijevi u separator
ulja i masti, a nakon obrade u infiltracijski jarak.

skupljat e se u sabirni bazen za oborinske vode te iz njega odvodit na ureaj za obradu
(proiavanje) otpadnih voda in situ. U njemu e se obraditi kao tehnoloka otpadna voda,
a zatim e se obraena do razine kakvoe otpadnih komunalnih voda kamionima-
cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Kompletan prostor sortirnice i skladita izvesti kao vodonepropustan sa dodatnom zatitom

(zatitna vodonepropusna HDPE folija) te ograen reetkom.
Odvodnja sa krova graevina rjeena je ispustom u teren.
Graevine e biti prikljuene na javnu elektro-energetsku instalaciju.
d/ Ventilacija
U svim prostorijama graevine provjetravanje je omogueno prirodnim putem, a sanitarni
vorovi, garderobni prostor i spremita umjetnim putem sa prisilnom ventilacijom.

- Sortirnica:
Tlocrtna povrina sortirnice je oko P=3.770 m2

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

-prizemlje P= 3.770 m2
-1. kat P= 180 m2
ukupno P= 3.950 m2
Tlocrtna povrina nadkrivenog skladita je oko P=1.500 m2.
VII.1. SITUACIJSKI PLAN

VII.2. SITUACIJA SORTIRNICE I NADSTRENICE
VII.3. SORTIRNICA TLOCRT PRIZEMLJA
VII.4. SORTIRNICA - TLOCRT 1. KATA
VII.5. SORTIRNICA - TLOCRT KROVNIH P'LOHA
VII.6. SORTIRNICA - PRESJECI
VII.7. SORTIRNICA FASADE
VII.8. SORTIRNICA - FASADE
VII.9. SABIRNI BAZEN ZA OTPADNE VODE
VII.10. NADKRIVENO SKLADITE TLOCRT I PRESJEK
VII.11. NADKRIVENO SKLADITE - TLOCRT KROVNIH PLOHA
VII.12. NADKRIVENO SKLADITE - FASADE
VII.13. SEPARATOR ULJA I TALONIK
VII.14. SABIRNI BAZEN ZA OBORINSKE VODE

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.8. Zona 8 PROSTOR ZA RECIKLIRANJE I OBRADU GRAEVNOG

OTPADA
2.8.1. Lokacija
Smjetaj prostora (pogona) za obradu graevnog otpada predvieno je u istonom dijelu
CGO. Povrina zone iznosi oko 2,5 ha. Kolni i pjeaki pristup parceli osiguran je sa glavne
ceste CGOa na istonoj strani zone.

Unutar povrine predviene za smjetaj prostora za obradu graevnog otpada nalaziti e se
pristupna cesta, betonski plato za manipulaciju vozilima, prostor za smjetaj graevnog
otpada, zelena povrina, vatrogasna cesta, talonik i separator ulja/masti, sabirni bazen za
oborinske vode kapaciteta i objekt za zaposlene.
Objekt za smjetaj zaposlene i opreme bit e kontejnerske izvedbe.
Na radnoj (manipulativnoj) povrini predvieno je postavljanje opreme i ureaja za obradu

(drobljenje), separaciju, razastiranje te utovar/istovar materijala.
Obraeni graevni materijal odlagat e se na betonskoj podlozi, dok e se na nebetoniranoj

povrini smjestiti graevnski otpad. Preostali dio graevne estice predvien je kao zelena
travnata povrina, koja e moi posluiti za eventualne budue potrebe. Prostor za obradu
graevnog otpada omeiti e se tipskim betonskim rubnjacima.
2.8.3. Instalacije
a/ Vodovod
Odvodnja e se uspostaviti u padom te e se voda skupljati u slivnike, odakle e se cijevima
odvoditi u talonik i separator ulja i masti, a nakon obrade se skuplja u sabirni bazen i putem
infiltracijskog jarka isputa u tlo.
Odvodnja e se uspostaviti u viebrodnoj izvedbi s oznaenim poprenim i uzdunom padu

prema kanalicama u kojima e se skupljati voda u slivnike, odakle e se cijevima odvoditi u
talonik i separator ulja i masti, a nakon obrade se skupljaju u sabirni bazen i putem
infiltracijskog jarka isputa u tlo.
Za zaposlenike e se osigurati ekoloka toaletna kabina.
d/ Ventilacija
U prostorijama objekta za zaposlene provjetravanje je omogueno prirodnim putem.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Grijanje objekta za zaposlene je predvieno putem elektro ureaja (grijalice i sl.). Hlaenje
objekta za zaposlene je predvieno klimatizacijskim ureajima.

Tlocrtna povrina objekta za zaposlene: prizemlje P= oko 15 m2
IX.1. SITUACIJSKI PLAN

IX.2. PROSTOR ZA OBRADU GRAEVINSKOG OTPADA - SITUACIJA
IX.3. PROSTOR ZA OBRADU GRAEVINSKOG OTPADA TLOCRT I PRESJEK
IX.4. TEHNOLOKA DISPOZICIJA OPREME
IX.5. OBJEKT ZA ZAPOSLENE
IX.6. SEPARATOR ULJA I TALONIK
IX.7. SABIRNI BAZEN ZA OBORINSKE VODE

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.9. Zona 9 ODLAGALITE ZA INERTNI OTPAD
2.9.1. Lokacija
Odlagalite inertnog otpada izgradit e se u sjeveroistonom dijelu obuhvata predmetnog
zahvata. Povrina zone je oko 7,4 ha. Tlocrtna povrina tijela odlagalita kao graevine je
oko P=5,9 ha.

Odlagalite e sluiti odlaganju dio obraenog inertnog graevnog otpada i dio obraenog
neopasnog proizvodnog otpada, te graevinski otpad koji sadri azbest i vrsto vezani
azbestni otpad.
Koncept ureenja odlagalita inertnog otpada temelji se na izvedbi minimalno potrebnog

iskopa u sjeveroistonom dijelu obuhvata zahvata, na podruju nadmorske visine prirodne
razine terena od oko 150 m u junom do oko 160 m u sjevernom dijelu planiranog obuhvata
ovog odlagalita.
U podruju planirane izgradnje odlagalita inertnog otpada nema ekskavacijskih jama

nastalih eksploatacijom tehnikog kamena, osim manje depresije u sredinjem dijelu
razmatranog prostora. Odlagalite e se temeljiti na tehnikom konceptu jama-nasip.
Da bi se osigurao potreban prihvatni kapacitet odlagalita od oko 620.000 m3, na

predvienoj povrini od oko 5,9 ha (oko 59.000 m2) izgraditi e se tijelo odlagalita, razina
ijeg e se iskopnog dijela nalaziti na dubini od oko 1 do 3 m ispod prirodnog nivoa terena,
dok e gornja ploha nasipnog dijela tijela odlagalita na pokosima biti na visini od oko 10-15
m, a u sredinjem, zaravnjenom dijelu, 20-30 m iznad prirodne razine terena. To znai da e
zavrni zaravnjeni dio gornje plohe zatvorenog tijela odlagalita inertnog otpada biti na
nadmorskoj visini od oko 175-185 m. Projektirani nagibi gornje plohe zatvorenog tijela
odlagalita kretati e se od oko 1-2,5 %, a nagibi bonih strana (pokosa) tijela odlagalita bit
e 1V:3H.
Odlagalite inertnog otpada u konanici e sadravati sljedee glavne elemente:

(a) tijelo zatvorenog odlagalita inertnog otpada
(b) obodni kanal za prikupljanje oborinskih voda
(c) obodni nasip
(d) sustav drenanih HDPE cijevi
(e) sabirni (taloni) bazen za sakupljanje oborinskih voda
Pored toga, u posebnom se odlagalinom polju (kazetama) odlagalita inertnog otpada

tijekom perioda koritenja zahvata predvia zaprimiti i odloiti oko 7.000 m3 otpada koji
sadri azbest (preteno se radi o graevnom otpadu).

Temeljni (donji i gornji) brtveni sustav odlagalita inertnog otpada izgradit e se tako da se
uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13).

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
U skladu s time, temeljni brtveni sustav odlagalita inertnog otpada tvoriti e sloj gline
debljine 1 m i koeficijenta propusnosti k = 1 x 10-7 m/s ili manjeg.
Nakon zatvaranja i poravnanja gornje plohe tijela odlagalita otpada po zavretku odlaganja
otpada na odlagalite, odnosno jedan njegov dio, postavlja se gornji ili pokrovni brtveni
sustav koji se povrinski rekultivira. Zavrni pokrovni sustav odlagalita inertnog otpada bit
e izgraen kao sendvi-sloj koji e se gledajui odozdo prema gore sastojati od:
- izravnavajueg sloja prekrivnog materijala, debljine 15 cm

- rekultivirajueg zavrnog pokrovnog sloja, debljine 100 cm
(85 cm crvenica + 15 cm pokrovni humus) i
- ozelenjavajueg, odnosno vegetacijskog sloja (trava, nisko raslinje i drvee).
2.9.4. Instalacije
a/ Vodovod
b/ Odvodnja
iste oborinske vode odvodit po povrini zavrnog brtvenog sustava u obodni kanal, koji e
vodu skupljati u sabirne bazene i preko infiltracijskih jaraka isputati u okoli. Ukoliko to zbog
eventualnog oneienja ne bude mogue, ona e se odvoditi u taloni bazen i odatle
jednako kao i prikupljena procjedna voda odvoditi u ureaj za proiavanje otpadnih voda
in situ te odatle nakon to bude proiena na razinu kakvoe komunalnih otpadnih voda
odvoziti kamionima-cisternama u ureaj za proiavanje komunalnih otpadnih voda
Grada Zadra.

Tlocrtna povrina tijela odlagalita: P= oko 5,9 ha
X.1. SITUACIJSKI PLAN

X.2. SITUACIJA PRIPREMLJENOG ODLAGALITA ZA INERTNI OTPAD
X.3. SITUACIJA ODVODNJE ODLAGALITA ZA INERTNI OTPAD
X.4. SITUACIJA ZATVORENOG ODLAGALITA ZA INERTNI OTPAD
X.5. PRESJECI ODLAGALITA ZA INERTNI OTPAD
X.6. DETALJ IZVEDBE DNA
X.7. DETALJ ZAVRNOG POKROVNOG SLOJA
X.8. DETALJ OBODNOG KANALA
X.9. SABIRNI BAZEN TLOCRT I PRESJECI

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.10. Zona 10 ULAZNO-IZLAZNA ZONA (oko 0,39 ha):
2.10.1. Lokacija
Povrina zone je oko 0,39 ha. Tlocrtna povrina Porte je oko P=60 m2, a Nadstrenice je oko
P=260 m2.
Kolni i pjeaki pristup parceli osiguran je sa glavne ceste CGOa na sjeveroistonoj strani
zone.

Porta je namijenjena prihvatu otpada i kontrole pristupa u CGO te izlaska vozila iz njega.
Nadstrenica e sluiti kao zatita od oborina.
Porta ima prizemlje i uzdignuta je na platou sa ulaznim podestima. U prizemlju se nalazi:

uredi i sanitarni vor.
Sa svake strane Porte predviene su kolne vage. Na zoni je predvien i Pogon za pranje
(kotaa) vozila.

Porta je od zidana graevina. Krovna konstrukcija izvest e se kao puna AB ploa. Krov je
ravan.
Nadstrenica je metalna konstrukcija, od eline okvirne konstrukcije.

Predviena je izgradnja tipskog postrojenja za pranje kotaa vozila.
2.10.4. Instalacije
a/ Vodovod
Otpadne vode graevine sakupljat e se u vodonepropusni sabirni bazen.
Odvodnja je rijeena viebrodno s padovima prema kanalicama koje skupljaju vodu vode
putem u separator ulja i masti, a nakon obrade u infiltracijski jarak.

plohe (plato za pranje vozila) odvodit e se u ureaj za obradu (proiavanje) otpadnih
voda in situ. U njemu e se obraditi kao tehnoloka otpadna voda, a zatim e se
obraena do razine kakvoe otpadnih komunalnih voda kamionima-cisternama odvoziti u
ureaj za proiavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra. Kompletan prostor
navedene povrine izvesti kao vodonepropustan sa dodatnom zatitom (zatitna
vodonepropusna HDPE folija) te ograen reetkom.
Odvodnja sa krova graevine rjeena je ispustom u teren.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
d/ Ventilacija
U svim prostorijama graevine provjetravanje je omogueno prirodnim putem.
Grijanje i hlaenje je predvieno klimatizacijskim ureajima.
Tlocrtna povrina Porte je oko P=60 m2.
Tlocrtna povrina Nadstrenice je oko P=260 m2.
XI.1. SITUACIJSKI PLAN

XI.2. SITUACIJA ULAZNO-IZLAZNE ZONE
XI.3. UVARSKA KUICA - PORTA
XI.4. VAGA
XI.5. PLATO ZA PRANJE KOTAA
XI.6. NADSTRENICA

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.11. ZATITA OD POARA
2.11.1 Popis primjenjivih propisa za projektiranje graevine

Zakoni
1. Zakon o zatiti od poara (NN 92/10),
2. Zakon o zatiti na radu (NN 71/14 i 118/14),
3. Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13),
4. Zakon o gradnji (NN 153/13)
5. Zakon o normizaciji (NN 80/13),
6. Zakon o graevnim proizvodima (NN 76/13),
7. Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13),
8. Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10),
9. Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).
Pravilnici
1. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94-ispravak i 142/03),
2. Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11 i 74/13),
3. Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06),
4. Pravilnika o mjerama zatite od poara pri izvoenju radova zavarivanja, rezanja,
lemljenja i srodnih tehnika rada (NN 44/88),
5. Pravilnik o mjerama zatite od poara kod graenja (NN 141/11),
6. Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zatite od poara (NN 44/12),
7. Pravilnik o sadraju elaborata zatite od poara (NN 51/12),
8. Pravilnik o ovlatenjima za izradu elaborate zatite od poara (NN 141/11),
9. Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike
Hrvatske (NN 61/94),
10. Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05),
11. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98, 116/07 i
141/08),
12. Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno
eksplozivnim atmosferama (NN 34/10),
13. Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatiti zdravlja radnika te tehnikom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim
eksplozivnom atmosferom (NN 39/06 i 106/07),
14. Pravilnik o pokretnoj tlanoj opremi (NN 126/08),
15. Pravilnik o tlanoj opremi (NN 58/10 i 140/12).
16. Pravilnik o razvrstavanju graevina u skupine po zahtjevanosti mjera zatite od poara
(NN 56/12 i 61/12-ispravak),
17. Pravilnik o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u
sluaju poara (NN 29/13),
18. Pravilnik o zatiti od poara u skladitima (NN 93/08),
19. Pravilnik o zatiti na radu za mjesta rada (NN 29/13),
20. Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (NN 78/13),
21. Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN 56/99),
22. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07),

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
23. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zatitu elektroenergetskih postrojenja i ureaja (NN

146/05),
24. Pravilnik o zapaljivim tekuinama (NN 54/99),
25. Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (NN 117/07, 111/11, 17/03 i 62/13),
26. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14).
Tehniki propisi
1. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN
03/07),
2. Tehniki propis za zidane konstrukcije (NN 01/07),
3. Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/06),
4. Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10 i 125/10),
5. Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (NN 119/09, 125/10 i 136/12),
6. Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN 87/08 i
33/10),
7. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (NN 110/08),
8. Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 05/10),
9. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u graevinama (NN
110/08, 89/09 i 79/13),
10. Tehniki propis o graevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11-
ispravak, 130/12 i 81/13),
11. Tehniki propis za dimnjake u graevinama (NN 3/07),
12. Tehniki propis za eline konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12 i 136/12).
Preuzeti pravilnici*
1. Pravilnik o tehnikim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sisteme (SL 38/89 i NN
69/97),
2. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta (SL 62/73).
*Preuzet temeljem lanka 20. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03)
Norme
1. Norme skupina HRN EN 1363, 1364, 1365, 1366, 1634, 1838, 12101, 13501, 13943,
1991, 1992, 1993, 1996, 2, 3, 62305, 61663, 54, 1125, 179, 1839, 60079, 13463
2. Norme skupina HRN DIN 4102
3. HRN ISO 6309:2000, Zatita od poara -- Sigurnosni znakovi (ISO 6309:1987)
4. HRN DIN VDE 0833 (dio 1 i 2) - Sustavi za dojavu opasnosti od poara,
Ostala regulativa
1. TRVB 126/87 - Poarno-tehnike karakteristike za razliite namjene, skladitenja, robu,
2. TRVB 100/87 Mjere zatite od poara, raunsko dokazivanje,
3. Popis hrvatskih normi za primjenu pravilnika o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim
za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 32/11),
4. ATEX-Direktiva 94/9/EC-Europskog parlamenta i vijea od 23. oujka 1994. god. o
usklaivanju zakonodavstava drava lanica u odnosu na opremu i zatitne sustave
namijenjene za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama,
5. Novec 1230 sustavi: Protupoarni sustavi - Plinski sustavi za gaenje poara ISO 14520-
5,
6. NFPA 15 - Stabilni sustavi za zatitu od poara rasprenom vodom (Standard for Water
Spray Fixed Systems for Fire Protection),
7. NFPA 11A Sustavi niske, srednje i visoko ekspanzivne pjene (Standard for Low-,

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Medium, and High-Expansion Foam),

8. NFPA 16 - Standard za projektiranje sistema za gaenje rasprenom voda-pjena i pjena-
voda spray sistemi (Standard for the Installation of Foam-Water Sprinkler and Foam-
Water Spray Systems),
9. NFPA 13 - Postavljanje sustava sprinklera (Standard for the Installation of Sprinkler
Systems),
10. NFPA 750- Sustav protupoarne zatite vodenom maglom (Standard on Water Mist Fire
Protection Systems).
Napomena: Pri koritenju gore navedenih stranih smjernica moraju se koristiti izdanja
vaea u trenutku izrade Glavnog projekta.
2.11.2. Arhitektonsko-graevinske mjere i sustavi tehnikih rjeenja zatite

od poara
2.11.2.1. Razvrstavanje graevina Centra za gospodarenje otpadom
U skladu sa lankom 4. Pravilnika o razvrstavanju graevina u skupine po zahtjevanosti

mjera zatite od poara (NN 56/12 i 61/12-ispravak) graevine Centra se razvrstavaju u
graevine SKUPINE 2 - ZAHTJEVNE GRAEVINE.
Sukladno odredbama Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine

moraju zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13) pojedine zgrade Centra razvrstavaju se u
slijedee podskupine:
1. Upravna zgrada, transportni centar i sortirnica razvrstavaju se u ZGRADE PODSKUPINE

3 (ZPS 3).
2. Zgrada uvarske kuice (porta), trafostanica TS1 i planirani prizemni tipski kontejneri u
pojedinim zonama razvrstavaju se ZGRADE PODSKUPINE 1 (ZPS1).
Svrstavanje pogona za mehaniko-bioloku obradu otpada u podskupine u skladu sa

lankom 4. Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju
zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13), nije mogue jer se radi o INDUSTRIJSKIM
GRAEVINAMA.
2.11.2.2. Prijenos poara na susjedne graevine
S obzirom da e graevine biti locirane na meusobnoj udaljenosti veoj od 20 m, zakljuuje

da nema poveane opasnosti od prijenosa poara izmeu susjednih graevina, odnosno
takve opasnosti, koja bi iziskivala dodatne mjere zatite za sprjeavanje prijenosa poara.
U skladu sa navedenim nije potrebno poduzimati nikakve mjere iz poglavlja V. Sprjeavanje

irenja poara na susjedne graevine Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima
koje graevine moraju zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13).
2.11.2.3. Udaljenost vatrogasnih postrojbi i vatrogasni pristupi graevinama
Na udaljenosti cca 7 km od graevine stacionirano je sredinje vatrogasno drutvo DVD

kabrnja sa ukupno 20 dobrovoljnih vatrogasaca, dok se najblia profesionalna vatrogasna
postrojba nalazi na udaljenosti cca 20 km od Centra. U mjestu Benkovac stacionirana je

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Javna vatrogasna postrojba Grada Benkovca kao vatrogasna postrojba VRSTA 2.

Navedena Javna vatrogasna postrojba ima organizirano stalno deurstvo od 00 do 24 sata.
Do projektiranog CGO predviene su nove asfaltne prometnice kako iz smjera istoka (spoj
na cestu Zemunik Donji -Karin), tako i iz smjera zapada (spoj na mjesnu cestu Suhovare)
koje e biti dimenzionirane za sve vrste lakog i tekog prometa. Od ulaza (glavnog i
pomonog) na odlagalite osigurani su neometani prilazi svim objektima i dijelovima
odlagalita radi gaenja poara.
Unutar centra izvesti e se odgovarajue asfaltne prometnice koje e u pogledu dimenzija,

udaljenosti od graevine i nosivosti udovoljavati propisanim uvjetima za vatrogasne pristupe.
Uz unutarnju stranu du iane ograde izgraditi e se i dodatni makadamski protupoarni put
minimalne irine 3 m sa kojim e biti omoguen i dodatni pristup do odlagalita.
Za sve planirane graevine, osim upravne zgrade vatrogasni pristupi su osigurani sa dvije
due strane to je u skladu sa lankom 2. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
35/94, 55/94-ispravak i 142/03). Za upravnu zgradu vatrogasni pristup je osiguran sa jedne
strane ime je zbog razmjetaja prostorija unutar iste, udovoljeno lanku 2. gore navedenog
pravilnika.
Do trafostanice TS1 osigurati e se jedan pristupni put to je u skladu sa lankom 7.

stavkom 2. Pravilnika o temeljnim zahtjevima za zatitu elektroenergetskih postrojenja i
ureaja (NN 146/05).
Svi pristupi su predvieni uzdu vanjskih zidova graevina na kojima su predvieni otvori za
moguu intervenciju vatrogasaca. Sa svih predvienih strana oko graevine osigurane su
povrine sa kojih e biti mogue upotrijebiti automehanike ljestve. Nosivost vatrogasnih
pristupa je > od 100 kN. Sve povrine predviene za vatrogasne pristupe predviene su da
budu stalno slobodne i prohodne. Vatrogasni prilazi su propisne irine 3 m. Nijedan uspon
ili pad u vatrogasnom prilazu ne prelazi 12 % nagiba. Pristupi e biti jasno oznaeni.
Povrine za operativni rad vatrogasnih vozila postavljene su paralelno sa vanjskim zidovima

graevina i irine su 5,5 m. Udaljenost povrina za operativni rad vatrogasnih postrojbi je
12 m to je u skladu sa lankom 14. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94,
55/94-ispravak i 142/03). Izmeu podnoja objekata i povrine za rad vatrogasnog vozila
nee biti zapreka, ime e biti osigurano nesmetano postavljanje vatrogasnih vozila prilikom
akcije gaenja. Nagib povrina za operativni rad ne prelazi 10 % u bilo kojem smjeru.
Svi vatrogasni prilazi i povrine za operativni rad su prikladni sa svojim dimenzijama

veliinom, nagibom i udaljenou od graevina - (vidi grafiki prilog).
2.11.2.4. Konstrukcija graevina i njihova otpornost na poar
2.11.2.4.1. Upravna zgrada sa parkiralitem
Sve planirane konstrukcije upravne zgrade u pogledu otpornosti na poar odrediti e se

temeljem Priloga 1. Tablice 1. Zahtjevi za otpornost na poar konstrukcija i elemenata
zgrada, Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju
zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13), za ZGRADU PODSKUPINE 3 (ZPS3). Sve ostale
reakcije materijala na poar za razvrstanu zgradu odrediti e se na osnovu Priloga 2. Tablica
4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
graevine moraju zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13).
Odabrani stupanj otpornosti na poar nosive konstrukcije graevine u zadanoj klasi potvrditi
e se primjenom pravila tehnike prakse izraunom poarne ugroenosti za najugroenije
poarne odjeljke (sektore) prema metodi austrijske tehnike smjernice za preventivnu zatitu
od poara TRVB 100/87 Mjere zatite od poara, raunsko dokazivanje.
Dokaz otpornosti na djelovanje poara za planirane nosive konstrukcije odrediti e se u

Glavnom projektu prema odgovarajuim EUROCOD normama.
2.11.2.4.2. Reciklano dvorite otvorenog tipa i prostor za obradu graevinskog

otpada
Sve nosive konstrukcije montanih tipskih kontejnera pripadaju sukladno normi HRN DIN
4102 dio 4 u skupinu negorivih materijala skupine A, odnosno sukladno normi HRN EN
13501-1 svrstavaju se u skupinu negorivih materijala skupine A1 i A2.
U skladu sa zahtjevima Priloga 1. Tablice 1. Pravilnika o otpornosti na poar i drugim

zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13), za planirani
prizemni tipski kontejner ne postavljaju se zahtjevi za otpornost na poar konstrukcija i
elemenata zgrada.
2.11.2.4.3. Transportni centar
Sve planirane konstrukcije transportnog centra u pogledu otpornosti na poar odrediti e se

Otpornost na poar nosivih konstrukcija predvienog skladita unutar zgrade transportnog

centra odrediti e se na osnovu lanka 5. Pravilnika o zatiti od poara u skladitima (NN
93/08) u ovisnosti o poarnom optereenju gorivih materijala koji se planiraju skladititi
unutar skladita. Minimalne mjere zatite od poara skladita odrediti e se na osnovu
Tablice 1. lanka 7. Pravilnika o zatiti od poara u skladitima (NN 93/08).

Sve planirane konstrukcije platoa diesel crpke, te komponenti diesel crpke kao i
nadstrenice iznad nje pripadaju sukladno normi HRN DIN 4102 dio 4 u skupinu negorivih
materijala skupine A, odnosno u skupine A1 i A2 sukladno normi HRN EN 13501-1, a to je
u skladu sa lankom 37. Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom
(NN 93/98, 116/07 i 141/08).

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.11.2.4.4. Pogon za mehaniko-bioloku obradu otpada
Otpornost nosivih i ukrutnih elemenata pogona za mehaniko-bioloku obradu otpada

predvieno je da bude R90/F90 uz odgovarajuu opremljenost sigurnosnim sustavima
(sustavima za automatsku dojavu i gaenje poara) ime e se u potpunosti udovoljiti
zahtjevima iz Priloga 1. Tablice 2. Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje
graevine moraju zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13) jer se radi o industrijskoj graevini.
Odabrani stupanj otpornosti na poar nosive konstrukcije graevine u predvienoj klasi

R90/F90 potvrditi e se primjenom pravila tehnike prakse izraunom poarne ugroenosti
za najugroenije poarne odjeljke (sektore) prema metodi austrijske tehnike smjernice za
preventivnu zatitu od poara TRVB 100/87 Mjere zatite od poara, raunsko
dokazivanje.

2.11.2.4.5. Sortirnica i natkriveno skladite
2.11.2.4.5.1. Sortirnica
Sve planirane konstrukcije sortirnice u pogledu otpornosti na poar odrediti e se temeljem

Priloga 1. Tablice 1. Zahtjevi za otpornost na poar konstrukcija i elemenata zgrada,
Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u
sluaju poara (NN 29/13), za ZGRADU PODSKUPINE 3 (ZPS3). Sve ostale reakcije
materijala na poar za razvrstanu zgradu odrediti e se na osnovu Priloga 2. Tablica 4., 5.,
6., 7., 8., 9., 10. i 11. Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine
moraju zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13).
Otpornost na poar nosivih konstrukcija predvienog skladita unutar zgrade sortirnice

odrediti e se na osnovu lanka 5. Pravilnika o zatiti od poara u skladitima (NN 93/08) u
ovisnosti o poarnom optereenju gorivih materijala koji se planiraju skladititi unutar
skladita. Minimalne mjere zatite od poara skladita odrediti e se na osnovu Tablice 1.
lanka 7. Pravilnika o zatiti od poara u skladitima (NN 93/08).

2.11.2.4.5.2. Natkriveno skladite
S obzirom da e graevina koncepcijski biti rijeena kao nadstrenica odabrani stupanj

otpornosti na poar nosive konstrukcije graevine u odrediti e se primjenom pravila
tehnike prakse izraunom poarne ugroenosti za jedan jedinstveni poarni odjeljak
(sektor) prema metodi austrijske tehnike smjernice za preventivnu zatitu od poara TRVB
100/87 Mjere zatite od poara, raunsko dokazivanje.
Dokaz otpornosti na djelovanje poara za zadane nosive konstrukcije odrediti e se u

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.11.2.4.6. Ulazno-izlazna zona
Sve planirane konstrukcije uvarske kuice u pogledu otpornosti na poar odrediti e se


2.11.2.4.7. Trafostanica TS1
U skladu sa odredbama Pravilnika o temeljnim zahtjevima za zatitu od poara

elektroenergetskih postrojenja i ureaja (NN 146/05), ne postavljaju se nikakvi zahtjevi za
vatrootpornou planirane trafostanice.
Sve konstrukcije trafostanice pripada sukladno normi HRN DIN 4102 dio 4 u skupinu
negorivih materijala skupine A, odnosno sukladno normi HRN EN 13501-1 svrstavaju se u
skupinu negorivih materijala skupine A1 i A2.
2.11.2.4.8. Podruje za obradu oborinskih voda, procjeda i odlagalinog plina
Sve konstrukcije ove zone pripadaju sukladno normi HRN DIN 4102 dio 4 u skupinu
negorivih materijala skupine A, odnosno sukladno normi HRN EN 13501-1 svrstavaju se u
skupinu negorivih materijala skupine A1 i A2.
2.11.2.5. Tehnoloki procesi
Svi tehnoloki procesi koji se planiraju izvoditi u graevinama CGO opisani su u prethodnim
Poglavljima ovoga Idejnog projekta, te ih nije potrebno dodatno opisivati.
2.11.2.6. Pregled prostora i mjesta glede vjerojatnosti za nastajanje i irenje

poara
Prostori u kojima se koriste ili nalaze zapaljive i gorive tvari, potencijalna su mjesta za
nastajanje poara, ukoliko bi te tvari dole u direktni kontakt sa izvorom paljenja kao to su
otvoreni plamen, iskra ili neka eksplozija, odnosno ako bi dolo do njihovog pregrijavanja
preko temperature paljenja. S obzirom na razliitu namjenu prostora i tehnologija rada u
njima, mogue je mjesto za nastanak eventualnog poara i njegove uzroke razvrstati u
nekoliko grupa.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
U pogonima, skladitima i prateim prostorima objekata CGO najuobiajniji izvori paljenja

zbog kojih moe doi do poara su:
- elektrini kvarovi,
- statiki elektricitet,
- puenje i odbacivanje opuaka na nedozvoljena mjesta,
- otvoreni plamen,
- trenje, zagrijavanje i iskrenje,
- samoupala,
- krivo rukovanje s ureajima za grijanje i elektrinom opremom,
- udar groma,
- namjerno podmetanje poara.
2.11.2.6.1. Tehniko tehnoloki prostori
U tehniko tehnoloke prostore spadaju pogon mehaniko-bioloke obrade otpada i SRF-a.

