EXOR d.o.o.

Informatički inženjering
za istraživanje, razvoj, proizvodnju i trgovinu
elektroničkih sistema, uređaja i programa
MB: 3686914

Bani 73a, HR -10 010 Buzin, HRVATSKA

Tel.:+385 (1) 66 51 872, Fax.:+385 (1) 66 78 888, e-mail: eplan@exor.hr, web: www.exor.hr

Naš znak: 10-09-0269-0001

Autor: Dario Novak
Datum: 6. kolovoz 2009
Verzija: Rev. 1

Upute za rad za

ver. 1.9.10 (SP)

SADRŽAJ:

1. INSTALACIJA.................................................................................................. 5
2. PODEŠENJE SUČELJA..................................................................................... 7
2.1. RADNO OKRUŽJE (WORKSPACE)........................................................................7
2.2. TRAKA S ALATIMA (TOOLBAR)...........................................................................8
2.3. KRATICE (SHORTCUT) .................................................................................. 11
3. RAD S PROJEKTOM ...................................................................................... 13
3.1. OTVARANJE POSTOJEĆEG PROJEKTA..................................................................... 13
3.2. OTVARANJE NOVOG PROJEKTA ........................................................................... 14
3.3. ZATVARANJE PROJEKTA .................................................................................... 22
4. RAD SA STRANICAMA .................................................................................. 23
4.1. OTVARANJE POSTOJEĆE STRANICE ...................................................................... 23
4.2. OTVARANJE NOVE STRANICE.............................................................................. 24
4.3. ZATVARANJE STRANICE .................................................................................... 26
4.4. PODEŠENJE STRANICE PRIJE CRTANJA .................................................................. 26
4.4.1. GRID .......................................................................................................... 26
5. SIMBOLI ....................................................................................................... 28
5.1. BAZE SIMBOLA .............................................................................................. 28
5.2. F ILTERI ....................................................................................................... 29
5.3. INSERTIRANJE SIMBOLA ................................................................................... 33
6. RAD SA SHEMOM ......................................................................................... 36
6.1. LOKACIJE ..................................................................................................... 36
6.2. OPĆENITI UREĐAJI (BLACK BOX) ..................................................................... 42
6.3. STEZALJKE (TERMINALS).................................................................................. 51
6.3.1. INSERTIRANJE STEZALJKI.................................................................................. 51
6.3.2. PODEŠENJE STEZALJKI ..................................................................................... 52
6.4. RELEJI/SKLOPNICI.......................................................................................... 62
6.4.1. KORIŠTENJE SLOBODNIH KONTAKATA DEFINIRANOG RELEJA .................................... 67
6.5. MOTORSKA ZAŠTITNA SKLOPKA .......................................................................... 69
6.6. INSERTIRANJE „UREĐAJA“ ................................................................................ 70
6.7. PLC ........................................................................................................... 72
6.7.1. PLC MAKROI ............................................................................................. 72
6.7.2. PREDEFINIRANJE PLC OVERVIEW-A ................................................................. 77
6.7.3. PREDEFINIRANJE PLC CONNECTION POINTA (DI) U NAVIGATORU ............................ 78
6.7.4. KORIŠTENJE I/O SIGNALA POMOĆU MAKROA....................................................... 80
6.7.5. KORIŠTENJE PREDEFINIRANIH I/O SIGNALA IZ NAVIGATORA.................................... 81
6.8. POTENCIJALI................................................................................................. 85
6.9. SIMBOLI SPAJANJA.......................................................................................... 90

2 / 231
 6.10. KABELI ........................................................................................................ 93
6.10.1. KABEL SA SHIELDOM.................................................................................... 99
6.11. ŽICE/VODIČI............................................................................................... 101
6.12. KATALOG (PARTS MANAGEMENT)...................................................................... 104
6.12.1. DEFINIRANJE NOVOG UREĐAJA U KATALOGU ..................................................... 104
6.12.2. DEFINIRANJE NOVOG RELEJA U KATALOGU ....................................................... 114
6.12.3. DEFINIRANJE NOVE MOTORSKE ZAŠTITNE SKLOPKE U KATALOGU............................. 117
6.12.4. DEFINIRANJE NOVOG KABELA U KATALOGU ....................................................... 119
6.12.5. GENERIRANJE PODATAKA U BAZI NA OSNOVU PODATAKA IZ SHEME .......................... 121
7. IZVJEŠTAJI (REPORTI).............................................................................. 123
7.1. IZVJEŠTAJI UZ POMOĆ OPCIJE REPORTS ........................................................... 123
7.2. IZVJEŠTAJI UZ POMOĆ OPCIJE TEMPLATE.......................................................... 130
7.3. F ILTRIRANJE PODATAKA ................................................................................. 131
7.4. SORTIRANJE PODATAKA ................................................................................. 133
8. IZVJEŠTAJI U MS EXCEL® FORMATU ....................................................... 136
9. IZVOZ / UREĐIVANJE / PONOVNI UVOZ PODATAKA .............................. 142
10. BACKUP ................................................................................................... 146
11. PRINT ...................................................................................................... 149
12. GRAFIKA.................................................................................................. 151
13. SIMBOLI.................................................................................................. 161
13.1. NOVA BAZA SIMBOLA ..................................................................................... 161
13.2. NOVI SIMBOL .............................................................................................. 162
14. FORME ..................................................................................................... 173
14.1. UREĐIVANJE SASTAVNICE ............................................................................... 173
14.2. UREĐIVANJE FORMI ...................................................................................... 183
14.2.1. LISTA MATERIJALA .................................................................................... 183
14.2.2. PRIKLJUČNI PLAN ...................................................................................... 188
15. RAD S 1-POLNIM SHEMAMA .................................................................. 194
15.1. 1-POLNA BAZA SIMBOLA ................................................................................. 194
15.2. KREIRANJE 1-POLNE „LINIJE“ .......................................................................... 195
15.3. RAD S „PLACEHOLDER OBJECTOM“.................................................................... 205
15.4. RENUMERIRANJE ELEMENATA ........................................................................... 207
15.5. UREĐIVANJE PODATKA ELEMENAT ..................................................................... 208
15.6. DEFINIRANJE KATALOŠKIH BROJEVA STRUJNOG KRUGA ............................................ 210
15.7. RAD S ACAD PODLOGAMA .............................................................................. 211
16. RAD S DISPOZICOJOM ELEMENATA ORMARA...................................... 213
16.1. DEFINIRANJE TIPA STRANICE I MJERILA .............................................................. 213
16.2. DEFINIRANJE GABARITA ORMARA ...................................................................... 214

3 / 231
 16.3. DEFINIRANJE KANALICA / DIN LETVI / RACK-OVA ................................................ 217
16.4. POSTAVLJANJE ELEMENATA IZ SHEME ................................................................. 219
16.5. POSTAVLJANJE ELEMENATA DIREKTNO IZ BAZE PODATAKA ........................................ 224
16.6. IZRADA LEGENDE ORMARA .............................................................................. 224
17. PROVJERA GREŠAKA .............................................................................. 226

4 / 231
1. Instalacija

Umetne se instalacijski CD EPLAN Electric P8 1.9 SP International u CD-ROM te se

instalira na željeni disk na računalu. Instalacija se može obaviti u bilo koji folder na bilo
koji disk na računalu ili na intranet.

5 / 231
 NAPOMENA!
Podaci za projekt mogu biti pozicionirani na bilo kojemu mjestu na hard disku ili
mrežnom disku no radi organizacije podataka i upravljanja podacima predlaže se da se
koristi instalacijska struktura kao prema slici gore.

Pozicija direktorija se može definirati u parametrima:

[ Options è Settings è User è Management è Direktories ]

6 / 231
2. Podešenje sučelja

2.1. Radno okružje (WORKSPACE)

Radno okružje koje će se koristiti u projektu se izabire preko opcije u izborniku:

[View è Workspace]

Radno okružje sadrži određene kombinacije/izbor toolbara koji može ubrzati proces
izrade shema ili uređivanje podataka.

Ukoliko se želi kreirati vlastito radno okružje, potrebno je prvo podesiti raspored
toolbara i navigatora a zatim pritiskom na gumb kreira se novo vlastito radno
okružje.
Svaka izmjena na radnom okružju mora biti snimljena pritiskom na gumb .
Inače, prilikom novog pokretanja programa EPLAN neće prepoznati izmjene.

Izborom određenog radnog okružja u određenom trenutku može značajno ubrzati rad
(npr. Prilikom slobodnog grafičkog crtanja koristi se radno okružje „Mechanical
design“ ili prilikom uređivanja formi/simbola poziva se radno okružje „Master dana
editor“).

Svako radno okružje može se exportirati na jednoj radnoj stanici pritiskom na gumb
te na drugoj radnoj stanici importirati pritiskom na gumb .

Na taj način jednostavno prenosimo podešenja s računala na računalo.

7 / 231
 2.2. Traka s alatima (TOOLBAR)

Traku s alatima može svatko kreirati prema svojim potrebama i zahtjevima. Princip rada
je kao u MS Office ®.

Pokrene se uređivanje alatne trake na Options è Toolbars è Customize

Klikne se na gumb NEW te se kreira novi alatna traka (npr. Personal) pa OK.

Pojavi se prazna alatna traka koja se popunjava

8 / 231
Popunjavanje alatne trake se odvija tako što se izabere kartica „Commands“

Izabere se kategorija „Default“ te se s opcijom drag & drop prenesu opcije „Edit
properties“ i „Edit fuction dana in table“ (vidi označene opcije na slici gore).

Zatim se izabere kategorija „Menu“ te se s opcijom drag & drop prenese opcija
„Edit:Text:Move properties text“. Prilikom ove akcije pojavi se sljedeći prozor

9 / 231
Pod opcijom „Image file“ se klikne na […] gumb te se izabere određena ikonica za ovu
funkciju.
Ikonica je u „JPG“ formatu veličine 16x16 koju se može kreirati pomoću raznih
programa za izradu ikonica ( besplatni program za izradu ikonica možete pronaći na
sljedećoj web stranici: http://www.icofx.xhost.ro/ )
Veliki broj ikonica možete pronači i na našem FTP serveru
(ftp://eplan.exor.hr/ePLAN/Toolbars/)

Ukoliko se ne izabere niti jedna ikonica, nego se samo pritisne opcija OK, tada se pojavi
slika .

Nakon toga se alatna traka pozicionira na željeno mjesto unutar radnog okružja.

NAPOMENA!
Prilikom redizajna alatne trake potrebno je kliknuti na opciju SAVE kako bi alatna
traka bila usnimljena u postojeće radno okružje. Ukoliko to nije napravljeno alatna
traka neće biti snimljena/vidljiva kod sljedećeg pokretanja programa EPLAN.
Bilo koja opcija iz izbornika ili komanda može biti postavljena na alatnu
traku!

10 / 231
 2.3. Kratice (SHORTCUT)

Žele li se kreirati kratice za određene komande, koje će značajno ubrzati rad, potrebno
je pokrenuti opciju za kreiranje kratica: Options è Keyboard shortcuts

Pritiskom na opciju Create pojavi se kartica za kreiranje kratica.

Definira se kratica te se izabere opcija OK.

Za svaku komandu može se definirati i više od jedne kratice.

Želi li se određena kratica izbrisati, potrebno je u prozoru „Assigned shortcut keys“
označiti kraticu te kliknutu gumb Remove.

11 / 231
Kratice se definiraju (i spremaju) za razinu korisnika u OptionsèSettingsèUserè
ManagementèKeyboard shortcuts te se na jednostavan način prenose s računala
na računalo pomoću opcije Export/import

12 / 231
3. Rad s projektom

3.1. Otvaranje postojećeg projekta

Želi li se otvoriti postojeći projekt potrebno je odabrati na izborniku Project è Open

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open.

U bilo kojemu trenutku je moguće otvoriti 2 ili više projekta u jednom trenutku te
između njih izmjenjivati podatke.

13 / 231
Projekt se može otvoriti i preko izbornika Project è Management (ukoliko ste kupci
EPLAN Electric P8 Professionala).

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open.

3.2. Otvaranje novog projekta

Novi projekt se otvara na osnovu predloška (TEMPLATEA). Predložak možete sami

kreirati ili možete koristiti postojeći.

Postoje 2 tipa predloška:

1. Project template – Predložak koji sadrži kompletno sva podešenja
programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,…) i koji može biti
personaliziran za svaku firmu posebno (Type of file - ekstenzija *.ept)
2. Basic project - Predložak koji sadrži kompletno sva podešenja
programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,…) ali i kompletno
sve stranice određenog projekta i koji također može biti personaliziran za svaku
firmu posebno (Type of file - ekstenzija *.zw9)

Predlošci se mogu kreirati na ProjectèOrganizeèCreate basic project ili Create

project template.

14 / 231
Prethodno, prije kreiranja predložaka, je potrebno podesiti parametre
(OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>) kako bi podešenja bila uključena
u predložak.

Novi projekt se otvara preko opcije ProjectèNew ili New (Wizard)

NAPOMENA!
Basic project i Project template se mogu koristi uz opciju New (Wizard) a Basic
project uz opciju New.
Prilikom izbora opcija, EPLAN automatski izabire jedan od predložaka!

Ukoliko se izabere opcija New(Wizard) pojavi se sljedeća kartica

Pod Project name se upiše <Ime projekta> dok se kod Template klikne na […] te se
se izabere novo kreirani personalizirani predložak.

Nakon toga se klikne na opciju Next

15 / 231
Pod strukturom se izabire struktura projekta i adresiranje komponenata po IEC
standardu. Klikne li se na […] pojavi se sljedeća kartica na kojoj će se dati detaljnija
pojašnjenja

16 / 231
Po IEC/DIN za 2007 godinu pojavljuju se sljedeće oznake:

== Functional assignment
= Higher-level function
++ Installation site
+ Mounting location

Što znači ukoliko se izabere opcija koja je gore navedena (Higher-level function and
Mounting location) da će adresa svake grupe elementa biti npr. =ST1+RO1-F1
(Osigurač F1 u polju ST1 i ormaru RO1). Na taj način jednostavno se raspoznaju
elementi, filtriraju, komuniciraju…
U svakom trenutku projekta se može promijeniti struktura označavanja elementa.
Izmjena dovodi samo do promjene adrese (npr. Izabere li se opcija Sequential
numbering tada je adresa osigurača samo – F1).

NAPOMENA!
Svakako treba biti oprezan s izmjenama jer se može desiti da pri promjeni na
Sequential numbering umjesto =ST1+RO1-F1 i =ST1+RO2-F1 imamo dva puta
–F1 što dovodi do greške i dupliciranja oznake

Nakon što se podesila struktura za elemente i stranice klikne se ponovno na Next te se

pojavi kartica Numbering.

17 / 231
Standard plot frame – izabere se željena sastavnica za projekt.
DT numbering – odredi se način numeriranja elemenata prilikom postavljanja na
stranicu strujne sheme (npr. Identifier + counter znači za osigurač je identifier F a 1 je
redni broj)
PLC numbering – određuje se način numeriranja PLC signala (I/O ili E/A ili
ABRADLEY…)

Ponovno se klikne na opciju Next te se pojavi kartica Properties

U polja „Value“ se upisuju podaci o projektu a koji će se vidjeti na svakoj stranici

sastavnice ili na naslovnici.
Ukoliko se želi dodati novo polje za upis podataka klikne se na gumb New ( ) te se
izabere željeni „Property“ (npr.stupanj zaštite ormara).

18 / 231
Klikne se OK te se pojavi u „Project property“ izabrano polje „Degree of
protection“ u koje se upiše željeni podatak a koji će biti vidljiv na svim stranicama
projekta, ukoliko je postavljen u sastavnicu.

Žele li se trajno udaljiti određen „Property“ iz „Project property“ potrebno je prvo

označiti red, zatim izbrisati podatak iz polja „Value“ pritiskom na desni klik miša pa
DELETE te nakon toga pritisnuti gumb kako bi udaljili polje/red iz „Property“
projekta.

Ukoliko brisanje nije rađeno na ovaj način, tada će se polje ponovno pojaviti kod
sljedećeg otvaranja projekta.

Također je moguće određena polja prilagoditi svojim potrebama i zahtjevima. Postoje

polje „User supplementary fild 1-100“ koje je moguće prilagoditi prema svojim
željama.

Slobodna polja za upis (User supplementary fild) se nalaze na

OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èManagementè
Supplementary fields

19 / 231
Npr. u polje User supplementary fild 1 se upiše podatak „Broj knjige“ koji će se
pozvati u „Project property“ prema gore navedenom primjeru

NAPOMENA!
Ovi podaci su na razini projekta te ulaze u „Project template“ ili „Basic project“,
što znači da svaka firma može kreirati 100 slobodnih polja za razinu projekta te 100
polja za razinu stranice za upis vlastitih podataka.

Kada se upišu svi podaci klikne se na gumb Finish i otvaranje novog projekta je
dovršeno.

20 / 231
Ukoliko je potrebno bilo koji podatak izmijeniti, moguć je ponovno vratiti se na polje
„Project property“ pomoću opcije ProjectèManagement, kartica „Property“ te
pritisnuti gumb Edit. Nakon što se izmjene podaci potrebno je kliknuti na gumb „Save“.

No, ova opcija vrijedi samo ukoliko ste kupci licenci EPLAN Electric P8 Professionala.
U suprotnom do „Project property“ je moguće doći tako da se postavi na <Projekt>
u Page navigatoru pa desni klik miša ProjectèProperties ili samo opcija
ProjectèProperties

21 / 231
 3.3. Zatvaranje projekta

Projekt je moguće zatvoriti samo pomoću opcije u izborniku Project èClose ili tako da
se postavi na <Projekt> u Page navigatoru pa desni klik miša ProjectèClose

22 / 231
4. Rad sa stranicama

4.1. Otvaranje postojeće stranice

Uključi se „Page navigator“ preko opcije u izborniku PageèNavigator (F12

shortcut), odabere se željena stranica u navigatoru te se izabere opcija u izborniku
PageèOpen ili desni klik miša u navigatoru, na stranici pa opcija Open ili jednostavno
dvoklik na željenu stranicu.

Želi li se otvoriti 2 ili više stranica istovremeno, tada se postavi u navigator na željenu
stranicu te se izabere opcija „Open in new window“.

Ukoliko je uključena opcija u izborniku ViewèWorkbook tada je moguće jednostavno

kretati se po otvorenim stranicama preko „Sheeta“ kao u MS Excelu®

Kretanje po stranicama projekta jednostavno je putem opcije „Page up“ i „Page

down“ na tipkovnici ili preko izbornika PageèPrevious page ili Next page

23 / 231
 4.2. Otvaranje nove stranice

Postavi se u Page navigator na <Projekt> ili stranicu (ukoliko već postoji) pa ili desni
klik miša pa opcija New ili u izborniku PageèNew (Ctrl+N shortcut kao u MS
Windows®) te se pojavi sljedeći prozor za upis podataka

Full page name – upisuje se smještaj stranice unutar polja/lokacije. Ova stranica je
usmještena u polju =ST1 i ormaru +RO1 i svaki element na toj stranici će zaprimiti
dotičnu adresu.
Page type – izabire se tip stranice na kojoj se crta shema (Multi-line ili Single line za
sheme, Graphics za grafiku,…)
Page description – upisuje se ime stranice koju crtamo. Želi li se dvojezično (ili
višejezično) pisati opis, klikne se na polje “Value“ pa desni klik miša i Multilingual
input te se pojavi prozor u kojemu je moguće istovremeno pisati više jezika.

24 / 231
Polje Properties

Scale – označava trenutno mjerilo

Grid – trenutačnu mrežu za crtanje
Plot frame – ovdje se izabire sastavnica za razinu ove stranice a koja je drukčija nego
ona iz predloška koju smo prethodno definirali i vrijedi za sve stranice projekta
Contact image margin (in Path) – ovdje se upisuje udaljenost kontakata
releja/sklopnika za razinu stranice udaljene od dna stranice

Pomoću opcije može se pozvati bilo koji dodatni „Property“ iz popisa za razinu ove
stranice.
Nakon što se unesu željeni podaci, klikne se OK i stranica je kreirana.

