Tekst Kaštela Trogir 1.09.2014

NARUČITELJ: KOMISIONAR:
HRVATSKE VODE
SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH

VODA AGLOMERACIJE
GRADOVA KAŠTELA, TROGIRA I SPLITA

TE OPĆINA SEGET I OKRUG
IDEJNO RJEŠENJE
KANALIZACIJSKE MREŽE
NOSITELJ UGOVORA: IZVODITELJ:
HIDROING
d.o.o.,Trg Hrvatske bratske zajednice 2, 21000 Split
projektiranje•građenje•nadzor
projektiranje nadzor
Split, rujan 2014. godine

—————————————————————————————————————————
HR, 21000 Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 2
HIDROING
d.o.o. Split,Trg HBZ 2, 21000 Split
Tel.: +385 (0)21 480-385, 480-386
Tel. /fax: +385 (0)21 480-387
projektiranje•građenje•nadzor E-mail: hidroing.split@st.t-com.hr
—————————————————————————————————————————
naručitelj: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split
komisionar: HRVATSKE VODE, Zagreb
projekt: SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA

AGLOMERACIJE GRADOVA KAŠTELA, TROGIRA I
SPLITA TE OPĆINA SEGET I OKRUG
faza projekta: IDEJNO RJEŠENJE KANALIZACIJESKE MREŽE
oznaka projekta: T.D. 031/10
nositelj ugovora: AKVAPROJEKT d.o.o. Split
izvoditelj: HIDROING d.o.o. Split
koordinator projekta: Aljoša Fuštar dipl. ing. građ.
voditelj projektnog tima: Zdenko Čelan dipl. ing. građ.
projektni tim: Antonio Ljubas dipl. ing. građ.

Željko Šarić dipl. ing. građ.
Luka Čelan dipl. ing. građ
Borica Perica ing. građ.
Ivica Radman građ. tehn.
Lorendina Lučin građ. tehn.
mjesto i datum: Split, rujan 2014. godine
direktor: Zdenko Čelan dipl. ing. građ.

Naručitelj: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije
gradova Kaštela, Trogira i Splita te općina Seget i Okrug
Komisionar: Hrvatske vode Zagreb Idejno rješenje kanalizacijske mreže
SADRŽAJ:
OPĆI PRILOZI
Registracija tvrtke
Projektni zadatak
TEKSTUALNI PRILOZI
1 UVOD.............................................................................................................. 1
2 IZVORI PODATAKA.............................................................................................. 4
2.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA............................................................4
2.1.1 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ............................................4
2.1.2 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Kaštela ........................4
2.1.3 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Trogira.........................4
2.1.4 Prostorno-planska dokumentacija za područje priobalnog dijela Općine Seget ...5
2.1.5 Prostorno-planska dokumentacija za područje Općine Okrug .........................5
2.1.6 Prostorno-planska dokumentacija za područje naselja Slatine (dio Grada Splita) 6
2.1.7 Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir ................6
2.2 STUDIJSKA I PROGRAMSKA DOKUMENTACIJA.......................................................6
2.2.1 Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije.......................................6
2.2.2 Studija zaštite voda i mora Splitsko-dalmatinske županije ............................6
2.2.3 Ostala studijska i programska dokumentacija ............................................6
2.3 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ........................................................................7
2.3.1 Tehničko-ekonomska optimalizacija Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir .......7
2.3.2 Idejna rješenja .................................................................................8
2.3.3 Glavni i izvedbeni projekti ...................................................................8
2.4 OSTALA DOKUMENTACIJA ........................................................................... 10
2.4.1 Vodopravne dozvole Hrvatskih voda...................................................... 10
2.4.2 Statističke analize turističkog prometa ................................................. 10
2.4.3 Kategorizacija turističkih objekata....................................................... 10
2.5 GEODETSKE PODLOGE ............................................................................... 10
2.5.1 Kartografske podloge........................................................................ 11
2.5.2 Fotogrametrijske podloge .................................................................. 11
3 POSTOJEĆE STANJE ODVODNJE OTPADNIH VODA .....................................................12
3.1 UVOD ................................................................................................... 12
3.2 KANALIZACIJSKA MREŽA ............................................................................. 13
3.2.1 Grad Kaštela .................................................................................. 13
3.2.2 Grad Trogir.................................................................................... 13
3.2.3 Općina Seget – priobalni dio ............................................................... 14
3.2.4 Općina Okrug.................................................................................. 14
3.2.5 Naselje Slatine (dio grada Splita)......................................................... 14
3.3 ZAJEDNIČKI OBJEKTI ................................................................................. 15
4 PLANSKI ELEMENTI ............................................................................................17
4.1 PODRUČJE OBUHVATA ............................................................................... 17
4.2 PLANSKO RAZDOBLJE I ETAPE IZGRADNJE ........................................................ 17
4.3 KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ........................................................... 18
4.4 STANOVNIŠTVO ....................................................................................... 19
4.4.1 Stalno stanovništvo .......................................................................... 19
4.4.2 Povremeno stanovništvo .................................................................... 29
4.5 TURIZAM ............................................................................................... 34
4.5.1 Postojeće stanje.............................................................................. 34
4.5.2 Planirani turistički kapaciteti turista visoke i niske kategorije..................... 36
4.5.3 Planirani turistički kapaciteti u kampovima i lukama nautičkog turizma......... 42
Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

Izvršitelj: Hidroing d.o.o. Split Sadržaj str. 1
4.6 INDUSTRIJA I OSTALO GOSPODARSTVO ........................................................... 45

4.6.1 Industrija ...................................................................................... 45
4.6.2 Ostalo gospodarstvo ......................................................................... 47
4.7 OSTALI KORISNICI..................................................................................... 50
4.8 UKUPNI KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ................................................. 52
4.8.1 Dugoročno rješenje .......................................................................... 52
4.8.2 I. etapa ........................................................................................ 55
5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA................................................................62
5.1 METODOLOGIJA PRORAČUNA ....................................................................... 62
5.1.1 Sušni period ................................................................................... 62
5.1.2 Kišni period ................................................................................... 63
5.1.3 Tuđe vode ..................................................................................... 64
5.2 JEDINIČNE NORME OTPADNIH VODA ............................................................... 64
5.3 VARIJACIJE KOLIČINA OTPADNIH VODA ........................................................... 65
5.3.1 Koeficijenti dnevne neravnomjernosti- Kd .............................................. 65
5.3.2 Koeficijent satne neravnomjernosti- Ks ................................................. 65
5.4 PREGLED USVOJENIH PARAMETARA I USPREDBA S OPTIMALIZACIJOM........................ 66
5.5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA......................................................... 68
5.5.1 Dugoročno rješenje .......................................................................... 68
5.5.2 I. etapa ........................................................................................ 70
6 SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA .....................................................................72
6.1 DUGOROČNO RJEŠENJE ODVODNJE OTPADNIH VODA........................................... 72
6.1.1 Kanalizacijska mreža Grada Kaštela...................................................... 73
6.1.2 Kanalizacijska mreža Grada Trogira...................................................... 75
6.1.3 Kanalizacijska mreža Općine Seget (priobalni dio) .................................... 78
6.1.4 Kanalizacijska mreža Općine Okrug ...................................................... 80
6.1.5 Kanalizacijska mreža naselja Slatine (Grad Split) ..................................... 82
6.2 OBUHVAT I. ETAPE IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREŽE ....................................... 83
7 ANALIZA CIJEVNOG MATERIJALA ..........................................................................86
7.1 GRAVITACIJSKI CJEVOVODI ......................................................................... 86
7.1.1 Širi izbor cijevnog materijala.............................................................. 86
7.1.2 Karakteristike odabranih cijevnih materijala .......................................... 87
7.1.3 Usporedba cijevnog materijala............................................................ 91
7.1.4 Zaključak i prijedlog izbora cijevnog materijala .....................................101
7.2 TLAČNI CJEVOVODI..................................................................................103
7.2.1 Usporedba cijevnog materijala...........................................................103
7.2.2 Zaključak i prijedlog izbora cijevnog materijala .....................................105
8 HIDRAULIČKI PRORAČUN................................................................................... 106
8.1 METODOLOGIJA PRORAČUNA MJERODAVNIH KOLIČINA OTPADNIH VODA ZA DIMENZIONIRANJE
OBJEKATA SUSTAVA ODVODNJE...................................................................106
8.2 KRITERIJI ZA DIMENZIONIRANJE KANALIZACIJSKE MREŽE .....................................107
8.2.1 Crpne stanice i tlačni cjevovodi..........................................................107
8.2.2 Gravitacijski kanali .........................................................................109
8.3 DIMENZIONIRANJE ...................................................................................111
8.3.1 Dugoročno rješenje .........................................................................111
8.3.2 I. etapa izgradnje ...........................................................................116
8.4 PROVJERA KAPACITETA IZGRAĐENIH ZAJEDNIČKIH OBJEKATA...............................121
8.4.1 Crpna stanica Divulje-uređaj i podmorski prijelaz Divulje-Čiovo..................121
8.4.2 Hidrotehnički tunel Čiovo .................................................................124
8.4.3 Podmorski ispust Čiovo ....................................................................127
9 PROCJENA TROŠKOVA...................................................................................... 132
9.1 PROCJENA TROŠKOVA IZGRADNJE I. ETAPE ....................................................132
9.1.1 Zajednički objekti ..........................................................................132
9.1.2 Kanalizacijska mreža .......................................................................133
9.1.3 Ukupni troškovi izgradnje I. etape......................................................143

9.2 TROŠKOVI POGONA I ODRŽAVANJA ...............................................................145
9.2.1 Zajednički objekti ..........................................................................145
9.2.2 Kanalizacijska mreža .......................................................................151
9.2.3 Ukupni troškovi pogona i održavanja....................................................153
9.3 TROŠKOVI AMORTIZACIJE ..........................................................................154
9.4 UKUPNI GODIŠNJI TROŠKOVI U PROJEKTNOM PERIODU .......................................154
DODATCI:
Dodatak 1 – Obuhvat I. etape kanalizacijske mreže
Dodatak 2 – Detaljan troškovnik izgradnje I. etape
Dodatak 3 – Hidraulički proračun - Dugoročno rješenje
Dodatak 4 – Hidraulički proračun – I. etapa
GRAFIČKI PRILOZI:
1. Pregledna situacija ......................................................................... 1:25.000

2. Urbanističke podloge ....................................................................... 1:15.000
2.1. Grad Kaštela
2.2.1. Grad Trogir, Općina Seget-priobalni dio, Općina Okrug
i naselje Slatine- sjeverni dio
i naselje Slatine- južni dio
3. Situacija - Obuhvat I. etape kanalizacijske mreže ................................... 10.000
3.1. Općina Seget - priobalni dio
3.2. Grad Trogir
3.3. Grad Kaštela - zapad
3.4. Grad Kaštela - istok
3.5. Općina Okrug
3.6. Naselje Slatine
4. Situacija - Postojeće stanje .............................................................. 1:10.000
4.2. Grad Trogir
4.5. Općina Okrug
5. Situacija - Tehničko rješenje ............................................................. 1:10.000
5.2. Grad Trogir
5.5. Općina Okrug
6. Hidrauličke sheme
6.1. Hidraulička shema sustava odvodnje – Pregledna situacija .................... 1:50.000
6.2. List 1 – Hidraulička shema kanalizacijske mreže Kaštela ....................... 1:15.000
6.3. List 2 – Hidraulička shema kanalizacijske mreže Trogir-Seget ................. 1:15.000
6.4. List 3 – Hidraulička shema kanalizacijske mreže Otok Čiovo................... 1:15.000


VODA AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEŠENJE
OPĆI PRILOZI

Izvršitelj: Hidroing d.o.o. Split

VODA AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEŠENJE
TEKSTUALNI PRILOZI

1 UVOD
Općenito
Sustav odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir nalazi na indikativnoj listi

projekata Republike Hrvatske čija bi se izgradnja trebala sufinancirati iz EU fondova .
Aglomeracija Kaštela-Trogir obuhvaća područje Grada Kaštela, Grada Trogira bez

Velikog i Malog Drvenika, priobalni dio Općine Seget, Općina Okrug i naselje Slatine
(dio Grada Splita), a pokriva je sustav odvodnje i pročišćavanja, koji se sastoji od:
kanalizacijske mreže, 2 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i zajedničkog
podmorskog ispusta.
Inače, ovaj elaborat je konačna verzija idejnog rješenja kanalizacijske mreže predmetne
aglomeracije. Njegova radna verzija izrađena je u prosincu 2010. godine ( Izradio: Hidroing
d.o.o. Split, T.D. 031/10, nositelj ugovora : Akvaprojekt d.o.o. Split). Na spomenutu radnu
verziju idejnog rješenja primjedbe i sugestije dali su:
– Projektni tim Naručitelja (Zapisnik br. 4/2011, od 27.01.2011. godine) i

– revidenti (prof. dr. sc. Jure Margeta, dipl. ing. građ i dr. sc. Davor Bojanić, dipl.
ing. građ )
Primjedbe i sugestije projektnog tima i revidenata na radnu verziju su prihvaćene i u ovoj

konačnoj verziji su izvršeni ispravci.
U sklopu konačne verzije idejnog rješenja mreže, a prema projektnom zadatku trebalo je:
novelirati i potvrditi aktualnu koncepciju kanalizacijske mreže aglomeracije

Kaštela -Trogir
odrediti vrstu, broj i raspored korisnika u prostoru sustava odvodnje i
pročišćavanja, i to za dugoročno rješenje i I. etapu izgradnje1
odrediti mjerodavne količine (u dugoročnom razdoblju i u I. etapi)
izvršiti dimenzioniranje kanalizacijske mreže
izvršiti procjenu troškova I. etape izgradnje
1
Reviziju ovog elaborata izvršio je i JASPERS (Joint Assistance to Support Projects in European
Regions) i osnovna primjedba odnosila se na dimenzioniranje uređaja i obuhvat kanalizacijske mreže
za I. etapu koja je trebala iznositi minimalno 85% priključenih korisnika. Obzirom da je projektni
zadatak precizno definirao obuhvat kanalizacijske mreže (koji je iznosio oko 52 % priključenih
korisnika za cijeli sustav), dogovoreno je da se ovaj elaborat završi prema obuhvatu iz postojećeg
projektnog zadatka i nazvan je 1. paket I. etape, a da se ostali dio kanalizacijske mreže do 85%
priključenih korisnika posebno ugovori i taj dio je nazvan 2. paket I. etape. Za uređaje je
dogovoreno da se dimenzioniranje izvrši na 85% priključenih korisnika. U tome je i osnovna razlika
između pojma "I. etapa" koja se koristi u ovom elaboratu (kanalizacijske mreže) i kod idejnog
rješenja uređaja. Kod idejnog rješenja mreže pod pojmom "I. etapa" misli se na obuhvat 1. paketa I.
etape (čiji obuhvat predviđa priljučenost oko 52% korisnika kanalizacijske mreže), a kod uređaja
pod pojmom "I. etapa" predviđa se priključnost 85 % korisnika. U nastavku ovog teksta za
kanalizacijsku mrežu koristit će se oba izraza: "I. etapa" i "1. paket I. etape" i oba znače isto:
obuhvat kanalizacijske mreže iz projektnog zadatka s priključenošću oko 52% korisnika.

Izvršitelj: Hidroing d.o.o. Split str. 1
Rezultati idejnog rješenje kanalizacijske mreže
U ovom idejnom rješenju izvršena je analiza postojeće prostorno-planske dokumentacije i

na temelju nje određene su kategorije korisnika kanalizacijske mreže, njihov broj,
postotak priključenosti, raspored u prostoru i na kraju mjerodavne količine za
dimenzioniranje, kako za dugoročno rješenje tako i za I. etapu izgradnje.
Mjerodavne količine otpadnih voda određenu su na temelju ulaznih parametara iz

Vodoopskrbnog plana Splitsko-dalmatinske županije, slično kao što je Optimalizacija iz
2002. rađena na temelju ulaznih parametara iz Studije podobnosti
Split/Solin/Kaštela/Trogir - poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava.
U odnosu na Optimalizaciju iz 2002. god., na temelju koje je izgrađena I. faza1 izgradnje

kanalizacijskog sustava Kaštela - Trogir, mjerodavne količine su se nešto promijenile. Tako
je znatno manja količina otpadnih voda koja dotječe na CUPOV Divulje, prvenstveno jer su
dosta smanjene otpadne vode industrije.
S druge strane, znatno se povećala količina otpadnih voda koje dotječu na UPOV Čiovo jer
se znatno povećao planirani broj stanovnika i pogotovo turista na području Okruga i
Slatina. U nastavku se daje pregled opterećenja po uređajima izražen u ekvivalent
stanovnicima (ES) i to prema ovom idejnom rješenju i prema Optimalizaciji:
Dugoročno rješenje:
CUPOV Divulje
– sada: 126.000 ES
– prije: 140.000 ES, dimenzioniran na 4×40.000 ES (prema Optimalizaciji)
UPOV Čiovo
– sada : 34.000 ES
– prije: 20.000 ES, dimenzioniran na 2×10.000 ES (prema Optimalizaciji)
I. etapa 2:
CUPOV Divulje
– sada: 53.000 ES 3, dimenzioniran na 90.000 ES (2×45.000 ES)4
– prije: I. faza 1×40.000 ES, II. faza 2×40.000 ES (prema Optimalizaciji)
UPOV Čiovo
– sada:10.000 ES 3, dimenzioniran na 30.000 ES (2×15.000 ES)4
– prije: I. faza 1×10.000 ES (prema Optimalizaciji)
Ovim idejnim rješenjem u obuhvatu 1. paketa I. etape izgradnje planirano je izgraditi:

dva uređaja za pročišćavanje (CUPOV Divulje i UPOV Čiovo)
12 crpnih stanica
78.545 m kanalizacijskih kolektora i tlačnih cjevovoda
1.387 m novog vodovoda
1
Radi razlikovanja izraz "I. faza" korist će se za isključivo objekte koji su izgrađeni u sklopu EKO
projekta Kaštelanski zaljev, dok će se izraz "I. etapa" koristiti za objekte koji se grade u sklopu ovog
projekta tj. za obuhvat 1. paket I.etape izgradnje kanalizacijske mreže
2
I. etapa se razlikuje kod kanalizacijske mreže i uređaja (vidi fusnotu na str.1)
3
Misli se se na ukupno opterećenje na uređaj za obuhvat 1. paketa I.etape kanalizacijske mreže
4
Dimenzioniranje je izvršeno za obuhvat I.etape uređaja s priključenošću od cca 85% korisnika
kanalizacijskog sustava (vidi fusnotu na str.1)

i izvršiti rekonstrukciju 36.811 m postojećih vodovoda, 15.101 m

elektroenergetskih kabela i 22.947 m elektrokomunikacijskih kabela uz
trase planiranih kanalizacijskih kolektora
Ukupna cijena troškova izgradnje objekata u obuhvatu 1. paketa I. etape izgradnje

procijenjena je na iznos oko 53,2 milijuna €. Pri tome u cijenu izgradnje kanalizacijske
mreže uključeni su troškovi rekonstrukcije postojećih instalacija u pojasu izvođenja
(vodovodne, elektroenergetske i elektrokomunikacijske instalacije) i troškovi otkupa
zemljišta za objekte kao što su crpne stanice i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.
Detaljni pregled objekata u obuhvatu 1. paketa I. etape izgradnje i troškova izgradnje dan
je kraju tekstualnih priloga u Dodacima 1 i 2 ovog idejnog rješenja.

2 IZVORI PODATAKA
Pri izradi ovog Idejnog rješenja korištena je razna projektna i planska dokumentacija. U
tekstu se često poziva na određenu dokumentaciju pa se ovdje daje pregled cjelokupne
korištene dokumentacije s punim nazivom, izrađivačem i datum nastanka dokumentacije,
te skraćenim nazivom koji se u daljnjem tekstu koristi. Napominje se da su svi podaci
ažurirani do prosinca 2010. godine kada je nastala radna verzija idejnog rješenja.
2.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA
2.1.1 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

Plan prostornog uređenja Splitsko-dalmatinske županije (PP SDŽ) (Županijski zavod za
prostorno uređenje, studeni 2002.). – Odluka o donošenju objavljena u Službenim
novinama SDŽ br. 1/2003., uključujući izmjene i dopune:
Usklađenje Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije s Uredbom o
uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), Zavod za
prostorno uređenje, Split, travanj 2005. – Odluka objavljena u Službenim
novinama SDŽ br. 5/2005.
Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije - Odluka
objavljena u Službenim novinama SDŽ br. 13/2007.
2.1.2 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Kaštela
Prostorno planska dokumentacija na snazi

PPU Grada Kaštela (GISplan d.o.o. Split, travanj 2006.),
Izmjene i dopune PPU-a Grada Kaštela (GISplan d.o.o. Split, ožujak 2009.),
GUP Kaštela (GISplan d.o.o. Split, travanj 2006.),
Izmjene i dopune GUP-a Kaštela (GISplan d.o.o. Split, ožujak 2009.),
DPU Riva-K. Sućurac (Arh. radionica centar d.o.o. Split, srpanj 2002),
DPU Sokolana-K. Sućurac (Arh. radionica centar d.o.o. Split, prosinac 2003),
DPU Đardin-K. Stari (GISplan d.o.o. Split, veljača 2004.),
DPU Brce-K. Lukšić (Prostor-Split d.o.o. Split, travanj 2008.),
DPU turističke zone Štalija (GISplan d.o.o. Split, prosinac 2009.);
Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi

Izmjene i dopune PPU-a Grada Kaštela, Izmjene i dopune GUP-a Kaštela, UPU br. 2 Divulje,
UPU br. 3 Resnik, UPU br. 4 Rudine, UPU br. 5 K. Stari-K. Novi, UPU br. 6 Radun, UPU br. 7
K. Stari-K. Lukšić, UPU br. 8 K. Stari-Centar, UPU br. 9 K. Lukšić-K. Kambelovac, UPU br.
10 K. Lukšić- K. Kambelovac 2, UPU br. 11 K. Kambelovac-sjever, UPU br. 12 K.
Kambelovac- Centar, UPU br. 13 K. Kambelovac-Centar 2, UPU br. 14 K. Gomilica-K.
Sućurac, UPU br. 15 K. Gomilica-sjever, UPU br. 16 K. Gomilica - K. Sućurac jug, UPU br.
17 Giričić, UPU br. 19 Krtine, UPU br. 20 Peca, UPU br. 21 Stražbenik, UPU br. 22 K.
Sućurac Centar, UPU br. 23 Brižine I, UPU br. 24 Gorica, UPU br. 25 Idra, UPU br. 26
Brižine II te UPU br. 27 radne zone K. Lukšić;
2.1.3 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Trogira

Prostorni plan uređenja Grada Trogira (UIH, Zagreb, svibanj 2006)

Izmjene i dopune PPU Grada Trogira (URBOS Split, kolovoz 2008.)

Odluke o dopunama od 28.09.2009 godine i 28.12.2009. godine, Službeni
glasnik Grada Trogira br. 09/09 i 11/09
UPU Plano 1 (Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb, 2004.),
UPU poslovne zone POS 3 (UPU 10) na području MO Plano (IGH PC Split,
rujan 2009.),
UPU ugostiteljsko-turističke zone Sv. Križ (UPU 17) na području MO Arbanija
(IGH PC Split, prosinac 2009.),
DPU Brigi-Lokvice (DPU 5) na području MO Travarica (URBOS Split, ožujak
2010.),
UPU Mastrinka I (UPU 6.1.) na području MO Žedno-Mastrinka (URBOS Split,
ožujak 2010.),
UPU naselja Plano (UPU 18) na području MO Plano (ARCHING Split, rujan
2010.)
UPU poslovne zone POS 2 (UPU 15) na području MO Plano (ARHEO Zagreb,
studeni 2010)

UPU naselja Trogir (UPU 1) na području Mjesnih odbora Travarica i Čiovo, UPU naselja
Arbanija (UPU 5), UPU dijela naselja Mastrinka (UPU 6.2.), UPU naselja Žedno (UPU 9),
UPU poslovne zone POS 4 (UPU 16) na području MO Plano, DPU povijesne jezgre Trogira, te
DPU I. faze obale od Madirazzinog mula do Duhanke
2.1.4 Prostorno-planska dokumentacija za područje priobalnog dijela Općine Seget

PPU Općine Seget (Arching d.o.o. Split, svibanj 2004.),
UPU Uređenje obale – privezište Kuštalovac-Pećine (Arching d.o.o. Split,
siječanj 2007.) na području MO Seget Donji,
UPU Mićine – dio Seget Vranjice (PIS Inženjering d.o.o. Split, lipanj 2007.),
UPU Pećine (Arching d.o.o. Split, studeni 2008.) na području MO Seget
Donji,
UPU Centar-Seget Vranjica (Arching d.o.o. Split, srpanj 2008.),
UPU Istok Barbušinac (Studio R d.o.o. Split, srpanj 2005.) na području MO
Seget Donji,
DPU Hotel Jadran-rekonstrukcija (Arching d.o.o. Split, prosinac 2008.) na
području MO Seget Donji;

UPU Centar-stari Seget, UPU Sv. Danijel, UPU Balancane
2.1.5 Prostorno-planska dokumentacija za područje Općine Okrug

PPU Općine Okrug (GISplan d.o.o. Split, 2007.), Izmjene i dopune PPU
Općine Okrug (GISplan Split, 2008.), Usklađenje i pročišćeni tekst (Gisplan
Split, 2009.) te Usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji
(Gisplan Split, srpanj 2010.)
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Okrug (za razdoblje
lipanj 2007. – lipanj 2011.) (GISplan d.o.o. Split, srpanj 2007.),
UPU poslovne zone Rasove (MO Okrug Gornji) (GISplan Split, prosinac 2009.),
UPU turističke zone Racetinovac (MO Okrug Gornji) (IGH PC Split, travanj
2010. godine);

UPU turističke zone uvala Široka (Gisplan Split, prosinac 2010.);

UPU turističke zone uvala Duboka, UPU turističke zone Kava, UPU dijela uvale Mavarčica,
UPU obalnog dijela Rožac-Kuzmića vala, UPU br. 9 zona mješovite namjene (pretežno
stambene) (MO Okrug Gornji), UPU-ovi zona mješovite namjene (pretežno stambene) br. 1
(MO Okrug Donji), 2, 3 i 4 (MO Okrug Gornji) te UPU br. 7 zona mješovite namjene
(pretežno stambene) (MO Okrug Gornji),
2.1.6 Prostorno-planska dokumentacija za područje naselja Slatine (dio Grada

Splita)

PPU Grada Splita (GISplan d.o.o. i URBOS d.o.o. Split, studeni 2005.);

UPU turističke zone Slatine –istočni dio naselja, UPU uvala Duboka Garma (mješovita
namjena) i UPU-i naselja Slatine;
2.1.7 Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir

Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir u gradovima
Kaštela i Trogir u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Klasa: UP/I-350-05/02-01/0126; Ur. broj:
531-08-02-19 GR od 30. rujna 2002.) čiji je sastavni dio Stručna podloga za ishođenje
lokacijske dozvole za I. fazu realizacije kanalizacijskog sustava Kaštela- Trogir (Hidroing
d.o.o. Split, Građevinski fakultet Split, Foramen d.o.o. Split, Akvaprojekt d.o.o. Split i
Projektni biro Split d.o.o. Split, srpanj 2002),
2.2 STUDIJSKA I PROGRAMSKA DOKUMENTACIJA
2.2.1 Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije

"Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije" izradili su: "Institut građevinarstva
hrvatske" d.d. Zagreb, "Hidroing" d.o.o. Split, "Akvaprojekt" d.o.o. Split, "Infra projekt"
d.o.o. Split i "Geoprojekt" d.d. Split za naruččitelja "Hrvatske vode" Zagreb, u prosincu
2008. god. U nastavku će se koristiti kratica VP SDŽ ili Vodoopskrbni plan SDŽ. Iz ovog
plana korišteni su podaci o jediničnim normama potrošnje vode i planiranom broju korisnika
na području obuhvata kanalizacijskog sustava radi analize broja korisnika.
2.2.2 Studija zaštite voda i mora Splitsko-dalmatinske županije

"Studiju zaštite voda i mora Splitsko-dalmatinske županije" izradio je "Akvaprojekt" Split u
suradnji s tvrtkama "Geo-Rudus" Zagreb i "Građevinsko-arhitektonskim fakultetom u Splitu" u
travnju 2009. god. za naruččitelja "Hrvatske vode" Zagreb. U nastavku će za ovu studiju
koristiti kratica : SZVM SDŽ. Iz ove studije korišteni su podaci o planiranom broju korisnika
na području obuhvata kanalizacijskog sustava radi analize broja korisnika.
2.2.3 Ostala studijska i programska dokumentacija

Analiza i usporedba mogućih varijanti rješenja dispozicije otpadnih voda
Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir (“Projektant” Split i Građđevinski
fakultet Split, srpanj 1998.),

Izmjene i dopune studija o podobnosti kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir

prema novom konceptu: knjige I – VII/2 (Građđevinski fakultet Split,
“Foramen” d.o.o. Split, “Hidroing” d.o.o. Split, veljačča 2000.),
Studija utjecaja na okoliš Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir (IGH d.d. PC
Rijeka, lipanj 2002.).
2.3 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
2.3.1 Tehničko-ekonomska optimalizacija Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir
"Tehničko-ekonomsku optimalizaciju Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir" izradile su

tvrtke: "Hidroing" Split, "Građevinski fakultet" Sveučilišta u Splitu, "Foramen" Split,
"Akvaprojekt" Split i "Projektni biro Split" Split u svibnju 2002. godine za Investitora
"Vodovod i kanalizacija" Split i naručitelja "Agencija EKO – Kaštelanski zaljev", Ustanova
Split (u nastavku će se koristiti kratica: Optimalizacija). Obzirom da je ovo ključni elaborat
na temelju kojeg je izrađene sva daljnja projektna dokumentacija i na temelju kojeg je
vršena izgradnja I. faze kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir dat će podrobniji njegov
opis.
Elaborat se sastoji od tri sveska:
• Svezak A/ Tehničko-ekonomska optimalizacija dugoročnog rješenja

• Svezak B/ Tehničko-ekonomska optimalizacija I. faze realizacije sustava
• Svezak C/ Idejno rješenje elektroenergetskih objekata I. faze realizacije
sustava
Svezak A/ Tehničko-ekonomska optimalizacija dugoročnog rješenja sadržavao je osam

knjiga:
1. Kanalizacijski sustav Kaštela/Trogir - Osnovne karakteristike rješenja

2. Uređaj za pročišćavanje
3. Prijelaz Kaštelanskog zaljeva
4. Tunel – Čiovo
5. Podmorski ispust
6. Kanalizacijska mreža područja Kaštela
7. Kanalizacijska mreža Grada Trogira, Općine Seget i naselja Slatine
8. Kanalizacijska mreža Općine Okrug
Svezak B/ Tehničko-ekonomska optimalizacija I. faze realizacije sustava sadržavao je

sedam knjiga:
1. Kanalizacijski sustav Kaštela/Trogir - Osnovne karakteristike rješenja

2. Uređaj za pročišćavanje
3. Prijelaz Kaštelanskog zaljeva
4. Tunel – Čiovo
5. Podmorski ispust
6. Kanalizacijska mreža područja Kaštela
7. Kanalizacijska mreža Grada Trogira
Svezak C/ Idejno rješenje elektroenergetskih objekata I. faze realizacije sustava
1. Elektroenergetsko napajanje crpnih stanica i uređaja kanalizacijskog sustava

2. Povezivanje objekata svjetlovodnim kabelima
Na temelju ove dokumentacije izrađena je Stručna podloga za ishođenje lokacijske dozvole

za "Kanalizacijski sustav Kaštela – Trogir – I. faza" koju je izradio "Hidroing" Split u srpnju
2002. god. za naručitelja "Agencija EKO – Kaštelanski zaljev", Ustanova Split. Stručna
podloga je podijeljena u tri knjige:
1. Tekstualni prilozi
2. Grafički prilozi
A/ Funkcionalna cjelina A - Podsustav zajedničkih objekata
3. Grafički prilozi
B/ Funkcionalna cjelina B - Podsustav Kaštela
C/ Funkcionalna cjelina C - Podsustav Trogir
D/ Funkcionalna cjelina D - Podsustav Čiovo
Na temelju ove Stručne podloga dobivena je lokacijska dozvola i nakon toga su izrađeni
glavni projekti na temelju kojih se izvode objekti koji su ušli u obuhvat I. faze izgradnje.
2.3.2 Idejna rješenja

Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda s područja Grada Kaštela (IGH PC
Rijeka, 2008. godina),
Idejno rješenje Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada
Trogira (Proning DHI Zagreb, 2006. godina),
Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda naselja Seget Vranjica i dijela
naselja Seget Donji koji gravitira CS Medena (Hidroing d.o.o. Split, lipanj
2010. godine),
Idejno rješenje: Kanalizacijski sustav Općine Okrug, Prijelazna rješenja
odvodnje otpadnih voda zapadnog dijela otoka Čiovo (Hidroing d.o.o. Split,
travanj 2008. godine),
U izradi
Idejno rješenje uređenja obalnog pojasa od uvale Tatinja do uvale Orlice,
Idejno rješenje uređenja obalnog pojasa od uvale Toć do Kuzmića vale.
2.3.3 Glavni i izvedbeni projekti
Zajednička dokumentacija za Kanalizacijski sustav Kaštela-Trogir

Podmorski ispust sa difuzorskom sekcijom – glavni i izvedbeni projekt te
snimak izvedenog stanja,
Hidrotehnički tunel ČČiovo – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog
stanja,
Podmorski prijelaz kopno-Čiovo – glavni i izvedbeni projekt te snimak
izvedenog stanja,
Centralni uređđaj za pročćišćavanje otpadnih voda (CUPOV) Divulje – I. A
faza – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja,
CUPOV Divulje – I. B faza – idejni i glavni projekt,
Crpna stanica „Divulje-Uređđaj – idejni, glavni i izvedbeni projekt te snimak
izvedenog stanja,
Pristupna cesta CUPOV Divulje sa gravitacijskim kolektorom i regulacija
potoka Slanac – glavni i izvedbeni projekt te snimak izvedenog stanja;

Područje Grada Kaštela

CS Resnik sa tlačnim cjevovodima i gravitacijskim cjevovodima – idejni,
glavni i izvedbeni projekt s projektom izvedenog stanja za prvi dio
predmetne cjeline te dopuna idejnog i glavnog projekta za drugi dio
predmetne cjeline,
CS-e “Nehaj”, “K. Novi”, “K. Stari” i “K. Lukšić II” sa tlačnim cjevovodom i
gravitacijskim kolektorima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog
stanja,
Gravitacijski kolektor “K. Lukšić” – glavni i izvedbeni projekt te projekt
izvedenog stanja,
CS “K. Lukšić I” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima (u
sklopu uređenja ulice dr. J. Omašića u K. Lukšiću) – glavni i izvedbeni
projekt te projekt izvedenog stanja,
CS-e “K. Kambelovac” i “K. Gomilica” sa tlačnim cjevovodom i
gravitacijskim kolektorima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog
stanja,
Gravitacijski kolektori na području K. Sućurac, K. Gomilica, K. Kambelovac –
glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,
CS “K. Sućurac II” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima –
CS “K. Sućurac I” sa tlačnim cjevovodom i gravitacijskim kolektorima –
Dodatna kanalizacijska mreža područja grada Kaštela: gravitacijski kolektori
1. grupe – glavni projekt,
Dodatna kanalizacijska mreža područja grada Kaštela: gravitacijski kolektori
2. grupe, tlačni cjevovod i crpna stanica – glavni projekt;
Područje Grada Trogira

Gravitacijski kolektori i CS Brigi sa tlačnim cjevovodom – glavni i izvedbeni
Gravitacijski kolektor i CS “Soline” s tlačnim cjevovodom – glavni i izvedbeni
Gravitacijski kolektori te CS-e “Čiovo” i „Saldun“ s tlačnim cjevovodima –
Gravitacijski kolektor Brigi (ex-Jadranska turistička cesta) – glavni projekt,
Gravitacijski kolektor Plano – glavni projekt,
Gravitacijski kolektori te CS-e “Miševac”, Sv. Križ“ i „Arbanija“ s tlačnim
cjevovodima – glavni i izvedbeni projekt te projekt izvedenog stanja,
Gravitacijski kolektor Žedno – glavni projekt,
Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada Trogira: prioritetni
kolektori Trogir kopno-istok – glavni projekt,
kolektori Trogir kopno-zapad – glavni projekt,
kolektori Trogir otok – glavni projekt,
Područje priobalnog dijela Općine Seget

Podsustav Trogir – područje Seget Donji: G1 – kolektor K3.4’ – glavni projekt;
Podsustav Trogir – područje Seget Donji: CS Seget Donji (CS 11) s tlačnim
cjevovodom (T 11), istočnim (K 11.2) i zapadnim (K 11.1) obalnim
kolektorima te istočnim cestovnim kolektorom (K 3.41) – glavni projekt,

Podsustav Trogir – područje Seget Donji: CS Medena (CS 10) s tlačnim

cjevovodom (T 10) i istočnim obalnim gravitacijskim kanalom (K 10.1) –
glavni projekt,
Područje Općine Okrug

Kanalizacijska mreža Općine Okrug uz Saldunski zaljev – glavni projekt s
troškovnikom – Građevinski i strojarski projekt (HIDROING Split, TD 001/09,
lipanj 2009.);
Naselje Slatine (područje Grada Splita)

Podsustav Čiovo – područje Slatine: CS Slatine 1 s tlačnim cjevovodom i
zapadnim gravitacijskim kolektorom – idejni i glavni projekt,
Podsustav Čiovo – područje Slatine: CS Slatine 2 i 3 s tlačnim cjevovodima i
pripadajućim gravitacijskim kolektorima – idejni i glavni projekt;
2.4 OSTALA DOKUMENTACIJA
2.4.1 Vodopravne dozvole Hrvatskih voda

ADRIACHEM d.d. Kaštel Sućurac
DALMACIJACEMENT d.d. za Pogon Sveti Juraj i pripadajući dio pogona Rudnik
HOTEL MEDENA d.d. Seget Donji
MARINE KAŠTELA d.o.o., Kaštel Gomilica
VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split
ACI CLUB d.d., Opatija za ACI marinu TROGIR
APARTMANI MEDENA d.d. Seget Donji
BRODOTROGIR d.d., Put Brodograditelja 16, Trogir
KLUB SEGET d.o.o., Hrvatskih žrtava 121, Seget Donji za Kamp Seget, Seget
Donji
PROPLIN d.o.o., Zagreb za PJ DC Kaštel Sućurac
RESNIK HOTEL d.o.o., Kaštel Štafilić
VIKTORIA HOTELI d.o.o., Seget Donji za TN HOTEL JADRAN, Seget Donji
VRANJICA BELVEDERE d.d., Seget Vranjica za turističko naselje (kamp i
apartmani) u Seget Vranjici
ŽELJEZARA SPLIT – poduzeće za proizvodnju i preradu čelika d.d.
Kaštel Sućurac
2.4.2 Statističke analize turističkog prometa

"Statističke analize turističkog prometa u 2009. godini" – Turistička zajednica Splitsko-
dalmatinske županije, Split, ožujak 2010. godine
"Statističke analize turističkog prometa u 2008. godini" – Turistička zajednica Splitsko-

dalmatinske županije, Split, ožujak 2009. godine
2.4.3 Kategorizacija turističkih objekata

"Popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici Hrvatskoj"
(stanje 28. 7. 2010.), Ministarstvo turizma RH
2.5 GEODETSKE PODLOGE
Za izradu predmetnog elaborata korištene su sljedeće geodetske podloge:

2.5.1 Kartografske podloge

1. Rasterski digitalizirana Topografska karta područja u mjerilu 1:25.000
2. Vektorski digitalizirana Hrvatska osnovna karta za područje Kaštela u mjerilu
1:5.000
3. Rasterski digitalizirana Hrvatska osnovna karta za područje Trogira, Segeta,
Okruga i Slatina u mjerilu 1:5.000
2.5.2 Fotogrametrijske podloge

1. Digitalni ortofoto za područje Kaštela u mjerilu 1:1.000
2. Digitalni ortofoto za područje za područje Kaštela Trogira, Segeta, Okruga i
Slatina u mjerilu 1:5.000

3 POSTOJEĆE STANJE ODVODNJE OTPADNIH VODA
3.1 UVOD
Postojeća kanalizacijska mreža aglomeracije Kaštela-Trogir razvijala se dugi niz godina. U

početku parcijalno po pojedinim naseljima, bez zajedničkog dugoročnog koncepta.
Osnivanjem, odnosno početkom rada Agencije EKO Kaštelanski zaljev (1998. godine)
započela je ozbiljnija izgradnja glavnih objekata sustava odvodnje i pročišćavanja.
Najprije je postavljen i usvojen dugoročni zajednički koncept aglomeracije Kaštela-Trogir

(2002. godine), a zatim se pristupilo izradi projektne dokumentacije I. faze izgradnje kako
zajedničkih objekata, tako i glavnih objekata kanalizacijske mreže.
Sama izgradnja započela je 2005. godine, traje i danas, a predviđa se da će objekti koji se
realiziraju kroz Agenciju EKO Kaštelanski zaljev biti izgrađeni i pušteni u funkciju do 2014.
godine. (vidi grafičke priloge od 4.1 do 4.6), i to:
• EKO - I. faza (izgrađeni glavni objekti sustava odvodnje i pročišćavanja, a

nisu u funkciji, na grafici crna boja)
• EKO-legalizacija i sanacija (objekti koje su izgradili gradovi i općine, a
njihovu legalizaciju i sanaciju preuzela je Agencija EKO Kaštelanski
zaljev, na grafici siva boja)
• EKO-dodatna mreža (objekti u izgradnji čiju realizaciju vodi Agencija
EKO Kaštelanski zaljev i za njih posjeduje građevinske dozvole, na grafici
zelena boja)
Osim objekata koji se realiziraju kroz Agenciju EKO Kaštelanski zaljev nakon 2005. godine
postoje izgrađeni objekti koje su realizirali gradovi i općine na svojim područjima. Ti
objekti su na grafici označeni ljubičastom bojom.
Iz gore iznijetog može se zaključiti da se sustav odvodnje i pročišćavanja aglomeracije

Kaštela-Trogir razvijao u dva (2) vremenska razdoblja, i to:
• Izgrađeni objekti do 2005. godine (to su svi oni objekti koji se nisu
realizirali kroz Agenciju EKO Kaštelanski zaljev, na grafici u boji tanjih
linija)
• Izgrađeni objekti ili objekti u izgradnji nakon 2005. godine (realizacija
kroz Agenciju EKO Kaštelanski zaljev, gradove i općine)
U ovom elaboratu, vrlo je važno napomenuti da se svi gore navedeni objekti, za oba
vremenska razdoblja prije i poslije 2005. godine tretiraju kao postojeće stanje, i da će biti
u funkciji 2014. godine. To je važno iz razloga, kako bi se objekti koji su predmet ovoga
projekta (obuhvat 1. paketa I. etape izgradnje), nakon izgradnje mogli pustiti u funkciju.
U nastavku teksta dat će se kratak opis izgrađenih objekata sustava odvodnje i

pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir.