Izbijanje poara u tim prostorima mogua je:
- na elektrinim instalacijama zbog kratkog spoja ili pregrijavanja,
- na elektrinim ureajima i opremi,
- zbog pregrijavanja leajeva na transportnim trakama ureaja i strojeva,
- zbog stalnog trenja izmeu stroja (drobilice) i pojedinih metalnih dijelova koji se mogu
zatei u otpadu,
- zbog neispravnih ureaja,
- zbog nekontroliranog odbacivanja opuaka, ibica i sl.,
- zbog unoenja zapaljenih tvari u prihvatnu jamu,
- uslijed zavarivanja i rezanja te nepotivanja mjera propisanih za takve radove,
- uslijed podmetanja poara.
2.11.2.6.2. Skladita
Po pojedinim graevinama nalaze se skladita odnosno priruna spremita u kojima su

mogua izbijanja poara:
- na elektrinim instalacijama uslijed kratkog spoja ili pregrijavanja,
- zbog nepropisnog slaganja uskladitene robe u blizini rasvjetnih tijela,
2.11.2.6.3. Pratei tehniko tehnoloki prostori
U pratee tehniko tehnoloke prostore i postrojenja spadaju trafostanica, strojarnice

ventilacije i klimatizacije, radionica, kotlovnica, pomone prostorije za laboratorij,
kompresorska stanica i sl.
Izbijanje poara u tim prostorima mogue je:

- na elektrinim ureajima i opremi,
- zbog pregrijavanja leajeva na ureajima (ventilatori),
- na transformatorima,
- zbog samoupale zamaenih pamunjaka i krpa,
- nakon eksplozije izazvanih u primarnim i sekundarnim izvorima opasnosti oko tipske

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
dizelske pumpe,
- uslijed statikog elektriciteta,
2.11.2.6.4. Uredski prostori
Izbijanje poara u kancelarijskim prostorima mogue je:

- na kancelarijskim elektrinim strojevima i opremi,
- na kompjuterskoj opremi,
- uslijed neodgovornog koritenja elektrinih kuhala i grijalica,
2.11.2.6.5. Odlagalita za neopasni i inertni otpad
Za nastajanje poara bitne su tri stvari: gorivi materijal, kisik i izvor paljenja. Na odlagalitu
su prisutni goriva materija i kisik dok nedostaje jedino izvor paljenja. Poari i eksplozije na
odlagalitu mogu nastati kao rezultat razliitih okolnosti:
- zbog aktivnosti ljudi (ljudski faktor) - puenje, rad sa aparatima koji iskre, paljenje vatre,
namjerno podmetanje poara,
- rad motornih vozila bacanje iskre,
- samozapaljenje - razbijeno staklo ima ulogu lee, u sluaju da se na odlagalite ostave
velike koliine otpada koje imaju mo samozapaljenja,
- nedovoljna kontrola otpada - dovoenje otpada koje tinja ili nije potpuno ugaeno (eravica
i sl.), odlaganje otpada koji je podloan eksploziji,
- zapaljenje odlagalinog plina uslijed kvara na sistemu za otplinjavanje,
- zapaljenje pogonskih dijelova vozila koja dovoze otpad (smeari i sl.) i graevinskih
strojeva koji rade s otpadom (dozer i kompaktor),
- eksplozija plina skupljenog ispod nepropusnih povrina,
- eksplozija plina u plinodrenai,
- zapaljenje trave i raslinja na odlagalitu i oko njega.
2.11.2.7. Osnovni podaci o zapaljivim tvarima koje se nalaze u otpadu odnosno

koje se koriste u tehnolokom procesu glede opasnosti za nastajanje i irenje
poara
2.11.2.7.1. Osnovni podaci o zapaljivim tvarima koje se nalaze u otpadu
Komunalni otpad iz kuanstva, otpad nastao ienjem javnih povrina i otpad slian otpadu iz
kuanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima sadri odreenu
koliinu zapaljivih tvari kao to su papir, polietilen, guma, drvo i sl., te male koliine zapaljivih
opasnih tvari (mineralna i vegetabilna ulja, boje, lakovi, otapala i sl.), koje se takoer mogu nai
u otpadu iz kuanstva.
Uz navedene gorive i zapaljive tvari u postrojenju za biostabilizaciju zbog mikrobioloke

razgradnje odnosno fermentacije organskog otpada nastaje i plin amonijak. Osnovna fizikalno
kemijska svojstva zapaljivih tvari koje se nalaze u otpadu ili nastaju u procesu obrade otpada
dana su u slijedeoj tablici:

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Tvar Opis Osovine i vrijednosti

Agregatno stanje Plin
Temperatura paljenja 651,1 C
Granice eksplozivnosti 16% - 25%
Relativna gustoa (zrak = 1) 0,6
Kategorija opasnosti prema HRN
Amonijak
Z.CO.10:
opasnost za zdravlje 3
opasnost od zapaljivosti 1
opasnost od reaktivnosti 0
Kategorije opasnosti prema HRN Fx I A
Z.CO.005
Sredstva za gaenje fino rasprena voda, prah, CO2
Temperatura paljenja 218 C 238 C
Temperatura samozapaljenja 280 C 320 C
Mineralna ulja
Grupa zapaljivosti III B
Kategorije opasnosti prema HRN Fx III IV B

Z.CO.005
Sredstva za gaenje fino rasprena voda, prah, pjena
opis gorive viskozne tekuine sklone samozapaljenju ovisno o
jodnom broju
Vegetabilna ulja
Temperatura paljenja preko 200C

Temperatura samozapaljenja preko 350 C
Grupa zapaljivosti III B
Kategorije opasnosti prema HRN Fx IV B
Z.CO.005
Opis Kod temperature taljenja polietilena dolazi do termike
razgradnje materijala tj. do pucanja polimernih lanaca uslijed
ega se ubrzava proces sagorijevanja i poveava intenzitet
poara.
Polietilen
Temperatura taljenja 117 C 120 C

Temperatura zapaljenja iznad 320C
Toplina sagorijevanja 42 MJ/kg
Kategorije opasnosti prema HRN Fx III C
Z.CO.005
Karton papir
Toplina sagorijevanja 16 MJ/kg

Kategorija opasnosti prema HRN Fx III C
Z.CO.005
Sredstva za gaenje voda
Toplina sagorijevanja 16,5 MJ/kg
Drvo
Kategorija opasnosti prema HRN Fx IV C

Z.CO.005
Sredstva za gaenje voda
Gum
a
Toplina sagorjevanja 33,5 MJ/kg

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Kategorija opasnosti prema HRN Fx III C Fu

Z.CO.005
Temperature paljenja nekih tvari prisutnih u otpadu prikazane su u slijedeoj tablici:
Vrsta krutog otpada Temp. palj. (C)

drvo > 300
papir > 200
polietilen > 320
polistiren 345-360
polipropilen 350-370
polivinilklorid 390
poliuretan 310
poliamid 300-350
polimetil metakrilat 170-300
viskozna vlakna 235
pamuk 210
2.11.2.7.2. Opasni otpad u komunalnom otpadu
Opasni otpad koji predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje odnosno okoli moe se nai i u
komunalnom otpadu u manjim koliinama (2 do 5%).
U opasni komunalni otpad svrstavaju se:

- boje, premazi, otapala i slini proizvodi,
- vrtne kemikalije i proizvodi za njegu kunih ljubimaca,
- proizvodi iz motornih proizvoda (motorna ulja, antifriz, sredstva za podmazivanje i latenje,
akumulatori i sl.),
- kemikalije i materijali koji se rabe u kuanstvu (sredstva za ienje i izbjeljivanje,
medicinski i kozmetiki otpad, omekivai vode, fluorescentne cijevi, baterije, klorirani
ugljikovodici i drugo).
Navedeni opasni komunalni otpad u sebi moe imati slijedee opasne tvari: krom, arsen,
kadmij, olovo, bakar, iva, nikal, cink, poliklorirani bifenili (PCB), benzen, tetrakloretilen,
trikloretilen, tetraklormetan i natrijev cijanid.
Fizikalno-kemijske karakteristike tekueg otpada prikazane su u slijedeoj tablici:
Vrsta otpada Plamite Granica Stupanj opasnost HRN Z.CO.010

(C) eksplozivnosti (zdravlje, zapaljivost,
(vol %) reaktivnost)
OTPADNA ULJA
motorna 148 240 0 1 0
biljna 160 280 0 1 0
hidraulina 100 240 0 1 0
transformatorska 146 150 0 1 0
OTAPALA
aceton - 17.8 2.6 12.8 1 3 0
amilalkohol 32.8 1.2 10.0 1 3 0

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
benzen - 11.1 1.3 7.1 2 3 0

petrol eter - 17.8 1.1 5.9 1 4 0
butil acetat 22.2 1.7 7.6 1 3 0
butil alkohol 28.9 1.4 11.2 1 3 0
cikloheksan - 20.0 1.3 8.0 1 3 0
etilacetat - 4.4 2.2 11.0 1 3 0
etilalkohol 12.8 3.3 19.0 0 3 0
etileter - 45.0 1.9 36.0 2 4 0
furfural 60.0 2.1 19.3 1 2 1
o-ksilen 32.2 1.0 6.0 2 3 0
metilacetat - 10.0 3.1 16.0 1 3 0
metilalkohol 11.1 6.0 36.0 1 3 0
metiletil keton - 6.1 1.8 10.0 1 3 0
propil acetat 14.4 2.0 8.0 1 3 0
toluen 4.4 1.2 7.1 2 3 0
ugljik disulfid - 30.0 1.3 50.0 2 3 0
GORIVO
Ekstra lako loivo 55.0 0.6 6.5 0 2 0
ulje
2.11.2.7.3. Osnovni podaci o zapaljivim tvarima koje nastaju u tehnolokom procesu

MBO-a
Alternativno gorivo (SRF/RDF) je zapaljiva kruta tvar dobivena preanjem biostabiliziranog

komunalnog otpada sa sljedeim poarnim karakteristikama:
Donja ogrjevna vrijednost 20 MJ/kg

Vlanost < 15%
Grupa zapaljivosti prema HRN Z.CO.007 Fx IVC
Sredstva za gaenje voda, pjena
2.11.2.8. Pregled prostora u kojima se moe pojaviti eksplozivna atmosfera
2.11.2.8.1. Pregled prostora u kojima se moe pojaviti eksplozivna atmosfera, kao

mjeavina gorive tvari u obliku plina, pare ili maglice sa zrakom
Unutar prostora CGO biti e zona opasnosti odnosno prostora unutar kojih moe biti prisutna
eksplozivna smjesa zapaljivih para ili plinova sa zrakom ili se moe oekivati da e biti
prisutna u takvim koliinama da to zahtijeva posebne mjere prilikom konstrukcije, ugradnje i
uporabe elektrinih ureaja.
U CGO zone opasnosti mogu biti prisutne na slijedeim prostorima:

- oko malih spremnika UNP-a,
- oko mobilne naftne pumpe, te
- oko postrojenja za spaljivanje plina sa visokotemperaturnom bakljom.
Zone opasnosti oko navedenih prostora unutar kojih moe biti prisutna eksplozivna smjesa
zapaljivih para ili plinova sa zrakom odreene su sukladno normi HRN EN 60079-10-1:2009
- Eksplozivne atmosfere -- Dio 10-1: Klasifikacija ugroenih prostora Eksplozivne
atmosfere plinova (IEC 60079-10-1:2008; EN 60079-10-1:2009), te Pravilniku o ukapljenom

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
naftnom plinu (NN 117/07). Zone opasnosti oko malih spremnika UNP-a, te postrojenja za
spaljivanje plina sa visokotemperaturnom bakljom prikazane u grafikim prilozima.
Na prostoru namijenjenom za dizel crpku postaviti e se tipska mobilna naftna pumpa

kapaciteta punjenja 20 000 litara diesel goriva kao proizvoaa Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec
za koju temeljem toke 3.4. Zone opasnosti, Strunog miljenja br. 3371, znak:ZK, od 22.
srpnja 2003. godine nije potrebno odrediti zone opasnosti odnosno provoditi postupak
klasifikacije prostora u zone opasnosti sukladan HRN EN 60079-10-1 jer se u prostoru
koriste zapaljive tekuine III. skupine u normalnim uvjetima, tako da tehnoloki nije
predvidivo njihovo zagrijavanje na temperaturu koja je 20 0C ispod temperature plamita.
Prije putanja u rad postrojenja koje se nalazi u prostoru ugroenom eksplozivnom

atmosferom i u kojem se upotrebljava oprema, sukladno odredbama Pravilnika o najmanjim
zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme,
instalacija i ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 36/06 i 106/07)
od strane ovlatenog tijela, Ex-Agencije (Agencije za prostore ugroene eksplozivnom
atmosferom) potrebno je obaviti osnovno tehniko nadgledanje, te ishoditi pozitivno
miljenje.
2.11.2.8.1.1. Fizikalno-kemijska svojstva tvari koje stvaraju eksplozivne atmosfere, kao

mjeavine gorive tvari u obliku plina, pare ili maglice sa zrakom
2.11.2.8.1.1.1. Fizikalno-kemijska svojstva diesel goriva
Diesel gorivo skladititi e se u spremniku kapaciteta 20 000 litara koji je sastavni dio tipske
mobilne naftne pumpe kao proizvoaa Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec.
Zapaljive tekuine su smjese tekuina bez suspendiranih ili otopljenih tvari, koje na
temperaturi od 50 0C imaju tlak para nii od tri bara, a ije se pare pale u pogodnom odnosu
sa zrakom i uz prisutnost plamena ili iskre. U zapaljive tekuine spadaju i tvari koje su do
temperature od 15 0C u tekuem ili itkom stanju.
Karakteristika je zapaljivih tekuina da lako i brzo isparavaju, a njihove pare pomijeane sa

zrakom lako se zapale (ili ak eksplodiraju) ako je prisutnost zraka povoljna.
Pare zapaljivih tekuina tee su od zraka i ire se po tlu i mogu se zapaliti na izvoru paljenja,
koje je znatno udaljeno od izvora para.
Klasifikac.
Temp. Granica
Zapaljiva Plamite Vrelite prema tem. Grupa Temp.
paljenja eksploziv.
tekuina (0C) (0C) paljenja i plinova razred
(0C) (vol%)
vrelita
Diesel
55 220-300 170-343 1,6-6,7 II IIA T3
gorivo
2.11.2.8.1.1.2. Fizikalno-kemijska svojstva propana i butana
Ukapljeni naftni plin za potrebe plinskih troila upravne zgrade, transportnog centra i
sortirnice skladititi e se u tri nadzemna spremnika UNP-a kapaciteta punjenja 4,850 m3.
Propan-butan je smjesa plinova bez boje, okusa i mirisa, a za koritenje propisima se

zahtijeva njegova odorizacija, odnosno dodavanje manjih koliina sredstava jakog mirisa

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
(merkaptan) zbog identifikacije tako da se ulom mirisa moe osjetiti koncentracija plina koja
je 20 % donje granice eksplozivnosti.
Jedinica
Fizikalno-kemijska svojstva Propan Butan
mjere
kemijska formula C3H8 C4H10
molekularna teina 44,097 58,124
sadraj ugljika (teinski) % 81,7 82,7
sadraj vodika (teinski) % 18,3 17,3
specifina teina
-tekue faze kod 15 0C kg/1l 0,509 0,583
-plinovite faze kod 0 0C kg/Nm3 1,965 2,675
relativna teina plina (zrak=1) 1,55 2,091
0
temperatura isparavanja kod 1 bar C - 42,2 -0,5
toplina isparavanja kod 1 bar kJ/kg 426,1 385,5
(kcal/kg) (101,8) (92,1)
gornja toplinska vrijednost kJ/m3 n 101820 134000
kcal/Nm3 22180 32010
donja toplinska vrijednost kJ/m3 n 92863 120998
kcal/Nm3 22180 28900
0
temperatura paljenja C 510 430-490
donja eksplozivna granica % 2,0 1,5
gornja eksplozivna granica % 9,5 8,5
wobbeov broj kJ/m3 81640 93780
kcal/m3 19500 22400
stehiometrijske potrebe zraka za Nm3/Nm3 23,87 31,0
izgaranje kg/kg 15,64 15,5
Nm3/kg 12,15 12,0
najvia temperatura izgaranja
0
- sa zrakom C 1925 1895
0
- sa kisikom C 2850 2850
najvea brzina izgaranja
- sa zrakom cm/sec 32 32
- sa kisikom cm/sec 450 350-370
volumen plinova izgaranja (CO2, 25,8 33,5
H2O,N2)
grupa plinova IIA IIA
temperaturni razred T2 T2
2.11.2.8.1.1.3. Fizikalno-kemijska svojstva metana
Metan (CH4) e biti glavni sastojak odlagalinog plina. Sav proizveden plin sa odlagalita
dovoditi e se do visokotemperaturne plinske baklje gdje se i mogu oekivati zone
opasnosti.
Metan je vrlo lako zapaljiv i eksplozivan, a sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Metan je
zaguljivac, plin bez boje i mirisa, vrlo lako zapaljiv. U sluaju dodatka merkaptana ima
karakteristian miris. Moe se proiriti kanalima, drenanim sustavima, podrumima i slinim
mjestima dalje od mjesta nesree i uzrokovati eksploziju i poar.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Fizikalno-kemijska svojstva Jedinica mjere Metan

kemijska formula CH4
molna masa kg/kmol 16,04
plinska konstanta J/kmol 518,8
gustoa kg/m3 0,717
relativna gustoa 0,555
donja eksplozivna granica % 4,2
gornja eksplozivna granica % 17,4
0
temp. paljenja C 645
gornja ogrijevna vrijednost MJ/m3 39,819
donja ogrijevna vrijednost MJ/m3 35,883
Wobbeov broj m3/m3 53,450
minimalna potrebna koliina zraka m3/m3 9,52
stvarna koliina dimnih plinova m3/m3 10,52
dinamika viskoznost Pa s 11,0
koef. toplin. vodljivosti W/(m2K) 0,030
0
najvia temperatura izgaranja C
1922
sa zrakom
2.11.2.8.2. Pregled prostora u kojima se moe pojaviti eksplozivna atmosfera, kao

mjeavina zraka i praine pod atmosferskim uvjetima
Sukladno tehnolokom procesu rada unutar odreenih dijelova pogona za mehaniko

bioloku obradu otpada moe se pojaviti eksplozivna atmosfera kao mjeavina zraka i
praine pod atmosferskim uvjetima.
Zone opasnosti unutar dijelova pogona kod kojih moe biti prisutna eksplozivna atmosfera
mjeavine zraka i praine potrebno je u po odabranom tehnolokom postrojenju u Glavnom
projektu odrediti sukladno normi HRN EN 60079-10-2:2009 - Eksplozivne atmosfere -- Dio
10-2: Klasifikacija ugroenih prostora Eksplozivne atmosfere praina (IEC 60079-10-
2:2009; EN 60079-10-2:2009).
Nad izraenom projektnom dokumentacijom za izgradnju postrojenja sukladno odredbama

Pravilnika o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja te tehnikom nadgledanju
postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom
(NN 36/06 i 106/07) od strane ovlatenog tijela, Ex-Agencije (Agencije za prostore ugroene
eksplozivnom atmosferom) potrebno je obaviti osnovno tehniko nadgledanje, te ishoditi
pozitivno miljenje.
Prije putanja u rad postrojenja koje se nalazi u prostoru ugroenom eksplozivnom

atmosferom i u kojem se upotrebljava oprema, sukladno odredbama Pravilnika o najmanjim
zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme,
instalacija i ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 36/06 i 106/07)
od strane ovlatenog tijela, Ex-Agencije (Agencije za prostore ugroene eksplozivnom
atmosferom) potrebno je obaviti osnovno tehniko nadgledanje, te ishoditi pozitivno
miljenje.
2.11.2.9. Poarno optereenje, poarni odjeljci (sektori) i poarna ugroenost
2.11.2.9.1. Poarno optereenje

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Poarno otereenje nastaje od gorivih materijala od kojih je izraena graevina i od gorivih

materijala koji se nalaze u graevini uslijed namjene. Ukupno specifino poarno
optereenje (Q) ini sumu stalnog (imobilno) (qi) i pokretnog (mobilog) (qm) poarnog
optereenja:
Q = qi + qm ( MJ/m2)
Stalno i pokretno poarno optereenje ovisi o tipu i namjeni graevine, a odreeno je iz

austrijskih tehnikih smjernica za preventivnu zatitu od poara TRVB 100 (stalno) i TRVB
126 (pokretno) i za graevine CGO iznosi:
Stalno poarno optereenje (qi) = 100 MJ/m2
Pokretno poarno optereenje (qm):

- porta (kao alter sala) 300 MJ/m2
- ured 700 MJ/m2
- dvorana za sastanke 500 MJ/m2
- kotlovnica 200 MJ/m2
- spremita (odlagalita za razliitu robu) 500 MJ/m2
- kemijski laboratorij 500 MJ/m2
- garderobe (metalni ormari) 80 MJ/m2
- transformatorske stanice, vanjske 300 MJ/m2
- transformatorske stanice, unutarnje 200 MJ/m2
- ureaj za proiavanje otpadnih voda (kao strojevi) 200 MJ/m2
- kompresorska stanica 200 MJ/m2
- automehaniarska radionica 300 MJ/m2
- strojarska postrojenja 200 MJ/m2
- elektroniki ureaji 400 MJ/m2
- elektroormari niskog napona 200 MJ/m2
- restoran (kantina) 300 MJ/m2
Napomena: S obzirom da u ovoj fazi projektne dokumentacije nisu definirane osobine linije
za sortiranje u graevini sortirnice koja odreuje koliine uskladitenih reciklabilnih materijala
(PET ambalae, PE ambalae, PP ambalae, papira, kartona i dr.), koliine gorivih tvari i
materijala u pojedinim malim skladitima, te koliina otpada kao i alternativnog goriva
(SRF/RDF) po pojedinim dijelovima pogona za mehaniko-bioloku obradu otpada to ovisi
o odabranom tehnolokom postrojenju, tona pokretna poarna optereenja ovih prostora
utvrditi e u Glavnom projektu. Za prethodno navedene prostore u skladu sa iskustvima kod
projektiranja slinih postrojenja, moe se predvidjeti visoko poarno optereenje (> 2000
MJ/m2).
2.11.2.9.2. Poarni odjeljci (sektori)
Stavak 3. lanka 14. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 55/11, 90/11,
50/12 i 55/12) zahtijeva da graevina bude tako projektirana i izgraena da u sluaju poara
sprijei irenja vatre i dima unutar graevine. Ovom se zahtjevu udovoljava podjelom
graevine na manje cjeline tj. poarne odjeljke (sektore).
Sve graevine CGO biti e podijeljene na poarne odjeljke vodoravnom i okomitom

sektorizacijom to e se postii meusobnim konstruktivnim elementima kako je prikazano u
toki 2.11.2.4. U skladu sa prije navedenim, pri sektoriranju graevina primijeniti e se

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
odredbe Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju

zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13), Pravilnika o temeljnim zahtjevima za zatitu
elektroenergetskih postrojenja i ureaja (NN 146/05), Pravilnika o hidrantskoj mrei za
gaenje poara (NN 8/06), Pravilnika o zatiti od poara u skladitima (NN 93/08), Pravilnika
o sustavima za dojavu poara (NN 56/99).

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
U svrhu sprjeavanja irenja poara u predmetnim graevinama izmeu prostorija sa razliitim namjenama, graevine e se
odijeliti na vie poarnih odjeljaka (sektora), a sve kako je prikazano u slijedeoj tablici:
Poarni Predviene posebne mjere zatite od

Graevina Namjena prostora Etaa
odjeljak poara
Porta P porta (uvarska kuica) prizemlje automatski sustav za dojavu poara

U/1 spremita podrum automatski sustav za dojavu poara
U/2 kotlovnica prizemlje automatski sustav za dojavu poara
automatski sustav za dojavu poara,
Upravna zgrada U/3 upravni dio Po+Pr+2 sustav za odvod dima i topline
(stubite)
U/4 laboratorij 2.kat automatski sustav za dojavu poara
U/5 multimedijalna dvorana 2.kat automatski sustav za dojavu poara
TC/1 automehaniarska radionica prizemlje automatski sustav za dojavu poara

TC/2 malo skladite prizemlje+1.kat
sustav za odvod dima i topline
TC/3 kotlovnica prizemlje automatski sustav za dojavu poara
TC/4 kompresorska stanica prizemlje automatski sustav za dojavu poara

Transportni centar

TC/5 stubite prizemlje+1.kat
sustav za odvod dima i topline

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

odjeljak poara
garderobe, blagavaonice,
TC/6 1.kat automatski sustav za dojavu poara
kontrolna soba
TC/7 sanitarni vorovi 1.kat automatski sustav za dojavu poara

S/1 hala za sortiranje otpada prizemlje
sustav za odvod dima i topline (kupole)
S/2 spremite prizemlje automatski sustav za dojavu poara

Sortirnica
blagavaonica, garderobe,
S/3 prizemlje+1.kat automatski sustav za dojavu poara
uredi
skladite glomaznog otpada i
Natkriveno skladite NS prizemlje automatski sustav za dojavu poara
baliranog/recikliranog otpada
sustav za odvod dima i topline (kupole i
prihvatne jame za otpad, prozori), stabilni sustav za gaenje
prostor za usitnjavanje poara pjenom, autonomni sustav za
MBO/1 otpada, prostor za prizemlje gaenje poara primarne drobilice
biosuenje (bioloka obrada (shreddera), sustav za gaenje poara
otpada) - firetrace sistem, sustav za detekciju
CO, giljotina ili vodena zavjesa na
granicama susjednih odjeljaka
MBO/2 trafostanica (TS2) prizemlje automatski sustav za dojavu poara

Postrojenje za
mehaniko - bioloku
obradu (MBO)
MBO/3 elektropostrojenje prizemlje automatski sustav za dojavu poara
prostorija za protupoarnu
prizemlje automatski sustav za dojavu poara
MBO/4 opremu
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

odjeljak poara

sustav za odvod dima i topline (kupole),
stabilni sustav za gaenje poara
rasprenom vodom (u dijelu utovara
alternativnog goriva), stabilni sustav za
prostor za rafinaciju
gaenje poara transportnih traka
MBO/5 biosuenog otpada prizemlje
(sprinkler ili vodena magla), autonomni
(mehanika obrada otpada)
sustav za gaenje poara sekundarne
drobilice (shreddera), sustav za
gaenje poara - firetrace sistem,
giljotina ili vodena zavjesa na
granicama susjednih odjeljaka
prostor za predkompostiranje automatski sustav za dojavu poara,

i aktivnu fazu kompostiranja, sustav za odvod dima i topline (kupole),
MBO/6 prizemlje
prostor za dozrijevanje giljotine ili vodena zavjesa na
komposta i biostabilata granicama susjednih odjeljaka
MBO/7 postrojenje za odpraivanje prizemlje autonomni sustav za gaenje poara
MBO/8 elektropostrojenje 1.kat automatski sustav za dojavu poara
MBO/9 garderoba i sanitarni vor 1.kat automatski sustav za dojavu poara

MBO/10 kontrolna soba 2.kat stabilni sustav za gaenje poara
Novec

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192

odjeljak poara
automatski sustav za dojavu poara

MBO/11 svlaionice sa sanitarijama 2.kat
kontejner za smjetaj opreme

Reciklano dvorite RD prizemlje ----
i radnika
Prostor za obradu kontejner za smjetaj opreme
GO prizemlje ----
graevinskog otpada i radnika
TS/1 trafo 1 prizemlje automatski sustav za dojavu poara
Trafostanica (TS1)
prizemlje automatski sustav za dojavu poara

TS/4 srednji i niski napon

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.11.2.9.3. Poarna ugroenost
Proraunavanje poarne ugroenosti raunskim dokazivanjem za graevine CGO-a obaviti

e se u Glavnom projektu temeljem austrijske tehnike smjernice za preventivnu zatitu od
poara TRVB 100/87 Mjere zatite od poara, raunsko dokazivanje.
Napomena: U sluaju da proizale mjere iz proraunske metode budu vie od predvienih

minimalnih posebnih mjera iz toke 18.2.10.2. ovoga Poglavlja, pri projektiranju mjera zatite
od poara u Glavnom projektu potrebno je projektirati dobivene mjere vieg reda.
2.11.2.10. Poarno pregraivanje
U graevinama CGO poarni odjeljci biti e omeeni vatrootpornim zidovima, meukatnim

vatrootpornim konstrukcijama, pokretnim elementima za zatvaranje otvora (vrata -zaokretna,
klizna i sl.), pokretnim elementima za zatvaranje prolaza transportnih traka tzv. giljotinama,
fiksnim svjetlopropusnim elementima (staklenim stijenama), klapnama (zaklopkama) na
ventilacijskim kanalima, protupoarnim brtvljenjima prodora instalacija, kao i mjerama za
sprjeavanje prenoenja poara po vanjskoj fasadi i stropu graevine.
Napomena: U sluaja da se zatvaranje prolaza transportnih traka u pogonu MBO-a uslijed

konstrukcijskih rjeenja, kao i nedostupnosti tih prostora ne moe postii sa pokretnim
elementima za zatvaranje prolaza tzv. giljotinama, na mjestu prolaza ugraditi e se vodene
zavjese u skladu sa amerikom smjernicom NFPA 15 - Stabilni sustavi za zatitu od poara
rasprenom vodom (Standard for Water Spray Fixed Systems for Fire Protection) izdanjem
vaeim u trenutku izrade Glavnog projekta.
2.11.2.10.1. Vrata na granicama poarnih odjeljaka (sektora)
Na granicama poarnih odjeljaka graevine postaviti e se vatrootporna vrata T90/EI290-C,

T60/EI260-C, T30/EI230-C u skladu sa normom HRN DIN 4102 dio 5 odnosno klasificirana
prema normi HRN EN 13501-2 i ispitana na otpornost na poar prema normi HRN EN 1634-
1. U pogonu MBO-a sva vrata na granicama poarnih odjeljaka biti e minimalne otpornosti
na poar 90 minuta.
Sva vrata koja se nalaze na putovima evakuacije kao i vrata na skladitima imati e na sebi
brave u smjeru otvaranja koje moraju biti tako napravljene da omogue otvaranje vrata s
unutarnje strane pritiskom bilo kojeg dijela tijela ovjeka na dio vrata u visini brave bez
upotrebe alata ili kljua. Brava e biti izraena u skladu sa normom HRN DIN EN 1125
odnosno HRN EN 179.
Poloaj vatrootpornih vrata prikazan je u grafikom prilogu.
2.11.2.10.2. Fiksni svjetlopropusni elementi na granicama poarnih odjeljaka (sektora)
Radi nadgledavanja pojedinih dijelova proizvodnih prostora (sortirnice, pogona MBO-a)

ugraditi e se fiksne stijene vatrootpornosti T90/EI90, T60/EI60 u skladu sa normom HRN
DIN 4102 dio 13 odnosno klasificirana prema normi HRN EN 13501-2 i ispitana na otpornost
na poar prema normi HRN EN 1364-1.
Poloaj vatrootpornih fiksnih stijena prikazan je u grafikom prilogu.
2.11.2.10.3. Pokretni element za zatvaranje prolaza tzv. giljotina

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Radi sprjeavanja irenja poara preko transportnih traka (konvejnera) u pogonu MBO
koristiti e se pokretni elementi za zatvaranje prolaza tzv. giljotine otpornosti na poar
T90/EI90 u skladu sa normom HRN DIN 4102 dio 5 odnosno klasificirane prema normi HRN
EN 13501-2 i ispitane na otpornost na poar prema normi HRN EN 1634-1.
2.11.2.10.4. Protupoarne zaklopke (klapne)
U svrhu sprjeavanja irenja plamena i dima kroz kanale za razvod zraka, na svim prolazima
kanala kroz graevinske elemente koji ine granicu poarnih odjeljaka ugraditi e se
protupoarne zaklopke (klapne). Iste e biti min. poarne otpornosti 90 minuta (K90/EI90), a
predvidjeti e se s runim i toplinskim okidaem, te elektromotornim pogonom. Zaklopke e
biti ugraene tako da je do istih mogu pristup i nesmetano rukovanje. Aktiviranje ureaja za
zatvaranje protupoarnih zaklopki uvjetovano je aktiviranjem vatrodojavnog sustava.
Protupoarne zaklopke moraju biti minimalne vatrootpornosti K90/EI90 u skladu sa normom

HRN DIN 4102 ili Naputkom o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema poaru
zaklopki za zatitu od poara u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima (NN 10/94),
odnosno klasificirane prema normi HRN EN 13501-3 i ispitane na otpornost na poar prema
normi HRN EN 1366-2.
2.11.2.10.5. Brtvljenje prodora instalacija na granicama poarnih odjeljaka (sektora)
Na granicama prolaza izmeu poarnih odjeljaka cjevovodi koji su izgraeni od gorivih

materijala, moraju se obloiti sa obujmicama minimalne vatrootpornosti R90/EI90,
R120/EI20. Obujmice moraju biti u skladu sa normom HRN DIN 4102 dio 11 odnosno HRN
EN 1366-4.
Prodori elektroinstalacija kroz zidove i stropove na granicama poarnih odjeljaka brtvit e se

sa materijalima minimalne vatrootpornosti, ovisno o traenoj vatrootpornosti prostora
S90/EI90, S120/EI120. Materijali za brtvljenje moraju zadovoljavati norme HRN DIN 4102 dio
9 odnosno HRN EN 1366-3.
Zatite prolaza instalacija kroz konstrukcije i pregrade koje trebaju zadovoljavati propisanu
otpornost protiv poara bit e prikazane prema vrstama u glavnim projektima instalacija.
2.11.2.10.6. Protupoarno zatvaranje manjih otvora na granicama poarnih odjeljaka

(sektora)
Na spojevima nosivih konstrukcijskih elemenata, a koji se nalaze na granicama poarnih

odjeljaka (fuge u armirano betonskoj konstrukciji i sl.) mora se izvesti odgovarajue
protupoarno brtvljenje takvih otvora sa materijalima kao tipa Fugenelement i sl.
2.11.2.10.7. Mjere za sprjeavanje prenoenja poara po vanjskoj fasadi i stropovima

graevine
Radi sprjeavanja prenoenja poara po vanjskoj fasadi graevine, nakon nastanka

flashovera otvori na fasadi izmeu pojedinih poarnih odjeljaka (sektora) na susjednim
etaama moraju se nalaziti na vertikalnoj udaljenosti veoj od 1,20 m, a na horizontalnoj
udaljenosti min. 2 m odnosno 0,5 m kad se zid mora istaknuti izvan proelja zgrade. Kod
poarnih odjeljaka (sektora) koji na vanjskoj fasadi graevine granie pod kutem jednakim ili
manjim od 135 potrebno je izvesti horizontalnu udaljenost od min. 5,0 m sa jedne ili druge
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
strane odnosno min. 5,0 m mjereno dijagonalno izmeu otvora dva susjedna poarna
odjeljka (sektora), a kako bi se onemoguilo prenoenje poara izmeu pojedinih poarnih
sektora po vanjskim fasadama graevine.
Svi graevinski materijali za izvedbu i zavrno oblaganje fasada moraju biti negorivi materijali
klasa A1, A2 sukladno HRN DIN 4102 dio 1. Dijelovi fasade, a koji se nalaze na granicama
poarnih odjeljaka (sektora) moraju biti izvedeni u protupoarnoj izvedbi vatrootpornosti 1
sat, odnosno 2 sata (klase F90/EI90, F120/EI120,), na nain da izdre toplinsko djelovanje
poara kako iz unutarnjeg prostora prema van tako i iz vanjskog prostora prema
unutranjosti zgrade.
Na granici poarnih odjeljaka u dijelu krovnog pokrova mora se izvesti vatrootporna

konstrukcija (vatrootpornosti 90 minuta) u obliku dvostrane konzole (lijevo i desno od
granice odjeljka ili samo na jednu stranu u dvostrukoj irini) u irini od 0,5 m sa svake
strane zida koja prati pokos krovita (kao npr. ploe trgovakog naziva Promatect ili
Fireboard).
2.11.2.11. Broj osoba i mogunost evakuacije u sluaju poara
Za pravilno i nesmetano redovno upravljanje CGO predvien je angaman od ukupno

pedesetak stalnih radnika koji bi trebali raditi u dvije smjene.
U graevinama se mora osigurati mogunost to breg i sigurnijeg provoenja evakuacije i

spaavanja ljudi za sluaj iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti ivot ili zdravlje.
Evakuacijski putovi u graevinama projektirati e se u skladu sa odredbama Pravilnika o

otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u sluaju poara
(NN 29/13) i Pravilnika o zatiti na radu za mjesta rada (NN 29/13).
Raunanje irine za izlaenje priznatih puteva evakuacije odrediti e se prema Tablici 1.