Želi li se u bilo kojemu trenutku nešto izmijeniti u „Property“ stranice, postavi se na

stranicu u Page navigatoru, pa desni klik miša i izabere se opcija „Properties“ ili se
označi stranica pa preko izbornika EditèProperties ponovno otvori kartica za
uređivanje podataka stranice.

25 / 231
 4.3. Zatvaranje stranice

Stranica se zatvara na način da se postavi na stranicu u Page navigatoru pa desni klik

miša i izabere se opcija Close ili preko izbornika PageèClose ili samo u desni ugao
stranice pa kliknemo na i zatvori se stranica.

4.4. Podešenje stranice prije crtanja

Prije nego što se krene s crtanjem strujnih shema moguće je podesiti nekoliko stvari koji
će olakšati sami proces crtanja.

4.4.1. Grid

Vidjeli smo da je GRID moguće promijeniti na propertisu stranice, no to je također

moguće raditi na vrlo jednostavan način pritiskom na jedan od sljedećih gumbova:

Pritiskom na slovo (A, B, C, D, E) izabire se jedan od gridova koji se prethodno podesi u

parametrima na: OptionsèSettingsèUserèGraphical editingèGeneral

26 / 231
Trenutno stanje uključenog grida moguće je vidjeti u „Status baru“ u desnom donjem
uglu (ON – znači da je grid uključen i da je 2mm).

Predlažemo da se OBAVEZNO uključi grid pomoću opcije u izborniku Optionsè Snap

to grid ili ikonica na toolbaru .

Želi li se ona i vizualno vidjeti tada se uključi opcija ViewèGrid ili ikonica na toolbaru
.

Predlažemo da standardni grid za elektriku bude 2mm ili 4mm.

27 / 231
5. Simboli

5.1. Baze simbola

Prije nego što se krene s crtanjem strujnih shema, potrebno je podesiti/provjeriti baze
simbola koje se koriste u projektu.
Podešenje baza simbola se nalazi na OptionsèSettingsèProjectè<Ime
projekta>èManagementèSymbol libraries

Klikne se na polje „Symbol libraries“ na […] te se izabere željena baza simbola <baza
simbola>.slk.
Na EXOR FTP serveru je moguće pronaći baze simbola za instalacije, vatrodojavu i
zaštitu te 1-polnu bazu simbola za EPLAN Electric P8 Comapct.
Definirane baze simbola su također dio Project templatea i Basic projecta.

Kasnije će biti objašnjeno kako je moguće kreirati vlastitu bazu simbola i simbole u njoj.

28 / 231
 5.2. Filteri

Filteri omogućavaju da se u određenom trenutku vidi određena baza simbola i na taj

način si smanjite vrijeme pronalaženja određenih simbola.
Filtera je moguć imati više od jednog i prema preporuci ih je zgodno koristiti u
određenom trenutku.
Npr. Kada se crta 3-polna shema, tada se koristi filter koji uključuje samo 3-polne
simbole, kada se crtaju 1-polne sheme prema analogiji se uključuje filtar za 1-polne
simbole ili kada se crtaju sheme za instalacije tada se uključuje filtar koji poziva bazu
simbola za instalacije.
Kako kreirati vlastiti filter? Uključi se simbol navigator pomoću Project dataèSymbols

Klikne se na […] pokraj opcije filter pa se pojavi novi prozor:

29 / 231
Na prozoru filter klikne se na gumb pokraj opcije „Scheme“ te se pojavi prozor u
kojemu se definira <Ime filtera>

30 / 231
Klikne se OK te se ponovno pojavi prozor u kojemu se mora definirati koja baza će biti
uključena s dotičnim filterom

Klikne se na […] u polju Value te se označi baza simbola „INSTALACIJE“ i klikne na

opciju OK.

31 / 231
I na taj način uz filer „Instalacije“ je pridružena baza simbola „INSTALACIJE“

Da bi filter „Instalacije“ aktivirali potrebno je označiti

32 / 231
 5.3. Insertiranje simbola

Da bi pozvali simbol i postavili ga na stranice sheme potrebno je odraditi jedan od

sljedećih način:
□ Pomoću funkcije u izborniku InsertèSymbol
□ Pomoću ikonice na menu-iju
□ Desni klik miša pa Insert simbol
□ Pomoću tipke Insert na tipkovnici

Nakon što se izabere i pozove simbol, prije nego što se postavi na stranicu (prije lijevog
klika miša ili Enter na tipkovnici), moguće ga je rotirati pomoću tipke TAB na tipkovnici
ili pritiska (i držite) tipke CTRL + rotacija miša za 360°C.
Naravno, prilikom izbora simbola moguće je odmah izabrati rotirani simbol.

U standardnoj bazi simbola ima 750 simbola i svaki simbol je prikazan s 8 varijanti (0-
90-180-270° te „mirror“ svake od 4 varijante)

Da bi vidjeli varijante simbola uključi se opcija u izborniku ViewèGraphical preview

Nakon što se postavi simbol na željeno mjesto u strujnoj shemi pojavi se kartica za
definiranje podataka simbola a koja će biti kasnije objašnjena za svaki pojedinačni tip.

33 / 231
Prilikom postavljanja simbola on automatski zaprimi ime prema podešenjima u
parametrima (Prilikom otvaranja projekta smo definirali Identifier + Counter).
U ovome slučaju F1, sljedeći element će imati F2 …Fn.

Želi li se postaviti npr. 5 osigurača, postavi se prvi i njegovo ime je –F1. Nakon toga se
klikne desni klik miša i izabere se opcija Duplicate, selekcionira se element –F1, odredi
se udaljenost između elemenata te se klikne lijevom tipkom miša ili opcija Enter na
tipkovnici te se pojavi prozor u kojemu se upisuje koliki broj elemenata još želimo

Klikne se OK te se pojavi sljedeći prozor u kojemu se izabere opcija Number da

automatski nastavlja numerirati elemente.

Kao rezultat imamo:

Udaljenost između prva 2 elementa je prenesena na sve ostale elemente a usput su i

automatski numerirani.

34 / 231
Način na koji će se odvijati numeriranje elemenata moguće je prethodno podesiti u
parametrima na OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èDevicesè
Numbering(offline)

Ukoliko se želi izmijeniti način numeriranja (npr. Page+Identifier+counter), tada se u

Scheme izabere neki drugi standardni način ili se kreira vlastiti. Kreiranje novog
formata je na ovoj kartici.

Da bi ispred elementa imali oznaku „-„ potrebno je također prethodno podesiti

parametre na OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èDevicesè
General

35 / 231
Ukoliko se označi element, znači da će imati oznaku „-„ a ako nije označen element ,
znači da je nema ispred.

NAPOMENA!
Numeriranje/renumeriranje se može obaviti u bilo kojemu trenutku projekta, dok
parametri vrijede tek od trenutka kad su postavljeni, što znači da se ne odnose na
prethodno postavljene elemente.

6. Rad sa shemom

6.1. Lokacije

Lokacije ili tzv.Location box predstavlja, unutar EPLAN-a, područje koje ne pripada
dotičnoj stranici ali se zbog razumijevanja ili jednostavnosti prikaza crta na dotičnoj
stranici. Do opcija za crtanje Location box-a se dolazi preko
InsertèBox/Connection point/Mounting panelèLocation box (Shortcut
CTRL+F11) ili pomoću ikonice na alatnoj traci .

Predlažemo da se pravokutnik crta s lijeva na desno i odozgo prema dolje jer EPLAN tim
redoslijedom „čita“ podatke na stranici.

36 / 231
Prema slici, Motor M1 se nalazi u lokaciji +ST10 a nacrtan je na stranici +ST1

Prilikom crtanja lokacije pojavljuju se kartica Identifier na kojoj se definiraju podaci o

lokaciji.

Displayed DT Upisuje se oznaka lokacije s obavezom upisa znaka „+“

Istu oznaku (ali bez znaka „+“) moguće je upisati i u polje
mounting location
Function text Može se koristiti za opis lokacije
Technical Upisuju se željeni tehnički podaci o lokaciji
characteristic
Engraving text Upisuju se podaci za natpisne pločice ormara

37 / 231
Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri…

Property arrangment Pomoću ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na

objekt, u ovome slučaju lokacijski box
Text size Definira se veličina fonta
Colour Definira se boja fonta
Aligment Poravnanje teksta u odnosu na „insertion point“ teksta
Angle Kut teksta, može se izabrati jedan od ponuđenih ili upisati
ručno, npr.37,44°C
Layer Svaki tekst ( u ovome slučaju označeni Device tag
(visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se može
zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u
Layer managementu (OptionsèLayer Management)
Font Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na:
OptionsèSettingsèCompanyèGraphical
editingèFonts
Font style Definira se format fonta za označeni propertis elementa
Row spacing Razmak između redova teksta
Paragraph spacing Pomak paragrafa

38 / 231
Property arrangement omogućava da se podesi kartica i na taj način zekstovi
elementa na željeni način:

Nakon toga se klikne na ikonicu Save koja nam omogućava da definiramo ime
dotičnom podešenju:

Ukoliko označimo opciju „Use as default“ tada će nam EPLAN kod svakog ponovnog
„insertiranj“ ovoga boxa ponuditi ista podešenja. Ponudi isto podešnje za isti tip
elemenat ili simbola.
Druge opcija se mogu izabrati pomoću padajuće strelice
Ukoliko ne želimo koristiti više ovo podešnje tada je izbrišemo klikom na opciju Delete
.

39 / 231
Na kartici Symbol/Function data se odabire/mijenja fizički izgled dotičnog elementa

U kasnijim primjerima će biti više pažnje posvećeno navedenoj kartici.

40 / 231
Na kartici Format se definiraju fizička podešenja linije „location boxa“

Line thickness Definira se debljina linije „location boxa“

Color Definira se boja linije
Line type Definira se tip linije
Pattern lenght Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak između 2
crtice i kolika je dužina crtica
Line end stile Definira se tip završetka linije
Layer Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN307, layer se
može zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za „location box“
u Layer managementu (OptionsèLayer Management)
Rounded Definiraju se kutovi pravokutnika „location boxa“, ukoliko je
opcija označena definira se radijus zaobljenosti
pravokutnika

41 / 231
 6.2. Općeniti uređaji (BLACK BOX)

Black box se koristi u slučajevima gdje nije moguće drugačije prikazati određeni
element, već se prikazuje na ovaj način. Za svaki ovakav element je moguće definirati
ime, kataloški broj, priključke što ga svrstava u red punopravnog i funkcionalnog EPLAN
elementa.
Black box se najčešće koristi kao prikaz kompleksnog elementa kao što su energetski
prekidači i releji, frekventni pretvarači…
Black box ima mogućnost distributivnog prikaza kroz stranice po principu glavnog i
pomoćnog elementa što će kasnije biti detaljno objašnjeno.
Ovaj element pozivamo preko izbornika InsertèBox/Connection point/Mounting
panelèBlack box ili pomoću ikonice na alatnoj traci .
Kao i kod lokacijskog boxa predlažemo da je smjer „povlačenja“ pravokutnika s lijeva na
desno odozgo prema dolje.
Nakon što smo povukli pravokutnik black boxa pojavljuje se sljedeća kartica za
definiranje podataka.

42 / 231
Princip popunjavanja kartice je sličan kao i kod „location boxa“

Displayed DT Program automatski predlaže ime po principu prvog

sljedećeg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek moguć.
Full DT Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku
Technical Definiraju se tehnički podaci elementa ili se automatski
characteristics „prepisuju“ iz kataloga ukoliko je kataloški broj izabran i
ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu.
Function text Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski
dolazi u sve izlazne liste (popis opreme, priključni plan,…)
Engraving text Podatak za natpisne pločice
Remark Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim
listama
Supplementary field 1 Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim
listama

Želi li se ubaciti neki novi dodatni „property“ potrebno je kliknuti na opciju New i
pozvati dodatni željeni podatak.

43 / 231
Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri…

Property arrangment Pomoću ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na

objekt, u ovome slučaju lokacijski box
Text size Definira se veličina fonta
Colour Definira se boja fonta
Aligment Poravnanje teksta u odnosu na „insertion point“ teksta
Angle Kut teksta, može se izabrati jedan od ponuđenih ili upisati
ručno, npr.37,44°C
Layer Svaki tekst ( u ovome slučaju označeni Device tag
(visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se može
zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u
Layer managementu (OptionsèLayer Management)
Font Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na:
OptionsèSettingsèCompanyèGraphical
editingèFonts
Font style Definira se format fonta za označeni propertis elementa
Row spacing Razmak između redova teksta
Paragraph spacing Pomak paragrafa

44 / 231
 NAPOMENA!
Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa neće biti naknadno
spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama!

Na kartici Symbol/function data biti će djelomično objašnjene određene postavke,

detaljnije će biti objašnjeno u kompleksnijim uređajima.

Vidljivo je da „Black box“ dolazi iz baze simbola „Special“ i da je pod rednim brojem „0“
te da je definiran po funkciji kao „Black box“.
Bitno je napomenuti da je nužno da element bude definiran kao Main function koji
sadržava karticu Parts i kataloške brojeve. Ukoliko je element prikazan na više
stranica/lokacija tada će svaki sljedeći element biti definiran kao Auxiliary element što
u ovome slučaju znači da NEĆE biti označena opcija Main function.
Element će funkcionirati po principu glavnog i pomoćnog elementa i biti će međusobno
povezan sa tzv. Cross-referencama (vidi sliku)

45 / 231
Prvi na stranici 1 će bit definirani kao GLAVNI element:

Drugi na stranici 2 će biti definiran kao POMOĆNI element:

Ova opcija („Main function“) se nalazi i na prvoj glavnoj kartici propertis.

46 / 231
Kartica Parts je vidljiva samo kod Main function i na njoj se definira kataloški broj
elementa.

Pritiskom na polje Part number pristupa se direktno u EPLAN parts management

(KATALOG)

Kako bi se brzo i efikasno pronašao traženi element, uključi se filter koji pretražuje
bazu po tipu elementa i na taj način skrati vrijeme pronalaženja ključnog elementa.

47 / 231
 NAPOMENA!
Svaki element može imati i više kataloških brojeva ukoliko su potrebiti za popis
opreme. Moguće je dodati na isti način i svu potrebnu dodatnu opremu koja će biti
sadržana u popisu opreme (npr. DIN letvu, graničnike, pomoćne blokove,…)

48 / 231
Na kartici Format se definiraju fizička podešenja linije „black boxa“

Line thickness Definira se debljina linije „black boxa“

Color Definira se boja linije
Line type Definira se tip linije
Pattern lenght Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak između 2
crtice i kolika je dužina crtica
Line end stile Definira se tip završetka linije
Layer Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN305, layer se
može zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za „black box“ u
Layer managementu (OptionsèLayer Management)
Rounded Definiraju se kutovi pravokutnika „black boxa“, ukoliko je
opcija označena definira se radijus zaobljenosti
pravokutnika

49 / 231
Od tekuće verzije (1.9 SP) moguće je location i black box-ove nacrtati i pomoću polyline
linije. Predlažemo da ove simbole stavite kao ikonice toolbara i na taj način ih pozivate.

Black box pozivamo iz baze simbola „Special“ s imenom DC2, redni broj 46.

Location box pozivamo iz baze simbola „Special“ s imenom SC2, redni broj 52.

50 / 231
 6.3. Stezaljke (Terminals)
6.3.1. Insertiranje stezaljki

Stezaljke se pozivaju iz baze simbola (InsertèSymbols ili preko navigatora Project

dataèSymbols ili ikonice preko alatne trake ili desni klik miša pa Insert symbol),
nalaze se pod rednim brojem 30 u bazi simbola IEC_Symbol te pod „X“ oznakom po
IEC standardu.
Ukoliko se želi u jednom trenutku postaviti više od jedne stezaljki moguće je koristiti
jedno od predloženih rješenja.
□ Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne se lijeva tipka miša i drži
se pritisnuta te se povlači udesno prema U1:PE, ukoliko želimo da je linija ravna
prilikom povlačenja stezaljke s lijeva udesno klikne se na tipkovnici „X“ (ne smije
biti uključen Caps Lock), nakon što se „povuklo“ svih 5 stezaljki, pusti se lijeva
tipka miša i proces je dovršen

□ Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne lijeva tipka ili ENTER za
potvrdu imena X1:1. Nakon toga se klikne desna tipka miša i izabere opcija
Duplicate, zaokruži se stezaljka X1:1 te se odredi razmak između stezaljki (u
ovom slučaju se postavi iznad U1:L2), nakon toga se upiše količina (koliko
stezaljki će biti još postavljeno) pa se na kartici Insert mode odabere Number
kako bi program nastavio numerirati stezaljke i klikne se OK te se pojavi isti
rezultat kao u prethodnom primjeru

51 / 231
 Isti način dupliciranja je moguć i kod svih ostalih elemenata!

□ Naravno, uvijek je moguć način i da se postavlja 1 po 1 stezaljka a program

automatski numerira sve stezaljke koje su na istoj horizontalnoj ravnini.
Prilikom ovoga načina postavljanja stezaljki, moguće je koristit STEP
(OptionsèIncrement ili shortcut S na tipkovnici) u kojemu se određuje razmak
između pojedinačnih elemenata. Step u ovome slučaju ne znači koliko „mm“ već
koliko gridova „skače“ (npr. ako je step 4 a grid 2mm onda je razmak između 2
stezaljke 4 x 2 = 8mm).

6.3.2. Podešenje stezaljki

Ukoliko se žele podesiti podaci, potrebno je napraviti dvostruki klik na stezaljku pri čemu
se otvara prozor : Properties (components): Terminals

Na krtici Insert moguće je podesiti sljedeće podatke:

52 / 231
Displayed DT Program automatski predlaže ime po principu prvog
sljedećeg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek moguć.
Full DT Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku
Designation Redni broj stezaljke. Program predlaže prvu sljedeću
slobodnu stezaljku. Manualni upis je također moguć.
Connection point Predstavlja opis stezaljke po principu da je ovo stezaljka
designation broj 1 ali je na nju priključen potencijal L1
Level Ukoliko su stezaljke višekatne tada se ovdje upisuje broj
kata a koji je vidljiv u priključnim planovima.
Function text Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski
dolazi u sve izlazne liste (priključni plan,…)
Technical Definiraju se tehnički podaci elementa ili se automatski
characteristics „prepisuju“ iz kataloga ukoliko je kataloški broj izabran i
ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu.
Engraving text Podatak za natpisne pločice
Remark Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim
listama
Supplementary field 1 Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim
listama
Search direction for According to orientation of plot frame je podešenje za
transferring the stezaljke koje se postavljaju horizontalno.
device tag As an alternative to orientation of plot frame je
podešenje za stezaljke koje se postavljaju vertikalno.
Multiple entries Program ne dozvoljava duplikate. Ukoliko se pojavi potreba
allowed za korištenjem jedno te istog imena više puta (npr.
stezaljka PE ili N ili „+“ ili“-„) tad je potrebno označiti dotični
parametar
Sorting (graphical) Ukoliko se označi ovaj parametar tada je poredak stezaljki u
priključnom planu jednak onome u shemi. S time što je ovaj
parametar potrebno podesiti samo na iznimke (npr. N ili PE)
jer se stezaljke po defaultu u priključnom planu poredane
alfanumerički.

53 / 231
Function definition predstavlja funkcijsku definiciju određene stezaljke. Po defaultu je
svaka insertirana stezaljka „terminal“ međutim u određenim trenutcima je moguće ili čak
preporučljivo koristiti drugačiju funkciju. Ukoliko se klikne na […] pojavi se kartica za
reizbor funkcijske definicije stezaljke.