3.2 KANALIZACIJSKA MREŽA
3.2.1 Grad Kaštela
Na području grada Kaštela odvodnja otpadnih voda rješavana je parcijalno. Izgrađene su

mreže manjeg obuhvata između stare kaštelanske ceste i mora s direktnim ispustima u
more ili bujične tokove, uz veliki broj septičkih jama.
Nakon 1986. godine, započelo se s ozbiljnijom izgradnjom dijela sustava za odvodnju

otpadnih voda s područja Kaštel Sućurca, Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca prema
projektnoj dokumentaciji izrađenoj u skladu s Idejnim rješenjem odvodnje otpadnih voda
grada Kaštela te dispozicije otpadnih voda zajedno s gradom Trogirom.
Izrađena je CS “Sućurac 2” s tlačnim cjevovodom i dijelom obalnih glavnih gravitacijskih

kolektora Kaštel Sućurca. Izgrađen je i glavni sabirni kolektor u Kaštelanskoj cesti od
Kaštel Sućurca do Naselja u Kaštel Gomilica. Izrađeni su kolektori od tzv. Baletne škole do
lokacije CS “Gomilica-Torac” u cesti te na obali. Napravljen je i dio obalnog kolektora u
Kaštel Novom kojim se prikupljaju otpadne vode iz više direktnih izljeva u more te
otprilike odvode do lokacije buduće CS “Novi”.
Primarni kolektori su izrađeni uglavnom od azbest cementnih kanalizacijskih cijevi dok je

sekundarna mreža izrađena od betonskih, azbest cementnih, PVC ili PE, a kanalizacijska
mreža u starim jezgrama pojedinih Kaštela je uglavnom od kamenih zidanih kanala.
Kao što je prije napomenuto nakon 2005. godine izgrađeni su glavni objekti podsustava
Kaštela, kroz I. fazu realizacije EKO-projekta. Ti objekti čine temeljnu konfiguraciju
kanalizacijske mreže grada Kaštela, a sve otpadne vode se dovode na CUPOV Divulje. Ove
objekte je potrebno pustiti u funkciju, a to su:
• Crpne stanice: CS Sućurac I, CS Gomilica, CS K. Kambelovac, CS K. Lukšić,

CS K. Lukšić II, CS K. Stari, CS K. Novi, CS Nehaj, CS Resnik.
• Glavni obuhvatni kolektor u staroj kaštelanskoj cesti, koji se proteže od
Kaštel Gomilice do CS Resnik, odakle se otpadne vode precrpljuju na
gravitacijski kolektor prema CUPOV Divulje.
• Obalni kolektori pojedinih crpnih stanica, koji sakupljaju vode slivnog
područja i uz pomoć crpnih stanica prebacuju ih na glavni obuhvatni
kolektor u staroj kaštelanskoj cesti.
3.2.2 Grad Trogir
Na području stare gradske jezgre Trogira još iz srednjeg vijeka postoji izgrađena mreža
podzemnih zidanih kanala, koji su funkcionirali i na koje su priključeni svi objekti stare
jezgre Trogira. Kanalizacija se direktno ispušta u more. Predmetni podsustav je manjim
dijelom bio rekonstruiran.
U novije doba na području kopnenog dijela Trogira (područja Ribola, Lokvice, Travarica,
Dragulin i Betanija) postoji izgrađena mreža kanalizacije s direktnim ispuštanjem u more
te veliki broj propusnih septičkih jama.
Nakon 2005. godine na području grada Trogira realizirana je I. faza EKO-projekta i to

glavni objekti podsustava Trogir, koji se može podijeliti u dva dijela. Prvi dio je na otoku

Čiovu i obuhvaća dio grada Trogira na Čiovu te naselja Mastrinka, Arbanija i Žedno koja se
nalaze na sjevernoj strani otoka Čiovo. Drugi dio je kopneni dio koji obuhvaća dio grada
Trogira na kopnu zajedno sa starom gradskom jezgrom na otočiću, te područje Plana i
Divulja sve do istočne granice Grada Trogira sa zapadnom granicom Grada Kaštela (Potok
Slanac).
Objekti koji su izgrađeni u sklopu I faze su crpne stanice: CS Slanac, CS Brigi, CS Soline, CS
Čiovo, CS Saldun, CS Miševac, CS Sv. Križ, CS Arbanija sa pripadajućim kolektorima i
tlačnim cjevovodima.
3.2.3 Općina Seget – priobalni dio
Na području Općine Seget-priobalni dio ne postoji javni sustav odvodnje nego veliki broj
propusnih septičkih jama. Djelomično riješena odvodnja postoji na području hotela i
apartmanskog naselja “Medena” (uređaj za djelomično mehaničko pročišćavanje i
podmorski ispust duljine cca 500 m), kampa i apartmanskog naselja “Medena-Belvedere”
(taložnica i kratki podmorski ispust), hotela “Jadran” (taložnica i kratki podmorski ispust)
te odmarališta u Segetu Donjem (taložnica i kratki podmorski ispust).
Nakon 2005. godine nisu izgrađeni objekti I. faze kanalizacije preko Agencije EKO
Kaštelanski zaljev. Oni se planiraju sufinancirati iz EU-fondova.
3.2.4 Općina Okrug
Na području Općine Okrug postoji samo nekoliko mješovitih kolektora u samom središtu
mjesta koji preko taložnice sakupljenu otpadnu vodu disponiraju u Saldunski zaljev. Na
ostalom dijelu ne postoji sustav javne odvodnje.
Osim toga, preko Agencije EKO Kaštelanski zaljev 2014. godine završen je izgradnja i
puštena u pogon CS Milićevo s gravitacijskim kolektorima i tlačnim cjevovodima. Slivno
područje CS Milićevo je početno područje podsustava Okrug, na razmeđi s podsustavom
Trogir. Obzirom na potrebu što žurnijeg rješavanja zaštite Saldunskog zaljeva, crpna
stanica je izvedena s dva tlačna cjevovoda: jedan u smjeru sjevera (kao privremeno
rješenje) i drugi u smjeru juga (kao konačno rješenje).
U privremenom rješenju se otpadne vode precrpljuju u početnu crpnu stanicu podsustava

Trogir na Čiovu ( u CS Saldun) i dalje na CUPOV Divulje, a u konačnom rješenju korist će se
južni tlačni cjevovod za crpljenje u planiranu CS Okrug Gornji i dalje prema UPOV-u Čiovo.
U privremenom rješenju, CS Milićevo je dio Podsustava Okrug, a u konačnom rješenju,
kada se izgradi Podsustav Okrug, postat će dio Podsustava Okrug. Trenutno je crpna
stanica u pokusnom radu i na nju je priključena postojeća kanalizacija (Vrh sela i Radići).
Glavni objekti (I. etape) kanalizacijskog podsustava Okrug planiraju se realizirati preko EU-
fondova, osim CS Milićevo s pripadajućim kolektorima i tlačnim cjevovodom koji je već
izgrađen preko Agencije EKO Kaštelanski zaljev.
3.2.5 Naselje Slatine (dio grada Splita)
Na području naselja Slatine nema izgrađenih objekata za odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda.

Otpadne vode se prikupljaju individualno, uz pomoć septičkih jama.
Glavni objekti podslivova, CS Slatine 2 i CS Slatine 3 planiraju se realizirati kroz EU-

fondove, a podsliv CS Slatine 1 preko Agencije EKO Kaštelanski zaljev.
3.3 ZAJEDNIČKI OBJEKTI
Prema usvojenom konačnom konceptu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir, predviđeno

je da se otpadne vode područja Kaštela te Trogira s priobalnim dijelom Općine Seget,
dovode i pročišćavaju na centralnom uređaju za pročišćavanje smještenog na području
Divulja, a nakon potrebnog pročišćavanja, transportiraju do hidrotehničkog tunela Čiovo
kojim se odvode na južnu stranu otoka Čiova, odakle se podmorskim ispustom s
odgovarajućim difuzorom ispuštaju u more Splitskog kanala zajedno s otpadnim vodama
sjevernog dijela otoka Čiova (naselja Arbanija, Sv. Križ, Miševac, Žedno i Slatine) te
otpadnim vodama područja Općine Okrug, prethodno pročišćenim na lokalnom uređaju
Čiovo.
Dakle, zajednički objekti kojima se vrši pročišćavanje i dispozicija otpadnih voda i koji su
izgrađeni u sklopu I. faze (nakon 2005. godine) preko Agencije EKO Kaštelanski zaljev, su:
• Centralni uređaj za pročišćavanje “Divulje”:

Centralni uređaj za pročišćavanje “Divulje” je glavni uređaj za
pročišćavanje Podsustava Kaštela-Trogir, smješten uz granicu gradova
Kaštela i Trogira, na području Divulja.
U I fazi je izgrađen odgovarajući stupanj pročišćavanja za 40.000 ES, a to su

sljedeći objekti:
– gruba i fina rešetka
– aerirani pjeskolov-mastolov
– incidentni preljev
– objekti za prihvat sadržaja septičkih jama
– pomoćni objekti (upravna zgrada, laboratorij, dizelska agregatna
stanica...)
U sklopu uređaja u prvoj fazi je izgrađena i CS Divulje-Uređaj kojom se

osigurao transport pročišćenih otpadnih voda podmorskim prijelazom kopno-
Čiovo.
• Podmorski prijelaz kopno – Čiovo:

Ovim objektom se cjelokupne otpadne vode s uređaja “Divulje”
transportiraju do ulaznog okna hidrotehničkog tunela Čiovo. Podmorski
prijelaz je izveden za konačno opterećenje sustava s dvije PEHD cijevi
profila Ø 710/581 mm, SDR 11 za radni tlak 6 bara. Ukupna duljina svakog
cjevovoda iznosi cca. 2300 m i čine je kopneni dio (Divulje) LK=120 m,
podmorski dio LP=1970 m i kopneni dio na otoku Čiovo do priključnog okna
na hidrotehničkom tunelu LKČ=210 m.
• Hidrotehnički tunel Čiovo:

Ovim objektom se transportiraju pročišćene otpadne vode s uređaja
“Divulje”, kao i priključak otpadnih voda sjevernog dijela Čiova na lokalni
uređaj Čiovo. Hidrotehnički tunel je duljine 2770 m i potkovičastog
presjeka, površine 12.5 m2. Slično kao kod podmorskog prijelaza, u

hidrotehničkom tunelu su sve instalacije izvedene za konačno opterećenje

sustava. Od priključnog okna podmorskog prijelaza do spoja na podmorski
ispust, postavljena su dva cjevovoda profila Ø 800 mm. Usporedno s ovim
cjevovodima izveden je kolektor Ø 400 mm kojim se planirana kanalizacijska
mreža sjevernog dijela Čiova priključuje na uređaj Čiovo.
• Podmorski ispust:
Ovim objektom se na siguran i pouzdan način osigurava ispuštanje
cjelokupnih otpadnih voda Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir u more
Splitskog kanala. Kopneni dio ispusta (do odzračnog okna) je profila Ø 1000
mm i dimenzioniran je za prihvat cjelokupnih količina s kraja planskog
razdoblja.
Za razliku od kopnenog dijela, podmorski ispust se izvodi etapno, tako da je
prvo postavljena jedna PEHD cijev Ø 700/655,6 mm za 6 bara, duljine 2200
m (+ 200 m difuzora na dubini 55 m), kojom se osigurala dispozicija otpadnih
voda za I: fazu izgradnje sustava. Konačno rješenje ispusta, duljina i profil
druge cijevi, ovisit će o dinamici izgradnje sustava i stupnju pročišćavanja
otpadnih voda na uređajima Divulje i Čiovo.

4 PLANSKI ELEMENTI
4.1 PODRUČJE OBUHVATA
Područje obuhvata ovog Idejnog rješenja obuhvaća aglomeraciju Kaštela-Trogir koja je

smještena na sjeverozapadu Splitsko-dalmatinske županije i obuhvaća šire područje oko
Kaštelanskog zaljeva: na istoku od granice s Gradom Solinom, a na zapadu do granice s
općinom Marina i uključujući otok Čiovo. Područje obuhvata administrativno pripada
sljedećim jedinicama lokalne samouprave : Grad Kaštela, Grad Trogir bez Velikog i Malog
Drvenika, priobalni dio Općine Seget, Općina Okrug i naselje Slatine koje pripada Gradu
Splitu.
U sklopu Grada Kaštela obuhvaćeno je svih sedam naselja:

• Kaštel Sućurac
• Kaštel Gomilica
• Kaštel Kambelovac
• Kaštel Lukšić
• Kaštel Stari
• Kaštel Novi
• Kaštel Štafilić
U Gradu Trogiru u obuhvatu je šest od ukupno osam naselja, a to su:

• Arbanija
• Divulje
• Mastrinka
• Plano
• Trogir
• Žedno
U Općini Seget u obuhvatu je dva od ukupno šest naselja, a to su

• Seget Donji
• Seget Vranjica
U Općini Okrug u obuhvatu su oba naselja:

• Okrug Gornji
• Okrug Donji
U Gradu Splitu u obuhvatu je samo jedno naselje, i to naselje na otoku Čiovu, a to je:
• Slatine
4.2 PLANSKO RAZDOBLJE I. ETAPE IZGRADNJE
Proračun broja korisnika i mjerodavnih količina vrši se za dva vremenska razdoblja:
• za dugoročno rješenje (kraj projektnog razdoblja- 2040 god.)

• I. etapa izgradnje1 (2015. god.)
1
Odnosi se na 1.paket I. etape (vidi fusnotu na str.1)

Projektno razdoblje od 30 godina usvojeno je za dugoročno rješenje sustava kako je to

uobičajeno kod planiranja razvoja kanalizacijskog sustava. Za I. etapu usvojena je 2015.
godina zbog toga što se smatra da se u tom razdoblju mogu izgraditi i pustiti u pogon svi
objekti koji su ušli u prijedlog obuhvata I. etape izgradnje.
4.3 KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA
Proračun količina kanalizacijskog sustava vrši se na temelju izabranih reprezentativnih

kategorija korisnika kanalizacijskog sustava. Obzirom na projektnu dokumentaciju koja je
poslužila kao izvor podataka za ovaj projekt (misli se posebno na Vodoopskrbni plan SDŽ i
Studiju zaštite voda i mora SDŽ) izabrane su sljedeće grupe kategorija korisnika
kanalizacijskog sustava:
• stanovništvo
• turizam
• gospodarstvo
• ostali korisnici
Stanovništvo se dijeli u dvije skupine:

• stalno stanovništvo i
• povremeno stanovništvo.
Turizam je izdvojen od ostalog gospodarstva obzirom na važnost i veličinu potrošnje vode.

Svi turistički kapaciteti se mogu podijeliti, ovisno o količini potrošene vode, u četiri
skupine:
• turisti u objektima visoke kategorije,
• turisti u objektima niske kategorije,
• turisti u kampovima i
• turisti u nautičkim marinama.
Gospodarstvo se dijeli na sljedeće dvije kategorije proizvođača otpadnih voda:

• industrija i
• ostalo gospodarstvo
U ostale korisnike su svrstani svi korisnici koji se nisu mogli svrstati u nijednu od gore
navedenih kategorija, a radi se o korisnicima na području posebne namjene.
Dakle, sve skupa predviđeno je ukupno 9 kategorija korisnika:

• stalno nastanjeno stanovništvo
• povremeno stanovništvo
• turisti u objektima visoke kategorije
• turisti u objektima niske kategorije
• turisti u kampovima
• turisti u nautičkim marinama
• industrija
• ostalo gospodarstvo
• korisnici na područjima posebne namjene

4.4 STANOVNIŠTVO
4.4.1 Stalno stanovništvo
Postojeći broj stanovnika
Prognoza broja stalnih stanovnika i njihov raspored u prostoru izvršena je na temelju

podataka iz popisa stanovništva (1981., 1991. i 2001. god.). U sljedećoj tabeli se daje
prikaz kretanja broja stanovnika po naseljima na području obuhvata te proračun prosječne
godišnje stope prirasta u međupopisnim razdobljima (1981-1991. god. i 1991-2001. god.
Korišteni su podaci o broju stanovnika Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.
Tabela 4.1 Pregled kretanja broja stalnih stanovnika po naseljima i jedinicama lokalne
samouprave
Stalno stanovništvo
Grad Naselje Popis % god. prirasta
1981 1991 2001 91/81 01/91
Kaštel Sućurac 5.516 5.825 6.236 0,55% 0,68%
Kaštel Gomilica 2.987 3.678 4.075 2,10% 1,03%
Kaštel Kambelovac 3.330 4.054 4.505 1,99% 1,06%
Kaštela Kaštel Lukšić 3.578 4.193 4.880 1,60% 1,53%
Kaštel Stari 4.164 5.354 6.448 2,55% 1,88%
Kaštel Novi 3.128 4.050 5.309 2,62% 2,74%
Kaštel Štafilić 1.625 2.014 2.650 2,17% 2,78%
UKUPNO 24.328 29.168 34.103 1,83% 1,58%
1981 1991 2001 91/81 01/91
Arbanija 301 428 370 3,58% -1,45%
Divulje 58 32 37 -5,77% 1,46%
Mastrinka 38 185 932 17,15% 17,55%
Trogir
Plano 276 281 417 0,18% 4,03%
Trogir 8.588 10.266 10.907 1,80% 0,61%
Žedno 98 91 110 -0,74% 1,91%
UKUPNO 9.359 11.283 12.773 1,89% 1,25%
1981 1991 2001 91/81 01/91
Seget Donji 1.654 2.334 2.466 3,50% 0,55%
Seget
Seget Vranjica 390 592 1.023 4,26% 5,62%
UKUPNO 2.044 2.926 3.489 3,65% 1,78%
1981 1991 2001 91/81 01/91
Okrug Gornji 1.044 1.514 2.767 3,79% 6,22%
Okrug
Okrug Donji 97 126 213 2,65% 5,39%
UKUPNO 1.141 1.640 2.980 3,69% 6,15%

1981 1991 2001 91/81 01/91
Split Slatine 645 798 995 2,15% 2,23%
UKUPNO 645 798 995 2,15% 2,23%
Tabela 4.2 Pregled kretanja broja stalnih stanovnika jedinicama lokalne samouprave
Grad/Općina Popis % god. prirasta
1981 1991 2001 91/81 01/91
Kaštela 24.328 29.168 34.103 1,83% 1,58%
Trogir 9.359 11.283 12.773 1,89% 1,25%
Seget 2.044 2.926 3.489 3,65% 1,78%
Okrug 1.141 1.640 2.980 3,69% 6,15%
Slatine 645 798 995 2,15% 2,23%
Ukupno sustav 37.517 45.815 54.340 2,02% 1,72%
Procjena prosječnog prirasta po razdobljima vrši izračunom iz formule za eksponencijalni

rast:
n
 p 
S n = S 0 ⋅ 1 +
 100 
gdje je :
Sn broj stanovnika na kraju planskog perioda
So broj stanovnika na početku planskog perioda
p prosječna stopa godišnjeg prirasta,
n razdoblje od početne godine proračuna do proračunske godine
pa se prosječni prirast računa:
 Sn 
p = n − 1 ⋅ 100
 S o 
Iz prethodnih tabela uočljiv je porast broja stanovnika na svim područjima koji iznosi od
minimalnih 1,25% pa čak do 6,15% kod Općine Okrug u razdoblju 1991.-2001. godina.
Ovakav trend stalnog porasta broja stanovnika prisutan je i na razini naselja, izuzev
Žednog i Divulja ( u razdoblju 1981-1991. god.). Zbog toga je i u prognozi broja stanovnika
u budućim razdobljima ovaj trend uzet u obzir.
Planirani broj stanovnika
Radi određivanja broja stanovnika na području obuhvata izvršena je analiza sljedeće

postojeće dokumentacije koja se bavila tom problematikom, a to su:
• Prostorni plan SDŽ za razdoblje 2015. god.

• Prostorni planovi niže razine za područje grada ili općine (PPU-ovi ili GUP-
ovi za određenu jedinicu lokalne samouprave) – za razdoblje 2015. god.
• Optimalizacija iz 2002. godine za razdoblje 2025. god.
• Vodoopskrbni plan SDŽ za razdoblje 2025 . god.
• Studija zaštite voda i mora SDŽ za razdoblje 2025. god.
Svi ovi podaci objedinjeni su i prikazani u sljedećoj tabeli. Osim toga, radi usporedbe, dan
je i postojeći broj stanovnika iz popisa 2001. god. kao i procjena broja stanovnika za 2010.
sadržana u Projektnom zadatku.
Tabela 4.3 Planirani broj stanovnika na područjima jedinica lokalne samouprave prema
raznim izvorima
adm. Proj. Prostorni Otima-
naselje
jedinica popis zadatak PP SDŽ planovi lizacija VP SDŽ SZVM SDŽ
2001. 2010. 2015. 2015. 2025. 2025. 2025.
Kaštel Sućurac 6.187 7.680 10.323 10.131
Kaštel Gomilica 4.002 5.000 6.677 6.620
Kaštel Kambelovac 4.342 5.500 7.245 7.319
Kaštela
Kaštel Lukšić 4.771 6.000 7.961 7.928

Kaštel Stari 6.277 8.060 10.473 10.475
Kaštel Novi 5.216 6.500 8.703 8.625
Kaštel Štafilić 2.528 3.260 4.218 4.305
Ukupno Grad Kaštela: 33.323 42.000 42.000 45.000 55.600 50.000 55.403
Drvenik Mali 54 60
Drvenik Veliki 168 200
Arbanija 360 400 500 1.110 440
Divulje 37 20 0 135 44
Trogir
Mastrinka 941 1.000 1.100 2.200 1.109

Plano 402 600 1.500 1.025 496
Trogir 10.760 11.000 12.000 15.300 12.981
Žedno 110 120 140 530 131
Grad Trogir- u kan. sustavu: 12.610 13.140 15.240 20.300 15.201
Ukupno Grad Trogir: 12.832 15.500 15.500 15.500
Bristivica 427
Ljubitovica 594
Prapatnica 225
Seget
Seget Gornji 169 250

Seget Donji 2.466 2.800 5.650 2.570
Seget Vranjica 1.023 1.600 2.200 1.066
Opć. Seget - u kan. sustavu: 3.489 4.400 3.730 7.850 3.636
Ukupno Općina Seget 4.904 5.000 5.000 5.000
Okrug Gornji 2.742 4.500 6.600 7.986
Okrug
Okrug Donji 285 500 1.100 615

Ukupno Općina Okrug: 3.027 5.000 3.800 6.000 7.700 3.800 8.601
Slatine 1.001 1.500 1.500 1.900 1.156
Split
Ukupno Slatine: 1.001 1.500 1.000 1.500 1.900 1.156
SVEUKUPNO SUSTAV: 53.450 52.900 76.470 93.350 83.997
SVEUKUPNO ADM. JED.: 55.087 67.300 78.000 74.300
Kod prostornih planova i kod Vodoopskrbnog plana procjene broja stanovnika vršene su na
razini cijele administrativne jedinice lokalne samouprave, koje se kod Grada Trogira,
Općine Seget i naselja Slatine ne poklapaju s područjem obuhvata kanalizacijskog sustava.
Naime, kod ovih jedinica lokalne samouprave područje obuhvata kanalizacijskog sustava
obuhvaća manje područje nego sama jedinica, pa je na tim područjima dan podatak o
ukupnom broju stanovnika na području jedinice lokalne samouprave i posebno broj
stanovnika koje je u obuhvatu kanalizacijskog sustava. Ovo nije učinjeno u slučaju Slatina
koje se nalazi u okviru Grada Splita, jer je broj stanovnika u Slatinama zanemariv u odnosu

na cjelokupno područje Grada Splita. Kod Kaštela i Okruga cjelokupno područje Grada,
odnosno Općine je obuhvatu kanalizacijskog sustava.
Za Optimalizaciju vrijedi napomena da se radi o ukupnom broju stalnih i povremenih

stanovnika, tako da su ti podaci relativno (ne)usporedivi s ostalim podacima.
Prva procjena je nastala u okviru Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (PP SDŽ)
koji je donesen 2003. godine i čije se procjene temelje na popisu iz 1991. god. (jer je
rađen u razdoblju prije popisa 2001. god.). Njegove procjene su relativno konzervativne i
predviđale su relativno maleni rast do 2015. god.
Svi prostorni planovi jedinica lokalne samouprave ( PPU-ovi i GUP-ovi) su prostorni planovi
niže razine i moraju biti usklađeni s PP SDŽ. Međutim, kod nekih je, vjerojatno zbog velike
razlike između postojećeg i planiranog stanja, planiran veći broj stanovnika nego je to u PP
SDŽ. To se prvenstveno odnosi na područje Grada Kaštela, Općine Okrug i donekle za
područje naselja Slatine.
Analiza i usvajanje broja stanovnika za planska razdoblja prethodno određena (2015.

godina za I. etapu i 2040. godina za dugoročno rješenje sustava) vršena je po pojedenim
jedinicama lokalne samouprave. Za I. etapu usvojen je broj stanovnika uglavnom na
temelju procjena prostornih planova jedinica lokalne samouprave (GUP ili PPU), dok je za
dugoročno rješenje broj stanovnika određen kombinacijom postojećih prognoza za 2025.
godinu (iz Optimalizacije, VP SDŽ i SZVM SDŽ), i planiranih gustoća stanovništva na
planiranim građevinskim područjima.
Nakon što je dobiven ukupni broj stanovnika za cijelo područje jedinice lokalne
samouprave, broj stanovnika po naseljima je određen kombinirajući podatke o udjelu
pojedinog naselja u ukupnom broju stanovnika po podacima iz popisa i planskom udjelu
građevinskih područja pojedinog naselja u odnosu na cjelokupnog područja jedinice
lokalne samouprave.
Za područje Grada Kaštela podaci o planiranom broju stanovnika dosta variraju. Tako je
Prostornim planom SDŽ za plansku 2015. god. predviđeno 42.000 stanovnika, dok je u
koloni "Prostorni planovi" prikazan podatak za plansku 2015. god. iz važećeg GUP-a iz 2006.
godine. Izmjene i dopune GUP-a iz 2009. godine, koji je u fazi usvajanja, predviđa čak
50.000 stalnih stanovnika za plansku 2015. god. U Optimalizaciji je za plansku 2025. bilo
predviđeno ukupno 55.600 stanovnika (uz napomenu da su ovdje uključeni i stalni i
povremeni stanovnici). Vodoopskrbni plan SDŽ je za plansku 2025. god. usvojio 50.000
stanovnika, a Studija zaštite voda i mora SDŽ je pak predvidjela 55.400 stanovnika.
Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak od 45.000 jer se čini preoptimističan
podatak da bi Grad Kaštela u 14 godina od zadnjeg popisa stanovništva mogao narasti za
cca 16.000 stanovnika. To iznosi nešto manje 50 % od postojećih cca 34.000 stanovnika,
koliko ih je bilo po popisu iz 2001. god. Usvojeni broj od 45.000 se može opravdati
činjenicom i da je Grad Kaštela u zadnja dva međupopisna razdoblja (1981.-1991. i 1991.-
2001.) rastao prosječnom stopom od oko 500 stanovnika godišnje, a uz usvojeni broj od
45.000 to bi bilo oko 730 stan./godišnje, a kod 50.000 čak 1.050 stan./godišnje. Sve ovo
govori u prilog činjenici da je brojka od 50.000 stanovnika za 2015. godinu preuveličana.

Za kraj planskog razdoblja - 2040. godina usvojen je podatak od 55.600 stanovnika koje su
stručne službe Grada Kaštela predvidjele za 2025. godinu. Ovo je učinjeno stoga jer se
smatra da uz gustoću od cca 50 stanovnika/ha to je maksimalni broj stanovnika koje
površine namijenjene stanovanju (uključujući i mješovite namjene kod kojih je predviđeno
i stanovanje) mogu primiti i da za daljnje povećanje broja stanovnika bit će potrebno
predvidjeti nove građevinske zone.
U sljedećoj tabeli se daje pregled usvojenih podataka o planiranom broju stanovnika po

naseljima na području Grada Kaštela skupa s podacima iz tri zadnja popisa i procjeni
sadašnjeg broja stanovnika iz Projektnog zadatka i nakon toga grafički prikaz trendova
porasta u planskom razdoblju.
Tabela 4.4 Planirani broja stanovnika na području Grada Kaštela

Grad Naselje Popis Procjena
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Kaštel Sućurac 5.516 5.825 6.236 7.680 8.200 10.100
Kaštel Gomilica 2.987 3.678 4.075 5.000 5.300 6.500
Kaštel Kambelovac 3.330 4.054 4.505 5.500 6.000 7.400
Kaštela Kaštel Lukšić 3.578 4.193 4.880 6.000 6.300 7.800
Kaštel Stari 4.164 5.354 6.448 8.060 8.800 11.000
Kaštel Novi 3.128 4.050 5.309 6.500 7.000 8.600
Kaštel Štafilić 1.625 2.014 2.650 3.260 3.400 4.200
UKUPNO 24.328 29.168 34.103 42.000 45.000 55.600
Slika 4.1 Prikaz broja stanovnika po naseljima na području Grada Kaštela
Stalno stanovništvo-Kaštela
12.000
Kaštel Sućurac
11.000
Kaštel Gomilica
10.000 Kaštel Kambelovac
Kaštel Lukšić
9.000
Kaštel Stari
8.000 Kaštel Novi
Kaštel Štafilić
7.000
br. stanovnika
6.000
5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina

Za područje Grada Trogira u PPU Grada Trogira za plansku 2015. god. predviđen je broj od
15.500 stalnih stanovnika što korespondira s predviđenim brojem stalnih stanovnika po PP
SDŽ. Obzirom da je u PPU Grada Trogira izvršena prognoza broja stanovnika po naseljima,
bilo je lako oduzeti broj stanovnika na području Malog i Velikog Drvenika, koji nisu u
obuhvatu kanalizacijskog sustava, i tako dobiti planirani broj stanovnika u obuhvatu
kanalizacijskog sustava, koji iznosi 15.240.
Optimalizacija je za plansku 2025. god. predviđala ukupno 20.300 stanovnika na području

obuhvata, ali uz napomenu od prije, da se radi o ukupnim stalnim i privremenim
stanovnicima. Vodoopskrbni plan SDŽ je predvidio 15.500 stanovnika za plansku 2025.
godinu, i to za cjelokupno područje Grada Trogira (dakle s Malim i Velikim Drvenikom), dok
je Studija zaštite voda i mora SDŽ predvidjela 15.200 stanovnika na području obuhvata
kanalizacijskog sustava. Dakle, uočljivo je da se planirani broj stanovnika iz svih izvora
slažu, jedino se ne slažu o godini kada će to ostvariti.
Ipak, obzirom na procjene iz Projektnog zadatka za 2010. god., kao mjerodavan podatak
za planiranje broja stanovnika usvojen je podatak iz PPU Grada Trogira o broju stanovnika
2015. godine.
Broj stanovnika za kraj planskog razdoblja - 2035. godina dobiven je na temelju

ekstrapolacije trendova u razdoblju 1981. – 2015. godina, dok je broj stanovnika za
pojedino naselje dobiven raspoloživim građevinskim prostorom u PPUG Trogira za pojedino
naselje.
Tabela 4.5 Planirani broja stanovnika na području obuhvata u Gradu Trogiru

1981 1991 2001 2010 2015 2040
Arbanija 301 428 370 400 500 600
Divulje 58 32 37 20 0 0
Mastrinka 38 185 932 1.000 1.100 1.350
Trogir
Plano 276 281 417 600 1.500 1.600
Trogir 8.588 10.266 10.907 11.700 12.000 14.000
Žedno 98 91 110 120 140 150
UKUPNO 9.359 11.283 12.773 13.840 15.240 17.700

Slika 4.2 Prikaz broja stanovnika na području obuhvata u

Gradu1 Trogiru i naselju (gradu) Trogiru
Grad i naselje (grad) Trogir
20.000
Trogir
18.000
Grad Trogir
16.000
14.000
br. stanovnika
12.000
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina
Slika 4.3 Prikaz broja stanovnika u ostalim naseljima

na području Grada Trogira
Ostala naselja u Gradu Trogiru
2.000
Arbanija
Divulje
1.500 Mastrinka
Plano
Žedno
1.000
500
0
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
1
Grad s velikim "G" odnosi se na jedinicu lokalne samouprave koja u ovom slučaju, osim Trogira obuhvaća i sva
ostala naselja, dok grad s malim "g" se odnosi na naselje Trogir, odnosno na urbano područje koje pokriva ovo
naselje.

U PPU Općine Seget za plansku 2015. god. predviđeno je 5.000 stanovnika što odgovara
broju stanovnika prema PP SDŽ. Ovaj podatak se odnosi na cjelokupnu Općinu koja
obuhvaća puno šire područje nego je obuhvat kanalizacijskog sustava. Ipak, radi planiranja
broja stanovnika bitan je podatak (procjena) iz Projektnog zadatka (dobiven od stručnih
službi Općine Seget), da na području obuhvata Općine Seget (odnosi na njen priobalni dio
koji obuhvaća naselja Seget Donji i Seget Vranjica) već sada živi 4.400 stanovnika. Ako je
po popisu iz 2001. u ostalim naseljima Općine Seget ( Bristivica, Ljubitovica, Prapatnica i
Seget Gornji) živjelo oko 1.400 stanovnika, uz pretpostavku da nije došlo ni do pada ni
rasta stanovništva na ovom području, to znači da je već sada premašen planirani broj od
5.000 stanovnika. Zbog toga je usvojen kao mjerodavan podatak o postojećem broju
stanovnika (iz Projektnog zadatka) i na temelju njega izvršena procjena broja stanovnika u
2015. i 2040. god.
Procjene su izvršene na temelju raspoloživih površina za razvoj stambenih površina i

pretpostavljenih gustoća. Obzirom da je na području Segeta Donjeg ostalo relativno malo
građevinskih površina za razvoj (tek je oko 4 % neizgrađenih površina od ukupnih
građevinskih površina), predviđeno je znatno manje povećanje broja stanovnika nego na
području Seget Vranjice. Tamo je omjer izgrađenih i neizgrađenih površina 50%: 50 %, tako
da je većina povećanja stanovnika predviđena na području Seget Vranjice.
Tabela 4.6 Planirani broja stanovnika po naseljima u priobalnom dijelu Općine Seget
Općina Naselje Popis Procjena
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Seget Donji 1.654 2.334 2.466 2.800 2.900 3.000
Seget
Seget Vranjica 390 592 1.023 1.600 1.800 2.000
UKUPNO 2.044 2.926 3.489 4.400 4.700 5.000
Slika 4.4 Prikaz broja stanovnika po naseljima u priobalnom dijelu Općine Seget
Stalno stanovništvo-
Općina Seget- priobalni dio
6.000
Seget Donji
Seget Vranjica
5.000
Seget-priobalni dio
4.000
br. stanovnika
3.000
2.000
1.000
0
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina

Za područje Općine Okrug procjene broja stanovnika se znatno razlikuju. Tako planirani
broj stanovnika u 2015. god. prema PP SDŽ iznosi samo 3.800 stanovnika. Ovu procjenu je
usvojio i Vodoopskrbni plan SDŽ i to za planski period 2025. god. Studija zaštite voda i
mora SDŽ pak predviđa čak 8.600 stanovnika 2025. god. Prostorni plan uređenja Općine
Okrug predviđa da će na području Općine u planskoj 2015. godini živjeti 6.000 stanovnika.
U Projektnom zadatku (koji je izrađen na temelju podataka stručnih službi Općine Okrug)
procjenjuje se da na području Općine danas živi oko 5.000 stanovnika, i to 4.500 na
području Okruga Gornjeg, i 500 na području Okruga Donjeg.
Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak od 5.000 stanovnika za 2010. godinu
(iz Projektnog zadataka), za 2015. godinu o 6.000 ( PPU Općine Okrug), a za dugoročno
rješenje - 2040. godina, broj stanovnika je procijenjen na 6.500 stanovnika (vidi tabelu u
nastavku).
Tabela 4.7 Planirani broja stanovnika po naseljima u Općini Okrug

Općina Naselje Popis Procjena
1981 1991 2001 2010 2015 2035
Okrug Gornji 1.044 1.514 2.767 4.500 5.200 5.600
Okrug
Okrug Donji 97 126 213 500 800 900
UKUPNO 1.141 1.640 2.980 5.000 6.000 6.500
Slika 4.5 Prikaz broja stanovnika po naseljima Općini Okrug
Općina Okrug
7.000
Okrug Gornji
6.000 Okrug Donji

Općina Okrug
5.000
4.000
br. stanovnika
3.000
2.000
1.000
0
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040
godina

Područje naselja Slatine (dio Grada Splita)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Slatina je živjelo 1.000 stanovnika,
prema Projektnom zadatku 2010. godine procjena je da ima 1.500 stanovnika. PP SDŽ je
predvidio u 2015. god. samo 1.000 stanovnika, dok je PPUG Splita predvidio 1.500
stanovnika u istoj planskoj godini. Za 2025. godinu u Optimalizaciji je bilo previđeno 1.900
stanovnika ( stalnih i povremenih), a u SZVM SDŽ bilo je predviđeno 1.156 stanovnika.
Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojena je procjena iz projektnog zadatka o 1.500

stanovnika 2010. god. uz maleni prirast u projektnom razdoblju: 1.600 za 2015. god. i
1.650 za 2040. godinu, što je prikazano u sljedećoj tabeli i dijagramu.
Tabela 4.8 Usvojeni broja stanovnika na području naselja Slatine

( dio Grada Splita)
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Split Slatine 645 798 995 1.500 1.600 1.650
UKUPNO 645 798 995 1.500 1.600 1.650
Slika 4.6 Prikaz broja stanovnika u naselju Slatine (dio Grada Splita)
Naselje Slatine (Grad Split)
2.000
Slatine
1.500
br. stanovnika
1.000
500
0
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
godina

Tabela 4.9 Usvojeni broja stanovnika na području obuhvata kanalizacijskog sustava
Grad/Općina Popis Procjena
1981 1991 2001 2010 2015 2040
Kaštela 24.328 29.168 34.103 42.000 45.000 55.600
Trogir 9.359 11.283 12.773 13.840 15.240 17.700
Seget 2.044 2.926 3.489 4.400 4.700 5.000
Okrug 1.141 1.640 2.980 5.000 6.000 6.500
Slatine 645 798 995 1.500 1.600 1.650
Ukupno sustav 37.517 45.815 54.340 66.740 72.540 86.450
4.4.2 Povremeno stanovništvo
Pojam povremenog stanovništva uveden je u PP SDŽ "zbog sveukupnog dimenzioniranja

građevinskih područja" na način da "je izvršena procjena ukupnog broja ležajeva u
objektima sekundarnog stanovanja za planiranu 2015. na temelju statističkih pokazatelja
broja objekata sekundarnog stanovanja na područjima općina i gradova". Dakle, ovi
povremeni stanovnici su tzv. "vikend-turisti", odnosno vlasnici objekata kojima se služe
samo povremeno, preko vikenda i ljeti za godišnji odmor. Ovo se napominje zbog toga što
se u nekim prostornim planovima koristi isti pojam, ali se pod njim podrazumijevaju sve
osobe, uključujući i turiste, koja borave povremeno na razmatranom području. U ovom
idejnom rješenju izraz "povremeno stanovništvo" koristit će se u smislu PP SDŽ.
Ova kategorija korisnika kanalizacijskog sustava je uvedena u ovo idejno rješenje jer su
ovu kategoriju sadržavali i Vodoopskrbni plan SDŽ i Studija zaštite voda i mora SDŽ, a
prvenstveno zbog toga što ovi korisnici nisu prikazani u nikakvim turističkim statistikama, a
mogu značajno utjecati na potrošnju vode u ljetnim mjesecima.