Priloga 5. Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju
zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13), tako da se rauna 0,80 cm po osobi za stepenita
odnosno 0,50 cm po osobi za ravne dijelove puta evakuacije.
U graevinama u kojima e se zbog duljine puta evakuacije izvesti sigurnosna stubita ista
e se od ostalih poarnih odjeljaka odvojiti odgovarajuim elementima otpornosti na poar u
skladu sa odredbama Tablice 3. Otpornost na poar sigurnosnih stubinih prostora,
Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u
sluaju poara (NN 29/13). Ova stubita e na vrhu imati otvor za prirodno odimljavanje i
provjetravanje slobodnog presjeka od minimalno 1,0 m2. Otvor za prirodno odimljavanje moi
e se otvarati preko sustava za automatsku dojavu poara, a kao dodatna opcija biti e i
runo otvaranje na posljednjem podestu i prizemlju.
Brave na vratnim otvorima na putovima evakuacije biti e tako napravljene da omogue

otvaranje vrata s unutarnje strane pritiskom bilo kojeg dijela tijela ovjeka na dio vrata u visini
brave bez upotrebe alata ili kljua. Brave e biti izraene u skladu sa normom HRN EN 1125
odnosno HRN EN 179.
Svi izlazi i putovi evakuacije oznaiti e se obavijesnim znacima za spaavanje ija veliina i
boja zadovoljava propisnu normu HRN ISO 6309. Oznake koje oznaavaju izlaz biti e
osvijetljene.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.11.2.12. SUSTAVI TEHNIKIH RJEENJA ZATITE OD POARA
2.11.2.12.1. Elektrine instalacije
Elektroinstalacije se moraju izvesti u skladu sa odredbama Tehnikog propisa za

niskonaponske elektrine instalacije (NN 05/10).
Graevina e se snabdijevati el. energijom iz vlastite trafostanice.
Elektrine instalacije (kablovi, utinice i druga oprema) izvesti e se od materijala za koje

postoje pripadajue norme i tvorniki atesti.
Razdjelnici (elektro ormari) elektrine struje bit e od nezapaljivih materijala, s ugraenim

sklopkama, pa e postojati mogunost brzog iskljuivanja elektroenergetskog napajanja
kompletnog objekta na glavnom razdjelniku (glavna sklopka) u sluaju izbijanja poara.
Razdjelnici (elektro ormari) unutar pogona MBO-a biti e zatieni sustavom za gaenje
poara - firetrace sistemom.
Rezervni izvor napajanja u predmetnoj graevini biti e diesel agregati.
Nuni potroai koji su u funkciji poarnih aktivnosti napajati e se na dva naina: 1. mreno
ispred glavne sklopke, te 2. rezervno preko diesel agregata.
Kabeli elektrinih instalacija za napajanje sigurnosnih sustava biti e odgovarajue

izolacijske sposobnosti postavljeni na nain da osiguravaju odgovarajuu funkcionalnu
vatrootpornost (E120, E90) sukladno sa normom HRN DIN 4102 dio 12. Ovo e se postii na
tri naina: kabelima otpornim na poar i/ili oklapanjem trase kabela u konstrukciju otpornu na
poar (EI90, EI120) i/ili postavljanjem kabela u posebne kanale unutar betonske konstrukcije.
Otvori za prolaz kabela na granici poarnih sektora graevine ispunit e se negorivim

materijalom u skladu sa normom HRN DIN 4102 dio 9 odnosno HRN EN 1366-3 koji e i u
poaru zabrtviti cijeli otvor i time sauvati cjelovitost poarnog odjeljka. Koristiti e se negorivi
materijali klasa otpornosti S90/EI90, S120/EI120.
U svrhu zatite od indirektnog napona dodira za elektrine ureaje i opremu e se provesti

sistem automatskog iskljuenja napajanja u sluaju kvara. Sistem mree glede uzemljenja
se predvia kao TNS sistem mree s kombinacijom nadstrujnih i diferencijalnih zatitnih
ureaja.
Za spreavanje mogunosti nastanka razlike potencijala izmeu dva metalna elementa koja
nisu normalno pod naponom provest e se sistem izjednaavanja potencijala i to sistemom
glavnog i dopunskog izjednaavanja potencijala. Glavno izjednaavanje potencijala se izvodi
postavljanjem ine za izjednaavanje potencijala u GRO-ima na koju se povezuju sve
znaajnije metalne mase, glavni zatitni vodi, uzemljiva i sl.
U svrhu zatite od kratkog spoja i preoptereenja predviaju se osigurai.
Za sluaj gaenja poara vodom u predmetnim graevinama predvidjet e se mogunost

iskljuenja elektrine energije na lak i jednostavan nain putem tipkala za iskljuenje struje
(JPR tipkala) i putem runih javljaa poara sustava za dojavu poara.
Tipkala za iskljuenje struje postaviti e se na odreenim pozicijama, pored glavnih ulaza u
graevine tako da meusobna udaljenost izmeu njih bude do 30 m. Na tipkala e se
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
postaviti trajni i jasni natpis njihove funkcije, npr, Iskljuenje struje.
Na putovima evakuacije postaviti e se nuna rasvjeta (protupanina rasvjetna tijela) koja e

se izvoditi rasvjetnim tijelima s vlastitim aku-baterijama. Rasvjetna tijela projektirati e se u
skladu sa HRN EN 1838:2008 (Primjena rasvjete Nuna rasvjeta) i imati e projektiranu
autonomiju rada od 90 minuta. Nivo osvijetljenosti za evakuacijske putove definirati e se u
irini od 2 m i to:
- 1 lx. na centralnim osima u irini od 1 m,
- 0,5 lx. na preostalom dijelu irine puta.
Panik rasvjetna tijela postavit e se iznad promjene smjera na putu evakuacije, iznad izlaznih
vrata, iznad sigurnosnih oznaka, iznad javljaa i sklopki sigurnosnih sustava (runi javljai
poara, sklopki za ukljuivanje elemenata za odimljavanje, sklopki za ukljuivanje vodene
zavjese, sklopki za pokretanje kliznih vrata i sl.), iznad svakog krianja na putu evakuacije,
svake promjene nivoa na putu evakuacije, opreme za gaenje poara (vatrogasni aparati,
unutarnja hidrantska mrea), WC-ima veim od 8 m2, opasnim radnim mjestima
(kompresorska stanica i sl.), u prostorijama sa centralom sustava za dojavu poara. Panik
rasvjetna tijela imati e oznaku sa simbolom (piktogramom) koji nedvojbeno ukazuje na
izlaze.
2.11.2.12.2. Sustav zatite od munje (LPS)
Na svim objektima e se izvesti sustav zatite od munje (LPS) koji je cjeloviti sustav zatite
kojim se smanjuje vjerojatnost nastanka teta na graevinama zbog udara munja, a sastoji
se od vanjskog i unutarnjeg sustava zatite.
Razinu zatite sustava zatite od munje potrebno je odabrati na osnovu Tehnikog propisa
za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN br. 87/08 i 33/10), te grupe
normi HRN EN 62305-1-4/2008, Zatita od munje. Razina zatite od udara munje (LPL) je
komplet mjera zatite od udara odreenih mjera zatite od udara munje odreenih
parametara struje munje i za odreene vrste opasnosti (rizika).
2.11.2.12.3. Strojarske instalacije (grijanje, hlaenje i ventilacija prostorija)
Uredski dijelovi graevina zagrijavati e se putem plinskih ureaja na tekui naftni plin (UNP)
postavljenih u zasebne prostorije ili u kotlovnice, dok e se hladiti preko elektrinih klima
ureaja (dizalica topline). Vanjske jedinice klima ureaja postaviti e se po fasadama
graevina.
Grijanje i hlaenje radnih prostora MBO (kontrolne sobe i ureda) biti e preko klima ureaja
ije e se vanjske jedinice postaviti na fasadi graevine.
Grijanje pomonih radnih prostora (automehanika radionica) biti e centralno grijanje sa

kompletnom toplinskom plinskom centralom. Kao energent koristiti e se tekui naftni plin
(UNP). Ogrjevna tijela hale automehaniarske radionice biti e tamne infracrvene plinske
grijalice.
Da bi se osigurale potrebne koliine ukapljenog naftnog plina za potrebe plinskih troila

projektirati e se ukupno tri mala nadzemna leea valjkasta spremnika svaki volumena V=
4,85 m3 . Spremnici e se postaviti na otvorene prostore u skladu sa prikazanim situacijama.
Van zatitne zone spremnika postaviti e se metalna iana ograda minimalne visine 2 m.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Predvieni spremnici biti e opskrbljeni sa svim prikljucima potrebnim za punjenje i

eksploataciju, te svom potrebnom mjernom, sigurnosnom i zapornom armaturom u skladu sa
odredbama Pravilnika o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07). Punjenje spremnika
predvieno je iz distributivne autocisterne.
Odreeni prostori graevina definirani glavnim strojarskim projektom imati e ugraenu

prisilnu i/ili opu ventilaciju.
Ventilacijski sustavi i njihova oprema izvesti e se sukladno zahtjevima Tehnikog propisa o

sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 03/07), kao i
zahtjevima Pravilnika o tehnikim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sisteme (SL
38/89 i NN 69/97).
Osnovne mjere zatite u sklopu sustava ventilacije i klimatizacije su:

- formiranje klima i ventilo strojarnica u posebnim prostorijama, a koje ujedno ine i zasebne
poarne odjeljke,
- postavljanje protupoarnih zaklopki u ventilacione kanale na granicama poarnih odjeljaka,
to je u skladu sa l. 53. Pravilnikom o tehnikim normativima za ventilacijske ili
klimatizacijske sisteme (SL 38/89 i NN 69/97).
Ostale mjere zatite koncipirane su na slijedei nain:

- svi dijelovi ventilacijskog i klimatizacijskog sistema napravljeni su s glatkim unutranjim
povrinama i bez izboenih dijelova, to je u skladu sa l. 7. prije navedenog Pravilnika,
- ventilacijski kanali s pripadajuom izolacijom biti e od negorivog materijala to je u skladu
sa l. 30. citiranog Pravilnika,
- kanali su nepropusni i imaju predviene otvore za odravanje zaklopki, to je u skladu sa
l. 31. citiranog Pravilnika,
Kod prolaza kanala iz glavnog ventilacijskog kanala u ostale dijelove graevina ili prilikom
prolaza kanala kroz poarne odjeljke kanali e biti opskrbljeni protupoarnim klapnama
(zaklopkama) sa elektromotornim pogonom vatrootpornosti 90 minuta (K90/EI90). U sluaju
poara, vatrodojavna centrala e iskljui sustave ventilacija iz pogona, a takoer
elektromotorni okida e automatski iskljuiti klapnu (klapna padne).
Svi prodori kanala i zaklopki kroz konstrukcijske elemente biti e izolirani i brtvljeni
materijalima iste klase opasnosti kao i graevinska konstrukcija.
Za uspjeno uklanjanje praine iz procesnih prostora MBO pogona izvest e se ventilacijski

sustav za otpraivanje predvien za spreavanje izlaska praine iz procesa obrade u
nekontroliranom obliku. Oprema e biti prekrivena i zatiena u najveoj moguoj mjeri da bi
se sprijeilo proputanje materijala i praine te zagaivanje okoline. Rjeenje se temelji na
principu zadravanja praine unutar sustava i otklanjanja tek plutajue praine iz sustava
koja bi mogla zagaditi okolinu. Da bi se smanjila koliina praine i neugodnih mirisa nastalih
prilikom rada sustava, zrak e se usisivati na mjestima gdje se materijal prebacuje izmeu
tranih transportera (konvejnera) te takoer izravno iz procesne opreme tj. optikih
separatora, sita, shreddera, zranih separatora, kroz odvodnu mreu gdje se odvodi
prikladnim ventilatorom kroz vreasti filter i potom izbacuje u atmosferu.
Svi usisni sustavi s velikim koliinom praine provjeriti e se za sluaj da je potrebno

primijeniti eksplozivnu zatitu (Ex) prema Atmosphres Explosibles (ATEX) pravilima. U
sluaju takve pojave, predvidjeti e se sustav za otkrivanje iskri i sustav za gaenje poara u
cijevima (tj. prije ili nakon ventilatora zraka, prije ulaznih filtera). U sluaju da se ukae

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
potreba za Ex-zonama, certificirani sustavi za tehniko razdvajanje moraju se instalirani

meu izloenom opremom. Za filtere praine predvia se Ex-zatita i automatizirani sustav
za gaenje. Zrani kanali kroz zidove na granici poarnih odjeljaka imati e protupoarne
klapne (zaklopke) s automatskim zatvaranjem u sluaju poara.
2.11.2.12.4. Statiki elektricitet
Zatita od statikog elektriciteta na prostorima dizelske postaje, prostorima sa spremnicima

UNP-a, prostorima plinsko-crpne stanice sa bakljom postii e se premotenjem cjevovoda i
uzemljenjem svih metalnih masa.
Za povezivanje auto cisterne sa tekuim gorivom na uzemljiva predviena je sklopka u Ex

izvedbi sa kabelom za uzemljenje i izoliranom ruicom na njezinom kraju koja e se postaviti
pored spremnika goriva.
2.11.2.12.5. Provjetravanje, odvod dima i topline
Odvod dima i topline iz uredskih i pomonih prostora (spremita, kantina, garderoba,

sanitarni vorovi i sl.) biti e rijeeno preko prozorsko-vratnih otvora. Prozori su u prostoru
dimne zone to e omoguiti izlaz dima iz svih prostora. Prozori e se moi otvoriti runo.
Odimljavanje pojedinih stubita graevina biti e rijeeno preko ulaznih vrata, te preko
otklopnih prozora za prirodno odimljavanje koji e se nalaziti na vanjskom zidu stubita.
Odvod dima i topline iz radnih prostorija transportnog centra biti e rijeeno preko garanih
sekcijskih vrata.
Odimljavanje procesnih prostorija MBO pogona obavljati e se preko prozorskih otvora

izvedenih na fasadama graevine, te preko elemenata (kupola) za odvod dima i topline iji
e se broj i veliina svijetlog otvora definirati Glavnim projektom.
Odimljavanje radnih prostorija sortirnice (hala za sortiranje otpada) biti e rijeeno preko
garanih sekcijskih vrata, te dodatno i preko elementa (kupola) za odvod dima i topline iji e
se broj i veliina svijetlog otvora definirati Glavnim projektom.
Sustave za odvoenje dima i topline potrebno je projektirati prema hrvatskom normama

skupine HRN EN 12101.
2.11.2.12.6. Sustav za dojavu poara
U svim graevinama CGO, osim samostojeim kontejnerima za smjetaj osoba i opreme biti
e postavljen sustav za dojavu poara koji e se projektirati u skladu odredbi Pravilnika o
sustavima za dojavu poara (NN 56/99).
Sustav za dojavu poara sastojati e se od analogno-adresabilne centrala za dojavu poara,

analogno-adresabilnih optikih, linijskih, optotermikih, termikih i runih javljaa poara,
paralelnih indikatora, ulazno / izlaznih modula, alarmnih sirena, izolatora petlje i elektrine
instalacije.
Vatrodojavne centrale koje nisu pod stalnim nadzorom osoba biti e smjetene u posebne
vatrootporne ormare minimalne otpornosti 30 minuta (F30/EI30), a sve kako je odreeno
lankom 37. stavkom 2. Pravilnika o sustavima za dojavu poara (NN 56/99).

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Runi javljai poara biti e postavljeni uz izlaze na dobro vidljivo i pristupana mjesta na
meusobnim udaljenostima do max. 100 m, odnosno u posebno ugroenim podrujima
poarnog optereenja > 2000 MJ/m meusobna udaljenost runih javljaa nee iznositi vie
od 40 m. Prema odgovarajuem riziku od poara odnosno oekivanim poarnim veliinama
postaviti e se odgovarajui broj automatskih javljaa poara. Automatski javljai poara
nee se postavljati na mjesta na kojima postoji direktno strujanja zraka.
Zbog stvaranja znatnije koliine praine, iako e se jedan dio nje odvoditi preko centralnog
sustava otpraivanja, u halama MBO pogona moraju se odabrati takvi automatski javljai koji
e uspjeno proslijediti signal do centrale sustava za dojavu poara bez obzira na oteane
uvjete.
2.11.2.12.7. Sustav za otkrivanje i dojavu prisutnosti ugljinog monoksida (CO)
U prostorima prihvatne jame i prostoru za biosuenje otpada (poarni odjeljak MBO/1)

predvidjeti e se detekcija ugljinog monoksida (CO).
2.11.2.13. STABILNI SUSTAVI, OPREMA I SREDSTVA ZA GAENJE POARA
Oprema i sredstva za gaenje poara predvieno je da se sastoje od:
- aparata za poetno gaenje poara

- vanjske hidrantske mree
- unutarnje hidrantske mree
- vodenih topova sa spojem na vanjsku hidrantsku mreu
- stabilnog sustava za gaenja poara pjenom
- vodene zavjese na prodorima kroz poarne odjeljke (sektore)
- stabilnog sustava za gaenje poara u transporterima (konvejerima) - sprinkler (voda) ili
gaenje vodenom maglom
- stabilnog sustava za gaenje poara rasprenom vodom na prihvatu alternativnog goriva
(SRF) u dijelu hale za mehaniku obradu otpada
- stabilnog sustava za gaenje drobilica (shredder)
- stabilnog sustava za gaenje vreastog filtera
- zatite razvodnih elektroormara sa Fire trace sistemom
- stabilnog sustava za gaenje Novec.
2.11.2.13.1. Broj i raspored aparata za poetno gaenje poara
Na temelju injenice da u predmetnoj graevini moe nastati poar klase A (poari krutih
tvari), B (poari tekuina ili rastaljenih krutina) i C (poari plinova) izbor vrste i koliine
vatrogasnih aparata na nivou glavnog projekta odredit e se prema tablicama Pravilnika o
vatrogasnim aparatima (NN 101/11 i 74/13), Pravilnika o tehnikim normativima za
projektiranje, gradnju i odravanje plinskih kotlovnica (SL 10/90 i 52/90), Pravilnika o
ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07), Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih
sredstava gorivom (NN 93/98, 116/07 i 141/08), te Pravilnika o zapaljivim tekuinama (NN
54/99).
Prostori tieni vatrogasnim aparatima oznaeni su u grafikim prilozima. Toan broj i tip
vatrogasnih aparata definirati e se za svaki pojedini poarni odjeljak (sektor) u Elaboratu
zatite od poara na nivou glavnog projekta.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.11.2.13.2. Opskrba sa vodom i protupoarna hidrantska mrea
Opskrba sa vodom graevine osigurati e se iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda.
Vanjska i unutarnja hidrantska mrea biti e projektirane u skladu sa odredbama Pravilnika o

hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06).
Zatita graevina CGO sa protupoarnom vanjskom hidrantskom mreom izvesti e se preko

vanjskih nadzemnih hidranata. Hidranti e od graevina biti locirani na udaljenosti vie od 5
m, a manje od 80 m, to znai da e tako postavljeni zadovoljavati odredbe lanka 15.
Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06).
Unutarnji hidranti biti e postavljeni tako da e pokriti kompletan prostor graevina. Zidni
hidranti i pripadajua oprema moraju biti sukladni normi HRN EN 671-1 i/ili HRN EN 671-2.
Uslijed nemogunosti pristupa u vei dio unutranjosti poarnog odjeljka MBO/1, zbog
materijala na obradi, kao i potrebnog dometa mlaza od 25 m, zatita ovog dijela graevine
predvia se vodenim topovima. Fiksirani stalci sa ventilima i pokretnim mlaznicama bit e
rasporeeni uz prozore vanjske komunikacijske platforme (pasarele) do koje e biti mogue
doi iz dva smjera vanjskim stepenicama. Napajanje vodenih topova e se vriti iz vanjske
hidrantske mree sa kojom e se spojiti u prsten. Radi opasnosti od smrzavanja ovaj sustav
e biti izveden kao suhi. Punjenje dovodnih cijevi vriti e se runim otvaranjem ventila u za to
predviena dva zasunska okna.
Potrebna koliina vode za potrebe vanjske, unutarnje i vodenih topova za gaenje poara
definirati e se u Elaboratu zatite od poara na nivou Glavnog projekta.
VANO UPOZORENJE: U sluaju nedostatka potrebne koliine vode iz javnoopskrbnog

cjevovoda ili nedostatka tlaka za potrebe obje hidrantske mree i vodenih topova biti e
potrebno osigurati siguran izvor vode (spremnik(e) vode) i ureaj za povienje tlaka iji e se
minimalni kapacitet definirati Elaboratom zatite od poara na nivou Glavnog projekta. Uz
siguran izvor potrebno je osigurati i odgovarajui prostor za smjetaj ureaja za povienje
tlaka. Prostorija u koju e se smjestiti ureaj mora biti izgaena kao zaseban poarni odjeljak
(sektor) s graevinskim elementima, koji odjeljuju prostoriju od ostale graevine, otpornim na
poar najmanje onoliko vremena koliko je najkrae predvieno vrijeme rada vanjske
hidrantske mree (120 min.).
Elektrina instalacija za napajanje ureaja za povienje pritiska izvesti e se na takav nain

da nee postojati mogunost iskljuenja opskrbe energijom ureaja preko glavne sklopke
ve samo preko posebne sklopke. Ova sklopka biti e posebno oznaena i osigurana od
sluajnog iskljuenja. U sluaju da elektrini kabel za napajanje ureaja za povienje pritiska
prolazi kroz neki od poarnih odjeljaka (sektora) osigurati e se da isti bude izveden kao
vatrootporni kabel otpornosti 120 minuta (E120) ili postavljen na nain oklapanja trase kabela
u konstrukciju otpornu na poar (F120/EI120).
Sve navedeno potrebno je predvidjeti i izvesti kako je propisano lankom 21. Pravilnika o
hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06).
2.11.2.13.3. Stabilni sustav za gaenja poara pjenom
Stabilni sustav gaenja pjenom bit e predvien za zatitu prostora poarnog odjeljka
MBO/1 (prihvatna jama za otpad, prostor za usitnjavanje otpada, prostor za biosuenje

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
(bioloka obrada otpada)). kao i dijela poarnog odjeljka MBO/5 (prostor za rafinaciju
biosuenog otpada (mehanika obrada otpada) u dijelu iznad utovara alternativnog goriva u
odgovarajua prijevozna sredstva.
Zatita e se vriti sa odgovarajuom pjenom koja je posebno razvijena za upotrebu za

mijeanje sa unutarnjim zrakom, te koja zadovoljava zahtjeve za tzv. HotFoam sisteme.
Projektom e se predvidjeti upotreba generatora pjene koji moraju biti namijenjeni za
upotrebu sa unutarnjim zrakom. Generatori pjene e se instalirani ispod stropa prostora
poarnog odjeljka MBO/1 u zoni slobodnog prostora iznad krana, a u poarnom odjeljku
MBO/5 na odgovarajuim mjestima sa kojih se postie brzo pokrivanje prostora.
Prostori tieni stabilnim sustavom za gaenje pjenom biti e podijeljeni na odgovarajui broj
zona gaenja, a za svaku zonu predvidjeti e se odgovarajui broj generatora pjene.
Predvidjeti e se mogunost aktiviranja sustava za zatitu od poara sa pjenom za
svaku zonu pojedinano kao i mogunost aktiviranja vie zona istovremeno ukoliko se
za to ukae potreba. Sustav e se dimenzionirati tako da kapacitet spremnika vode,
kapacitet spremnika pjenila i kapacitet pumpe omogui rad predvienih zona istovremeno u
minimalno zadanom vremenu.
Projektom e biti predviene 4 mogunosti aktiviranja gaenja za svaku zonu:

1. Automatski preko javljaa poara i centrale sustava za dojavu poara
2. Runo preko tastera i centrale sustava za dojavu poara
3. Runo otvaranjem ventila na daljinsko upravljanom ventilu
4. Runo otvaranjem by-pass ventila.
Stabilni sustav gaenja pjenom biti e projektiran u skladu sa odredbama amerikih

smjernica NFPA 11A Sustavi niske, srednje i visoko ekspanzivne pjene (Standard for Low-,
Medium, and High-Expansion Foam) i NFPA 16 - Standard za projektiranje sistema za
gaenje rasprenom voda-pjena i pjena-voda spray sistemi (Standard for the Installation of
Foam-Water Sprinkler and Foam-Water Spray Systems) izdanjem vaeim u trenutku izrade
Glavnog projekta.
2.11.2.13.4. Vodena zavjesa
U sluaju da se zatita prolaza transportnih traka (konvejera) kroz granice poarnih odjeljaka
MBO pogona ne moe postii sa odgovarajuim vatrootpornim pokretnim elementima (kao
npr. tzv. giljotinama ) predvidjeti e se odgovarajue vodene zavjese. U tom sluaju
vodene zavjese bit e predviene na svim prolazima kroz poarne odjeljke i raditi e u
reimu automatskog kao i runog gaenja.
Za vodenu zavjesu biti e osigurana propisana minimalna koliina vode u vremenu

vatrootpornosti zida (90 minuta). Opskrba vodom e se osigurati od odgovarajueg
spremnika vode.
Vodena zavjesa bit e projektirana u skladu sa odredbama amerike smjernice NFPA 15 -

Stabilni sustavi za zatitu od poara rasprenom vodom (Standard for Water Spray Fixed
Systems for Fire Protection) izdanjem vaeim u trenutku izrade Glavnog projekta.
2.11.2.13.5. Sustav za gaenje poara u transporterima (konvejerima) i dijelu hale za

rafinaciju biosuenog otpada (mehanika obrada otpada)
U konvejerima za transport otpada predvieno je postaviti ureaje za prskanje vode za

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
gaenje poara u samom konvejeru koji bi se aktivirao termikim okidaem ili termokabelom
smjetenim u samom konvejeru.
Gaenje je mogue predvidjeti i vodenom maglom preko sklopa za gaenje koji se pokree
pomou termikog okidaa poara smjetenog u samom konvejneru ili preko termokabela.
U hali za rafinaciju biosuenog otpada (mehanika obrada otpada-poarni odjeljak MBO/5),

cijeli prostor utovara alternativnog goriva u odgovarajua prijevozna sredstva zatititi e se
sa sustavom za gaenje poara rasprenom vodom.
Zatita sprinkler instalacijom smatra se najpovoljnijom zbog velike efikasnosti gaenja i

ekonomine cijene instalacije. Osim toga, sprinkler instalacija moe omoguiti istovremeno
dojavu i gaenje poara, a aktiviraju se samo one mlaznice koje su zahvaene poarom.
Sprinkler instalacija bit e projektirana u skladu sa odredbama amerike smjernice NFPA 13