Pomoću funkcijske definicije stezaljci dodajemo određenu karakteristiku (ukoliko imamo

PE stezaljku tada se koristi npr. PE terminal, 4 targets, za N stezaljku se koristi npr.
N fees through terminal, 4 targets, with saddle jumper a za običnu „sivu“
stezaljku se može koristiti npr. Feed through terminal, 4 targets with saddle
jumper) koja sa sobom povlači da ukoliko definiramo kabel, tada kabel prepoznaje
funkcijsku definiciju i prema njoj se ponaša (npr. na funkcijsku definiciju stezaljke PE
terminal, 4 targets program automatski postavlja žilu žuto-zelenu). Također s
ovom definicijom se definiralo da stezaljka može primit 4 žice (2 ulaza i 2 izlaza) te
ukoliko se pokuša dodati još jedna žica program javlja greško što dovodi do toga da se
prema funkcijskoj definiciji podešava i Messages management za greške.
Kao zadnje, prema funkcijskoj definiciji, također imamo određene rezultate u
priključnom planu.

54 / 231
Definiraju li se stezaljke „letve“ prema sljedećem primjeru:

Tada se prilikom definicije kabela pojavljuju sljedeći rezultati:

55 / 231
U priključnom planu dobivamo rezultat:

Kartica Display neće više biti pojašnjavana jer je u prethodnim primjerima to već
učinjeno (vidi Location box i Black box).

56 / 231
Kartica Symbol/Function data će u ovome primjeru biti detaljno pojašnjena pa na
daljnjim primjerima više neće biti objašnjenja

Prema ovoj kartici moguća su vidjeti određena podešenja te određena podešnje je i

moguće napraviti direktno s ove kartice.
Vidljivo je da je simbol iz baze simbola IEC_symbol, da se simbol nalazi u bazi simbola
pod rednim broj 30 te da se koristi pod imenom „X“ po IEC-u. Ukoliko se želi promijeniti
simbol, nije nužno da ga se mora izbrisati te ponovno postaviti već je dovoljno kliknuti
samo na gumb […] pokraj Number / name. Otvori se ponovno baza simbola.

57 / 231
Na kartici je moguće ponovno napraviti reizbor simbola iz simbol propertisa što dodatna
ubrzava uređivanje strujnih shema.
Na Function definition (logic) moguće je također mijenjati funkcijsku definiciju kao i
na kartici Terminal.
Pomoću opcije Reperesentation type moguće je odrediti sljedeće podešenje:
Multi-line – stezaljka je namijenjena za prikaz u 3-polnoj shemi, tip stranice Multi-line
Single-line - stezaljka je namijenjena za prikaz u 1-polnoj shemi, tip stranice Single-
line
Pair-cross reference – ukoliko se želi da stezaljka bude cross-referencirana
Overview – stezaljka se nalazi na tipu stranice „overview“ i nije ju moguć spajati već
predstavlja samo poziciju na određenom mjestu
External – stezaljka se nalazi u našem projektu ali nije dio našega projekta, prepoznaje
se kao spojni element (target) ali za nju nije moguće dobiti priključni plan.
Graphics – stezaljka je definirana samo kao grafički element, nema nikakvu
funkcionalnu vrijednost, niti je vidljiva kao spojni element (target) niti ju je moguće
dobiti u priključnom planu.

Opcijski gumb Logic… predstavlja mogućnost promjene „logičke“ definicije stezaljke

□ Transfer potential to znači da li će se potencijal transferirati kroz stezaljki, tj.

Da li će potencijal biti jednak prije stezaljke i nakon stezaljke što može biti
izuzetno bitno kod postupka „ožičavanja“ i izrade „lista unutarnjih veza“.
□ Internal/External – moguće je u bilo kojemu trenutku za dolaznu vezu (kolona
1) ili odlaznu vezu (kolona 2) reći da je žica ili kabel što također ima veliki utjecaj
na „priključne planove“ i „listu unutarnjih veza“.

58 / 231
 NAPOMENA!
Po defaultu kod stezaljki 1 je uvijek žica ili INTERNAL a 2 je uvijek kabel
EXTERNAL!

Mala crtica prema gore kod 1 je vizualni znak da s te strane dolazi INTERNAL veza.

Na kartici Connection je moguće vidjeti što je spojeno na INTERNAL stranu (interna

oznaka za žice/veze sa internal strane je B i D) a što ne EXTERNAL stranu (interna
oznaka za žice/veze sa external strane je A i C). Na ovoj kartici je također moguće
promijeniti logiku spajanja bez obzira na fizički izgled i značenje stezaljke/elementa.

59 / 231
Na kartici Parts je moguće (kao i u primjeru kod Black boxa) definirati kataloški broj
same stezaljke i/ili dodatne opreme.

Pomoću stezaljki X2_1 i X2_2 (ili X3_1 i X3_2 te X4_1 i X4_2 – redno broj od 1351 do
1356) mogu se kreirati letve s jumperima.

60 / 231
U prijašnjim verzijama bilo je moguće ovakovu kombinaciju s jumperima napraviti samo
pomoću „connection“ simbola ( InsertèConnection symbolsèT-node)

61 / 231
 6.4. Releji/Sklopnici

Ukoliko se želi insertirati relej/stezaljka na stranice strujne sheme moguć ga je pozvati

pomoću opcije InsertèSymbol ili desni klik miša pa Insert symbol ili ikonica na
alatnoj traci ili pomoću simbola direktno iz navigatora Project dataèSymbols pod
rednim brojem 20 i imenom simbola „K“.
Način uzimanja simbola je isti za veliki broj elemenata pa kod sljedećeg pozivanja
simbola više neće biti opisane mogućnosti pozivanja simbola.

Nakon što se postavi simbol pojavi se kartica Coil na kojoj se upisuju podaci kao i
prema prethodnim primjerima (vidi Black box).

62 / 231
Na kartici Display je kod releja/sklopnika bitna opcija Contact image koji određuje da
li će pomoćni kontakti biti vidljivi i gdje će se nalaziti.
Ovu opciju je moguće podešavati i na niz drugih elemenata!

None – pomoćni kontakti neće biti vidljivi

In path – pomoćni kontakti se nalaze ispod elemenata na određenoj visini
On componenth – pomoćni kontakti će biti prikazani pokraj elementa

Kartica Symbol/Function data funkcionira na isti način kao i kod prethodno

objašnjenih elemenata (vidi stezaljke).

Na kartici Parts definiranje tipa/kataloškog broja elementa se ne odvija na uobičajen

način kao u prethodnim primjerima (vidi Black box i stezaljke) već se bazi
releja/sklopnika pristupa na inteligentan način pritiskom na gumb Device selection.

63 / 231
Nakon što se pozove dotična opcija pojavi se sljedeća kartica koja u prozoru Parts
prikazuje sve raspoložive releje/sklopnike prema uvjetima iz sheme.
Uvjeti iz sheme su vidljivi na kartici Selected parts: Function/template. Uvjeti tj.
definirani elementi koji već postoje u shemi pod određenim imenom (K1 u ovome
slučaju).

U shemi je definiran samo „špula“ K A1:A2. Da postoje definirani kontakti snage ili
pomoćni kontakti oni bi bili vidljivi u ovome prozoru kao prema primjeru dolje. To je
primjer u kojemu su prethodno, prije definiranja tipa, postavljeni u shemu kontakti
snage i „špula“ sklopnika. Opcija Device selection radi na taj način da uspoređuju
shemu i kompletnu bazu i prikažu samo elemente koji zadovoljavaju kriterije prema
predefiniranima elementima. Oni elementi koji ne zadovoljavaju kriterije nisu prikazani u
kompletnom prikazu.

64 / 231
Nakon što se izabere tražena komponenta na shemi će biti vidljiva slika prema primjeru

Žele li se pomaknuti kontakti s dna stranice, tada se mogu

podešavati na jedan od sljedeća 3 primjera:
1. Prilikom uređivanja sastavnice u Master data
editoru postoji opcija Contact image margin (in
path) u kojemu se upisuje udaljenost kontakata
(image) od dna stranice
2. U propertisu stranice u Page navigatoru se postavi
na stranicu pa desni klik miša pa Properties te se
pronađe opcija Contact image margin (in path) u
kojemu se upisuje udaljenost kontakata (image) od
dna stranice
3. Postavi se na „špulu“ pa desni klik miša i TextèMove
property text pa se ručno postavi pozicija kontakata
Opcija 3. je najjača i ima prioritet u odnosu na prethodno
dvoje.

65 / 231
Na kartici Contact image settings se podešavaju raspored i izgled pomoćnih
kontakata (images), pozicija teksta tipa elemenata (npr. 3RT1015-1AP01) i mnoga
druga podešenja koje je najbolje osobno isprobati jedan po jedan ili jednostavno
pritiskom na F1 (HELP) program Vam daje informaciju za karticu na kojoj se nalazite.

Ova podešenja su na lokalnoj razni, dakle samo za ovaj element.

Ukoliko se želi napraviti ista podešenja za razinu projekta, tj. za sve releje/sklopnike u
projektu tada je potrebno otići u općenite parametre koji se nalaze na
OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èCross-references/contact
imageèContact image in path

66 / 231
 6.4.1. Korištenje slobodnih kontakata definiranog releja

Nakon što se „špuli“ releja/sklopnika pridijeli kataloški broj preko Device selection
pojave se slobodni kontakti ispod releja. Postoji nekoliko mogućnosti korištenja
slobodnih kontakata predefiniranih releja.
□ Jedna od mogućnosti je ručno definiranje slobodnog kontakta. Ukoliko se želi
pozvati slobodni NO kontakt 13:14 tada se iz baze simbola pozove simbol pod
rednim brojem 1 i imenom „S“ (NC kontakt je pod rednim brojem 2 i imenom
„O“) te se postavi na stranicu gdje se pojavi kartica za definiranje podataka
elemenata.

Klikne se na […] kod opcije Displayed DT te se pojavi kartica na kojoj se na

jednostavan način odabere ime iz izbornika pomoću navigatora koji prikazuje već
prethodno definirani element.

67 / 231
 Izabere se kontakt K1/13:14 te se pokraj kontakta i kontaktima ispod „špule“
automatski pojavi cross-referenca.

NAPOMENA!
Podaci na shemi se osvježavaju pomoću opcije ViewèRedraw (shortcut F5) ili
ikonica na alatnoj traci .

Veze na tekućoj stranici se osvježavaju pomoću opcije Project

dataèConnectionèUpdate ili ikonica na alatnoj traci

Veze za cijeli projekt se osvježavaju pomoću opcije CTRL + SHIFT +

U desnom donjem kutu (status bar) se pojavljuju znakovi * i/ili # koji informiraju da
projekt ili stranicu treba osvježiti.

□ Drugi mnogo jednostavniji i sigurniji način je korištenje navigatora. Navigator za

uređaje se nalazi na Project dataèDeviceèNavigator

U navigatoru se „otvori“ element K1 na kojemu su vidljivi „potrošeni“ i „slobodni“

kontakti. Označi se „slobodni“ kontakt (npr. K1/ 21:22) te s opcijom drag&drop
se odvuče na željeno mjesto na strujnoj shemi. Automatski se pojavi cross-
referenca što znači da je kontakt iskorišten. Ovaj način sprečava mogućnost
pogreške i značajno ubrzava crtanje strujne sheme.

68 / 231
 6.5. Motorska zaštitna sklopka

Tropolna zaštitna motorska sklopka se nalazi u bazi simbola pod rednim brojem 97 i
imenom „QL3_1“. Simbol se pozove iz baze simbola i postavi se na strujnu shemu.

Pomoćni kontakti nisu vidljivi jer nisu još postavljeni u strujnu shemu. Ukoliko se pozove
NC ili NO kontakt (NO – redni broj 1 – oznaka „S“ a NC – redni broj 2 i imenom „O“) te
se postavi na stranicu strujne sheme, pomoćni kontakt će biti automatski vidljiv pokraj
zaštitne motorske sklopke.

Najjednostavniji način pridruživanja imena NO kontaktu je kliknuti na […] na kartici

propertisa pokraj Displayed DT te se iz navigatora izabere ime koje pripada glavnom
elementu, u ovome slučaju zaštitnoj motorskoj sklopci (vidi primjer kod releja/sklopnik).

69 / 231
Ukoliko cross-referenca nije vidljiva tada treba kliknuti na opciju Refresh (opcija u
ViewèRedraw).
Pomoćni kontakt je automatski vidljiv samo zahvaljujući propertisu na kartici Display,
koji je predefiniran kod simbola prilikom izrade simbola, a to je Contact image ili
pozicija pomoćnih kontakata u odnosu na element.

6.6. Insertiranje „uređaja“

Do sada je isključivo bilo pokazano crtanje shema po principu insertiranje elementa iz

baze simbola te postavljanje na stranicu. Nakon toga je simbolu bilo pridodan kataloški
broj direktno s kartice Parts.
Novi, moderniji i svakako značajno brži i jednostavniji pristup je insertiranje „uređaja“ ili
direktan rad s kataloškim brojevima.
Preko opcije u meniju se pozove InsertèDevice prilikom čega se automatski otvara
katalog sa svim kataloškim brojevima u EPLAN bazi.
Želi li se pozvati zaštitna motorska sklopka ode se na dio Components>Safety device
te se izabere odgovarajuća zaštitna motorska sklopka s željenim pomoćnim kontaktima.

70 / 231
Svaki element je predfeiniran po funkciji (kasnije će biti objašnjeno kako se definira novi
ili uređuje postojeći kataloški broj) pa program automatski kataloški simbol zamjenjuje s
njegovom funkcijskom definicijom tj.simbolom. Pozove li se kataloški broj prema gore
navedenom primjeru (ABB.GJM2550001R0029) na shemi će automatski vidljiva sljedeća
slika.

Dakle, odmah su vidljivi i svi pomoćni kontakti. Na taj način je vrlo jednostavno
kontrolirati koje sve pomoćne kontakte ima određeni element (bilo da je relej/sklopnik ili
zaštitna motorska sklopka) i da li su potrošeni i gdje.
Naravno u Device navigatoru (Project dataèDeviceèNavigator) je vidljiv pozvani
element sa svim sastavnim elementima (glavni dio + 1NC + 1NO).

Ukoliko se želi pomoćni kontakt iskoristiti u shemi, tada s funkcijom drag&drop

„povučemo“ pomoćni kontakt iz navigatora u shemu i pomoćni kontakt je „iskorišten“
(vidi detaljnije kod releja/sklopnika).

Naravno, moguć je i uobičajeni princip rada (vidi releje/sklopnike) da se u kartici Parts

klikne na gumb Device selection te se izabere kataloški element koji zadovoljava
zadane kriterije iz sheme.

71 / 231
 6.7. PLC

PLC u EPLAN-u su najčešće definirani od strane proizvođača (Siemens, ABradley,

Schneider, Omron, Mitsubishi,…) u obliku makroa te na taj način na vrlo jednostavan
način omogućuju rad s njima.
Proizvođači dobavljaju makroe u obliku tzv. Overview-a te I/O kartice u obliku byte-a.
U sljedećim primjerima će biti objašnjeno kako koristiti predefinirane makroe a kako
kreirati svoje vlastite.

6.7.1. PLC makroi

Postavi se u Page navigator (shortcut F12) te se otvorni nova stranica (PageèNew)

tipa Overview.
Nakon toga se pozove makro (InsertèMacro ili tipka M na tipkovnici) koji je moguće
naći ili na EPLAN stranicama ili na stranicama proizvođača ili na EXOR EPLAN FTP
serveru (ftp.exor.hr/EPLAN).

Makro se postavi na stranicama Overview-a. Stranica služi kao preglednik I/O signala iz
sheme. Na jednom mjestu je moguće kontrolirati i pronaći cross-reference, TAG adrese i
opise svih I/O signala.

72 / 231
 NAPOMENA!
Želi li se makro postaviti točna na poziciju na kojoj je snimljen klikne se istovremeno
na tipku „X“ i tipku „Y“ te program automatski postavi element na definiranu
koordinatu.
Želi li se određeni element pomicati samo po X-osi tada se klikne samo tipka „X“.
Želi li se određeni element pomicati samo po Y-osi tada se klikne samo tipka „Y“.
Prilikom ove akcije mora biti isključena opcija na tipkovnici CAPS LOCK.

Nakon što se postavi makro na stranici „Overview-a“ se pojavljuje sljedeća slika

73 / 231
Ukoliko se žele mijenjati određene postavke potrebno je napraviti dvostruki klik na
pravokutnik pri čemu se otvara kartica PLC box na kojoj je moguće definirati određene
podatke o PLC-u (Rack, Slot, CPU, Station,…) prema primjeru koje je moguće dobiti
naknadno u izlaznim listama i/ili XLS listama.

74 / 231
Na kartici Bus data se definiraju podaci o hardware-u PLC koje će biti moguće otvoriti u
programima za programiranje PLC-a (Simatic Manager, Unity Pro,…). Naime, EPLAN
omogućava hardware-sku i software-sku definiciju podataka koji služe kao ulazni podaci
za PLC programere. EPLAN omogućava komunikaciju s programima za programiranje
PLC-a.

Export podataka za programe za programiranje PLC-a se odvija pomoću opcije Project

dataèPLCèExport data

75 / 231
Uz standardna podešenja na karticama Display i Symbol/Function dana valja
napomenuti da se na kartici format definira linija podešenja PLC boxa.

76 / 231
 6.7.2. Predefiniranje PLC overview-a

Da bi se kreirao svoj PLC overview (naravno uz mogućnost preuređenja postojećeg,

sličnog makroa) potrebno je na stranici tipa Overview pozvati opciju InsertèBox /
Connection point / Mounting panelèPLC box ili ikonica na alatnoj traci te
nacrtati pravokutnik prema želji.
Postavke kartica su jednako kao u prethodnom primjeru.
U PLC box se postavljaju „priključci“, koji se pozivaju pomoću opcije InsertèBox /
Connection point / Mounting panelèPLC connection point (DI), prema primjeru
sa slike.

Prilikom definiranja PLC connection point (DI) bitno je definirati Connection point
designation te Address

77 / 231
Definiranje „PLC overview-a“ je zapravo predefiniranje stvarnih I/O signala za strujnu
shemu.

6.7.3. Predefiniranje PLC connection pointa (DI) u Navigatoru

Najjednostavniji i najbrži način izrade PLC overview-a je na taj način da se otvori PLC
navigator pomoću opcije Project dataèPLCèNavigator.

Postavi se na željeni CPU te željeni element (CPU2, PLC box A2) te se klikne desni klik
miša i izabere opcija New function na kojoj se podese podaci prema slici.

78 / 231
Kao rezultat u Navigatoru će se pojaviti samo predefinirani Connection point
designation (oznaka konektora Inputa)

Potrebno je definirati i Address. Označi se Connection point designation te se

klikne desni klik miša i izabere opcija Edit in table ili opcija u menu-iju EditèIn table
ili ikonica na alatnoj traci (opcija za tabelarno uređivanje podataka na razini stranice,
ormara, projekta, ovisno da li su podaci „označeni“ direktno na stranici ili preko
navigatora) te se pojavi kartica na kojoj se u stupcu PLC address upišu željene adrese
(naravno podatke je moguće na jednostavan način definirati u MS EXCEL-u te ih se
kopirati u ovu tabelu).

Kad je postupak upisivanja/uređivanja podataka gotov klikne se na u lijevom gornjem

uglu te se tabela ugasi. Podaci su automatski spremljeni i zapamćeni.

Nakon toga se predefinirani podaci pomoću opcije drag&drop prenose iz navigatora

direktno na PLC box na stranici Overview.
Ova opcija omogućava brz, jednostavan i točan transfer podataka.

79 / 231
 6.7.4. Korištenje I/O signala pomoću makroa

Kako je prethodno bilo spomenutu, mnogi proizvođači opreme isporučuju gotove makroe u
obliku bayt-a.
Otvori se stranica tipa Schematic multi-line, pozove se željeni makro, pomoću klika na tipku
„X“ i „Y“ se pozicionira na određeno mjesto klikne se OK ili Enter na tipkovnici i I/O kartica je
postavljena.