Tabela 4.10 Planirani broj povremenih stanovnika na područjima jedinica

lokalne samouprave prema raznim izvorima
Proj. Prostorni
adm.
naselje zadatak PP SDŽ planovi VP SDŽ SZVM SDŽ
jedinica
2010. 2015. 2015. 2025. 2025.
Kaštel Sućurac 300

Kaštel Gomilica 200
Kaštel Kambelovac 200
Kaštela
Kaštel Lukšić 200

Kaštel Stari 300
Kaštel Novi 250
Kaštel Štafilić 200
Ukupno Grad Kaštela: 1.500 20.000* 1.650 1.650
Drvenik Mali 330
Drvenik Veliki 840
Arbanija 400 420 400
Divulje 10 0 10
Trogir
Mastrinka 700 720 200

Plano 80 90 200
Trogir 1.100 1.110 2.000
Žedno 80 90 100
Grad Trogir- u kan. sustavu: 2.370 2.430 2.910
Ukupno Grad Trogir: 3.600 3.600 3.960
Bristivica 100
Ljubitovica 130
Prapatnica 40
Seget
Seget Gornji 30
Seget Donji 300 3.000 2.400
Seget Vranjica 500 1.000 2.000
Opć. Seget - u kan. sustavu: 800 4.000 4.400
Ukupno Općina Seget 4.000 4.300 4.730
Okrug Gornji 900 1.100
Okrug
Okrug Donji 100 1.100

Ukupno Općina Okrug: 1.000 2.000 0 2.200 2.200
Slatine 1.000 1.000 770
Split
Ukupno Slatine: 1.000 800 1.000 770
SVEUKUPNO SUSTAV: 4.270 3.560 6.430
SVEUKUPNO ADM. JED.: 5.900 4.730 5.610
Isto kao i kod stalnog stanovništva i ovdje se daje tabela s prikazom postojećih podataka o
planiranom broju povremenog stanovništva na području obuhvata iz prethodno navedene
dokumentacije i procjene broja povremenih stanovnika u 2010. iz Projektnog zadatka.

Na području Kaštela u projektnom zadatku nema podataka o broju povremenih stanovnika.

Prema PP SDŽ za 2015. god. je predviđeno 1.500 povremenih stanovnika, dok je GUP-om
Kaštela previđeno za ovu istu godinu čak 20.000 povremenih stanovnika. Pretpostavka je
da ovaj GUP barata pojmom privremenih stanovnika koji uključuje i turiste, kako je
objašnjeno u uvodu u ovo poglavlje, te se ovaj podatak ne može smatrati mjerodavnim za
procjenu.
U Vodoopskrbnom planu SDŽ i Studiji zaštite mora SDŽ predviđeno je 1.650 povremenih
stanovnika u planskoj 2025. godini.
Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak iz PP SDŽ za 2015. god., a za

dugoročno rješenje usvojen je podatak iz VP SDŽ i SZVM SDŽ što je prikazano u sljedećoj
tabeli:
Tabela 4.11 Planirani broja povremenih stanovnika na području Grada Kaštela
Povremeno staništvo
Grad Naselje Pr. zad. Procjena
2010 2015 2040
Kaštel Sućurac 270 300
Kaštel Gomilica 180 190
Kaštel Kambelovac 200 220
Kaštela Kaštel Lukšić 210 230
Kaštel Stari 300 330
Kaštel Novi 230 260
Kaštel Štafilić 110 120
UKUPNO 1.500 1.650
Prema Projektnom zadatku na području obuhvata kanalizacijskog sustava u Gradu Trogiru

procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 2.370 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ i PPUG
Trogira za 2015. god. je predviđeno 3.600 povremenih stanovnika na području cijelog
Grada Trogira, odnosno 2.430 povremenih stanovnika na području obuhvata kanalizacijskog
sustava. U Vodoopskrbnom planu SDŽ predviđeno je 3.960 povremenih stanovnika za
područje Grada Trogira, a u Studiji zaštite mora SDŽ predviđeno je 2.910 povremenih
stanovnika za područje obuhvata kanalizacijskog sustava. Za oba ova plana planska godina
je 2025. godini.
Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojen je podatak PPUG Trogira za 2015. god., a za
dugoročno rješenje usvojen je broj od 2.600 povremenih stanovnika što je prikazano u
sljedećoj tabeli:

Tabela 4.12 Planirani broja povremenih stanovnika na području obuhvata u Gradu Trogiru
2010 2015 2040
Arbanija 400 420 450
Divulje 10 0 0
Mastrinka 700 720 750
Trogir
Plano 80 90 100
Trogir 1.100 1.110 1.200
Žedno 80 90 100
UKUPNO 2.370 2.430 2.600
Prema Projektnom zadatku na području obuhvata kanalizacijskog sustava u Općini Seget

procijenjeni broj povremenih stanovnika iznosi 800 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ za
područje Općine za 2015. god. predviđeno je ukupno 4.000 povremenih stanovnika, dok je
prema PPUO Seget je predviđeno 4.300 povremenih stanovnika za području cijelog Općine
Seget, odnosno procjenjuje se 4.000 povremenih stanovnika na području obuhvata
kanalizacijskog sustava. U Vodoopskrbnom planu SDŽ predviđeno je 4.730 povremenih
stanovnika za područje Grada Trogira, a u Studiji zaštite mora SDŽ predviđeno je 4.400
povremenih stanovnika za područje obuhvata kanalizacijskog sustava. Za oba ova plana
planska godina je 2025. godini.
Obzirom na postojećih 800 povremenih stanovnika čine se nerealne procjene o čak 5 puta
većem broju povremenih stanovnika u 2015. godini. Pretpostavka je da će se veći dio ovog
broja realizirati kroz turiste u marinama ili kampovima. Zbog toga je broj povremenih
korisnika reduciran što je prikazano u sljedećoj tabeli:
Tabela 4.13 Planirani broja povremenih stanovnika na području priobalnog dijela Općine
Seget
Općina Naselje Pr. zad. Procjena
2010 2015 2040
Seget Donji 300 350 400
Seget
Seget Vranjica 500 750 1.200
UKUPNO 800 1.100 1.600
Prema Projektnom zadatku na području Općine Okrug procijenjeni broj povremenih

stanovnika iznosi 1.000 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ za područje Općine za 2015. god.
predviđeno je 2.000 povremenih stanovnika. U Vodoopskrbnom planu SDŽ i Studiji zaštite
mora SDŽ predviđeno je 2.200 povremenih stanovnika u planskoj 2025. godini.

Slično kao i kod Općine Seget i u Općini Okrug je broj povremenih korisnika reduciran jer
je pretpostavka da će se smanjiti izgradnja za vlastite potrebe (kuće za odmor-vikendice)
na račun komercijalnog turizma što je prikazano u sljedećoj tabeli:
Tabela 4.14 Planirani broja povremenih stanovnika na području Općine Okrug
Općina Naselje Pr. zad. Procjena
2010 2015 2040
Okrug Gornji 900 950 1.000
Okrug
Okrug Donji 100 150 200
UKUPNO 1.000 1.100 1.200

U Projektnom zadatku na području naselja Slatine procijenjeni broj povremenih stanovnika
iznosi 1.000 (za 2010. god.). Prema PP SDŽ za područje naselja Slatine za 2015. god.
predviđeno je 800 povremenih stanovnika. U Studiji zaštite mora SDŽ predviđeno je 700
povremenih stanovnika u planskoj 2025. godini.
Obzirom da se podaci iz projektnog zadatka smatraju vjerodostojnima, prihvaćen je ovaj

broj povremenih stanovnika za 2010. god. i previđen minimalni rast za plansku 2015. i
2040. godinu.
Tabela 4.15 Planirani broj povremenih stanovnika na području naselja Slatine
2010 2015 2040
Split Slatine 1.000 1.050 1.100
UKUPNO 1.000 1.050 1.100
Tabela 4.16 Usvojeni broj povremenih stanovnika na području obuhvata

kanalizacijskog sustava
Grad/Općina Pr. zad. Procjena
2010 2015 2040
Kaštela 0 1.500 1.650
Trogir 2.370 2.430 2.600
Seget 800 1.100 1.600
Okrug 1.000 1.100 1.200
Slatine 1.000 1.050 1.100
Ukupno sustav 5.170 7.180 8.150

4.5 TURIZAM
4.5.1 Postojeće stanje
Pri određivanje postojećih turističkih kapaciteta korištena su dva izvora:

• "Statistička analiza turističkog prometa 2009. godine", Turistička zajednica SDŽ,
Split, ožujak 2010. godine (u nastavku skraćeno: STATP 2009) i
• "Popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici
Hrvatskoj" (stanje 28. 7. 2010.), Ministarstvo turizma RH (http://www.mint.hr) (u
nastavku skraćeno: Kategorizacija MTRH )
Prema STATP-u 2009 raspored postojećih turističkih kapaciteta na području gradova i

općina je sljedeći:
Turistička vrsta smještajnih kapaciteta

zajednica I III V VI VIII IX X XI XII XIII XIV ukupno
Okrug 46 4.564 4.610
Seget 152 264 198 2.508 18 2.020 2.075 7.235
Trogir 325 28 24 716 3.970 5.063
Kaštela 141 294 646 1.680 1.224 3.985
Ukupno 618 28 264 198 2.802 734 0 0 2.396 11.778 2.075 20.893
Za područje Grada Splita daje se izdvojeni prikaz jer je velika većina ovih kapaciteta izvan
područja obuhvata kanalizacijskog sustava:
Turistička vrsta smještajnih kapaciteta

zajednica I III V VI VIII IX X XI XII XIII XIV ukupno
Split 1.119 101 312 460 1.380 4.662 8.034
Značenje oznaka smještajnih kapaciteta je sljedeće:

I – hoteli VIII – kampovi i kampirališta
II – hotelska naselja IX – kuće za odmor i sobe za iznajmljivanje
III – aparthoteli X – prenoćišta, gostionice i hosteli
IV – apartmanska naselja XI – odmarališta i lječilišta
V – turistička naselja XII – luke nautičkog turizma
VI – apartmani i turistički apartmani (broj ležajeva - uzeto 4 ležaja/vezu)
VII – pansioni, standard/guest house XIII – privatni smještajni kapaciteti
XIV – nekategorizirani objekti
Prema prethodno uvedenoj kategorizaciji svi turistički kapaciteti svrstavaju se u četiri

kategorije te će se za svaku kategoriju odrediti koji smještajni kapaciteti spadaju u tu
kategoriju.
Turisti u objektima visoke kategorije:

I – hoteli
II – hotelska naselja
III – aparthoteli
IV – apartmanska naselja
V – turistička naselja
VI – apartmani i turistički apartmani
VII – pansioni, standard/guest house
XI – odmarališta i lječilišta

XIV – nekategorizirani objekti1
Turisti u objektima niske kategorije:

IX – kuće za odmor i sobe za iznajmljivanje
X – prenoćišta, gostionice i hosteli
XIII – privatni smještajni kapaciteti
Turisti u kampovima:
VIII – kampovi i kampirališta
Turisti u nautičkim marinama:

XII – luke nautičkog turizma (broj ležajeva - uzeto 4 ležaja/vezu)
Uz ovako razvrstane smještajne kapacitete po kategorijama korisnika kanalizacijskog

sustava dobivena je sljedeća tabela:
Tabela 4.17 Postojeći turistički kapaciteti po kategorijama korisnika

(izvor: STATP 2009)
Turistička ktg. tur. kapaciteta
zajednica t.v.k t.n.k. kamp mar. mar. ukupno
ležaj ležaj ležaj ležaj vez ležaj
Okrug 0 4.610 0 0 4.610
Seget 2.689 2.038 2.508 0 7.235
Trogir 353 3.994 0 716 180 5.063
Kaštela 141 1.870 294 1.680 420 3.985
Ukupno 3.183 12.512 2.802 2.396 600 20.893
Dakle, na području obuhvata (isključujući naselje Slatine) prema podacima Turističke

zajednice SDŽ trenutno postoji 20.893 ležaja.
Radi preciznijeg određivanja turističkih kapaciteta u prostoru korišteni su podaci

Ministarstva turizma RH iz Popisa kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i
marina u Republici Hrvatskoj . Naime, podaci iz STATP dani su kumulativno za pojedinu
turističku zajednicu (odnosno jedinicu lokalne samouprave) bez podataka o njihovom
smještaju u prostoru. Nasuprot tome Kategorizacija MTRH daje puni naziv, adresu,
kategoriju objekta, broj soba, broj ležajeva i ostale podatke na temelju kojih je moguće
precizno odrediti veličinu objekta (kapacitet) i položaj u prostoru. Jedini je nedostatak
ove Kategorizacije što njome nije obuhvaćeno dosta privatnih iznajmljivača soba, kao i
neki veliki neprivatizirani hoteli i sl. (npr. Hotel Medena).
1
Sudeći prema broju ležajeva radi se o neprivatiziranim hotelima koji još nisu kategorizirani, ali će
se ovi objekti u budućnosti svakako kategorizirati te su zbog toga svrstani u ovu kategoriju
turističkih korisnika kanalizacijskog sustava.

Tabela 4.18 Postojeći kategorizirani turistički kapaciteti po vrsti smještajnih jedinica

(izvor: Kategorizacija MTRH)
Apart- Turist. Turist.

adm. jedinica Hoteli Ukupno Kamp Marina Ukupno
hoteli naselje apartm.
Trogir 313 38 351 180 180
Kaštel 120 120 0
Seget 152 280 198 630 0
Slatine 44 44 0
Ukupno 629 38 280 198 1.145 0 180 180
Napomena: Kod svih jedinca se radi o broju ležajevima, osim kod marina gdje se radi o vezovima
Za područje Slatine postojeći turistički kapaciteti određeni su na temelju podataka iz

"Evidencija iznajmljivača za 2010. god. za područje grada Splita, Stobreča i Slatina"
pripremljenih od strane stručnih službi Grada Splita. Prema tom Popisu ukupan broj
ležajeva iznosi 1.903.
Tabela 4.19 Postojeći turistički kapaciteti po vrsti smještajnih jedinica (objedinjeni

podatci iz svih izvora)
Turistička ktg. tur. kapaciteta
zajednica t.v.k t.n.k. kamp mar. mar. ukupno
ležaj ležaj ležaj ležaj vez ležaj
Kaštela 205 1.870 294 1.680 420 4.049
Trogir 378 3.994 0 716 180 5.088
Seget 2.689 2.038 2.508 92 23 7.350
Okrug 50 4.610 0 0 4.660
Slatine 44 1.903 1.947
Ukupno 3.322 12.512 2.802 2.488 623 21.147
4.5.2 Planirani turistički kapaciteti turista visoke i niske kategorije
Ove dvije kategorije korisnika će se skupa obraditi jer u pojedinim izvorima se turisti
tretiraju zajednički, dok se u nekim izvorima vode posebno turisti u hotelima (što bi po
kategorizaciji spadali u turiste visoke kategorije) i privatni turistički smještaj (koji bi
spadali u turiste niske kategorije).
Slično kao i kod stanovništva daje se prikaz planiranih turističkih kapaciteta prema istim
izvorima kao i prije :
• Projektni zadatak procjena za 2010. god.
• Prostorni plan SDŽ za razdoblje 2015. god.
• Prostorni planovi niže razine za područje grada ili općine ( PPU-ovi ili GUP-
ovi za određenu jedinicu lokalne samouprave) – za razdoblje 2015. god.
• Optimalizacija iz 2002. godine za razdoblje 2025. god.
• Vodoopskrbni plan SDŽ za razdoblje 2025 . god.
• Studija zaštite voda i mora SDŽ za razdoblje 2025 . god.
Svi ovi podaci objedinjeni su i prikazani u sljedećoj tabeli.

Tabela 4.20 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na područjima

jedinica lokalne samouprave prema raznim izvorima
godina 2010. 2015. 2025.
Proj.
adm. zadatak PP SDŽ Prostorni planovi Otimalizacija VP SDŽ SZVM SDŽ
naselje
jed. hotel. priv. tur. hotel. priv. tur. hotel. priv. tur.
turisti turisti turisti v.k. turisti n.k.
kapac. kapac. kapac. kapac. kapac. kapac.
Kaštel Sućurac 195 0 365
Kaštel Gomilica 400 0 735
Kaštel Kambelovac 891 0 1.000
Kaštela
Kaštel Lukšić 1.244 735 2.342

Kaštel Stari 3.690 300 1.544
Kaštel Novi 810 282 2.503
Kaštel Štafilić 3.770 2.683 7.511
Ukupno : 11.000 13.500 11.308 4.000 16.000 1.531 1.358 3.728 614
Drvenik Mali 250
Drvenik Veliki 1.400 500
Arbanija 950 1.000 110 440
Divulje 0 0 0
Trogir
Mastrinka 400 2.000 160 640

Plano 200 20 80
Trogir 2.200 2.200 800 5.700 2.486 1.941
Žedno 500 250 50 200 100
Uk. u kan. sustav: 4.050 0 5.650 1.140 7.060 2.586 1.941
Ukupno: 6.400 1.400 6.400 260 3.839
Bristivica
Ljubitovica
Prapatnica
Seget
Seget Gornji
Seget Donji 4.500 3.000 3.000 2.100 5.900 993 1.040
Seget Vranjica 4.000 1.700 200 800
Uk. u kan. sustav: 8.500 3.000 4.700 2.300 6.700 993 1.040
Ukupno: 9.000 3.000 4.700 3.060 2.198
Okrug Gornji 5.146 4.000 3.000 740 2.960
Okrug
Okrug Donji 941 0 500 100 400 7.022

Ukupno: 6.087 3.500 4.000 3.500 840 3.360 0 6.100 7.022
Slatine 2.000 1.444 160 640 0 0
Split
Ukupno: 2.000 700 1.444 160 640 0 0
SVEUKUPNO SUSTAV: 27.587 19.752 13.850 8.440 33.760 7.307 10.617
SVEUKUPNO ADM. JED.: 33.100 21.152 14.600 4.851 13.495
Opća je napomena da su planirani turistički kapaciteti određeni prema postojećoj planskoj

dokumentaciji. U turiste visoke kategorije, osim već postojećih kapaciteta, svrstani su i svi
kapaciteti u planiranim turističkima zonama. Turisti niske kategorije procijenjeni su u
odnose njihove postojeće kapacitete uvažavajući planirani ukupni broj turista u prostornim
planovima.
Prema Izmjenama i dopunama PPUG Kaštela iz 2009. god. na području Grada Kaštela
planirano je ukupno 11 turističkih zona ukupne površine 94 ha, čiji bi ukupni minimalni
kapacitet iznosio 4.870 ležaja, a maksimalni 11.240 ležaja, što je prikazano u sljedećoj
tabeli.

Tabela 4.21 Planirane turističke zone na području Kaštela ( izvor: Izmjene i dopuna PPU
Grada Kaštela iz 2009. godine)
Kapacitet
Lokacija naselje Tip Površina min. max.

ha ležaj ležaj
K. Štafilić K. Štafilić T2 22,0 1.100 2.700
Resnik K. Štafilić T2 37,1 2.000 4.400
K. Stari K. Stari T1 0,4 20 50
Palace K. Stari T1 5,9 300 700
ex Baletna škola K. Kambelovac T1 1,6 80 190
K. Gomilica T1 0,8 40 100
plaža Torac
K. Gomilica T1 0,14 10 20
K. Kambelovac K. Gomilica T1 1,2 60 140
K. Kambelovac istok K. Gomilica T1 0,25 15 30
Marina Kaštela K. Gomilica T1 0,9 45 110
ex Adriavinil K. Sućurac T1 23,8 1.200 2.800
Ukupno 94,09 4.870 11.240
Postojeće stanje smještajnih kapaciteta u Kaštelima za turiste visoke kategorije dobiveno

je na temelju podataka Kategorizacija MTRH kombiniranih s podatcima s Interneta. Tako
su, osim postojećih kategoriziranih objekata, dodani i smještajni kapaciteti Hotela Resnika
i Hotel Palacea (koji trenutno nije u funkciji), ali će svako biti u budućnosti. Za turiste
niske kategorije usvojen podatak STATP 2009 o broju ležajeva ove kategorije.
Za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu usvojen je podatak od 11.500 ležaja

turističkih kapaciteta u objektima visoke kategorije (podatak iz PPUG Kaštela) i 4.000
ležaja turističkih kapaciteta u objektima niske kategorije. Broj za I. etapu – 2015. god.
dobiven je interpolacijom ova dva razdoblja, s tim što je kod turista visoke kategorije
pretpostavljeno da će izgraditi manje turističke zone ( manje od 2,0 ha) i da će se povećati
kapaciteti već izgrađenih turističkih zona (Hotel Resnik i Hotel Palace).
Tabela 4.22 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području Kaštela
Turisti visoke ktg. Turisti niske ktg.

Grad Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Kaštel Sućurac 2.800 0 100
Kaštel Gomilica 230 400 100 150 200
Kaštel Kambelovac 24 220 220 100 150 200
Kaštela Kaštel Lukšić 75 100 160 400 600 800
Kaštel Stari 750 750 300 400 500
Kaštel Novi 50 50 70 400 600 800
Kaštel Štafilić 471 1.000 7.100 570 1.000 1.400
UKUPNO 620 2.350 11.500 1.870 2.900 4.000

Prema Izmjenama i dopunama PPUG Trogira jedina planirana turistička zona na području
obuhvata kanalizacijskog sustava je zona Sveti Križ max. kapaciteta 400 ležaja.
Slično kao kod Kaštela, postojeće stanje smještajnih kapaciteta za turiste visoke kategorije
dobiveno je na temelju podataka Kategorizacija MTRH kombiniranih s podatcima s
Interneta. Za turiste niske kategorije usvojen podatak STATP 2009 o broju ležajeva ove
kategorije.
Za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu usvojen je podatak od 1.300 ležaja turističkih
kapaciteta u objektima visoke kategorije i 6.100 ležaja turističkih kapaciteta u objektima
niske kategorije. Broj turista visoke kategorije za I. etapu – 2015. god. dobiven je
interpolacijom ova dva razdoblja, dok je za turiste niske kategorije usvojen podatak iz
PPUG Trogira.
Tabela 4.23 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na obuhvatu u Gradu
Trogiru

Grad Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Arbanija 39 100 400 900 1.000 1.000
Divulje 0 0
Mastrinka 100 400 2.000 2.000
Trogir
Plano 200 300
Trogir 314 600 800 2.694 2.200 2.500
Žedno 250 300
UKUPNO 353 700 1.300 3.994 5.650 6.100
Prema PPUO Seget na prostoru Općine 2015. godine će boraviti do 9200 turista. U PPPO
Seget nisu predviđene nove turističke zone osim onih već izgrađenih.
Za postojeće stanje smještajnih kapaciteta za turiste visoke i niske kategorije usvojen je

podatak STATP 2009.
Broj turista visoke i niske kategorije za I. etapu – 2015. god. dobiven je tako što će od
ukupno 9.200 turista za 2015.god. biti ukupno 6.700 turističkih ležaja, a ostatak će biti u
kampovima i marinama. Turisti visoke i niske kategorije su podijeljeni u sličnom omjeru
kao za 2010. god.
kapaciteta u objektima visoke kategorije i 3.200 ležaja turističkih kapaciteta u objektima
niske kategorije.

Tabela 4.24 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području

priobalnog dijela Općine Seget

Općina Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Seget Donji 2.300 3.200 3.200 1.400 2.200 2.300
Seget
Seget Vranjica 390 500 600 600 800 900
UKUPNO 2.690 3.700 3.800 2.000 3.000 3.200
Prema PPU Općine Okrug na području općine 2015. godine će boraviti oko 7.500 turista.
Planirano je ukupno pet turističkih zona, ukupne površine 75 ha i maksimalnog kapaciteta
3.900 ležaja, što je prikazano u sljedećoj tabeli:
Tabela 4.25 Planirane turističke zone na području Općine Okrug

(izvor PPU Općine Okrug)
max.
površina kapacitet
naziv naselje namjena ha ležaja
Rožac Okrug Gornji T1 2,16 300
Kava Okrug Donji T1 4,0 400
Racetionovac Okrug Gornji T2 29,5 1.200
Uvala Široka Okrug Gornji T1, T2 30,5 1.500
Uvala Duboka Okrug Gornji T2 9,0 500
Ukupno 75,16 3.900
Za postojeće turističke kapacitete usvojeni su podaci stručnih službi Općine Okrug o

privatnim iznajmljivačima (turisti niske kategorije):
Okrug Gornji................... 5.146

Okrug Donji ...................... 941
Ukupno........................ 6.087
U postojećem stanju ne postoje objekti s turistima visoke kategorije.
Broj turista niske kategorije za I. etapu - 2015. god. dobiven je tako što su postojeći
kapaciteti povećani za cca 2%. Za turiste visoke kategorije usvojeno je da će se izgraditi
zona Rožac i Racetinovac te je tako dobiveno 1.500 ležajeva.
kapaciteta u objektima visoke kategorije (podatak iz PPU Općine Okrug) i 6.700 ležaja
turističkih kapaciteta u objektima niske kategorije.

Tabela 4.26 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području Općine
Okrug
Općina Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Okrug Gornji 0 1.500 3.500 5.146 5.200 5.500
Okrug
Okrug Donji 0 0 400 941 1.000 1.200
UKUPNO 0 1.500 3.900 6.087 6.200 6.700
Kako je rečeno u poglavlju postojeće stanje turističkih kapaciteta, na području naselja

Slatine prema "Evidenciji iznajmljivača za 2010. god." postoji 1.900 ležajeva. Svi su
ležajevi kod privatnih iznajmljivača (turisti niske kategorije), bez ležajeva u objektima
turista visoke kategorije. Ovaj podatak je usvojen za postojeće stanje za 2010. god.
Prema PPU Grada Splita na području naselja planirane su ukupno dvije turističke zone,
ukupne površine 17,8 ha i maksimalnog kapaciteta 1.500 ležaja, što je prikazano u
sljedećoj tabeli:
turistička zona Slatine (15 ha) ......................... 1.200

turistička zona Duboka Garma (2,8 ha)..................300
Ukupno .................................................... 1.500
Iako je u UPU Uvale Duboka Garma (Slatine 2) predviđen broj od 244 ležaja za potrebe
ovog idejnog rješenja baratat će se s planiranim kapacitetima iz PPU Grada Splita što je
usvojeni broj turista visoke kategorije za kraj projektnog razdoblja - 2040. godinu. Za isto
razdoblje usvojen je broj od 2.500 ležaja turističkih kapaciteta u objektima niske
kategorije.
Broj turista niske kategorije za I. etapu – 2015. god. dobiven je interpolacijom ova dva
razdoblja (dugoročnog rješenja i postojećeg stanja), dok je kod turista visoke kategorije
pretpostavljeno da će se izgraditi manja turistička zona (Duboka Garma – za koju postoji
UPU).
Tabela 4.27 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području naselja
Slatine
Grad Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Split Slatine 300 1.500 1.900 2.200 2.500
UKUPNO 0 300 1.500 1.900 2.200 2.500

Tabela 4.28 Planirani turistički kapaciteti visoke i niske kategorije na području obuhvata
kanalizacijskog sustava
Grad/Općina
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Kaštela 620 2.350 11.500 1.870 2.900 4.000
Trogir 353 700 1.300 3.994 5.650 6.100
Seget 2.690 3.700 3.800 2.000 3.000 3.200
Okrug 0 1.500 3.900 6.087 6.200 6.700
Slatine 0 300 1.500 1.900 2.200 2.500
Ukupno sustav 3.663 8.550 22.000 15.851 19.950 22.500
4.5.3 Planirani turistički kapaciteti u kampovima i lukama nautičkog turizma
Obzirom da za ove dvije kategorije turističkih kapaciteta postoji znatno manje podataka
ove kategorije će se obrađivati zajednički za cijelo područje kanalizacijskog sustava, a
njihov prikaz bit će u tabelama po područjima jedinica lokalne samouprave kao i za
prijašnje kategorije korisnika kanalizacijskog sustava.
Kampovi
Prema Kategorizaciji MTRH na području obuhvata ne postoje kategorizirani kampovi. Stoga

su podaci o nekatogoriziranim kampovima skupljeni s Interneta, neki kampovi imaju svoju
stranicu, dok su neki samo nabrojani (poput kampova u Kaštelima na stranicama Turističke
zajednice Grada Kaštela (http://www.kastela-info.hr/hr/kampovi) ili
(http://www.kastela24.com/hr/kampovi-kastela/).
Tabela 4.29 Postojeći kampovi( izvor: Internet)
Kamp Lokacija osoba
Kamp Vranjica Belvedere Seget Vranjica 1.350-2.200*
Kamp Seget Seget Donji 300
Kamp Rožac Okrug Gornji 320
Kamp Labdusa Okrug Gornji 400
Kamp Adria Resnik Kaštel Štafilić n/p
Kamp Koludrovac Resnik Kaštel Štafilić n/p
Kamp Juras Ante Kaštel Štafilić n/p
Kamp Klismanić Ante Kaštel Štafilić n/p
Kamp Mini Camp Kaštel Stari n/p
Kamp Marica Biluš Kaštel Stari n/p
Kamp Dragan Kaštel Kambelovac n/p
Ukupno 2.370-3.220
* - ovisno o izvoru
n/p – nema podataka
Obzirom da u prostornim planovima ne postoje podaci u kampovima svi postojeći kampovi

su zadržani uz neznatno povećanje kapaciteta u projektnom razdoblju. Izuzetak je Kamp
Rožac u Okrugu Gornjem za koji je prema PPU Općine Okrug predviđena prenamjena u
turističku zonu.

Luke nautičkog turizma
Prema izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije iz 2007. na

području obuhvata planirane su sljedeće luke nautičkog turizma:
Tabela 4.30 Luke nautičkog turizma – PP SDŽ
PLANIRANI
GRAD/OPĆINA NASELJE NAZIV OPIS KAPACITET
vezova
Kaštela K. Gomilica Giričić Postojeća 420
Kaštela K. Sućurac Adriavinil 400
Seget Seget Donji Barbušinac 198
Trogir Trogir ACI – Trogir Postojeća 180
Trogir Trogir Brodotrogir 100
Trogir Arbanija Arbanija 200
Okrug Okrug Gornji Racetinovac 50
UKUPNO: 1.548
Na temelju gore iznesenih podataka određen je broj ležajeva u lukama nautičkog turizma.
U proračun je uzeto 4 ležaja po jednom vezu.
Tabela 4.31 Planirani turistički kapaciteti u kampovima i lukama nautičkog turizma

Turisti u kampovima Turisti u marinama
Grad Naselje osobe ležajevi
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Kaštel Sućurac 1.600
Kaštel Gomilica 1.680 1.680 1.680
Kaštel Kambelovac 10 50 50
Kaštela Kaštel Lukšić
Kaštel Stari 100 150 200
Kaštel Novi
Kaštel Štafilić 190 250 300
UKUPNO 300 450 550 1.680 1.680 3.280

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Arbanija 800
Divulje
Mastrinka
Trogir
Plano
Trogir 720 720 1.120
Žedno
UKUPNO 0 0 0 720 720 1.920

Općina Naselje osobe ležajevi
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Seget Donji 300 300 300 660 660 800
Seget
Seget Vranjica 2.200 2.200 2.200
UKUPNO 2.500 2.500 2.500 660 660 800


Općina Naselje osobe ležajevi
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Okrug Gornji 720 400 400 200
Okrug
Okrug Donji
UKUPNO 720 400 400 0 0 200

2010 2015 2040 2010 2015 2040
Split Slatine
UKUPNO 0 0 0 0 0 0

Grad/Općina osobe ležajevi
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Kaštela 300 450 550 1.680 1.680 3.280
Trogir 0 0 0 720 720 1.920
Seget 2.500 2.500 2.500 660 660 800
Okrug 720 400 400 0 0 200
Slatine 0 0 0 0 0 0
Ukupno sustav 3.520 3.350 3.450 3.060 3.060 6.200
Napomena:
Za proračun organskog opterećenja pretpostavljeno je hidrauličko opterećenje od 10
l/ležaju/dan i usvojenu koncentraciju otpadnih voda od 600 mg BPK5/l dobiveno je :
10 l/ležaj/dan × 600 mg/l = 6 g/ležaj/dan ÷ 60 g/ES/dan = 0,1 ES/ležaju

⇒ 1 ES = 10 ležaja

4.6 INDUSTRIJA I OSTALO GOSPODARSTVO
4.6.1 Industrija
Količine otpadnih voda koje proizvodi industrija dobivene su iz Vodopravnih dozvola koje
Hrvatske vode izdaju gospodarskim subjektima radi određivanja količine i kakvoće otpadnih
voda koje im je dozvoljeno ispuštati u recipijente. Količina otpadnih voda u vodopravnim
dozvolama figuriraju u m3/godišnje i/ili m3/dan. Obično za neke pogone postoji više vrsta
voda koje određeni subjekt ispušta: fekalne vode, oborinske vode, tehnološke otpadne
vode, rashladne vode itd.
U sljedećoj tabeli prikazane su količine otpadnih voda koje su dozvoljene ispuštati

određenom gospodarskom subjektu. Prikazane su samo one otpadne vode koje se mogu
ispuštati u fekalnu kanalizaciju, a to su fekalne i pročišćene tehnološke otpadne vode ( do
razine kakvoće komunalnih otpadnih voda).
Osim izvornog podatka iz Vodopravne dozvole o dozvoljenoj količini ispuštene otpadne

vode u m3/dan, u tabeli su prikazane izračunate vrijednosti količine otpadnih voda
izraženih u l/s i organsko opterećenje izraženo u ekvivalent stanovnicima (ES). Organsko
opterećenje određeno je na temelju prosječne koncentracije opterećenosti otpadnih voda
BPK5 u iznosu od 300 mg/l, uz pretpostavku opterećenja od 60 g BKP5/ES, te 1 m3/dan
otpadnih voda industrije ima organsko opterećenje u iznosu:
1 m3/dan = 1000 l/dan × 300 mg/l = 300 g/dan ÷ 60 g/ES = 5 ES
Tabela 4.32 Dozvoljene količine ispuštanja otpadnih voda industrijskih postrojenja

(izvor: Vodopravne dozvole Hrvatskih voda)
korisnik lokacija m3/dan ES ES- l/s Ukupno
ukupno l/s
DALMACIJA-CEMENT Kaštel Sućurac 30 150 150 0,35 0,35
ŽELJEZARA SPLIT Kaštel Sućurac 100 500 1,16
180 900 1.400 2,08 3,24
PROPLIN Kaštel Sućurac 6 30 0,07
4 20 50 0,05 0,12
ADRIACHEM Kaštel Sućurac 85 430 430 0,98 0,98
BRODOTROGIR Trogir 61,6 310 0,71
60 300 610 0,69 1,41
UKUPNO 527 2.640 2.640 6,09 6,09
Na temelju prethodne tabele izvršit će se prostorni raspored industrijskih otpadnih voda

iskazan u ES. Sva industrijska postrojenja će se zadržati u cijelom projektnom razdoblju,
osim Adriachema koji se zadržava u I. etapi (do 2015. godine), a nakon toga se ukida jer je
na tom području planirana turistička zona (vidi poglavlje 4.5.2 Planirani turistički
kapaciteti).
U industrijske otpadne vode uključene su i otpadne vode ribarskih luka. Na području

obuhvata predviđene se dvije ribarske luke. Jedna na Brižinama u Kaštel Sućurcu i druga u
Seget Donjem na predjelu Barbušinac. Obzirom da ne postoji nikakvi podaci o veličini,
kapacitetu prerade i sl. za obje luke pretpostavljeno je ukupno hidrauličko opterećenje od
500 ES.

Tabela 4.33 Planirano opterećenja otpadnim vodama od industrije (u ES) u Gradu Kaštela
ES
Grad Naselje Objekt
2010 2015 2040
DC 150 150 150
Željezara Split 1.400 1.400 1.400
Kaštela Kaštel Sućurac Proplin 50 50 50
Adriachem 430 430
Ribarska lučica 500
UKUPNO 2.030 2.030 2.100
Osim Brodotrogira, na području Trogira postoje i planiraju se značajne zone na području

Planoga. Prema PPUG Trogira planirane su sljedeće zone:
veličina izgrađeno
naziv oznaka ha ha
Plano 1 Pr-1 32,6 0 potpuno neizgrađena
Plano 3 Pr-2 38 0 potpuno neizgrađena
Plano 2 Pr-3 8,39 2,45
Pliva Pr-4 6,67 6,67 pretežno izgrađena
Pr-5 0,36 0,36 potpuno izgrađena
86,02 9,48
Ukupno opterećenje od industrije na području Trogira prikazano je u sljedećoj tabeli. Pri
tome su količine otpadnih voda s područja industrijskih zona u Planome uključene u iznosu
od 35 ES/ha površine (objašnjenje vidi u sljedećem poglavlju:4.6.2):
Tabela 4.34 Planirano opterećenja otpadnim vodama od industrije (u ES) u Gradu Trogiru
Industrija
Grad Naselje Objekt
2010 2015 2040
Plano Ind. zone 330 660 3.000
Trogir
Trogir Brodogradilište 610 610 610
UKUPNO 940 1.270 3.610
Na području ostalih jedinica lokalne samouprave samo na području Općine Seget planira se
već spomenuta ribarska lučica te je opterećenje industrijskim otpadnim voda na području
Općine Seget prikazano u sljedećoj tabeli:
Tabela 4.35 Planirano opterećenje otpadnim vodama od industrije (u ES) u Općini Seget
Industrija
Općina Naselje Objekt
2010 2015 2040
Seget Seget Donji Ribarska lučica 500
UKUPNO 0 0 500
Prikaz ukupnog opterećenja otpadnim vodama od industrije po jedinicama lokalne

samouprave i naseljima dan je u zajedničkoj tabeli skupa s otpadnim voda od ostalog
gospodarstva ( vidi tabelu 4.38)

4.6.2 Ostalo gospodarstvo
U ostalo gospodarstvo uključene su proizvodno-poslovne zone i, obzirom na specifičnost,

kao poseban korisnik prikazana je Zračna luka Split u Resniku.
Proizvodno-poslovne zone
Količina otpadnih voda koja se proizvede u proizvodno-poslovnim zonama odredit će se

prema metodologiji iz Vodoopskrbnog plana SDŽ. U njemu je za potrošnju vode u
poslovnim zonama predviđena količina od 0,1 l/s/ha. Dakle, potrošnja vode isključivo ovisi
o veličini poslovne zone, jer se u na čelu ne zna za koju će se namjenu koristiti ove zone.
Za potrebe ovog idejnog rješenja usvojena je ova norma potrošnje i preračunata u

ekvivalent stanovnike (ES) na temelju prosječne koncentracije zagađenosti otpadnih voda
u iznosu od 300 mg BPK5/l. Pretpostavljen je povrat u kanalizaciju u iznosu od 80 %. Kao i
prije kod industrije, usvojena je norma 1 ES = 60 g BPK5 /l/stan./dan, te proračun iznosi:
0,1 l/s/ha × 86.400 s/dan × 0,8 ≈ 7.000 l/dan/ha ×300 mg/l = 2.100 g/dan/ha
te broj ES po ha iznosi:
2.100 g/dan/ha ÷ 60 g/ES/dan = 35 ES/ha.
Prema prostornim planovima na području obuhvata poslovne zone su predviđene u

Gradovima Kaštela i Trogir te na području Općine Okrug. U sljedećoj tabeli prikazane su
površine izgrađenih i planiranih poslovnih zona te proračun opterećenja otpadnim vodama
izražen u ES.
Tabela 4.36 Proračun otpadnih voda od proizvodno-poslovnih zona ( u ES)
Izgrađ neizgr. ukupno Izgrađ neizgr. ukupno

naselje ha ha ha ES ES ES
Kaštel Sućurac 45,38 47,58 92,96 1.590 1.670 3.260
Kaštel Gomilica 1,48 8,31 9,79 50 290 340
Kaštel Kambelovac 0,46 0,46 20 0 20
Kaštel Lukšić 0,07 0,07 0 0 0
Kaštel Stari 1,73 1,73 60 0 60
Kaštel Novi 0,55 0,55 20 0 20
Grad Kaštela 49,67 55,89 105,56 1.740 1.960 3.700
Plano 17,40 6,24 23,64 610 230 840
Grad Trogir 17,40 6,24 23,64 610 230 840
Okrug Gornji 13,00 13,00 0 460 460
Općina Okrug 0,00 13,00 13,00 0 460 460
Ukupno: 67,07 75,13 142,2 2.350 2.650 5.000
Zračna luka Split
Zračna luka Split smještena je na području Resnika u Kaštel Štafiliću. Otpadne vode iz ovog
gospodarskog subjekta izračunat će se na temelju broja putnika koje prolaze zračnom
lukom (u dolasku i odlasku) i jediničnih količina otpadnih voda po putniku na dan.