- Postavljanje sustava sprinklera (Standard for the Installation of Sprinkler Systems)
izdanjem vaeim u trenutku izrade Glavnog projekta.
Ako se gaenje poara unutar transportera predvidi preko vodene magle ista e se
projektirati u skladu sa odredbama amerike smjernice NFPA 750- Sustav protupoarne
zatite vodenom maglom (Standard on Water Mist Fire Protection Systems) izdanjem
vaeim u trenutku izrade Glavnog projekta.
Stabilni sustav za gaenje rasprenom vodom bit e projektiran u skladu sa odredbama

amerike smjernice NFPA 15 - Stabilni sustavi za zatitu od poara rasprenom vodom
(Standard for Water Spray Fixed Systems for Fire Protection) izdanjem vaeim u trenutku
izrade Glavnog projekta.
2.11.2.13.6. Stabilni sustav za gaenje drobilica (shredder)
Stabilni sustav za gaenje poara drobilice (shredder) predvien je zbog opasnosti od

poara za vrijeme operacije usitnjavanja zbog stalnog trenja izmeu stroja i pojedinih
metalnih dijelova koji se mogu zatei u otpadu. Obzirom na opasnost zapaljenja predvia se
autonomna zatita drobilice. Instalacija se sastoji od spremnika za vodu odgovarajueg
kapaciteta i pumpe, smjetena je pokretnom mostu drobilice za gaenje poara po otpadu
koji se nalazi ispod drobilice. Drobilica e biti opremljena sprinkler mlaznicama i detektorom
koji daje signal pumpi za izbacivanje vode.
2.11.2.13.7. Stabilni sustav za gaenje vreastog filtera
Obzirom na opasnost zapaljenja lebdee praine u vreastom filtru izradit e se i zaseban

cjevovod od protupoarne stanice do vreastog filtra. Automatski sustav gaenja iskre
predvieno je da se sastoji od visokoosjetljivih detektora iskre, upravljake centrale i sustava
za gaenje sa adekvatnom opskrbom vode.
2.11.2.13.8. Sustav za gaenje poara- firetrace sistem
Zatita razdjelnih elektro ormara u MBO postrojenju predviena je sa Firetrace sistemom. U

svaki ormar ulazit e termoosjetljiva cijev napunjena sa plinom za gaenje. U sluaju poara
u elektroormaru cijev e puknuti usljed poviene temperature i osloboditi plin za gaenje
poara u elektro ormaru.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.11.2.13.9. Stabilni sustav za gaenje Novec
Kako kontrolnu sobu sa osjetljivom opremom u MBO postrojenju nije poeljno gasiti sprinkler
instalacijom, predvieno je da se u istima izvede instalacija sa plinom Novec 1230. U skladu
s navedenim potrebno je Novec povezati s kontrolnom sobom u Upravnoj zgradi. Stabilni
sustav za gaenje Novec bit e projektiran u skladu sa odredbama propisa Novec 1230
sustavi: Protupoarni sustavi - Plinski sustavi za gaenje poara ISO 14520-5.
XIV.0. LEGENDA
XIV.1. SITUACIJA CENTRA
XIV.2. UPRAVNA ZGRADA TLOCRT PODRUMA I PRIZEMLJA
XIV.3. UPRAVNA ZGRADA - TLOCRT 1. I 2. KATA
XIV.4. UPRAVNA ZGRADA - PRESJECI
XIV.5. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE TLOCRT PRIZEMLJA
XIV.6. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE - TLOCRT 1. KATA
XIV.7. GARAE SA RADIONICAMA I PROSTOROM ZA RADNIKE - PRESJECI
XIV.8. POGON ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA TLOCRT PRIZEMLJA
XIV.9. POGON ZA MEHANIKO-BIOLOKU OBRADU OTPADA - PRESJECI
XIV.10. SORTIRNICA TLOCRT PRIZEMLJA
XIV.11. SORTIRNICA - TLOCRT 1. KATA
XIV.12. SORTIRNICA - PRESJECI
XIV.13. NADKRIVENO SKLADITE TLOCRT I PRESJEK
XIV.14. PORTA ULAZNO-IZLAZNE ZONE TLOCRT I PRESJEK
XIV.15. SPREMNIK PLINA ZA TRANSPORTNI CENTAR I SORTIRNICU ZONE
OPASNOSTI
XIV.16. SPREMNIK PLINA ZA UPRAVNU ZGRADU ZONE OPASNOSTI
XIV.17. POGON ZA SPALJIVANJE PLINA ZONE OPASNOSTI
XIV.18. TRAFOSTANICA 1

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
2.12. ZATITA NA RADU
U Idejnom projektu su dane okvirne dimenzije (cca) objekata i njihova dispozicija u prostoru, te e se
iste konano definirati u Glavnom projektu, odnosno Glavnim projektima.
2.12.1. Izvori opasnosti i mjere zatite

Zbog tehnologije rada na prostorima Centra, mogua je pojava opasnosti, koje ovisno o
tehnologiji mogu prouzroiti izvore i uzroke opasnosti. U analizi su obuhvaeni procesi koji se
u prostoru MBO-a, odlagalita i ostalim objektima odvijaju uz predvidive mogue osnovne
izvore opasnosti, a koje navodimo u nastavku:
- mehaniki izvori
- kretanje tijekom rada kao izvor opasnosti
- elektrina struja kao izvor opasnosti
- poarna opasnost
- opasnost od zaraze
- opasnost od pri rukovanju s mehanizacijom
- opasnost pri radu na postrojenjima
Pretpostavljeni broj zaposlenika je oko 54.
Mehaniki izvori opasnosti

a. Pri dovozu otpada komunalno vozilo vozilo se mora kretati unaprijed odreenim
putovima i istresati otpad na prostoru koje je za odreene materijale unaprijed
predvien. Za vrijeme istresanja otpada radnici moraju biti u kabini vozila ili najmanje
5 m udaljeni od zadnjeg kraja vozila.
b. Za vrijeme rada radnih strojeva radnici bez zatitne opreme ne smiju se nalaziti u
blizini strojeva.
c. Nagib radnog polja ne smije biti strmiji od 1:3.
Kretanje tijekom rada kao izvor opasnosti

Karakteristina opasnost koja moe nastati tijekom rada je pad uslijed kretanja po radnim i
manipulativnim povrinama. Radnici se smiju kretati samo za kretanje predvienim
povrinama.
Elektrina struja kao izvor opasnosti

Mjere zatite za spreavanje opasnosti od elektrine struje mogu se podijeliti u dvije glavne
skupine:
a) Mjere zatite od sluajnog dodira dijelova pod naponom - zatita od sluajnog dodira
dijela pod naponom obuhvaa uglavnom izoliranje, pokrivanje ili ograivanje svih
dijelova elektrinih instalacija da ih je nemogue nehotino dotaknuti
b) Mjere zatite od previsokog napona dodira:
- zatitno uzemljenje
- nulovanje
- zatitno izoliranje
Mjere zatite od poarne opasnosti

Poar nastaje ukoliko su prisutne goriva tvar, kisik i izvor paljenja. Izvor paljenja moe se
pojaviti uslijed aktivnosti ljudi (puenje, rad s aparatima koji iskre, namjerno paljenje), rad
motornih vozila (bacanje iskre) i prirodnih pojava (udar groma, trenje).
U sluaju pojave poara za gaenje su predvieni prenosivi aparati na prah i hidrantska

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
mrea, te stabilni sustavi za dojavu i gaenje poara.
Ukoliko je poar veih razmjera potrebno je pozvati profesionalnu vatrogasnu jedinicu.
Mjere za zatitu od poara:

- kontrolirati materijal koji dolazi u pogon za mehaniku-bioloku obradu otpada
- svi zaposlenici moraju biti osposobljeni za rad na siguran nain i za zatitu od poara
- kontrolirati tok materijala.
- stalni vatrogasni nadzor,
- odravanje opreme i sredstava za gaenje,
- redovito odravanje svih instalacija,
- odravanje svih radnih, skladinih i manipulativnih povrina,
- osiguranje mogunosti brzog i tonog iskljuenja elektrine energije,
- mogunost telefonske veze,
- pristupne ceste izvesti na nain da se omogui pristup vatrogasnim vozilima,
- mjere zatite od poara trebaju biti izvedene prema projektnoj dokumentaciji
prethodno odobrene od MUP-a.
Opasnost od rada s mehanizacijom

Rukovanje mehanizacijom i oruem za rad smije se povjeriti samo educiranim radnicima koji
su osposobljeni za rad na siguran nain.
Zatita pri radu s vozilima je vrlo bitna i sastoji se iz sljedeeg:

- provjera vozila prije paljenja
- prilikom penjanja i silaska s vozila treba koristiti stepenice i rukohvate
- zabranjeno je skakanje s vozila
- stepenice moraju uvijek biti iste
- upravljanje se vri s vozakog sjedita
- nikada se ne penjati na vozilo u pokretu
- na vozilima smiju boraviti samo ovlatene osobe
- izbjegavati velike brzine
- uvijek imati adekvatno osvjetljenje i signalnu opremu za hod u nazad
- istiti vozilo po potrebi
Ostalo
S obzirom na uvjete rada potrebno je upoznati radnike sa svim opasnostima koje im mogu
prijetiti u toku rada, kao i s mjerama za sprjeavanje istih. Ovo upoznavanje potrebno je vriti
putem predavanja i uz provjeru steenog znanja.
Pravilnicima o zatiti na radu i zatiti od poara mora se odrediti postupak i nain izvoenja
svih radnih operacija, mjera zatite i odgovornost, odnosno sankcije zbog nepridravanja
istih, a isti trebaju biti izraeni u skladu s vaeim propisima i uputama odabranih
isporuitelja svih vrsta opreme.
2.12.2. Osobna zatitna sredstva

Kako se samo tehnikim mjerama zatite ne mogu u potpunosti ukloniti neki izvori opasnosti,
moraju se tijekom rada koristiti osobna zatitna sredstva koja se moraju osigurati svim
zaposlenim radnicima:
a) za zatitu ruku i aka od otrih i iljatih predmeta koristiti zatitne rukavice,

b) za zatitu ruku prilikom rada s tekuinama koristiti gumene rukavice
c) za zatitu nogu od razliitih otrih predmeta, koji se mogu nai na povrinama koristiti
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
ojaane kone cipele,

d) za zatitu tijela koristiti radno odijelo koje mora biti zategnuto i zakopano te zatitnu
kacigu,
e) za zatitu od kie i vjetra koristiti kine kabanice,
f) za zatitu od hladnoe koristiti zatitnu bundu,
g) za zatitu oiju od praine raznoene vjetrom koristiti zatitne naoale,
h) za zatitu od dima i tetnih plinova u sluaju poara koristiti zatitnu masku,
i) za zatitu od buke koristiti zatitne jastuie za ui,
j) obavijestiti radnike o upotrebi opreme uz potpis.
2.12.3. Postupak u akcidentnim sluajevima

- Sistemom komunikacije obavijestiti odgovorne osobe i institucije
- Sprijeiti prilaz mjestu nezgode osobama koje nisu odgovarajue zatiene
- Osoblje koje sudjeluje u intervenciji opremiti zatitnim sredstvima
- Eliminirati iskljuiti sve izvore paljenja u opasnoj zoni
- Nakon sprjeavanja irenja te uklanjanja uzroka pristupiti postupku sanacije.
- Nakon provedene sanacije odmah pristupiti utvrivanju uzroka te analizi provedbe
svih poduzetih mjera
U sluaju nastanka poara prekidaju se sve radne aktivnosti. Poetni poar radnici gase
runim i prijevoznim vatrogasnim aparatima te prema potrebi uzbunjuju Vatrogasnu postrojbu
na broj 193 odnosno Centar za obavjeivanje Dravne uprave za zatitu i spaavanje na
broj 112.
Gaenje veeg poara i zbrinjavanje eventualno ozlijeenih osoba provodit e se sukladno

Planu zatite od poara, Planu intervencija za sluaj mogue ekoloke nesree ili
izvanrednog dogaaja.
U sluaju da ima ozlijeenih prua im se prva pomo, a kod teih ozljeda poziva se hitna
pomo na broj 194.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
3. GRAEVINSKI DIO
Projektant:
Suradnici:
Mario Kalmeta, dipl.ing.gra.
Damir Mandra, dipl.ing.gra.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
3.1. PODRUJE ZA OBRADU VODA I ODLAGALINOG PLINA
U Idejnom projektu su dane okvirne dimenzije (cca) objekata i njihova dispozicija u prostoru, te e se
iste konano definirati u Glavnom projektu, odnosno Glavnim projektima.
3.1.1. Uvod
U Zoni 7 u kojoj se planirana izgradnja Podruje za obradu voda i odlagalinog plina imati
e povrinu od oko 1,2 ha. Sva postrojenja i objekte potrebno je dimenzionirati i konano
tehnoloki definirati tijekom izrade Glavnog projekta. Prosjena srednja godinja koliina
padalina na podruju CGO iznosi oko 950 mm/ m2.
Okvirni izraun tehnolokih voda na manipulativnim povrinama ukljuuje sljedee zone

(konaan izraun e se izvriti tijekom izrade Glavnog projekta): Uazno-izlazne zone (Zona
10), Reciklano dvorite (Zona 2), Transportni centar (Zona 3), MBO postrojenje (Zona 4) i
Sortirnicu (Zona 6).
Potrebno je takoer ukljuiti okvirni izraun tehnolokih voda iz MBO postrojenje (Zona 4)
koja se pojavljuje tijekom istovara i obrade otpade.
Potrebno je ukljuiti okvirni izraun procjeda iz Odlagalita neopasnog otpada (Zona 5).
Predviena tehnologija odlaganja otpada svodi na minimum mogunosti stvaranja procjednih
voda. Stvaranje procjednih voda u direktnoj je vezi s koliinom oborina koje uu u otpad i
pravilnim radom (privremeno prekrivanje otpada nepropusnim membranama/folijama) moe
se smanjiti na minimum. Stvarne vrijednosti na odlagalitu mogue je utvrditi jedino
svakodnevnim praenjem koliina procjedne vode koje se stvaraju i skupljaju.
U skladu s gore navedenim ukupna godinja koliina procjeda i tehnoloke vode na podruju
CGO procjenju je se na oko 5.500 m3/godinje ili prosjeno oko 15,0 m3/dan. Predhodno
navedene koliine su okvirno prikazane i tijekom izrade Glavnog projekta potrebno ih je
konano definirati.
Sustav s pogonom za spaljivanje plina e se postaviti na betonskoj povrini. Cijelo

postrojenje e biti ograeno ogradom, a pristup e biti omoguen asfaltiranom, te ulaznim
dvokrilnim vratima. Tu e se nalaziti visokotemperaturna baklja s plinskom crpnom stanicom
koja e se podii kao kompaktna jedinica na betonskoj podlozi. Tako e se odlagalini plin,
nastao u tijelu odlagalita neopasnog otpada, usmjeriti prema baklji.
3.1.2. Ureaj za obradu tehnolokih i procjednih voda

Na lokaciji CGO predvia se izgradnja, odnosno postavljanje tipskog postrojenja za
proiavanje (obradu) oneienih otpadnih tehnolokih i procjednih voda u membranskim
bioreaktorima (MBR). Ovaj e se ureaj postaviti u Zoni 7, u jugoistonom dijelu obuhvata
zahvata. Sustav za obradu otpadnih tehnolokih i procjednih voda sastoji e se od
zatvorenog spremnika za prikupljanje procjednih i tehnolokih voda, zatvorenog spremnika
za prihvat proienih voda, ureaja za proiavanje otpadnih tehnolokih i procjednih voda
na razinu komunalnih otpadnih voda i spremnik za mulj.
Procjedne vode s podruja CGO potrebno je tretirati do razine kvalitete za isputanje u

sustav javne odvodnje, a u skladu s odredbama Pravilnik o graninim vrijednostima emisija
otpadnih voda (Narodne novine broj 80/13 i 43/14). U sklopu Glavnog i Izvedbenog projekta
potrebno je detaljno razraditi tehnologiju proiavanja otpadnih voda.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Procjenjuje se da predvieni ureaj za proiavanje otpadnih voda (membranski bioreaktor)

treba raspolagati dnevnim radnim kapacitetom od oko 25 m3 (konaan izraun e se izvriti
tijekom izrade Glavnog projekta) procjedne vode za obradu. Ovaj ureaj predstavlja tipsko
postrojenje, u okviru kojega se membranski ureaj za proiavanje otpadnih tehnolokih i
procjednih voda isporuuje kao tipski ureaj s cjelokupnom potrebnom opremom. Objekt e
se smjestiti na armirano-betonsku plou.
Preporua se izvesti dvije (2) identine linije ureaja za proiavanje tako da se omogui
nesmetan rad uslijed kvara ili redovitog odravanja ureaja.
Ako CGO bude prikljuen na sustav javne odvodnje, obraena voda isputat e se u sustav.
Do izgradnje i prikljuivanja CGO na sustav javne odvodnje, obraena otpadna voda odvozit
e se kamionom- cisternama na ureaj za proiavanje otpadnih voda u Gradu Zadru.
3.1.3. Skupljanje i obrada odlagalinog plina

Prostor za prikupljanje i obradu (spaljivanje) odlagalinog plina zajednike zone za obradu
voda i odlagalinog plina (Zona 7) u jugoistonom dijelu obuhvata zahvata. Glavni
konstituenti odlagalinog plina su (u uobiajenim udjelima): metan (CH4) 55-70%; ugljikov
dioksid (CO2) 27-44%; sumporovodik (H2S) < 3% i vodik (H2) < 1%.
Planirani sustav plinskih vodova sastojat e se od plinskih odunika i plinskih glava koje se
postavljaju na odunike, plinskih kolektora te od sustava za prikupljanje i termiku obradu
prikupljenog odlagalinog plina.
Plinski odunici izvode se istovremeno s odlaganjem otpada u tijelo odlagalita. Na sloj

otpada debljine oko 2,0 m od vrha temeljnog brtvenog sustava postavljaju se metalna zvona.
Metalna zvona moraju biti opremljena zavarenim rukama za izvlaenje i poklopcem s
vijcima. Na poklopcu se nalazi mjerni ventil i vertikalna HDPE cijev, kojom se odlagalini plin
evakuira to dalje od zone ugradnje (odlaganja) otpada.
Nakon ugradnje zvona na plohu odloenog otpada, u sredite zvona ugrauje se perforirana
HDPE cijev. Plinske glave slue za regulaciju i praenje stanja (monitoring) odlagalinog
plina u sustavu aktivnog otplinjavanja.
Budui da oekivane koliine odlagalinog plina, koji e nastati u odlagalitu neopasnog

otpada, nee biti dostatne za njihovo iskoritavanje u energetske svrhe, tj. za proizvodnju
elektrine energije in situ, bit e potrebno izvesti plinodrenani sustav i postaviti plinsko-
crpnu stanicu s bakljom za prikupljanje i sagorijevanje (spaljivanje) manjih koliina
odlagalinog plina koji e nastajati tijekom koritenja odlagalita. Detaljnu tehnologiju rada
potrebno je razraditi u Glavnom projektu.
Oekuje se da na predvienoj visokotemperaturnoj baklji, koja e se postaviti u Zoni 7,

koncentracija emisija NOx ne bude vea od 120 mg/m3 (prema referentnom dokumentu
Europske komisije BAT Guidance for Landfills, granina dozvoljena koncentracija emisija
NOx iznosi 150 mg/m3).

VIII.1. SITUACIJSKI PLAN
VIII.2. PROSTOR ZA OBRADU VODA I ODLAGALINOG PLINA - SITUACIJA
VIII.3. DETALJI OGRADE
VIII.4. SEPARATOR ULJA I TALONIK
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
3.2. INFRASTRUKTURA UNUTAR CGO
3.2.1. Obvezue Vodopravno miljenje
Doputene koliine emisija u sabirne jame, granine vrijednosti emisija kao i program
mjera navedeni su u Rjeenju Rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia, izdane dana
14. srpnja 2014. godine, KLASDA: UP/I-351-03/09-02/39, URBROJ: 517-06-2-1-2-14-74.
3.2.2. Sustav odvodnje
3.2.2.1. Uvod
Odvodnja i obrada otpadnih voda, nastalih na podruju CGO, bit e izvedena kao razdjelni
sustav. U krugu CGO oekuje se nastajanje triju vrsta otpadnih voda, koje se i u
kvantitativnom i u kvalitativnom smislu meusobno bitno razlikuju. To su:
- sanitarne otpadne vode.
- oborinske otpadne vode
- tehnoloke, ukljuujui procjedne otpadne vode
U skladu s Obvezujuim vodopravnim miljenjem od Hrvatskih voda, l. 5, navodi se:

Investitor odnosno korisnik graevine duan je odvodnju otpadnih voda (sanitarnih,
procjednih, tehnolokih, oborinskih ) rijeiti razdijelnim sustavom.
Podruje za obradu oborinske otpadne i tehnolokih voda bit e uspostavljeno u Zona 7.
3.2.2.2. Oborinske otpadne vode
U skladu s odredbama Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i

uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13),
povrine ispunjenih dijelova tijela odlagalita neopasnog otpada treba prekrivati i osiguravati
potrebno brtvljenje s ugraenim sustavom povrinske odvodnje oborinskih voda i sustavom
otplinjavanja. Oborinske vode ne smiju doi u dodir s otpadom odloenim u tijelu odlagalita
te se moraju skupljati odvojeno od procjednih voda.
iste oborinske vode e se, u skladu s planom odvodnje oborinskih voda, putem
infiltracijskih jaraka smjetenih na lokaciji unutar obuvata CGO, nakon kontrole kakvoe
isputati u okoli, a dijelom e se zadrati na podruju zahvata u svrhu koritenja kao
protupoarna voda i voda za odravanje zelenih povrina.
Oborinske vode, sakupljene sustavom odvodnje oborinskih voda na aktivnim podrujima

CGO, ukljuujui: pogon za reciklau graevnog otpada, reciklanog dvorita, odlagalite
inertnog otpada, povrine odlagalita neopasnog otpada, prekrivenog zavrnim brtvenim
sustavom i ostalih slobodnih povrina na kojima nema mogunosti doticaja oborina s
otpadom prikupljat e se sustavom oborinskih kanala i odvoditi u prihvatne spremnike
oborinskih voda te zatim, preko revizijskog okna zbog potrebe kontrole kakvoe potrebne za
isputanje u okoli, u upojne bunare, razmjetene - prema planu odvodnje oborinskih voda.
iste oborinske vode iz prihvatnog spremnika kontrolirano e se isputati u okoli, a dijelom

e se koristiti kao protupoarna voda te voda za odravanje zelenih povrina ili u
tehnolokom procesu.
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
U skladu s Obvezujuim vodopravnim miljenjem od Hrvatskih voda ), doputene

koliine emisija u sabirne jame: oborinskih voda s asfaltiranih internih prometnica
preko separatora ulja i masti, a zatim nakon dodatnog proiavanja u laguni ili
infiltracijskom jarku u tlo.
Oborinske vode sa svih prometnih i parkiralinih povrina, koje bi mogle biti oneiene
naftnim derivatima (npr. u prostoru za graevinsku mehanizaciju), potrebno je propustiti kroz
separator ulja i masti prije konanog uputanja u odvodnju oborinskih voda s podruja
zahvata.

koliine emisija u sabirne jame: oborinskih voda s manipulativnih povrina i prostora
za pranje vozila u sabirni bazen za oneiene oborinske vode te preko internog
ureaja na proiavanje i sabirnog bazena odvoziti kamionima-cisternama na UPOV
Grada Zadra.

plohe (platoa za pranje kotaa i vage, prostor za pranje vozila, radne povrine uz
postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada, sortirnice, transportnog centra,
reciklanog dvorita, natkrivenog skladita, te ostalih manipulativnih ploha), odvodit e se na
separator lakih tekuina (s talonikom krutih estica).
U separatoru odijelit e se naftni derivati i dio estica teih od vode. Nakon ovog stupanja
obrade, voda e se odvoditi u ureaj za obradu (proiavanje) otpadnih voda in situ. U
njemu e se obraditi kao tehnoloka otpadna voda, a zatim e se obraena do razine
kakvoe otpadnih komunalnih voda kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za
proiavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Sva ostala sakupljena potencijalno oneiena oborinska voda, sakupljena sustavom

odvodnje usmjeravat e se najkraim putem prema rubovima, gdje se sustavom oborinske
odvodnje (slivnici, kolektor, separator, otvoreni spremnik), odvode na separator lakih
tekuina (s talonikom krutih estica). U separatoru se odjeljuju naftni derivati i dio estica
teih od vode. Nakon obrade, voda se skuplja u zatvorene bazene i po potrebi koristiti te
preko revizijskog okna kontrolirano upojnim bunarima isputa u okoli (tlo).
Otpadni mulj (talog) preostao u talonici separatora ulja i masti (kljuni broj 19 08 03, prema
Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada, Narodne novine, br. 50/05 i 39/09) prikupljat e se u propisano oznaenim
vodonepropusnim zatvorenim spremnicima te e se predavati ovlatenom skupljau.
3.2.2.3. Sanitarne otpadne vode
Sanitarno-potrone (fekalne) otpadne vode nastajat e u sanitarnim vorovima upravne

zgrade te u objektima u kojima borave zaposlenici, ukljuujui garaa s radionicama,
postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada, sortirnice i uvarsku kuicu. Ove e se
vode skupljati i odvoditi zasebnim, odvojenim sustavom odvodnje do sabirne jame, odakle e
se od strane ovlatene pravne osobe (tvrtke) povremeno precrpljivati u kamione-cisterne i
odvoziti u ureaj za proiavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.

koliine emisija u sabirne jame: sanitarnih otpadnih voda u koliini od oko 1.180
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
m3/god., odnosno 3,23 m3/dan ( 365 radnih dana ) iz MBO postrojenja, upravne zgrade,
uvarske kuice, transportnog centra i radionice u sabirne jame te odvozom
kamionima-cisternama na UPOV Grada Zadra.
Procjenjuje se da e tijekom koritenja CGO godinje prosjeno nastajati oko 1.300 m3

sanitarnih otpadnih voda. Ovo je samo okvirna procjena koja e se konano izraunati
tijekom izrade Glavnog projekta.
Na lokaciji planiranog zahvata ne postoji prikljuak na sustav odvodnje sanitarnih voda.

Stoga se na lokaciji budueg CGO za skupljanje sanitarnih voda planira izgradnja etiri do
pet zatvorena sabirna bazena za potrebe Upravne zgrade, Transportnog centra, Postrojenja
za mehaniko-bioloku obradu otpada i Sortirnice. uvarska kuica e biti spojena na sabirni
bazen Upravne zgrade ili se Glavnim projektom moe odrediti drugaije .
Predvia se da sadraj sabirnih bazena za sanitarno-fekalne vode povremeno (po potrebi)

preuzima tvrtka ovlatena/registrirana za postupanje otpadnih vodama te ga kamionima-
cisternama odvodi s lokacije CGO.
3.2.2.4. Tehnoloke i procjedne otpadne vode

koliine emisija u sabirne jame: tehnolokih otpadnih voda (MBO postrojenje, iz jama
za prihvat otpada 782 m3/god, iz biofiltera 782 m3/god, od vodene zavjese 391 m3/god,
kondezat iz bioplinskog postrojenja) u ukupnoj koliini od 1.955 m3/god., odnosno
5,35 m3/dan preko internog ureaja na proiavanje u sabirni bazen i odvoza
kamionima-cisternama na UPOV Grada Zadra.
Tehnoloke i eventualne procjedne vode koje nastaju u odlagalitu neopasnog otpada, kao i
sve oborinske vode koje su bile u dodiru s otpadom, zadrat e se na lokaciji, skupiti
sustavom drenanih cijevi i nakon kontrole relevantnih parametara kakvoe, obraditi u
ureaju za proiavanje otpadnih voda in situ.
U tom e se ureaju proistiti do razine kakvoe komunalnih otpadnih voda, a suglasno

odredbama Pravilnika o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine,
br. 80/13 i 43/14). Tek nakon toga one e se isputati u namjenski sabirni bazen i uz
suglasnost ovlatenog pravnog subjekta prazniti u kamione-cisterne te njima odvoziti u
ureaj za proiavanje otpadnih voda Grada Zadra.
Zbog sprjeavanja preljevanja procjednih voda, zapremina sabirnog bazena za proiene

tehnoloke i eventualne procjedne vode mora biti znatno vea od proraunom predviene
koliine otpadnih voda koje e se u njega uputati.
Otpadne tehnoloke vode nastajat e na nekoliko lokacija unutar podruja predmetnog

zahvata, i to:
(a) u pojedinim postrojenjima zbog njihovog redovitog odravanja i
(b) unutar postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada, i to na dnu prihvatne jame
za istovar otpada, u zoni biostabilizacije obraivanog otpada te na biofiltru.
Oekuje se da e radom postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada (prihvatna jama,

zona biostabilizacije, biofiltar) godinje prosjeno nastati oko 2.000 m3 otpadnih tehnolokih i
procjednih voda. Te e se vode skupljati i odvoditi u sabirni bazen procjednih voda. Ovo je
samo okvirna procjena koja e se konano izraunati tijekom izrade Glavnog projekta.
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Procjedne vode na podruju odlagalita neopasnog otpada mogu nastajati procjeivanjem

oborinskih voda kroz tijelo odloenog otpada samo na otvorenim dijelovima radnih ploha
odlagalita. Naime, tijekom rada, uvijek e jedno polje odlagalita neopasnog otpada biti
otkriveno, pa e procjedne vode nastajati samo na tim povrinama.
Ostale plohe odlagalita bit e ili pokrivene zavrnim brtvenim sustavom, ili jo prazne
(neiskoritene). Stoga e i koliina procjednih voda nastalih u odlagalitu neopasnog otpada
biti mala.
Tijekom rada odlagalita za neopasni otpad procjedi koji se procjeuje drenanim sustavom,
sakupljaju se i odvode do prihvatnog bazena za tehnoloke i procjedne vode, a odatle u
crpnu stanicu te dalje, tlanim vodom do ureaja za proiavanje otpadnih voda in situ.
U skladu s Pravilnikom o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada

za odlagalita otpada (Narodne novine broj 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), na odlagalitu za
neopasni otpad mora se osigurati odvoenje procjednih voda kroz drenani sloj i njihovo
sakupljanje izvan tijela odlagalita. Drenani sloj mora biti debljine vee od 0,5 m.
Sakupljene procjedne vode moraju se obraditi prije ispusta u prijemnik prema propisima o
zatiti voda.
3.2.2.5. Saetak postupanju s otpadnim i oborinskim vodama
Na podruju CGO tijekom njegovog koritenja oekuje se nastanak sljedeih vrsta otpadnih
voda i oborinskih voda: (a) iste oborinske vode, (b) neiste oborinske vode s internih
prometnica, (c) ostale oneiene oborinske vode s radnih povrina i voda od pranja vozila,
(d) procjedne vode iz odlagalita neopasnog otpada i odlagalita inertnog otpada (uvjetno),
(e) tehnoloke otpadne vode iz postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada i (f)
sanitarno-potrone otpadne vode. O predvienim nainima postupanja oborinskim i otpadnim
vodama na podruju CGO, moe se zakljuiti sljedee:
(a) iste oborinske vode prikupljene u obodnim kanalima odlagalita neopasnog otpada i
odlagalita inertnog otpada e se odvoditi u namjenske sabirne bazene za oborinske
vode odlagalita neopasnog otpada i odlagalita inertnog otpada, gdje e se nakon
kontrole kakvoe preko upojnih bunara isputati u okoli. Meutim, ukoliko bi se
kontrolom kakvoe u sabirnom bazenu oborinskih voda odlagalita otpada ipak
ustanovilo njihovo oneienje, zbog kojega ne bi bile prikladne za isputanje u
okoli, te bi se vode smatrale procjednim vodama koje su dole u dodir s odloenim
otpadom, pa bi se poput svih drugih procjednih i/ili tehnolokih voda iz sabirnog
bazena za oborinske vode odlagalita otpada upuivale u ureaj za proiavanje
otpadnih voda in situ, a zatim, proiene na razinu kakvoe komunalnih otpadnih
voda, kamionima-cisternama odvozile u ureaj za proiavanje otpadnih komunalnih
voda Grada Zadra.
(b) Neiste oborinske vode s internih prometnica i parkiralita odvodit e se u talonicu te

separator ulja i masti (naftnih derivata), a iz njega zbog moguih dodatnih
oneienja koja nisu u separatoru mogla biti uklonjena u namjensku lagunu s
kinim vrtovima ili infiltracijski jarak (s filtarskim slojevima), gdje e se dodatno
proistiti i zatim isputati u tlo.
(c) Oneiene oborinske vode s manipulativnih ploha (prostor za pranje vozila, radne
povrine uz postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada, sortirnice,
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
transportnog centra, reciklanog dvorita, te ostalih manipulativnih ploha) e se poput

tehnolokih otpadnih voda, preko namjenskih sabirnih bazena odvoditi u ureaj za
proiavanje otpadnih voda in situ, a zatim, proiene na razinu kakvoe
komunalnih otpadnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje
otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
(d) Procjedne vode odlagalita neopasnog otpada, suglasno karakteristikama inertizirane

i biostabilizirane frakcije procesa mehaniko-bioloke obrade komunalnog otpada
(biostabilat), koja e zauzimati daleko najvei dio odlagalinog prostora te u skladu
s projektiranim tehniko-tehnolokim rjeenjem brtvljenja odlagalita (vieslojni
temeljni i zavrni brtveni sustav), se ne oekuju. Ipak, u sluaju pojave manjih koliina
procjednih voda, one e se uz pomo crpne stanice cjevovodima odvoditi u
namjenski sabirni bazen za procjedne vode, odakle e se upuivati u ureaj za
proiavanje otpadnih voda in situ, a zatim proiene na razinu kakvoe
komunalnih otpadnih voda kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za
(e) Tehnoloke (procjedne) otpadne vode iz postrojenja za mehaniko-bioloku obradu

otpada odvodit e se nakon prikupljanja u namjenskom sabirnom bazenu u ureaj za
proiavanje otpadnih voda in situ, a zatim, proiene na razinu kakvoe
komunalnih otpadnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje
otpadnih voda Grada Zadra.
(f) Sanitarno-potrone otpadne vode odvodit e se u namjenske sabirne bazene (jame),

odakle e se redovito (po potrebi) prazniti i kamionima-cisternama odvoziti u ureaj
za proiavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Tijekom itavog e perioda koritenja u CGO djelovati odvojeni (razdjelni) sustavi odvodnje
sanitarno-potronih, tehnoloko-procjednih i oborinskih otpadnih voda. Meutim, barem u
prvoj fazi djelovanja CGO, nee biti mogunosti prikljuka na sustav javne odvodnje otpadnih
komunalnih voda, jer takav sustav u irem podruju zahvata jo ne postoji. Stoga e se sve
otpadne vode, proiene u ureaju za proiavanje otpadnih voda in situ do razine
kakvoe otpadnih komunalnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za
Talog vode, koji e se izdvojiti u talonom bazenu ureaja za proiavanje otpadnih voda
in situ, skupljat e se u posebnim spremnicima i predavati ovlatenom skupljau.
U okoli e se isputati samo iste oborinske vode iz obodnih kanala odlagalita neopasnog
otpada i odlagalita inertnog otpada (i to nakon kontrole njihove kakvoe) te neiste
oborinske vode s internih prometnica i parkiralita, nakon to budu proiene na separatoru
ulja i masti (naftnih derivata) te dodatno u laguni s kinim vrtovima ili infiltracijskom jarku (s
filtarskim slojevima).
Sve ostale otpadne vode tehnoloke iz postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada,

oneiene oborinske vode s otvorenih manipulativnih (radnih povrina), ukljuujui i vodu
od pranja (kotaa) vozila te procjedne s odlagalita otpada (ukoliko se pojave) odvoditi u
ureaj za proiavanje otpadnih voda in situ, a zatim proiene na razinu kakvoe
otpadnih komunalnih voda kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje
otpadnih voda Grada Zadra.
Sanitarno-potrone vode redovito e se od strane ovlatene tvrtke prazniti iz namjenskih