Ukoliko se I/O signali žele uređivati moguće ih je uređivati tako što se napravi dvostruki klik
miša na svaki pojedinačni signal te se uređuje npr. Function text (opisni tekst signala, ovdje je
trenutni function tekst REZERVA) ili se označe svi signali na kartici pomoću opcije Highlight
object of the same type (postavi se na jedan I/O signal, klikne se na desni klik miša i izabere se
navedena opcija) ili se označe u PLC navigatoru pa se uređuju pomoću opcije Edit in table,
grupno u tabelarnom prikazu.

80 / 231
Kao rezultat na stranici Overview-a je vidljiva sljedeća slika

6.7.5. Korištenje predefiniranih I/O signala iz navigatora

Kako su svi I/O signali već predefinirani na stranici Overview i vidljivi su u PLC
navigatoru, treba ih samo iskoristiti na stranicama sheme.
Otvori se stranica tipa Schematic Multi-line. Otvori se PLC navigator (Project
dataèPLCèNavigator), na stranici se nacrta PLC box željene veličine (InsertèBox
/ Connection point / Mounting panelèPLC box) te se iz navigatora s opcijom
drag&drop povlači željeni I/O signal i postavlja se u PLC box.

U jedan PLC box se može, naravno, postaviti i više od jednog I/O signala.
Ukoliko želimo da I/O signal ima drugačiji fizički oblik tada se prilikom opcije
drag&drop klikne na tipki BACKSPACE na tipkovnici te se pojavi kartica na kojoj je

81 / 231
moguće mijenjati fizički izgled I/O simbola. U ovome primjeru se izabire simbol
PLCBCPP, broj 37, koji se koristi za SIEMENS-ove kartice koje imaju uključen konektor.

Pa u PLC boxu imamo sljedeću sliku

Ukoliko se ne želi raditi moću PLC boxova moguće je prilikom opcije drag&drop i klika i
BACKSPACE izabrati simbol PLC_CBOX_LEFT PLUG, broj 353.

82 / 231
Pa bi kao sliku dobili I/O signal u predefiniranom boxu.

NAPOMENA!
Prilikom uzimanja simbola iz baze simbola SPECIAL (npr. PLC connection point,
interruption point, Potential definition point) moguće je promijeniti fizički izgled
simbola pritiskom na tipku BACKSPACE.

Preporuča se da opcija Activ bude odznačena.

Ukoliko se simbol već postavio na stranicu, tada se fizički izgled simbola može
zamijeniti na kartici Symbol/Function data pa pritiskom na […] kod reda
Number/Name

Ukoliko se ukaže potreba za brzom potrebom preimenovanja I/O signala (npr. Siemens
PLC-e treba zamijeniti s ABradley) tada se pozove opcija Project data è PLCè
Address gdje se podese podaci kao prema primjeru.

83 / 231
Pa kao rezultat imamo

Naravno, moguće je podesiti podatke na bilo koji način, na prethodnoj kartici, pritiskom
na […] kod PLC-specific settings, na kartici prema svojoj želji.

84 / 231
 6.8. Potencijali

Ukoliko se želi prikazati prelazak veze (vodiča, kabela, sabirnice,…) sa stranice na

stranicu ili s lokacije na lokaciju tada se u EPLAN-u koriste potencijali ili
tzv.Interruption points. Do ove opcije se dolazi preko menu-ija InsertèConnection
symbolèInterruption point ili preko ikonice na alatnoj traci .
Potencijali rade po pravilu da uvijek moraju imati početak ili kraj te da rade uvijek u
parovima. Ukoliko nije zadovoljen jedan od dva prethodna kriterija tada nam program
javlja grešku Interruption point not found što program tumači da potencijal nema
početak ili kraj ili nema para tj.žica je u „zraku“.

Kada se postavi potencijal na stranicu sheme tada se pojavljuje kartica Interruption

point na kojoj se upisuje ime potencijala (Displayed DT) npr. L1.
Full DT objašnjava kako EPLAN vidi potencijal, tj.njegovu adresu.

85 / 231
Adresu koju program vidi je vidljiva u Full DT a ona je posljedica parametara koje smo
podesili kod otvaranja projekta na kartici Structure. Ukoliko se žele naknadno mijenjati
podešenja „adresa“ tada je to moguće obaviti preko opcije Project property-a (desni
klik miša na <ime projekta> u Page navigatoru pa opcija Project>Properties) pa
kartica Structure.

Nakon što su se potencijali jedanput „upisali“ u projektu, tada se automatski u

navigatoru potencijala (Project dataèConnectionèInterruption point navigator)
pojavljuju uneseni potencijali.

Navigator omogućava jednostavno korištenje potencijala sljedeći put na željenoj stranici

ili lokaciji. Opcijom drag&drop označi se željeni potencijal te se „povuče“ na željenu
stranicu.

86 / 231
Automatsku su vidljive cross-reference koje govori od kuda dolazi potencijal (sa stranice
1, kolone 5 i s koje lokacije-ako je različita).
Prilikom opcije drag&drop i „povlačenja“ potencijal s tipkom TAB na tipkovnici se rotira
strelica potencijal te popratni tekst i cross-referenca.

Osvježenje veza ili potencijala odvija se pomoću opcije SHIFT + ikonica !

Opcija Sort code na kartici Interruption point služi kao INDEKS koji se koristi kada
imamo razvod istog potencijala.

87 / 231
Npr. razvod DC potencijala 24V+ s „brikanih“ stezaljki koji se razvode na 3 različita
mjesta. Prvi 24V+ ima sort code 101, drugi 102 a treči 103. Program praktički gleda ove
potencijala kao s imenom 24V+.101, 24V+.102 i 24V+.103.

Naravno na mjestu na stranici 2.b.2 se također koristi njegov par tj. 24V+.101…

Prilikom korištenja Sort code-ova zgodno je uključiti Navigator potencijala te uključiti

karticu/TAB List na kojoj se vidljivi predefinirani Sort code-ovi i jednostavno ih je
kasnije koristiti.

88 / 231
Da bi se uključio ovakva konfiguracija podataka potrebno je kliknuti na te izabrati
opciju Configure columns i na taj način uključiti/isključiti određene podatke kao
prema primjeru na slici.

NAPOMENA!
Prilikom uzimanja „strelice potencijala“ klikne se TAB na tipkovnici kako bi se rotirala
strelica prije nego što je postavljena na stranicu.
Želi li se naknadno rotirati strelica potencijala tada se na kartici Symbol/Function
data izabere drugačija varijanta (Varianta:A, B, C, D,…)
Na kartici Display na opciji Property arrangement se izabire pozicija teksta (DT i
cross-reference) u odnosu na strelicu potencijala.

89 / 231
 6.9. Simboli spajanja

Da bi spojili 2 elementa ili više koji nisu jedan iznad drugog (u tom slučaju vrijedi
funkcija Autoconnection) koriste se simboli za spajanje koji se nalaze na
InsertèConnection symbol ili ikonice na alatnoj traci

1 2 3 4

Simboli pod oznakom „1“ služe samo za promjenu smjera linije spajanja (npr.odozdo
udesno, slijeva prema gore,…)

Simboli pod oznakom „2“ služe za spajanje 3 elementa kod kojih je definirano od kuda
žica dolazi (1), kuda ide (2) i koliko žica imamo na kojemu elementu.

Opcija Draw as point omogućava da se umjesto inteligentnog „T-Noda“ vidi točka ali s
inteligencijom „T-Noda“ u pozadini.

90 / 231
Opcija za uključivanje/isključivanje opcije (da ova opcija bude vidljiva na ovoj kartici) se
nalazi na OptionsèSettingsèUserèGraphical editingèConnection symbols

Na „Primjeru 1“ je prikazano da žica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u sredini

(XDC:2) te da s njega ide u desno (XDC:3). Prema tome je vidljivo da će na elementu
XDC:2 bit 2 žice

Primjer 1:

Na „Primjeru 2“ je prikazano da jedna žica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u

sredini (XDC:2) a druga, također, s lijevog elementa (XDC:1) na desni (XDC:3). Prema
tome je vidljivo da će na elementu XDC:1 bit 2 žice

Primjer 2:

Simboli pod oznakom 3 služe za prikaz „jumpera“ ili „dvostrukog spoja“.

91 / 231
Standardni način prikaza „Jumpera“ gdje kod XDC:2 nije moguće spojiti vodič s gornje
strane

Kod simbola s oznakom 3 moguće je spojiti i vodič s gornje strane kod stezaljke XDC:2

Simboli pod oznakom 4 služe za prikaza kosih linija vodiča. Do sada je bilo moguće liniju
prikazati pod 0° ili 90°, sada je moguće prikazati spojnu liniju pod bilo kojim kutem. Žele
li se spojiti elementi na horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je kliknuti tipku na
tipkovnici TAB kako bi se odredio smjer spajanja.

Želi li se prekinuti funkcionalna liniji između 2 elementa koji se nalaze na istoj

horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je pozvati opciju InsertèConnection
symbolèBreak point

Simbol za prekid funkcionalne linije (kružić) se postavlja na funkcionalnu liniju.

92 / 231
 6.10. Kabeli

Prilikom definiranja kabela potrebno je voditi se pravilom da se linija kabela uvijek

„povlači“ s lijeva u desno ili odozgo prema gore.
Opcija se aktivira pomoću InsertèCable definition ili ikonica na alatnoj traci .

Nakon što se kabel nacrta pojavljuju se kartice za definiranje podataka kabela.

Program kao i kod releja/sklopnika na inteligentan način pretražuje bazu kabela i

uspoređuje ju sa stanjem na stranici. Ukoliko imamo definirane stezaljke s N i PE
potencijalom tada program traži kabel koji zadovoljava navedene kriterije.

Postoje 4 načina definiranja podataka kabela:

□ 1.načina (Neinteligentan ručni način)

93 / 231
Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju
potpuno ručno bez podataka iz baze. Nema kataloškog broja, nema kabela u popisu
oprema i nema oznaka žile (boje ili brojevi) na shemi. Ovakav način je najsporiji i
najmanje inteligentan.

□ 2.način (Poluinteligentan poluatomatski način)

Klikne se na […] kod Type te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega
se izabere željeni tip.

94 / 231
Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju

automatski iz baze. Nema kataloškog broja, nema kabela u popisu oprema i nema
oznaka žile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj način je mnogo brži od prethodnog i
svakako sigurniji.

□ 3.način (Poluinteligentan automatski način)

95 / 231
Klikne se na […] na kartici Parts te program automatski otvara katalog s kabelima iz
kojega se izabere željeni tip.

Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

96 / 231
Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju
automatski iz baze. Imamo kataloški broja, postoji kabel u popisu oprema ali nema
oznaka žile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj način je mnogo brži i kvalitetniji od
prethodnog.

□ 4.način (Inteligentan automatski način)

Klikne se na gumb Device selection na kartici Parts te program automatski otvara

katalog s kabelima iz kojega se izabere željeni tip.

97 / 231
Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju

automatski iz baze. Imamo kataloški broja, postoji kabel u popisu oprema i imamo
inteligentan upis oznaka žila (boje ili brojevi) na shemi. Brzi, efikasan i siguran način.

Kao rezultat u shemi je vidljiv:

98 / 231
Ovaj način se koristi ukoliko se žele dobiti oznake žila kabela na shemi. No, ukoliko nije
potreban, tada je preporučljiv jedan od dva prethodno opisana načina.

NAPOMENA!
Ukoliko se mijenja tip kabela u 4.načinu ili ukoliko se u 2. i 3.načinu žele naknadno
dodati oznake žila kabela tada se označi kabel ili više njih u navigatoru (Project
dataèCableèNavigatorèAssign conductorsèReassigne all). Preporučamo da
si napravite vlastitu ikonicu na toolbaru za ovu opciju kako bi cjelokupni proces ubrzali.

6.10.1. Kabel sa Shieldom

Kod kabela sa shieldom prvo se definira/nacrta shield a zatim se nacrta linija kabela kao
prema prethodna četiri načina.
Opcija InsertèShield ili ikonica na alatnoj traci aktivira željenu funkciju crtanja.

Shield se počinje crtati na onoj strani na kojoj je spojno mjesto sa stezaljkom ili
elementom. Spaja se sa elementima pomoću opcije Connection symbol.

Nakon toga se pojavljuje kartica propertiesa kabela na kojoj je potrebno upisati ime
kabela. Ime shielda mora biti jednako imenu kabela.
Kartica Shielda i linija može biti potpuna zamijene za liniju definicije kabela.

99 / 231
Nakon toga se definira linija kabela preko svih linija te linije koja je spojena sa shieldom
(vidi sliku).
Dakle linija kabela obavezno mora biti između elemenata (stezaljke) i shielda.

Program automatski prepoznaje da imamo veze s potencijalima N, PE i SH.

100 / 231
Izabere se željeni tip koji odgovara pronađenom kriteriju. Znamo da je rezultat ispravan
ukoliko svi vodiči kabela imaju oznaku, uključujući i „liniju“ shielda (vidi sliku)

6.11. Žice/vodiči

Žele li se pojedinačno definirati vodiči (boja,presjek,…) između uređaja tada je potrebno

aktivirati opciju InsertèConnection definition point ili ikonicu na alatnoj traci .

Žele li se definirati svi vodiči (boja,presjek,…) na istom potencijalu tada je potrebno

aktivirati opciju InsertèPotential definition point ili ikonicu na alatnoj traci .

101 / 231
Prilikom pozivanja ove opcija pojavljuje se kartica Connection definition point ili
Potential definition point za upisivanje podataka o vodiču.

Prilikom upisivanja podataka zanimljiva je kartica Connection graphic na kojoj se

definiraju svojstva linije/vodiča (isprekidina linija, boja linije, debljina linije,…)

102 / 231
Tada se kao rezultat u shemi pojavljuje situacija na kojoj su vidljive učinjene promijene.

Da bi se vidjeli rezultati na stranici, nakon izmjene svojstava linije, potrebno je osvježiti

veze za stranicu (Project dataèConnectionèUpdate) ili za cijeli projekt (SHIFT +
Project dataèConnectionèUpdate).
Podaci o vodičima koji su se definirali služe za izradu liste unutarnjih veze te za
priključne planove.

103 / 231
 6.12. Katalog (Parts management)

6.12.1. Definiranje novog uređaja u katalogu

Da bi se unio novi kataloški broj u bazu kataloških brojeva potrebno je otvoriti dotičnu
bazu pomoću opcije UtilitiesèPartsèManagement ili pomoću ikonice na alatnoj
traci .

Baza se otvori, odabere se i označi željena grupa elementa (Generators, power

supply units) pa se klikne desni klik miša i izabere opcija New te se popunjavaju
podaci i kartice prema želji i potrebi.

104 / 231
Na kartici General moguće (preporučljivo) je definirati sljedeće podatke

Product group Moguće je promijeniti ili napraviti reizbor grupe

Product subgroup Moguće je odabrati podgrupu ukoliko postoji
Part number Kataloški broj elementa
Type number Tip elementa, može biti isti kao i Part number što ovisi o
proizvođaču
Designation 1-3 Opis elementa
Manufacturer Proizvođač
Supplier Dobavljač
Order number Narudžbeni broj elementa, može biti isti kao i Part number
što ovisi o proizvođaču
Description Dodatni opis elementa

105 / 231
Želi li se imati višejezičnu bazu (opisi na HR, ENG, GER, RUS,…) prilikom unosa opisnih
tekstova klikne se desni klik miša na red te se izabere opcija Multilingual input i
unese se i drugi željeni jezik.

Ovaj slučaj je uporabljiv samo kada se želi dobiti lista materijala/troškovnik i na drugom
jeziku osim na HR.

Žele li se dobiti narudžbenica direktno iz EPLAN-a s podacima o firmi dobavljaču tada je

potrebno upisati podatke o dobavljaču u bazu dobavljača a podaci će automatski biti
prikazanu u „zaglavlju“ narudžbenice.

(Postavi se na Manufacturer/supplier pa desni klik miša i New)

106 / 231
Na kartici Prices/Other moguće je definirati cijene o komponenti te ih dobiti u
troškovniku kao TOTAL ali zbog čestog slučaja izmjena cijena i rabata nije često
korištena opcija.

Ukoliko želimo definirati valute i tečajeve kliknemo na

UtilitiesèPartsèManagementèExtras gumbèGeneral opcija

107 / 231
Klikne se na gumb „Currency“ pa se definiraju valute i tečaj u bazi. Može se popuniti
kao prema slici:

Klikne se na OK pa na sljedećoj kartici ponovno OK.

Nakon toga se na gumbu Extras izabere opcija „Currencies“

Ova opcija služi za definiranje tečaja (kao druga opcija) i konverzije jedne valute u
drugu prema ovome tečaju.

108 / 231
Kartica Free properties i Attributes služi za dodatni interni opis podataka i također
ga je moguće dobiti u listi.

Na kartici Mounting data se upisuju podaci za izradu ormara a preporučamo sljedeće

podatke

109 / 231
Weight Težina komponente bitna je zbog ukupne težine ormara i
transporta
Width Širina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije
elemenata ormara
Height Visina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije
elemenata ormara
Depth Dubina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije
elemenata ormara
Graphical macro Svaki element može imati fizički izgled komponenti (2D) koji
najčešće distribuiraju proizvođači ali ga je moguće i samog
nacrtati unutar EPLAN-a ili konverzijim iz ACAD-a. Opcija
UtilitiesèGenerate macrosèFrom DXF/DWG files
Image file Uz element je moguće dodati i sliku (jpg, gif,…) koji
olakšava izabir komponente
Mounting clearance Minimalni zahtijevani razmak između 2 komponente po
Width horizontali
Mounting clearance Minimalni zahtijevani razmak između 2 komponente po
Height vertikali

Na kartici Tehnical data upisuju se dodatni podaci o elementu

110 / 231
Accessory code Ukoliko se elementu dodaju pomoćni blokovi (npr.kod
sklopnika) onda se unese željeni kod
(kontaktirajte Vaš EPLAN suport za detalje)
Identifier Upisuje se oznaka komponente po DIN standardu (vidi
UtilitiesèMaster danaèIdentifier) a koristi se kao
osnovni filter kod pretraživanja komponenti
Wearing part - Podaci o održavanju komponente iz kojih je moguće dobiti
Procurement liste za procesne podatke
Macro Uz svaki element je moguće dodati njegov električni makro
(Window macro) koji je prethodno napravljen u strujnoj
shemi
Connection points Moguće je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod
releja)
External Uz svaki kataloški broj moguće je staviti link na PDF
document 1-3 dokument na hard disku ili link na web stranicu.

Kartica Function template predstavlja jednu od najbitnijih stavki kod upisivanja novog
ili korištenja postojećeg kataloškog broja.
Naime, svako kataloški broj se na ovaj način definira što je po FUNKCIJI što za program
znači kako zapravo simbolički izgleda. Samo ako je definiran FUNCTION template
moguće je raditi preko funkcije insertiranje uređaja (InsertèDevice).

111 / 231
Kartica Function template će detaljnije biti razjašnjena za releje, kabela i motorske
zaštitne sklopke.

Connection point Moguće je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod
designation releja)
Technical Ukoliko se upiše podatak u ovo polje, podatak će
charachteristics automatski biti „prepisan“ u polje Technical
charachteristics kod kartice propertisa bilo kojega
elementa
Symbol library Ukoliko se ne izabere Function definition moguće je i
ovdje definirati bazu simbola iz koje će biti uzet simbol kod
funkcije insertiranja uređaja (npr. IEC_Symbol)
Symbol number Upisuje se redni broj simbola iz baze simbola (npr. za relej
je 20). Broj simbola se mora „prepisati“ iz baze simbola.
Device selection Izabire se Function definition svakog pojedinačnog
elementa pritiskom na […]
Connection point Moguće je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod
designation releja)
Symbol Ukoliko nismo zadovoljni s interpretacijom simbola iz
Function definition ovdje se ta definicija može zamijeniti
s regularnim simbolom iz baze simbola.