Prema web stranicama Zračne luke Split (http://www.split-airport.hr) ukupni broj putnika
u razdoblju 2008. - 2011. bio je sljedeći:
Tabela 4.37 Ukupni broj putnika u razdoblju 2008. - 2011.
godina sij velj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro ukupno
2008. 28.629 25.897 40.817 57.584 126.203 165.669 211.028 236.466 169.848 79.112 31.740 30.793 1.203.786
2009. 28.401 25.629 30.530 57.277 112.185 152.226 202.233 218.751 151.504 77.497 29.910 28.956 1.115.099
2010. 24.250 21.799 29.585 48.344 116.748 158.029 250.755 251.618 174.280 88.328 27.178 28.827 1.219.741
2011. 24.579 24.579
Pri tome je najveći dnevni promet ostvaren 31. srpnja 2010. godine i iznosio je oko 23.000
putnika (vidi: www.dnevnik.hr).
Prema Planu razvoja Zračne luke Split (Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1999. god.)
predviđeni kapacitet zračne luke u planskom periodu do 2040. god. iznosit će 4.000.000
milijuna putnika godišnje. Pri tome bi najveći dnevni promet mogao iznositi oko 75.000
putnika.
Procjena broja putnika za I. etapu tj. za 2015. godinu temelji se na pretpostavci o 2%

godišnjem rastu prometa u razdoblju 2011-2015. godina. U tom bi slučaju ukupan broj
putnika iznosio oko 1.350.000, a broj putnika u vršnom danu bi iznosio oko 25.000.
Obzirom da proračun otpadnih voda kreće od prosječnih dnevnih količina otpadnih voda, a
u gornjim podacima figuriraju podaci o vršnom dnevnom broju putnika, izvršit će se
prilagođavanje podataka proračunu.
Prosječni broj putnika dobit će na način da se najveći dnevni promet podijeli s

koeficijentom dnevne neravnomjernosti. Za poslovne zone usvojen je opći koeficijent
dnevne neravnomjernosti u iznosu od kd=1,5 (vidi poglavlje: Mjerodavne količine otpadnih
voda), te prosječni dnevni broj putnika za pojedine etape iznosi:
za dugoročno rješenje:
75.000 putnika/dan ÷ 1,5 = 50.000 putnika/dan,
za I. etapu:
25.000 putnika/dan ÷ 1,5 = 16.660 putnika/dan,
za postojeće stanje
23.000 putnika/dan ÷ 1,5 = 15.330 putnika/dan.
Jedinična norma otpadnih voda po putniku u zračnoj luci usvojena je iz "Priručnika za

sustave za pročišćavanje otpadnih voda na mjestu nastanka" američke Agencije za zaštitu
okoliša (USEPA: Onsite Wastewater Treatment Systems Manual - http://www.epa.gov).
Prema ovom priručniku količina otpadnih voda u zračnim lukama procjenjuju se u rasponu
od 8-15 l/dan/putniku, s tim da je tipična vrijednost iznosi 11 l/dan/putniku. Za potrebe
ovog elaborata usvojena je vrijednost od 10 l/dan/putniku.
Kao i u slučaju opterećenja proizvodno-poslovnih zona, i organsko opterećenje otpadnih

voda zračne luke iskazano je u ekvivalent stanovnicima. Uz prethodno usvojeno organsko
opterećenje od 300 mg BKP5/l, proračun broja ES po putniku iznosi:
1 putnik = 10 l/dan ×300 mg/l = 3 g/putniku/dan ÷ 60 g/ES/dan = 0,05 ES/putniku ⇒ 1 ES =

20 putnika

Tako je hidrauličko opterećenje zrakoplovne luke izraženo u ES iznosi:
Dugoročno rješenje:
50.000 putnika ÷ 20 putnika/ES = 2.500 ES
I. etapa:
16.660 putnika ÷ 20 putnika/ES = 830 ES
postojeće stanje:
13.330 putnika ÷ 20 putnika/ES = 670 ES
U nastavku se daje prikaz ukupnog opterećenja industrije i ostalog gospodarstva u koje je

uz proizvodno-poslovne zone uključena i Zračna luka Split (uključena u naselje Kaštel
Štafilić).
Tabela 4.38 Planirano opterećenje otpadnim vodama od industrije i ostalog gospodarstva
Industrija Ostalo gospodarstvo

Grad Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Kaštel Sućurac 2.030 2.030 2.100 1.590 1.590 3.260
Kaštel Gomilica 50 50 340
Kaštel Kambelovac 20 20 20
Kaštela Kaštel Lukšić 0 0 0
Kaštel Stari 60 60 60
Kaštel Novi 20 20 20
Kaštel Štafilić 670 830 2.500
UKUPNO 2.030 2.030 2.100 2.410 2.570 6.200

Grad Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Arbanija
Divulje
Mastrinka
Trogir
Plano 330 660 3.000 610 730 840
Trogir 610 610 610
Žedno
UKUPNO 940 1.270 3.610 610 730 840

Općina Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Seget Donji 500
Seget
Seget Vranjica
UKUPNO 0 0 500 0 0 0

Općina Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Okrug Gornji 460
Okrug
Okrug Donji
UKUPNO 0 0 0 0 0 460


Grad Naselje
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Split Slatine
UKUPNO 0 0 0 0 0 0

Grad/Općina
2010 2015 2040 2010 2015 2040
Kaštela 2.030 2.030 2.100 2.410 2.570 6.200
Trogir 940 1.270 3.610 610 730 840
Seget 0 0 500 0 0 0
Okrug 0 0 0 0 0 460
Slatine 0 0 0 0 0 0
Ukupno sustav 2.970 3.300 6.210 3.020 3.300 7.500
4.7 OSTALI KORISNICI
Kako je rečeno u uvodu u ovo poglavlje, u ostale korisnike su svrstani svi korisnici koji se
nisu mogli svrstati u nijednu od gore navedenih kategorija, a radi se o korisnicima na
području posebne namjene. Na području obuhvata kanalizacijskog sustava postoje tri zone
posebne namjene:
• Brižine u Kaštel Sućurcu
• Divulje
• Seget Donji
Prema prostornim planovima Brižine i Divulje se zadržavaju dok se zona posebne namjene
u Seget Donjem ukida. Kapaciteti zone posebne namjene u Divuljama je procijenjen na
2.000 ES, na Brižinama 200 ES, a na Segetu Donjem 50.
Tabela 4.39 Planirani broj korisnika na područjima posebne namjene
Posebna namjena
Grad Naselje
2010 2015 2040
Kaštel Sućurac 200 200 200
Kaštel Gomilica
Kaštel Kambelovac
Kaštela Kaštel Lukšić
Kaštel Stari
Kaštel Novi
Kaštel Štafilić
UKUPNO 200 200 200
Posebna namjena
Grad Naselje
2010 2015 2040
Arbanija
Divulje 2.000 2.000 2.000
Mastrinka
Trogir
Plano
Trogir
Žedno
UKUPNO 2.000 2.000 2.000

Posebna namjena
Općina Naselje
2010 2015 2040
Seget Donji 50 50
Seget
Seget Vranjica
UKUPNO 50 50 0
Posebna namjena
Grad/Općina
2010 2015 2040
Kaštela 200 200 200
Trogir 2.000 2.000 2.000
Seget 50 50 0
Okrug 0 0 0
Slatine 0 0 0
Ukupno sustav 2.250 2.250 2.200

4.8 UKUPNI KORISNICI KANALIZACIJSKOG SUSTAVA
U sljedećim tabelama daje se prikaz ukupnih korisnika kanalizacijskog sustava i ukupni broj
ES na području obuhvata i to za oba projektna razdoblja. Broj ekvivalent stanovnika
dobiven je zbrajanjem broja korisnika svih kategorija korisnika (jer su industrija, ostalo
gospodarstvo i posebni korisnici već iskazani u ES) izuzev za marine gdje je pretpostavljen
odnos 10 ležaja = 1 ES, obzirom na kratko zadržavanje ovih turista u marinama.
4.8.1 Dugoročno rješenje

Tabela 4.40 Ukupni korisnici – dugoročno rješenje – Iskaz po naseljima
Stanovništvo Turisti Gospodarstvo Ostalo
Grad Naselje st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. ostalo p.n. Ukupno Ukupno
broj broj lež. lež. lež. lež ES ES ES broj ES
Kaštel Sućurac 10.100 300 2.800 100 0 1.600 2.100 3.260 200 20.460 19.020
Kaštel Gomilica 6.500 190 400 200 0 1.680 0 340 0 9.310 7.800
Kaštel Kambelovac 7.400 220 220 200 50 0 0 20 0 8.110 8.110
Kaštela Kaštel Lukšić 7.800 230 160 800 0 0 0 0 0 8.990 8.990
Kaštel Stari 11.000 330 750 500 200 0 0 60 0 12.840 12.840
Kaštel Novi 8.600 260 70 800 0 0 0 20 0 9.750 9.750
Kaštel Štafilić 4.200 120 7.100 1.400 300 0 0 2.500 0 15.620 15.620
UKUPNO 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 6.200 200 85.080 82.130

Arbanija 600 450 400 1.000 0 800 0 0 0 3.250 2.530
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Mastrinka 1.350 750 100 2.000 0 0 0 0 0 4.200 4.200
Trogir
Plano 1.600 100 0 300 0 0 3.000 840 0 5.840 5.840
Trogir 14.000 1.200 800 2.500 0 1.120 610 0 0 20.230 19.220
Žedno 150 100 0 300 0 0 0 0 0 550 550
UKUPNO 17.700 2.600 1.300 6.100 0 1.920 3.610 840 2.000 36.070 34.340

Općina Naselje st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. ostalo p.n. Ukupno Ukupno
Seget Donji 3.000 400 3.200 2.300 300 800 500 0 0 10.500 9.780
Seget
Seget Vranjica 2.000 1.200 600 900 2.200 0 0 0 0 6.900 6.900
UKUPNO 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.680

Okrug Gornji 5.600 1.000 3.500 5.500 400 200 0 460 0 16.660 16.480
Okrug
Okrug Donji 900 200 400 1.200 0 0 0 0 0 2.700 2.700
UKUPNO 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180

Split Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
UKUPNO 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
Napomena: Za pretvorbu korisnika u ekvivalent stanovnike (ES) korišteni su sljedeći omjeri:

- za stanovništvo: 1 stanovnik = 1 ES;
- za sve turističke kapacitete osim marina: 1 ležaj = 1 ES;
- za marine: 10 ležaja u marinama = 1 ES
- gospodarstvo i ostalo je već iskazano u ES

Tabela 4.41 Ukupni korisnici – dugoročno rješenje – Iskaz po jedinicama lokalne

samouprave
Grad/Općina st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n. Ukupno Ukupno
Kaštela 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 6.200 200 85.080 82.130
Trogir 17.700 2.600 1.300 6.100 0 1.920 3.610 840 2.000 36.070 34.340
Seget 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.080
Okrug 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180
Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
Ukupno sustav 86.450 8.150 22.000 22.500 3.450 6.200 6.210 7.500 2.200 164.660 159.080
Tabela 4.42 Ukupni korisnici – dugoročno rješenje – Iskaz po UPOV-ima
CUPOV Divulje

Naselje st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n. Ukupno Ukupno
Kaštela 55.600 1.650 11.500 4.000 550 3.280 2.100 6.200 200 85.080 82.130
Plano 1.600 100 0 300 0 0 3.000 840 0 5.840 5.840
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Trogir (naselje bez Miševca) 13.600 1.200 800 2.300 0 1.120 610 0 0 19.630 18.620
Seget 5.000 1.600 3.800 3.200 2.500 800 500 0 0 17.400 16.680
Trogir (sustav) 20.200 2.900 4.600 5.800 2.500 1.920 4.110 840 2.000 44.870 43.140
Ukupno sustav 75.800 4.550 16.100 9.800 3.050 5.200 6.210 7.040 2.200 129.950 125.270
* - odnosi se na naselje Trogir bez korisnika koji gravitiraju CS Miševac
UPOV Čiovo

Okrug 6.500 1.200 3.900 6.700 400 200 0 460 0 19.360 19.180
Trogir (na Miševac) 400 200 600 600
Arbanija 600 450 400 1.000 0 800 0 0 0 3.250 2.530
Mastrinka 1.350 750 100 2.000 0 0 0 0 0 4.200 4.200
Žedno 150 100 0 300 0 0 0 0 0 550 550
Slatine 1.650 1.100 1.500 2.500 0 0 0 0 0 6.750 6.750
Sjeverna strana Čiova 4.150 2.400 2.000 6.000 0 800 0 0 0 15.350 14.630
Ukupno sustav 10.650 3.600 5.900 12.700 400 1.000 0 460 0 34.710 33.810
* - odnosi se dio korisnika iz na naselja Trogira koji gravitiraju CS Miševac
Dakle, na području obuhvata u dugoročnom rješenju je cca 160.000 ES (kao i u

Optimalizaciji iz 2002. god.), s tim da je nešto izmijenjen raspored korisnika. Na CUPOV
Divulje gravitira oko 125.000 ES ( prije po Optimalizaciji - 140.000 ES), a na UPOV Čiovo
oko 35.000 ES (prije po Optimalizaciji – 20.000 ES). Razlog smanjenju korisnika na CUPOV
Divulje je smanjenje industrijskih količina, a povećanje na UPOV Čiovo povećanje
stanovništva i turizma. U nastavku se daje shematski prikaz opterećenja na uređaje u ES.

Slika 4.7 Shema opterećenja u ES na CUPOV Divulje u dugoročnom rješenju
Područje Trogir/Seget Područje Kaštela
41.340 80.330
121.670
125.270
3.600
CUPOV Divulje
CS Slanac
1.800 1.800
Područje Područje
Divulja Resnik
(dio Trogira) (dio Kaštela)
Slika 4.8 Shema opterećenja u ES na UPOV Čiovo u dugoročnom rješenju
Trogir(dio)/Mastrinka 5.610 9.020 Arbanija/Slatine
1.730 8.470
14.630
Sv. Križ/Arbanija
3.880 550
CS Sv. Križ
Žedno
Legenda:
3.600 ukupan broj ES
Čiovo sjever
14.630
Općina Okrug 33.810
19.180
UPOV Čiovo

4.8.2 I. etapa 1
Tabela 4.43 Ukupni korisnici – I. etapa – Iskaz po naseljima
Kaštel Sućurac 8.200 270 0 0 0 0 2.030 1.590 200 12.290 12.290
Kaštel Gomilica 5.300 180 230 150 0 1.680 0 50 0 7.590 6.080
Kaštel Stari 8.800 300 750 400 150 0 0 60 0 10.460 10.460
Kaštel Novi 7.000 230 50 600 0 0 0 20 0 7.900 7.900
Kaštel Štafilić 3.400 110 1.000 1.000 250 0 0 830 0 6.590 6.590
UKUPNO 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 2.570 200 58.680 57.170

Arbanija 500 420 100 1.000 0 0 0 0 0 2.020 2.020
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Mastrinka 1.100 720 0 2.000 0 0 0 0 0 3.820 3.820
Trogir
Plano 1.500 90 0 200 0 0 660 730 0 3.180 3.180
Trogir 12.000 1.110 600 2.200 0 720 610 0 0 17.240 16.590
Žedno 140 90 0 250 0 0 0 0 0 480 480
UKUPNO 15.240 2.430 700 5.650 0 720 1.270 730 2.000 28.740 28.090

Seget Donji 2.900 350 3.200 2.200 300 660 0 0 50 9.660 9.070
Seget
Seget Vranjica 1.800 750 500 800 2.200 0 0 0 0 6.050 6.050
UKUPNO 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120

Okrug Gornji 5.200 950 1.500 5.200 400 0 0 0 0 13.250 13.250
Okrug
Okrug Donji 800 150 0 1.000 0 0 0 0 0 1.950 1.950
UKUPNO 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200

Split Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
UKUPNO 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
Tabela 4.44 Ukupni korisnici – I. etapa – Iskaz po jedinicama lokalne samouprave

Grad/Općina st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. ostalo p.n. Ukupno Ukupno
Kaštela 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 2.570 200 58.680 57.170
Trogir 15.240 2.430 700 5.650 0 720 1.270 730 2.000 28.740 28.090
Seget 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120
Okrug 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200
Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
Ukupno sustav 72.540 7.180 8.550 19.950 3.350 3.060 3.300 3.300 2.250 123.480 120.730
Napomena: Za pretvorbu korisnika u ekvivalent stanovnike (ES) korišteni su sljedeći omjeri:
- za stanovništvo: 1 stanovnik = 1 ES;
- za sve turističke kapacitete osim marina: 1 ležaj = 1 ES;
- za marine: 10 ležaja u marinama = 1 ES;
- gospodarstvo i ostalo je već iskazano u ES;
1

Tabela 4.45 Ukupni korisnici – I. etapa – Iskaz po UPOV-ima
CUPOV Divulje
Stanovništvo Turisti Ostalo gosp. Ostalo

Kaštela 45.000 1.500 2.350 2.900 450 1.680 2.030 2.570 200 58.680 57.170
Plano 1.500 90 0 200 0 0 660 730 0 3.180 3.180
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Trogir (naselje bez Miševca) 11.610 1.110 600 2.000 0 720 610 0 0 16.650 16.000
Seget 4.700 1.100 3.700 3.000 2.500 660 0 0 50 15.710 15.120
Trogir (sustav) 17.810 2.300 4.300 5.200 2.500 1.380 1.270 730 2.050 37.540 36.300
Ukupno sustav 62.810 3.800 6.650 8.100 2.950 3.060 3.300 3.300 2.250 96.220 93.470
UPOV Čiovo

Okrug 6.000 1.100 1.500 6.200 400 0 0 0 0 15.200 15.200
Trogir (na Miševac) 390 0 200 0 0 0 0 0 590 590
Arbanija 500 420 100 1.000 0 0 0 0 0 2.020 2.020
Mastrinka 1.100 720 0 2.000 0 0 0 0 0 3.820 3.820
Žedno 140 90 0 250 0 0 0 0 0 480 480
Slatine 1.600 1.050 300 2.200 0 0 0 0 0 5.150 5.150
Sjeverna strana Čiova 3.730 2.280 400 5.650 0 0 0 0 0 12.060 12.060
Ukupno sustav 9.730 3.380 1.900 11.850 400 0 0 0 0 27.260 27.260
* - odnosi se dio korisnika iz naselja Trogira koji gravitiraju CS Miševac

Priključeni korisnici
U nastavku će se iskazati broj priključenih korisnika i postotak priključenosti po jedinicama

lokalne samouprave i po UPOV-ima.
Tabela 4.46 Priključeni korisnici – I. etapa – Iskaz po naseljima

Kaštel Sućurac 3.040 70 0 0 0 0 2.030 1.120 0 6.260 6.260
Kaštel Gomilica 3.740 140 230 150 0 1.680 0 0 0 5.940 4.430
Kaštel Stari 4.090 140 750 290 150 0 0 0 0 5.420 5.420
Kaštel Novi 2.260 100 50 440 0 0 0 0 0 2.850 2.850
Kaštel Štafilić 2.320 90 1.000 410 250 0 0 830 0 4.900 4.900
UKUPNO 23.000 770 2.350 1.870 450 1.680 2.030 1.950 0 34.100 32.590

Arbanija 220 180 100 450 0 0 0 0 0 950 950
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
Mastrinka 830 550 0 1.500 0 0 0 0 0 2.880 2.880
Trogir
Plano 80 0 0 10 0 0 660 730 0 1.480 1.480
Trogir 6.810 620 600 1.280 0 720 0 0 0 10.030 9.380
Žedno 30 20 0 40 0 0 0 0 0 90 90
UKUPNO 7.970 1.370 700 3.280 0 720 660 730 2.000 17.430 16.780

Seget Donji 450 60 3.200 530 300 660 0 0 50 5.250 4.660
Seget
Seget Vranjica 280 120 480 120 2.200 0 0 0 0 3.200 3.200
UKUPNO 730 180 3.680 650 2.500 660 0 0 50 8.450 7.860

Okrug Gornji 1.850 310 300 2.090 0 0 0 0 0 4.550 4.550
Okrug
Okrug Donji 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO 1.850 310 300 2.090 0 0 0 0 0 4.550 4.550

Split Slatine 300 190 0 480 0 0 0 0 0 970 970
UKUPNO 300 190 0 480 0 0 0 0 0 970 970

Grad/Općina st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. ostalo p.n. Ukupno Ukupno
Kaštela 23.000 770 2.350 1.870 450 1.680 2.030 1.950 0 34.100 32.590
Trogir 7.970 1.370 700 3.280 0 720 660 730 2.000 17.430 16.780
Seget 730 180 3.680 650 2.500 660 0 0 50 8.450 7.860
Okrug 1.850 310 300 2.090 0 0 0 0 0 4.550 4.550
Slatine 300 190 0 480 0 0 0 0 0 970 970
Ukupno sustav 33.850 2.820 7.030 8.370 2.950 3.060 2.690 2.680 2.050 65.500 62.750

Tabela 4.47 Priključeni korisnici – I. etapa – Iskaz po UPOV-ima
CUPOV Divulje

Kaštela 23.000 770 2.350 1.870 450 1.680 2.030 1.950 0 34.100 32.590
Plano 80 0 0 10 0 0 660 730 0 1.480 1.480
Divulje 0 0 0 0 0 0 0 0 2.000 2.000 2.000
6.530
Trogir (naselje bez Miševca) 620 600 1.130 0 720 0 0 0 9.600 8.950
Seget 730 180 3.680 650 2.500 660 0 0 50 8.450 7.860
Trogir (sustav) 7.340 800 4.280 1.790 2.500 1.380 660 730 2.050 21.530 20.290
Ukupno sustav 30.340 1.570 6.630 3.660 2.950 3.060 2.690 2.680 2.050 55.630 52.880
UPOV Čiovo

Okrug 1.850 310 300 2.090 0 0 0 0 0 4.550 4.550
Trogir (na Miševac) 280 150 0 0 0 0 0 430 430
Arbanija 220 180 100 450 0 0 0 0 0 950 950
Mastrinka 830 550 0 1.500 0 0 0 0 0 2.880 2.880
Žedno 30 20 0 40 0 0 0 0 0 90 90
Slatine 300 190 0 480 0 0 0 0 0 970 970
Sjeverna strana Čiova 1.660 940 100 2.620 0 0 0 0 0 5.320 5.320
Ukupno sustav 3.510 1.250 400 4.710 0 0 0 0 0 9.870 9.870

Tabela 4.48 Postotak priključenosti – I. etapa – Iskaz u ES po naseljima
Grad Naselje Ukupno Priključeni Post. priklj.

ES ES %
Kaštel Sućurac 12.290 6.260 51%
Kaštel Gomilica 6.080 4.430 73%
Kaštel Kambelovac 6.640 3.800 57%
Kaštela Kaštel Lukšić 7.210 4.930 68%
Kaštel Stari 10.460 5.420 52%
Kaštel Novi 7.900 2.850 36%
Kaštel Štafilić 6.590 4.900 74%
UKUPNO 57.170 32.590 57%

ES ES %
Arbanija 2.020 950 47%
Divulje 2.000 2.000 100%
Mastrinka 3.820 2.880 75%
Trogir
Plano 3.180 1.480 47%
Trogir 16.590 9.380 57%
Žedno 480 90 19%
UKUPNO 28.090 16.780 60%
Općina Naselje Ukupno Priključeni Post. priklj.

ES ES %
Seget Donji 9.070 4.660 51%
Seget
Seget Vranjica 6.050 3.200 53%
UKUPNO 15.120 7.860 52%
Općina Naselje Ukupno Priključeni Post. priklj.

ES ES %
Okrug Gornji 13.250 4.550 34%
Okrug
Okrug Donji 1.950 0 0%
UKUPNO 15.200 4.550 30%

ES ES %
Split Slatine 5.150 970 19%
UKUPNO 5.150 970 19%

Grad/Općina Ukupno Priključeni Post. priklj.

ES ES %
Kaštela 57.170 32.590 57%
Trogir 28.090 16.780 60%
Seget 15.120 7.860 52%
Okrug 15.200 4.550 30%
Slatine 5.150 970 19%
Ukupno sustav 120.730 62.750 52%
Tabela 4.49 Ukupni i priključeni korisnici i postotak priključenosti u I. etapi – Iskaz u ES

po UPOV-ima
CUPOV Divulje
Naselje Ukupno Priključeni Post. priklj.

ES ES %
Kaštela 57.170 32.590 57%
Plano 3.180 1.480 47%
Divulje 2.000 2.000 100%
Trogir* 16.000 8.950 56%
Seget 15.120 7.860 52%
Trogir (sustav) 36.300 20.290 56%
Ukupno sustav 93.470 52.880 57%
UPOV Čiovo
Naselje Ukupno Priključeni Post. priklj.

ES ES %
Okrug 15.200 4.550 30%
Trogir** 590 430 73%
Arbanija 2.020 950 47%
Mastrinka 3.820 2.880 75%
Žedno 480 90 19%
Slatine 5.150 970 19%
Sjeverna strana Čiova 12.060 5.320 44%
Ukupno sustav 27.260 9.870 36%
** - odnosi se dio korisnika iz naselja Trogira koji gravitiraju CS Miševac
U nastavku se daje shematski prikaz opterećenja na uređaje u ES. Daje se ukupan broj ES
koji gravitiraju uređaju, broj priključenih ES te postotak priključenosti.

Slika 4.9 Shema opterećenja u ES na CUPOV Divulje u I. etapi s brojem ukupnih ES,
priključenih ES i postotkom priključenosti
CUPOV DIVULJE - I. ETAPA
Shema opterećenja - broj ES i postotak priključenosti
Područje Trogir/Seget Područje Kaštela
Legenda:
34.500 57.170
90.840 57%
31.980 3.600 ukupan broj ES
54% 34.500
18.490
50.470 1.800 broj priključenih ES
22% % priključenih ES
93.470 1.800
57%
52.880 100%
1.800
CUPOV Divulje CS Slanac
1.800 0
1.800 0
Područje Područje
Divulja Resnika
(dio Trogira) (dio Kaštela)
Slika 4.10 Shema opterećenja u ES na UPOV Čiovo u I. etapi s brojem ukupnih ES,
priključenih ES i postotkom priključenosti
UPOV ČIOVO - I. ETAPA

Shema opterećenja - broj ES i postotak priključenosti
Trogir(dio)/Mastrinka 4.880 7.180 Arbanija/Slatine
1.490 3.590 1.730 6.830

74% 73% 24% 24%
1.110 1.640
12.060 350
CS Sv. Križ 26%
3.390 5.320
73% 90
2.480 44%
Žedno
Sv. Križ/Arbanija
Legenda:
3.600 ukupan broj ES
1.800 broj priključenih ES
22% % priključenih ES
Čiovo sjever
12.060
5.320 44%
Općina Okrug
15.200 27.260
30% 36%
4.550 9.870 UPOV Čiovo

5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA
U nastavku se daje pregled metodologije proračuna otpadnih voda, usvojene jedinične

norme proizvedenih otpadnih voda, koeficijenti neravnomjernosti protoka i na kraju
izračunate količine otpadnih voda za dva projektna razdoblja: dugoročno rješenje i I.
etapu.
Metodologija proračuna usvojena je iz Optimalizacije, s tim da su promijenjene jedinične

norme otpadnih voda i način proračuna koeficijenta satne neravnomjernosti. Isto kao što je
Optimalizacija usvojila norme potrošnje vode iz Studije podobnosti:
Split/Solin/Kaštela/Trogir - poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava, tako su u
ovom elaboratu usvojene jedinične norme potrošnje vode iz Vodoopskrbnog plana SDŽ koji
je temeljni dokument za određivanje vodoopskrbnih količina na području Županije.
5.1 METODOLOGIJA PRORAČUNA
Proračun hidrauličkog opterećenja kanalizacijskog sustava temelji se na usvojenim vrstama

i broju korisnika kanalizacijskog sustava i ostalim ulaznim podacima. Proračun se vrši za
svaku kategoriju korisnika, jer svaka kategorija korisnika ima različitu normu dnevne
"proizvodnje" otpadnih vode i različiti koeficijent neravnomjernosti. U ovom projektu u
obzir je uzeto devet kategorije korisnika kanalizacijskog sustava:
1. stalno nastanjeno stanovništvo

2. povremeno stanovništvo
3. turisti u objektima visoke kategorije
4. turisti u objektima niske kategorije
5. turisti u kampovima
6. turisti u nautičkim marinama
7. industrija
8. ostalo gospodarstvo
9. korisnici na područjima posebne namjene
5.1.1 Sušni period
Prosječni dnevni dotok

Na temelju broja korisnika, njihove prosječne jedinične dnevne količine otpadnih voda
dobije se prosječna dnevna količina otpadnih voda koju "proizvodi" pojedina kategorija
korisnika prema obrascu:
N i × qspec
i
Q i
= Ni × q i 3
spec. (m /dan) ⇒ Q i
= .
(l/s)
24 × 3.600
SD SD
pri čemu indeks i predstavlja i-tu kategoriju korisnika
Obzirom da su u prethodnom poglavlju industrijske otpadne vode i otpadne vode ostalog

gospodarstva preračunate na hidrauličke ES, otpadne vode se računaju na isti način kao i
kod ostalih kategorija.
Zbrojene količine predstavljaju prosječnu dnevnu potrošnju:

i =9
QSD = ∑ QSD
i
(m3/dan) / (l/s)
i =1
Pri čemu oznake predstavljaju:

QSD - ukupni prosječni dnevni protok otpadnih voda
QiSD - prosječni dnevni protok otpadnih voda od pojedine kategorije korisnika
Ni - broj korisnika pojedine kategorije
qispec. - specifična proizvodnja otpadnih voda po korisniku na dan (l/korisnik/dan)
Maksimalni dnevni dotok

Maksimalni dnevni dotok se dobiva zbrajanjem maksimalnih dnevnih dotoka pojedinih
korisnika. Obzirom da svaka kategorija korisnika ima vlastiti koeficijent dnevne
neravnomjernosti, maksimalni dnevni dotok se dobiva množenjem prosječnog dnevnog
dotoka pojedine kategorije korisnika s njegovim koeficijentom dnevne neravnomjernosti.
Maksimalne dnevne količine otpadnih voda od turističkih objekata su jednake prosječnim
dnevnim količinama u sezoni.
i =9
QMD = ∑ QSD
i
× kdi (m3/dan) / (l/s)
i =1
Pri čemu oznake predstavljaju:

QMD - ukupni maksimalni dnevni protok otpadnih voda
Kid – koeficijent dnevne neravnomjernosti i-te kategorije korisnika
Maksimalni satni dotok

Maksimalni stani dotok se dobiva se množenjem maksimalne dnevne količine otpadnih voda
s općim koeficijentom satne neravnomjernosti koji ovisi samo o veličini priključenog
područja:
QMS = QSD × k s (m3/sat) / (l/s)
QMS - vršni (maksimalni) satni protok otpadnih voda

ks - koeficijent satne neravnomjernosti
Navedene količine predstavljaju mjerodavne protoke otpadnih voda u sušnom periodu.
5.1.2 Kišni period
Kanalizacijski sustav je razdjelni. Količine otpadnih voda za kišni period računaju se na

način da se karakterističnim sušnim dotocima pribroje i tuđe vode (infiltracija, dio
oborinskih voda ilegalno spojenih na fekalnu kanalizaciju i sl.).
QSDK = QMS + QTV (m3/dan)/(m3/sat)ili (l/s)
QTV - tuđe vode (m3/dan), (m3/sat) ili (l/s)

5.1.3 Tuđe vode

Budući da ne postoje ni mjerenja ni istraživanja kojima bi se za razmatrano područje
mogle odrediti tuđe vode, tuđe se vode procjenjuju na isti način kao i u Optimalizaciji,
računaju se u iznosu od 50 % od srednjeg dnevnog protoka. U skladu s tim količine tuđih
voda su:
QTV = QSD x 0,5 (m3/dan), (m3/sat) ili (l/s)
5.2 JEDINIČNE NORME OTPADNIH VODA
Kako je rečeno u uvodu, za pojedine kategorije korisnika jedinične norme potrošnje vode
preuzete su iz Vodoopskrbnog plana SDŽ iz više razloga. Prvi razlog je taj , što je već
navedeno, da je to temeljni dokument za određivanje vodoopskrbnih količina na području
Županije. Osim toga, uzimajući u obzir cjelokupnu postojeću projektnu dokumentaciju, to
je zadnji izrađeni elaborat (izrađen 2008. god.) u kojem su norme detaljno analizirane i
usvojene tek nakon revizije projektne dokumentacije.
U nastavku se daje pregled usvojenih normi potrošnje vode u Vodoopskrbnom planu SDŽ:
• stalno nastanjeno stanovništvo ............................. 170 l/stan./dan

• povremeno stanovništvo ..................................... 170 l/stan./dan
• turisti u objektima visoke kategorije........................ 400 l/lež./dan
• turisti u objektima niske kategorije ......................... 250 l/lež./dan
• turisti u kampovima............................................ 150 l/lež./dan
• turisti u nautičkim marinama.................................. 80 l/vezu/dan
U Vodoopskrbnom planu za industriju se nisu računale jedinične norme potrošnje već su

izravno unošene ukupne industrijske potrošnje vode. Za radno-poslovne zone potrošnja je
računata u iznosu od 0,1 l/s/ha površine zone.
Na temelju normi potrošnje vode iz Vodoopskrbnog plana SDŽ i usvojeni povrat u

kanalizaciju od 80%, dobivene su sljedeće jedinične norme proizvodnje otpadnih voda po
korisniku:
• stalno nastanjeno stanovništvo ............................. 136 l/stan./dan

• povremeno stanovništvo ..................................... 136 l/stan./dan
• turisti u objektima visoke kategorije........................ 320 l/lež./dan
• turisti u objektima niske kategorije ......................... 200 l/lež./dan
• turisti u kampovima............................................ 120 l/lež./dan
• turisti u nautičkim marinama1 .................................. 10 l/lež./dan
• industrija2 ......................................................... 200 l/ES/dan
• proizvodno-poslovne zone3...................................... 200 l/ES/dan
• korisnici u zonama posebne namjene4 ...................... 200 l/kor./dan
1. Hidrauličko oterećenje preračunato iz Vodopravnih dozvola za Marinu Kaštela i ACI marinu Trogir
(Marina Kaštela: 25 l/vezu/dan što uz 4 ležaja po vezu daje 6,25 l/lež./dan; ACI Marina Trogir: 44
l/vezu/dan što uz 4 ležaja po vezu daje 11 l/lež./dan). Za proračun organskog opterećenja uz
pretpostavljeno hidrauličko opterećenje od 10 l/ležaju/dan i usvojenu koncentraciju otpadnih voda od
600 mg BPK5/l dobiveno je : 10 l/ležaj/dan × 600 mg/l = 6 g/ležaj/dan ÷ 60 g/ES/dan = 0,1 ES/ležaju
⇒ 1 ES = 10 ležaja
2. Za industriju je izračunato u poglavlju 4.6.1. organsko opterećenje na temelju prosječne koncentracije
opterećenosti otpadnih voda BPK5 u iznosu od 300 mg/l, uz pretpostavku opterećenja od 60 g

BKP5/ES, te 1 m3/dan otpadnih voda industrije ima organsko opterećenje u iznosu: 1 m3/dan = 1000
l/dan × 300 mg/l = 300 g/dan ÷ 60 g/ES = 5 ES iz čega slijedi da je hidrauličko opterećenje
ekvivalentno iznosu od 200 l/ES
3. Uz usvojeno hidrauličko opterećenje poslovnih zona od 0,1 l/s/ha izvršena je procjena organskog
opterećenja iskazana u ekvivalent stanovnicima (ES) na temelju prosječne koncentracije zagađenosti
otpadnih voda u iznosu od 300 mg BPK5/l. Uz pretpostavljeni povrat u kanalizaciju u iznosu od 80 % te
usvojenu normu 1 ES = 60 g BPK5 /l/stan./dan, proračun iznosi: 0,1 l/s/ha × 86.400 s/dan × 0,8 ≈
7.000 l/dan/ha ×300 mg/l = 2.100 g/dan/ha, te broj ES po ha iznosi: 2.100 g/dan/ha ÷ 60 g/ES/dan =
35 ES/ha, iz čega slijedi da je hidrauličko opterećenje ekvivalentno iznosu od 200 l/ES (za detaljnije
objašnjenje vidi poglavlje:4.6.2)
4. Usvojeno opterećenje iz Optimalizacije
5.3 VARIJACIJE KOLIČINA OTPADNIH VODA
5.3.1 Koeficijenti dnevne neravnomjernosti- Kd

Koeficijenti dnevne neravnomjernosti za pojedine korisnike usvojeni su iz Vodoopskrbnog
plana SDŽ i iznose:
• stalno nastanjeno stanovništvo ....................... 1,5
• povremeno stanovništvo ............................... 1,5
• turisti u objektima visoke kategorije................. 1,0
• turisti u objektima niske kategorije .................. 1,0
• turisti u kampovima..................................... 1,0
• turisti u nautičkim marinama.......................... 1,0
• industrija* ................................................ 1,0
• proizvodno-poslovne zone** ........................... 1,5
• korisnici u zonama posebne namjene ................ 1,5
*- za industriju pretpostavljeno da nema značajnijih godišnjih oscilacija

potrošnje vode (obzirom da se radi o industrijama koje nisu ovisne o
sezonskim kolebanjima ljeto-zima)
** - za proizvodno-poslovne zone pretpostavljeno da ima značajnijih godišnjih

oscilacija potrošnje vode obzirom da se radi o poslovnim zonama uglavnom
trgovačke namjene koje su ovisne o sezonskim kolebanjima ljeto-zima
5.3.2 Koeficijent satne neravnomjernosti- Ks

Koeficijent satne neravnomjernosti određen je sukladno veličini područja prema ATV
preporukama za dimenzioniranje kanalizacijske mreže. U njima se vršni sat iskazuje u
1
postotku ukupnog dnevnog dotjecaja ( QMS = ⋅ QMD ) te se koeficijent satne
x
neravnomjernosti može iskazati kao:
24
Ks =
x
1
gdje je postotak ukupnog dnevnog dotjecaja.
x

Tabela 5.1 Veličina koeficijenta Ks u odnosu na veličinu područja
veličina područja Vršni sat

( br. stanovnika) x Ks
< 5.000 8 3,00
5.000 - 10.000 10 2,40
10.000 - 50.000 12 2,00
50.000 - 250.000 14 1,71
5.4 PREGLED USVOJENIH PARAMETARA I USPOREDBA S OPTIMALIZACIJOM
Tabela 5.2 Prikaz usvojenih ulaznih parametara za određivanje

mjerodavnih količina i usporedba s ulaznim parametrima iz
Optimalizacije
Usvojeni parametri u ovom idejnom rješenju

st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n.
prametar l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan/ES l/dan/ES
vodoopskrba 170 170 400 250 150 80 200 200 200
koef. povrata 80% 80% 80% 80% 0,8
kanalizacija - q sr 136 136 320 200 120 10 200 200 200
Kd 1,5 1,5 1 1 1 1 1 1,5 1,5
kanalizacija - max dan 204 204 320 200 120 10 200 300 300
Ks 24/x
tuđe vode 0,5 × Qsr
Usvojeni parametri u Optimalizaciji

st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n.
prametar l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan l/dan m3/dan l/dan
norme potrošnje vode 180 500 300 200
povrat u kanalizaciju 80% 80% 80% 85% 80%
kanalizacija - q sr 144 400 240 0,85 160
Kd 1,4 1 1 1,4 1,4
kanalizacija - max dan 201,6 400 240 224
Ks - Fedorov 2,69/Q0,121
tuđe vode 0,5 × Qsr
U Optimalizaciji koeficijent satne neravnomjernosti bi je računat po formuli Fedorova:

2,69
KS = 0 ,121
QMD
Gdje je: Ks - koeficijent satne neravnomjernosti
QMD - prosječni dnevni protok u mjesecu kolovozu (sezoni) odnosno u maksimalnom
danu

Slika 5.1 Usporedba koeficijenta satne neravnomjernosti prema ovom idejnom

rješenju (preporuke ATV) i prema Optimalizaciji (formula Fedorova)
Usporedba koeficijenata satne neravnomjernosti
3,50
ATV
Fedorov
3,00
2,50
2,00
Ks
1,50
1,00
0,50
0,00
1 10 100 1.000 10.000 100.000 1.000.000
broj stan.