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
bazena Centra te kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje otpadnih

komunalnih voda Grada Zadra.
Opisani nain postupanja otpadnim tehnolokim, procjednim, oborinskim i sanitarno-

potronim vodama u suglasju je s nadlenim Prostornim planom ureenja Grada Benkovca
( Slubeni glasnik Grada Benkovca, br. 2/08, 4/12 i 2/13).
3.2.3. Zelene povrine
Predviene zelene povrine unutar CGO, kao i zatitni zeleni pojas oko obuhvata zahvata,
sastojat e se od gajeva mijeanih vrsta drvea i grmlja, kako bi se postigla odgovarajua
lokalna mikroklima na podruju CGO, omoguila zatita cijele povrine predmetnog zahvata
od vjetra te osigurala hladovina, ali i stanite sitnih ivotinjskih vrsta.
Nakon faznog zatvaranja pojedinih dijelova odlagalita te e povrine biti zasijane travnatom
vegetacijom, a na njima e se zasaditi i grmlje i autohtono bilje. Na isti e se nain urediti i
pojasu uz ogradu CGO. Spomenuta travna i grmolika vegetacija imat e estetsko-
krajobraznu funkciju, ali e predstavljati i zatitnu tampon-zonu prema okolnom terenu.
3.2.4. Ograda i protupoarni put oko obuhvata CGO
Budui da je u okviru planiranog zahvata predviena izgradnja i dvaju odlagalinih prostora

(odlagalita neopasnog otpada i odlagalita inertnog otpada), a suglasno odredbama.
Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (Narodne novine br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), oko cijelog
podruja CGO podii e se ograda visine 2,05 m. Ograda e takoer sluiti i za sekundarnu
kontrolu otpada jer e sprjeavati eventualno raznoenje otpada vjetrom izvan granica
obuhvata zahvata.
Ulazna vrata predviena su na ulazno-izlaznoj zoni, na ulazu u zonu Upravne zgrade te

pomoni ulaz u obuhvat CGOa na sjevernoj strani zahvata.
Uz ogradu e se izgraditi neasfaltirani (makadamski) protupoarni put, uz kojega e se

urediti vizualno dovoljno visok zatitni zeleni pojas.
XII.1. SITUACIJA OGRADE

XII.2. DETALJI OGRADE
XII.3. ULAZNA VRATA UPRAVNE ZGRADE
XII.4. ULAZNA VRATA ULAZNO-IZLAZNE ZONE
XII.5. SITUACIJA HORTIKULTURNOG UREENJA
XII.6. SITUACIJA VODOVODA
XII.7. SITUACIJA ODVODNJE VODA
XII.8. SITUACIJA PROMETNICA UNUTAR CENTRA
XII.9. UZDUNI I KARAKTERISTINI POPRENI PRESJECI PROMETNICA

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
3.3. Pristupna cesta za CGO
3.3.1. Prikljuak na javnu prometnicu

Za potrebe CGO predvia se izgradnja pristupne asfaltirane spojne ceste od ulazno-izlazne
zone CGO do upanijske ceste C 6014 Visoane-Polinik-Suhovare-Donje Biljane, koja je
od lokacije planiranog zahvata udaljena oko 700 m. Ova cesta je trasirana izvan izgraenog
graevinskog podruja naselja Donje Biljane, zapadno i juno od zaseoka Drae. Ta
pristupna cesta integralni je dio predmetnog zahvata.
Pristupna cestu e se izvesti u itavoj svojoj duljini te izgraditi zatitni cestovni pojas (rubnik)
du obje strane kolnika. Glavni ulaz-izlaz za teretna vozila u podruje CGO izvest e se sa
zapadne-sjeverozapadne strane povrine zahvata. Juno od njega izvest e se jo jedan,
neto manji ulaz-izlaz (za osobna vozila), koji e biti namijenjen pristupu osobnih vozila na
parkiralite uz upravnu zgradu CGO.
Trasa pristupne ceste uredit e se du zapadne-sjeverozapadne strane zahvata, od glavnog

ulaza u Centar do upanijske ceste C 6014 Visoane-Polinik-Suhovare-Donje Biljane, na
koju e biti spojena kod zaseoka Drae. upanijska cesta C 6014 Visoane-Polinik-
Suhovare-Donje Biljane na istoku se vee s DC 502 Zemunik Donji-Smili-Karin, dok se
prema sjeverozapadu protee preko Suhovara do Polinika te dalje do Visoana.

3.3.2. Projektno rjeenje

Prometnice iz ovog projekta su predviene sa slijedeim koridorima:
1. Pristupna prometnica duljine oko 550 metra, koridora irine oko 9.0 metara (dva
kolnika traka sa obostranim bankinama). Pristupna prometnica spaja se na
upanijsku cestu u raskrije koje je predmet posebnog projekta.
2. Prilaz za upravnu zgradu je duljine oko 180 metara, koridora irine oko 9,0 metara
(dva kolnika traka sa obostranim bankinama).
Ukupna duljina svih prometnica iznosi oko 730 metara. Prometnica e se izvesti od asfaltnog
kolnikog zastora.
Oborinska odvodnja e se rijeiti uputanjem u teren preko bankina i propusta.
Parcelacija graevinskog zemljita u skladu sa ovim projektom predviena je na nain kako

je prikazano na Grafikom prikazu (Broj I.3.), a prema liniji obuhvat zahvata u prostoru.
3.3.3. Popis primjenjenih propisa

1. Zakon o prostornom ureenju (NN br. 153/13)
2. Zakon o gradnji (NN br. 153/13)
3. Zakon o zatiti na radu (NN br. 71/14, 118/14)
4. Zakon o zatiti od poara (NN br. 92/10)
5. Zakon o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)
6. Zakon o zatiti okolia (NN br. 80/13, 153/13)
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
7. Zakon o zatiti prirode (NN br. 80/13)

8. Zakon o zatiti od buke (NN br. 30/09, 55/13, 153/13)
9. Zakon o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
10. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13,
92/14)
11. Zakon o umama (NN br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13,
94/14)
12. Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13)
13. Zakon o normizaciji (NN br. 80/13)
14. Zakon o graevnim proizvodima (NN br. 76/13, 30/14)
15. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa (NN br. 110/01)
16. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prilaza i prikljuaka na javnu cestu (NN
br. 119/07)
17. Pravilnik o autobusnim stajalitima (NN br. 119/07)
18. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03)
19. Pravilnik o odravanju cesta (NN br. 90/14)
20. Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN br. 33/05,
64/05, 155/05)
21. Pravilnik o koritenju cestovnog zemljita i obavljanju prateih djelatnosti (NN br.
119/07)
22. Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (NN br. 78/13)
23. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN br. 23/14, 51/14)
24. Pravilnik o gospodarenju graevnim otpadom (NN br. 38/08)
25. Pravilnik o kontroli projekata (NN br. 32/14)
26. Pravilnik o tehnikim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN br. 114/10, 29/13)
27. Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN br. 139/09, 14/10, 125/10, 136/12)
28. Tehniki propis za eline konstrukcije (NN br. 112/08, 125/10, 73/12, 136/12)
29. Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN br. 66/13)
30. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama, Hrvatske ceste d.o.o. 2001.g.

XIII.1. SITUACIJSKI PLAN
XIII.2. SITUACIJA PRISTUPNE PROMETNICE
XIII.3. NORMALNI POPRENI PROFIL
XIII.4. UZDUNI PROFIL PRISTUPNE PROMETNICE
XIII.5. UZDUNI PROFIL PRALAZA UPRAVNOJ ZGRADI

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
4. ELEKTROTEHNIKI DIO
Projektant:
Ivan Farka, ing.el.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
4.1. Prikljuak na distribucijsku mreu
Prikljuak elektrine energije predmentnog CGO za gospodarenje otpadom predvien je na

SN distribucijsku mreu, a prikljuna (vrna) snaga iznosi: Pv = 4000 kW (4MW). Mjerenje
potronje elektrine energije CGO predvieno je na srednjenaponskoj strani u trafostanici
"TS1". Razvod elektrine energije unutar CGO izvesti e se na srednjenaponskom nivou
kabelima prema planiranim trafostanicama.
Prikljuak na SN distribucijsku mreu predmet je zasebnog idejnog projekta i posebne

lokacijske dozvole, sukladno ugovoru o prikljuenju izmeu Centra za gospodarenje
otpadom Zadarske upanije i Hrvatske Elektroprivrede (HEP-a).
4.2 Transformatorske stanice
4.2.1 Trafostanica TS1

Predviena trafostanica (TS1) je industrijskog tipa, i biti e u vlasnitvu potroaa (Centar za
gopodarenje otpadom) sa dijelom koji e biti u vlasnitvu (koritenju) HEP ODS d.o.o. - DP
ELEKTRA Zadar. Projektni zadatak i tehniki podaci za daljnje projektiranje kao i izgradnja
trafostanice mora biti odobrena od strane HEP ODS d.o.o. - DP ELEKTRA Zadar.
Predviena budua "TS1" sastoji se od:

srednje naponskog (SN) i NN postrojenja (u vlasnitvu HEP-a)
SN i niskonaponskog (NN) postrojenja (u vlasnitvu Centara za gopodarenje otpadom)
Trafo 1 (1600 kVA ) u vlasnitvu Centra za gospodarenje otpadom
Trafo 2 (kuni trafo za potrebe i u vlasnitvu HEP-a)
- prostorije u nadlenosti HEP-a

U prostoru SN i NN postrojenja u vlasnitvu HEP-a ugraditi kompaktnu sklopnu aparaturu -
blokove (distribucijsku sklopnu aparaturu) za nazivni napon od 24 kV, sa vakumskim
prekidaima i rastavnim sklopkama, kuita izolirana plinom (SF6 izolacija prema kuitu).
Predvidjeti ugradnju kompaktnih sklopnih blokova sa 3 vodna polja, jednim trafo poljem te
mjernim i spojnim poljem. Toan raspored i dimenzije blokova odrediti u glavnom projektu.
Prvo vodno polje predvieno je za spoj prikljunog 20kV kabela iz TS 110/10(20)kV Polinik
(nova), kao prikljuak CGO na SN mreu HEP-a. Vodna polja 2 i 3 predvidjeti kao
rezervna.
Transformator u prostoriji u nadlenosti HEP-a (kuni trafo male snage) neophodan je za

opskrbu NN potroaa u vlasnitvu HEP-a.
Sa spojnog i mjernog polja (mjerenje potronje CGO) srednjenaponskim kabelom spojiti SN

postrojenje u "TS1" u vlasnitvu Centra za gospodarenje otpadom.
- prostorije u nadlenosti CGO-a

U prostoru SN i NN postrojenja u vlasnitvu CGO ugraditi ugraditi kompaktnu sklopnu
aparaturu - blokove (distribucijsku sklopnu aparaturu) za nazivni napon od 24 kV, sa
vakumskim prekidaima i rastavnim sklopkama, kuita izolirana plinom (SF6 izolacija prema
kuitu). Predvidjeti ugradnju kompaktnih sklopnih blokova sa 3 vodna polja, jednim trafo
poljem. Toan raspored i dimenzije blokova odrediti u glavnom projektu.
Prvo vodno polje predvieno je za spoj prikljunog 20kV kabela sa mjernog polja u prostoru

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
pod nadlenosti HEP ODS d.o.o. DP ELEKTRA Zadar. Drugo vodno polje koristiti za opskrbu
"TS2" unutar postrojenja MBO. Tree vodno polje ostaviti kao rezervu za moguu opskrbu
nove trafostanice unutar CGO.
U prostoru za transformator ugraditi predvieni trafo snage do 1,6MVA za potrebe opskrbe

elektrinom energijom na niskom naponu svih potroaa CGO osim potroaa u
postrojenju MBO-a.
Niskonaponsku opremu ugraditi u prostoriju zajedno sa SN opremom. Sam raspored,

dimenzije i pozicije opreme definirati u glavnom projektu. Takoer predvidjeti opremu za
kompenzaciju jalove energije svih potroaa unutar CGO osim postrojenja MBO koje e
imati zaseban kompezacijski blok unutar vlastite trafostanice.
Za SN blokove koristiti proizvode tipa kao Konar, ABB, Siemens ili jednakovrijedne
proizvode. NN blokove definirati glavnim projektom prema potrebama Centra za
gospodarenje otpadom, te takoer koristiti tip kao Konar, Siemens, ABB, Schneider,
Schrack ili jednakovrijedne proizvode.
Transformacija je dimenzionirana sa rezervom 30% uz faktor snage cos 0,95.
4.2.2 Trafostanica TS2

Predviena trafostanica (TS2) biti e izgraena u sklopu postrojenja za mehaniko-bioloku
obradu otpada (MBO), i biti e u vlasnitvu potroaa (Centar za gopodarenje otpadom).
Predviena budua "TS2" sastoji se od:

srednjenaponskog (SN) i niskonaponskog (NN) postrojenja (u vlasnitvu Centara za
gopodarenje otpadom)
Trafo (2500 kVA) u vlasnitvu Centra za gospodarenje otpadom
U sklopu postrojenja za MBO predviena je zasebna trafostanica sa transformatorom snage

do 2500kVA (2,5MVA). Prostorija br. 8 prema nacrtima MBO-a, sa lijeve strane graevine.
U SN i NN dijelu izvedenom kao jedna cjelina, ugraditi SN kompaktne, plinom izolirane (SF6)
sklopne blokove za nazivni napon do 24 kV, sa vakumskim prekidaima i rastavnim
sklopkama. Predvidjeti ugradnju sklopnih distribucijskih aparatura (blokova) sa dva vodna
polja i jednim trafo poljem.
U prvo vodno polje spojiti 20kV SN kabel iz "TS1", drugo vodno polje ostaviti kao rezervno,
za mogunost spajanja novih trafostanica u petlju.
U prostoru SN i NN blokova predvidjeti ugradnju kompenzacije jalove energije potroaa u

postrojenju MBO-a. Za SN blok koristiti proizvode tipa Konar, ABB, Siemens, Schneider ili
jednakovrijedne proizvode.
NN razvod biti e definiran glavnim projektom prema potrebama Centra za gospodarenje

otpadom. Za NN opremu koristiti proizvode tipa kao Konar, Simenes, ABB, Schneider,
Schrack ili jednakovrijene.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Slika 4.2-1: Na nacrtima prikazane su pribline dimenzije SN blokova, te jednopolne

sheme istih

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
4.3 Dieselagregat
U sluaju prekida u dovodu elektrine energije, pomou dva diesel agregata (DA) e se
napajati dijelovi postrojenja.
DEA-1, 500 kVA, za potrebe vanjske rasvjete, porte, dio instalacije upravne zgrade, mosne
vage, te ostalih troila definiranih glavnim projektom nalaziti e se na otvorenom prostoru
pod odgovarajuom nadstrenicom na sigurnoj udaljenosti od trafostanice TS1. Pribline
dimenzije agregata bit e 4500 x 1450 x 2300 mm ( dxxv ).
DEA-2, 1000 kVA, za potrebe MBO, sustava PP zatite, te ostalih troila definiranih glavnim
projektom nalaziti e se na pod nadstrenicom na otvorenom prostoru na odgovarajuoj
sigurnosnoj udaljenosti od MBO graevine. Pribline dimenzije agregata bit e 7000 x 2270 x
2550 mm ( dxxv ).
DEA postrojenja su za vanjsku montau s mikroprocesorksim upravljanjem, sa automatskim

uklopom. Agregati su u izvedbi sa zvuno izoliranim kuitem, s nivoom buke do 70dB.
Pogonski dizelski motor je tipa Perkins ili jednakovrijedan proizvod.
Kuite se smjeta na betonsku podlogu dimenzija oko 1,2 m ire od dimenzija agregata.
Spremnik goriva sastavni je dio podnoja kuita, a zapremine je dostatne za 12 sati rada
agregata.
U glavni razdjelni ormar trafostanica ugraditi rastavnu napravu za vidno odvajanje dijela
elektrinih instalacija napojenih pomou agregata od niskonaponske distribucijske mree.
Rastavna naprava mora biti dostupna u cilju osiguranja zatite od povratnog napona.
Tijekom izrade glavnog projekta, snaga DEA mora se provjeriti prema startu najveeg
napajanog motora.
4.4 Razvod elektrine energije unutar centra (NN razvod)

Dimenzioniranje broja i presjeka kabela, izvriti e se na temelju glavnih projekata
elektrotehnikih instalacija pojedinih postrojenja i graevina.
U svakoj graevini unutar CGO biti e predvien dovoljan broj niskonaponskih razvodnih
ormaria, iz kojih e se izvesti opskrba svih potroaa unutar pojedine graevine. Glavnim
projektom odrediti tone pozicije i veliine ormara. Broj ormara definirati na temelju
prorauna i dobivenih vrijednosti a sukladno vaeim propisima i priznatim normama.
Sve NN i SN kabele unutar centra po vanjskim povrinama polagati u kabelski rov u

neprometne povrine. Prelaze i prekope preko ceste izvesti u PVC cijevima, sukladno
vaeim normama i pravilima struke. Po potrebi predvidjeti ugradnju i kabelskih zdenaca.
Dimenzije kabelskog rova ovisit e o broju i tipu kabela, kao i promjeri PVC cijevi za zatitu i
polaganje kabela. Voditi rauna da je kabelski rov oien od otrih komada da se kabel ne
bi otetio. Dno rova mora biti zasipano slojem sitnog pijeska debljine cca 10 cm, koji titi
kabel od mehanikih oteenja, a ujedno pospjeuje odvoenje topline nastale zbog
gubitaka u kabelu.
Krianje i paralelno voenje elektroenergetskih kabela i ostalih komunalnih instalacija moraju

se vriti prema tipskim usuglaenim i usvojenim pravilima i standardima.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
4.5 Vanjska rasvjeta

Obzirom na potrebe za rasvjetljenost, vanjsku rasvjetu moemo podijeliti na:
- Rasvjeta radnih povrina (ulaz u CGO, reciklano dvorite, manipulativna povrina na
ulazu i izlazu, postrojenja za MBO)
- Rasvjeta glavnih prometnih povrina (sve asfaltne prometne povrine, parkiralite kod
upravne zgrade, sve ostale prometne komunikacije u CGO)
- Rasvjeta obodnog puta oko odlagalinih ploha (protupoarni put).
- Rasvjeta pristupne ceste u dijelu izmeu raskra za glavni ulaz u CGO i ulaza za
Upravnu zgradu.
Na temelju karakteristike predmetnih prometnih povrina unutar CGO, na temelju

optereenosti motornim i pjeakim prometom, kao i na temelju funkcije prometnih povrina
predmetne prometne povrine svrstane su prema normi EN 13201 2003 part 2 part 4 i
prema "Preporukama za rasvjetu cesta sa motornim i pjeakim prometom - publikacija CIE
N 115 - 1995 u klasu javne rasvjete sa slijedeim svjetlotehnikim karakteristikama:
1. SVE ASFALTNE PROMETNICE UNUTAR CENTRA I PARKIRALITA

Klasa S2 cestovne rasvjete s preporuenim minimalnim trajnim pogonskim
vrijednostima:
Srednja rasvjetljenost povrine kolnika Esr = 10,0 lx
Minimalna rasvjetljenost povrine kolnika Emin = 3,0 lx
2. OBODNI PUT OKO ODLAGALINIH PLOHA (PROTUPOARNI PUT)

Klasa S6 cestovne rasvjete s preporuenim minimalnim trajnim pogonskim
vrijednostima koju je potrebno uskladiti s osjetljivou nadzornih kamera
Srednja rasvjetljenost povrine kolnika Esr = 2,0 lx
Minimalna rasvjetljenost povrine kolnika Emin = 0,6 lx.
to se tie rasvjete radnih povina predviene su slijedee vrijednosti :
Srednja rasvjetljenost povrine (rad nou) - Esr = 30,0 lx
Srednja rasvjetljenost povrine (noni nadzor) - Esr = 15,0 lx
Opa jednolikost rasvjetljenosti jL = 40%.
Izvedba vanjske rasvjete za radne povrine je predviena kako slijedi:
pocinani e rasvjetni stupovi h=16-18 m, vrue cinani
statiki dimenzionirani za snagu vjetra usklaenu prema lokaciji CGO
asimetrini i simetrini reflektori
izvor NAV SUPER 4Y arulje
regulacija.
Izvedba vanjske rasvjete prometnica unutar centra, obodnog (protupoarnog) puta i
parkiralita predviena je kako slijedi:
pocinani e rasvjetni stupovi h = 5-10 m, vrue cinani
statiki dimenzionirani za snagu vjetra usklaenu prema lokaciji centra
cestovne svjetiljke
izvor NAV SUPER 4Y arulje
regulacija.
4.6 Sustav uzemljenja

Predvieno je jedinstveno zdrueno uzemljenje za CGO (sve graevine i postrojenja, stupovi
vanjske rasvijete, ograda CGO i dr.), koje ima viestruku funkciju, i to:
- sustav zatite od munje (LPS)
- zatitno uzemljenje TS
- pogonsko uzemljenje NN
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
- izjednaenje i oblikovanje potencijala kompleksa.
Uzemljenje se izvodi sa pocinanom trakom 25x4mm i pripadajuim priborom.
4.7 Zatita od indirektnog dodira

Zatita od indirektnog dodira u NN mrei i el. instalacijama objekata predviena je
automatskim isklapanjem napajanja, uz eventualna odstupanja sukladno specifinim
zahtjevima pojedinih tehnolokih cjelina.
Elektrinu instalaciju u objektima predvieno je izvesti TN-C-S sustavom sa zajednikim

temeljnim uzemljivaem i uz primjenu zatitnog ureaja diferencijalne struje. Kao zatitno
uzemljenje (uzemljiva) instalacije predvien je temeljni uzemljiva koji ujedno slui i kao
uzemljiva sustava zatite od munje.
Zatitna sabirnica svih razdjelnika mora se povezati na sustav uzemljenja. Sve metalne
mase u objektima, kao i u krugu centra moraju se povezati na sustav uzemljenja.
4.8 Telekomunikacijska mrea unutar CGO

CGO se povezuje na javnu infrastrukturu elektronikih komunikacija u skladu s ugovorom
koju e investitor sklopiti s jednim ili vie operatera za pruanje elektronikih komunikacijskih
usluga putem EK vodova. Prikljuak na EK infrastrukturu predvien je putem dovodnog
optikog kabela, koji e se u prikljunom DTK ahtu spojiti s jednomodnim vienitnim
optikim kabelom poloenim do glavnog telekomunikacijskog ormaria (GTO) u Upravnoj
zgradi CGO. Prikljuak na EK infrastrukturu nije predmet ove dokumentacije.
Unutar CGO se predvia razvod TK i IT mree od GTO do sljedeih graevina:

- Upravna zgrada (LAN 1)
- Ulazno-izlazna zona (LAN 2)
- Mosna vaga (LAN 3)
- Postrojenje za MBO (LAN 4)
- Sortirnica (LAN 5)
- Transportni centar (LAN 6)
- Kontrola prostorija za ureaj za proiavanje otpadnih voda (LAN 7)
- Prostor za recikliranje graevinskog otpada (LAN 8)
- Odlagalite za inertni otpad (LAN 9)
- Ureaji za obradu odlagalinog plina (LAN 10)
- Odlagalite za neopasni otpad (LAN 11)
- Natkriveno skladite (LAN 12)
- Reciklano dvorite (LAN 13)
Kabeli za TK i IT mreu unutar CGO e se voditi kroz distributivnu telekomunikacijsku

kanalizaciju DTK koja se sastoji od PVC cijevi i tipskih DTK zdenaca.
Oprema se smjeta u tipski 19 telekomunikacijski razdjelnik GTO s lokalnim napajanjem

230V, 50 Hz, rezervnim napajanjem putem UPS-a, prenaponskom zatitom i hlaenjem.
Komunikacijska trasa razvest e se mreom jednomodnih vienitnih optikih kabela. Optiki

kabeli se u komunikacijske ormarie pojedinih graevina spajaju putem obostranih opto -
elektrikih pretvaraa.
Koncentracija telefonske usluge je PBX ili IP PBX telefonska centrala, kapaciteta 3/24
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
prikljuaka, a telefonske usluge mogue je rijeiti VoIP uslugama nekog od TK operatera,

bez potrebe za vlastitom centralom. Potrebno je omoguiti paralelni rad telefonije i
internetske mree.
Na javnu telefonsku mreu povezuju se i vatrodojavne centrale unutar CGO definirane

prema Elaboratu zatite od poara.
Radni procesi postrojenja CGO su automatizirani. Na programabilne logike kontrolere (PLC)

u pojedinim postrojenjima spojeni su upravljaki krugovi elektromotora, mjerno-upravljaka
oprema (senzori, mjerai), i dr., te je omoguen automatski rad po zadanom programu. Radi
omoguavanja nadzora radnih procesa pojedinih postrojenja ona se povezuju u
komunikacijsku mreu. Komunikacijska mrea se izvodi jednomodnim vienitnim optikim
kabelima, koji se polau od GTO-a do/izmeu PLC-a (komunikacijski modul) ili daljinskih
stanica (DS) pojedinih postrojenja.
- PLC (DS) postrojenje za MBO;
- PLC (DS) sortirnica;
- PLC(DS) postrojenje za obradu odlagalinih plinova;
- PLC (DS) proista otpadnih voda;
- DS Diesel elektrini agregata;
- DS NTS .
Mrea se nakon prihvata u GTO spaja na industrijsko raunalo, smjeteno u zasebnom

ormaru pored GTO-a u upravnoj zgradi, te je putem monitora omoguen nadzor svih radnih
procesa, tj. stanja aparata, ulaznih/izlaznih parametara i slinog.
Svi kamioni s prikolicama u vlasnitvu CGO imat e ugraen sustav za praenje vozila
putem GPS-a. U prostoriji za nadzor transporta biti e smjetena centralna jedinica za
praenje svih vozila CGO.
4.9 Sustav za video nadzor

Predvieni sustav za video nadzora sastoji se od vanjskih kamera, video servera i nadzorne
video konzole. Kamere su postavljene na stupove vanjske rasvjete a na centralni sustav
povezane su optikim kabelima. Opskrbne kabele voditi iz centralnog mjesta.
Predviene kamere imaju sljedee karakteristike:

- snimanje danju je u boji, a u nonom reimu crno/bijelo;
- jasna slika danju u uvjetima visoke razina svjetla kao i nou, s vanjskom
rasvjetom;
- PTZ tip kamere;
- upravljive su po azimutu;
- omogueno je optiko zumiranje scene;
- pozicioniranje i usmjeravanje kamera e se izvriti sukladno opoj rasvjeti
prostora, radi onemoguavanja blijetanja i prikrivanja dijelova scene.
Video server i konzola smjeteni su u jednoj od prostorija unutar Upravne zgrade koju e
Investitor naknadno odrediti. Predvien video server ima mogunost snimanja video zapisa
na lokalni tvrdi disk, kao i mogunost distribucije videa ili pregledavanje zapisa, putem
nadzorne video konzole. Na ulazu u CGO potrebno je postaviti natpis da se CGO nadzire
sustavom za video nadzor.
Trase kabela sustava za video nadzor voditi e se kroz DTK.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
4.10 Elektrina instalacija unutar graevina centra

U svim graevinama unutra CGO predvieno je izvesti elektroenergetske instalacije
(elektrina rasvjete, instalacija utinica i prikljuaka opreme, elektrina instalacija sustava
GHV), kao i instalaciju strukturnog kabliranja (telekomunikacija i raunalna mrea). Osim
gore navedenog u Upravnoj zgradi, zgradi Transportnog centra, MBO postrojenju,
Natkrivenom skladitu i Sortirnice, objektu u ulazno-izlaznoj zoni, kontejnerima u
Reciklanom dvoritu i ostalim radnim zonama predvieno je izvesti instalaciju sustava
vatrodojave.
Elektrine instalacije unutar pojedinih dijelova i graevina CGO izvesti u skladu sa tipom i
namjenom graevine (podbukno - nadbukno u PVC kanalima, PNT cijevima ili na metalnim
kabel trasama). Tip i presjek kabela i vodia odrediti u glavnom projektu na temelju dobivenih
vrijednosti iz prorauna i u skladu sa vaeim propisima.
Za sve graevine unutar CGO predvieno je izvesti instalaciju zatite od munje (LPS) razine
zatite prema proraunu procjene rizika koje je potrebno proraunati za svaku graevinu.
Sustav zatite od munje e se sastojati od vanjskog i unutarnjeg dijela. Vanjski dio LPS
sustava sastoji se od sustava uzemljenja (temeljnog uzemljivaa), sustava odvoda i
hvataeg sustava. Temeljni uzemljiva svake graevine potrebno je povezati na zajednii
sustav uzemljenja cjelokupnog CGO. Unutarnji sustav LPS-a namjenjen je spreavanju
pojave opaskin iskrenja unutar graevine zbog prolaska struje munje kroz vanjski LPS ili kroz
vodljive dijelove same graevine. Unutarnji LPS se sastoji od sustava izjednaivanja
potencijala, te odvodnika prenapona i struje munje.
4.11 Grafiki prilozi