NAPOMENA!
Separator „¶“ se dobije kombinacijom tipaka CTRL + Enter ili desni klik miša pa
opcija Line break.
Funkcija služi kao separator između 2 spojna mjesta elementa (npr. A1¶A2) ili
lomljenja reda u kolonu kod pisanja teksta

Na kartici Component data upisuju se dodatni tehnički podaci o elementu a koji će biti
detaljnije razjašnjeni kod definicije kabela.

112 / 231
113 / 231
 6.12.2. Definiranje novog releja u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod releja/sklopnika osima kartice Function definition
koja će biti detaljno objašnjena.

Kompletan relej/sklopnik se mora napraviti na gore naveden način.

Dakle sastoji se od „špule“.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Coil“

114 / 231
Zatim od 3 kontakta snage.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Power NO contact“

Zatim od radnog (NO) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NO auxilliary

contact“

115 / 231
Zatim od mirnog (NC) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NC auxilliary

contact“

I kao moguća opcija izmjenični (Change-over) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Change-over

contact“

116 / 231
 6.12.3. Definiranje nove motorske zaštitne sklopke u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kao kod ostalih elemenata osima kartice Function
definition koja će biti detaljno objašnjena. Spadaju u grupu Safety device.

Kompletna motorska zaštitna sklopka napravljena je na gore naveden način.

Dakle sastoji se od „glavnog elmenta“.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Motor overload

switch“

117 / 231
Zatim od radnog (NO) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NO auxilliary

contact“

I od mirnog (NC) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NC auxilliary

contact“

118 / 231
 6.12.4. Definiranje novog kabela u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod kod ostalih elemenata osima kartice Function
definition i Cable data koja će biti detaljno objašnjena.

Kabel je napravljena je na gore naveden način.

Dakle sastoji se od „definicijske linije“.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Cable definition“

119 / 231
I vodiča/žica.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Conductor/wire“

Color / No. Upisuju se oznake vodiča kabela (boje ili brojevi)

Cross section Preporučljivo je upisivati presjek žica na ovome mjestu ali
samo ako su različitih presjeka
Shielded by Upisuje se koji su vodiči „shieldani“ s kojim „shieldom“.
Kontaktirajte Vaš EPLAN support za više detalja.
Potential type Odabire se koja žica je kojega potencijala (N i PE)

U karticu Cable data se moraju upisivati podaci ukoliko se želi da ti podaci budu vidljivi
uz ime kabela na shemi, u protivnom podaci neće biti vidljivi.

120 / 231
 NAPOMENA!
Najjednostavniji način rada s kataloškim brojevima je copy&paste.
Postavi se na određeni element, desni klik miša pa se izabere opcija Copy zatim
odmah nakon toga opcija Paste i prepravi se element na željene podatke.

Kod releja i kabela je vrlo upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na
drugi željeni i izabere se opcija na desnom kliku miša Paste function templates pri
čemu se kopira samo funkcijska definicija elementa.

Kod kabela je upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na drugi

željeni i izabere se opcija na desnom kliku miša Paste technical data pri čemu se
kopira samo podaci s kartice Cable data.

6.12.5. Generiranje podataka u bazi na osnovu podataka iz sheme

Također postoji mogućnost da iskoristimo već nacrtani element u generiranju kataloškog

broja.
• Nacrtamo element u shemi

• Na kartici „Parts“ upišemo kataloško broj

121 / 231
• Nakon toga kliknemo OK. Postavimo se na element, desni klik miša i izaberemo
opciju „Generate part“

• Nakon toga se pojavi kartica za popunjavanje podataka kao i u standardnoj

proceduri (UtilitiesèPartsèManagement)

Vidljivo je da je program automatski upisao kataloške podatke. No svakako je

najzanimljiviji i najbitniji dio da program automatski na osnovu simbola kreira
„Function template“ sa tehničkim podacim.

Ovaj obrnuti sistem je u svakom slučaju zanimljiv upravo zbog ovoga function
templatea a pokazuje još jedan sitem definiranja kataloških brojeva.

122 / 231
7. Izvještaji (Reporti)

Rezultat nacrtane sheme su izvještaji. Izvještaja ima različitih tipova. Izvještaji

popunjavaju određene podatke u tabelama (forme) na osnovu podataka iz sheme. Za
svaki tip ima veliki broj formi koji se mogu izabrati.
Naravno, svaku formu možete prilagoditi svojim zahtjevima u „Form editoru“ (kasnije će
biti objašnjeno kako je moguće uređivati/kreirati forme).

Želi li se izbaciti određeni izvještaj pozove se opcija UtilitiesèReportsèGenerate te

se pojavi sljedeća kartica.

7.1. Izvještaji uz pomoć opcije REPORTS

Na kartici Reports se „generira“ izvještaj po izvještaj (npr. popis letvi, priključni plan,
grafički priključni plan,…dakle 3 x je potrebno ponoviti istu radnju).

123 / 231
Klikne li se na gumb New ili desni klik miša pa New pojavi se kartica na kojoj se izabire
određeni izvještaj (npr.priključni plan)

Output format Ukoliko je opcija Page tada program automatski otvara

novu stranicu na koju „generira“ izvještaj. Opcija Manual
placement omogućava da se „generiranu“ listu ručno
pozicionira na stranicu na koju se želi pa čak i na stranicu
Schematic Multi-line .
Select report type Izabire se željeni izvještaj. Moguće je izabrati 1 po 1.
Manual selection Označi li se ova opcija, tada program daje popis npr. svih
raspoloživih letvi u projektu od kojih se izabiru željene ili se
označe sve. Opcija omogućava selektivan izbor elemenata.

124 / 231
Klikne li se OK nakon što se izabrao željeni izvještaj pojavi se prvo mogućnost odabira
filtera i sortiranja podataka (o ome će biti naknadno više rečeno)

Nakon toga se pojavljuje upit na kojemu se određuje pozicija izvještaja u projektu.

Ovisno o parametrima pozicionirat će se ručno na određenu lokaciju ili će to program
automatski raditi na osnovu parametara po principu, izvještaj se pozicionira u lokaciju iz
koje dolazi ( o ovome primjeru se ručno postavlja na adresu =ST1+RO1/10)

125 / 231
Klikne se OK i izvještaj je „generiran“.

Da bi se izabrala drugačija forma za izvještaj te da bi se podesio parametar za

automatsko pozicioniranja izvještaja na lokaciju iz koje dolazi klikne se na gumb
Settings pa Output to page na kartici Reports (UtilitiesèReportsèGenerate) pri
čemu se pojavi sljedeća kartica

Bit će objašnjena samo značajna podešenja

126 / 231
Form Klikne se na […] te se pojavi popis svih formi za željeni
izvještaj. Izabere se željena forma. Forma se može mijenjati
u bilo kojemu trenutku. Nakon što se forma zamijeni mora
se kliknuti na gumb Update ili eventualno izbrisati stari
izvještaj te ponovno „generirati“ novi.
Page sorting Ovdje se izabire pozicioniranje izvještaja u projektu. Total
znači da sami izabiremo poziciju kao u prethodnom
primjeru. Opcija Higher-level function and mounting
location znači da je izvještaj automatski pozicioniran na
lokaciju od kuda dolazi.
Combine Ova opcija se koristi kod dinamičkih formi i ona
omogućava da npr. više „letvi“ bude na istoj stranici. Inače
je uobičajeno kod statičkih formi da na jednoj stranici
bude izvještaj samo za jednu „letvu“.

Na kartici Reports se klikne na gumb Settings pa opcija Display/output pri čemu se

pojavi sljedeća kartica

127 / 231
Na kartici Display/output u značajnoj mjeri su upotrebljivi sljedeće opcije:

Opcija 1
Ukoliko je opcija odznačena tada kao rezultat u priključnom planu imamo

Ukoliko je opcija označena i kao znak korišten „=“

128 / 231
Opcija 2
Ukoliko je opcija odznačena tada kao rezultat u priključnom planu imamo

Ukoliko je opcija označena i kao znak korišten „X“

129 / 231
 7.2. Izvještaji uz pomoć opcije TEMPLATE

Opcija Template omogućava da se unaprijed u Project template ili Basic project

predefiniraju željene liste koje će biti kreirane nakon završetka shematskog dijela
projekta. Proces izrade će značajno biti ubrzan i za sve djelatnike firme će biti postupak
pojednostavljen.

Definiranje željenih listi je po istom principu. Klikne se gumb New ili se klikne desni klik
miša pa opcija New te se izabere željeni izvještaj/i uz isto podešenje parametara ili po
opciju automatskog smještaja izvještaja na poziciju od kuda dolaze ili po opciji ručnog
postavljanja na željeno mjesto u strukturi projekta.

130 / 231
Nakon što se projekt završi (shematski dio) tada se liste „generiraju“ uz opciju
Template pozivanjem opcije UtilitiesèReportsèGenerate project reports ili na
kartici Reports se klikne na gumb Generate reports.

NAPOMENA!
Nakon što su izvještaji „generirani“ a projekt naknadno izmijenjen, tada je potrebno
osvježiti liste. Osvježavanje se radi na jedan od ova 2 način:
□ Postavi se na izvještaj u Page navigatoru te se klikne jedna ili više stranica
izvještaja koji su doživjeli promjene i klikne se na opciju
UtilitiesèReportsèUpdate
□ Otvori se kartica Reports (UtilitiesèGenerateèReports), na njoj se u
navigatoru izvještaja izabere izvještaj ili grupa izvještaja koji su doživjeli
promjene te se klikne na gumb Update

7.3. Filtriranje podataka

Prilikom „generiranja“ izvještaja, moguće je koristiti filtere. Uz pomoć filtera moguće je

prikazati samo određene podatke koji su se definirali u filteru ili će određeni podaci biti
„blokirani“.
Kada se pokrene opcija generiranja izvještaja (UtilitiesèGenerateèReports) i kada
se izabere željeni izvještaj pojavi se kartica za definiranje filtera (sličan princip korištenja
filtera je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

131 / 231
Klikne se na […] pokraj filtera te se pojavi kartica za definiranje filtera

Scheme Predstavlja ime filtera. Schema može biti neograničen broj.

Klikom na gumb se može kreirati vlastiti filter sa
željenim imenom.
Active Ukoliko je označena ova opcija, znači da je opcija uopće
aktivna kao filter.
Negated Predstavlja NOT funkciju. Isključuje određeni podatak
Criterion Predstavlja svojstvo koja sačinjava dotični filter.
Value Označava vrijednost svojstva. Mogu se koristiti isti znakovi
kao i kod MS Windows za pretraživanje (* prije i/ili poslije
vrijednosti)

Nakon što se definirao filter da bi ga i aktivirali prilikom „generiranja“ izvještaja potrebno

je označiti opciju Activ.

132 / 231
Primjer filtera kod izrade lista unutarnjih veza

Filter „radi“ sljedeće po redu:

□ Ne prikazuje kabelske veze
□ Prokazuje unutarnje veze
□ Ne prikazuje jumper
□ Prikazuje samo veze unutar ormara RO2

Ovo je prikaz složenih uvijeta/kriterija kod izrade određenih izvještaja.

7.4. Sortiranje podataka

Prilikom „generiranja“ izvještaja, moguće je koristiti „sorting podataka“. Uz pomoć filtera

moguće je prikazati određen sorting podataka koji su se definirali u filteru za sortiranje.

Kada se pokrene opcija generiranja izvještaja (UtilitiesèGenerateèReports) i kada

se izabere željeni izvještaj pojavi se kartica za definiranje „sorting podataka“ (sličan
princip korištenja „sortinga podataka“ je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

133 / 231
Klikne se na […] pokraj sorting te se pojavi kartica za definiranje filtera „sortinga
podataka“

Scheme Predstavlja ime filtera za „sorting podataka“. Schema

može biti neograničen broj. Klikom na gumb se može
kreirati vlastiti filter sa željenim imenom.
Criterion Predstavlja svojstvo koja sačinjava dotični filter za „sorting
podataka“.

Nakon što se definirao „sorting podataka“ treba ga aktivirati, prilikom „generiranja“

izvještaja, označivanjem opcije Activ.

134 / 231
Napomenimo da je moguće podesiti parametre koji će automatski „osvježavat“ reporte
prilikom „prelaska“ sa stranice na stranicu.
Klikne se na OptionsèSettingsèUserèDisplayèGeneral i opcije „Update
reports whan opening pages“

135 / 231
8. Izvještaji u MS Excel® formatu

Osim u EPLAN formatu bilo koji podatak je moguće izvesti u MS Excel® format. Princip je
sličan kao i kod klasičnih izvještaja.
Pozivanjem opcije UtilitiesèReportsèLabeling se pojavljuje kartica podešenja koja će biti
detaljno objašnjena.

Settings Pritiskom na […] pojavljuje se kartica za podešenje izvoznih

podataka i dokumenata u koji će podaci biti izvezeni.
Podešenje će biti naknadno objašnjena.
Report type Automatska informacija koji tip izvještaja se radi.
Language Izabere se željeni jezik izvještaja.
Target file Određuje se pozicija izvještaja i njegovo ime.
Output type Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start
aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS
Excel ®
Apply to entire project Ukoliko je ova opcija označena tada će se izvoziti podaci iz
cjelokupne grupe elemenata ili se može samo određene
označiti ili u shemi ili u navigatoru

Isti princip rade i podešenja vrijedi i za sve druge izvještaje!!!

136 / 231
Pritiskom na […] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi
detalji izvoza podataka.

Na kartici File se definiraju podaci sa sljedećim značenjem:

□ Type of file znači format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt)

□ Target file je prazan npr. MS Excel® dokument koji se postavlja na željeno
mjesto na hard disku (npr. C:/Temp).
Program u ovu praznu filu „prepisuje“ podatke na osnovu Template file te na
osnovu izabranih podatka na kartici Label

137 / 231
 □ Template je običan MS Excel® u kojemu se definiraju kolone i upiše varijabla na
osnovu koje program zna gdje treba započeti s upisom podataka (oznaka „###“
za početak upisa podataka iz sheme, „#H#“ mjesto upisa podataka Headera,
„#F#“ mjesto upisa podataka Footer-a è vidi sliku)

Komentar:
- oznaka „###“ se upisuje samo u prvi red
- sve čelije se formastiraju se prema želji pri čemu se format prenosi na sve redove
u koloni
- forma je dinamička
- forma je snimljena kao običan *.xls file (u ovome slučaju PLC basic.xls a
spremljena je u Template folderu unutar EPLAN P8 instalacijske strukture)
- Target file je zapravo jedna vrsta kopije ove *.xls file.

138 / 231
Na kartici Header se definiraju koji podaci će biti prikazani u headeru projekta

U ovome primjeru su svi podaci odabrani iz Project properties-a i pomoću gumba

su prebačeni u polje za header.

139 / 231
Na kartici Label se definiraju koji podaci će biti prikazani u Target file (a posloženi kao
prema Template file).

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz PLC connection point-a i pomoću gumba

su prebačeni u polje za definiciju izvezenih podataka. Raspored (pozicija) podataka je
točno kao prema rasporedu iz ove tabele a isti raspored je nužan i u Template file
kako bi imena kolona odgovarale podacima iz ćelija podataka.

140 / 231
Na kartici Footer se definiraju koji podaci će biti prikazani u footeru projekta.

U ovome slučaju nema predviđenih podataka za footer.

Na kartici Settings se definiraju filteri i način sortinga podataka na isti način kao i u
izvještajima.

U ovome slučaju nema predviđenih podataka za Settings.

Nakon što se kartica Settings: Labeling podesi klikne se OK te se vraćamo nazad u

karticu Output labeling na kojoj se također podešavaju podaci prema želji te se kao
rezultat u Target filu pojavljuju sljedeći podaci:

141 / 231
9. Izvoz / uređivanje / ponovni uvoz podataka

Vrlo često je najjednostavnije i najbrže izvesti podatke npr. u MS Excel®, urediti ih (ili
dati nekome drugome da ih uredi) te ih ponovno pozvati ili u krajnjem slučaju importirati
u projekt.
Opcija koja omogućuje sve navedeno je UtilitiesèEdit properties externally
èExport function. Pozivanjem, ali prethodnim označavanjem elemenata na shemi ili u
navigatoru, opcije pojavljuje se sljedeća kartica.

Settings Pritiskom na […] pojavljuje se kartica za podešenje izvoznih

podataka i dokumenata u koji će podaci biti izvezeni.
Podešenje će biti naknadno objašnjena.
Language Izabere se željeni jezik izvještaja.
Output type Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start
aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS
Excel ® dok opcija Edit in external application and
reload omogućava izvoz podataka, obrađivanja i
automatski uvoz nakon opcije Save i zatvaranja dokumenta
Target file Određuje se pozicija izvještaja i njegovo ime.

142 / 231
Pritiskom na […] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi
detalji izvoza podataka.

Na kartici General se definiraju podaci sa sljedećim značenjem:

□ File type je format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt)

□ Target file je prazan npr. MS Excel® dokument koji se postavlja na željeno
mjesto na hard disku (npr. C:/Temp).
Program u ovu praznu filu „prepisuje“ podatke na osnovu Template file te na
osnovu izabranih podatka na kartici Data
□ Template je poseban MS Excel® file isporučen od strane EPLAN S&S i koji ne
može biti prilagođavan svojim zahtjevima ali kako je univerzalan automatski
sadrži sve moguće podatke iz kartice Data.

143 / 231
Na kartici Data se definiraju koji podaci će biti prikazani u Target file

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz polja Availible format element i pomoću

gumba su prebačeni u polje Selected format element koji predstavljaju
definiciju izvezenih podataka.

Nakon što su se svi podaci podesili kao rezultat u Target file se pojavljuju sljedeći
podaci:

144 / 231
Nakon što se određeni podaci izmjene (mijenjati se mogu samo bijela polja, siva polja
nije moguće mijenjati – taj je podatak vidljiv na prethodnoj kartici na koloni
Changable), klikne se opcija Save ( ) te se zatvori dokument pritiskom na pojavi
se kartica na kojoj se potvrđuje automatski povrat novih podataka u shemu.

Podaci su automatski izmijenjeni na shemi.

Ukoliko se dotična *.xls file nekome proslijedi na uređivanje, tada je moguć uvoz
podataka (a ne „Reload“) pomoću opcije UtilitiesèEdit properties externally
èImport pri čemu se ostvari jednak učinak kao i u prethodnom primjeru.

145 / 231
10. Backup

Jedini ispravni i siguran način izrađivanja sigurnosnih kopija (backup) je standardni

EPLAN-ov backup.
Prilikom pokretanja opcije ProjectèBack up èProject (ili Symbol libryry ili Part…isti
princip je kao i za projekt) se pojavljuje sljedeća kartica

Method Postoje 3 metode backupa:

□ Save additionaly – standardan i preporučljiv način
spremanja sigurnosne kopije. Može se označiti više od
jednog projekta.
□ File off for external editing – projekt se „uzme“ s
mreže na drugi medium za uređivanje. Uredi se na
njemu i prilikom ponovnog povratka na „mrežu“
automatski se osvježi stara verzija. Original na „mreži“
je read-only sve dok se ne osvježi s novom verzijom.
□ Archiving – program „briše“ original s „mreže“ i
sprema ga samo na backup medium.

146 / 231
Medium Postoje 2 opcije:
□ Storage medium (Backup directory) – izabere se
mjesto na kojemu se sprema sigurnosna kopija (npr. C-
disk, My Documents)
□ E-mail (Partial size) - Sigurnosna kopija može biti
napravljena u obliku priloga e-maila. Određuje se samo
limit „prolaznosti“ veličine maila.
Npr. ukoliko je limit 5MB a veličina sigurnosne kopije
7MB tada će biti isporučena 2 e-maila. Ukoliko primatelj
želi otvoriti sigurnosnu kopiju tada oba priloga treba
spremiti u isti folder na disku te samo napraviti
dvostruki klik na jedan od priloga pa program
automatski prepoznaje da je to sve isti projekt i radi
restore projekta.
Back up external U standardnu sigurnosnu kopiju će biti uključeni i
documents „externalni“ dokumenti ukoliko ih ima u projektu.
Back up image files U standardnu sigurnosnu kopiju će biti uključene i „slike“
ukoliko ih ima u projektu.