5.5 MJERODAVNE KOLIČINE OTPADNIH VODA
Hidrauličko opterećenje
Tabela 5.3 Dugoročno rješenje – Iskaz ukupnih količina otpadnih voda po jedinicama
lokalne samouprave
Sušno ( l/s) Kišno (l/s)

k
st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n. QMD ks QMS QTV QMS
l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s l/s
Kaštela 131,3 3,9 42,6 9,3 0,8 0,4 4,9 21,5 0,7 215,4 1,71 368,3 81,5 449,8
Trogir 41,8 6,1 4,8 14,1 0,0 0,2 8,4 2,9 6,9 85,2 2,00 170,4 33,0 203,4
Seget 11,8 3,8 14,1 7,4 3,5 0,1 1,2 0,0 0,0 41,9 2,00 83,8 18,4 102,2
Okrug 15,3 2,8 14,4 15,5 0,6 0,0 0,0 1,6 0,0 50,2 2,00 100,4 21,9 122,3
Slatine 3,9 2,6 5,6 5,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 17,9 2,40 43,0 7,9 50,9
Uk. sustav 204,1 19,2 81,5 52,1 4,8 0,7 14,4 26,0 7,6 410,4 1,71 701,8 162,5 864,3
Tabela 5.4 Dugoročno rješenje – Iskaz ukupnih količina otpadnih voda po UPOV-ima
CUPOV Divulje

UPOV Divulje k
Kaštela 131,3 3,9 42,6 9,3 0,8 0,4 4,9 21,5 0,7 215,4 1,71 368,3 81,5 449,8
Plano 3,8 0,2 0,0 0,7 0,0 0,0 6,9 2,9 0,0 14,5 2,40 34,8 6,1 40,9
Divulje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,9 6,9 3,00 20,7 2,3 23,0
Trogir* 32,1 2,8 3,0 5,3 0,0 0,1 1,4 0,0 0,0 44,7 2,00 89,4 16,6 106,0
Seget 11,8 3,8 14,1 7,4 3,5 0,1 1,2 0,0 0,0 41,9 2,00 83,8 18,4 102,2
Trogir (sustav) 47,7 6,8 17,0 13,4 3,5 0,2 9,5 2,9 6,9 107,9 2,00 215,8 43,3 259,1
Uk. sustav 179,0 10,7 59,6 22,7 4,2 0,6 14,4 24,4 7,6 323,2 1,71 552,7 124,7 677,4
UPOV Čiovo

Područje k
Okrug 15,3 2,8 14,4 15,5 0,6 0,0 0,0 1,6 0,0 50,2 2,00 100,4 21,9 122,3
Trogir ** 0,9 0,0 0,0 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,4 3,00 4,2 0,6 4,8
Arbanija 1,4 1,1 1,5 2,3 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 6,4 3,00 19,2 2,8 22,0
Mastrinka 3,2 1,8 0,4 4,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 10,0 3,00 30,0 4,2 34,2
Žedno 0,4 0,2 0,0 0,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,3 3,00 3,9 0,6 4,5
Slatine 3,9 2,6 5,6 5,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 17,9 2,40 43,0 7,9 50,9
Sj. str. Čiova 9,8 5,7 7,4 13,9 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 36,9 2,00 73,8 15,9 89,7
Uk. sustav 25,1 8,5 21,9 29,4 0,6 0,1 0,0 1,6 0,0 87,2 2,00 174,4 37,8 212,2

Slika 5.2 Dugoročno rješenje - Hidrauličko opterećenje – CUPOV Divulje
CUPOV DIVULJE - Dugoročno rješenje

Shema opterećenja - Hidrauličko opterećenje
Plano
Qms= 40,9 l/s Zračna luka

Qmd= 14,5 l/s
Podsustav Trogir Podsustav Kaštela
Qms= 243,0 l/s Qms= 435,1 l/s Legenda:

Qi=20 l/s instal. protok
Qmd= 101,0 l/s Qmd= 208,7 l/s
Qms=18,7 l/s maksimalni satni kišni protok
Qmd=9,7 l/s maksimalni dnevni sušni protok
Područje
Divulja
Qms= 2,3 l/s Qms= 677,4 l/s
(gravitacija)
Qmd= 0,7 l/s Qmd= 323,2 l/s
CS Brigi CUPOV Divulje CS Slanac

Qi=49 l/s CS Resnik
Qi=229 l/s Qi=460 l/s

Qms= 207,9 l/s Qms= 422,7 l/s
Qmd= 86,5 l/s Qms= 21,0 l/s Qms= 23,5 l/s Qmd= 200,0 l/s
Qmd= 6,3 l/s Qmd= 6,7 l/s
Područje
Područje
Resnika
Divulja
(dio Kaštela)
(dio Trogira)
Slika 5.3 Dugoročno rješenje - Hidrauličko opterećenje – UPOV Čiovo
UPOV ČIOVO - Dugoročno rješenje

CS Miševac Arbanija/Slatine
Qms= 32,1 l/s Qms= 67,0 l/s
Qmd= 9,4 l/s Qmd= 27,5 l/s
Qms= 89,7 l/s

Qmd= 36,9 l/s
CS Sv. Križ Qi=99 l/s

Mastrinka
Žedno
Legenda:
Qi=20 l/s instal. protok
Qms=18,7 l/s maksimalni satni kišni protok
Qmd=9,7 l/s maksimalni dnevni sušni protok
Čiovo sjever
Qms= 89,7 l/s

Općina Okrug Qmd= 36,9 l/s
Qms= 122,3 l/s Qms= 212,2 l/s

Qmd= 50,2 l/s Qmd= 87,2 l/s
UPOV Čiovo

5.5.2 I. etapa1
Tabela 5.5 I. etapa – Iskaz ukupnih količina otpadnih voda po jedinicama lokalne
samouprave

st.st. p.st. t.v.k. t.n.k. kamp mar. ind. posl. p.n. ks k

QMD QMS QTV Q MS
Kaštela 54,3 1,8 8,7 4,3 0,6 0,2 4,7 6,8 0,0 81,4 2,00 162,8 30,2 193,0
Trogir 18,8 3,2 2,6 7,6 0,0 0,1 1,5 2,5 6,9 43,2 2,00 86,4 16,4 102,8
Seget 1,7 0,4 13,6 1,5 3,5 0,1 0,0 0,0 0,2 21,0 2,40 50,4 10,1 60,5
Okrug 4,4 0,7 1,1 4,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 11,0 3,00 33,0 4,7 37,7
Slatine 0,7 0,4 0,0 1,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,2 3,00 6,6 1,0 7,6
Uk. sustav 79,9 6,7 26,0 19,4 4,1 0,4 6,2 9,3 7,1 159,1 1,71 272,1 62,4 334,5
Tabela 5.6 I. etapa – Iskaz ukupnih količina otpadnih voda po UPOV-ima
CUPOV Divulje

UPOV Divulje
QMD QMS QTV Q MS
Kaštela 54,3 1,8 8,7 4,3 0,6 0,2 4,7 6,8 0,0 81,4 2,00 162,8 30,2 193,0
Plano 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,5 2,5 0,0 4,2 3,00 12,6 1,7 14,3
Divulje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,9 6,9 3,00 20,7 2,3 23,0
Trogir* 15,4 1,5 2,2 2,6 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 21,8 2,40 52,3 8,1 60,4
Seget 1,7 0,4 13,6 1,5 3,5 0,1 0,0 0,0 0,2 21,0 2,40 50,4 10,1 60,5
Trogir (sustav) 17,3 1,9 15,9 4,1 3,5 0,2 1,5 2,5 7,1 54,0 2,00 108,0 22,3 130,3
Uk. sustav 71,6 3,7 24,6 8,5 4,1 0,4 6,2 9,3 7,1 135,5 1,71 231,7 52,5 284,2
UPOV Čiovo

Područje
QMD QMS QTV Q MS
Okrug 4,4 0,7 1,1 4,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 11,0 3,00 33,0 4,7 37,7
Trogir ** 0,7 0,0 0,0 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 3,00 3,0 0,4 3,4
Arbanija 0,5 0,4 0,4 1,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,3 3,00 6,9 1,0 7,9
Mastrinka 2,0 1,3 0,0 3,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,8 3,00 20,4 2,9 23,3
Žedno 0,1 0,0 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 3,00 0,6 0,1 0,7
Slatine 0,7 0,4 0,0 1,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,2 3,00 6,6 1,0 7,6
Sj. str. Čiova 3,9 2,2 0,4 6,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 12,6 2,40 30,2 5,3 35,5
Uk. sustav 8,3 3,0 1,5 10,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 23,7 2,40 56,9 10,0 66,9
1
Hidroing d.o.o. Split

str. 70
Slika 5.4 I. etapa - Hidrauličko opterećenje – CUPOV Divulje
CUPOV DIVULJE - I. etapa

Plano
Qms= 14,3 l/s Zračna luka

Qmd= 4,2 l/s
Podsustav Trogir Podsustav Kaštela Qms= 7,5 l/s
Qmd= 2,3 l/s
Legenda:
Qms= 114,2 l/s Qms= 193,0 l/s
Qip=18,3 l/s instal. protok- postojeći
Qmd= 47,1 l/s Qmd= 81,4 l/s
Qi=24,0 l/s instal. protok- planirani
Qms= 21,0 l/s maksimalni satni kišni protok
Područje Qms= 2,3 l/s Qmd= 6,3 l/s maksimalni dnevni sušni protok
Divulja Qmd= 0,7 l/s Qms= 284,2 l/s
(gravitacija)
Qmd= 135,5 l/s
CS Brigi CUPOV Divulje CS Slanac

Qip=18,3 l/s CS Resnik
Qi=24,0 l/s
Qip=89,0 l/s Qi=229,8 l/s
Qms= 104,1 l/s Qms= 186,3 l/s
Qmd= 42,9 l/s Qms= 21,0 l/s Qms= 0 l/s Qmd= 78,5 l/s
Qi=134,0 l/s Qmd= 6,3 l/s Qmd= 0 l/s
Područje
Područje
Resnika
Divulja
(dio Kaštela)
(dio Trogira)
Slika 5.5 I. etapa - Hidrauličko opterećenje – UPOV Čiovo

UPOV ČIOVO - I. etapa
CS Miševac Arbanija/Slatine
Qms= 8,5 l/s Qms= 13,0 l/s

Qmd= 2,5 l/s Qmd= 3,8 l/s
Qms= 20,9 l/s Qms= 35,5 l/s Qms= 0,7 l/s

Qmd= 6,1 l/s Qmd= 12,6 l/s Qmd= 0,2 l/s
CS Sv. Križ Qi=9,3 l/s

Mastrinka
Qi=40,0 l/s Žedno
Legenda:
Qip=9,3 l/s instal. protok- postojeći
Qi=40,0 l/s instal. protok- planirani
Qms= 35,5 l/s maksimalni satni kišni protok
Qmd= 12,6 l/s maksimalni dnevni sušni protok
Čiovo sjever
Qms= 35,5 l/s

Općina Okrug Qmd= 12,6 l/s
Qms= 37,0 l/s Qms= 66,9 l/s

Qmd= 11,0 l/s Qmd= 23,7 l/s
UPOV Čiovo

str. 71
6 SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA
6.1 DUGOROČNO RJEŠENJE ODVODNJE OTPADNIH VODA
Okosnicu usvojenog rješenja sustava odvodnje otpadnih voda čini već prije spominjana
Optimalizacija. Prema Optimalizaciji su izgrađeni objekti I. faze izgradnje kanalizacijskog
sustava Kaštela-Trogir. Dodatno, za svako područje zasebno, izrađena su idejna rješenja
kojim se detaljno obrađuju rješenja na pojedinim dijelovima sustava, a to su:
"Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda s područja Grada Kaštela" (IGH

PC Rijeka, 2008. godina),
Idejno rješenje "Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada
Trogira" (Proning DHI Zagreb, 2006. godina),
"Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda naselja Seget Vranjica i dijela
naselja Seget Donji koji gravitira CS Medena" (Hidroing d.o.o. Split, lipanj
2010. godine),
Idejno rješenje: "Kanalizacijski sustav Općine Okrug, Prijelazna rješenja
odvodnje otpadnih voda zapadnog dijela otoka Čiovo" (Hidroing d.o.o.
Split, travanj 2008. godine),
Optimalizacijom i navedenim idejnim rješenjima predviđeno je da sustav odvodnje bude

razdjelni što znači da se posebnom kanalskom mrežom odvode otpadne vode, a posebnom
mrežom oborinske vode. Kod postojećih mješovitih kolektora predviđeno je razdvajanje
otpadnih i oborinskih voda izgradnjom preljeva što je obrađeno u idejnim rješenjima.
Predmet ovog idejnog rješenja je odvodnja otpadnih (fekalnih) voda.
Osim same Optimalizacije i ostale prethodne projektne dokumentacije, temeljne

odrednice rješenja kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir definirane su i samim Projektnim
zadatkom. Njima je određeno da sustav funkcionira s dva uređaja:
- centralni uređaj na području Divulja (CUPOV Divulje)

- i lokalni uređaj na južnoj strani Čiova na lokaciji uvala Orlice (UPOV Čiovo)
Samim time, određeno je da se otpadne vode cjelokupnog područja Kaštela, grada Trogira
i Općine Seget odvode na centralni uređaj u Divuljama, a područje Općine Okrug , skupa s
naseljima Grada Trogira na sjevernoj strani Čiova i naselje Slatine funkcionira kao zaseban
sustav s vlastitim lokalnim uređajem. Prikupljene otpadne vode na uređaju Divulje se,
nakon određenog stupnja pročišćavanja, crpnom stanicom precrpljuju podmorskim
prijelazom na sjevernu stranu Čiova u hidrotehnički tunel Čiovo, čiji je sjeverni portal
lociran južno od Sv. Križa (koje je u sklopu naselja Mastrinka).
Hidrotehnički tunel Čiovo presijeca otok Čiovo u smjeru sjever – jug i izlazi na južnoj strani
Čiova u uvali Orlice. U tunelu su predviđena tri kolektora: dva za odvodnju pročišćenih
otpadnih voda s CUPOV-a Divulje, a treći kolektor za odvodnju nepročišćenih otpadnih
voda sa sjeverne strane Čiova. Nakon izlaska iz tunela, nepročišćene otpadne vode sa
sjeverne strane Čiova se odvode na UPOV Čiovo gdje se, skupa s otpadnim vodama Općine
Okrug, pročišćavaju do određenog stupnja pročišćavanja. Pročišćene otpadne vode s oba
uređaja se objedinjuju i zajedničkim podmorskim ispustom se ispuštaju u more Splitskog
kanala.

str. 72
Tijekom ishođenja lokacijske dozvole za izgradnju I. faze kanalizacijskog sustava Kaštela-

Trogir cjelokupni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda je radi izgradnje po
pojedinim manjim fazama podijeljen na pet funkcionalnih cjelina nazvanih podsustavima:
– Podsustav Zajednički objekti

– Podsustav Kaštela
– Podsustav Trogir
– Podsustav Čiovo
– Sustav daljinskog upravljanja i nadzora
Podsustav zajedničkih objekata obuhvaćao je izgradnju:

– CUPOV Divulje s pristupnom cestom, regulacijom potoka Slanac i glavnim dovodnim
kolektorom
– CS Divulje-uređaj i CS Slanac s gravitacijskim kolektorom
– podmorski prijelaz Divulje-Čiovo
– hidrotehnički tunel Čiovo
– podmorski ispust Čiovo
Ostali podsustavi obuhvaćaju kanalizacijsku mrežu (crpne stanice, tlačne cjevovode i

gravitacijske kanale) na pojedenim područjima.
Na ove objekte, koji su bili u obuhvatu I. faze izgradnje kanalizacijskog sustava Kaštela-
Trogir, planirana su priključenja sljedećih podsustava:
– Podsustav Seget (priključak na Podsustav Trogir)
– Podsustav Okrug
– naselje Slatine, kao dio podsustava Čiovo
– UPOV Čiovo, kao dio podsustava Zajedničkih objekata
6.1.1 Kanalizacijska mreža Grada Kaštela
Glavna kanalizacijska mreža
Glavna kanalizacijska mreža na području Kaštela (Podsustav Kaštela) već je izgrađena kroz
I. fazu izgradnje Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir i u fazi je pokusnog rada. Sastoji se
od:
– glavnog obuhvatnog kolektora položenog u staroj kaštelanskoj cesti

– glavnih crpnih stanica na glavnom kolektoru (CS K. Sućurac I, CS K. Gomilica i CS
Resnik)
– lokalnih crpnih stanica s pripadajućim glavnim kolektorima (položenih u obalnom
pojasu)
Glavni kolektor prikuplja i gravitacijski odvodi otpadne vode od istoka (od granice s
Gradom Solinom) u smjeru zapada do granice s Gradom Trogirom. Obzirom na duljinu, koja
iznosi oko 13,5 km, i konfiguraciju terena, nije bilo moguće isključivo gravitacijski spojiti
cijela Kaštela na CUPOV Divulje, pa je ovaj kolektor podijeljen na 4 dionice:
– 1. dionica: od Brižina do CS K. Sućurac I

– 2. dionica: od CS K. Sućurac I – do CS K. Gomilica
– 3. dionica: CS K. Gomilica do CS Resnik
– 4. dionica: od CS Resnik do priključka na glavni dovodni kanal na CUPOV Divulje

str. 73
Glavni obuhvatni kolektor položen je (uglavnom) u staroj kaštelanskoj cesti, a svaka

dionica završava crpnom stanicom u obalnom pojasu. Crpne stanice tlačnim cjevovodom
prebacuju otpadne vode svih uzvodnih slivnih površina na višu kotu u novu dionicu glavnog
kolektora. Postoje tri glavne crpne stanice na glavnom kolektoru:
– CS K. Sućurac I,
– CS K. Gomilica i
– CS Resnik
Zadnja dionica glavnog gravitacijskog kolektora se spaja na glavni gravitacijski kolektor

Podsustava Trogir/Seget (priobalni dio) i zatim zajedničkim glavnim dovodnim kanalom
otpadne vode se odvode na CUPOV Divulje.
Obzirom na pad terena koji generalno pada od sjevera prema jugu, sva područja iznad
stare kaštelanske ceste (Ceste dr. Franje Tuđmana odnosno županijske ceste ŽC-6137)
mogu se gravitacijski priključiti na glavni kolektor.
Područje ispod (tj. južnije) od stare kaštelanske ceste nije moguće gravitacijski spojiti na
glavni kanal pa se otpadne vode prikupljaju u lokalne crpne stanice koje crpe otpadnu
vodu tlačnim cjevovodima u glavni kolektor. Ukupno je predviđeno 11 crpnih stanica:
1. CS Brižine 1,
2. CS Brižine 2,
3. CS Sv. Juraj,
4. CS Sućurac II,
5. CS Adriavinil,
6. CS K. Kambelovac,
7. CS K. Lukšić,
8. CS K. Lukšić II,
9. CS K. Stari,
10. CS K. Novi i
11. CS Nehaj.
Od ovih 11 crpnih stanica izvedeno ih je 8: CS Sv. Juraj, CS Sućurac II, CS K. Kambelovac,

CS K. Lukšić, CS K. Lukšić II, CS K. Stari, CS K. Novi i CS Nehaj.
Obalno područje Grada Kaštela od CS Resnika do CUPOV Divulje predviđa se priključiti

gravitacijskim kolektorom na CS Slanac (izveden u sklopu Zajedničkih objekata).
Sekundarna kanalizacijska mreža
U "Idejnom rješenju odvodnje otpadnih voda s područja Grada Kaštela", IGH PC Rijeka,
2008. godina – (u nastavku: Idejno rješenje Kaštela) analizirano je postojeće stanje,
urbanističke podloge i izvršen proračun planirane sekundarne kanalizacijske mreže
uključujući i načine razdvajanje i način priključenja otpadnih voda iz postojećeg
mješovitog sustava odvodnje u razdjelni sustav odvodnje. Rješenje sekundarne
kanalizacijske mreže na području Kaštela usvojeno je u ovom idejnom rješenju i prikazano
u tehničkom rješenju kanalizacijske mreže za područje Kaštela (grafički prilozi 5.3 i 5.4
ovog idejnog rješenja).
Prema idejnom rješenju Kaštela izgradnja dodatne fekalne kanalizacijske mreže planirana
je u tri faze i to:

str. 74
– 1. faza – spoj postojećih mješovitih kolektora uz ugradnju kišnih preljeva i izrada

novih sanitarnih kolektora gdje je to potrebno radi formiranja razdjelnog sustava te
izvođenje manjih lokalnih crpnih stanica sa pripadajućim tlačnim vodovima i
sigurnosnim ispustom radi ukidanja postojećih ispusta u more
– 2. faza – novi sanitarni sekundarni kolektori definirani kao prioriteti od strane
Investitora
– 3. faza – svi preostali sekundarni sanitarni kolektori unutar zone zahvata
U sklopu idejnog rješenja Kaštela planirana je izgradnja nešto manje od 150 km

sekundarne kanalizacijske mreže, s tim da ukupna duljina kanalizacijske mreže u obuhvatu
pojedinog naselja iznosi:
– Kaštel Štafilić...........................9.685 m
– Kaštel Novi ......................... 28.215 m
– Kaštel Stari ........................ 32.772 m
– Kaštel Lukšić ......................... 18.197 m
– Kaštel Kambelovac................... 17.717 m
– Kaštel Gomilica....................... 17.203 m
– Kaštel Sućurac........................ 26.045 m
6.1.2 Kanalizacijska mreža Grada Trogira
Kanalizacijska mreža Grada Trogira sastoji se od dva podsustava:
– Podsustav Trogir
– Podsustav Čiovo
Podsustav Trogir je dio budećeg podsustava Trogir/Seget kada se na njega priključe

otpadne vode priobalnog dijela Općine Seget, a na Podsustav Čiovo planirano je
priključenje otpadnih voda naselja Slatine (dio Grada Splita)
Podsustav Trogir
Podsustav Trogir obuhvaća: područje grada Trogira (kopneni dio, staru gradsku jezgru i dio
grada na otoku Čiovu do granice s Općinom Okrug na jugu i do zgrade Duhanke za istoku),
te naselja Plano i Divulje. Otpadne vode s ovog područja se sustavom gravitacijskih kanala
i crpnih stanica s tlačnim cjevovodima prikupljaju i transportiraju na CUPOV Divulje na
daljnju obradu.

Glavna kanalizacijska mreža na području Podsustava Trogir sastoji se od sljedećih cjelina
(slivnih područja):
– CS Saldun s pripadnom kanalizacijskom mrežom
– CS Brodogradilište s pripadnom kanalizacijskom mrežom
– CS Čiovo s pripadnom kanalizacijskom mrežom
– CS Soline s pripadnom kanalizacijskom mrežom
– CS Brigi s pripadnom kanalizacijskom mrežom
– kolektor Plano
– kolektor Divulje u slivu CS Slanac
– glavni dovodni kolektor podsustava Trogir/Seget

str. 75
Otpadne vode na čiovskom dijelu Trogira se crpnim stanicama Saldun i Brodogradilište crpe
u glavnu crpnu stanicu na Čiovu CS Čiovo koja otpadne vode tlači u glavni odvodni kolektor
područja Trogir/Seget.
Glavni odvodni kolektor područja Trogir/Seget položen je glavnom obalnom prometnicom

(ul. Kardinala Alojzija Stepinca i ul. Kneza Trpimira). Osim što služi kao glavni transportni
kolektor prema CUPOV-u Divulje on prikuplja i glavninu otpadnih voda s kopnenog dijela
Trogira (Ribola, Lokvice, Travarica, Dragulin i Betanija). Na njega je priključena i CS Soline
koja prikuplja otpadne vode u obalnom pojasu između mora i glavnog odvodnog kolektora.
Ona isto tako i prikuplja otpadne vode iz stare gradske jezgre Trogira na otočiću.
Glavni odvodni kolektor odvodi otpadne vode u CS Brigi koja je glavna crpna stanica
područja Trogir/Seget. CS Brigi dugim tlačnim cjevovodom precrpljuje otpadne vode u
glavni gravitacijski kolektor Podsustava Trogir/Seget (priobalni dio) u Divuljama . Na njege
je gravitacijom priključeno i područje naselja Plano. On se spaja na glavni kolektor iz
Podsustava Kaštela i zatim zajedničkim glavnim dovodnim kanalom otpadne vode se
odvode na CUPOV Divulje.
Veći dio glavne kanalizacijske mreža na području Podsustava Trogir, već je izgrađen kroz I.
fazu izgradnje Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir i u fazi je pokusnog rada. Izgrađene
su crpne stanice: CS Saldun , CS Čiovo , CS Soline i CS Brigi s pripadajućom kanalizacijskom
mrežom i glavni dovodni kolektor podsustava Trogir/Seget. Nije izgrađen kolektor Plano,
kolektor Divulje u slivu CS Slanac i CS Brodogradilište s pripadnom kanalizacijskom
mrežom.

U idejnom rješenju "Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja Grada Trogira"
(Proning DHI Zagreb, 2006. godina)– (u nastavku: Idejno rješenje Trogira) analizirano je
postojeće stanje, urbanističke podloge i izvršen proračun planirane glavne i sekundarne
fekalne kanalizacijske mreže uključujući i načine razdvajanje i način priključenja otpadnih
voda iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje u razdjelni sustav odvodnje. U sklopu
idejnog rješenja izvršena je i provjera kapaciteta postojećih mješovitih kolektora koji u
budućnosti postaju oborinski. Rješenje sekundarne kanalizacijske mreže na području
Trogira usvojeno je ovom idejnom rješenju i prikazano u tehničkom rješenju kanalizacijske
mreže za područje Trogira (grafički prilozi 5.2 ovog idejnog rješenja).
Rješenje sekundarne kanalizacije kopnenog dijela grada Trogira obuhvaća 14 glavnih

pravaca vođenja sekundarne mreže , a otočki dio 15 glavnih pravaca sekundarne mreže
kojima se otpadne vode sakupljaju i transportiraju na glavni sustav. Svi planirani kolektori
su nazivnog promjera Ø250, osim kolektora Put Dragulina i Dr. Ante Starčevića nazivnog
promjera Ø300 (na kopnu) i kolektor ACY marina Ø350 (na otoku).
Na kopnenom dijelu Trogira najveći dio postojeće kanalizacije (izuzev onih koji su
izgrađeni kroz u sklopu I. faze izgradnje Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir) je
mješovitog karaktera. Priključenje postojećih mješovitih kolektora predviđeno je u dvije
faze.
Prva faza bi uključivala izgradnju kišnih preljeva prije samog priključka na kolektor
izgrađen u sklopu I. faze izgradnje Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir. Ovakav način
priključka bi bio u 0-toj fazi izgradnje kada ima relativno mali broj priključenih korisnika i
kada su potrebne povećane količine iz mješovitog dijela sustava radi ispravnog
funkcioniranja kanalizacijske mreže. U drugoj fazi, kada se postigne zadovoljavajući broj
priključenih korisnika, izvršila bi se razdioba otpadnih i oborinskih voda izgradnjom novih

str. 76
kolektora paralelno uz postojeće kolektore. Novi kolektori bi bili uglavnom fekalnog

karaktera, a postojeći kolektori bi postali oborinski. Tako je u prvoj fazi previđena
izgradnja 6 preljeva preko kojih bi se priključila postojeća mješovita kanalizacija.
Na području stare gradske jezgre zadržava se predviđeni koncept odvodnje fekalnih voda s
područja stare jezgre Trogira na otočiću. Njime je predviđeno da se otpadne vode prikupe
s dva obuhvatna kolektora i zatim se zajedničkim kolektorom ispod razine dna mora
odvode prema CS Soline.
Na otočnom dijelu grada Trogira postojeća kanalizacijska mreža je skoro u potpunosti

mješovitog tipa, dok je tek nekoliko manjih dionica razdjelnog tipa. Budući da prema
raspoloživoj planskoj dokumentaciji trase planiranih prometnica predmetnog područja nisu
definirane, trase planiranih sekundarnih kolektora vođene su uglavnom u postojećim
prometnicima i putevima, po trasama postojećih mješovitih kolektora za koje je
predviđena rekonstrukcija u razdjelni sustav.
Podsustav Čiovo

Podsustav Čiovo na području Grada Trogira obuhvaća sjevernu stranu Čiova, i to priobalni
dio od Miševca na zapadu do granice s Gradom Splitom na istoku. Južnu granicu čine
obuhvat urbanog područja koje se odvodnjava. Područje uključuje naselja: Mastrinka,
Arbanija i Žedno. Otpadne vode s ovog područja se sustavom gravitacijskih kanala i crpnih
stanica s tlačnim cjevovodima prikupljaju i transportiraju u Hidrotehnički tunel Čiovo
unutar kojeg je izgrađen gravitacijski kolektor za odvodnju otpadnih voda na južnu stranu
Čiova na UPOV Čiovo na daljnju obradu.
Podsustav se sastoji od tri crpne stanice: CS Miševac, CS Arbanija i CS Sv. Križ smještene u
obalnom pojasu. CS Miševac odvodnjava zapadni dio naselja Mastrinka (područje Miševca) i
crpi prema istoku, odnosno prema CS Sv. Križ.
CS Arbanija odvodnjava područje naselja Arbanije koje se nalazi na istoku Podsustava

Čiovo u Trogiru. Osim toga, na ovu crpnu stanicu su priključene i otpadne vode naselja
Slatine. Ova crpna stanica sve lokalne i tranzitne otpadne vode crpi prema zapadu, prema
glavnoj crpnoj stanici Podsustava Čiovo, a to je CS. Sv. Križ.
Centralna crpna stanica je CS Sv. Križ koja sve prikupljene otpadne vode sjeverne strane
Čiova crpi u hidrotehnički tunel "Čiovo", odakle gravitacijskim kanalom odlazi na uređaj
"Okrug" na južnoj strani Čiova.
Glavna kanalizacijska mreža Podsustav Čiovo na trogirskom području je izgrađena kroz I.

fazu izgradnje Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir i u fazi je probnog rada. Izgrađene su
sve tri crpne stanice s pripadajućom glavnom kanalskom mrežom.

Sekundarna kanalizacijska mreža na području Podsustava Čiovo u Gradu Trogiru obrađena
je u već spomenutom idejnom rješenju "Dodatna fekalna kanalizacijska mreža područja
Grada Trogira" (Proning DHI Zagreb, 2006. godina)– (u nastavku: Idejno rješenje Trogira).
Dugoročno rješenje sekundarne mreže Čiova obuhvaća kompletno postojeće i planirano

građevinsko područje prema usvojenom Prostornom planu Grada Trogira. Područje

str. 77
Podsustava Čiova podijeljeno je na 21 glavni pravac vođenja sekundarne mreže s kojima se

otpadne vode sakupljaju i transportiraju na glavni sustav. Svi planirani kolektori su
nazivnog promjera Ø250. Trase planiranih sekundarnih kolektora vođene su uglavnom u
postojećim prometnicama i putevima. Rješenje odvodnje južnog dijela naselja Žedno
planirano je izgradnjom CS Žedno kojom će se otpadne vode ovog dijela precrpljivati
prema glavnom kolektoru Žedno.
Na području nema izgrađenih sekundarnih kolektora već se oni planiraju graditi kroz I.
etapu izgradnje sustava (vidi obuhvat I. etape izgradnje)
6.1.3 Kanalizacijska mreža Općine Seget (priobalni dio)
Koncepcija odvodnje na području priobalnog dijela Općine Seget je kao i na ostalim

dijelovima definirana u Optimalizaciji. Dodatno, u sklopu "Idejnog rješenja odvodnje
otpadnih voda naselja Seget Vranjica i dijela naselja Seget Donji koji gravitira CS Medena"
(Hidroing d.o.o. Split, lipanj 2010. godine)- u nastavku: Idejno rješenje Seget Vranjica,
obrađeno je područje zapadno od hotelskog kompleksa Medena koji uključuje naselje
Seget Vranjica.
Kanalizacijska mreža priobalnog dijela Općine Seget obuhvaća naselja Seget Donji i Seget
Vranjica. Prema Optimalizaciji, mreža na ovom području predstavlja logičan nastavak
Podsustava Trogir. Dakle, nakon izgradnje kanalizacijske mreže na ovom području ovo će
biti zajednički podsustav Trogir/Seget čije otpadne vode se odvode na CUPOV Divulje.
U pogledu odvodnje, područje je moguće podijeliti na dva dijela: zapadni dio, koji
gravitira prema Šašinoj uvali, i istočni dio, koji gravitira prema Trogiru .
Rješenje kanalizacijske mreže priobalnog dijela Općine Seget uvjetovano je sljedećim

elementima:
- područje obuhvata je jako izduženo: u smjeru istok-zapad duljina iznosi oko 5,0
km, a u smjeru sjever-jug na najvećem dijelu manje od 1 km
- položajem priključka cjelokupne kanalizacijske mreže na glavni gravitacijski
kolektor Podsustava Trogir,
- vododijelnica ide sredinom područja obuhvata i dijeli područje na dva dijela:
zapadni i istočni dio
- zapadni dio gravitira prema jugozapadu, tj. prema Šašinoj uvali
- istočni dio gravitira prema istoku tj. prema Trogiru
- međusobna odvojenost zapadnog i istočnog dijela (područje između Medene i Seget
Vranjice nije planirano za izgradnju
- relativno usko područje obuhvata uz sami obalni pojas
Koncepcija odvodnje područja Seget Donji je jasna. Obzirom da cesta u kojoj je smješten
glavni kolektor (ulica Hrvatskih žrtava u Segetu koja se nastavlja na Ul. Kardinala Alojzija
Stepinca u Trogiru- bivša magistrala) pada od zapada prema istoku u njoj je smješten
glavni odvodni kolektor područja priobalnog dijela Općine Seget. U njega se gravitacijski
priključuje područje "iznad" tj. sjevernije od magistrale, a otpadne vode s područja južnije
od njega prikupljaju se obalnim kolektorima. Prikupljene otpadne vode se s dvije crpne
stanice u nizu( CS Medena i CS Seget Donji) crpe u glavni kolektor u magistrali.

str. 78
Koncepcija odvodnje područja Seget Vranjica razlikuje se u odnosu na Seget Donji zato što
magistrala u kojoj je smješten glavni kolektor na području Segeta nakon vododijelnice na
području iznad hotelskog kompleksa Medene pada prema zapadu, dakle u suprotnom
smjeru u odnosu na glavni smjer vođenja otpadnih voda. Moguća su rješenja: izgradnje
crpne stanice na dnu magistrale koja će dugim tlačnim cjevovodom vraćati otpadnu vodu
magistralom izravno u glavni kolektor u magistrali ili prikupiti otpadne vode u obalni
kolektor i crpnim stanicama u nizu prebacivati otpadnu vodu prateći obalnu liniju u sliv CS
Medene.
Obzirom na relativno male količine otpadnih voda korisnika iznad magistrale, veliku duljinu
tlačnog cjevovoda (oko 1,5 km) i veliku visinu dizanja ( oko 40-tak m samo geodetske
visine) od izgradnje ove crpne satnice se odustalo i otpadna voda se dvije crpne stanice u
nizu ( CS Vranjica 1 i CS Vranjica 2) priključuje u sliv CS Medene.
Priključak Seget Vranjice na Seget Donji predviđen je u trupu planirane šetnice u

priobalnom pojasu jer je energetski najpovoljniji.

Sekundarna kanalizacijska mreža na području obuhvata obrađena je u Idejnom rješenju
Seget Vranjica i to samo na području Seget Vranjice. Trase sekundarnih kolektora na
području Seget Vranjice su logične: slijedeći pad terena priključuju se u najbliži obalni
kolektor u smjeru istoka, dakle obalnog kolektora u slivu najbliže crpne stanice u smjeru
Podsustava Trogir, gdje se odvode otpadne vode s cjelokupnog područja. Trase
sekundarnih kolektora na području Segeta Donjeg definirane u ovom idejnom rješenju
položene su u postojećim prometnicama i prate njihov pad terena prema glavnim
kolektorima. Dio područja "iznad" magistrale se priključuje na glavni kolektor u magistrali,
a područje ispod magistrale se priključuje na obalne kolektore i crpnim stanicama se
prebacuju u glavni kolektor.

str. 79
6.1.4 Kanalizacijska mreža Općine Okrug
Kanalizacijska mreža Općine Okrug obuhvaća jugozapadni dio otoka Čiova. Kao i ostala
mreža na području obuhvata i ovdje je koncepcija odvodnje definirana u Optimalizaciji.
Dodatno, u sklopu idejnog rješenja: "Kanalizacijski sustav Općine Okrug, Prijelazna
rješenja odvodnje otpadnih voda zapadnog dijela otoka Čiovo" (Hidroing d.o.o. Split,
travanj 2008. godine) – u nastavku: Prijelazna rješenja zapadnog dijela Općine Okrug,
izvršena je analiza trasa glavnih kanala i tlačnih cjevovoda, kao i način pročišćavanja
otpadnih voda iz turističkih zona u slučaju njihove izgradnje prije dovršetka izgradnje
glavne kanalizacijske mreže.
U pogledu odvodnje, područje je moguće podijeliti na dva dijela: sjeverni dio, koji
gravitira prema Saldunskom zaljevu, i južni dio, koji gravitira prema Uvali Mavarštica (ili
Movarčica). Rješenje kanalizacijske mreže Općine Okrug uvjetovano je sljedećim
elementima:
- područje obuhvata je jako izduženo: u smjeru istok-zapad do 7,5 km, a u smjeru
sjever-jug na najvećem dijelu manje od 1 km, osim na najistočnijem dijelu gdje je
širina nešto veća od 2 km
- položajem lokalnog uređaja "Čiovo" koji se nalazi na južnoj strani Čiova, na
krajnjem jugoistoku područja obuhvata,
- vododijelnica ide sredinom područja obuhvata i dijeli područje na dva dijela:
sjeverni i južni dio
- sjeverni dio gravitira prema sjeveru, tj. prema Zaljevu Saldun
- južni dio gravitira prema jugu, tj. prema Uvali Mavarštica
- međusobna odvojenost sjevernog i južnog dijela
- najmanja udaljenost vododijelnice od sjeverne obale je u području Kuzmića uvala
koja je dio Saldunskog zaljeva
- usko područje obuhvata uz sami obalni pojas
- postojeća i planirana urbanizacija duž cijelog obalnog pojasa sjevernog dijela
sustava
- planirana urbanizacija južne strane Čiova usmjerena prema istoku tj. prema
lokaciji uređaja
Navedeni elementi su utjecali na postavljanje koncepta kanalizacijske mreže Općine

Okrug. Velika izduženost područja obuhvata u smjeru istok-zapad i lokacija uređaja na
krajnjem jugoistoku utjecali su da je glavni smjer kretanja otpadne vode od zapada prema
istoku.
Kako je lokacija uređaja na južnoj strani otoka, otpadne vode sjeverne strane potrebno je
sakupiti na jednom mjestu i na najpogodnijem mjestu prebaciti ih na južnu stranu Čiova.
Najpogodnija lokacija za prebacivanje otpadne vode sa sjeverne strane na južnu jest
smjer: Kuzmića uvala na sjeveru (dio Saldunskog zaljeva) - uvala Tatinja na jugu. Na tom
mjestu najmanja je udaljenost sjeverne obale od vododijelnice, a i vododijelnica je na
tom mjestu najniža. Nakon prebacivanja na jug, otpadna voda sjevernog dijela se skupa s
lokalnim količinama precrpljuje na istok, na uređaj "Okrug". Lokacija uređaja, kao i
mogućnosti prebacivanja otpadne vode sa sjeverne na južnu stranu uvjetovalo je da ovo
bude praktično jedini, a samim time i optimalni, način rješenja kanalizacijske mreže
Općine Okrug.

str. 80
Prema usvojenom konceptu kanalizacijski sustav Općine Okrug predviđen je razdjelnog

tipa. Konfiguracija terena i međusobna raštrkanost glavnih potrošača duž obalnog pojasa,
nisu povoljni za rješavanje problema sakupljanja i dispozicije otpadnih voda. Međusobnim
povezivanjem ovih zona i orijentacijom slivnog područja određeni su i osnovni pravci
pružanja kanalske mreže.
Obzirom na karakter naselja i veliki broj objekata smještenih neposredno uz more, prihvat
cjelokupnih otpadnih voda uvjetovao je polaganje velikog dijela glavnih kolektora uz samu
morsku obalu.
Dugoročno rješenje sustava odvodnje Općine Okrug koncipirano je tako da okosnicu sustava
odvodnje čini glavna kanalizacijska mreža na pravcu Milićevo – Uvala Tatinja, duljine cca
7,4 km. Na tom se pravcu nalazi sedam crpnih stanica: CS Milićevo, CS Okrug Gornji, CS
Tatinja, CS Bok, CS Mavarštica 2, CS Mavarštica 1 i CS Velika Draga.
Prve dvije crpne stanice prikupljaju otpadne vode naselja Okrug Gornji uz Saldunski zaljev,
a ostalih 5 se nalazi s južne strane Čiova. Na ovaj glavni smjer vođenja otpadnih voda
priključuju se dva kraka:
– sjeverni krak
– južni krak
Sjeverni krak duljine cca 4,0 km, obuhvaća odvodnju naselja Okrug Donji skupa s
planiranom turističkom zonom u uvali Racetinovac. Sjeverni krak ima tri crpne stanice u
nizu: CS Kava, CS Okrug Donji i CS Racetinovac. Sjeverni krak se priključuje na
gravitacijski kanal CS Tatinja.
Južni krak duljine cca 2,5 km, obuhvaća odvodnju planiranih turističkih zona na
jugozapadnoj strani Čiova, u uvalama Široka i Duboka. Sjeverni krak ima dvije crpne
stanice u nizu: CS Široka, CS Duboka i CS Racetinovac. Sjeverni krak se priključuje na
gravitacijski kanal CS Tatinja.
Dakle, glavna kanalska mreža sustava odvodnje Općine Okrug duga je oko 14,0 km s
ukupno 12 crpnih stanica. Osim toga cjelokupnu kanalizacijsku mrežu sačinjavat će još više
desetaka kilometara sekundarnih kanala koji će se priključiti na ovu glavnu kanalsku
mrežu.
U sklopu plana EKO Agencije Kaštelanski zaljev izgrađena je CS Milićevo, prva crpna
stanica na glavnom smjeru vođenja, skupa s oko 1,1 km kanalizacijske mreže i koja je u
fazi probnog pogona. Kao privremeno rješenje, ona trenutno sjevernim tlačnim
cjevovodom crpi otpadne vode u Podsustav Trogir, a dugoročno, kada bude izgrađen
podsustav Okrug ona će se priključiti na njega.