XV.1. SITUACIJSKI PLAN
XV.2. SHEMA TRAFOSTANICE 1
XV.3. SHEMA TRAFOSTANICE 2

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5. TEHNOLOKI DIO
Projektant:
Suradnik:
Mario Kalmeta, dipl.ing.gra.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.1. POSTOJEI I PLANIRANI SUSTAV SAKUPLJANJA OTPADA
5.1.1. Skupljanje i odlaganje otpada u Zadarskoj upaniji

Prema podacima Agencije za zatitu okolia u 2012. godini koliine proizvedenog
komunalnog otpada kao i lokacije odlagalita neopasnog otpada za Zadarsku upaniju
prikazane su u tablicama odnosno slikama kako slijedi (Izvor: AZO). U Zadarskoj upaniji
skupljanje je prijavilo 15 skupljaa komunalnog otpada. Obuhvat stanovnitva iznosi 100%.
Ukupna koliina
Koliina otpada Mijeani komunalni otpad
upanija skupljenog komunalnog
(kg/stanovnik) (t)
otpada (t)
Zadarska oko 90.000 oko 520 oko 85.000
Tablica 5.1-1: Koliine proizvedenog komunalnog otpada u 2012., u Zadarskoj upaniji

(izvor: AZO)
Vaganje i odvajanje otpada se jedino vri na odlagalitu otpada Diklo to ukljuuje voenje
evidencije o komunalnom otpadu, neopasnom proizvodnom otpadu i graevinskom otpadu.
Na ostalim odlagalitima vaganje i odvajanje otpada prije odlaganja se ne provodi tako da se
sakupljeni otpad na tim odlagalitima uglavnom odvozi na odlagalita kao komunalni otpad.
Na odlagalite Diklo u 2010. i 2011. godini otpad je odlagan s podruja Grada Zadra i 16
jedinica lokalne samouprave. U 2013. godini na odlagalite Diklo odlagan je otpad s ukupno
18 JLS. Podruje s kojeg se otpad odlae na odlagalite Diklo ima oko 120.000 stanovnika.
Iz ovog se moe zakljuiti kako na odlagalite Diklo otpad odlae oko 70% ukupnog broja
stanovnika Zadarske upanije koja je prema popisu iz 2011. godine imala oko 170.398
stanovnika.
Nie prikazane koliine komunalnog otpada temelje se na vaganjima vozila poduzea

istoa d.o.o. Zadar, i to na vagi koja je smjetena na ulazu u odlagalite Diklo u Zadru.
Neopasni
Komunalni proizvodni Graevni otpad,
Odlagalite Diklo
otpad, t/god otpad, t/god t/god
16 JLS (2008) 61.176 2.036 64.627
16 JLS (2009) 62.289 2.155 70.770
17 JLS (2010) 60.490 1.479 104.623
17 JLS (2011) 58.452 422 132.652
17 JLS (2012) 57.815 4.147 113.553
18 JLS (2013) 62.228 4.473 98.992

Napomena: Zadarska upanija ima oko 170.398 stanovnika i podijeljena je u 34 JLS. Trenutno na odlagalite
Diklo otpad odlae Grad Zadar plus 17 jedinica lokalne samouprave s oko 120.000 stanovnika ili cca 70%
ukupnog broja stanovnika Zadarske upanije.
Tablica 5.1-2 Koliine komunalnog otpada, neopasnog proizvodnog otpada i graevinskog

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
otpada odloene na odlagalite Diklo od 16 jedinica lokalne samouprave

tijekom 2008. i 2009.; 17 JLS tijekom 2010., 2011. i 2012.; 18 JLS 2013.
godine
Sljedea tablica prikazuje podatke o koliini komunalnog otpada odlaenog na odlagalite

Diklo po mjesecima u razdoblju 2011. do 2013. godine.
Koliina komunalnog otpada, t Udio, %

Mjesec 2011 2012 2013 2011 2012 2013
Sijeanj 3.695 3.636 3.753 6,3 6,0 6,0
Veljaa 3.884 3.242 3.505 6,6 6,3 5,6
Oujak 4.197 4.582 4.659 7,9 7,7 7,5
Travanj 5.196 4.339 4.957 7,5 8,4 8,0
Svibanj 4.877 5.069 5.476 8,8 8,2 9,0
Lipanj 5.425 5.114 5.880 8,9 9,1 9,5
Srpanj 6.654 6,716 7.369 11,6 10,7 11,9
Kolovoz 6.941 7.194 7.718 12,5 10,8 12,4
Rujan 5.053 5.202 5.510 7,6 8,6 8,9
Listopad 4.445 4.833 5.131 8,4 9,0 8,3
Studeni 3.870 4.042 4.287 7,0 7,6 6,9
Prosinac 4.214 3.842 3.977 6,6 7,6 6,4
Ukupno: 58.452 57.815 62.227 100,0 100,0 100,0
Tablica 5.1-3: Komunalni otpad odloen na odlagalitu Diklo po mjesecima u razdoblju 2011.
do 2013. g.
Iz gore navedenog primjera moe se utvrditi kako su koliine otpada odlagane u ljetnim
mjesecima znatno vee od koliina otpada odlaganog u zimskim mjesecima to utjee na
projektiranje cjelovitog sustava za obradu i odlaganje otpada.
5.1.2. Koliine otpada u Zadarskoj upaniji
U Zadarskoj upaniji je prema popisu stanovnitva iz 1991. g. ivjelo 214.614 stanovnika, a

prema popisu stanovnitva iz 2001. g. ivjelo je 162.045 stanovnika. Prema popisu
stanovnitva iz 2011. godine u Zadarskoj upaniji ivjelo je 170.398 stanovnik.
U periodu izmeu 1991. i 2001. godine dolo je do pada broja stanovnika od 24%, uglavnom
usljed ratnih zbivanja. Meutim u periodu izmeu 2001. i 2011. godine dolo je do poveanja
stanovnika od 5%.
Zadarska upanija je podijeljena u 34 jedinice lokalne samouprave. U skladu s brojem

stanovnika i brojem turistikih noenja u Zadarske upanije, procjenjena koliina komunalnog
otpada u svrhu izrauna moe zaokruiti na oko 80.000 (do 90.000) tona godinjeg
komunalnog otpada za Zadarsku upaniju.
Potrebno je istaknuti kako tijekom godine koliine komunalnog otpada variraju, odnosno u
turistikoj sezoni dolazi do znatnog poveanja koliina komunalnog otpada.
S obzirom na ogranienost izvora podataka glede koliina neopasnog proizvodnog otpada,

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
broja stanovnika u Zadarsko upaniji, te usporedbu razvijenosti Zadarske upanije i ostalih

upanija u RH procjena ukupna koliina neopasnog proizvodnog otpada se moe zaokruiti
na oko 5.000 (do 10.000) tona godinje.
Ukoliko se zanemare povremena poveanja koliina graevinskog otpada usljed intezivnih

graevinskih radova, procjenjena koliina graevinskog otpada na nivou Zadarske upanije
iznosi oko 100.000 tona godinjeg.
5.1.3. Procjena ukupnih koliina otpada
Postoji mogunost odlaganja otpada iz nekih susjednih opina u Liko-senjskoj upaniji na

CGO koje gravitiraju ovom podruju.
Dodatne koliine komunalnog otpada iz susjednih opina koje gravitiraju CGO iznose oko
10.000 (do 15.000) tona godinje, neopasnog proizvodnog otpada oko 2.000 tona godinje i
graevinskog otpada oko 10.000 (do 20.000) tona godinje.
U skladu s procjenom ukupna koliina otpada koja gravitira podruju koje e pokrivati CGO
iznosi:
- oko 105.000 tona godinje komunalnog otpada,
- oko 12.000 do 15.000 tona godinje neopasnog proizvodnog otpada i
- oko 110.000 tona godinje graevinskog otpada (ukljuujui iskope).
5.1.4. Mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda
Postrojenje za proiavanje otpadnih voda Zadar u I. fazi projektirano je za 100.000

ekvivalentnih stanovnika (ES). Za II. fazu predviena je mogunost proirenja postrojenja na
200.000 ES. Ureaj za proiavanje otpadnih voda Centar Zadar projektiran je kao drugi
stupanj proiavanja otpadnih voda. Kao tehnoloko rjeenje drugog stupnja ienja
odabran je jednostupanjski ureaj s aktivnim muljem uz odvojenu stabilizaciju mulja.
U skladu sa sadanjim radom Postrojenja za proiavanje otpadnih voda Zadar

maksimalno oekivano poveanje koliine mulja u budunosti, kada e na sustav biti
prikljueno 200.000 ES, e iznositi do 10.000 m3 godinje.
Trenutno se mulj s proiivaa odlae na odlagalite Diklo. U planu je da se obraeni mulj

odlae u odlagalite za neopasni otpad na CGO. Postrojenja za proiavanje otpadnih
voda Zadar ima rijeiti potpunu stabilizaciju mulja prije nego se on uputi na odlaganje. na
odlagalita inertnog otpada.
5.1.5. Prosjeni sastav komunalnog otpada
U nastavku se iznose procjene prosjenog sastava mijeanog komunalnog otpada koji se

stvara na podruju Grada Zadra i okolnih opina u ljetnom periodu 2014. godine.
Kljuni broj Grad Zadar

Red.br. Vrsta materijala
otpada ** 2014. g.
20 01 39
1. guma 0,06
20 01 33
2. Akumulatori 0,00
20 01 01
3. papir (novine i asopisi) 10,25

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
15 01 01
4. Karton 20 01 01 4,56
15 01 07
5. Staklo 20 01 02 3,10
15 01 02
6. sitna plastika, meka 20 01 39 15,23
20 01 39
7. ostala plastika, tvrda 6,37
15 01 04
8. sitni metalni predmeti (Al-limen.) 0,07
20 01 40
9. ostali metali 1,09
15 01 03
10. Drvo 20 01 38 0,57
20 01 08
11. organski otpad iz kuhinja 15,62
20 01 10
12. odjea i obua 1,07
20 01 11
13. Tekstil 0,72
20 01 27
14. boje, tinta, ljepila i smole 0,00
20 01 32
15. Lijekovi 0,00
20 01 33
16. Baterije 0,00
20 01 35
17. elektronska oprema 0,36
20 02 01
18. Biootpad 9,40
20 02 02
19. zemlja i kamenje 0,15
20 01 36
20. bijela tehnika i olupine b. tehn. 20 03 07 0,00
20 01 08
21. koa i kosti 0,07
15 01 02
22. PET 20 01 39 0,40
20 01 99
23. pelene 4,37
15 01 05
24. sloenci (slino Tetra Pak) 1,55
*
25. sitnica do 40 mm 24,98
Ukupno: 100,00
* - mijeani komunalni otpad gore navedenih kljunih brojeva
** - kljuni broj predstavlja broj otpada koji bi bio dodijeljen komponenti u sluaju odvojenog skupljanja
Tablica 5.1-4: Prosjeni sastav mijeanog komunalnog otpada koji se stvara na podruju
Grada Zadra i okolnih opina u ljetnom periodu 2014.g.
Vidljivo je da se u sortiranim uzorcima komunalnog otpada pojavljuje se 19 komponenti

raznih materijala, u znatnom rasponu masenih udjela. U nastavku je prikazan pregled
osnovnih pokazatelja za neke glavne komponente mijeanog komunalnog otpada na
podruju Grada Zadra i okolnih opina.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
# Vrsta otpada Mas. %

1 Ambalani otpad 32,38
2 Biorazgradljivi otpad (ukupni) 44,26
3 Opasni otpad (sa ili bez ambalae) 0,36
4 Glomazni otpad 0,00
5 Graevinski otpad (>40mm) 1,20
6 Gorivi dio (guma, papir, drvo, tekstil, pelene) 19,86
7 Ostatni otpad 1,95
Tablica 5.1-5: Prosjeni sastav komunalnog otpada prema vrstama otpada na temelju
provedenog sortiranja
Iz navedenih rezultata koji su dobiven nakon obrade podataka o sastavu mijeanog

komunalnog otpada Zadarske upanije u ljetnom periodu 2014. godine mogue je zakljuiti
da se oko 98,80% otpada moe obraditi primjenom biolokih, mehanikih ili termikih
postupaka.
Za dodatne informacije glede dodatnih pokazatelja sastava uzoraka komunalnog otpada vidi
sljedee elaborate:
- Elaborat o provedenim istranim radovima i laboratorijskim ispitivanjima otpada koji se

odlae na Odlagalitu otpada Diklo u Zadru, ljetni period 2014. g., IPZ Uniprojekt
TERRA, rujan 2014.
- Izvjee o provedenoj analizi fizikalno-kemijskih svojstava i ispitivanja biorazgradivosti
komunalnog otpada Zadarske upanije, Brodarski institut, 2014.
5.1.6. Projekcija ulaznih koliina otpada
Na temelju prethodno prikazanih projekcija koliina otpada po vrstama, koje e nastati

tijekom predvienog 30-godinjeg razdoblja koritenja CGO, proizlazi da e se na obradu u
CGO zaprimati ulazne godinje koliine otpada koje e biti manje ili jednake u iznosu od oko:
- 75.000 t ostatnog mijeanog komunalnog otpada;

- 10.000 t (+ 3.000 t) odvojeno skupljenog biorazgradivog otpada (kuhinjskog i vrtnog);
- 18.000 t odvojeno sakupljenog papira i kartona (samo % od ukupno skupljenog);
- 1.000 t odvojeno sakupljenog metala (samo % od ukupno skupljenog);
- 5.000 t odvojeno sakupljene plastike i PET (samo % od ukupno skupljenog);
- 3.000 t odvojeno sakupljenog stakla (samo % od ukupno skupljenog);
- 10.000 t neopasnog proizvodnog otpada (samo % od ukupno skupljenog);
- 80.000 t graevnog otpada (manje od 50% od ukupno skupljenog);
- 12.000 t obraenog mulja s ureaja za proiavanje otpadnih voda;
- 600 t graevinskog otpada koji sadri azbest.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.2. Zona 2 RECIKLANO DVORITE
5.2.1. Operativni dijelovi

Unutar reciklanog dvorita uredit e se posebna odjeljenja sa spremnicima (kontejnerima) i
plohama za prihvat i privremeno skladitenje razliitih vrsta otpadnih tvari.
Reciklano dvorite sastojat e se od namjenskih ploha za skladitenje kartona, drvene

ambalae, folija, glomaznog metalnog i nemetalnog otpada, elektronike opreme,
biorazgradivog otpada, ukljuujui i otpad iz vrtova i parkova, graevnog otpada i sl. Pored
toga, na podruju reciklanog dvorita sakupljat e se i obojeni metali, metalna i PET- i ALU-
ambalaa, tekstil, ambalano i ravno staklo, stiropor, auto gume i dr. Do otpreme s lokacije
prema vrstama otpadnih materijala pogodnih za reciklau, sakupljeni materijal e se
skladititi u namjenskim zatvorenim spremnicima (kontejnerima) jedininih zapremina 7-30
m3.
Za prihvat opasnih komponenti komunalnog otpada, kao to su ambalaa od pesticida, boje,

iskoritena jestiva ulja, sredstva za ienje, otapala, ljepila, ivine svjetiljke, neonska
rasvjetna tijela, stari ivini termometri, istroeni akumulatori, baterije, motorna ulja, ambalaa
i filtri motornih ulja, ostaci lijekova, kozmetiki preparati i dr., predvieni su ECO-kontejneri i
posebni spremnici jedininih zapremina od 20 - 1.000 litara. Na lokaciji reciklanog dvorita
obvezno e se postaviti i oprema za zatitu od poara. Prostor za odvajanje opasnih
komponenti komunalnog otpada izgraditi vodonepropusnom podlogom s dodatnom zatitom
(HDPE folija).
Unutar reciklanog dvorita predvia se postavljanje sljedee opreme: (a) objekta za

zaposlene u vidu kontejnerske izvedbe s kancelarijom i portom; (b) povrine za skladitenje
neopasnih i opasnih materijala (kontejneri); (c) radnih prostora i manipulativnih povrina od
vodonepropusnog betona sa sustavom odvodnje oborinskih voda do talonika i separatora
ulja i masti; (d) talonika i separatora ulja i masti; (e) tipskih betonskih boksova montane
konstrukcije i sabirni bazen za oborinske vode.
5.2.2. Postupanje pojedinim vrstama sortiranog otpada
Povrina za glomazni otpad

U reciklanom dvoritu osigurat e se namjenski prostor za skladitenje krupnog otpada, kao
to su razliiti istroeni materijali, dotrajala elektrina i elektronika oprema ukljuujui i
bijelu tehniku, otpadna vozila i otpadne gume. Sav prikupljeni otpad bit e potrebno sortirati
i odvojeno pohraniti po vrstama, odnosno dotrajalim proizvodima (strojevi za pranje rublja i
posua, hladnjaci, tednjaci, gume i sl.) u kontejnerima.
U svrhu daljnjeg postupanja navedenim otpadnim materijalima uspostavit e se ugovorna

suradnja s ovlatenim specijaliziranim tvrtkama, koje e nakon provedenog prikupljanja
organizirati komprimiranje/preanje i baliranje te odvoz krupnog otpada iz reciklanog
dvorita.
Povrina za skladitenje neopasnog korisnog otpada

Odvojeno prikupljeni neopasni korisni otpad pohranjivat e se u zatvorenim kontejnerima i
prevoziti u sortirnicu, gdje e se privremeno skladititi. Prema potrebi, ovaj se otpadni
materijal moe balirati, kako bi se olakalo rukovanje i smanjio potrebni prostor za
skladitenje te snizili trokovi prijevoza.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
U svrhu daljnjeg postupanja navedenim otpadnim materijalima uspostavit e se ugovorna

suradnja s ovlatenim specijaliziranim tvrtkama, koje e nakon provedenog prikupljanja
organizirati odvoz otpada iz reciklanog dvorita.
Povrina za skladitenje opasnih komponenata komunalnog otpada

Svaki otpadni materijal koji pri prijemu u reciklano dvorite bude klasificiran kao opasna
komponenta komunalnog otpada privremeno e se skladititi u posebno ograenom i
ureenom podruju reciklanog dvorita. Za povremeno skladitenje te vrste otpada
predvieni su odgovarajui ECO-kontejneri i posebni spremnici. Prostor za skladitenje
opasnih komponenti komunalnog otpada nalazit e se unutar zasebnih kontejnera te uvijek
zakljuan. Podloga e biti izgraena od vieslojnog vodonepropusnog asfaltbetonskog
materijala, a spremnici za prihvat opasnih komponenti za sluaj akcidenta smjestit e se u
zidane bazene, funkcije tankvane. itav prostor za skladitenje opasnih komponenti
komunalnog otpada, nee biti izloen oborinskim vodama niti prikljuen bilo na koji sustav
interne odvodnje. Povrina na kojoj e se skladititi opasne komponente nee se prati.
U svrhu daljnjeg postupanja ovim otpadnim materijalima uspostavit e se ugovorna suradnja

s ovlatenim specijaliziranim tvrtkama, koje e na zahtjev, odnosno po potrebi, organizirati
odvoz otpada iz reciklanog dvorita.
Prostor za odvajanje opasnih komponenti komunalnog otpada izgraditi vodonepropusnom

podlogom sa dodatnom zatitom (HDPE folija).

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.3. Zona 4 MBO POSTROJENJE ( Postrojenje za mehaniko-bioloku

obradu otpada)
5.3.1. Uvod
Koncept mehaniko-bioloke obrade otpada razvio se kao posljedica nastojanja da se

reducira koliina biorazgradivog otpada koji se do sada obino odlagao u odlagalitima
otpada, te da se sustavom automatske separacije omogui povrat korisnih sirovina iz otpada.
Ulazni materijal u postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada (u daljnjem tekstu: MBO

postrojenje) predstavlja ostatni komunalni otpad, preostao nakon primarne selekcije ukupno
proizvedenog mijeanog komunalnog otpada, dio zaprimljene koliine neopasnog
proizvodnog otpada te prikupljeni otpad iz vrtova i parkova. Ovaj se otpad, pri prijemu u MBO
postrojenje, ovisno o vrsti, ubacuje u jednu od predvienih namjenskih prihvatnih prostora
(jama): prihvatnu jamu za biootpad ili prihvatnu jamu za mijeani komunalni otpad.
Predvieni izlazni produkti procesa mehaniko-bioloke obrade otpada su:

- inertizirana biostabilizirana izlazna frakcija biostabilat
- goriva izlazna frakcija gorivo iz otpada (SRF)
- oporabljivi otpad (metali)
- kompost
- isparena voda (vodena para) i
- otpadna tehnoloka (procjedna) voda
Tehnologija mehaniko-bioloke obrade otpada u osnovi obuhvaa dva kljuna procesa

mehaniku i bioloku obradu otpada. Mehanika obrada otpada se odnosi na postupke
usitnjavanja i paletizacije, drobljenja i mljevenja te prosijavanja, ali i druge metode
mehanike separacije zaprimljenog otpadnog materijala (npr. separacija uslijed djelovanja
elektromagnetskih sila). Bioloka obrada otpada sastoji se od postupaka biosuenja,
biostabilizacije, kompostiranja te aerobne ili anaerobne razgradnje.
Pri tome se rjeenja primjenjenih mehanikih i biolokih procesa mogu konfigurirati na

razliite naine, a u svrhu dobivanja irokog raspona specifinih ciljeva, kao to su:
- maksimiziranje koliine obnovljenih sirovina (staklo, metali, plastika, papir i dr.)
- proizvodnja komposta
- proizvodnja visoko kvalitetnog krutog goriva iz otpada (SRF), definiranih svojstava
- proizvodnja biostabiliziranog materijala (biostabilata) za odlaganje i
- proizvodnja bioplina za proizvodnju topline i/ili elektrine energije.
5.3.2. Ulazni podaci
Pri odabiru koncepta MBO postrojenja koje e biti primjereno stvarnim potrebama i
specifinostima podruja koje pokriva CGO, koriteni su sljedei ulazni podaci:
- u Zadarskoj upaniji praksa odvojenog skupljanja otpada je u poecima, no u bliskoj

budunosti planira se zapoeti odvojenim sakupljanjem otpada primjenom triju kanti
na svakom pojedinom mjestu prikupljanja. Naime, odvojeno e se prikupljati tri
frakcije otpada (F), i to:
o F 1 biootpad (kuhinjski otpad, otpad iz vrtova i parkova)
o F 2 otpad prikladan za recikliranje (plastika, staklo, metal, papir i karton) i
o F 3 preostala koliina mijeanog komunalnog otpada;

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
- na temelju prethodno provedene analize pokazalo se da e se u predvieno MBO

postrojenje na lokaciji predmetnog zahvata godinje dovoziti otpad ija masa nee biti
vea od oko:
o 75.000 t mijeanog komunalnog otpada (F3) i neopasnog proizvodnog otpada
o 10.000 t organske frakcije za kompostiranje, koja e se odvojeno prikupljati iz
ukupne mase nastalog komunalnog otpada, tj. iz frakcija F1 i F3 te
o 3.000 t strukturnog materijala (drvo);
- dio mijeane frakcije komunalnog otpada prikladne za recikliranje (F2) obradit e se

mehaniki (runo) u sortirnici, koja e se izgraditi pored MBO postrojenja;
- proizvodnja gorive frakcije, odnosno goriva iz otpada (SRF) ukljuena je u tehnoloko

rjeenje predmetnog MBO postrojenja;
- u predmetnom MBO postrojenju primjenjivati e se tehnologija aerobnog

kompostiranja otpada;
- u okviru funkcionalno-operativne procesne cjeline predmetnog MBO postrojenja

izgraditi e se propisno ureeno odlagalite neopasnog otpada.
5.3.3. Opis procesnih faza rada postrojenja
Proces obrade ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada u predvienom MBO

postrojenju sastoji se od sljedeih operativnih faza:
- biosuenje ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada

- kompostiranje biootpada te biljnog kuhinjskog otpada i otpada iz vrtova i parkova
- dorada (rafiniranje) biosuenog materijala i odvajanje metalnog otpada prikladno
za recikliranje
- sekundarna mehanika obrada neprosijanog i prosijanog materijala
- proizvodnja goriva iz otpada (SRF) s niskim sadrajem klora
- dozrijevanje (biostabilizacija) izlazne frakcije biostabilata prije konanog
odlaganja u odlagalite neopasnog otpada.
Procesnim slijedom u MBO postrojenju, kakvo se predlae na podruju zahvata, omoguuje

se postizanje sinergije izmeu pojedinih procesa mehaniko-bioloke obrade otpada, a sve u
svrhu smanjenja koliine ostatnog komunalnog otpada za odlaganje i poveanja koliinskog
udjela proizvedene energetski vrijedne komponente otpada goriva iz otpada (SRF).
U cilju smanjenja mogueg negativnog utjecaja na okoli i poveanja razine zatite okolia,
predviena izlazna frakcija mehaniko-bioloke obrade otpada za odlaganje, stabilizirat e
se prije konanog odlaganja na odlagalite.
Prihvat ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada

Nakon vaganja i pregleda dovezenog otpada po vrstama i koliinama te provjere
dokumenata o dopremljenom otpadu, sav se ostatni komunalni i neopasni proizvodni otpad
namjenskim kamionima dovozi do ulaznih vrata hale za prihvat otpada, u koju se dopremljeni
otpad izravno iz kamiona istovaruje u dvije, meusobno odvojene prihvatne jame. Pri
istovaru otpada niti u jednom trenutku se ne dolazi do kontakta guma kotaa kamiona s
dovezenim otpadom, pa se na taj nain izbjegava potreba dodatnog ienja (pranja) guma
kotaa i donjeg postroja vozila (kamiona).

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Jedna prihvatna jama, opremljena dvama automatskim vratima, namijenjena je prihvatu

biootpada, dok druga prihvatna jama, na ijem e se ulazu postaviti devet automatskih vrata,
slui za prihvat ostatnog mjeamog komunalnog otpada.
Prihvat otpada u prihvatnu jamu MBO postrojenja zamiljen je kao kontinuirani proces
tijekom kojega se u svakoj jami moe akumulirati projektirana koliina otpada koja e nastati
u razdoblju do pet dana. Ispred svih vrata za istovar otpada postavit e se nadsvoeni objekt
(nadstrenica) irine 5 m, kako bi se osigurao ist i jednostavan proces istovara otpada za
kinih i vjetrovitih dana.
Da bi se pri istovaru otpada u prihvatne jame onemoguilo irenje neugodnih mirisa i

insekata, cijeli prostor prihvatnih jama izveden je u reimu stalnog podtlaka, tj. odravanja
usisnog efekta. Automatska ulazna vrata, kroz koja e se otpad iz kamiona iskrcavati u
prihvatne jame, otvarat e se i zatvarati velikom brzinom, tako da e istovar otpada iz
pojedinog teretnog vozila (kamiona) trajati vrlo kratko. Time e se dodatno onemoguiti
irenje neugodnih mirisa u okolni prostor. Izlazna zrana struja iz prihvatne jame, kao i iz
drugih dijelova postrojenja, povezat e se sa sustavom za proiavanje zraka (biofiltrom) u
postrojenju.
Tijekom istovara otpada, na ulaznim e se vratima automatski aktivirati sustav rasprivanja

vodenih kapi (tzv. vodena zavjesa ili vodena magla), koji e takoer sluiti sprjeavanju
izlaska neugodnih mirisa i insekata iz istovarenog otpada u vanjski prostor.
Rukovanje otpadom
Rukovanje otpadom, tj. njegovo transportiranje unutar prostora za prihvat otpada, kao i u
pogonima za usitnjavanje, odnosno biosuenje otpada, izvodit e se dvama automatskim
kliznim kranovima (dizalicama). Transportiranje otpada u prostorima za razdvajanje,
mijeanje i sazrijevanje otpada obavljat e se utovarivaima i strojevima za prevrtanje otpada
(ovi posljednji koriste se za okretanje, odnosno prozraivanje otpadnog materijala tijekom
perioda njegova sazrijevanja). Za izvoenje spomenutih aktivnosti koristit e se dva
automatska klizna krana (dizalice) i dva utovarivaa na kotaima.
Usitnjavanje i predobrada otpada

Biootpad i ostatni komunalni te neopasni proizvodni otpad usitnjuju se istim usitnjivaem, ali
se usitnjeni materijal dri odvojeno. Usitnjeni biootpad se s usitnjivaa izravno transportira na
pokretnu traku, dok se usitnjeni ostatni komunalni otpad odlae u namjensku jamu.
Primarni usitnjiva bit e postavljen na pokretnom (kliznom) mosnom kranu, pa e se tako po

potrebi moi premjetati u razliite dijelove hale. Budui da ostatni komunalni i neopasni
proizvodni otpad ne zahtijeva nikakav drugi, dodatni oblik predobrade, on e se zatim
transportirati prema dijelu postrojenja za bioloku obradu otpada suenjem (biosuenjem).
Meutim, biootpad e se otpremati u proces sekundarne mehanike obrade. Za navedene

procese koristit e se primarni usitnjiva, postavljen na pokretni klizni most (ili kran).
Bioloka obrada otpada (biosuenje)

Sitna frakcija ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, kao i na rotacijskom
situ odvojena krupna frakcija biootpada, transportirat e se automatskim kliznim kranovima iz
jame za usitnjeni otpad u podruje za biosuenje.
Biorazgradiva organska frakcija ostatnog komunalnog otpada bogata je sadrajem vlage,

ugljikom i duinim tvarima, pa je vrlo nestabilna. Ona stoga brzo podlijee aerobnim
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
procesima biorazgradnje otpada. Pri tome se aktivnou odabranih prirodnih

mikroorganizama brzo razgraujua i truljenju sklona frakcija otpada podvrgava aerobnoj
fermentaciji te uz oslobaanje topline pretvara u ugljikov dioksid (CO2). Ta se toplina u
nastavku procesa iskoritava za dodatno (zavrno) suenje gotovo suhe frakcije i toplinsku
higijenizaciju obraivanog otpada. Na taj se nain ujedno osigurava via razina zatite
zdravlja i sigurnosti zaposlenika u sljedeim fazama obrade otpada. Smanjivanjem sadraja
vlage u otpadu poveava se njegova kalorijska vrijednost, a ujedno postie i higijenizacija
biorazgradive frakcije komunalnog otpada.
Za predmetni zahvat predloena metoda bioloke obrade otpada zasniva se na primjeni

procesa aerobne razgradnje.
Toplina osloboena ovim procesom dosie temperaturu obraivanog otpada, a kree se

izmeu 40-60 oC. Oslobaanjem topline uspostavlja se strujanje toplog zraka, kojim se
kontinuirano uklanja voda, isparena iz otpada podvrgnutog bioloki uzrokovanom grijanju
(tijekom procesa biosuenja, iz ukupne ulazne mase ostatnog komunalnog i neopasnog
proizvodnog otpada izdvoji se 25-30% vodene pare).
Zbog postupnog smanjivanja sadraja vode u obraivanom otpadu, temperatura otpada se iz

dana u dan postupno smanjuje. Na kraju, otprilike nakon 14 dana (ili 2 tjedna), udio vlage u
otpadu sputa se na manje od 18%. U takvim okolnostima mikroorganizmi, koji potiu
opisani bioloki proces razgradnje otpada, vie ne mogu preivjeti. Cijeli taj proces, za koji je
potrebna posve mala potronja energije (32 kWh/t obraivanog ostatnog komunalnog i
neopasnog proizvodnog otpada), odvija se unutar graevine u kojoj vlada reim stalnog
podtlaka.
Nakon zavretka procesa biosuenja, dakle po isteku priblino 14 dana, bioosueni materijal
odvodit e se automatskim kliznim kranovima u dio pogona za proizvodnju goriva iz otpada
prostor za sekundarnu mehaniku obradu (rafinaciju). U njemu e se proizvoditi gorivo iz
otpada (SRF).
Slika 5.3-1. Tehnoloki proces biosuenja otpada u MBO postrojenju
Tuma: Receiving pit hala za prihvat otpada