NAPOMENA!
Prosječna veličina sigurnosne kopije je 6-10MB. Vrlo je mala razlika između projekta s
20 str i 200str. Razlog tome je što se u sigurnosnoj kopiji u oba slučaja nalazi svi
podaci potrebi za projekt kao što su: Part management, simboli, forme,…
Dakle u sigurnosnoj kopiji se nalazi kompletna baza programa (MS Access®)
Prije izrade sigurnosne kopije dobro je ne napraviti reorganizaciju projekta
(ProjectèOrganizeèReorganize) i komprimiranje projekta
(ProjectèOrganizeèCompress). S ovim postupcima moguće je smanjiti čak i do
30% veličine projekta.
Format sigurnosne kopije je <ime projekta>.zw1

147 / 231
Želi li se otvorit (reload) projekt na drugoj radnoj stanici, to je moguće napraviti s
dvostrukim klikom na projekta (<ime projekta>.zw1) ili pomoću opcije
ProjectèReloadèProject

Backup directory Mjesto na disku na kojemu se nalazi sigurnosna kopija

Project Izabire se željeni projekt
Target directory Odredište projekta unutar EPLAN instalacijske strukture
Project name Ime projekta (zadržava originalno ili se upisuje novo po
želji)

148 / 231
11. Print

Želi li se printati projekt ili dio projekta tada tada se u Page navigatoru označe željene
stranice (CTRL ili SHIFT + klik miša, kao u MS Windows programima).

Nakon toga se pozove opcija ProjectèPrint pri čemu se pojavi kartica za podešenje.

149 / 231
Izabere se željeni printer. Pritiskom na gumb [Properties] se određuje format printa
(A3, A4,…) te ostala standardna podešenja.

Jedina podešenja printa unutar EPLAN-a na kojima je moguće podesiti print je gumb
[Settings]

Print size Opcija Print to scale (1:1) znači ukoliko je shema

nacrtana na A3 a printer izabran A4 tada će biti samo dio
slike A3. Opcija Scale to page omogućava da se veličina
sheme automatski „stisne“ prema printeru. S opcijom Keep
aspect ratio se određuje da promjena veličine slike bude
ravnomjerno napravljena po X i Y-osi.
Print margins Određuje se margina. Margina se određuje i prilikom
uređivanja formi.
Print position Pozicij „slike“ u odnosu na papir
Print in black and Print u boji ili crno-bijelo.
white

150 / 231
12. Grafika

Slobodna grafika bit će predočena preko primjera na slici:

□ Pravokutnik

Da bi nacrtali pravokutnik pozove se opcija InsertèGraphicsèRectangle ili klikom

na ikonicu na alatnoj traci te se pojavi pravokutnik kojemu se određuje željena
dimenzija.

151 / 231
Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko načina:
- Podešavanje pomoću status bara u lijevom donjem uglu ekrana

- Prilikom crtanja pravokutnika (nakon što se pokrenula opcija i nakon što se

kliknulo lijevom tipkom miša) klikne se na opciju na tipkovnici SHIFT + R ili
preko OptionsèRelative cordinate input te se pojavi prozor u kojemu se
upisuju podaci za X i Y koordinatu.

- Također je moguće nacrtati pravokutnik bilo koje veličine te se nakon toga

napravi dvostruki klik na pravokutnik te se pojavi isti prozor kao i u prethodnom
slučaju.

□ Krug

Da bi nacrtali krug pozove se opcija InsertèGraphicsèCircle ili klikom na ikonicu na

alatnoj traci te se pojavi krug kojemu se određuje željena dimenzija.

Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko načina:

- Podešavanje pomoću status bara u lijevom donjem uglu ekrana

- Također je moguće nacrtati krug bilo koje veličine te se nakon toga napravi
dvostruki klik na krug te se pojavi prozor na kojemu se upisuje radijus.

152 / 231
Ukoliko se želi nacrtati krug u krugu tada je potrebno uključiti opciju OptionsèDesign
mode koja nam pomaže prilikom grafičkog crtanja ili je čak dovoljna opcija „Snap to
grid“ gdje će krug „zakačiti“ za središte osnovnog kruga.
S krugovima je najjednostavnije raditi ukoliko se grupiraju. Grupiranje elemenata je
moguće pomoću opcije EdithèOtherèGroup

□ Rad s koordinatama

Žele li se oba kruga premjesti na željenu koordinatu u odnosu na desni donji ugao
pravokutnika prema slici iz primjera.
Aktivira se novi koordinatni sistem. Pozove se opcija OptionsèMove based point ili
kratica na tipkovnici „O“ te se pojavi u status baru što
znači da se odabere novi koordinatni sistem (npr.kliknemo u desni donji ugao
pravokutnika) te se kao rezultat pojavi oznaka za privremeni koordinatni sistem.

Koordinatni sistem je uvijek moguće „resetirati“ s ponovnim pritiskom na kraticu „O“ te

ga ponovno pozvati s istom kraticom ukoliko se želi premjestiti na neku drugu poziciju.

Sve koordinate će biti u skladu s novo postavljenim koordinatnim sistemom.

□ Micanje/dupliciranje

Ukoliko se žele pomaknuti krugovi na poziciju X=45, Y=52 u odnosu na desni ugao
pravokutnika tada se uključi (ili je već uključen) opcija OptionsèDesign mode te se
aktivira opcija za micanje (desni klik pa opcija „Move“ ili kratica na tipkovnici „V“) pri
čemu se u status baru pojavljuje poruka što znači da se „klikne“
na element koji će biti dislociran. U trenutku kad se kliknulo na element (ili grupu
elemenata) pojavljuje se u status baru poruka što znači da se treba
odrediti točka za pomicanje (kako trebamo postaviti krugove na određene X, Y
koordinate logično je da centar elementa/krugova bude točka micanja).
Nakon toga se pojavljuje u status baru poruka što znači da odredimo
novu poziciju elemenata. Kako se koordinatni sistem premjestio u desni donji ugao
pravokutnika, tada je najjednostavnije kliknuti na opciju SHIFT + R te ukucati nove
koordinate u odnosu na novi koordinatni sistem.

153 / 231
Nakon što se postavio element/krugovi na definiranu koordinatu potrebno je još
duplicirati sljedeće krugove na definiranu koordinatu prema primjeru (X=0, Y=52).
Najjednostavniji način je premjestiti koordinatni sistem, pomoću kratice na tipkovnici
„O“, u centar krugova te u odnosu na prvu grupu krugova postaviti sljedeće 3 na
definiranu koordinatu (X=isti kao i prva grupa, Y=52).

Pokrene se opcija za dupliciranje (desni klik miša pa Duplicate ili kratica na tipkovnici
„D“). Ponovno se prati status bar te se odredi polazno mjesto dupliciranje (ponovno
središte krugova) te se upišu koordinate za dupliciranje

Nakon toga se pojavi prozor na kojemu se definira količina duplikata

154 / 231
Dobiven je rezultat prema zadanom primjeru.

□ Rad s pomoćnom linijom

Ukoliko se želi definirati krug unutar pravokutnika tada će se koristiti pomoćne linije.
Nacrta se pravokutnik prema jednoj od navedenih opcija iz prethodnog primjera (npr.
koristeći SHIFT + R) te unutar njega pomoćna linija (ili više) koja će na jednostavan
način detektirati središte pravokutnika (nakon uporabe može se izbrisati).

Nakon ovoga moguće je ponovno grupirati ova 2 elementa (krug i pravokutnik) te radi s
grupom. Uključi se „Designe mod“ te se preseli koordinatni sistem u lijevi donji ugao
(kratica „O“ na tipkovnici) i kreće se u opciju pozicioniranja na željenu koordinatu.

Hvatište grupe prilikom pomicanja će bit u lijevom donjem uglu. Nakon toga se pozove
opcija za upis koordinate (SHIFT + R) i element/grupa je pozicionirana.

155 / 231
 □ Dimenzioniranje/kotiranje

LINEARNO kotiranje

Da bi se kotirao nacrtani PRAVOKUTNIK pozove se opcija InsertèDimensioningè

Linear dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci .
Da bi procedura dimenzioniranja bila jednostavna preporuča se uključiti opcija
OptionsèObject snap te naravno i prije faze crtanja dobro je podesiti GRID (A, B,..)
kako bi se svaka dimenzija mogla točno nacrtati a kasnije i točno kotirati.
Uzme se opcija za kotiranje te se odabere prvo mjesto kote, pomoću opcije SNAP
jednostavno ga je „uhvatiti“, nakon toga se „uhvati“ drugi kraj kote te se „razvuče“ kota
na željenoj udaljenosti od pravokutnika

Podešavanje parametara za kotiranje se nalazi na OptionsèSettingsèProjectè

<Ime projekta>èGraphical editingèDimensioning

156 / 231
Font Određuje se željeni font kote.
Distance do dimension Udaljenost oznake kote do linije kote
line
Unit Jedinica (mm, cm, m)
Display units Prikaži jedinicu na liniji kote
Precision Određuje se broj decimalnih mjesta kote odnosno samim
time se određuje i preciznost
Suppres zero Ne prikazuj nulu na koti
Extension of Određuje se koliko je pomoćna linija kote „izdignuta“ od
dimension help line kote
Dimension line Završetak kote (strelica, krug, kosa linija)
termination

Također je moguće podesiti parametre individualno za svaku kotu s dvostrukim klikom

na kotu pri čemu se pojavljuje sljedeća kartica

KONTINUIRANO kotiranje

Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija

InsertèDimensioningè Continued dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj
traci gdje se pomoću opcije SNAP samo određuju hvatišta elementa. Kada se završi
kotiranje klikne se samo opcija „Esc“ na tipkovnici.

157 / 231
INKREMENTALNO kotiranje

Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija

InsertèDimensioningè Incremental dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj
traci gdje se pomoću opcije SNAP samo određuju hvatišta elementa. Kada se završi
kotiranje klikne se samo opcija „Esc“ na tipkovnici.

158 / 231
Kotiranje KUTOVA

Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertèDimensioningè Angular dimension ili

se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se pomoću opcije SNAP prvo određuje
centar kuta te zatim početna i krajnja linija kuta. Kada se završi kotiranje klikne se samo
opcija „Esc“ na tipkovnici.

Kotiranje KRUGOVA

Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertèDimensioningè Radius dimension ili se

klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se samo označi krug. Kada se završi kotiranje
klikne se samo opcija „Esc“ na tipkovnici.

159 / 231
 □ Promjena mjerila (SCALE)

Ukoliko se želi promijeniti mjerilo grafičkog elementa koristi se opcija EdithèScale pri
čemu se prvo označi element pa se pozove dotična funkcija pri čemu se u status baru
pojavi informacija kod koje se samo odabire hvatište/polaznu točku
za promjenu mjerila (scale).
Nakon toga se pojavi samo kartica u kojoj se upisuje „scale faktor“

□ Razvlačenje (STRETCH)

Ukoliko se želi promijeniti dimenzija grafičkog elementa koristi se opcija

EdithèStretch pri čemu se prvo pozove funkcija, zatim se označi dio elementa kojemu
se mijenja dimenzija

U status baru pojavi informacija kod koje se samo odabire

polaznu točku za promjenu dimenzije.

Upotrebljivo je kliknuti na tipkovnici npr. X ukoliko se želi da se promjena smjera odvija

samo po X osi i za kraj se samo klikne lijevom tipkom miša za potvrdu odredišta.

160 / 231
13. Simboli

Kako bi jednostavno radili s tzv. Master data podacima predlažemo promjenu radnog
okružja. Klikne se na opciju ViewèWorkspace te se izabere sistemski definirano
radno okružje „Masta dana editor“ te je na taj način osiguran brzi rad s ikonicama na
alatnoj traci.

13.1. Nova baza simbola

Želi li se kreirati vlastita/nova baza simbola pokrene se opcija UtilitiesèMaster

danaèSymbol libraryèNew pri čemu se pojavi kartica na kojoj se u redu File
name upisuje ime nove baze simbola (npr.TEST)

Klikne se Save te se pojavi kartica na kojoj je potrebno odrediti „Basic symbol library“
(u ovome slučaju je odabrano BasicsSymbolLibrary“ a može biti i IEC_Symbol ili bilo koji
drugi) te „Symbol library description“ i eventualno bazni „Grid“.

161 / 231
Klikne se OK i baza simbola je kreirana s brojem simbol u bazi „0“.

13.2. Novi simbol

Ukoliko se želi kreirati novi simbol u bazi simbola pokrene se opcija UtilitiesèMaster
dataèSymbolèNew ili ikonica na alatnoj traci (Master dana editor workspace).

Nakon toga se pojavi kartica na kojoj se odabere željena varijanta simbola (svaki simbol
može imati 8 varijanti – A,B,C,D,E,F,G,H - 0°, 90°, 180°,270° i „mirror“ varijanta svake
navedene)

Nakon toga se pojavi kartica podešenja simbola.

162 / 231
Symbol number Određuje se redni broj simbola u bazi simbola. Program
uvijek predloži prvi slobodni simbol.
Symbol name Ime simbola u bazi simbola (npr. K je oznaka za
releje/sklopnike + dodatak imena)
Symbol type Za standardne električne simbole koristi se „Function“
Function definition Odabere se što je simbol po „Funkcijskoj definiciji“ kao kod
parts managementa
Symbol Određuje se da li je simbol za 3-polne sheme (multi-line),
representation type 1-polne (single-line), instalacije (overview), grphics (za
izvještaje)…za svaki representation tip predlaže se da
postoji zasebna baza simbola.

163 / 231
Nakon toga se pojavi posebna stranica na kojoj se uređuje simbol. Crveni kružić
predstavlja „Insertion point (hvatište)“ simbola i na njemu se crta simbol. U Page
navigatoru se pojavljuje posebna ikonica na kojoj je moguće na desnom kliku miša
uvijek „uči“ u podešenja svakog simbola te prilikom završetka crtanja simbola, postavi
se na dotičnu ikonicu te se klikne na desni klik miša i Close te se simbol zatvori a
snimanje je automatsko jer je riječ o bazi.

164 / 231
Simbol je moguće napraviti na nekoliko načina:

□ Crtanje simbola

Svaki simbol je moguće nacrtati korištenjem slobodne grafike

Nakon toga se koristi opcija za automatsko spajanje InsertèConnection point

top/bottom/left/right

Pomoću opcije InsertèProperty text predefiniraju se podaci na kartici „Display“ koji

će biti vidljivi na podešenju simbola

165 / 231
Kao rezultat ćemo imati sljedeće stanje:

Simbol za varijantu A je gotov.

Žele li se definirati i druge varijante klikne se na opciju UtilitiesèMaster
danaèSymbolèNew variant pri čemu se pojavi kartica na kojoj se definira simbol u
željenoj varijanti.

Source variant Određuje se što ja bazni simbol za novu varijantu

Rotated by Određuje se kut rotacije simbola
Mirror graphics across Određuje se da li će se raditi „mirror“ simbola u odnosu na
Y axis bazni
Rotate connection Rotacija oznaka spojnih mjesta simbola (npr. A1:A2 kod
point designation releja)
Rotate placed Rotacija oznaka „propertiesa“ simbola (npr. ime K1 kod
properties releja, karakteristika 24VDC)

166 / 231
 NAPOMENA!
Na kartici „Symbol editor“ se pojavljuju vidljive varijante ( ). Želi se ponovno
uređivati koja od varijanti samo se klikne na ikonicu varijante te se ponovno pristupa
željenom simbolu. Želi li se izbrisati pojedina varijanta, prvo se odabere varijanta preko
ikonice te se nakon toga klikne na ikonicu ili preko opcije UtilitiesèMaster
danaèSymbolèDelete variant.
Brisanje kompletnog simbola iz baze simbola se odvija preko opcije UtilitiesèMaster
danaèSymbolèDelete.

Kada se uređivanje i kreiranja simbola tada se zatvara kreiranje simbol preko opcije
UtilitiesèMaster danaèSymbolèClose ili desni klik miša na ikonicu u „Page
navigatoru“ te opcija Close.
Simbol je automatski spremljen u bazu simbol.

167 / 231
 □ Korištenja basic simbola

Umjesto cjelokupnog procesa crtanja simbola moguće je koristiti i „basic simbol“ koji
program predlaže na osnovu funkcijske definicije simbola iz podešenja simbola a
pozivanjem opcije InsertèBasic symbol

U funkcijskoj definiciji simbola određeno je da će element po funkciji biti „coil“ pa na

osnovu toga program predlaže simbol sa svim potrebnim definicijama i podešenjima za
simbol.
Nakon toga moguće je urediti simbol po želji.

Daljnji postupak za varijante i podešenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

168 / 231
 □ Korištenje simbola iz postojeće baze simbola

Novi simbol je moguće kreirati i korištenjem postojećeg simbola iz bilo koje baze simbola
ili čak združivanje više simbola u jedan simbol. Da bi postupak bio realiziran koristi se
opcija InsertèSymbol

Pozvala su 2 nezavisna simbola iz baze simbola IEC_Symbol te su se nakon toga spojili u

jedan željeni simbol

Daljnji postupak za varijante i podešenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

169 / 231
 □ Korištenje dxf/dwg simbola

Kod crtanja simbola moguće je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomoću EPLAN
grafike, iskoristiti postojeći ACAD simbol (dxf/dwg).
Novi simbol, pomoću ove metode, moguće je kreirati pozivanjem opcije
InsertèGraphicsèDXF / DWG

ACAD simbol se može uvesti i pomoću opcije drag&drop iz Windows Explorera.

Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima.

□ Korištenje makroa

Kod crtanja simbola moguće je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomoću EPLAN
grafike, iskoristiti postojeće makroe
Novi simbol, pomoću ove metode, moguće je kreirati pozivanjem opcije
InsertèGraphicsèWindows macro

Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima.

170 / 231
Da bi kreirana baza simbola i simboli bili vidljivi i dohvatljivi u bazi simbola potrebno je
nadodati novokreiranu bazu simbola u projekt. Proces se odvija preko opcije
OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èManagementèSymbol
libraries

Nakon toga je vrlo praktično kreirati zasebni filter ili nadodati bazu o predefinirani filter
simbola. U „Simbol navigatoru“ se klikne pokraj opcije „Filter“ na .

171 / 231
Pojavi se kartica za uređivanje „Filter“.

Pod opcijom „Value“ klikne na te se pojavi kartica u kojoj se postojećoj bazi unutar
filtera nadoda i novokreirana

Ukoliko se želi aktivirati ovaj filter potrebno je označiti opciju Activ na filteru.

Ukoliko nakon ove procedure nije vidljiv simbol potrebno je napraviti sinhronizaciju
podataka pomoću opcije UtilitiesèMaster danaèUpdate current project ili
UtilitiesèMaster danaèSynchronize current project

NAPOMENA!
Svi „Master data“ podaci (simboli, forme) se uređuju na razini sistema.
Svi podaci u projektu su na razini projekta. Program praktički u tome procesu
„prepisuje“ podatke s razine sistema na razinu projekta.
Razlog sinhronizacije je izmjena podataka između sistema i projekta ili obratno.

172 / 231
14. Forme

14.1. Uređivanje sastavnice

Ukoliko se želi prilagoditi postojeća sastavnica vlastitim potrebama ili pak kreirati nova ili
na osnovu postojeće ACAD sastavnice to će biti obavljeno preko opcija
UtilitiesèMaster data èPlotframeèNew/Open/Copy.

Preporučuje se opcije „Copy“ zbog jednostavnosti.

Pokrene se opcija UtilitiesèMaster data èPlotframeèCopy pri čemu program
zahtijeva da se izabere sastavnica koja će biti predložak na novu.

Izabere se željena sastavnica i klikne se opcija Open te se pojavi sljedeći prozor.