Detaljna obrada sekundarne kanalizacijske mreže na području Općine Okrug je u izradi. U
sklopu ovog idejnog rješenja prikazani su glavni pravci vođenja sekundarne kanalizacijske
mreže (vidi grafički prilog 5.5). Trase planiranih sekundarnih kanala predviđene su u
postojećim prometnicama koje prate pad terena koji je u smjeru mora, gdje su položeni
obalni kolektori glavne kanalizacijske mreže na koje se priključuju ovi sekundarni kanali.

str. 81
6.1.5 Kanalizacijska mreža naselja Slatine (Grad Split)
Kanalizacijska mreža naselja Slatine obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Čiova. Obuhvaća
obalno područje koje pokriva naselje Slatine, i to od granice s Gradom Trogirom na zapadu
do kraja urbanih zona naselja Slatine na istoku. Pojas je dug cca 4,0 km i širok nekoliko
stotina metara (u središnjem dijelu naselja oko 0,5 km).
Kao i ostale mreže na području obuhvata i ovdje je koncepcija odvodnje definirana u

Optimalizaciji. Prema Optimalizaciji otpadne vode s ovog područja se sustavom kanala i
crpnih stanica prebacuju u Podsustav Čiovo čijim dijelom će ovo područje postati kada se
izgradi.
Glavna kanalizacijska mreža sastoji se od tri crpne stanice u nizu: CS Slatine 1, CS Slatine
2 i CS Slatine 3 s njihovim tlačnim cjevovodima 6 glavnih gravitacijskih kanala (svaka
crpna stanica ima po dva kanala: jedan istočni i jedan zapadni položen zajedno s tlačnim
cjevovodima crpnih stanica obzirom da je glavni smjer tečenja u smjeru istok-zapad.
Glavni kolektori su položeni u obalnom pojasu izuzev središnjeg dijela koji se odvaja od
morske obale i prati glavnu cestu. To je učinjeno zbog toga što je tu središte sela i najveća
gustoća stanovanja upravo na tom dijelu na brdu i logično je otpadne vode što kraćim
putem usmjeriti prema zapadu u smjeru glavnog pravca vođenja kolektora. Trase glavnih
kolektora su vođene u trupu glavnih prometnica: državnom cestom D -126 (tj. Ulicom Bana
Jelačića i Put Porta) i nastavak u Obali kralja Zvonimira.
Detaljna obrada sekundarne kanalizacijske mreže na području naselja nije izrađena. U

sklopu ovog idejnog rješenja prikazani su glavni pravci vođenja sekundarne kanalizacijske
mreže (vidi grafički prilog 5.6). Kao trase vođenja sekundarnih kanala uglavnom su
korištene postojeće prometnice. U sklopu rješenja sekundarne kanalizacijske mreže
predviđene su dvije lokalne crpne stanice u obalnom području na središnjem dijelu (u uvali
Duboka Garma i uvali Mržodol). One prikupljaju lokalne količine otpadnih voda iz
priobalnih kolektora i precrpljuju ih u glavni kolektor u glavnoj prometnici.

str. 82
6.2 OBUHVAT I. ETAPE1 IZGRADNJE KANALIZACIJSKE MREŽE
Konačni obuhvat I. etape sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir

definiran je u skladu s projektnim zadatkom koji je djelomično izmijenjen prema
zahtjevima jedinica lokalne samouprave. Naime, tijekom radnih sastanaka i razgovora sa
jedinicama lokalne samouprave (JLS) došlo je do određenih promjena u kojim ulicama će
se projektirati, odnosno graditi kolektori, a sve iz razloga kako se ne bi preklapali objekti
različitih sufinancijera.
Osim toga, pojedine trase kolektora i objekti su izmijenjeni kao rezultat definiranja
objekata na detaljnijoj geodetskoj podlozi (1:1000), (novi koncept definiran ovim idejnim
rješenjem), što u prijašnjoj dokumentaciji to nije bio slučaj. To se odnosi na područje
Općine Okrug i Općine Seget-priobalni dio.
U Prilogu 1. (tabele od 1. do 7.) dan je detaljan pregled obuhvata I. etape izgradnje

kanalizacijske mreže, tako što je izvršena usporedba između obuhvata definiranom u
Projektnom zadatku i konačnog obuhvata definiranom ovim idejnim rješenjem. Osim
predviđene kanalizacijske mreže (primarne i sekundarne kanalizacijske mreže, tlačnih
cjevovoda i crpnih stanica), u tabelama je dan i prikaz vodovodnih instalacija,
elektroenergetskih kabela (EEK) i elektrokomunikacijskih instalacija (EKI) koji su položeni
uz planirane kanale, a za koje se procjenjuje da ih je potrebno rekonstruirati ili pridržavati
tijekom izgradnje kanalizacijske mreže.
U tabelama od 1. do 5., objekti su detaljno definirani po jedinicama lokalne samouprave,

tako imamo:
– Tabela 1. Grad Kaštela
– Tabela 2. Grad Trogir
– Tabela 3. Općina Seget-priobalni dio
– Tabela 4. Općina Okrug
– Tabela 5. Naselje Slatine (Grad Split)
U tabelama 6. i 7. dane su rekapitulacije prethodnih tabela, i to u Tabeli 6. dana je

rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave, a u tabeli 7. dana je rekapitulacija po
objektima.
Osim tabelarnog prikaza obuhvata I. etape kanalizacijske mreže, u ovom elaboratu je dat i
grafički prikaz (nacrti br. 3.1 do 3.6) svih objekata koji će se realizirati u I. etapi
izgradnje. Ti objekti su istaknuti crvenom bojom. Na grafičkim prilozima drugim bojama su
prikazani objekti, koji će se realizirati od strane drugih sufinancijera. Ovakav način prikaza
bio je neophodan, upravo iz razloga koji je prije spomenut, da ne dođe do preklapanja
različitih sufinancijera u realizaciji pojedinih objekata.
U nastavku se daju sumarni prikazi pojedenih elemenata kanalizacijske mreže u obuhvatu

I. etape izgradnje:
1
Misli se na 1.paket I. etape (vidi fusnotu na str.1)

str. 83
Tabela 6.1 Obuhvat I. etapa izgradnje – Primarna kanalizacijska mreža – gravitacijski

kolektori - Iskaz po JLS i profilima kolektora
DN
Grad/općina 200 250 300 350 400 ukupno
m m m m m m
Općina Seget 561 4.912 309 1.531 1.286 8.599
Općina Okrug 0 2.200 774 0 1.744 4.717
Naselje Slatine 0 1.863 1.703 3.566
Ukupno 561 8.974 2.786 1.531 3.030 16.882
Tabela 6.2 Obuhvat I. etapa izgradnje – Primarna kanalizacijska mreža – crpne stanice -
Iskaz po JLS i karakteristika crpnih stanica
crpke
Grad/općina/naselje Hman N0 NINST režim
QINST
Crpne stanica ukupno
r. br. l/s [m] [kW] [kW] kom.
Općina Seget 4
1 CS Vranjica 1 18 17,7 6,2 9,3 1+1
2 CS Vranjica 2 30 6,7 3,9 5,9 1+1
3 CS Medena 50 8,8 8,6 13,0 2+1
4 CS Seget Donji 59 13,6 15,7 19,6 2+1
Općina Okrug 6
1 CS Okrug Gornji 37 39,1 28,4 33,0 1+1
2 CS Tatinja 62 5,5 6,7 10,0 1+1
3 CS Bok 71 6,5 9,0 11,0 1+1
4 Mavraštica 2 74 9,2 13,3 17,0 1+1
5 Mavraštica 1 83 9,5 15,5 19,0 1+1
6 CS V. Draga 91 17,1 30,5 35,0 1+1
Naselje Slatine 2
1 CS Slatine 3 11 3,8 0,8 1,2 1+1
2 CS Slatine 2 14 41,8 11,5 14,0 1+1
Ukupno: 12
Tabela 6.3 Obuhvat I. etapa izgradnje – Primarna kanalizacijska mreža – crpne stanice -
Iskaz po JLS i profilima tlačnih cjevovoda
DN
Grad/općina 140 160 180 200 225 250 315 355 ukupno
m m m m m m m m m
Općina Seget 204 541 523 219 1.487
Općina Okrug 0 0 0 0 666 0 1.538 1.552 3.755
Naselje Slatine 150 619 769
Ukupno 150 204 619 541 666 523 1.757 1.552 6.011

str. 84
Tabela 6.4 Obuhvat I. etapa izgradnje – Sekundarna kanalizacijska mreža – gravitacijski

kolektori - Iskaz po JLS i profilima kolektora
DN
Grad/općina 200 250 300 ukupno
m m m m
Grad Kaštela 21.875 13.275 505 35.655
Grad Trogir 13.377 13.377
Općina Seget 850 1.607 2.457
Općina Okrug 1.108 1.915 3.023
Naselje Slatine 943 196 1.139
Ukupno 24.776 30.370 505 55.651
Tabela 6.5 Obuhvat I. etapa izgradnje – Rekonstrukcija i pridržavanje ostalih instalacija

uz trase kolektora- Iskaz po JLS i vrstama instalacija
EEK
Grad/općina Vodovod VN NN EKI
m m m m
Grad Kaštela 16.983 3.146 6.846 17.844
Grad Trogir 8.628 357 464 865
Općina Seget 1.735 0 433 990
Općina Okrug 4.414 1.260 1.829 2.417
Naselje Slatine 5.051 0 766 831
Ukupno 36.811 4.763 10.338 22.947

str. 85
7 ANALIZA CIJEVNOG MATERIJALA
U okviru ovog poglavlja izvršit će se valorizacija cijevnog materijala za dvije primjene, i to

za:
gravitacijske cjevovode (kanale) i

tlačne cjevovode
Podjela je izvršena na ovaj način obzirom da je kod gravitacijskih cjevovoda (kanala), u

normalnim pogonskim uvjetima, tečenje sa slobodnim vodnim licem (nema pojave tlaka),
dok su tlačni cjevovodi tijekom rada stalno izloženi tlaku. Obzirom da tlak djeluje u
suprotnom smjeru od vanjskog opterećenja na cjevovod (misli se na opterećenje
pokrovnim materijalom kod ukopanih cjevovoda i prometno opterećenje), on djeluje
povoljno na čvrstoću cijevi. Zbog toga je kod statičkog dimenzioniranja cjevovoda za
gravitacijske kanale mjerodavna čvrstoća prstena na vanjsko opterećenje, dok je kod
tlačnih cjevovoda uglavnom mjerodavno opterećenje na unutarnji tlak1. To se odražava i
na strukturu stijenke cjevovoda koje su bitno različite za ove dvije namjene.
7.1 GRAVITACIJSKI CJEVOVODI
7.1.1 Širi izbor cijevnog materijala

Danas se u kanalizacijskim sustavima koriste cijevi izrađene od različitih vrsta materijala,
kao što su:
1. beton
2. armirani beton
3. azbestcement/vlaknocement
4. čelik
5. polivinilklorid (PVC)
6. poliester (GRP)
7. polietilen (PEHD)
8. polipropilen (PP)
9. duktilno željezo - lijevano željezo od nodularnog lijeva
10. keramika (kamenština)
11. ostali cijevni materijali
Većina ovdje nabrojenih materijala ima specifične namjene tako da će se te vrste cijevnog
materijala isključiti iz daljnjeg razmatranja. To se prvenstveno odnosi na betonske,
armiranobetonske, azbestcemente, vlaknocementne, čelične, duktilno željezne i
keramičke cijevi.
Betonske i armiranobetonske cijevi se uglavnom koriste kod cijevnih propusta dok je za

ostale primjene njihovo korištenje zanemarivo.
Azbestcementne cijevi se u većem dijelu Europe više uopće ne proizvode zbog

kancerogenosti azbesta, dok primjena njihove zamjene (vlaknocemente cijevi) još nije
1
Kod kanalizacijskih sustava tlak je relativno malen u odnosu na tlakove u vodoopskrbnim sustavima (redovito do 6 bara, a
često i puno manje), tako de je potrebno izvršiti kontrolu koje je opterećenje veće vanjsko ili unutarnje opterećenje, ali u
svakom slučaju tlak povoljno djeluje (smanjuje) vanjsko opterećenje.

str. 86
udomaćena u našim krajevima. Inače kod vlaknocementnih cijevi armiranje cementa se

provodi organskim ili sintetičkim vlaknima.
Čelične cijevi zbog osjetljivosti na agresivnost otpadnih voda imaju vrlo ograničenu
primjenu u kanalizaciji.
Duktilno željezne cijevi imaju dobra svojstva, ali i neke nedostatke. Uglavnom se koriste
kod nadzemnog polaganja tlačnog cjevovoda (uglavnom u crpnim stanicama) jer su zbog
svoje strukture i cementnog sloja neosjetljive na agresivnost otpadnih voda. Ipak, njihova
primjena kod podzemnog polaganja je znatno ograničena jer su znatno skuplje u odnosu na
ostale vrste cijevnog materijala.
Keramičke cijevi imaju jako dobra svojstva, ali su vrlo skupe, tako da se koriste u
specijalnim uvjetima gdje su praktički nezamjenjive. Koriste se u kemijskoj industriji zbog
vrlo dobre otpornosti na sve vrste kemikalije, a u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji
se koriste kod zahtjeva za visokom higijenom otpadnih voda.
Dakle, za daljnju evaluaciju su ostale sljedeće vrste cijevnog materijala:
1. polivinilklorid (PVC)
2. poliester (GRP)
3. polietilen (PEHD)
4. polipropilen (PP)
7.1.2 Karakteristike odabranih cijevnih materijala
Polivinilklorid
Cijevi od PVC-a proizvode se od umjetne mase izrađene sintetičkom polimerizacijom vinil-

klorida.
Ova vrsta cijevi ima neka naročita svojstva koja joj daju prednost u odnosu na druge vrste.
To se prije svega odnosi na izuzetnu otpornost na koroziju i time veliku postojanost. Velika
glatkost unutarnjih stijenki ovim cijevima daje najbolja hidraulička svojstva u odnosu na
druge.
S obzirom na relativno malu gustoću (cca 1400 kg/m3) one su dosta lagane, manipulacija je
jednostavna i laka. Njihova dobra strana je laka i jednostavna obrada: rezanje, bušenje i
slično.
Mali koeficijent toplinske vodljivosti omogućava da se cijevi postavljaju pliće, a to utječe

na troškove izgradnje.
Najveći nedostatak je neotpornost na visoke temperature, kao i na temperature niže od

nule. Uslijed relativno tankih stijenki i krhkosti materijala PVC cijevi su podložne
oštećenjima kod rukovanja i ugradnje. Cijevi se proizvode u duljini od 5 m, raznih profila i
to uglavnom manjih. Spajaju se na naglavak, a brtvljenje se postiže umetanjem gumenog
prstena između naglavka i cijevi.
Ove cijevi se vrlo često koriste za kućnu kanalizaciju. Tijekom druge polovice dvadesetog
stoljeća skoro je u potpunosti istisnuo ostale tradicionalne materijale za kućnu kanalizaciju
(kao npr. olovne, azbestcementne, keramičke i sl. vrste cijevi). U zadnje vrijeme za ovu

str. 87
vrstu primjene imaju veliku konkurenciju u PP cijevima koje su jeftinije, a imaju skoro ista
svojstva kao i PVC.
Poliester
Prema normi HRN EN 14364:2006 +A1:2008 službeni naziv ovih cijevi je: Krute
termoplastike ojačane staklom (GRP) na bazi nezasićene poliesterske smole (UP) od
engleskog izvornika Glass-reinforced thermosetting plastics (GRP) based on unsaturated
polyester resin (UP. Hrvatska je ovu normu prihvatila u izvorniku tj. na engleskom jeziku)
te će se u nastavku osim naziva poliesterske cijevi često koristiti kratica GRP-UP kako je to
u normi.
Sirovina od kojih se izrađuju ove vrste cijevi sastoji se uglavnom od: poliesterske smole,
staklenih vlakana i mineralnih tvari za ojačanje. Poliesterska smola obavija sve ove
komponente tako da čine jedinstveni cjelinu.
Cijevi od poliestera izrađuju se na dva osnovna postupka:

lijevanjem (centrifugirani postupak) ili
namatanjem (kontinuirani ili križni postupak).
Pri tome je struktura stijenke slična neovisno o postupku proizvodnje. Stijenka se sastoji
od više slojeva, obično od sljedećih: vanjskog zaštitnog, vanjskog ojačanog, vanjskog
prijelaznog sloja, zatim nosivog sloja ili jezgre (pijesak, poliesterska smola i staklena
vlakna), te unutrašnjih slojeva: prijelaznog sloja, unutrašnjeg ojačanog sloja, graničnog
sloja i unutrašnjeg izglađujućeg sloja.
Cijevi se izrađuju u širokom spektru dimenzija, do profila 4000 mm, u standardnim

duljinama do 6 ili 12 m.
Spajaju se cijevnim spojnicama (prstenima) izrađenim od poliestera, a vodonepropusnost

se osigurava brtvenim prstenima. Ove cijevi mogu se spajati i lijepljenjem čime se
osigurava kontinuitet cijevi i apsolutna trajna nepropusnost spoja.
Ove vrste cijevi se najčešće koriste u posebnim uvjetima izgradnje u kojima je izuzetno
važna vodotijesnost i otpornost na agresivna svojstva sredine u koju se ugrađuju ili
otpadnih voda koje provode. Zbog svojih svojstava dobre su za izvedbu pod morem i u
terenima pod utjecajem mora.
Najveći nedostatak ove vrste cijevi je njihova skupoća.
Polietilen
Danas se u području kanalizacijskih cijevi sve više se koristi polietilen visoke gustoće
(HDPE). Brojne prednosti svrstavaju ga među najbolje materijal za kanalizacijske sustave.
Cijevi od polietilena postojane su prema otpadnim vodama u širokom rasponu pH

vrijednosti, a kako polietilen ne predstavlja hranjivu podlogu za rast mikroorganizama
isključena je mikrobiološka korozija.
Postojanost prema abraziji čini polietilenske cijevne sustave dugotrajno sigurnima i

ekonomičnim. Zbog male gustoće polietilena (940 -960 kg/m3) cijevi su izuzetno lagane,
što olakšava rukovanje i postavljanje cjevovoda, i smanjuje troškove polaganja.
Polietilenske cijevi su fleksibilne, što omogućuje promjene smjera kanala bez posebnih
spojnica, i iznimno postojane prema dinamičkim opterećenjima.

str. 88
Zbog izuzetno glatkih unutrašnjih površina te postojanosti prema abraziji i

inskrustracijama, vrlo dobra hidraulička svojstva ovih cijevi ostaju očuvana cijeli vijek
trajanja cijevi.
Cijevi pune stijenke proizvode se u promjerima do 2000 mm i više ovisno o tehnologiji i

proizvođaču, a standardne duljine su do 12 m. Spajaju se spojevima s brtvom ili
zavarivanjem, čime se postiže kontinuitet cijevi i garantira potpuna i trajna vodotijesnost i
nepropusnost spoja. Radi postizanja potrebne krutosti i smanjenja težine cijevi danas su na
tržištu sve prisutnije polietilenske cijevi strukturirane stijenke. S obzirom da je polietilen
relativno mekan i osjetljiv na zareze, pri izgradnji se polietilenske cijevi moraju polagati
na kvalitetnu podlogu i oblagati zaštitnim slojem sitnozrnatog materijala.
Polipropilen
Polipropilen je materijal koji se odlikuje visokom gustoćom, visokom otpornošću prema
kemikalijama i koroziji, zdravstvenoj neškodljivosti, nepropusnošću za vodu i plinove,
malim promjenama fizikalno-mehaničkih svojstava u temperaturnom intervalu od -40°C do
100°C, te mogućnošću jeftine i raznovrsne prerade. U sustavima odvodnje otpadnih voda
unutar građevina (kućna kanalizacija) koristi se već dulje vrijeme, ali nova generacija
materijala PP blok-kopolimer omogućuje primjenu odličnih karakteristika ovog materijala i
za sustave javne odvodnje.
Polipropilenske cijevi za kanalizacijske sustave su zahvaljujući izvrsnoj postojanosti prema

koroziji dugotrajne, s očekivanim životnim vijekom duljim od 100 godina. Cijevi su
postojane prema svim kemijskim agresivima koji se mogu naći u otpadnim vodama, i kao
takve vrlo pogodne za postavljanje u kanalizacijske sustave u koje dolaze otpadne
industrijske vode, kao i u agresivnim sredinama postavljanja. Dobra postojanost prema
abraziji i glatke unutrašnje površine cijevi garantiraju vrlo dobra hidraulička svojstva za
čitavog vijeka trajanja cjevovoda. Od svih nabrojenih materijala polipropilen ima
najmanju gustoću (oko 920 kg/m3), što olakšava rukovanje i postavljanje cjevovoda i svodi
na minimum troškove prijevoza i polaganja.
Polipropilenske cijevi su fleksibilne, prilagođavaju se smjeru kanala i vrlo su dobre za

postavljanje u područjima dinamičkog opterećenja, na primjer u seizmički aktivnim
područjima. U odnosu na polietilen, cijevi imaju veći modul elastičnosti, što omogućuje
postizanje bolje obodne krutosti cijevi uz znatno manje debljine stijenke cijevi. U odnosu
na ostale plastične materijale znatno su otpornije na udare i visoke i niske temperature,
što znatno olakšava rukovanje i postavljanje cjevovoda, i smanjuje troškove ugradnje.
Polipropilenske cijevi izrađuju se u promjerima do 1000 mm, standardnih duljina do 6 m.

Najčešće se izrađuju u izvedbi sa strukturiranom stijenkom. Spajaju se spojnicama s
brtvenim prstenom, ili pomoću naglavka integriranog na kraj cijevi. Kao i kod polietilena
pri izgradnji se cijevi moraju polagati na kvalitetnu podlogu i oblagati zaštitnim slojem
sitnozrnatog materijala
Norme
Obzirom na vrste cijevnog materijala mogu se izdvojit sljedeće norme koje su relevantne
za sljedeće dijelove cijevnog sustava:
cijevi
okna
Cijevi za gravitacijske cjevovode

Za cijevi su mjerodavne sljedeće norme:

str. 89
HRN EN 1401-1 – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju --

Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav

Polipropilen (PP) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav

Polietilen (PE) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav
HRN EN 13476 – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju --

Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil-klorida) (PVC-U),
polipropilena (PP) i polietilena (PE)
1. dio: Opći zahtjevi i svojstva (EN 13476-1)
2. dio: Specifikacije za cijevi i spojnice s glatkom unutarnjom i vanjskom
površinom i sustav, tip A (EN 13476-2)
3. dio: Specifikacije za cijevi i spojnice s glatkom unutrašnjom i
profiliranom vanjskom površinom i sustav, tip B (EN 13476-3+A1)
HRN EN 14364 +A1– Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju --
Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovu nezasićenih poliesterskih smola (UP) --
Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve
HRN EN 14758-1+A1 – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i

kanalizaciju -- Polipropilen s mineralnim modifikatorima (PP-MD) -- 1. dio: Specifikacije za
cijevi, spojnice i sustav
Okna

Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 1. dio:
Specifikacije za pomoćne spojnice uključujući plitke kontrolne komore

Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) – 2. dio:
Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko
ukopane instalacije
HRN EN 13598-2/AC – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i

kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) – 2.
dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko
ukopane instalacije

str. 90
7.1.3 Usporedba cijevnog materijala

Usporedba svih vrsta cijevnog materijala obavit će se prema sljedećim kriterijima:
1. mehaničke osobine
2. nazivni profili cijevi
3. proizvodni programi
4. vrsta spojeva
5. uvjeti polaganja cjevovoda/kanala
6. cijena cijevnog materijala
7. cijena okana
8. vijek trajanja
9. troškovi održavanja
Mehaničke osobine
U sljedećoj tabeli prikazana su osnovna mehanička svojstva izabranih cijevnih materijala
preuzetih iz hrvatskog tehničkog standarda HRN CEN/TS 15223 dopunjenih podacima iz
prospekata proizvođača cijevnog materijala.
Tabela 7-1 Mehanička svojstva cijevnog materijala
Materijal
Parametar jed. mjere PP-B PE 80 PE 100 U-PVC GRP-UP (CAM) GRP-PP (CC)
Gustoća [kg/m3] 900 950 960 1.400 1.800-2.100 1.700-2.200
Modul elastičnosti-
kratkotrajni (E0) [MPa] 1.500 850 1.100 3.500 6.000-12.000 10.000-12.000
15-40 (1)
Prekidna čvrstoća [MPa] 27 19 21 60 80-100 (2)
Koeficijent
linearnog istezanja [×10-5/°C] 12 19 19 8 2,4-3,0 2,0-3,0
Kratice:
PP-B Polipropilen blok kopolimer
PE 80 Polietilen visoke gustoće, MRS3 PE 80
PE 100 Polietilen visoke gustoće, MRS PE 100
U-PVC Nesavitljive (neomekšane) polivinilkloridne cijevi s punom stijenkom
GRP-UP (CAM) Krute termoplastike ojačane staklom (GRP) na bazi nezasićene
poliesterske smole (UP), izrađene kontinuiranim namatanjem
GRP-PP (CC) Krute termoplastike ojačane staklom (GRP) na bazi nezasićene
poliesterske smole (UP), izrađene centrifugalnim lijevanjem
Napomene:
Za sve cijevi se koriste kratice preuzete iz odgovarajućih standarda. Obzirom da je većina
standarda usvojena izravno na engleskom jeziku, a preveden je samo naslov standarda, i
same kratice koje se koriste su iz engleskog jezika jer se one koriste i u naslovima
standarda na hrvatskom jeziku.
Cijevi od polipropilena (PP) i polietilena (PEHD) za gravitacijske cjevovode se uglavnom

izvode s dvostrukom strukturiranom stijenkom: unutarnjom glatkom i vanjskom orebrenom
stijenkom radi bolje nosivosti i krutosti same cijevi. Cijevi od U-PVC-a i GRP-UP izvode se
s punom stijenkom.
1
Jednoosno uzdužno naprezanje
2
Dvoosno uzdužno naprezanje
3
MRS – minimum required strength – minimalna zahtijevana čvrstoća u MPa

str. 91
Zapreminska težina
Zapreminska težina utječe na težinu cijevi tako da cijevi od materijala s manjom
zapreminskom težinom su lakše od onih koji imaju veću zapreminsku težinu. Najmanju
zapreminsku težinu (gustoću) ima polipropilen koji je cca 10% lakši od vode (oko 900
kg/m3), a nakon toga je PEHD koji 5% lakši od vode (oko 950 kg/m3). U-PVC cijevi su oko
40% teže od vode (1.400 kg/m3 ). Najteže su cijevi od GRP-UP čija zapreminska težina
varira od 1.700 do 2.200 kg/m3. Ova velika razlika u zapreminskoj težini GRP-UP rezultat
je činjenice da se radi o kompozitnom materijalu koji se obično radi u više slojeva (čak do
7) različitih karakteristika i dodataka (osim poliesterske smole, dodaju se stakloplastična
vlakna i razna punila, uglavnom pijesak) i različite debljine ovisno o profilu cijevi.
Modul elastičnosti
Modul elastičnosti utječe na nosivost i deformaciju cijevi. Cijevi s većim modulom
elastičnosti mogu uz istu debljine stijenke imati veću nosivost ili kod jednakog opterećenja
manje deformacije (progibe). Najmanji modul elastičnosti ima polietilen čiji se modul
elastičnosti kreće od 850-1100 MPa. Modul elastičnosti polipropilena je 1.500 MPa, što je
oko 50% više od polietilena i što ga čini vrlo pogodnim materijalom za cjevovode jer ima
manju zapreminsku težinu i veću krutost od PEHD-a. U-PVC ima 3,5 puta veći modul
elastičnosti (3.500 MPa) od PEHD-a, a GRP-UP cijevi od 10 do 12 puta (10.000 do 12.000
MPa). Ovo čini GRP-UP cijevi nezamjenjive kod velikih opterećenja na cjevovode (velika
ukopavanja, veliki tlakovi i sl.) ili tamo gdje se zahtijevaju male deformacije cijevi i velika
točnost izvedbe (mostovi i slično).
Prekidna čvrstoća
Prekidna čvrstoća daje podatak o veličini sile koja uzrokuje razaranje materijala. Ovaj
podatak je važniji za cijevi opterećene tlakom nego za gravitacijske cjevovode, ali se
ovdje navodi jer predstavlja jedan od osnovnih mehaničkih svojstava materijala. Najmanju
prekidnu čvrstoću ima PEHD koja se ovisno o vrsti kreće između 19 i 21 MPa. Polipropilen
ima oko 35% veću prekidnu čvrstoću (27 MPa). U-PVC ima i do 3 puta veću čvrstoću od
PEHD-a ( 60 MPa). Kod GRP-UP cijevi obzirom da se radi o kompozitnom materijalu
prekidna čvrstoća ovisi o smjeru naprezanja tako da kod jednoosnog naprezanja ona iznosi
od 15 do 40 MPa, a kod dvoosnog naprezanja od 80 do 100 MPa ovisno o veličini profila
cijevi.
Koeficijent linearnog istezanja

Koeficijent linearnog istezanja pokazuje postojanost materijala obzirom na promjene
temperaturnih uvjeta. Materijali koji imaju veći koeficijent linearnog istezanja imat će
veće deformacije (povećanje duljine ili skraćenje) pri povećanju ili smanjenju
temperature. Ovaj podatak je bitan u uvjetima kada se cijevi polažu nadzemno, kada su
izložene povećanom temperaturnom opterećenju i kada se termičke deformacije cijevi
moraju uskladiti s deformacijama nosive konstrukcije (npr. most ili slično).
U tom pogledu najpovoljniji materijal je GRP-UP čije je koeficijent linearnog istezanja

iznosi od 2,0 do 3,0 ×10-5/°C, što znači da će se cijev duljine 1 m, pri povećanju
temperature, za svaki stupanj celzijusa produljiti za 0,02 do 0,03 mm. U-PVC cijevi imaju
do oko 3 puta veće istezanje (8,0 ×10-5/°C)od GRP-UP cijevi, a PP cijevi i do 5 puta (12,0
×10-5/°C). PEHD cijevi imaju najveći koeficijent linearnog istezanja koji iznosi 19,0 ×10-
5
/°C, što je i do 8 puta više od GRP-UP. Dakle, GRP-UP cijevi su najprimjerenije u
slučajevima nadzemnog polaganja preko mostnih rasponskih konstrukcija

str. 92
Nazivni profili cijevi i struktura stijenke cijevi

Prema hrvatskoj normi - HRN EN 476 Opći zahtjevi za komponente za odvodne kanale i
vođenje sistema za odvodnjavanje putem gravitacije nominalne dimenzije cijevi i fitinga
dozvoljeno je iskazivati preko unutarnjeg profila cijevi (DN/ID – inside diameter) ili prema
vanjskom profilu cijevi (DN/OD – outside diameter). Obzirom da se u hidrauličkom
proračunu uvijek koristi unutarnji profil cijevi, korištenje vanjskog profila cijevi za
označavanje nazivnog profila može prouzročiti dodatne komplikacije i nedoumice.
Naime, da bi se kod cijevi koje koriste nominalne dimenzije prema vanjskom profilu cijevi
(DN/OD) znao unutarnji profil cijevi, mora se znati kolika je debljina stijenke da bi se
mogao izračunati unutarnji profil cijevi. Kod cijevi s punim stijenkama (kao npr. U-PVC) to
ne mora biti problem jer se poznajući SDR (standard diametar ratio – tj. normirani omjer
debljine stijenke i nazivnog profila cijevi) može izračunati debljina stijenke i na taj način i
unutarnji profil. Ipak, da bi se znao SDR, mora se znati i nosivost cijevi (SN), što se pak
određuje statičkim proračunom. To znači da bi se za korištenje cijevi s vanjskim nazivnim
profilom prije hidrauličkog proračuna morao izvršiti statički proračun da bi se znalo s kojim
se cijevima može baratati u hidrauličkom proračunu.
Kod cijevi sa dvostrukom strukturiranom stijenkom (korugirane cijevi) problem se dodatno

povećava jer debljine stijenke cijevi variraju od proizvođača do proizvođača (ovisno o vrsti
sirovine koji se koristi kao i provedenom statičkom proračunu proizvođača cijevi). Zbog
toga je za provođenje korektnog hidrauličkog proračuna s korugiranim cijevima s vanjskim
nazivnim profilom potrebno poznavati od kojeg će se proizvođača cijevi koristiti. To je
naravno u većini slučajeva nemoguće (za faze idejnog rješenja, idejnog projekta pa čak i
glavnog projekta), tako da ostaje da se u fazi izvedbenog projekta izvrši kontrola
hidrauličkog proračuna s cijevima iz proizvodnog programa izabranog proizvođača cijevi.
Čest je slučaj da se u troškovniku (natječajnoj dokumentaciji) specificiraju profili s

unutarnjim nazivnim profilom koji su proizašli kao rezultat hidrauličkog proračuna, dok
neki ponuđači nude vanjske nazivne profile istih dimenzija. Zbog toga je naknadno
potrebno izvršiti kontrolni hidraulički proračun i eventualno povećavati neke profile, ali
onda to onda uključuje i povećanje ukupne cijene ponude .
Zbog svega navedenog preferiraju se proizvođači koji nazivne profile iskazuju preko
unutarnjih profila cijevi.
Vezano za analizirane cijevne materijale može se reći da se cijevi od polipropilena (PP) i

polietilena (PEHD) za gravitacijske cjevovode uglavnom proizvode s dvostrukom
strukturiranom stijenkom: unutarnjom glatkom i vanjskom orebrenom stijenkom (često se
koristi i naziv korugirane cijevi) radi bolje nosivosti i krutosti same cijevi dok se cijevi od
U-PVC-a i GRP-UP izvode s punom stijenkom.
Što se tiče označavanja nazivnog profila cijevi situacija se razlikuje od proizvođača do

proizvođača, posebno u odnosu na korugirane cijevi od PP-a i PEHD-a. Neki proizvođači
imaju oznake unutarnjih profila kao nazivne (DN/ID), dok drugi pak imaju nazivne vanjske
profile cijevi (DN/OD). U analizi cijena cijevnog materijala preferirani su proizvodi koji su
deklarirani s unutarnjim nazivnim profilom cijevi (DN/ID). Proizvođači U-PVC cijevi gotovo
isključivo označavaju cijevi prema vanjskom nazivnom profilu (DN/OD),a proizvođači GRP-
UP cijevi označavaju cijevi prema unutrašnjem profili cijevi (DN/ID).

str. 93
Proizvodni programi cijevnog materijala

Pod ovim se podrazumijeva dostupnost pojedinih profila koji proizvođači proizvode. U
sljedećoj tabeli daje se pregled standardnih profila cijevnog materijala koji nude
proizvođači cijevnog materijala. Debljina stijenki kod cijevi s vanjskim nazivnim profilom
(DN/ID) za strukturirani PEHD-a i UPV-C-a dana je za cijevi klase SN 8 KN/m2.
Tabela 7-2 Proizvodni program cijevnog materijala klase SN 8 kN/m2 (za GRP-UP cijevi
SN 10.000 N/m2 i tlak od 1 bara)
strukturirani strukturirani strukturirani GRP-UP GRP-UP
+ ++
PP PEHD PEHD U- PVC CAM CC
DN/ID DN/ID DN/OD(ID) DN/OD(ID) DN/ID DN/ID
mm mm mm mm mm mm
200 200(171) 200(188,2) 200 200
250 250(214) 250(235,4) 250 250
300 300 315(271) 315(296,6) 300 300
350 350
400 400 400(343) 400(376,6) 400 400
450 450
500 500 500(431) 500(470,8) 500 500
550
600 600 630(542) 630(593,0) 600 600
650
700 700 700
750
800 800 800(688) 800 800
850
900 900 900
950
1000 1000 1000(?) 1000 1000
1100 1100 1100
1200 1200(?) 1200 1200
1250
1300 1300
1350
1400 1400 1400
1500 1500 1500
* ** ***
200(171) nazivni - vanjski profil cijevi( unutarnji profil cijevi) u mm
+ GRP-UP cijevi proizvedene kontinuiranim (križnim) postupkom proizvodnje
++ GRP-UP cijevi proizvedene postupkom centrifugiranog lijeva
(?) nema podataka o unutarnjem profilu cijevi
* Sve do 3000 mm u profilima po 100 mm (Krah Vrgorac)
** Standardni profili do 3000 mm u profilima po 100 mm. Najveći profili na poseban
zahtjev do 4000 mm. (Amiantit Flowtite cijevi)
*** Standardni profil do 3600 mm. Veći profili na poseban zahtjev (Hobas pipe)
Dakle, polipropilenske korugirane cijevi se proizvode u profilima do 1000 mm, PEHD

korugirane cijevi do profila DN 3000 mm, U-PVC do 630 mm (neki proizvođači nude i do
1000 mm, ali nisu bili dostupni podaci o cijevima pa su izostavljeni), a GRP-UP i do 4000
mm.

str. 94
Vrste spojeva
Načelno kod spajanja cijevi koriste se tri vrste spojeva:
na naglavak (kolčak)- utični spoj
s cijevnom spojnicom
i zavarivanjem
Kod utičnih spojeva (s naglavkom) cijevi se izrađuju tako što se na jednom kraju cijevi
izvode posebno oblikovani i prošireni dio cijevi (koji može biti tvornički navaren ili izliven)
u koji se utiče drugi ravni kraj cijevi koji je posebno oblikovan prema izvedenoj spojnici. U
spojnicu se umeće posebno oblikovana gumena brtva kojim se osigurava brtvljenje spoja.
Kod spajanja cijevnim spojnicama izrađuju se posebne spojnice koja predstavljaju kratke
cijevi većeg profila od samih cijevi koje se spajaju. Krajevi spojnice s unutrašnje strane su
profilirani radi umetanja brtvi i to na oba kraja spojnice. Cijevi imaju ravne krajeve
(eventualno sam rub cijevi je obrađen radi lakšeg navlačenja spojnica) na koje se navlači
spojnica.
Treći način spajanja je zavarivanjem koje se izvodi tako što se cijevni materijal na
rubovima cijevi zagrijava do točke taljenja i nakon toga hladi u kontroliranim uvjetima.
Ohlađeni spoj osigurava kontinuirani prijelaz s jedne na drugu cijev.
Ukoliko bi se ocijenila kakvoća navedenih spojeva, uz uvjet da su svi spojevi kvalitetno

izvedeni, najbolji je spoj izveden zavarivanjem jer se dobiva praktični monolitni cjevovod
bez spojeva. Na drugom mjestu bio bi spoj s naglavkom obzirom da ima jednu brtvu koja je
najranjivije mjesto spoja i treći bi bio spoj cijevnom spojnicom obzirom da na svakom
spoju postoje dvije gumene brtve.
Od navedenih cijevnih materijala strukturirani PP i PEHD, te U-PVC imaju spojeve s

naglavkom, a GRP-UP cijevi imaju spojeve s cijevnim spojnicama. Iako su spojevi
zavarivanjem uglavnom koriste kod glatkog PEHD-a neki proizvođači (kao npr. Krah
Vrgorac) nude spajanje PEHD korugiranih cijevi elektrofuzijskim spojnicama.
Uvjeti ugradnje cijevnog materijala

Činjenica da cijevi od PP i PEHD-a imaju malu zapreminsku težinu uzrok je da su cijevi vrlo
lagane. Zbog toga je vrlo lako rukovati njima što se odražava na lako i brzo montiranje
cjevovoda (kanala). Ova tvrdnja vrijedi kada se polaganje vrši u suhim uvjetima tj. bez
utjecaja podzemne vode.
Kada se zbog nekih razloga ne može osigurati rad u suhim uvjetima (visoka razina
podzemne vode, velika blizina vodotoka ili jezera/mora ili skupa zaštite rova) onda se rad
mora obavljati u vodi. Ove cijevi imaju nedostatak kod polaganja cijevi pod vodom jer ih
treba dodatno opteretiti da cijevi ne bi isplivale. To je zbog toga što je sami materijal od
kojeg su izrađene cijevi lakši od vode, a kod cijevi sa strukturiranom stijenkom to je još
izraženije obzirom da zarobljeni zrak u orebrenim cijevima dodatno povećava volumen, a
time i uzgon.
Polaganje koncentriranih opterećenja na cjevovodu (kanalu) je nepovoljno jer uzgonska

sila trajno djeluje i stvaraju se cik-cak deformacije na cjevovodu - na mjestu
koncentriranih opterećenja cjevovod je pritisnut i ostaje dolje, dok na nepridržanim
mjestima cjevovod se izdiže gore pod utjecajem uzgona. Ovakve vrste deformacije nisu
poželjne kod gravitacijskih cjevovoda jer uzrokuju pojave lokalnih uspora i taloženja na
tim mjestima.