Shredder drobilica za usitnjavanje otpada
Shredded material pit spremnik za usitnjeni materijal
Biodrying area prostor za biosuenje
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Air to biofilter zrana struja prema biofiltru (biofilter)

Mechanical refinement section dio postrojenja za mehaniku rafinaciju
Press prea
Sekundarna mehanika obrada (rafinacija)

Bioosueni materijal koji dolazi iz prostora za biosuenje najprije se prosijava na 20-
milimetarskom situ, kako bi se odvojila sitna frakcija, promjera zrna do 20 mm (ukljuujui
sitno kamenje, pijesak, staklo i sl.), od krupne frakcije (> 20 mm). Sitna frakcija vrlo je niskog
energetskog potencijala, a odvaja se kako bi se zatitili strojevi od prevelikog mehanikog
troenja. Ta se frakcija pominim trakama odvodi na odlaganje u podruje sazrijevanja
materijala. Krupna frakcija upuuje se na zrani separator.
Zranom separacijom stvaraju se dvije zrane struje: jedna sadri teku frakciju (staklo i
kamenje), a druga laku (papir, plastika, drvo, tekstil). Osnovni razlog primjene zrane
separacije lei u okolnosti da laka frakcija statistiki ima viu energetsku (kalorijsku)
vrijednost. Pored toga, odvajanjem lake od tee frakcije izbjegava se mogunost da pojedini
nelomljivi materijali u sastavu obraujueg otpada otete sekundarni usitnjiva, koji se nalazi
na kraju procesne linije.
Teka frakcija se, nakon izdvajanja eljeza i slinih materijala, pokretnim trakama upuuje u
prostor za sazrijevanje, dok lagana frakcija nakon odvajanja eljezovitih materijala odlazi
u vibrirajui spremnik, kako bi se odatle na irokoj traci ispod skenera izdvojile plastine tvari
s visokim sadrajem polivinil-klorida (PVC).
Optiki skener ugoen je tako da izdvaja plastine tvari s visokim udjelom PVC-a. Takvim
izdvajanjem smanjuje se sadraj klora na manje od 1% u finalnom proizvodu, koji se
uglavnom odvozi u pogone cementne industrije, gdje se koristi kao gorivo. Plastina frakcija
s visokim udjelom polivinil-klorida se, nakon izdvajanja eljezovitih materijala, otprema u
namjenske spremnike, dok se preostali tok izdvojenih materijala upuuje na separaciju
eljezovitih tvari, a zatim i u postupak izdvajanja neeljezovitih metala.
Na kraju se obraivani materijal odvodi do sekundarnog usitnjivaa, kako bi njime bio

usitnjen na prosjenu granulaciju od 30-50 mm i tako se pripremio za zavrnu fazu
proizvodnje goriva iz otpada (SRF).
U procesu sekundarne mehanike obrade (rafinacije) otpada koriste se ureaji i oprema

poput sita, zranog separatora, NIR-skenera, magnetnih separatora, eddy-current
separatora i sekundarnog usitnjivaa.
Predobrada otpada prije aktivirane faze kompostiranja

U ovoj se fazi obrade uklanjaju oneiujue tvari te se proiena organska frakcija mijea s
krupnim materijalom. Tvari odvojene nakon prvog prosijavanja, upuuju se u proces
biosuenja. Mijeani materijal mora sadravati vie od 50% masenog sadraja vlage i vie
od 35% masenog sadraja krupne frakcije. Strukturirani materijal poput drva istovaruje se iz
kamiona u MBO postrojenje kroz automatska vrata prostora za mijeanje. Usitnjena
organska frakcija se prosijavanjem odvaja u dvije frakcije. Krupnija frakcija odvodi se u jamu
za usitnjeni otpad, dok se ista organska frakcija mijea sa strukturiranim materijalom (npr.
drvnom graom) te upuuje u komore, u kojima se odvija aktivirana faza kompostiranja. Za
navedene postupke u ovoj se fazi koriste usitnjivai i mjealice te zvjezdasto sito.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Aktivirana faza kompostiranja i dodatna rafinacija

Aktivirana faza kompostiranja (ACT) predstavlja prvi korak aerobne razgradnje, u kojoj se
lako razgradive, truljenju sklone frakcije, pretvaraju u ugljikov dioksid (CO2). Navedeni proces
odigrava se u zatvorenim komorama u kojima se biootpad, razmjeten u gomile (hrpe),
podvrgava pojaanom ozraivanju, odnosno ventilaciji, koja u razdoblju od etiri (4) tjedna
djeluje iz podne plohe. Ventilacijski sistem pri tome automatski podeava intenzitet zrane
struje potreban da odrava eljenu temperaturu gomila biootpada. Temperatura u gomilama
mjeri se pomou sondi, koje se prethodno runo postavljaju u masu otpada. Sistemom
rasprivaa (sprinklera) osigurava se da sadraj vlage u otpadu ne padne ispod 40%. U ovoj
fazi kompostiranja ne preporuuje se nikakvo prevrtanje obraivanih gomila biootpada.
Nakon etiri (4) tjedna, otpadni materijal se proslijeuje u sljedeu fazu postupka
kompostiranja fazu dodatne rafinacije.
Mijeana proiena organska frakcija i strukturirani materijal zatim se namjenskim vozilima

(kamionima) odvoze u zatvorene komore u kojima se djelovanjem odgovarajue podravane
ventilacije aktivira tzv. CHT faza kompostiranja. Nakon isteka te faze (koja obino traje etiri
(4) tjedna) kompostirajui materijal vozilima se otprema u prostor za provedbu faze finog
dvostrukog prosijavanja. Kompostirajui materijal prosijava se u svrhu odvajanja sitnih
estica od krupnih. Krupne estice mogu se recirkulirati te se upuuju u prostor za
dozrijavanje otpadnih tvari. Sitan, prosijani materijal alje se u prostor za dozrijevanje
komposta. Ovdje se materijal sitima odvaja u tri frakcije. Prva frakcija (komadi drvea)
recirkulira se natrag u fazu mijeanja, druga frakcija alje se na dozrijevanje otpada, dok se
trea, sitna frakcija, upuuje dalje u proces dozrijavanja komposta. Za provedbu ove faze
potrebno je raspolagati ventilatorima za podravano ozraivanje i zvjezdastim sitom.
Dozrijevanje i konana rafinacija komposta

Dozrijevanje komposta i ostatnih tvari iz procesa kompostiranja (stabilizacija) izvodi se
sukcesivno, jedno iza drugoga, u istom prostoru. Stoga se za obje vrste materijala moe
koristiti isti ureaj za preokretanje kompostirajueg materijala. Po zavretku faze
dozrijevanja, koja traje oko sedam (7) tjedana, stabilizirani ostatni materijal upuuje se na
odlaganje u odlagalite neopasnog otpada, dok je kompost spreman za konanu rafinaciju.
Kompost se u hali za dozrijevanje ostavlja posloen u hrpama tijekom razdoblja od sedam

(7) tjedana. Temperatura je ovdje nia nego u aktivnoj fazi kompostiranja, a sadraj vode
moe se smanjiti na 30 %.
Konana rafinacija sastoji se od prosijavanja materijala kroz usko mreasto sito. Prosijana
frakcija predstavlja konani kompost, dok se ostatni, neprosijani materijal moe recirkulirati
kao krupna frakcija ili odloiti na odlagalitu neopasnog otpada.
Konana rafinacija kompostnog materijala izvodi se pomou magnetskog separatora, a zatim

i prosijavanjem uz lagano udaranje sita, a sve u svrhu izdvajanja oporabljivih eljezovitih
tvari. Krupnija frakcija odvozi se na odlagalite neopasnog otpada, dok se proieni finalni
kompost sortira i otprema u prodaju.
Za provedbu ove faze kompostiranja potrebni su ureaji za preokretanje (preslagivanje)

kompostirajueg materijala, ventilatori za podravano ozraivanje (ventilaciju), magnetski
separator i udarno sito.
Skupljanje i skladitenje procjednih voda

Sve procjedne vode, nastale tijekom faze biosuenja, aktivne faze kompostiranja, mijeanja,
prihvata i usitnjavanja procesiranog ostatnog materijala, automatski se prikupljaju u
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
namjenskom spremniku (tanku). Procjedne vode alju se na obradu (proiavanje) u

namjensko postrojenje za obradu otpadnih tehnolokih i procjednih voda (UPOV) in situ.
Sve cijevi moraju imati dvostruku zatitu (duple stijenke).
Obrada i filtriranje zraka

Sav zrak upotrebljen za cirkulaciju i aktiviranje te kontrolu procesa biosuenja i aktivne faze
kompostiranja i sazrijevanja komposta, prikuplja se i alje u tri (3) biofiltra. Procesom
rafinacije bioosuenog otpada nastaje znatna koliina praine, koja se prikuplja cijevima
spojenim sa strojevima i zatim odvodi do sustava za otpraivanje (vlaknastog filtra). Za
provedbu procesa opisanih u ovom odjeljku, od opreme je potrebno raspolagati procesnim
cjevovodom za prikupljanje zraka, trima (3) biofiltrima i sustavom za otpraivanje, koji se
sastoji od cijevi za prikupljanje zraka i vlaknastog filtra.
Sustav automatiziranog reima rada

Postrojenje djeluje u potpuno automatiziranom reimu rada, pri emu je u svakom trenutku
onemoguen kontakt zaposlenika i otpada, posebno tijekom faze prihvata i usitnjavanja
otpada. Ureaji za odravanje automatiziranog reima nadziru se softverom, kojim se jami
potpuna kontrola i optimizacija procesa.
Sustav automatizacije sastoji se od sljedeih elemenata:

- automatiziranog sustava prihvata i usitnjavanja otpada te rukovanja otpadom u
prostoru za biosuenje
- automatiziranog sustava procesnog toka otpadnog materijala koji se obrauje i
upravljanja radom strojeva u odjelu za rafinaciju i
- automatiziranog sustava procesa upravljanja zrakom.
5.3.4 Bilanca ukupnih koliina ulaznih i izlaznih frakcija MBO postrojenja
U nastavku slijedi okvirni prikaz (primjer) ravnotenog stanja koliina, odnosno masenih
udjela ulaznih i izlaznih frakcija otpada, tj. ukupnih maksimalnih godinjih koliina
zaprimljenog otpada, koliine procesno uzrokovanih gubitaka mase i koliine finalnih
proizvoda tijekom mehaniko-bioloke obrade otpada.
Redni Masa Maseni udio

Ulazne i izlazne frakcije obrade otpada
broj (t) (%)
1. Ulazni tokovi otpada u MBO postrojenje 87.625 100,00
1.1. mijeani komunalni i neopasni proizvodni otpad 75.000 85,59
1.2 organska frakcija za kompostiranje 10.000 11,41
1.3. strukturna frakcija (drvo) 2.625 3,00
Ukupni gubici mase tijekom aerobnog procesa
2. 30.380 34,67
obrade
2.1. gubitak mase biosuenjem 21.420 24,45
2.2. gubitak mase aktivnim kompostiranjem 3.839 4,38
2.3. gubitak mase u fazi dozrijevanja komposta 975 1,11
gubitak mase dozrijevanjem ostatnog organskog
2.4. 4.146 4,73
materijala
3. Finalni (izlazni) proizvodi i oporabljivi materijali 35.029 39.98
3.1. gorivo iz otpada (SRF) 30.524 34,84
3.2. isti kompost 2.849 3,25
3.3. oporabljivi metali (eljezo, aluminij i dr.) 1.656 1,89
Procjedna voda iz tehnolokog procesa (za
4. 1.955 2,23
obradu u UPOV*-u)
5. Izlazna frakcija za odlaganje na odlagalitu 20.261 23,12
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.1. PVC (plastika) 2.677 3,06

5.2. biostabilizirana frakcija biostabilat (za odlaganje) 17.584 20,06
*
UPOV = ureaj za proiavanje otpadnih voda in situ
Tablica 5.3-2: Bilanca masenih udjela ulaznih i izlaznih frakcija mehaniko-bioloke obrade
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada (okvirne vrijednosti/primjer)
U sljedeim tekstu propisuje se minimalna operativna jamstva, koja se odnose na osiguranje:

- karakteristika i kvalitete SRF-a
- kvalitete biorazgradivog materijala i karta prije odlaganja
Gorivo iz otpada (GIO/RDF/SRF), kljuni broj 19 12 10 iz Uredbe o kategorijama, vrstama i

klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine, br. 50/05
i 39/09), nastalo obradom neopasnog komunalnog otpada, normirano je normama Europske
organizacije za normizaciju (CEN) prCEN/TS 15359:2005 EN (koja je prihvaena i kao
hrvatska norma HRN EN 15359:2012) i DD CEN/TS 15400:2006 EN, a vezano za
gospodarsku (ogrijevna vrijednost), tehnoloku (sadraj klora) i okolinu (sadraj ive)
znaajku goriva.
Ovim normama gorivo iz otpada klasificirano je u pet (5) kvalitativnih razreda, i to tako da se
njegova ogrijevna vrijednost kree od 3 MJ/kg (najnii razred) do vie do 25 MJ/kg (najvii
razred), sadraj klora (Cl) od vie od 3% (najnii razred) do manje od 0,2 % (najvii razred),
a sadraj ive (Hg) od vie od 0,5 mg/MJ (najnii razred) do manje od 0,02 mg/MJ (najvii
razred). Gorivo iz otpada najee se koristi u industriji (osobito industrija cementa) i
energetici (toplane).
Zajamene (okvirne) vrijednosti za proizvodnju SRF-a

Sljedei kvantitativni i kvalitativni parametri moraju biti zajameni. Kontrola e se provodi
tijekom ispitivanja za provjeru jamstva. Svaki od navedenih parametara moraju biti navedene
ili boljih karakteristika. Proizvodnja SRF je predviena od svih ulaznih komponenti otpada,
osim metalne frakcije te polivinil klorida (PVC) i druge plastike.
Opis/Parametri Osigurana vrijednost Uvjeti
% ukupne mase
Minimalna kvantiteta 30 (ili 35*)
ulaznog materijala
Veliina estice 25 x 25 x 1 mm
Donja toplinska vrijednost (NCV) (a.r) 20 (ili 16*) MJ/kg
Sadraj vode < 15 (ili <18*) % ukupne mase
Cl (organski/klor) 0.6 % ukupne mase
Hg (iva) 0.03 mg/MJ median (a.r.)
S (sumpor) 0.3 % ukupne mase
Pepeo < 15 (ili <18*) % suhe tvari
Cd (kadmij) 0.3 mg/MJ median (a.r.)
As (arsen) 0.4 mg/MJ median (a.r.)

*Konane (zajamenu) vrijednosti izlaznih parametara SRF-a prikazanim u () odrediti e Investitor u skladu sa
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
karakteristikama ulaznog materijala i zahtjevima konanog Korisnika SRF-a. Izlazne parametre Izvoa e morati
prilagoditi konanom zatjevu Investitora!
**Ispitivanje uzoraka vriti e se u skladu s procedurama definiranim u European regulation EN 15359 u kojem
su definirane karakteristike za razliite vrste SRF-a.
Tablica 5.3-3: Jamstvo za proizvodnju SRF-a visoke kvalitete (okvirne vrijednosti)
Zajamene (okvirne) vrijednosti za uinkovitost proizvodnje

U tablici su date zajamene vrijednosti za uinkovitost proizvodnje i kvalitetu biorazgradivog
materijala i karta prije odlaganja
Opis (parametri) Osigurana vrijednost Uvjeti
Maksimalni udio biorazgradivog

30 % ukupne mase ulaznog materijala
materijala i koliina karta
*Konane (zajamenu) vrijednosti izlaznih parametara odrediti e Investitor u skladu sa karakteristikama ulaznog
materijala. Izlazne parametre Izvoa e morati prilagoditi konanom zatjevu Investitora!
Tablica 5.3-4: Zajamene (okvirne) vrijednosti za uinkovitost proizvodnje i kvalitetu

biorazgradivog materijala i karta prije odlaganja
DRI
1,000 mg O2 kg-1 VS-1 h-1
(indeks dinamine respiracije)
postotak izlaznog materijala ovisiti e o
sadraja vode u ulaznom materijalu u MBO
postrojenju (% na ukupnu masu, uz
Sadraj vode < 25%
pretpostavljenu ulaznu koncentraciju
vodene frakcije od 50%)
Tablica 5.3-5: Kvaliteta biorazgradivog materijala i karta prije odlaganja (Biostabilat)

(okvirne vrijednosti)
Indeks dinamine respiracije odreuje se prema normi: CEN / TS 15590 Kruta obnovljena
goriva - Odreivanje potencijalne stope mikrobne (samo grijanje) pomou pravog indeksa
dinamine respiracije.
Salmonella spp odsutna u 50 g tvari

Clostridium perfringes odsutna u 1 g tvari
po litri biorazgradivog materijala

Klijanjem sjemena <3
i karta
postotak izlaznog materijala ovisiti e o
sadraja vode u ulaznom materijalu u MBO
Sadraj vode < 25% postrojenju (% na ukupnu masu, uz
pretpostavljenu ulaznu koncentraciju
vodene frakcije od 50%)

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Tablica 5.3-6: Kvaliteta gotovog komposta nakon obrade u MBO postrojenju

(okvirne vrijednosti)
5.3.5. Emisije iz postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada
Redovnim radom MBO postrojenja nastajat e emisije:

- istog zraka obraenog biofiltracijom zraka iz procesa biosuenja i kompostiranja
otpada
- istog zraka nakon filtracije kroz vlaknasti filtar (pri otpraivanju) i
- tehnoloke (procjedne) vode iz procesa biosuenja i kompostiranja otpada.
Emisija istog zraka nakon procesa biofiltracije

Ispuni zrak koji u predmetnom postrojenju nastaje tijekom bioloke obrade otpada obrauje
se prije isputanja u atmosferu preko sustava biofiltara. Obrada zraka kroz biofiltar je aerobni
bioloki proces kojim se smanjuje intenzitet neugodnih mirisa i uklanjaju drugi bio-aerosoli.
Tvari koje trebaju biti proiene u biofiltru MBO postrojenja, adsorbiraju se na mekanom i
poroznom sloju biljnog porijekla debljine oko 1,5 m, u kojemu u kontroliranim uvjetima
vlanosti, pH, vremena zadravanja te organskih i anorganskih hranjivih tvari,
mikroorganizmi metaboliraju oneiivala (polutante) koji se nalaze u izlaznoj zranoj struji.
Mikroskopski i makrokopski sastav filtarske tvari od posebne je vanosti. Neophodna

svojstva optimalne filtarske mjeavine prvenstveno ukljuuju poroznost, koja mora biti
relativno visoka (oko 60%), optimalne uvjete prisutnosti vode za ivot mikroba (vlanost od
40-60%) te sposobnost samoodrivosti izvornih svojstava. Navedene osobine ne utjeu
samo na uinkovitost biofiltra, nego su izuzetno povoljne i s aspekta trokova rada, budui
da jame manji pad tlaka u sustavu, a time i manju potronju energije, kao i manji broj
potrebnih intervencija pri odravanju zbog obnavljanja izvornih uvjeta poroznosti.
Zrak koji izlazi iz opisanog procesa biofiltracije obiljeen je razinom neugodnih mirisa
manjom od 300 OUE/m3 te vrijednostima koncentracije amonijaka (NH3) i sumporovodika
(H2S) manjom ili jednakom od 5 mg/Nm3.
Emisija istog zraka nakon procesa filtracije vlaknastim filtrom

Bioosuena tvar koja izlazi iz procesa biosuenja nakon potrebnog vremena odleavanja od
oko 14 dana relativno je suha (vlanost joj se kree oko 18%). Iz tog razloga mehanikom e
obradom unutar prostora za rafinaciju nastati znaajna koliina praine. Pored toga to
pogorava radne uvjete u prostoru za rafinaciju, ta praina predstavlja i potencijalni rizik za
nastanak poara. Stoga se zapraeni zrak namjenskim odvodom odmah i izravno prikuplja iz
strojeva, ijim radom praina nastaje, te se usmjerava na filtraciju vlaknastim filtrom. Emisija
istog zraka nakon filtracije u vlaknastom filtru obiljeena je koncentracijama estica praine
(PM) manjim od 10 mg/Nm3.
Emisija tehnolokih voda iz procesa biosuenja i kompostiranja otpada

Procesom biosuenja, kao i postupkom kompostiranja (za vrijeme aktivirane faze) stvara se
koliina tehnoloke (procjedne) vode koja iznosi 2-5% ukupne koliine otpada, zaprimljenog
u proces mehaniko-bioloke obrade.
Oekivane vrijednosti
Parametri
najvie prosjene najnie
pH 8,5 8,0 7,9
KPK (mg/l) 5.000 2.000 1.000

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
BPK5 (mg/l) 2.500 1.000 500

Provodljivost (mS/cm) 16 6 5
Amonijak (N; mg/l) 1.500 1.200 800
Tablica 5.3-7: Osnovna kemijska svojstva procjedne vode iz procesa biosuenja otpada
Procjedna voda opisanih kemijskih svojstava prikuplja se namjenskim cjevovodom ispod

prostora za biosuenje i komora za kompostiranje te se odvodi u sredinji spremnik, iz
kojega se dalje prosljeuje u ureaj za proiavanje otpadnih tehnolokih i procjednih voda.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.4. Zona 5 ODLAGALITE ZA NEOPASNI OTPAD
5.4.1. Izgradnja i razvoj odlagalita
Odlagalite neopasnog otpada izgradit e se u sredinjem i zapadnom dijelu obuhvata

predmetnog zahvata u Zoni 5, ukupne povrine od oko 12 ha (120.000 m2), na prirodno
ravnom terenu. Odlagalite e se formirati oko postojee ekskavacijske jame Busita 3,
preostale nakon eksploatacije tehnikog graevnog kamena.
Primjenom varijantnog rjeenja iskopa i ureenja temeljne plohe odlagalita neopasnog

otpada trebat e iskopati minimalno potrebnu koliinu stijenskog materijala u kojemu se
izvodi iskop i postojei oblik ekskavacijske jame dovesti u prihvatljivo stanje do postizanja
povrine od oko 4,8 ha. Dio podruja povrine oko 7,2 ha (nakon to se od spomenutih 12 ha
oduzme povrina postojee ekskavacijske jame od 4,8 ha), potrebno je urediti tako da se
zbog izravnavanja podloge i osiguranja vrste, netrone stijenske podloge, iskopa samo
gornji neravni i troni povrinski sloj vapnenca.
Iz prethodno spomenutoga proizlazi da do postizanja projektiranih dimenzija trebati e

iskopati odreeni volumen zemljano-kamenog agregata. Iskopani materijala planira se
iskoristiti za izgradnju i nasipavanje na podruju CGO.
Ukupna zapremina tijela odlagalita prema varijantnom rjeenju, ukljuujui formirani jamski
dio s ekskavacijskom jamom i predvieni nasip, iznosit e oko 2.100.000 m3, to u potpunosti
zadovoljava odlaganja projektiranih koliina otpada u predvienom 30-godinjem periodu.
Izgradnja planiranog odlagalita neopasnog otpada provest e se kroz nekoliko vremenskih

faza, pa bi se u konanici, na kraju projektiranog perioda koritenja, odlagalite neopasnog
otpada, ija je povrina oko 12 ha, sastojalo od sedam kazetna prostora za odlaganje.
5.4.2. Otpad prihvatljiv za odlaganje
Suglasno Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), u odlagalite
neopasnog otpada doputeno je bez prethodne dozvole odlagati samo neopasni otpad.
Kriteriji koje otpad, s obzirom na svoj sastav, mora zadovoljavati da bi bilo dozvoljeno odloiti
ga u odlagalitu neopasnog otpada prikazani su u toki 2. Dodatka 3. Pravilnika o
nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada
(Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13).
Potrebno je naglasiti da se u sluaju predmetnog odlagalita neopasnog otpada ne radi o

klasinom odlagalitu otpada, budui da se u njemu ne odlae klasini komunalni i
neopasni proizvodni otpad, nego najveim dijelom obraena inertizirana i biostabilizirana
izlazna frakcija (biostabilat) iz procesa mehaniko-bioloke obrade komunalnog otpada,
nastala kontroliranim mikrobioloko-aerobnim procesom fermentacije (biosuenja).
Zbog svojih fizikalno-kemijskih svojstava, biostabilat u predvienim uvjetima odlaganja,

obiljeenih odsustvom procjednih voda u tijelu odlagalita, ima karakteristike inertnog
materijala u kojemu nee postojati uvjeti za razvoj odlagalinog plina, a prvenstveno metana
(CH4). Stoga e se tijekom koritenja odlagalita neopasnog otpada, a u svrhu
onemoguenja infiltracije oborinskih voda u tijelo odlagalita, pored Idejnim projektom
predvienog povrinskog brtvljenja svih zavrenih dijelova odlagalita te svakodnevnog
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
pokrivanja radnih odlagalinih povrina, izbjegavati recirkuliranje, odnosno unos otpadnih

voda u tijelo odlagalita.
5.4.3. Koliine otpada predviene za odlaganje
Tijekom planiranog 30-godinjeg perioda koritenja CGO, u odlagalitu neopasnog otpada

oekuje se odloiti oko 1.200.000 m3 neopasnog otpada, i to:
- oko 620.000 t (940.000 m3) biostabilizirane frakcije mehaniko-bioloke obrade

otpada
- oko 320.000 t (260.000 m3) obraenog mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih
voda.
Meutim, pri dimenzioniranju odlagalita neopasnog otpada treba voditi rauna o ostavljanju
priuvnog prostora za sluaj neuspjenog plasmana goriva iz otpada (SRF) na trite
(industrija, energetika) ili otpadne sirovine iz koje se gorivo iz otpada proizvodi (u sluaju
odustajanja od proizvodnje goriva iz otpada), pa ga bude potrebno odloiti u posebnom dijelu
odlagalita neopasnog otpada. Procjenjuje se da e se tijekom 30-godinjeg koritenja CGO,
u pogonu postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada ukupno proizvesti oko 900.000
m3 goriva iz otpada (SRF).
Prethodno navedene vrste otpada odlagati e se odvojeno u posebnim, namjenskim

dijelovima odlagalita neopasnog otpada i u skladu s vaeim propisima.
Sav mulj, preostao nakon proiavanja otpadnih voda u ureaju za proiavanje otpadnih
voda, mora prije preuzimanja na odlaganje u odlagalini prostor CGO biti potpuno aerobno ili
anaerobno stabiliziran te mora zadovoljavati sve kriterije za odlaganje, tj. da granine
vrijednosti koncentracija relevantnih parametara (posebno tekih metala), koje ne smiju
premaivati granine koncentracije, navedene u Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja
otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07,
111/11, 17/13 i 62/13), Dodatak 3., toka 2. Kriteriji za odlaganje otpada na odlagalite
neopasnog otpada.
Ako takvi kriteriji ne budu zadovoljeni, CGO nee preuzimati mulj na odlaganje u namjenski
ureenom dijelu odlagalita neopasnog otpada. Jednako tako, mulj u kojemu se nalaze
opasne komponente, tj. tvari koje sadre relevantne elemente u koncentracijama iznad
dozvoljenih prema spomenutom Pravilniku, nee se prihvaati u CGO u svrhu odlaganja.
Glavna uloga temeljnog ili donjeg brtvenog sustava na odlagalitu otpada je onemoguenje
prodora procjedne vode iz tijela odlagalita u podzemlje. Funkcija ovog sustava je, suglasno
navedenome, da zamijeni ili dopuni nepovoljne ili nedovoljne mogunosti izolacije otpada od
okolia u sluajevima kada se s obzirom na karakteristike postojeeg geolokog ambijenta
na podruju lokacije ne moe oekivati dovoljno dobro prirodno izolacijsko djelovanje kojime
e se onemoguiti prodor procjednih voda iz odloenog otpada u okolni prostor.
Temeljni (donji) brtveni sustav odlagalita neopasnog otpada izgraditi e se tako da se

uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13)
koji se odnosi na zatitu podzemne vode, a kojime je definirano da dno odlagalita otpada
mora biti najmanje 1 m iznad najvie razine podzemne vode te da za odlagalite neopasnog
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
otpada prosjena vodonepropusnost tla na podruju temeljnog tla i bonih strana tijela
odlagalita mora biti manja od k = 1 x 10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra.
Pored toga, uloga temeljnog brtvenog sustava, koji se postavlja ne samo na dno, ve i du
bonih strana tijela odlagalita, je osigurati stabilnost tijela odlagalita te izvedbu brtvenih i
drenanih slojeva. Kroz drenani sloj osigurati e se odvoenje procjednih voda i njihovo
skupljanje izvan tijela odlagalita. Izgradnja temeljnog brtvenog sustava uvjetovana je
potrebom da se kompenziraju postojee litoloke i tektonske nehomegenosti temeljne
stijenske podloge, a s ciljem da bi se osigurala homogena svojstva podloge odlagalita.
5.4.5. Zatvaranje odlagalita i izgradnja pokrovnog brtvenog sustava
Zavrni (povrinski) brtveni sustav, koji slui za minimiziranje infiltracije povrinskih voda,
mora se ugraditi na svim zavrenim povrinama odlagalita, im to bude praktino mogue.
Takvo e postupanje kroz minimizaciju povrinske infiltracije i poticanje kvalitetnog
povrinskog otjecanja oborinskih voda po zatvorenoj povrini odlagalita, pomoi u
nastojanju onemoguenja nastanka ili barem smanjenja koliine nastalih procjednih voda.
Oborinske vode ne smiju doi u dodir sa zatvorenim tijelom odlagalita te se moraju skupljati
odvojeno od procjednih voda. Pri postavljanju povrinskog brtvenog sustava u obzir treba
uzeti plan konane odvodnje odlagalita.
Primjenom planiranog zavrnog brtvenog sustava odlagalita neopasnog otpada, a suglasno

zahtjevima iz toaka 3.1-3.3. Dodatka I. Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11,
17/13 i 62/13), prekriti e se otpadom ispunjeni dijelovi odlagalita te osigurati adekvatno
povrinsko brtvljenje s ugraenim sustavom povrinske odvodnje oborinske vode i sustavom
otplinjavanja. U svrhu zadovoljenja spomenutih zahtjeva, potrebno je da se: (a) zavrni
brtveni sustav odlagalita otpada neopasnog otpada izgradi od mineralnog materijala, iji
koeficijent propusnosti ne smije biti vei od 1 x 10-9 m/s i (b) unutar zavrnog pokrovnog
sustava mora se nalaziti drenani sloj debljine od najmanje 0,5 m te rekultivacijski sloj
debljine od najmanje 1 m.
Dovoljna vlanost, hranjivost i debljina povrinskog, rekultivacijskog sloja omoguit e