173 / 231
Na njemu se upiše novo ime sastavnice te se klikne opcija Save.
Nakon toga se pojavi prozor za uređivanje sastavnice.

Žele li se podesiti određeni podaci u „propertisu“ sastavnice, potrebno je postaviti se na

ikonicu u „Page navigatoru“ te kliknuti desni klik miša i izabrati opciju Properties pri
čemu se pojavi sljedeći prozor

174 / 231
Number of columns Definira se broj kolona u sastavnici
Number of rows Definira se broj redova u sastavnici
Column width [1…n] Određuje se dimenzija (širina) kolone
Row height [1…n] Određuje se dimenzija (visina) reda
Grid Standardni grid sastavnice
Row numbering Format kolona može biti numerički ili alfanumerički
format
Column numbering Format redova može biti numerički ili alfanumerički
format
Start value (column) Početni broj/slovo kod numeriranja kolone
Start value (row) Početni broj/slovo kod numeriranja redova
Contact image marigin Udaljenost kontakata releja/sklopnika od dna stranice
(in path)
Description Opis sastavnice

Nakon što se definiraju željeni podaci može se pristupiti grafičkom uređivanju sastavnice
te pozivanju tzv specialnih tekstova.

Kako pristupiti uređivanju sastavnice?

Predlažemo maksimalnu prilagodbu na sljedeći načina:

□ Definiranje tzv. Supplementary filed

175 / 231
U podešenjima programa na OptionsèSettingèProjectè<Ime
projekta>èManagementè Supplementary filedsèKartica Project se upisuju
podaci koje se koriste u dosadašnjim tijeku rada i koji će biti prepoznatljivi za sve
sudionike u procesu projektiranja.
Ova polja će biti vidljiva u „properiesu“ projekta te u sastavnici projekta. Polja su na
hrvatskom i lako prepoznatljiva.

□ Definiranje običnih opisnih tekstova

Izbrišu se sva polja iz sastavnice.

Nakon toga se definiraju opisna polja u sastavnici.

Opisno polje je običan EPLAN tekst koji se poziva pomoću opcije InsertèGraphicsè
Text ili pomoću ikonice na alatnoj traci .
Pojavljuje se polje za upis teksta

Sve tekstove je moguće definirati višejezično (multilingual) pritiskom na desni klik miša
pa opcija Multilingual (ili kratica na tipkovnici CTRL + L)

176 / 231
Nakon toga se definiraju obični opisni tekstovi (imena polja mogu biti jednaka poljima iz
„Supplementary fields“).

□ Definiranje tzv. specialnih tekstova

Specialni tekstovi se pozivaju pomoću opcije InsertèSpecial textèProject

properties ili Page properties.Dakle na sastavnicu je moguće postaviti podatke s
razine projekta ili s razine stranice.
U ovome primjeru će biti prikazan kombinacija sistemski definiranih tekstova za razinu
projekta/stranice te personalno definiranih u „Supplementary field“.

Prvo će se pozvati personalno definirani tekst (pomoću opcije InsertèSpecial

textèProject properties)

177 / 231
Nakon što se izabere željeni specialni personalizirani tekst za razinu projekta
(InsertèSpecial textèProject propertiesè<Ime projekta>), pojavljuje se kartica za
definiranje specialnog teksta. Mogu se podesiti kartice „Format“ i „Border“ (omogućava
da tekst bude uvijek u granicama pravokutnika bez obzira na njegovu duljinu).

Pri čemu na stranici sastavnice vidimo rezultat

Nakon toga je moguće definirati željeni specialni sistemski tekst za razinu stranice
(InsertèSpecial textèPage propertiesèPage description) pri čemu se pojavljuje kartica
za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnom primjeru

I kao zadnje moguće je definirati željeni specialni sistemski tekst za razinu projekta
(InsertèSpecial textèProject propertiesèCreation date) pri čemu se pojavljuje kartica
za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnim primjerima.

Kada se definiraju svi željeni specialni tekstovi na sastavnici tada kao rezultat imamo:

178 / 231
 □ Insertiranje loga

Ukoliko se želi inserirati grafički logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija
InsertèGraphicsèImage file, izabere se logo s hard diska pri čemu se pojavljuje
prozor na kojemu se odlučuje da li će na sastavnicu biti postavljen samo „link“ (Keep
source directory) ili se kopira logo u projekt folder (Copy). Nakon toga se pozicionira u
sastavnicu na željeno mjestu sa željenim dimenzijama.

Ukoliko se želi inserirati dxf/dwg logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija
InsertèGraphicsèDXF/DWG, izabere se logo s hard diska i pozicionira se u
sastavnicu na željeno mjestu sa željenim dimenzijama.

□ Definiranje kolona/redova

U propertisima sastavnice se definira broj kolona/redova i njihove dimenzije, međutim

program ne crta automatski linije u sastavnicu.

Da bi kolone bile vizualno vidljive potrebno ih je nacrtati pomoću InsertèGraphicsè

Line

Na taj način je proces uređivanja sastavnice dovršen. Budući da su podaci u bazi, nema
opcije Save već je dovoljno samo zatvoriti uređivanje klikom na ili desni klik na
ikonicu pa opcija Close. Uređivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni.

179 / 231
 □ Upisivanje podatka projekta

Da bi cjelokupni proces definiranja sastavnice bio dovršen i podaci bili vidljivi u

sastavnici projekta, na svim stranicama projekta potrebno je napraviti sljedeće radnje:

I. Otvaranje propertisa projekta na način da se postavi na ikonicu projekta u „Page

navigatoru“ pa desni klik miša te ProjectèProperties (ili pomoću opcije
ProjectèManagementè<Project>èEdit) ili samo ProjectèProperties pri
čemu se pojavljuje prozor za definiranje podataka projekta.

NAPOMENA!
Najjednostavniji način vlastitog definiranja je da se prvo izbrišu sva polja te nakon
toga se „pozovu“ željena nova polja.
Brisanje svih polja moguće je jedino na način da se prvo izbrišu podaci iz polja
„Value“ na način da se selekcioniraju sva polja (CTRL + A) te nakon toga klikne
desni klik miša pa opcija Delete i za brisanje svih redova pritiskom na gumb

180 / 231
II. Pozivanje novih polja klikom na gumb pri čemu se pojavljuje prozor sa svim
mogućim propertisima. Izaberu se na isti način sva polja za sastavnicu i
eventualno naslovnicu

III. Definiranje podataka projekta u polju „Value“

181 / 231
IV. Podešavanje novokreirane sastavnice za razinu projekta preko opcije
OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èManagementèPages

V. Nakon toga potrebno je osvježiti podatke pritiskom na opciju ViewèRedraw ili

pritiskom kratice na tipkovnici F5 pri čemu kao rezultat u sastavnici imamo

NAPOMENA!
Da bi cjelokupni proces bio visoko standardiziran za razinu firme i sve njezine
korisnike potrebno je sada kreirati Project template (ili Basic project) pomoću
opcije ProjectèOrganizeèCreate project template.
Na taj način prilikom otvaranja svakog sljedećeg novog projekta svi podaci o
projektu i sastavnica je definirana. Potrebno je samo mijenjati podatke o projekt u
polju „Value“

182 / 231
 14.2. Uređivanje formi

Uređivanje formi je globalno gotovo identično načinu uređivanju sastavnice. Da bi se

otvorilo uređivanje forme potrebno je pozvati opciju UtilitiesèMaster dataèForm
èOpen ili desni klik miša u „Page navigatoru“ pa opcija FormèOpen.
Nakon toga se izabere tip forme koji će se uređivati.
Biti će demonstrirano na 2 klasična primjera. Sve ostale forme se uređuju na identičan
način.

14.2.1. Lista materijala

Ukoliko se želi uređivati „Lista materijala“ tada se pozove opcija UtilitiesèMaster

danaèForm èOpen te se izabere tip forme „Parts list“

Izabere se željena forma (npr. F01_02.f01) koja je po svojoj karakteristici DINAMIČKA

forma jer je broje redova varijabilan (karakteristična grafika za DINAMIČKU formu je da
je forma mala tj.definiran je samo prvi red a ostali su varijabilni ovisno o broju
komponenti).
Nakon toga se pristupa uređivanju forme.

183 / 231
 NAPOMENA!
Upitnici (???) umjesto tekstova su vidljivi iz razloga što je forma napravljena na
ENG jeziku a podešenja projekta su HR (OptionsèSettingsèProjectè<Ime
projekta>èTranslationèGeneral)

Uređivanje će se odvijati u nekoliko faza bez obzira na poredak:

I. U prvoj fazi prvo će se prevesti sve tekstove i na HR jezik na način da se napravi

dvostruki klik miša na tekst (???) pa se pojavi prozor na kojemu nije vidljiv niti
jedan tekst a upravo iz navedenog razloga iz „Napomene“.

184 / 231
II. Nakon toga se postavi u prostor (Enter text polje) te se klikne desni klik miša i
izabere se opcija Multi-lingual input pri čemu se pojavi kartica za višejezični
unos teksta te se upiše i HR prijevod.

Nakon toga se klikne OK i tekst na formi je vidljiv.

III. Prema istom principu treba prevesti i sve ostale tekstove te nadodati nove ukoliko
je potrebno.

IV. Uređivanje tzv.specialnih ili varijabilnih tekstova, koji su zapravo poveznica s

podacima iz kataloga ili sheme, se odvija na način da se napravi dvostruki klik na
postojeći tekst ili se pozove novi pomoću opcije InsertèPlacehoder text pri
čemu se pojavljuje kartica na kojoj se određuje željeni „Placeholder text“ za ovaj
tip forme.

185 / 231
V. Nakon što se kartica otvorila pritiskom na pristupa se popisu svih mogućih
propertisa iz sheme i kataloga.

Device data propertisi se odnose na podatke o elementu iz sheme dok Parts

data propertis se odnose na podatke iz kataloga o dotičnom elementu.

VI. U sljedećoj fazi može doći do grafičkog preuređenja forme koristeći opciju
InsertèGraphicsèLine… te uređujući postojeće linije na kartici Format.

186 / 231
 VII. Dinamičke forme imaju Zaglavlje i Podnožje (InsertèDinamic formè
Header/Footer area) u kojima se nalaze generalni podaci te Podatkovnu
tabelu (InsertèDinamic formèData area) u kojoj se nalaze podaci o
elementima. Dinamička forma se može uređivati prema želji. Vidljivo je da
DINAMIČKA forma ima samo jedan red za podatke. Ukupan broj mogućih redova
se definira u „propertisu“ forme.

VIII. Želi li se uči u „propertis“ forme i definirati podatke o formu i u samoj formi,
postavi se na ikonicu za uređivanje forme u „Page navigatoru“ te se klikne desni
klik miša i izabere opcija Properties.

Description… Opis forme

Grid Standardni grid forme
Adapt row heigh Program automatski „proširuje“ redove ukoliko je tekst
dynamicaly predugačak
No. of rows Broj redova
Row height Veličina reda
Form handling Tip forme (dinamička ili statička)

187 / 231
Format for automatic Klikom na […] u ovome redu pristupa se kartici za moguću
page description automatsku definiciji forme u „Page descriptionu“ za npr.
Sadržaj
No. of columns Ovdje se definira broj kolona (uovome slućaju imamo samo
jednu kolonu)
Column width Definira se širina kolone ako ih ima više od jedne

IX. Na taj način je proces uređivanja forme dovršen. Budući da su podaci u bazi,
nema opcije Save već je dovoljno samo zatvoriti uređivanje klikom na ili desni
klik na ikonicu u „Page navigatoru“ pa opcija Close. Uređivanje je zatvoreno a svi
podaci su spremljeni.
X. Želi li se forma podesiti za izradu Izvještaja potrebno je kliknutu na
OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èReportsèOutput to
page te u redu Parts list kliknutu na […] u polju forme i izabrati uređivanu. Na
taj način je ova forma uključena u izradu izvještaja tj. Liste materijala.

14.2.2. Priključni plan

Ukoliko se želi uređivati „Priključni plan“ tada se pozove opcija UtilitiesèMaster

danaèForm èOpen te se izabere tip forme „Terminal diagram“. Kako ne bi gubili
vrijeme na bespotrebna prevođenja i uređivanje forme, HR forme moguće je pronaći na
EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u mapi Forme. Sve forme se kopiraju u Vaš folder
„Forme“ unutar instalacije EPLAN-a. Nakon toga se izabere željena forma za uređivanje.

188 / 231
Princip uređivanja je identičan prethodnom primjeru za „Listu materijala“ uz iznimku
propertisa koji su karakteristični za stezaljke i veze (kabele, vodiče).

NAPOMENA!
Predugačke tzv.Placeholder tekstove se može na jednostavan način prikazati i
pomoću brojeva na način ViewèProperties as number pri čemu se povećava
preglednost formi kod uređivanja.

Kao što je spomenuto princip uređivanja je isti pa stoga neće biti detaljno razrađeno kao
u prethodnom primjeru već će biti objašnjene samo 2 zanimljive opcije.

I. Na formi postoji Placeholder tekst Conductor table, external / Connection

color (number) koji ima funkciju upisivanja veza u priključnom planu.

189 / 231
 U standardnoj definiciji forme nije označena opcija „Display all connection“ što
automatski dovodi do toga da bi u tome slučaju bili u priključnom planu bili
vidljivi samo kabeli ali ne i vodiči.
Ukoliko se ova opcija označi tada će u priključnom planu biti vidljive sve veze tj. i
kabeli i vodiči što i je najčešći zahtjev korisnika.

II. U priključnom planu se želi vidjeti poseban simbol za uzemljenje uz stezaljku PE.
Postavi se na ikonicu za uređenje formi u „Page navigatoru“ te se klikne desni klik
miša i izabere se opcija Properties. Pritiskom na gumb se pozove poseban
tekst „Assigment:Function definition to graphics“

190 / 231
Zatim se klikne na […] u polju „Value“ te se pojavi nova kartica na kojoj se
definira uz koju Funkcijsku definiciju stezaljke ide koji simbol. Pritiskom na
gumb se definiraju sve moguće opcije za Funkcijske definicije.
U ovome slučaju će biti prikazana opcija samo za funkcijsku definiciju PE
terminal, 4 targets

Nakon toga se klikne na […] u polju Symbol name pri čemu se pojavi sljedeća
kartica na kojoj se iz baze simbola „GRAPHICS“ (obavezno!!!) odabire željeni
grafički simbol za definiranu funkcijsku definiciju.

Uvijek je moguće definirati samo jedan simbol uz određenu funkcijsku definiciju.

191 / 231
Kao rezultat je vidljivo sljedeće stanje

Nakon toga je potrebno postaviti taj isti Placeholder tekst na formu. Pozove se
opcija InsertèPlaceholder text te ponovno pozove Assigment:Function
definition to graphics iz Terminal propertiesa.

Nakon što se pozove opcija tekst se postavi na željeno mjesto u formi.

192 / 231
 III. Na taj način je proces uređivanja forme dovršen. Budući da su podaci u bazi,
nema opcije Save već je dovoljno samo zatvoriti uređivanje klikom na ili desni
klik na ikonicu u „Page navigatoru“ pa opcija Close. Uređivanje je zatvoreno a svi
podaci su spremljeni.
IV. Želi li se forma podesiti za izradu Izvještaja potrebno je kliknutu na
OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>èReportsèOutput to
page te u redu Terminal diagram kliknutu na […] u polju forme i izabrati
uređivanu. Na taj način je ova forma uključena u izradu izvještaja tj. Priključnog
plana.

Kao rezultat u priključnom planu će biti sve podešene opcije.

193 / 231
15. Rad s 1-polnim shemama

15.1. 1-polna baza simbola

Da bi radili s 1-polnim shemama potrebno je prethodno podesiti baze simbola.

Ukoliko imate Professional licencu ili „Single-line“ modula tada se na stranici tipa
Schematic Single-line insertiraju 1-polni simboli koji se isporučuju sa programom.
Baza simbola se zove IEC_single_symbol.
Baze simbola se podešavaju na OptionsèSettingsèProjectè<Ime projekta>
èManagementèSymbol library.
Ukoliko imate Compact ili Select licencu tada nije moguće koristiti bazu simbola
IEC_single_symbol jer je ta baza simbola priređena samo za jednopolni tip stranica.
Kako ova dvije licence nemaju 1-polni tip stranica tada nije niti moguće koristiti isto.
Stvar je u tome da svaki simbol iz dotične baze simbola ima „properties“ Single line pa
one vrijede samo za jednopolni tip stranice.

Kako bi mogli raditi i korisnici Compacta i Selecta s 1-polnim shemama, na EXOR FTP
serveru (ftp://ftp.exor.hr/ePLAN/) moguće je pronaći bazu simbola koja se zove IEC_1-
polni simboli kojima je promijenjen „properties“ u Multi-line te ih je nadalje moguće
koristiti na stranici tipa Schematic Multi-line.
U sljedećem poglavlju biti će prikazan rad s 1-polnim shemama na tipu stranice
Schematic Multi-line s „prepravljenom“ bazom simbola za licence Compact i Select.

194 / 231
 15.2. Kreiranje 1-polne „linije“

Objasniti će se mogućnost automatizacije Vaših 1-polnih „linija“. Postupak će biti

objašnjen kroz nekoliko točaka:

I. Kreiranje „1-polne sabirnice“. Sabirnica će biti kreiran pomoću opcije strelica

potencijal InsertèConnection symbolaèInterruption point te opcije za
početak/kraj potencijala InsertèPotential connection point

II. Definicija tzv. BUSBAR priključka. Pozove se opcija InsertèBox/Connection

point/Mounting locationèBusbar connection point te se postavi element
na „1-polnu sabirnicu“

Pri čemu se automatski otvori kartica za podešenje i upisivanje podataka

Pod Display DT predlažemo upisivanje broja strujnog kruga. U polje Connection

point description eventualno oznaku faze/sabirnice.

195 / 231
 Na kartici Symbol/Function data potrebno je označiti opciju Main function.
(potrebno je podesiti ovu funkciju iz razloga ispravnog numeriranja i
renumeriranja strujnog kruga)

III. Definiranje elementa zaštite (osigurač, prekidača,…). Iz 1-polne baze simbola se

pozove npr. automatski osigurač FA1 pomoću jedno od opcija za pozivanje
simbola InsertèSymbol.

196 / 231
 Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci Connection point
designation.
Podaci o struji se upisuju ručno u polje Technical characteristic ili ih je
moguće dobiti automatski iz kataloga ako je uz ovaj element pridjeljen kataloški
broj (kartica Parts). Karakterisitku osigurača predlažemo za upis u polje
Function text, međutim Vi ga možete upisivati u bilo koje drugo željeno polje.

IV. Definiranje stezaljke/letve. Iz baze simbola se pozove simbol stezaljke X te se

postavi u shemu.

Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci o stezaljci u Connection point

designation. U ovome primjeru podatke o ukupnom broju stezaljki upisujemo u
polje Remark ili Designation (ovisno kako je priređena forma priključnog
plana). Kasnije je moguće dobiti priključni plan na osnovu ovoga podatka

197 / 231
Ukoliko želimo u shemi uz stezaljku vidjeti ovaj podatak, potrebno je otiči na
karticu Display te kliknuti na gumb i pozvati Remark.

Nakon toga je shemi vidljiva sljedeća situacija:

198 / 231
V. Definiranje trošila/elemenata strujnog kruga. Kako u strujnom krugu postoji veći
broj trošila, njih ćemo simbolički prikazati pomoću elementa Black box. Pozove
se opcija InsertèBox/Connection point/Mounting locationèBlack box te
njegov priključak InsertèBox/Connection point/Mounting locationè
Device connection point.

Nakon toga podesimo tekstove na kartici Display i kartici Format

199 / 231
Naravno između „1-polne stezaljke/letve“ i „black boxa“ koji predstavlja strujni
krug moguće je definirati kabel pozivanjem opcije InsertèCable definition

Nakon toga dobijemo „1-polnu liniju“ kao u primjeru „Makro 1“. Nakon toga
napravimo još 3 dodatna varijante koje bi se mogli pojavljivati u radu (Makro 2,
Makro 3, Makro 4).