str. 95
Rješenje je da se cijevi kontinuirano opterete betonskom oblogom, međutim zbog velike

količine betona ovo je rješenje skupo i neekonomično. Zbog toga se uopće ne preporuča
polaganje ove vrste cijevi u uvjetima kada se tijekom izvedbe ne mogu osigurati suhi uvjeti
izvedbe.
U-PVC i GRP-UP su znatno teže od vode tako da njihova težina povoljno utječe kada
polaganja cijevi treba izvršiti pod vodom. Nepovoljna je činjenica da je težina cijevi veća
što zahtjeva dodatnu opremu i mehanizaciju za njihovo rukovanje i polaganje. Ovo je
posebno izraženo prilikom polaganja cijevi u suho kada je težina cijevi nedostatak, pa su u
tim uvjetima orebrene (korugirane) PP i PEHD cijevi u znatnoj prednosti u odnosu na U-
PVC i GRP-UP cijevi.
Cijena cijevnog materijala

U sljedećoj tabeli daje se pregled nabavne cijene cijevnog materijala s uključenim
troškovima transporta do gradilišta. Cijene su date za:
polipropilenske cijevi sa strukturiranom stijenkom s nazivnim unutrašnjim

profilom cijevi( DN /ID)
polietilenske cijevi visoke gustoće sa strukturiranom stijenkom s nazivnim
vanjskim profilom cijevi( DN /OD)
polietilenske cijevi visoke gustoće sa strukturiranom stijenkom s nazivnim
unutrašnjim profilom cijevi(( DN /ID)
cijevi od neomekšanog polivinilklorida s nazivnim vanjskim profilom cijevi((
DN /ID)
krute termoplastike ojačane staklom (GRP) na bazi nezasićene poliesterske
smole (UP), izrađene kontinuiranim namatanjem (CAM) i centrifugalnim
lijevanjem (CC).
Tabela 7-3 Cijena cijevnog materijala u €/m1
strukt. strukt. strukt. GRP-UP GRP-UP
vrsta PP PEHD PEHD U- PVC CAM CC
cijevi (ID) (OD) (ID) (OD) (ID) (ID)
SN 8 8 8 8 10 10
1 1 1 1 1 1
DN €/m €/m €/m €/m €/m €/m
200 6,3 5,9 11,5 28,2
250 9,3 8,8 19,3 35,9 36,4
300 12,9 13,2 31,3 44,6 44,2
400 22,4 20,8 48,1 68,2 62,5
500 33,9 31,1 83,5 87,3 85,0
600 53,7 50,8 110,0 122,0 117,1
700 79,7 149,8 139,6
800 87,6 89,3 211,6 179,8 175,7
900 118,7 224,9 226,6
1000 135,5 153,2 315,2 263,1 261,4
Kratice:
strukturirani PP - Polipropilenske cijevi sa strukturiranom stijenkom (korugirani PP)
strukturirani PEHD - Polietilenske cijevi velike gustoće sa strukturiranom stijenkom
(korugirani PEHD)
U-PVC- Nesavitljive (neomekšane) polivinilkloridne cijevi s punom stijenkom

str. 96
GRP-UP CAM - Krute termoplastike ojačane staklom (GRP) na bazi nezasićene

poliesterske smole (UP), izrađene kontinuiranim namatanjem
GRP-UP CC Krute termoplastike ojačane staklom (GRP) na bazi nezasićene
poliesterske smole (UP), izrađene centrifugalnim lijevanjem
Napomena:
Za U-PVC cijevi nazivni profil je vanjski profil cijevi
Za GRP-UP cijevi krutost cijevi (SN) se izražava u N/mm2, ali je ovdje radi usporedbe prikazan u
kN/m2
U tabeli 7-3 dan prikaz cijena cijevnog materijala iskazan u eurima po metru duljine cijevi
s uključenim cijenom spojnica (ako cijevni sustavi zahtijevaju posebne spojnice) te s
uključenim transportnim troškovima do gradilišta (Kaštela-Trogir). Iz nje se može
zaključiti da strukturirani PP i PEHD s vanjskim nazivnim profilom imaju približno iste
jedinične cijene (razlika je od 2 do 9 %). Međutim, kako PEHD sa strukturiranom stijenkom
i vanjskim nazivnim profilom ima samo oko 85 % veličine unutrašnjeg profila, iz
hidrauličkih razloga morao bi se izabrati sljedeći veći profil, ali u tom slučaju bi njegova
cijena bila oko 40% veća.
Takav prikaz dan je u tabeli 7-4 gdje je dan odnos cijena između različite vrste cijevnog
materijala s tim da je kao bazna vrijednost (1,00) uzeta cijena najjeftinijeg materijala za
pojedini profil i vrstu cijevnog materijala ( to je PP sa strukturiranom stijenkom), a ostali
cijevni materijali su prikazini kao multiplikatori te najniže cijene (za PEHD-a sa
strukturiranom stijenkom i vanjskim nazivnim profilom odabran je profil više nego je
iskazan nazivnim profilom cijevi).
Tabela 7-4 Odnos cijena cijevnog materijala u odnosu na najjeftiniji
vrsta strukt. strukt. strukt. GRP-UP GRP-UP
cijevi PP PEHD PEHD U- PVC CAM CC
SN 8 8 8 8 10 10
DN
200 1,00 1,83 4,48
250 1,00 1,40 2,08 3,86 3,91
300 1,00 1,42 2,43 3,46 3,43
400 1,00 1,61 2,15 3,04 2,79
500 1,00 1,39 2,46 2,58 2,51
600 1,00 1,50 2,05 2,27 2,18
700 1,00 1,88 1,75
800 1,00 1,02 2,42 2,05 2,01
900 1,00 1,89 1,91
1000 1,00 1,13 2,33 1,94 1,93
Zbog toga se može s aspekta cijene materijala za profile do 1000 mm kao najpovoljnija
vrsta cijevnog materijala preporučiti PP sa strukturiranom stijenkom.
Iznad DN 1000 postoje samo dvije vrste cijevi: od PEHD-a sa punom stijenkom i GRP-UP
cijevi. GRP-UP cijevi su 1,4 puta skuplje od cijevi od PEHD-a sa strukturiranom stijenkom.
Zbog toga se za profile veće od DN 1000 kada se radi o suhim uvjetima izvedbe
preporučuju PEHD cijevi sa strukturiranom stijenkom (preferiraju se cijevi s unutrašnjim
nazivnim profilom).

str. 97
Cijena okana
Okna na gravitacijskim kanalima su važan dio cijevnog sustava jer, zbog svoje brojnosti,
znatno utječu na ukupnu cijenu kanala i njegovu dinamiku izgradnje. Revizijska okna, osim
što služe za pregled stanja u kanalu i njegovo čišćenje, koriste se i na svakom mjestu gdje
se mijenja:
geometrija kanala (smjer, pad ili dimenzije kanala) ili
hidraulički uvjeti tečenja (razdvajanje ili spajanje toka, visinski
diskontinuitet toka i slično).
Tako se okna u gradskim uvjetima polažu u prosjeku svakih 25 do 30 m, što pridonosi

njihovoj velikoj brojnosti.
Obzirom na profil okna i priključnih cijevi okna postoje dvije grupe okana:
normalna okna
tangencijalna okna
Normalna okna su kružna oblika (ili kvadratna/pravokutna kod AB okana) koja cijelom
površinom "naliježu" na tok kanala i omogućuju pristup kanalu. Tangencijalna okna se
primjenjuju kod velikih profila kada bi normalna okna bila prevelika (jer moraju "pokriti"
cijelu cijev i imati dodatni prostor za spuštanje radnika) pa je kod njih pristup oknu bočni
tj. tangencijalan. U nastavku se daje prikaz normalnih okana obzirom da se tangencijalna
okna koriste smo kod većih profila, što ovdje to nije slučaj.
Normalna okana
U nastavku daje se pregled cijene za četiri vrste plastičnih okana:

polipropilenskih okana sa strukturiranom stijenkom bez i s konusom
PEHD okana sa strukturiranom stijenkom bez i s konusom
PEHD okana s punom stijenkom bez konusa
te okna od krute termoplastike ojačane staklom na bazi nezasićene
poliesterske smole (GRP-UP), izrađene kontinuiranim namatanjem (CAM) i
centrifugalnim lijevanjem (CC) – ova okna se proizvode samo bez konusa.
Radi usporedbe, u tabeli je prikazani i cijena armiranobetonskih okna kvadratnog profila

iste dubine kao i plastična okna.
U nastavku se daje prikaz nabavne cijene okana kao i odnosa cijena u odnosu na
najjeftiniju vrstu okana.
Tabela 7-5 Cijena okana od raznih vrsta materijala u €/kom
DN1 DN2 vrsta okna
PEHD s
strukt. strukt. punom
Profil Profil PP/PEHD - PP/PEHD- s stijenkom bez GRP-UP GRP-UP
okna kanala bez konusa konusom konusa CAM CC AB okna (*)
mm mm €/kom €/kom €/kom €/kom €/kom
**
1000 200-600 1.067 1.159 1.068 1.629 1.700 1.030
**
1200 700-800 2.196 1.220
1400 900 2.538 2.532 **
1.510
1500 1000 2.804
Napomene:
- cijena svih okana za visinu od 3,0m.

str. 98
- cijena svih okana za prolazna okna bez priključaka (ulazna i izlazna cijev bez bočnih
priključaka
- cijena svih okana bez opreme (poklopca i pokrovne ploče)
- kod PP i PEHD okana uključene PP ili PEHD stupaljke
- kod GRP-UP okana uključene nehrđajuće ljestve
- kod PP/PEHD okana bez konusa i svih GRP-UP okana nije uključena betonska pokrovna
ploča
(*) kvadratno AB okno visine 3,0 m- u cijenu nije uključena oprema( stupaljke i lj.ž.
poklopac)
(**) za profile do DN 600 - 1,0×1,0 m (svijetli otvor) i debljine zidova 25 cm
za profile do DN 800 - 1,2×1,2 m (svijetli otvor) i debljine zidova 25 cm
za profile do DN 1000 - 1,5×1,5 m (svijetli otvor) i debljine zidova 25 cm
Tabela 7-6 Odnos cijena okana od raznih vrsta materijala

DN1 DN2 vrsta okna
PEHD s
strukt. strukt. punom
Profil Profil PP/PEHD - PP/PEHD- s stijenkom GRP-UP
okna kanala bez konusa konusom bez konusa CAM GRP-UP CC AB okna (*)
mm mm €/kom €/kom €/kom €/kom €/kom
1000 200-600 1,04 1,13 1,04 1,58 1,65 1,00
1200 700-800 1,80 1,00
1400 900 1,68 1,68
1,00
1500 1000 1,86
Iz navedenih tabela može se zaključiti da su cjenovno najpovoljnija AB okna dok je tek

nekoliko postotaka veća cijena PP ili PEHD okana sa strukturiranom stijenkom odnosno
PEHD okana s punom stijenkom bez konusa. Ipak, kao najpovoljnija predlažu se PP ili
PEHD okana sa strukturiranom stijenkom iz nekoliko razloga.
PP ili PEHD okana sa strukturiranom stijenkom povoljnija su od AB okana zbog sljedećeg:

veća brzina montaže zbog tehnoloških razloga (izrada oplate, postavljanje
armature, faze očvršćivanja betona, skidanje oplate i premještanje oplate)
manja težina okana te zahtjeva manje angažiranje strojeva i vozila
AB okna zahtijevaju veće dimenzije od plastičnih okana što može biti
značajno u skučenim gradskim uvjetima s puno instalacija
AB okna imaju manju trajnost okana zbog osjetljivosti betona na agresivno
djelovanje suporovodika (H2S) i koroziju armature
kod AB okana se teže održava ujednačena kakvoće AB okana u odnosu na
plastična okna jer je na gradilištu teže održavati ujednačenu kakvoću betona
nego u tvornici gdje se proizvode okna
AB okna u načelu imaju slabiju vodonepropusnost zbog izrade na gradilištu u
odnosu na plastična okna koja se izrađuju tvornički
Zbog navedenih razloga predlaže se korištenje PP ili PEHD okana sa strukturiranom

stijenkom (s dvostrukim i ravnim dnom) u suhim uvjetima izvedbe.
Kao alternativa predlaže se korištenje AB okana u sljedećim slučajevima:

kada su potrebni posebni oblici koji se mogu prilagoditi specifičnoj situaciji
na terenu
kada je potrebna fleksibilnost u pogledu određivanja smjera i visinskog
položaja postojećih i budućih priključaka
kada se ne poznaje dovoljno postojeće stanje kanalske mreže

str. 99
u uvjetima visokih podzemnih voda kada je kod plastičnih okna teško

osigurati stabilnost na uzgon (kod AB okana to je moguće zbog težine betona
i mogućnosti povećanja debljine zidova)
GRP-UP okna se mogu preporučiti samo u uvjetima kad su već prethodno izabrane GRP-UP
cijevi radi istovrsnosti i usklađenosti cijevnih nastavaka okana i cijevi.
Iz gornjih tabela može se zaključiti da su cjenovno najpovoljnija PEHD okana s punom

stijenkom (s dvostrukim i ravnim dnom) te se ona predlažu za izvođenje s velikim
profilima u suhim uvjetima.
AB okana se kao alternativa predlažu za korištenje u slučajevima navedene za obična

okna, a isto tako i GRP-UP okna u slučajevima kad su već prethodno izabrane GRP-UP
cijevi radi istovrsnosti i usklađenosti cijevnih nastavaka okana i cijevi.
Vijek trajanja
Prema hrvatskoj normi HRN CEN/TR 1295-3 Statički proračun podzemnih cjevovoda pod
različitim uvjetima opterećenja – 3. dio Jedinstvena metoda za dugotrajno opterećenje
cjevovoda predviđena je minimalna trajnost cijevnog materijala od 50 godina. Dakle, iz
navedenog se može zaključiti da bi svaki primijenjeni cijevni materijal trebao trajati
minimalno 50 godina. Kako se radi o relativno novim materijalima koji se primjenjuju za
izradu cijevnog materijala to se još ne može provjeriti, osim u slučaju PVC koji je u
primjeni već više od osamdesetak godina i GRP-UP koji je u primjeni već više od
šezdesetak godina. Ipak, iz dosadašnje prakse može se generalno ustvrditi da su plastične
cijevi otporne na biološke i kemijske reagense, dok su manje otporne na djelovanje
ekstremnih temperatura (visokih i niskih temperatura), UV zraka i nisu otporne na vatru.
Dakle, s aspekta vrste primijenjenog materijala može se ustvrditi da su svi plastični

materijali približno jednako trajni (minimalni vijek trajanja je viši od 50 godina, a
pretpostavljeni vijek može iznositi i do cca 100 god). Ipak, obzirom da se u ovoj analizi vrši
usporedba punostijenih GRP-UP i PVC cijevi i strukturiranih PP/PEHD cijevi generalno se
može ustvrditi da će punostijene cijevi (zbog veće količine materijala) biti trajnije od
strukturiranih, te se zbog toga za zahtjevne uvjete primjene (poput polaganja cijevi ispod
razine mora) predlažu GRP-UP i PVC cijevi.
Troškovi održavanja
U troškove održavanja kanalizacijskih kolektora mogu se uvrstiti sljedeći faktori:
• troškovi obzirom na popravke zbog curenja otpadnih voda ili dotok
podzemnih voda
• troškovi obzirom na odčepljivanje kanalizacijskih kolektora
Cijevi od razmatranih materijala kod nas su relativno kratko u upotrebi tako da postoje
različita iskustva o njihovim troškovima održavanja koja su djelomično uvjetovana i
kakvoćom izvedbe, a ponekad i nedovoljnom kakvoćom primijenjenih cijevnih materijala.
Ipak, kao zaključak generalno se može ustvrditi da će punostijene cijevi (zbog debljih
stijenki) imati manje troškove održavanja od strukturiranih cijevi.

str. 100
7.1.4 Zaključak i prijedlog izbora cijevnog materijala
Cijevni materijal za gravitacijske cjevovode (kanale)
Prijedlog upotrebe pojedinog cijevnog materijala za gravitacijske cjevovode (kanale) ovisi

o dva faktora:
uvjetima polaganja cijevnog materijala
veličini profila cijevnog materijala
Uvjeti polaganja cijevnog materijala su:

polaganje u suho bez prisutnosti podzemne vode
polaganje u mokro uz prisutnost podzemne vode
posebni uvjeti polaganja
Pod posebnim uvjetima polaganja smatra se polaganje cjevovoda (kanala) nadzemno u

uvjetima kada treba osigurati veliku preciznost i termičku stabilnost cjevovoda (kanala)
npr. kod mostova, vijadukata i sl.
Obzirom na veličinu profila podjela je izvršena na:

mali profil DN/ID 200 do 600 mm
profili veći od DN/ID 600 mm
Polaganje u suho bez prisutnosti podzemne vode – mali profili

Kod polaganja u suho bez prisutnosti podzemne vode za male profile (do zaključno s
profilom DN/ID 600 mm) preporuča se korištenje PP cijevi sa strukturiranom stijenkom
(korugirani PP) zbog sljedećih razloga:
najjeftiniji cijevni materijal
najjeftinija okna
najlaganiji cijevni materijal
velika brzina polaganja
spojevi s naglavkom
relativno rubustna stijenka koji podnosi i nešto grublje uvjete polaganja
Polaganje u suho bez prisutnosti podzemne vode – veliki profili

Kod polaganja u suho bez prisutnosti podzemne vode za velike profile (za profile veće od
DN/ID 600 mm) preporuča se korištenje PEHD cijevi sa strukturiranom stijenkom
(korugirani PEHD) zbog sljedećih razloga:
najjeftiniji cijevni materijal za ove profile
najjeftinija okna
proizvode se i tangencijalna okna za vrlo velike profile cjevovoda
najlaganiji cijevni materijal za ove profile
velika brzina polaganja
spojevi s naglavkom (i zavarivanjem)
relativno rubustna stijenka koja podnosi i nešto grublje uvjete polaganja
Polaganje u mokro uz prisutnost podzemne vode

Kod polaganja u mokro uz prisutnost podzemne vode za sve profile preporuča se korištenje
GRP-UP cijevi zbog sljedećih razloga:
dovoljna težina cijevnog materijala
relativno robustan materijal
proizvode se i tangencijalna okna za vrlo velike profile cjevovoda

str. 101
spojevi s cijevnim spojnicama (moguće i lijepljenjem)
Posebni uvjeti polaganja

U posebnim uvjetima polaganja preporuča se korištenje GRP-UP cijevi jer imaju najmanji
koeficijent toplinskog rastezanja i cijevi su otporne na UV – zračenje (za razliku od PEHD-a
i PP-a).
Okna za gravitacijske kanale
Polaganje u suho bez prisutnosti podzemne vode – mali profili i veliki profili
Za polaganje u suho i za sve veličine profila predlažu su PP ili PEHD okana sa
strukturiranom stijenkom (s dvostrukim i ravnim dnom i s minimalnom tjemenom
nosivošću tijela okna od SN 4) zbog sljedećeg:
imaju najnižu cijenu od plastičnih okana
imaju najveću brzinu montaže
imaju najmanju težinu okana te zahtjevaju manje angažiranje strojeva i
vozila
imaju dobra statička svojstva – dobra nosivost plašta okna i ravne baze
okana
imaju dobru nepropusnost
izrađeni su od relativno robusnog materijala koji podnosi manje udarce
Napomena:
Zahtjev da tijelo okna ima minimalnu tjemenu nosivost od SN 4 kN/m2 je dodatni zahtjev
u odnosu na normu HRN EN 13598-2 obzirom da je u normi specificirano da tijelo okna
mora imati minimalnu nosivost ≥ SN 2 kN/m2, tako da se uvijek treba napomenuti i norma i
ovaj dodatni zahtjev u odnosu na normu.
Kao alternativa se predlažu AB okna u sljedećim slučajevima:

kada su potrebni posebni oblici koji se mogu prilagoditi specifičnoj situaciji
na terenu
kada je potrebna fleksibilnost u pogledu određivanja smjera i visinskog
položaja postojećih i budućih priključaka
kada se ne poznaje dovoljno postojeće stanje kanalske mreže
u uvjetima visokih podzemnih voda kada je kod plastičnih okana teško
osigurati stabilnost na uzgon (kod AB okana to je moguće zbog težine betona
i mogućnosti povećanja debljine zidova)
Polaganje u mokro uz prisutnost podzemne vode

U slučajevima kad su već odabrane za korištenje GRP-UP cijevi preporuča se korištenje
okana od istovrsnih materijala tj. od GRP-UP (i to iste tehnologije izvođenja kao i cijevi)
obzirom na kompatibilnost spojeva cijevi i okana.

str. 102
7.2 TLAČNI CJEVOVODI
Kod tlačnih cjevovoda situacija je znatno jednostavnija obzirom da su zbog hidrauličkih

razloga PEHD cijevi s punom stijenkom i zavarenim spojevima znatno povoljnije od svih
drugih materijala. To se prvenstveno odnosi na otpornost ovih materijala i njihovih spojeva
na hidraulički udar i na otpornost na pojavu podtlaka u fazi opadanja tlaka pri
hidrauličkom udaru. Ipak, radi preglednosti dat će usporedni prikaz cijena tri vrste
cijevnog materijala i to:
PEHD
GRP-UP
duktilno željezo
Kod sve tri vrste cijevnog materijala koristi se isključivo cijevi s punom stijenkom.
7.2.1 Usporedba cijevnog materijala

Usporedba cijevnog materijala izvršit će se samo na dva parametra:
cijena cijevnog materijala
težina cijevnog materijala
Cijena cijevnog materijala

Cijena cijevnog materijala se daje u dvije tabele kao i prethodnim slučajevima: jedna
tabela s cijenom cijevnog materijala izraženom u €/m1 te u nastavku odnos cijena prema
najjeftinijem materijalu. Cijene su date za cijevi za nazivni tlak od 6 bara ( za GRP-UP
cijevi SN 10 000).
Obzirom da je kod PEHD cijevi nazivni profil vanjski (DN/OD), a kod GRP-UP i duktila to je
unutarnji (DN/ID), u tabeli su uspoređivani približni unutarnji profili PEHD cijevi s nazivnim
unutarnjim profilima GRP-UP i duktilnih cijevi.
Tabela 7-7 Cijena cijevnog materijala od raznih vrsta materijala u €/m1
DN/OD PEHD GRP-UP duktil DN/ID

1 1 1
mm €/m €/m €/m mm
110 2,7 15,2 20,9 100
140 4,30 16,5 24,6 125
160 5,60 17,8 27,1 150
225 10,90 22,1 33,6 200
280 16,90 25,5 43,7 250
335 27,10 47,4 53,7 300
Tabela 7-8 Odnos cijena cijevnog materijala u odnosu na najjeftiniji
DN/OD PEHD GRP-UP duktil DN/ID

mm mm
110 1,00 5,63 7,74 100
140 1,00 3,84 5,72 125
160 1,00 3,18 4,84 150
225 1,00 2,03 3,08 200
280 1,00 1,51 2,59 250
335 1,00 1,75 1,98 300

str. 103
Iz navedenih tabela uočljivo je da je PEHD jeftiniji od 1,7 do 2,6 puta u odnosu na GRP-UP
cijevi a od 2,0 do 7,7 puta (ovisno o profilu cijevi) u odnosu na duktilne cijevi.
Masa cijevnog materijala
Tabela 7-9 Masa cijevnog materijala od raznih vrsta materijala u kg/m1

GRP-
DN/OD PEHD UP duktil DN/ID
1 1 1
mm kg/m kg/m kg/m mm
110 1,4 2,0 18,0 100
140 2,3 3,2 23,0 125
160 3,0 4,2 27,0 150
225 5,9 7,3 35,5 200
280 9,1 11,0 45,0 250
335 14,6 15,4 56,0 300
Tabela 7-10 Odnos masa cijevnog materijala u odnosu na najlakši

GRP-
DN/OD PEHD UP duktil DN/ID
kg/ kg kg/ kg kg/ kg
mm min min min mm
110 1,00 1,43 12,86 100
140 1,00 1,39 10,00 125
160 1,00 1,40 9,00 150
225 1,00 1,24 6,02 200
280 1,00 1,21 4,95 250
335 1,00 1,05 3,84 300
Iz navedenih tabela može se uočiti da PEHD cijevi imaju nešto manju masu od GRP-UP
cijevi (oko 40% kod manjih profila i oko 5 % kod profila DN 300), dok od duktilnih cijevi
imaju od 4 puta (za veće profile) do 13 puta (za manje profile) manju masu.

str. 104
7.2.2 Zaključak i prijedlog izbora cijevnog materijala
Prijedlog upotrebe pojedinog cijevnog materijala za tlačne cjevovode ovisi samo o

uvjetima polaganja cijevnog materijala pa tako postoje sljedeći uvjeti:
podzemno polaganje cjevovoda
nadzemno polaganje cjevovoda
Podzemno polaganje cjevovoda

U uvjetima podzemnog polaganja cjevovoda predlaže se PEHD s punom stijenkom zbog
sljedećih razloga:
najbolja otpornost na hidraulički udar pogotovu u fazi opadanja tlaka i

pojavu podtlaka obzirom na ima najniži modul elastičnosti
najbolja otpornost spojeva na hidraulički udar - spajanje se vrši varenjem
tako da praktički nema spojeva
najmanja cijena cijevnog materijala
najmanja težina i najlakše polaganje
najveća brzina polaganja
dobra otpornost na koroziju
dobra otpornost na agresivni okoliš
dobra hidraulička svojstva
Nadzemno polaganje cjevovoda

U uvjetima nadzemnog polaganja cjevovoda u crpnim stanicama predlažu se cijevi od
duktilnog željeza. Spajanje cijevi se vrši na prirubnicu zbog osiguranja cjevovoda od
hidrauličkog udara, pogotovo u fazi pojave podtlaka u cjevovodu. Ove cijevi se izabiru
zbog trajnosti i usklađenosti spojnica s ostalom armaturom koja se koristi u crpnim
stanicama.

str. 105
8 HIDRAULIČKI PRORAČUN
8.1 METODOLOGIJA PRORAČUNA MJERODAVNIH KOLIČINA OTPADNIH VODA ZA

DIMENZIONIRANJE OBJEKATA SUSTAVA ODVODNJE
U poglavlju 4. Planski elementi dobiven je ukupan broj korisnika po naseljima u području

obuhvata, i to za dugoročno rješenje i za I. etapu izgradnje. Ovako dobiveni podatci mogu
poslužiti za dimenzioniranje zajedničkih objekta kao što su glavne crpne stanice prije
uređaja, uređaji za pročišćavanja otpadnih voda , podmorski ispusti i sl.
Za dimenzioniranje kanalizacijske mreže nužno je izvršiti razdiobu korisnika u prostoru

sukladno planiranoj kanalizacijskoj mreži. Razdioba svih kategorija korisnika (u ovom
slučaju 9 kategorija korisnika) vrši se temeljem namjene površina iz prostornih planova.
Prikaz razdiobe korisnika po slivnim površinama crpnih stanica izvršen je u Dodatku 1 za
dugoročno rješenje (Tabela 3.1 za područje Kaštela i Tabela 3.7 za područje Trogira,
Segeta, Okruga i Slatina ). U tabelama je prikazan broj tzv. lokalnih korisnika koji
gravitiraju određenoj crpnoj stanici i ukupni broj korisnika koji uključuje i tranzitne
korisnike tj. korisnike koji predstavljaju zbroj svih korisnika iz prethodnih crpnih stanica
koji se precrpljuju u promatranu crpnu stanicu zbrojenih s lokalnim korisnicima. Ovako
dobiven ukupan broj korisnika predstavlja temelj za određivanje mjerodavnih količina
otpadnih voda.
Za I. etapu se dodatno vrši procjena broja priključenih korisnika koji se određuje na

temelju postotka priključenosti pojedine kategorije korisnika. Za dugoročno rješenje ovaj
korak je preskočen jer se pretpostavlja 100%-tna priključenost svih korisnika. Prikaz broja
priključenih korisnika po slivovima crpnih stanica za I. etapu izgradnje dan je u Dodatku 2
(Tabela 4.1 za područje Kaštela i Tabela 4.4 za područje Trogira, Segeta, Okruga i
Slatina). Kao i kod dugoročnog rješenja dan je raspored lokalnih i ukupnih priključenih
korisnika.
Nakon što je dobiven ukupan broj priključenih korisnika po slivovima crpnih stanice vrši se
proračun mjerodavnih količina otpadnih voda na temelju metodologije objašnjenoj u
poglavlju 5. ovog idejnog rješenja. Dobivaju se prosječni godišnji, maksimalni dnevni i
satni protoci u sušnom i kišnom periodu koji su ključni za dimenzioniranje crpnih stanica i
tlačnih cjevovoda.
Za dimenzioniranje kanalske mreže nužno je izvršiti još detaljniju razdiobu korisnika po

slivnim površinama pojedinog gravitacijskog kanala (ili dionice kanala). Razdioba se vrši na
isti način kao što je prije opisano, samo što se lokalni korisnici s područja jedne crpne
stanice raspoređuju po slivnim površinama pojedinog kanala ili dionice kanala koji
gravitiraju toj crpnoj stanici. U konačnosti se dobivaju ukupni korisnici po kanalima,
odnosno dionicama kanala (vidi tabele 3.4. za područje Kaštela i 3.10 za područje Trogira,
Segeta, Okruga i Slatina), na temelju kojih se vrši proračun mjerodavnih količina otpadnih
voda na isti način kao i kod crpnih stanica. Razdioba korisnika za kanalsku mrežu vrši se
samo za dugoročno rješenje obzirom da je za izbor profila gravitacijskog kanala
mjerodavno vršno opterećenje, a to je maksimalni satni dotok s tuđim voda QKMS u
dugoročnom rješenju.

str. 106
8.2 KRITERIJI ZA DIMENZIONIRANJE KANALIZACIJSKE MREŽE
8.2.1 Crpne stanice i tlačni cjevovodi
Dimenzioniranje crpnih stanica se provodi za vršni protok, a to je maksimalni satni dotok s

tuđim voda QKMS. Na temelju tog protoka se bira instalirani protok crpne stanice koji mora
biti veći Qinst > QKMS, a uglavnom se instalirani kapacitet određuje uz marginu ≤ +10% ,
odnosno Qinst ≈ QKMS × 1,1. Ovo vrijedi za sve crpne stanice kod kojih je protok QKMS > 7,0
l/s.
Kod crpnih stanica kod kojih je kišni dotok QKMS ≤ 7,0 l/s, usvaja se instalirani protok Qinst
=8 l/s. To je zbog osiguravanja minimalne brzine u tlačnom cjevovodu jer je minimalni
profil tlačnog cjevovoda DN 100.
Crpni bazen manjih crpnih stanice (do 15 kW) dimenzionirati će na 6 ili više ukapčanja
crpki, srednje (15 - 75 kW) 4 ili više puta, a veće od 75 kW 2 - 4 puta s tim da crpne stanice
mogu imati i kontinuirani rad tamo gdje je to povoljno, recimo ispred i iza uređaja. Kod
crpnih stanica s rezervnim crpkama broj ukapčanja multiplicira se s brojem crpki koje
izmjenjuju u radu.
Za slučaj više crpnih stanica u seriji izvršiti će se odstupanje od navedenih kriterija u cilju
što manjeg povećanja količina otpadnih voda radom crpnih stanica.
Rad glavnih crpnih stanica će se u potpunosti moći regulirati iz centralnog sustava

upravljanja za što će se ostaviti potrebni retencijski prostor.
Crpne stanice se dimenzioniraju na konačno stanje izgrađenosti, odnosno za projektni

period do 2040 godine, a crpni agregati odabiru se sukladno porastu protoka u projektnom
periodu, te ako se ocijeni prikladnim, odabiru se posebne crpke prilagođene za I. etapu, a
posebne za dugoročno rješenje.
Tlačni cjevovod
Profil tlačnog cjevovoda se određuje na temelju kriterija brzine u tlačnom cjevovodu za
sve faze eksploatacije (dakle o instaliranom kapacitetu u svim etapama korištenja tlačnog
cjevovoda), pa su tako usvojena ograničenja:
v min = 0,7 m/s
v max = 2,5 m/s
Crpni agregati
Instalirana snaga crpnih agregata određuje se na temelju instaliranog protoka i

manometarske visine crpljenja u radnoj točki svih radnih crpki.
Manometarska visina crpljenja definirana je kao zbroj geodetske visine, linijskih i lokalnih
gubitaka:
Hman = Hgeod+ ∆hlin + ∆hlok

str. 107
Geodetska visina je određena kao razlika između najviše točke crpljenja tlačnog cjevovoda
(tj. kota osi tlačnog cjevovoda na izljevu u prekidno okno) i najniže razine opadne vode u
crpnom zdencu.
Linijski gubici računaju se po Darcy-Weisbachovom izrazu (lokalni gubici na spojevima i

lukovima tlačnog cjevovoda uračunati su kroz pogonsku hrapavost):
l v2
∆h lin = λ ⋅ ⋅
D 2g
Osim gubitaka na cjevovodu u obzir će se uzeti i lokalni gubici u crpnoj stanici:
v2
∆h lok = ζ ⋅
2g
gdje je:
ζ - koeficijent lokalnog gubitka na fazonskim komadima i armaturama
Snaga crpki u radnoj točki određuje se na temelju izračunate manometarske visine

crpljenja:
Qinst ⋅ H man ⋅ g
N= [kW ]
1000 ⋅ η
pri čemu je:

N – ukupna snaga crpne stanice (snaga crpki) u radnoj točki (u kW)
Qinst– instalirani protok crpne stanice ( u l/s)
Hman– manometarska visina u radnoj točki ( u m )
g– gravitacija (9,81 m/s2)
η– koeficijent korisnog djelovanja u radnoj točki ( proračunski uzet η=0,5)
Instalirana snaga crpne stanice se prema njemačkoj normi za projektiranje crpnih stanica
(ATV-DVWK-A-134E) određuje na način da se na izračunatu ukupnu snagu crpne stanice
dodaje rezerva u odnosu na snagu crpnih agregata (∆N) i to:
Ukupna snaga crpki Rezerve kapaciteta

u radnoj točki u kW instaliranih crpki
do 7,5 kW oko 50%
7,5 do 20 kW oko 25%
20 do 50 kW oko 15%
preko 50 kW oko 10%
pa je instalirana snaga: N inst = N + ∆N
Crpni bazen
Minimalno potreban volumen crpnog bazena prema njemačkoj normi za projektiranje

crpnih stanica (ATV-DVWK-A-134E) iznosi:
V = 0,9 ⋅
Z
[ ]
Qinst 3
m

str. 108
pri čemu je Qinst instalirani protok crpne stanice u l/s, a Z broj uključivanja crpki na sat, s
preporukom da on ne bude veći od 15 uključivanja na sat.
8.2.2 Gravitacijski kanali
Dimenzioniranje kanala vrši se na temelju vršnog satnog dotoka u kišnom periodu (QKMS) i
to za mjerodavne količine otpadnih voda u dugoročnom rješenju, prema formuli Colebrook-
Whitea koja u općem obliku izgleda:
1 Kb 2.51
= −2log( + )
λ 3.7D Re λ
gdje su:
λ - koeficijent otpora
Kb - pogonska hrapavost
D - promjer cijevi
v ⋅D
Re - Reynoldsov broj, Re =
ν
ν - kinematska viskoznost tekućine
Lokalni gubici na lomovima se zanemaruju, a u obzir se uzimaju samo linijski gubici koji su
dominantni. Računaju se prema Darcy-Weisbachovom izrazu:
L v2
h=λ× ×
D 2g
gdje su:
L - dužina cijevi
h - gubitak duž cijevi
Kombinirajući formule Colebrook-Whitea i Darcy-Weisbacha dobijemo izraz za

izračunavanje brzine u cijevima:
Kb 2.51 ⋅ν
v = −2 2g ⋅ D ⋅ I log ( + )
3.7 ⋅ D D 2g ⋅ D ⋅ I
Prema tome protok u cijevima okruglog presjeka jednak je:
π D2   Ks 2.51ν 
Q= − 2 2gDI log  + 
4   3.7D D 2gDI 
 
Za cijevi koje nisu okruglog presjeka u navedeni izraz se umjesto D uvrštava četverostruki
hidraulički radijus:
A
D = 4R = 4
O
gdje je:
R - hidraulički radijus
A - protočna površina
O - omočeni obod
Ograničenje brzina
Minimalne brzine kod kanala sa 50 % i više punjenja; v ≥ 0,5 m/s

str. 109
Minimalne brzine kod kanala manjeg punjena od 50 %; v ≥ 0,75 m/s

Maksimalne brzine; v = 2,5 - 3,0 m/s
Iznimno kraće dionice mogu imati veće brzine od navedenih uz odgovarajuću zaštitu
kanala.
Visine punjenja
Okrugli profili:
D= 200 - 300 mm h= 0,60 D

D= 350 - 450 mm h= 0,70 D
D= 500 - 900 mm h= 0,75 D
D> 900 mm h= 0,80 D
Minimalni profili
Glavna kanalizacijska mreža:

∅ min = 250 mm
Sekundarna kanalizacijska mreža:

- rubni dijelovi planirane kanalizacijske mreže:
∅min = 200 mm
- ostali dijelovi planirane kanalizacijske mreže:
∅min = 250 mm
Dubina polaganja
(i) Na suhom:
minimalno 1,0 m za ∅ do 400mm
minimalno 1,2 m za ∅ 400 do 600mm
minimalno 1,5 m za ∅ > 600mm
(ii) Ispod srednje razine mora:

maksimalno 1,0 m za ∅ do 400mm
maksimalno 0,7 m za ∅ 400 do 600mm
maksimalno 0,5 m za ∅ > 600 mm
Pogonska hrapavost
- Tlačni cjevovodi k = 0,25 (mm)

- Normalni kanali sa složenim revizijskim oknima k = 1,0 -1,5 (mm)
(kaskade, veća skretanja, gušći priključci)
- Dulje ravne dionice s revizijskim oknima k = 0,5 (mm)
- Normalni kanali sa jednostavnijim revizijskim oknima k = 0,75-1,0 (mm)
(bez kaskada, rjeđi priključci)

str. 110
8.3 DIMENZIONIRANJE
Crpne stanice i tlačni cjevovodi
Proračun i dimenzioniranje crpnih stanica provedeno je na temelju ulaznih podataka i

usvojenih parametara koji su prikazani u poglavlju 5. Mjerodavne količine. Raspored
korisnika, proračun količina i dimenzioniranje crpnih stanica izvršeno je u Dodatku 3 ovog
idejnog rješenja.
U nastavku se daje prikaz rezultata dimenzioniranja crpnih stanica i tlačnih cjevovoda.
tl. cjev. crpke crpni bazen