pravilan rast vegetacije, ime e i eventualni uinci procjeivanja i erozije biti manji, uz
istovremeno onemoguavanje prodiranja ivotinja i korijenja biljaka kroz pokrovni sloj.
Vaan aspekt izvedbe zavrnog pokrovnog brtvenog sustava bit e i omoguenje provedbe
stalnog praenja stanja (monitoringa) okolia te odravanje zatvorenog odlagalita. Stalni
pregledi pokrovnog brtvenog sustava poduzimat e se kao dio programa ekolokog
monitoringa. Svi utvreni nedostaci, neeljene pojave ili oteeno podruje, moraju se
odmah popraviti.
5.4.6. Sustav otplinjavanja odlagalita
Budui proces biorazgradnje odloenog otpada nee u potpunosti biti zaustavljen, tijekom
punjenja odlagalita (ili njegovog dijela) mogu nastajati odreene, oekuje se, manje koliine
odlagalinog plina (bioplina). Stoga se u odlagalitu neopasnog otpada planira izgraditi
sustav otplinjavanja sa zdencima kojima e se odlagalini plin preko plinske crpne stanice
odvoditi na baklju radi spaljivanja.
Tijekom procesa otplinjavanja odlagalita, u sustavu otplinjavanja doi e do pojave

kondenzacije procjednih voda. Radi izdvajanja procjednih voda iz odlagalinoga plina
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
predviena je izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje kondenzata.
Krajnji i prolazni ispusti kondenzata izraeni su od HDPE cijevi i fazonskih komada. Polau
se u ljunani zasip u svrhu bolje odvodnje kondenzata (suglasno tehnikim uvjetima
gradnje, ovi ispusti moraju prije ugradnje biti ispitani). Ugradnja ispusta kondenzata mora se
provesti koordinirano s ugradnjom cijevi plinskih kolektora i prekrivnog brtvenog sustava.
Sustav otplinjavanja odloene biostabilizirane frakcije (biostabilata) iz tijela odlagalita

sastoji se od drenanih cijevi i vertikalnih plinskih zdenaca (bunara) te spojnog cjevovoda i
postrojenja za spaljivanje nastalog odlagalinog plina na baklji.
Cijeli sustav zajedno s pogonom za spaljivanje plina na baklji i s plinskom crpkom postavit e
se na armirano-betonsku plohu.
5.4.7. Skupljanje procjednih voda
Zbog karakteristika otpadnog materijala koji se odlae (biostabilat) i predvienog tehniko-

tehnolokog rjeenja izoliranja odloenog materijala od okolnog prirodnog ambijenta
(temeljni i zavrni brtveni sustav), na predmetnom odlagalitu neopasnog otpada ne oekuje
se nastanak procjednih voda. No, u sluaju eventualne pojave procjednih voda predvieno je
da se te vode elektrinim crpkama kontinuirano izvlae iz sabirnih okana (zdenaca) i odvode
do sabirnog bazena za procjedne vode, a odatle u crpnu stanicu te dalje, tlanim vodom do
ureaja za proiavanje otpadnih voda in situ.
Odvodni kontrolni sustav izvest e se postavljanjem odvodnih cjevovoda od HDPE cijevi na

podrujima najveega oekivanoga skupljanja procjednih voda te HDPE odvodnih
cjevovoda, postavljenih okomito na glavne cjevovode na nain da se formira cjelovita
odvodna mrea.
Cjevovodi e biti usmjereni prema HDPE montanim oknima, smjetenima na najniim

poloajima. Odatle e se procjedna voda precrpljivati u sabirni bazen za procjedne vode, a
zatim u ureaj za proiavanje otpadnih voda in situ. iste vode koje padnu na dno te nisu
oneiene otpadom, potrebno je izvui crpkom u sabirni bazen za oborinske vode.
Postavljanje sustava za skupljanje procjednih voda zavrava ugradnjom HDPE cijevi u svaki
sektor odlagalita. Glavni smjer prikupljanja procjednih voda odvijat e se kroz HDPE cijevi,
utaknute okomito na glavne kolektore. Na taj e se nain formirati cjelovita odvodna mrea,
postavljena u sloju inertnog materijala, prekrivenog sitnim ljunkom.
Odlagalite e nakon postavljanja donjeg brtvenog sustava na dnu ekskavacijske jame biti
opremeljeno za odvodnju i skupljanje procjedne vode u svakom sektoru, u kojemu e se
nalaziti mrea meusobno povezanih cjevovoda poloenih na donji brtveni sloj, kako bi
omoguilo gravitacijsko slijevanje procjedne vode prema sabirnom oknu.
Procjedne vode e se odvoditi u sabirni bazen i odatle e se odvoditi u ureaj za

proiavanje otpadnih voda in situ, nakon ega e se proiena na razinu kakvoe
komunalnih otpadnih voda kamionima-cisternama odvoziti u ureaj za proiavanje
otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.4.8. Kontrola odvodnje s odlagalita
Kontrolirano prikupljanje uvjetno istih oborinskih voda omoguit e se izgradnjom kanala
oko ruba tijela odlagalita. U svrhu nastanka to manjih koliina procjednih voda u tijelu
odlagalita, predvia se i izgradnja trokutastih rigola po povrini zatvorenih dijelova
odlagalita. Pored toga, pokrovni sloj odlagalita izvest e se u blagom padu, kako bi se to
vei udio oborinske vode najkraim putem uklonio s povrine tijela odlagalita.
U obodnom kanalu provodit e se stalna kontrola kakvoe prikupljene oborinske vode. U

sluaju da ta voda kakvoom zadovoljava zahtjeve Pravilnika o graninim vrijednostima
emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 80/13 i 43/14), ona e se preko infiltracijskih
jaraka isputati u okoli.
Na temelju srednje godinje koliine oborine na podruju planiranog zahvata, koja iznosi 877
mm, a suglasno predvienoj povrini tijela odlagalita neopasnog otpada i obodnih kanala
(oko 120.000 m2), procjenjuje se da e na podruju odlagalita neopasnog otpada prosjeno
godinje nastati oko 100.000 m3 iste oborinske vode.
5.4.9. Ozelenjavanje odlagalita
Ozelenjavanje povrine pokrovnog sloja jedna je od najvanijih aktivnosti pri zatvaranju

odlagalita otpada. On se izvodi ne samo iz estetskih razloga, ve i zbog sprjeavanja
erozijskih i derazijskih procesa uvjetovanih linearnim ili arealnim otjecanjem oborinske vode
niz povrinu, a osobito niz pokose tijela odlagalita. Bitno smanjuje infilitraciju oborinske
vode, a time i nastanak procjednih voda. Pri izboru vegetacijskog pokrova najvanije je
izabrati optimalne biljne vrste.
Nakon postavljanja humusnog sloja sije se sjeme travnih smjesa. Predlae se sijanje
mjeavine trava (hibridi), jer one jame razvoj jakih travnjaka otpornih na suu te zahtijevaju
minimalnu skrb, a nemaju duboko korijenje. Preporuljivo je i sijanje djeteline. Nakon
konanog zatvaranja odlagalita predvia se sadnja umske sastojine kao konane varijante
koritenja tih povrina.
Odravanje biljaka na povrini zatvorenog odlagalita otpada prvenstveno ovisi o zdravlju

zasaenih ili zasijanih biljaka, kvalitetnom tlu, povoljnim opim vremenskim prilikama i
prikladnoj njezi. Pri ozelenjavanju odlagalita jedan od najeih i najvanijih problema je
nedostatak hranjivih tvari u tlu, a posebno nedostatak duika i fosfora: tako se u svrhu
osiguranja potrebnog sadraja duika preporuuje sijanje djeteline. Neophodno je u tlo
dodavati i mineralna gnojiva, posebno u periodu 5-10 godina nakon provedbe ozelenjavanja.
Pokoenu travu ne treba uklanjati.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.5. Zona 6 SORTIRNICA I NADKRIVENO SKLADITE
5.5.1. Radni kapacitet i vrste otpada u Sortirnici

Postavljanje pogona za sortiranje otpada funkcionalno je uvjetovano injenicom da se u
CGO predvia uvoenje selektivnog sortiranja otpada, a s ciljem pridobivanja to veeg broja
frakcija prikladnih za reciklau (npr. razliite vrste plastike /PET/ po bojama, PEHD,
polipropilen, polistiren i sl., kao i papir, karton, metali /Fe, Al/, i dr.). Dakle, cilj tehnolokog
procesa sortiranja je dobivanje to kvalitetnijih frakcija plastike, papira, kartona i metala.
Procjenjuje se da e koliina ukupnog, odvojeno sakupljenog papira i kartona, prikupljenoga

tijekom 30 godina radnog vijeka CGO na podruju Zadarske upanije, iznositi oko 380.000 t,
a to ukazuje na prosjenu godinju koliinu od oko 12.000 t. Maksimalna oekivana koliina
zaprimljenog papira i kartona u posljednjoj godini rada CGO iznositi e 18.000 t. Oekuje se
da maksimalna koliina papira i kartona, koja e se dovesti u CGO, nee biti vea od 50%
ukupne reciklirane koliine toga otpadnog materijala.
Koliina ukupno odvojeno sakupljenog metalnog otpada u Zadarskoj upaniji tijekom 30

godina rada CGO, a koji e se dijelom obraditi u predmetnoj sortirnici, procjenjuje se na oko
14.000 t, pa prosjena godinja koliina prikupljenog metalnog otpada iznosi oko 500 t.
Maksimalna predviena koliina ove vrste otpada u posljednjoj godini rada CGO mogla bi
iznositi oko 1000 t. Procjenjuje se da e maksimalna koliina metalnog otpada, koja e se
dovesti na lokaciju CGO iznositi do 50% ukupne reciklirane koliine istog otpadnog
materijala.
Ukupno odvojeno prikupljena plastika i PET, kojih e se dio obraditi u predmetnoj sortirnici
tijekom 30 godina rada CGO na podruju Zadarske upanije koliinom bi mogla dosegnuti
vrijednost od oko 110.000 t. Odatle se procjenjuje da bi prosjena godinja koliina
prikupljene plastike i PET-a mogla iznositi oko 3.700 t, a maksimalna koliina u posljednjoj
godini rada CGO 5.000 t. Procjenjuje se da e maksimalna koliina plastike i PET-a, koja e
se dovesti u CGO, iznositi do 50% ukupne reciklirane koliine istog otpadnog materijala.
Pogon za sortiranje otpada dimenzioniran je za obradu 8.000 t otpada godinje u jednoj

smjeni, odnosno 16.000 t za rad u dvije smjene (ili 24.000 t za rad u 3 smjene).
S obzirom na dimenzije graevine, u sortirnici e biti mogue skladitenje sortiranih frakcija u

razdoblju od najmanje dva (2) mjeseca, dok e kapacitet skladitenja ulaznog materijala
iznositi jedan (1) tjedan. Dodatni skladini prostor je osiguran ispod nadstrenice.
Svi predvieni prostori (povrine, odjeljci/boksovi) unutar sortirnice postavit e se tako da

bude omoguen pristup vozilima veih dimenzija, kojima se reciklani materijal dovozi, a
kasnije distribuira prema krajnjim korisnicima ili ustanovama. Ovim nainom organizacije
prostora omoguava se i tehnoloka komunikacija izmeu pojedinih radnih prostora
(povrina, odjeljaka) unutar sortirnice, pri emu se prikupljene opasne komponente otpada
prikladnim prijevoznim sredstvom mogu prevoziti iz prostora u kojemu se odvajaju, do
prostora u kojemu e se skladititi. Odatle e se naknadno odvoziti na daljnju obradu,
odnosno konano zbrinjavanje.
5.5.2. Opis tehnolokog postupka u sortirnici
Odvojeno sakupljene frakcije komunalnog otpada za sortiranje (plastika, papir i metali)

dovoze se vozilima za sakupljanje otpada (kamionima-smearima) u postrojenje za
sortiranje.
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Dovezeni otpad odlae se u namjenski predviene odjeljke (boksove), tj. u manipulativni

prostor. Iz boksova se materijal pomou utovarivaa odvodi u stroj za trganje vreica (za
otpad dopremljen u plastinim vreicama) ili izravno u ulazni transporter postrojenja.
Otpad se najprije prosijava, pri emu se odvaja fina frakcija (< 30 mm), a u svrhu
omoguenja jednostavnijeg odvajanja frakcija za reciklau. Nakon prosijavanja materijal se
upuuje na liniju za runo sortiranje, na kojoj se odvija tzv. pozitivno sortiranje, tj. odvaja
materijal prema vrsti (tipu) i kvaliteti. Pri tome se odvajaju sljedee frakcije: PET po boji,
LDPE, HDPE, PP, papir, karton i dr. Odvojene frakcije otpada skladititi e se u fiziki
odvojenim boksovima ispod linije za sortiranje.
Nakon runog sortiranja, preostali materijal upuuje se pod magnet, pomou kojega se
odvajajaju magnetni metali (Fe), a zatim u tzv. Eddy Current separator, u kojemu se
odvajaju nemagnetni metali (Al, Cu i dr.). Nesortirani mijeani otpad nakon odvajanja metala
sakupljati e se u rasutom stanju u kontejnerima i u tome obliku se otprema ili na odlagalite
(ako ispunjava uvjete za odlaganje) ili u postrojenje za proizvodnju goriva iz otpada (SRF),
koje e biti smjeteno unutar graevine postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada.
Nakon zavrenog procesa sortiranja, sortirani se materijali odvojeno prema tipu i kvaliteti
preaju u bale te privremeno pohranjuju (skladite) sve do trenutka odvoza u postrojenje za
reciklau. Postrojenje za sortiranje otpada automatski je upravljano logikim naelom SPS,
kojim se usklauje nesmetan i ispravan rad postrojenja, ovisno o ulaznim vrstama otpada.
5.5.3 Radni kapacitet i vrste otpada u Natkrivenom skladitu
Natkriveno skladite namijenjeno je rastavljanju (demontai) glomaznog otpada i skladitenju

baliranog/recikliranog otpada koji se moe drati na otvorenom prostoru (PET, plastika,
papir, limenke) te komunalne opreme.
U skladitu biti e omogueno odvojeno skupljanje frakcija glomaznog otpada, koje e se

dobiti demontaom glomaznog otpada. Na taj e se nain odgovarajue sekundarne sirovine
prikupljati odvojeno. Odvojeni dijelovi glomaznog otpada skladititi e se u kontejnerima.
Godinji kapacitet za prihvat odvojenih dijelova glomaznog otpada u natkrivenom skladitu

iznosit e oko 7.000 t.
U zatvorenom dijelu objekta nalaziti e se garaa za nekoliko vozila s jedne, a prostor za

(privremeno) skladitenje opasnih otpadnih komponenti, s druge strane.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.6. Zona 8 PROSTOR ZA RECIKLIRANJE I OBRADU GRAEVNOG

OTPADA
5.6.1. Procijenjene koliine i sastav graevnog otpada
Procjenjuje se da e ukupna godinja koliina graevnog otpada, ukljuujui iskope, iznositi

od oko 100.000 do 160.000 t. Godinje e se, u prvoj fazi rada CGO, obraditi do 60% ukupne
koliine nastalog graevnog otpada (60.000 - 96.000 t). U tu su koliinu ukljueni kamen iz
iskopa, beton, opeka, keramika, crijep i dr.
Najvei dio graevinskog otpada skoro 90% se odnosi na iskope kamen i zemlju. Pri tome
treba u obzir uzeti injenicu da se najvei dio prostora Zadarske upanije nalazi na krkom
terenu obiljeenom prevladavajuim stijenskim sastojinama karbonatnog sastava (vapnenci,
dolomiti), to znai da se najvei dio tog iskopa ipak odnosi na stijenske blokove i kamene
gromade, koje je potrebno usitnjavati (drobiti) kako bi se mogle koristiti u druge svrhe.
U vezi procijenjene uspjenosti kvantitete obrade, odnosno udjela recikliranja graevnog

otpada, moe se rei da bi do oko 80% mase tog otpada moglo biti kvalitetno reciklirano (i
ponovno upotrijebljeno), dok bi se oko 20% nastalih koliina tog otpada odlagalo u
odlagalitu inertnog otpada unutar obuhvata CGO.
U predvienom 30-godinjem periodu procijenjena prosjena godinja masa graevnog

otpada iznosi 130.000 t, a maksimalna godinja (na kraju operativnog razdoblja CGO) oko
160.000 t. Ukupna predviena koliina proizvedenog graevinskog otpada u upaniji tijekom
razmatranog 30-godinjeg razdoblja procjenjuje se na oko 4.000.000 t. Od te koliine,
oekuje se da e se reciklirati oko 3.200.000 t graevinskog otpada (tj. oko 80% ukupne
koliine nastalog graevinskog otpada), a u odlagalite inertnog otpada u krugu CGO odloiti
oko 800.000 t (530.000 m3) graevinskog otpada.
Uu odlagalite inertnog otpada u krugu CGO oekuje se da e se odloiti oko 800.000 t

(530.000 m3) graevinskog otpada.
5.6.2. Predviena tehnologija obrade graevnog otpada i oprema
Obrada graevnog otpada u odgovarajuim postrojenjima naelno se svodi na razdvajanje

i/ili predobradu osnovnih iskoristivih komponenti u otpadu, a radi daljnjih postupaka njihove
prilagodbe praktinim zahtjevima ili zbrinjavanja na drugi nain.
Osnovne aktivnosti u procesu postupanja graevnim otpadom su:

- sakupljanje i odlaganje uz prethodno grubo razdvajanje i razvrstavanje graevnog
otpada
- prethodna prerada ili recikliranje graevnog otpada
- daljnja proizvodnja materijala i preraevina vie uporabne vrijednosti iz sirovina
dobivenih recikliranjem graevnog otpada.
Prethodna prerada recikliranjem graevnog otpada obuhvaa mehanike i hidromehanike,

glavne i pomone tehnoloke operacije. Drobljenje i prosijavanje graevnog otpada temeljni
su radni postupci njegovog recikliranja. Usporedno se provodi i izdvajanje svih ostalih
sastojaka mineralne smjese razliitim metodama (runo, reetanjem, sijanjem,
elektromagnetskim nainom, taloenjem, provjetravanjem). Spomenuta mineralna smjesa u
koliinskom smislu predstavlja najznaajniju sastojinu graevnog otpada te je uporabiva kao
sirovina za kasniju ponovnu uporabu u graevinske svrhe.
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
Uzimajui u obzir specifinosti stanja i karakteristike graevnog otpada s gledita njegovih

vrsta, koliina i prostornih aspekata njegova nastanka, predvia se koritenje mobilnog
(pokretnog, prenosivog) postrojenja srednjeg kapaciteta obrade od oko 150 t/h. Meutim,
stvarni kapacitet obrade u konkretnim okolnostima ipak znatno ovisi o vrsti materijala koji se
obrauje.
Budui da je predvieno mobilno postrojenje, ono e obraivati graevni otpad ne samo na

lokaciji CGO, ve i na drugim lokacijama u Zadarskoj upaniji koje su od strane jedinica
lokalne samouprave odreene za prihvat i skladitenje te obradu graevnog otpada, kao i na
mjestima provedbe gradnje, rekonstrukcije ili ruenja dotrajalih objekata (graevina) ili pak
na lokacijama divljih odlagalita graevnog otpada predvienih za sanaciju i zatvaranje.
Materijal koji e se zaprimati u prostor za obradu graevnog otpada prethodno e biti

razvrstan. Predvieno je da se u pogon za obradu graevnoga otpada zaprimaju sljedee
vrste otpadnog materijala: beton, armirani beton, kamen, asfalt, cigla, crijep i buka.
Meutim, u razmatrani prostor nee se zaprimati otpadni materijali poput mijeanog
graevnog otpada, graevne stolarije, keramikih ploica i slino.
Osnovne operacije, predviene u postupanju graevnim otpadom na podruju CGO, su:

(a) vaganje i ulazna kontrola na glavnom ulazu u CGO
(b) odvoz otpada na mjesto istovara
(c) kontrola pri istovaru otpada
(d) drobljenje graevnog materijala
(e) odvajanje metala
(f) sijanje graevnog otpada
(g) odlaganje obraenog materijala na predvieno namjensko mjesto (ovisno o vrsti i
granulaciji materijala) i
(h) utovar obraenog materijala za odvoz iz CGO.
Reciklaom, odnosno oporabom graevnog otpada nastat e niz novih materijala. To su

sortirani materijali (drvo, plastika, karton, metali i dr.), granulirani materijali, asfalt, sitni
mineralni otpad i drugo.
Granulirani materijali iroko su primjenjivi u graevinarstvu. Koriste se npr. za gradnju

zatitnih nasipa protiv buke uz autoceste (tzv. bukobrani), za izradu kineta, izgradnju donjeg
postroja cesta, pobljanje karakteristika podloga, uvrenje tla u slojevima bez veziva,
uvrenje poljskih putova, ureenje parkiralita i sportskih terena, zimsko posipanje cesta,
pobljanje tla, u proizvodnji betona i sl.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.7. Zona 9 ODLAGALITE ZA INERTNI OTPAD
5.7.1. Predviene koliine otpada za odlaganje i kapacitet
U odlagalite inertnog otpada odlagati e se dio obraenog inertnog graevnog otpada (oko
20-30% ukupnih koliina) te dio obraenog neopasnog proizvodnog otpada (oko 20%
ukupnih koliina).
U planiranom 30-godinjem periodu u odlagalite inertnog otpada predvia se odloiti oko:

40.000 t (50.000 m3) obraene inertne frakcije neopasnog proizvodnog otpada
predvienog za odlaganje, tj. oko 20% ukupno nastale koliine neopasnog
proizvodnog otpada u Zadarskoj upaniji,
800.000 t (530.000 m3) obraenog graevnog otpada, i
oko 17.000 t (7.000 m3) otpada koji sadri azbest.
Oekivana ukupna zapremina otpada za odlaganje u odlagalitu inertnog otpada tijekom 30-
godinjeg razdoblja koritenja CGO iznosi oko 600.000 m3, pa e se stoga projektirani
receptivni prostor odlagalita iznositi oko 630.000 m3. Odlagalite e se prostirati na povrini
od priblino oko 59.000 m2 (oko 5,9 ha), pa e prosjena debljina vertikalnog presjeka
odloenog otpada u tijelu odlagalita iznositi oko 30 m.
Kriteriji koje otpad, s obzirom na svoj sastav, mora zadovoljavati da bi bio prikladan za
odlaganje u odlagalitu inertnog otpada prikazani su toki 1. Dodatka 3. Pravilnika o
nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada
(Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13). Podrijetlo otpada mora biti poznato.
Ako je otpad opisan u Pravilniku oneien, odnosno sadri druge materijale ili tvari, kao to
su metali, azbest, plastika, kemikalije itd., u koliini kojom se toliko poveava rizik od otpada
da je opravdano njegovo odlaganje na odlagalita drugih kategorija, on se ne smije prihvatiti
na odlagalite inertnog otpada.
Graevinski otpad koji sadri azbest i vrsto vezani azbestni otpad moe se odloiti na
odlagalite inertnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara oneienja
ukoliko je zadovoljeno parametre prikazane u gore navedenom Pravilniku.
5.7.2. Razvoj i elementi odlagalita
Koncept ureenja odlagalita inertnog otpada temelji se na izvedbi minimalno potrebnog

iskopa u sjeveroistonom dijelu obuhvata zahvata. U podruju planirane izgradnje odlagalita
inertnog otpada nema ekskavacijskih jama nastalih eksploatacijom tehnikog kamena, osim
manje depresije u sredinjem dijelu razmatranog prostora. Odlagalite e se temeljiti na
tehnikom konceptu jama-nasip.
Iskopani materijala planira se iskoristiti za izgradnju nasipa i ostala graevinske aktivnosti

ukljuujui nasipavanja na podruju CGO..
Odlagalite inertnog otpada u konanici e sadravati sljedee glavne elemente: tijelo

zatvorenog odlagalita inertnog otpada, obodni kanal za prikupljanje oborinskih voda, obodni
nasip, sustav drenanih HDPE cijevi i sabirni (taloni) bazen za sakupljanje oborinskih voda.
Pored toga, u posebnom se odlagalinom polju (kazetama) odlagalita inertnog otpada

tijekom perioda koritenja zahvata predvia zaprimiti i odloiti oko 7.000 m3 otpada koji sadri
10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
azbest (preteno se radi o graevnom otpadu).
Temeljni (donji) brtveni sustav odlagalita inertnog otpada izgraditi e se tako da se zadovolji
zahtjev iz Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13) koji se odnosi na
zatitu podzemne vode, a kojim je definirano da dno odlagalita otpada mora biti najmanje 1
m iznad najvie razine podzemne vode te da za odlagalite inertnog otpada prosjena
vodonepropusnost tla na podruju temeljnog tla i bonih strana tijela odlagalita mora biti
manja od k = 1 x 10-7 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra.
5.7.4. Pokrovni brtveni sustav
Nakon zatvaranja i poravnanja gornje plohe tijela odlagalita otpada po zavretku odlaganja
otpada na odlagalite, odnosno jedan njegov dio, postavlja se gornji ili pokrovni brtveni
sustav koji se povrinski rekultivira. Zavrni pokrovni sustav odlagalita inertnog otpada bit
e izgraen kao sendvi-sloj.
Pri izgradnji pokrovnog brtvenog sustava najprije se na odloeni otpad postavlja

izravnavajui sloj graen od homogenog materijala, koji se pored izravnavanja i nabija
(kompaktira). Potom se na ovaj sloj nanosi rekultivirajui sloj debljine 100 cm.
Ozelenjavanje povrine pokrovnog sloja jedna je od najvanijih aktivnosti pri zatvaranju

odlagalita otpada. On se izvodi ne samo iz estetskih razloga, ve i zbog sprjeavanja
erozijskih i derazijskih procesa uvjetovanih linearnim ili arealnim otjecanjem oborinske vode
niz povrinu, a osobito pokose tijela odlagalita.
5.7.5. Sustav odvodnje s odlagalita
Kontrolirano prikupljanje uvjetno istih oborinskih voda omoguiti e se izgradnjom kanala
oko ruba tijela odlagalita. U svrhu nastanka to manjih koliina procjednih voda u tijelu
odlagalita, predvia se i izgradnja trokutastih rigola po povrini zatvorenih dijelova
odlagalita. Pored toga, pokrovni sloj odlagalita izvesti e se u blagom padu, kako bi se to
vei udio oborinske vode najkraim putem uklonio s povrine tijela odlagalita.
U obodnom kanalu kontrolirati e se kakvoa prikupljene oborinske vode. U sluaju da

zadovoljava zahtjeve Pravilnika o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne
novine, br. 80/13 i 43/14), prikupljena e se oborinska voda preko upojnih bunara isputati u
okoli, ali ukoliko to zbog eventualnog oneienja ne bude mogue, ona e se odvoditi u
taloni bazen i odatle jednako kao i prikupljena procjedna voda odvoditi u ureaj za
proiavanje otpadnih voda in situ te odatle nakon to bude proiena na razinu
kakvoe komunalnih otpadnih voda odvoziti kamionima-cisternama u ureaj za
proiavanje komunalnih otpadnih voda Grada Zadra.
Na temelju srednje godinje koliine oborina koja iznosi 877 mm, a suglasno predvienoj
povrini tijela odlagalita i obodnih kanala (oko 59.000 m2), procjenjuje se da e na podruju
odlagalita prosjeno godinje nastajati oko 63.000 m3 iste oborinske vode.

10 000 Zagreb, OIB: 55474899192
5.8. SAETAK ULAZANJA U CGO
Saetak ulaganja u izgradnju CGO Period 1

Okvirna procjena ulaganja u izgradnju i opremanje CGO u Period 1 iznose oko 45 milijuna
EUR, bez PDV-a.
Saetak ulaganja u vozila i opremu, komunalne doprinose i strune usluge Period 1

Okvirna procjena ulaganja u opremanje vozilima, strojevima i opremom za potrebe CGO, te
trokovi komunalnih doprinosa i strunih usluga iznose oko 10 milijuna EUR, bez PDV-a.
Saetak ulaganja u CGO Period 2

Trokovi ulaganja u izgradnju CGO, kupovinu opreme, strojeva i vozila, te zatvaranje
odlagalita i demontau pogona i postrojenja u sljedeem periodu do zatvaranja CGO iznose
oko 14 milijuna EUR, bez PDV-a.

3-Idejni Projekt CGO Biljane Donje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

3-Idejni Projekt CGO Biljane Donje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROJEKTANTSKI URED:

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

BROJ PROJEKTA: 77/09

CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM

k.o. Biljane Donje i k.o. Suhovare,

ODGOVORNA OSOBA PROJEKTANTSKOG UREDA:

DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.gra.

Zagreb, rev 0 - prosinac, 2013. / rev 1 - studeni, 2014

1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA U PROSTORU ......................................................................... 16

Zagreb, prosinac 2014. Stranica: 2

2.4.5. Kvantifikacijski podaci o graevini .............................................................................. 45

Zagreb, prosinac 2014. Stranica: 3

3.1.3. Skupljanje i obrada odlagalinog plina........................................................................ 99

Zagreb, prosinac 2014. Stranica: 4

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 5

INVESTITOR/ PODNOSITELJ ZAHTJEVA: EKO d.o.o.,

GRAEVINA: Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje

POPIS PROJEKTANATA I SURADNIKA

GLAVNI PROJEKTANT: DANKO FUNDURULJA dipl. ing. gra.

DANKO FUNDURULJA, dipl. ing. gra.

SUZANA MRKOCI, dipl.ing.arh.

IVAN FARKA, ing.el.

ODGOVORNA OSOBA PROJEKTANTSKOG UREDA:.

Danko Fundurulja, dipl. ing. gra.

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 6

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 7

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 8

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 9

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 10

IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 11

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 12

IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAENOSTI ZAHVATA

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 13

Naziv tvrtke: IPZ Uniprojekt TERRA

PODNOSITELJ ZAHTJEVA: EKO d.o.o. Zadar, Ante Starevia 1, 23 000 Zadar

BROJ PROJEKTA: 77/09

Ovaj Idejni projekt izraen je u skladu s:

Zagreb, prosinac, 2014. g.

SUZANA MRKOCI, dipl.ing.arh. (M.P.)

ODGOVORNA OSOBA PROJEKTANTSKOG UREDA

MAPA 1/1 Opi dio Stranica: 14

MAPA 1/1 Tehniki dio Stranica: 15

1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA U PROSTORU

U Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje (CGO) na povrini od oko 46,3 ha e se

Projekt CGO ukljuuje izgradnju i nabavu sljedeih komponenti:

1.2. Lokacija CGO

Lokacija Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje nalazi se na podruju

Za lokaciju CGO odreeno je podruje postojeeg eksploatacijskog polja Busita 3, te dio

MAPA 1/1 Tehniki dio Stranica: 16

Predmet projektnog zadatka je gradnja Centra za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu:

Sve nekretnine koje su u obuhvatu budueg CGO, u vlasnitvu su Republike Hrvatske, to

1.3. Postojee stanje na lokaciji

Lokacija CGO nalazi se juno od upanijske ceste C 6014 Visoane-Polinik-Suhovare-

1.4. Namjena i dijelovi graevine

U CGO e se provoditi mehaniko-bioloka obrada komunalnog i dijela neopasnog

MAPA 1/1 Tehniki dio Stranica: 17

1. Upravna zgrada (oko 0,2 ha):

Na predvienoj povrini predvia se izgradnja svih graevina kako je prikazano na grafikom

1.5. Opis tehnolokog rjeenja

Na lokaciji zahvata zbrinjavat e se (skladititi, sortirati, obraivati i/ili odlagati) sav

Ukratko, a suglasno navedenome, s vrstama otpada koji e se zaprimati u CGO, postupati

Otpadni materijal pogodan za reciklau (reciklani otpad), koji e se na lokaciju CGO