200 / 231
VI. Kreiranje makro varijanti. Označi se „1-polna linija“ te se pozove opcije
EditèCreate window macro i kreira se macro kao varijanta A, nakon toga
„Macro 2“ snimimo kao varijanta B ali naravno pod istim imenom te za Makro
3 i 4 snimimo varijante C i D.

NAPOMENA!
Makroe pozivamo s kraticom M na tipkovnici a varijante mijenjamo nakon
toga s opcijom TAB na tipkovnici

201 / 231
VII. Želi li se makrou pridijeliti inteligentna tabela s podacima za određene elemente u
liniji koristiti će se opcija InsertèPlaceholder object. Pozove se novokreirani
makro te se postavi na shemu na željeno mjesto, nakon toga se pozove opcija
Placeholder object pri čemu se zaokruži/označi „1-polna linija“ i na kraju se
pojavi prozor za definiranje tabele s podacima.

U prozoru Values klikne se na desni klik miša i izabere opcija New variable pri
čemu se definiraju polja varijabli kao prema primjeru na slici.
Nakon toga se klikne ponovno na desni klik miša i izabere se opcija New value
set pri čemu se definiraju vrijednosti za svaku od karakteristika.

202 / 231
VIII. Nakon što smo završili definiciju varijabli injihovih vrijednosti na kartici „Value“,
moramo otići na karticu Assigment koja služi za povezivanje definirane tabele sa
poljima u propertisima elemenata na „1-polnoj liniji“

Npr. U tabeli „Values“ smo definiriali struju zaštite i sada želimo taj podatak
povezati sa poljem Technical characteristic. Postaviti ćemo se na polje
Variabl, kliknuti desni klik miša i izabrati opciju Select varijabla pri čemu će se
pojaviti kartica na kojoj se pak izabire opcija Struja zaštite koju smo definirali u
tabeli, kliknemo OK i proces je završen.

203 / 231
 Na isti način definiramo i sve ostale podatke iz tabele. Najjednostavniji način
pronalaženja podatka iz velike tabele „Assigment“ je ime iz sheme makroa te
njegova vrijednost.

IX. Nakon toga pomaknemo znak „Sidro“ iznad „1-polne linije“ i ponovno sve skupa
(postojeći makro i „sidro“) snimimo kao makro pod istim imenom (varijanta A)
pomoću opcije EditèCreate window macro

Ukoliko želimo da nam sidro nije dio printa tad isključimo njegov layer (Layer
EPLAN322). Pokrenemo opciju OptionsèLayer management te isključimo
opciju Print.

204 / 231
 NAPOMENA!
Opcija Placeholder object MORA biti napravljena za svaku varijantu makroa.
U ovome primjeru je bilo prikazano samo za varijantu A.

15.3. Rad s „Placeholder objectom“

Nakon što smo definirali „placeholder object“ za varijantu A te nakon što smo sve
skupa snimili kao macro, macro pozivamo standardno pomoću kratice na tipkovnici M
,postavimo ga na željeno mjesto u shemi, gdje nakon toga se pojavljuje prozor u
kojemu nas program traži da izaberemo snagu strujnog kruga.

Izabire se snaga strujnog kruga i klikne se OK.

Nakon toga nas program pita da li želimo automatski numerirati elemente u liniji pri
čemu izabiremo opciju Number.

Program automatski numerira elemente u liniji te im pridjeljuje vrijednosti iz tabele.

205 / 231
Kao rezultat korištenja ovoga makroa imamo sljedeću sliku:

Želi li se promijeniti snaga strujnog kruga (a pri tome i vrijednosti svih elemenata u liniji
u skladu sa snagom a na osnovu definirane tabele), označi se „sidro“, klikne se desni
klik na njega te se izabare opcija Assigne value set pri čemu se ponovno pojavljuje
prozor za izbor snage strujnog kruga. Izabere se nova željena snaga i klikne se OK pri
ćemu se svi elementi u liniji izmjenjeni.

Žele li se promijeniti podaci u tabeli „Value“ napravi se dvostruki klik miša na „sidro“
[ ] pri ćemu se ponovno pojavljuje početna tabela za definiranje podataka.

206 / 231
U tabeli se mogu nadodati i nove vrijednosti koje će biti povezane u kartici „Assigment“
po gore objašnjenom načinu.

NAPOMENA!
Želi li se pridodati novi element u postojeću liniju macroa tj.Placeholder object.
Postavi se na „sidro“, klikne se desni klik miša i izabere opcija Assign object to
placeholder object i označi/nadoda se novu objek u postojeću grupu.

15.4. Renumeriranje elemenata

Ukoliko se eventualno ubaci novi strujni krug između postojećih, program NEĆE
automatski pomaknuti/renumerirati elemente. Princip rada renumeriranja je vrlo
jednostavan. Žele li se renumerirati imena strujnih krugova, označi se jedan black box
koji simbolizira trošila strujnog kruga, nakon toga se klikne desni klik miša i izabere
opcija Higlight object of same type pri čemu su označeni svi elementi istog tipa.
Zatim se klikne opcija Project danaèDevicesèNumber pri čemu se pojavi kartica za
renumeriranje elemenata

207 / 231
Ukoliko se označi opcija Apply to entire project tada su svi elementi obuhvaćeni
renumeriranjem.

Na taj način vrlo jednostavno renumerirate i slažete elemente strujnog kruga i same
strujne krugove.

15.5. Uređivanje podatka elemenat

Želimo li na jednostavan i brz način uređivati podatke elemenata 1-polne linije (ili bilo
kojih drugih) po istom principu kao uprethodnom slučaju označimo željenu grupu
elemenata (desni klik miša pa Higlight object of same type) te nakon toga kliknemo
desni klik miša i izaberemo opciju Edit in tabel pri čemu se pojavljuju podaci u
tabelarnom prikazu kao prema slici

U ovome primjeru promijeniti ćemo samo Function text. Nakon toga kliknemo na ,
zatvorimo tabeli a podac su automatski učitani.

Kod uređivanja utabelarnom prikazu najbolje je kreirati vlastitu shemau za određeni tip
uređaja kako bi uređivanje bilo jednostavni i komforno.

208 / 231
Kliknemo na gumb i krenemu u kreiranje nove vlastite Scheme. Označavanjem
podataka u Column configuration zapravo kreiramo podatke koji će biti vidljivi u
tabeli za uređivanje i koje možemo uključivati/isključivati prema potrebi.

Preporučamo da si kreirate „scheme“ za svaki tip elemenata (osigurače, stezaljke,

kabele,…).

209 / 231
 15.6. Definiranje kataloških brojeva strujnog kruga

Želimo li definirati za troškovnik sve elemente strujnog kruga, napravimo dvostruki klik
miša na „Black box“ i otvorimo karticu Parts, kliknemo na […] u polju Part number pri
čemu automatski pristupamo katalogu. Izabiremo kataloške brojeve elemenat koji su dio
strujnog kruga.

Pri čemu u troškovniku imamo rezultat

Po istoj analogiji se definira i kabel i letva i ostali elementi u grupi.

NAPOMENA!
Ogledni projekat je moguće pronaći na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu
PROJEKTI, ime projekta 1-polne sheme.zw1. Unutar projekta je moguće pronači
forme za troškovnik, kabele, priključne planove podešene za 1-poni prikaz.

210 / 231
 15.7. Rad s ACAD podlogama

Pomoću opcije InsertèGraphicèDXF/DWG ili pomoću opcije drag&drop iz

Windows Explorera moguće je uvesti ACAD podlogu za instalacije. Prilikom
prilagođavanja podlege potrebno je koristiti EditèScale ili promjenu mjerila stranice ili
promjenu veličine sastavnice.

Nakon toga se mogu insertirati simboli za električne instalacije koje možete sami izraditi
ili nači na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu SIMBOLI, ime baze Instalacije.

Simboli mogu biti povezani s EPLAN-ovom inteligentnom linijom ili s grafičkom linijom
(InsertèGraphicèLine ili Polyline).

211 / 231
Ukoliko želimo povezati sve elemente strujnog kruga s podloge (S1, X2, X3, H1) sa
„Black boxom“ SK1 (napomena strujni krug 1) sa 1-polne linije, potrebno je podesiti da
svi elementi na jednoj i drugoj shemi nosie isto ime (npr.SK1).
Funkcija radi po principu glavnih i pomoćnih elemenata.
Element „black box“ će imati oznaku Main function a ostali na podalozi ACAD-a neće
imati označen ovaj „properties“.

Ukoliko želimo promijeniti ime strujnog kruga npr.s SK1 na SK1.1 tada uključimo opciju
Project dataèDevisesèNavigator, postavimo se na strujni krug čije ime želimo
promijeniti, kliknemo desni klik miša i izaberemo opciju Rename pri čemu imamo
promjenu na obje sheme.

212 / 231
16. Rad s dispozicojom elemenata ormara

Opcija vrijedi za sve licence osim Compacta (osim ako je dokupljen modul Mounting
panel).

16.1. Definiranje tipa stranice i mjerila

Otvori se nova stranica PageèNew. Izabire se tip stranice „Panel layout“ a mjerilo je
1:10 (Scale 1:10).

213 / 231
 16.2. Definiranje gabarita ormara

Ukoliko se radi s Rittalovim ormarima (ili eventualno Schrack, Eldon) tada postoje već
kompletne baze podataka.
Postoje nekoliko načina definiranja gabarita ormara:

• Pozivanjem macroa (InsertèWindow makro) ulazimo u folder Macros (mjesto na

kojemu je instaliran EPLAN na tvrdome disku)

Odemo u folder Rittal pa npr. TS pa izaberemo ormar npr. TS8605.500

214 / 231
Svi Rittalovi macroi imaju varijante (pozivamo ih s tipkom TAB na tipkovnici) –
vrata, bok, top, dno, montažna ploča…Izaberemo varijantu i postavimo je na
stranicu u mjerili 1:10.

• Ukoliko ne postoje već definirani macroi od strane proizvođača tada možemo

uvesti, vrlo česti, DXF/DWG format.
DXF/DWG format uvozimo pomoću opcije Insert èGraphicsèDXF/DWG

Nakon što se klikne na opciju Open pojavi se kartica za definiranje podataka

Importa DXF/DWG-a

Nakon toga OK.

215 / 231
Ormar se uvozi u originalnoj veličini bez automatskog ili ručnog scale-a.

Klikne se na OK i ormar se pojavljuje u originalnoj dimenziji. Uneseni oramar je

neinteligentan format, isto kao i da smo ga crtali pomoću EPLAN grafike.
EPLAN i nadalje ne prepoznaje uvezenu grafiku kao montažnu ploču.
Ukoliko želimo da ju EPLAN prepozna kao inteligentan format, mora se staviti u
poseban box, InsertèBox/Connection point/Mounting panelèMounting
panel te se „zaokruži“grafika i definira se ime ormara/montažne ploče (vidi plavu
liniju)

216 / 231
 • Također postoji mogućnost (pogotovo za montažnu ploču) da se direktno pozove
inteligentna montažna ploča po istom principu (InsertèBox/Connection
point/Mounting panelèMounting panel)
Gabariti ploče se definiraju na isti način kao i kod obične grafike, pomoću opcije
SHIF + R, gdje se definiraju X i Y koordinate.

16.3. Definiranje kanalica / DIN letvi / RACK-ova

Kanalicu ili DIN letvu može predstavljati svaka linija ili pravokutnik. Nacrtamo
pravokutnik (InsertèGraphicèRectangle) uz pomoć opcije SHIFT+R. Unutar njega
možemo staviti običan tekst (InsertèPath function text). Ukoliko ga želimo staviti
na određenu koordinatu, tada postavimo koordinatni sistem na gornji lijevi ugao
montažne ploče (kratica „O“ na tipkovnici)

Nakon toga ćemo pomaknuti kanalicu na npr. 400mm od te točke. Želimo li postaviti
središte kanalice na tu točku, tada uključimo opciju OptionsèDesigne mode (nakon
završetka ovih akcija treba ju OBAVEZNO ugasiti kako ne bi zbunjivala u daljnjem radu).

217 / 231
Označimo kanalicu, desni klik opcija „Move“.

Nakon toga nas EPLAN traži da odredimo središte pomicanja (vidi status bar)

Nakon što smo odradili sve akcije, kliknemo na opciju SHIFT + R i definiramo poziciju
objekta (u ovom slučaju kanalice). Po X-osi se ne mičemo (u odnosu na novopostavljeni
koordinatni sistem) a po Y-osi se mičemo 400mm u „-„ smjeru.

218 / 231
Po tom istom principu postavimo i ostale kanalice, DIN letve ili druge elemente.

16.4. Postavljanje elemenata iz sheme

Kako bismo dobili pregled elemenata koji su „utrošeni“ u shemi uključimo „Panel
layout navigator“ (Project danaèParts/DevicesèPanel layout navigator)

219 / 231
Ukoliko postavimo na montažnu ploču DIN letvu (ili samo pomoćnu liniju na koju će doći
DIN letva) tada možemo grupno postavljati elemente na navedenu liniju.
Pomoću CTRL ili SHIFT-a se odaberu željeni elementi koji idu na DIN letvu, nakon toga
se klikne desni klik miša i izabere se opcija „Place on DIN rail“

Odabere se željena DIN letva (u ovom slučaju to je samo pomoćna linija), lijevim klikom
miša na DIN letvu. Nakon toga se odredi početak postavljanja prvog elemenata. Odredi
se pozicija elementa po X-osi u odnosu na početak montažne ploče. Nakon što se
postavio prvi element na DIN letvu, s opcijom ENTER na tipkovnici se automatski
postavljaju i drugi elementi odabrane grupe jedan do drugog u nizu.

220 / 231
Ukoliko želimo jednostavno postavljanje elemenata sa sheme tada je potrebno definirati
određene postavke. Na „Panel layout navigatoru“ se postavi na te se izabere opcija
Settings

Na kartici podešenja predlažu se sljedeće postavke:

221 / 231
Direction of exuipment
Horizontal Horizontalno postavljanje i brojenje elemenata
Vertical Vertikalno postavljanje i brojenje elemenata
Part placement
Angle Postavljanje elemenata pod kutem
Handle Hvatište elemenata prilikom postavljanja elementa
Apply
Dimension from parts Dimenzije su preuzete iz baze podataka – parts
master data managementa
Macro and dimension from Grafika sa dimenzijama je preuzeta iz baze
parts master data podataka – parts managementa
Macro from parts master Grafika je preuzeta iz baze podataka – parts
data managementa
Manual input Ukoliko nema dimenzija za element u baze tada se
uključi ova opcija koja omogućava direktan ručni
upis dimenzija
Manual input, macro from Ručni upis s grafikom iz baze
parts master data

Ukoliko se želi slobodno postaviti element na montažnu ploču tada se izabere opcija
(desni klik miša na elementu) „Place on mounting panel“ ili jednostavno samo
drag&drop iz navigatora.

Ukoliko želimo da se na elementima osim ili umjesto rednog broja vidi ime elementa
tada je potrebno u Layer managementu (OptionsèLayer management)
uključiti/isključiti određene layere (EPLAN490, EPLAN491, EPLAN492, EPLAN493).

222 / 231
Pozicija teksta u odnosu na element se podešava na opciji „Property arrangement“ na
kartici „Display“ elementa

Što rezultira sljedećim stanjem:

223 / 231
 16.5. Postavljanje elemenata direktno iz baze podataka

Na montažnu ploču se mogu postavljati i elementi koji se ne nalaze u shemi već se

mogu postavljati direktno iz kataloga.
Postavi se kursor na montažnu ploču, klikne se desni klik miša i izabere se opcija
„Insert device“ koja poziva element direktno iz kataloga.
Na kraju imamo situaciju na shemi da element nema redni broj jer zapravo program ne
zna koji bi to trebao biti redni broj (mora se ručno upisati) a u navigatoru imamo
posebnu oznaku (!) da je taj element samo na montažnoj ploči ali ne i u shemi. Istu
grešku bi mogli pronaći i u „Messages managementu“.

16.6. Izrada legende ormara

Ukoliko želimo dobiti popis elemenata koji se nalaze u ormaru radi što boljeg pregleda
tada se prolazi ista procedura kao i kod generiranja bilo kojega drugog reporta.

224 / 231
Klikne se na UtilitiesèReportsèGenerate
Postavi se na kartice „Reports“, klikne se na gumb „New“ ta se izabere tip formulara
„Enclosure legend“ te output format „Manual placement“ jer se formular želi ručno
pozicionirati pokraj montažne ploče.

Nakon toga imamo situaciju kao na slici:

225 / 231
17. Provjera grešaka

Nakon što se završi projekt ili u tijeku izrade projekata svakako predlažemo da riješite
greške u svome projektu kako biste imali što kvalitetniju dokumentaciju.
Greške su podijeljene po važnosti u 3 kategorije (E – Error, W – Warrnigs, N – Notes).
Mnoge graške (E) su povezane sa upozorenjima (W) i zabilješkama (N) pa tako
rješavanjem određene greške rješavaju se i određena upozorenja koja su povezana na
grešku.
Ukoliko se želi uključiti navigator grešaka tada se poziva opcija
Project dataèMessagesèManagement te se dobije pregled svih grešaka projekta:

Kako bi dobili zadnje stanje grešaka potrebni je napraviti zadnju provjeru ili osvježenje.

226 / 231
Postavi se kursor na prozor s greškama klikne se na desni klik miša i izabere se opcija
„Check project“

Zatim se pojavi prozor na kojemu se može odabrati koji tip provjere želimo izvršiti (u
ovome slučaju je to provjera „EPLAN 5“)

Također se može kreirati vlastito podešenje klikom na .

227 / 231
Nakon toga klikne se na gumb New ( ) te se kreira vlastita tzv. Schema

Klikne se na OK.

Za svaki tip greške (npr. greške kod stezaljki počinju s brojem 001 i redni broj greške iza
toga npr. 001 – kompletan broj greške je 001001 – Terminal without designation)
odredimo važnost greške (Error, Warrnings ili Notes) te da li je uopće greška (Type of
check – Offline se pojavljuje nakon ručnog pozivanja „Check project“, Online –
pojavljuje se odmah nakon što ju napravimo, No-nije greška, blokiramo ju kao grešku).

Nakon što si kreiramo vlastita podešenja ponovno pokrenemo novi „Check project“ gdje
će program javiti greške sukladno našim podešenjima.

228 / 231
Nakon toga moguće je selektivno rješavanje grešaka po tipu uređaja i po tipu greške
pomoću filtera

Klikom na se ulazi u podešenje filtra tj.prikaza grešaka

Klikom na „Active“ se aktivira ovaj definirani filter

229 / 231
Nakon što se podesilo sve prema želji kreće se u rješavanje grešaka prema sljedećem
principu:

• Označi se greška u Messages navigatoru“

• Napravi se dvostruki klik na grešku ili desni klik miša pa „Go to 1st coordinate“
kako bi se uopće pronašla pozicija elementa u shemi i olakšala njezina potraga za
ispravak

• Kako bismo detaljnije saznali više informacija o grešci, klikne se na tipkovnici na

„F1“ nakon što je označena greška u navigatoru, te nam program iz „helpa“
daje detaljnije informacije o grešci, uzroku i mogućem rješenju greške.

230 / 231
 • Broj greške P007005 moguće je vidjeti ponovno u „settings-ima“ koje smo
prethodno podesili.

• Nakon što su se riješile određene greške u projektu potrebno je ponovno

pokrenuti „Check project“ kako bismo u navigatoru dobili pravo stanje grešaka.

Za sva dodatna pitanja vezana uz određene opcije i mogućnosti kontaktirajte Vašu

EPLAN podršku putem e-maila: eplan@omiko.hr ili putem telefona +385 1 2580 872

Vaše EPLAN tim

231 / 231