Slivna površina
r.br. QkMS QINST br. pr. DN L Hman N0 NINST. režim nproj. V usv.
l/s l/s kom [mm] [m] [m] [kW] [kW] [m3]
1 CS Brižine 1 9,9 11 1 100 560 36,53 7,9 9,9 1+1 8 3,2
2 CS Brižine 2 8,7 10 1 100 437 24,86 4,9 7,4 1+1 8 10,1
3 CS Sv. Juraj 2,1 10 1 200 282 13,00 2,5 3,8 1+1 8 3,2
4 CS K. Sućurac I 48,1 65 1 327,4 687 22,70 28,9 36,0 2+1 8 10,0
5 CS K. Sućurac II 20,1 29 1 184 305 19,07 11,0 14,0 1+1 8 4,4
6 CS Adriavinil 36,4 41 1 200 356 11,77 9,5 12,0 1+1 8 4,8
7 CS K. Gomilica 189,6 212 1 409,2 500 25,23 105,1 120,0 3+1 6 43,2
8 CS K. Kambelovac 16,2 18 1 150 219 10,47 3,7 5,6 1+1 8 3,2
9 CS K. Lukšić I 27,9 31 1 147,2 492 29,77 18,1 23,0 1+1 8 3,6
10 CS K. Lukšić II 24,1 27 1 150 432 24,07 12,7 16,0 1+1 8 3,2
11 CS K. Stari 14,5 20 1 147,2 426 19,19 7,5 9,4 1+1 8 2,2
12 CS K. Novi 19,0 19 1 147,2 443 15,08 5,7 8,6 1+1 8 2,2
13 CS Nehaj 19,2 22 1 163,6 550 16,27 7,0 11,0 1+1 8 2,6
14 CS Resnik 417,3 460 2 458,4 798 20,38 183,8 201,0 3+1 6 72,7
21 CS Vranjica 1 24,7 30 1 148,4 204 20,1 11,8 15,0 1+1 8 2,2
22 CS Vranjica 2 38,7 43 1 185,4 541 10,1 8,5 11,0 1+1 8 3,6
23 CS Medena 65,5 73 1 231,8 522 24,2 34,6 44,0 2+1 8 3,1
24 CS Seget Donji 84,7 94 1 259,6 219 15,2 28,0 36,0 2+1 8 4,7
25 CS Soline 125,0 138 1 350 513 10,4 28,1 36,0 3+1 6 9,2
26 CS Saldun 19,4 21 1 147,2 766 54,9 23,7 27,0 1+1 8 1,6
27 CS Brodogradilište 5,6 8 1 100 214 6,4 1,0 1,5 1+1 8 1,2
28 CS Čiovo 52,4 55,2 1 257,8 364 7,8 8,9 13,4 2+1 6 3,7
29 CS Brigi 207,9 229 1 458,4 1.905 30,8 138,3 159,0 3+1 6 13,0
30 CS Slanac 44,5 49 1 250 389 15,0 14,4 18,0 1+1 8 3,0
41 CS Kava 9,7 11 1 100 440 58,8 12,7 16,0 1+1 8 2,0
42 CS Okrug Donji 23,7 27 1 150 102 10,0 5,3 8,0 1+1 8 2,0
42 CS Racetinovac 39,1 44 1 175 745 66,8 57,6 66,0 2+1 6 5,0
43 CS Milićevo 26,1 29 1 141 477 27,4 15,6 20,0 1+1 8 2,0
44 CS Okrug Gornji 47,0 52 1 203,4 610 50,1 51,1 58,0 2+1 6 4,2
45 CS Široka 19,6 22 1 150 1.090 52,2 22,5 26,0 1+1 8 2,0
46 CS Duboka 28,0 31 1 175 880 20,2 12,3 15,0 1+1 8 2,0
47 CS Tatinja 88,1 97 1 285 270 8,6 16,4 20,0 2+1 6 6,7
48 CS Bok 95,7 106 1 300 395 10,2 21,2 26,0 2+1 6 6,7
49 Mavarštica 2 105,1 116 1 285 430 16,1 36,6 46,0 2+1 6 6,7
50 Mavarštica 1 122,0 135 1 285 850 28,4 75,2 86,0 2+1 6 8,4
51 CS V. Draga 122,3 135 1 321,2 1.080 29,4 77,8 90,0 2+1 6 8,4
52 CS Slatine 3 20,5 21 1 129,2 150 9,2 3,8 5,7 1+1 8 2,2
53 CS Slatine 2 36,2 37 1 158,6 619 67,4 48,9 56,0 1+1 8 2,2

str. 111
54 CS Slatine 1 50,6 51 1 184,6 403 19,8 19,8 25,0 1+1 8 3,5

55 CS Arbanija 62,7 69 1 275 885 13,2 17,9 22,0 1+1 8 4,0
56 CS Miševac 14,3 16 1 114,6 191 12,8 4,0 6,0 1+1 8 2,0
57 CS Sv. Križ 89,7 99 1 350 304 22,3 43,3 50,0 2+1 6 6,0
Napomene:
N0 Ukupna snaga crpki u radnoj točki
NINST. Ukupna instalirana snaga crpki
Svijetlo osjenčane dimenzije crpnih bazena i tlačnih cjevovoda su preuzete iz
Glavnih projekata i izvršena provjera njihove veličine
250 Svijetlo osjenčane s crvenim tekstom - potrebna promjena postojećeg profila tl.
cjevovoda
Dugoročno, ukoliko se ostvare predviđene količine i povećaju instalirani kapaciteti,

postojeće tlačne cjevovode kod crpnih stanica CS K. Kambelovac, K. Lukšić II, CS Slanac,
bit će potrebno rekonstruirati i povećati profil, a kod CS Arbanija i CS Sv. Križ, koja imaju
već ugrađena dva cjevovoda, mogu se koristiti oba tlačna cjevovoda .
Gravitacijski kanali
U nastavku se daje prikaz dimenzioniranja glavne kanalske mreže. Dimenzioniranje
sekundarne mreže nije izvršeno jer su minimalni profili sekundarnih gravitacijskih
kolektora (DN 200 i DN 250) odabrani zbog održavanja, a ne zbog hidrauličkih razloga jer
njihov hidraulički kapacitet daleko nadmašuje potrebe priključenog broja korisnika.
Dimenzioniranje je zbog veličine područja obuhvata podijeljeno u dva dijela: Područje

Kaštela i Područje Trogira, Segeta, Okruga i Slatina. U tabelama su osjenčane oznake
naziva, profila i pada postojećih kanala jer se ovim proračunom dokazuje njihova
uporabljivost u dugoročnom rješenju. Njihova uporabljivost se određuje na temelju
ispunjenosti kanala (u tabeli oznaka - Hr) i ona mora biti u propisanim granicama (vidi
kriterije za dimenzioniranje). Posebnom bojom su označeni "problematični kanali"
(zelenom bojom kanali s premalom brzinom u kanalu, a narančastom bojom su kanali čije
je ispunjenje iznad granica definiranih u kriterijima za dimenzioniranje).
Tabela 8.1 Dimenzioniranje gravitacijskih kanala – Područje Kaštela
r.br. Slivna površina Kanal QkMS DN Imin Hr v

l/s mm ‰ % m/s
1 C.S. BRIŽINE 1 9,9 250 3,0 37% 0,59
2 C.S. BRIŽINE 2 K 0.1 8,4 250 5,0 30% 0,68
3 K 0.2 0,4 250 3,0 8% 0,24
4 C.S. SV. JURAJ 2,1 250 3,0 17% 0,39
5 C.S. K. SUĆURAC I K 1.1 11,6 250 4,0 38% 0,68
6 K 1.2 23,8 300 3,3 45% 0,76
7 K 1.3 37,5 450 2,2 36% 0,73
8 K 1.4 20,4 250 2,2 64% 0,62
9 K 1.5 48,1 450 2,3 41% 0,78
10 C.S. K. SUĆURAC II K 2.1 17,7 350 0,8 46% 0,41
11 K 2.2 2,3 250 1,4 21% 0,30
12 C.S. ADRIAVINIL 36,4 300 3,0 61% 0,80
13 C.S. K. GOMILICA K 3.1 63,1 450 1,9 50% 0,79
14 K 3.2 70,8 450 2,0 53% 0,82
15 K 3.3 85,6 350 3,5 92% 0,93
16 K 3.4 85,8 600 2,6 36% 0,94
17 K 3.5 85,8 600 2,6 36% 0,94
18 K 3.6.1 95,9 600 0,9 52% 0,65

str. 112
19 K 3.6.2 134,8 600 1,7 52% 0,91

20 K 3.7 138,2 600 2,4 48% 1,04
21 K 3.8 142,6 600 0,8 74% 0,64
22 K 3.9 144,6 600 1,2 61% 0,80
23 K 3.10 4,0 250 12,0 16% 0,76
24 K 3.11 7,7 300 4,6 23% 0,64
25 K 3. 12 48,6 300 2,5 97% 0,69
26 K 3. 13 186,9 600 5,0 46% 1,48
27 K 3. 14 3,4 300 3,0 17% 0,43
28 C.S. K. KAMBELOVAC K 4.1 5,1 250 4,0 25% 0,55
29 K 4.2 4,8 250 4,0 24% 0,54
30 K 4.3 11,1 250 4,0 37% 0,68
31 C.S. K. LUKŠIĆ I K 5.1 10,4 250 3,3 37% 0,62
32 K 5.2 17,4 300 3,3 38% 0,71
33 K 5.3 5,4 300 3,3 21% 0,51
34 K 5.4 10,8 300 4,0 28% 0,66
35 C.S. K. LUKŠIĆ II K 6.1 14,1 250 4,0 42% 0,72
36 K 6.2 10,0 250 4,0 35% 0,66
37 C.S. K. STARI K 7.1 9,8 250 4,0 34% 0,65
38 K 7.2 5,1 250 4,0 25% 0,55
39 C.S. K. NOVI K 8.1 12,6 250 4,0 40% 0,70
40 K 8.2 6,1 250 4,0 27% 0,58
41 C.S. K. NEHAJ K 9.1 8,1 250 4,2 31% 0,64
42 K 9.2 10,8 250 4,0 36% 0,67
43 C.S. RESNIK K 10.1 201,8 700 1,4 55% 0,93
44 K 10.2 218,3 700 2,3 50% 1,14
45 K 10.3 254,1 700 5,3 43% 1,62
46 K 10.4 256,2 800 1,3 54% 0,94
47 K 10.5 281,4 800 1,3 57% 0,95
48 K 10.6 293,7 800 1,3 59% 0,96
49 K 10.7 308,1 900 7,5 30% 1,91
50 K 10.8 315,5 900 1,1 52% 0,94
51 K 10.9 318,4 900 1,1 52% 0,94
52 K 10.10 358,0 900 1,1 57% 0,97
53 K 10.11 2,1 250 12,0 12% 0,63
54 K 10.12 368,2 900 1,1 58% 0,97
55 K 10.13 0,4 250 6,0 6% 0,31
56 K 10.14 0,7 250 6,0 8% 0,36
57 K 10.15 0,3 250 4,0 6% 0,24
58 K 10.16 1,0 300 12,7 7% 0,51
59 K 10.17 11,6 250 3,5 39% 0,65
60 K 10.18 14,6 300 3,5 34% 0,69
61 GRAV. NA CS SLANAC K 12.1 23,5 250 3,5 60% 0,76
62 GRAV. NA UREĐAJ K 11.1 435,1 900 1,1 65% 0,99
Tabela 8.2 Dimenzioniranje gravitacijskih kanala – Područje Trogira, Segeta, Okruga i

Slatina
QkMS DN Imin Hr v Napomena
r.br. Slivna površina Kanal
l/s mm ‰ % m/s
1 CS Vranjic 1 SG-1 19,2 250 3 55% 0,69
2 SG-2 4,5 250 3 25% 0,48
3 SG-3 1,4 250 3 14% 0,34
4 CS Vranjic 2 SG-4 36,1 300 3 61% 0,80

str. 113
5 SG-14 10,9 250 3 40% 0,61

6 CS Medena K10.1 3,1 250 3 20% 0,43
7 K10.2 73,9 400 3 59% 0,96
8 CS Seget Donji K11.1 78,6 400 3 62% 0,97
9 K11.2 8,3 250 3 34% 0,56
10 K11.3 0,4 250 3 8% 0,24
11 CS Soline K3.1 12,0 250 3 42% 0,62
13 K3.4' 99,2 500 3 49% 1,04
14 K3.4 103,9 500 3,07 50% 1,06
15 K3.5 14,7 250 4,0 43% 0,73
16 K3.6 115,4 500 2,22 59% 0,95
17 K3.3 4,1 350 2,9 15% 0,45
18 K3.7 9,2 250 3 36% 0,58
19 CS Saldun K1.1 13,0 250 19,5 26% 1,27
20 K1.2 6,2 250 4,00 27% 0,58
21 CS Brodogradilište 5,6 250 3 28% 0,51
22 CS Čiovo K2.1 25,9 250 7,07 51% 1,04
23 K2.2 33,5 400 2,5 39% 0,75
24 K2.3 23,0 250 4,00 57% 0,80
25 CS Brigi K4.1 145,6 600 4,49 41% 1,33
26 K4.2 203,4 700 1,5 55% 0,95
27 K4.3 5,7 250 4,00 26% 0,57
28 K4.4 207,9 700 1,64 54% 0,99
29 CS Slanac K8.1 21,0 250 5,66 48% 0,91
30 K12.1 23,5 250 3 64% 0,71
31 CS Divulje uređaj K9.1 40,9 300 3,33 64% 0,85
32 K9.2 243,0 700 2,96 49% 1,29
33 K9.3 650,1 900 2,1 70% 1,38
34 K9.4 677,4 900 2,1 72% 1,38
35 CS Kava K1-1 4,5 250 3,0 25% 0,48
36 K1-2 5,3 250 3,5 26% 0,53
37 CS Okrug Donji K2 23,7 250 3,0 64% 0,71
38 CS Racetinovac K3 39,1 300 3,0 65% 0,81
39 CS Milićevo K15.1 14,9 250 3,0 47% 0,65
40 K15.2 11,0 250 3,0 40% 0,61
41 CS Okrug Gornji O-1 36,9 300 3,0 62% 0,80
42 O-2 4,5 250 6,0 21% 0,61
43 K5.2 7,8 250 3,0 33% 0,55
44 CS Široka K6-1 16,8 250 3,0 51% 0,67
45 K6-2 2,5 250 3,0 18% 0,40
46 CS Duboka K7-1 24,9 250 3,0 67% 0,72
47 K7-2 3,2 250 3,0 21% 0,43
48 CS Tatinja K-8.1 39,1 300 3,0 65% 0,81
49 O-3 67,9 300 65,0 35% 3,04
50 O-4 87,9 400 3,0 67% 0,98
51 O-5 0,4 250 10,0 6% 0,37
52 CS Bok O-6 93,7 400 3,0 71% 0,98
53 O-7 2,8 250 3,0 19% 0,42
54 CS Mavarštica 2 O-8 100,3 400 3,0 76% 0,98
55 O-9 6,5 250 3,0 30% 0,53
56 CS Mavarštica 1 O-10 112,9 400 25,0 40% 2,41
57 O-11 12,9 250 3,0 43% 0,63
58 CS V Draga O-12 122,3 400 3,6 88% 1,04
59 CS Slatine 3 SL-1 (K-3.2) 19,5 250 3,0 56% 0,69

str. 114
60 SL-2 (K-3.1) 0,7 250 4,0 9% 0,31

61 CS Slatine 2 SL-3 (K-2.2) 28,3 250 3,0 75% 0,72
62 SL-4 (K-2.1) 7,8 250 20,0 20% 1,11
63 CS Slatine 1 SL-5 (K-1.2) 48,1 300 3,0 79% 0,81
64 SL-6 (K-1.1) 3,4 250 3,0 21% 0,44
65 CS Arbanija K7.1 56,7 300 4,06 80% 0,94
66 K7.2 7,8 300 3,33 25% 0,57
67 CS Miševac K5.1 12,6 250 4,00 40% 0,70
68 K5.2 2,0 250 15,6 11% 0,69
69 CS Sv. Križ K6.1 32,1 300 3,33 54% 0,82
70 K6.2 68,1 400 3,33 54% 0,99 post. DN 300
71 K6.3 67,0 400 3,33 53% 0,98 post. DN 300
72 K6.4 9,3 250 17,5 23% 1,11
73 Žedno 3,2 250 20,0 13% 0,86
74 Kanal u tunelu Čiovo K6.5 89,7 400 2,02 86% 0,78
Dakle na oba područja svi kanali su dobro dimenzionirani tj. svi kanali će moći primiti
predviđenu količinu otpadnih voda u dugoročnom rješenju osim postojećih kanala K 6.2 i K
6.3. u slivu CS Sv. Križ. Njih će vjerojatno u dugoročnom rješenju trebati rekonstruirati i
umjesto postojećeg profila DN 300, ugraditi profil DN 400. Kod pojedinih kanala (kao npr.
K 3.3 i K 3.12 u Kaštelima) ispunjenost je veća od 90 %, odnosno malo manja od 90% ( kod
kanala O-12 i postojeći kanal u tunelu Čiovo K 6.5-za sjevernu stranu Čiova), ali to ne mora
umanjivati njihovu funkcionalnost jer će se relativno kratko i rijetko javljati ovakva
ispunjenost kanala.
Veći problem u održavanju mogu prouzročiti kanali s relativno malim brzinama (manjim od
0,6 m/s), i to kod kojih se ovakva brzina ostvaruje u dugoročnom rješenju. Obzirom na
dinamiku izgradnje i priključenje korisnika na kanalizacijsku mrežu ovaj problem može biti
daleko izraženiji početkom izgradnje kanalizacijske mreže. Međutim, zbog odabranih
minimalnih profila (zbog održavanja), ovom problemu se ne može "doskočiti", već se
jednostavno kanalizacijski kolektori moraju bolje održavati i češće ispirati ili povremeno
dodavati tehnološku vodu.

str. 115
8.3.2 I. etapa izgradnje
U I. etapi izgradnje izvršit će se dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda, i to na

taj način što će se kod postojećih crpnih stanica izvršiti provjera instaliranih kapaciteta i
profila postojećih tlačnih cjevovoda i sukladno tome izvršiti preporuke potrebnih
intervencija na postojećim objektima. Za crpne stanice i tlačne cjevovode koji se planiraju
graditi u okviru I. etape izgradnje izvršit će se odabir crpnih agregata za I. etapu, odrediti
potrebni volumen crpnog bazena i izvršiti kontrola parametara tečenja u tlačnim
cjevovodima za instalirane kapacitete u I. etapi izgradnje.
Nakon toga će se u posebnom poglavlju izvršiti provjera kapaciteta izgrađenih zajedničkih

objekata: CS Divulje-uređaj, podmorski prijelaz Divulje – Čiovo, Hidrotehničkog tunela
Čiovo i na kraju podmorskog ispusta Čiovo. Provjera hidrauličkih kapaciteta CUPOV-a
Divulje i UPOV-a Čiovo izvršena je u sklopu Idejnog rješenja – Dodatak - CUPOV-a Divulje i
UPOV-a Čiovo.
Proračun za gravitacijske kanale nije potreban jer je dimenzioniranje kanala izvršeno za

dugoročno rješenje tako da će njihov kapacitet odgovarati i za I. etapu izgradnje.
Crpne stanice i tlačni cjevovodi
Postojeće stanje
U nastavku se daje pregled instaliranih kapaciteta ugrađenih crpki u postojećim crpnim
stanicama te ugrađeni profili tlačnih cjevovoda. Pregled se daje po podsustavima kako je
tekla izgradnja spomenutih crpnih stanica:
Tabela 8.3 Postojeće stanje izgrađenosti crpnih stanica- Instalirani kapaciteti crpnih
stanica i tlačnih cjevovoda
Ugrađene crpke Tlačni cjevovodi- ugrađeno

Inst.
Radna točka snaga režim Nazivni Unutr. Nazivni Unutr.
Podsustav Kaštela CS 1 crpke rada Duljina profil promjer profil promjer Izvor podataka
r.br. crpna stanica Q H N L DN1 ID1 DN2 ID1
(l/s) (m) (kW) m mm mm mm mm
1 CS K. Sućurac 1 104,0 25,8 22,0 2+1 686,79 400 327,4 - glavni projekt
2 CS K. Sućurac 2 29,4 19,4 9,0 1+1 304,72 225 184,0 - glavni projekt
3 CS K. Gomilica 212,4 25,8 45,0 2+1 500,25 500 409,2 - glavni projekt
4 CS K. Kambelovac 7,3 11,4 4,2 1+1 219,21 125 102,2 - glavni projekt
5 CS K. Lukšić 1 7,2 26,1 7,4 1+1 2×492 180 147,2 110 102,2 glavni projekt *
6 CS K. Lukšić 2 7,3 19,8 4,2 1+1 432,2 125 102,2 - glavni projekt
7 CS K. Stari 19,8 19,6 7,5 1+1 2×425,71 180 147,2 125 102,2 glavni projekt
8 CS K. Novi 19,4 16,1 5,9 1+1 2×442,89 180 147,2 125 102,2 glavni projekt
9 CS Nehaj 7,3 18,0 4,2 1+1 2×550,31 200 163,6 125 102,2 glavni projekt
10 CS Resnik 229,8 18,3 22,0 3+1 2×797,94 560 458,4 560 458,4 glavni projekt
Ugrađeno Tlačni cjevovodi- ugrađeno

Inst.
Podsustav Trogir CS 1 crpke rada Duljina profil promjer profil promjer Izvor podataka
11 Saldun 20,9 32,4 15,0 1+1 765,99 180 147,2 - glavni projekt
12 Čiovo 55,2 7,2 3,1 2+1 2×364,19 315 257,8 125 102,2 glavni projekt
13 Soline ** 52,5 14,4 12,5 1+1 2×512,55 450 368,2 180 147,2 glavni projekt
14 Brigi 89,0 30,0 22,0 2+1 2×1905,54 560 458,4 355 290,6 glavni projekt
** - u Solinama su prema nedovršenom izvedbenom projektu ugrađeni cjevovodi DN 200 i DN 350 (od poliestera) – informacija
iz EKO-Agencije (voditelj podsustava Trogir) –

str. 116

Inst.
CUPOV Divulje CS 1 crpke rada Duljina profil promjer profil promjer Izvor podataka
15 Divulje-CUPOV 380,4 28,5 100,0 2+1 2×2.310 710 581,0 710 581,0 projekt izv. stanja
16 Slanac 18,3 13,6 4,2 1+1 389,41 180 147,2 - glavni projekt

Inst.
Podsustav Čiovo CS 1 crpke rada Duljina profil promjer profil promjer Izvor podataka
17 Miševac 12 8,1 2,0 1+1 191,26 140 114,6 - glavni projekt
18 Sv. Križ 9,3 26,5 11,0 1+1 2×300,2 250 204,6 125 102,2 glavni projekt
19 Arbanija 8,3 15,7 4,2 1+1 2×884,84 225 184,0 125 102,2 glavni projekt
Napomena: Za sve tl. cjevovode za koje je duljina 2×….m, znači da su ugrađena dvije cijevi tlačnog cjevovoda
Njihovo korištenje u I. etapi i dugoročno dano je sljedećim bojama:
L DN1 ID1 DN2 ID1

m mm mm mm mm
2×797,94 oba profila crveno znači da se oba koriste u dugoročnom rješenju
2×364,19 žuti profil se koristi u I. etapi, a crveni dugoročno
postoji jedan profil (zeleni) koji se koristi i u I. etapi i dugoročno
Planirano stanje na kraju I. etape- Područje Kaštela

U nastavku se daje dimenzioniranje crpnih stanica s količinama iz I. etape izgradnje,
uzimajući u obzir dosada izrađene objekte.
Tabela 8.4 Područje Kaštela- Dimenzioniranje tlačnih cjevovoda crpnih stanica
tl. cjev.
br.
Slivna površina QkMS QINST QPOST Q1 pr. DN(ID) L I v v
max min
l/s l/s l/s l/s kom [mm] [m] [‰] [m/s] [m/s]
4 CS K. Sućurac I 22,3 65,0 104,0 65 1 327,4 687 2,0 0,77 0,77
5 CS K. Sućurac II 19,4 29,4 29,4 29 1 184,0 305 8,5 1,11 1,09
7 CS K. Gomilica 78,9 138,0 212,4 138 1 409,2 500 2,8 1,05 1,05
8 CS K. Kambelovac 16,2 18,0 7,3 18 1 150 219 9,4 1,02 1,02
9 CS K. Lukšić I 14,2 16,0 7,2 16 1 147,2 487 8,2 0,94 0,94
10 CS K. Lukšić II 18,3 21,0 7,3 21 1 150 432 12,7 1,19 1,19
11 CS K. Stari 13,8 19,8 19,8 20 1 147,2 426 12,4 1,16 1,18
12 CS K. Novi 16,2 19,4 19,4 19 1 147,2 443 11,9 1,14 1,12
13 CS Nehaj 15,1 17,0 7,3 17 1 163,6 550 5,3 0,81 0,81
14 CS Resnik 186,3 229,8 229,8 115 1 458,4 798 4,2 1,39 0,70
Oznake:
Osječana polja označavaju podatke preuzeti iz Glavnih projekata
65,0 Smanjenje postojećih instaliranih kapaciteta crpnih stanica (korištenjem samo jedne crpke i izmjenom
režima rada)
18,0 Povećanje postojećih instaliranih kapaciteta crpnih stanica
150 Izgradnja novog tlačnog cjevovoda većeg profila
147,2 Aktiviranje postojećeg već izgrađenog većeg profila tlačnog cjevovoda

str. 117
Tabela 8.5 Područje Kaštela- Dimenzioniranje crpnih agregata i bazena

crpke crpni bazen
Slivna površina QINST QPOST Hman N0 NINST režim zproj. d š h V usv.
l/s l/s [m] [kW] [kW] [m] [m] [m] [m3]
4 CS K. Sućurac I 65,0 104,0 22,70 22,0 44,0 1+2 8 9,5 3,5 0,3 10,0
5 CS K. Sućurac II 29,4 29,4 19,07 9,0 9,0 1+1 8 5,8 2,5 0,3 4,4
7 CS K. Gomilica 138,0 212,4 22,98 45,0 90,0 1+2 6 9,5 3,5 0,7 23,3
8 CS K. Kambelovac 18,0 7,3 10,47 3,7 5,6 1+1 8 2,5 1,6 0,5 2,0
9 CS K. Lukšić I 16,0 7,2 18,37 5,8 8,7 1+1 8 2,5 1,6 0,5 2,0
10 CS K. Lukšić II 21,0 7,3 20,37 8,4 11,0 1+1 8 2,5 1,6 0,6 2,4
11 CS K. Stari 19,8 19,8 19,19 7,5 7,5 1+1 8 2,5 1,6 0,6 2,2
12 CS K. Novi 19,4 19,4 15,08 5,9 5,9 1+1 8 2,5 1,6 0,6 2,2
13 CS Nehaj 17,0 7,3 14,21 4,7 7,1 1+1 8 2,5 1,6 0,6 2,4
14 CS Resnik 229,8 229,8 20,37 22,0 66,0 3+1 6 9,5 5,1 0,8 38,8
Oznake:
Osjenčana polja označavaju podatke preuzete iz Glavnih projekata
režima rada)
1+2 Izmjena postojećeg režima crpnih stanica
5,6 Ukupna instalirana snaga crpnih stanica kod kojih se povećavaju kapaciteti crpljenja
22,0 Ukupna instalirana snaga crpnih stanica kod kojih se zadržavaju postojeće crpke
Na području Kaštela sve crpne stanice koje ulaze u obuhvat I. etape su već izgrađene, tako
da će se razmotriti što je potrebno učiniti kod crpnih stanica do kraja projektnog perioda I.
etape tj. do vremena kada budu priključeni svi korisnici u obuhvatu I. etape izgradnje i ako
se ostvare predviđene količine otpadnih voda.
Prvo će se krenuti od kraja, od crpnih bazena. Naime kod svih crpnih stanica izgrađeni
bazeni svojim dimenzijama zadovoljavaju potrebe I. etape samo treba radnu visinu crpnog
bazena prilagoditi izračunatom potrebnom volumenu.
Što se tiče instaliranih kapaciteta stanje je dvojako. Postojeći instalirani kapaciteti CS K.

Sućurac I, CS K. Sućurac II, CS K. Gomilica, CS K. Stari i CS K. Novi i CS Resnik će moći
precrpiti predviđene količine otpadnih voda u I. etapi. Pri tome su CS K. Sućurac I i K.
Gomilica, prema izračunu u ovom idejnom rješenju, predimenzionirane, tako da će
postojeće crpne stanice raditi u režimu 1+2 umjesto u predviđenom 2+1. Kod ovih crpnih
stanica ne trebaju nikakve prilagodbe jer se i onako crpke ciklički izmjenjuju na poziciji
radne crpke, a odluku o tome hoće li i kada će se uključiti druga crpka određena je
programskom automatikom rada na zadanoj razini otpadne vode u crpnom zdencu. Ostale
crpne stanice imaju dovoljne kapacitete i radit će u predviđenom režimu.
CS K. Kambelovac, CS K. Lukšić I, CS K. Lukšić II i CS Nehaj prema izračunatim količinama

na kraju I. etape neće imati dovoljne kapacitete za crpljenje otpadnih voda i tada će se
instalirati crpke većeg kapaciteta, ako bude potrebno .
Ako se kod ovih crpnih stanica pojavi potreba za instaliranje jačih crpki otvorit će se i
pitanje ugrađenih profila tlačnih cjevovoda. Kod CS Nehaja i CS Lukšić I ugrađeni profili
cjevovoda su dovoljno veliki da podnesu povećane instalirane kapacitete, dok to nije slučaj
kod CS K. Kambelovac i CS Lukšić II. Ugrađeni profili tlačnih cjevovoda su DN 125 (odnosno
svijetlog otvora 102,2 mm) i kod njih će biti prevelike brzine u tlačnim cjevovodima ( i do

str. 118
2,5 m/s), tako da će se morati odlučiti hoće li se ugraditi crpke veće snage i zadržati
postojeće profile tlačnih cjevovoda uz veće troškove energije ili ugraditi veće profile i
instalirati crpke manje snage i manjeg utroška energije.
Ipak, sve crpne stanice u početnoj fazi izgradnje moći će bez problema precrpiti
predviđene količine, dapače, moguće je da u početnim fazama rada zbog premalih dotoka
izmjene otpadnih voda budu dugačke što može prouzročiti pojavu truljenja otpadnih voda.
Zbog toga u početnim fazama rada potrebno je pojačano održavanje i eventualno
dodavanje tehnološke vode rade bolje izmjene otpadnih voda u crpnom bazenu i tlačnom
cjevovodu.
Planirano stanje na kraju I. etape- Područje Trogira, Segeta, Okruga i Slatina
Tabela 8.6 Područje Trogir, Seget, Okrug i Slatine- Dimenzioniranje tlačnih cjevovoda
crpnih stanica
tl. cjev.
br. DN
Slivna površina QkMS QINST QPOST Q1 pr. (ID) L I v v
max min
l/s l/s l/s l/s kom [mm] [m] [‰] [m/s] [m/s]
21 CS Vranjica 1 3,8 18 18 1 148,4 204 6,7 1,04 1,04
22 CS Vranjica 2 20,9 30 30 1 185,4 541 5,7 1,11 1,11
23 CS Medena 48,3 50 38 1 231,8 522 4,9 1,19 0,90
24 CS Seget Donji 58,6 59 44 1 259,6 219 3,8 1,12 0,83
25 CS Soline 63,0 71 52,5 53 1 350 513 1,7 0,74 0,55
26 CS Saldun 4,8 20,9 20,9 21 1 147,2 766 4,9 1,23 1,23
28 CS Čiovo 33,9 55,2 55,2 41 1 257,8 364 1,8 1,06 0,79
29 CS Brigi 104,1 134 89 67 1 458,4 1.905 0,5 0,81 0,41
30 CS Slanac 21,0 24 18,3 24 1 147,2 389 6,4 1,41 1,41
43 CS Milićevo 17,2 19 19 1 141,0 477 14,3 1,22 1,22
44 CS Okrug Gornji 28,1 37 37 1 203,4 610 4,7 1,14 1,14
47 CS Tatinja 28,1 62 62 1 285 270 2,3 0,97 0,97
48 CS Bok 30,5 71 71 1 312,8 395 2,9 0,92 0,92
49 Mavarštica 2 33,6 74 74 1 285 430 3,2 1,16 1,16
50 Mavarštica 1 37,4 83 83 1 285 850 4,0 1,30 1,30
51 CS V. Draga 37,7 91 91 1 321,2 1.080 2,6 1,12 1,12
52 CS Slatine 3 1,4 11 11 1 129,2 150 5,1 0,84 0,84
53 CS Slatine 2 4,5 14 14 1 158,6 619 2,2 0,71 0,71
54 CS Slatine 1 7,6 16 16 1 184,6 403 1,7 0,60 0,60
55 CS Arbanija 13,0 16 8,3 16 1 184,0 885 0,9 0,60 0,60
56 CS Miševac 8,5 12 12 12 1 114,6 191 6,1 1,16 1,16
57 CS Sv. Križ 35,5 40 9,3 30 1 204,6 304 3,2 1,22 0,91
Oznake:
65,0
Zadržavanje postojećih instaliranih kapaciteta crpnih stanica (koje imaju već ugrađene crpke)
režima rada)
150 Izgradnja novog tlačnog cjevovoda većeg profila
147,2 Aktiviranje postojećeg već izgrađenog većeg profila tlačnog cjevovoda

str. 119
Tabela 8.7 Područje Trogir, Seget, Okrug i Slatine- Dimenzioniranje crpnih agregata i
bazena
crpke crpni bazen

Slivna površina QINST QPOST Hman N0 NINST režim zproj. d š h V usv.
l/s l/s [m] [kW] [kW] [m] [m] [m] [m3]

21 CS Vranjica 1 18 17,7 6,2 9,3 1+1 8 2,8 2,0 0,4 2,2
22 CS Vranjica 2 30 6,7 3,9 5,9 1+1 8 3,0 2,0 0,4 2,4
23 CS Medena 50 8,8 8,6 13,0 2+1 8 3,7 2,1 0,4 3,1
24 CS Seget Donji 59 13,6 15,7 19,6 2+1 8 4,3 2,2 0,4 3,8
25 CS Soline 71 52,5 7,2 10,0 15,0 2+1 6 9,3 3,3 0,4 12,3
26 CS Saldun 20,9 20,9 29,2 12,0 15,0 1+1 8 2,5 1,6 0,4 1,6
28 CS Čiovo 55,2 55,2 5,5 3,1 6,2 1+2 6 4,6 2,0 0,4 3,7
29 CS Brigi 134 89 20,7 22,0 66,0 3+1 6 9,3 3,5 0,4 13,0
30 CS Slanac 24 18,3 11,8 5,6 8,4 1+1 8 2,9 1,6 0,5 2,3
43 CS Milićevo 19 10,6 3,9 6,0 1+1 8 2,5 1,6 0,4 1,6
44 CS Okrug Gornji 37 39,1 28,4 33,0 1+1 6 4,2 2,0 0,4 3,4
47 CS Tatinja 62 5,5 6,7 10,0 1+1 6 4,2 2,0 0,4 3,4
48 CS Bok 71 6,5 9,0 11,0 1+1 6 4,2 2,0 0,5 4,2
49 Mavarštica 2 74 9,2 13,3 17,0 1+1 6 4,2 2,0 0,5 4,2
50 Mavarštica 1 83 9,5 15,5 19,0 1+1 6 4,2 2,0 0,6 5,0
51 CS V. Draga 91 17,1 30,5 35,0 1+1 6 4,2 2,0 0,6 5,0
52 CS Slatine 3 11 3,8 0,8 1,2 1+1 8 2,7 1,6 0,4 1,7
53 CS Slatine 2 14 41,8 11,5 14,0 1+1 8 2,7 1,6 0,4 1,7
54 CS Slatine 1 16 5,5 1,7 2,6 1+1 8 2,7 1,6 0,5 2,2
55 CS Arbanija 16 8,3 6,6 2,1 3,2 1+1 8 2,5 1,6 0,6 2,4
56 CS Miševac 12 12 5,3 1,2 2,0 1+1 8 2,5 1,6 0,4 1,6
57 CS Sv. Križ 40 9,3 21,9 17,2 44,0 2+1 6 4,2 2,4 0,5 5,0
Oznake:
režima rada)
1+2 Izmjena postojećeg režima crpnih stanica
5,6 Ukupna instalirana snaga crpnih stanica kod kojih se povećavaju kapaciteti crpljenja
22,0 Ukupna instalirana snaga crpnih stanica kod kojih se zadržavaju postojeće crpke
Na ovom području izgrađeno je ukupno 8 crpnih stanica, sve na području Grada Trogira: 4
kao dio Podsustava Trogir (CS Soline, CS Saldun, CS Čiovo i CS Brigi), CS Slanac kao dio
podsustava Zajednički objekti (u sklopu CUPOV-a Divulje) i 3 crpne stanice kao dio
Podsustava Čiovo (CS Arbanija, CS Miševac i CS Sv. Križ).
Iz gornje tabele može se uočiti da izgrađeni tlačni cjevovodi zadovoljavaju svojim

postojećim profilima, s tim što će kod svih crpnih stanica koji imaju ugrađene dvostruke
profile tlačnih cjevovoda biti potrebno crpke priključiti na veći profil namijenjen za
dugoročno rješenje.

str. 120
Kod "novih" crpnih stanica (sve ostale crpne stanice) tlačni cjevovodi su izabrani u
granicama preporučenih vrijednosti brzina u tlačnom cjevovodu (vidi poglavlje Kriteriji za
dimenzioniranje kanalizacijske mreže)
Što se tiče instaliranih kapaciteta postojećih crpnih stanica stanje je sljedeće: Kod CS
Miševac i CS Saldun instalirani kapaciteti potpuno zadovoljavaju, kod CS Čiovo instalirani
kapaciteti su prejaki i crpke će se koristiti u režimu 1+2 umjesto 2+1, kod CS Brigi bit će
potrebno ugraditi još jednu crpku istih karakteristika kao postojeće crpke. Kod CS Slanac,
CS Arbanija i CS Sv. Križ bit će potrebno izmijeniti postojeće crpke i ugraditi nove, većih
kapaciteta. Naravno, ove će se učiniti u trenutku kada istekne radni vijek postojećih crpki
ili kada se ocijeni da troškovi crpljenja postojećih crpki nadmašuju troškove izmjene
crpnih agregata . I na kraju svi crpni bazeni odgovaraju za I. etapu samo će biti potrebno
programirati razine uključivanja i isključivanja crpki radi formiranja odgovarajuće veličine
crpnog bazena.
Kao i kod crpnih stanica na području Kaštela i ovdje je moguće da u početnim fazama rada
zbog premalih dotoka izmjene otpadnih voda budu dugačke što može prouzročiti pojavu
truljenja otpadnih voda. Zbog toga u početnim fazama rada potrebno je pojačano
održavanje i eventualno dodavanje tehnološke vode rade bolje izmjene otpadnih voda u
crpnom bazenu i tlačnom cjevovodu.
8.4 PROVJERA KAPACITETA IZGRAĐENIH ZAJEDNIČKIH OBJEKATA
Provjera hidrauličkih kapaciteta CUPOV-a Divulje i UPOV-a Čiovo izvršena je u sklopu

Idejnog rješenja – Dodatak - CUPOV-a Divulje i UPOV-a Čiovo.
8.4.1 Crpna stanica Divulje-uređaj i podmorski prijelaz Divulje-Čiovo
Crpna stanice Divulje-uređaj izgrađena je u sklopu IA faze izgradnje CUPOV-a Divulje.

Crpna stanica nalazi se na parceli uređaja Divulje na njegovoj krajnjoj jugozapadnoj
strani. Podmorski prijelaz Divulje-Čiovo predstavlja tlačni cjevovod CS Divulje-uređaj
kojim se pročišćene otpadne vode iz CUPOV-a Divulje crpe u Hidrotehnički tunel Čiovo.
CS Divulje – uređaj – postojeće stanje
U nastavku se daje prikaz postojećeg (izvedenog) stanja crpne stanice prema Glavnom
građevinskom projektu: Podsustav zajedničkih građevina, Knjiga B 2-4, Crpna stanica
“Divulje-uređaj“, Proning-DHI d.o.o Zagreb, listopad 2004. i Glavnom strojarskom
projektu, Vodotehnika d.d. Zagreb)
Građevinski dio crpne stanice izveden je za planirano dugoročno rješenje, dok je strojarski
dio opreme izveden za I. fazu. Na objekt, u prvoj fazi, spaja se kanal iz uređaja profila 800
mm na koti 3,20 m n. m., a u drugoj fazi kanal profila 1100 mm na koti 2,40 m n. m.
Tlocrtne dimenzije crpne stanice su 13,20 x 11,00 m, s tim da je zasunska komora

produžena zbog smještaja mjerača protoka i cijevi za II. fazu izgradnje sustava. Visina
crpne stanice iznosi 6,95 m. Kota dna crpnog bazena je na - 0,70 m n. m.

str. 121
Svijetle tlocrtne dimenzije crpnog bazena su 10,0 × 5,5 m, a planirane razine u pojedinim
etapama su sljedeće: h1A = 0,80 m; h1B = 1,35 m i h2 = 2,55 m. Radni volumeni crpnog
bazena za pojedinu fazu iznose:
IA faza: 10,0 × 5,5 × 0,80 = 44,0 m3

IB faza: 10,0 × 5,5 × 1,35 = 74,25 m3
II. faza: 10,0 × 5,5 × 2,55 = 140,25 m3
Slika 8.1 CS Divulje –uređaj – tlocrt i presjeci
Crpna stanica je predviđena za ugradnju 3 crpke koje će raditi u režimu 2+1 (dvije radne i
jedna rezervna).

str. 122
Ugrađenu su sve tri crpke, koje rade predviđenim režimom (2+1). Prema podatcima o
funkcionalnom ispitivanju crpne stanice radna točka dvije ugrađene crpke u paralelnom
radu je sljedeća :
Q(2) = 380,4 l/s

H man = 28,5 m
Nazivna (instalirana) snaga pojedine crpke je 100 kW. Procijenjeni kapacitet pojedinačne
crpke je cca 70% ukupnog kapaciteta: Q(1) = 0,7×380 = 265 l/s.
Podmorski prijelaz Divulje-Čiovo (tlačni cjevovod CS Divulje-uređaj) – postojeće stanje
U nastavku se daje prikaz izvedenog stanja tlačnog cjevovoda CS Divulje-uređaj prema

Projektu izvedenog stanja : PODMORSKI PRIJELAZ „DIVULJE-ČIOVO“, Sveučilište u Splitu,
Građevinsko-arhitektonski fakultet, srpanj 2009.
Podmorski prijelaz je ukupne duljine 2.302 m (zaokruženo - točno je 2.301,80 m),

računajući od spoja na CS Divulje-uređaj do spoja na okno Hidrotehničkog tunela Čiovo.
Ima tri dionice:
1. Kopneni dio – Divulje, duljine 180 m, od stac. km 0+000,0 do 0+180,00

2. Podmorski dio Divulje – Čiovo, duljine 1.877 m, od stac. km 0+180,00 do 2+057.
3. Kopneni dio – otok Čiovo, duljine 245 m, od stac. km 2+057 do 2+302.
Izveden je od dvije vrste cijevi:
– kopnene dionice su izvedene od poliesterskih cijevi (GRP-UP), PN 16, , profila 2× DN

600 (OD 629 mm), i to na stacionažama od km 0+000 do 0+120,0 (L =2×120 m) i
2+090 do 2+304 (L=2× 214 m)
– podmorska dionica izvedena je od polietilenskih cijevi PE 100, standardnog
dimenzijskog odnosa SDR 11, profila 2×DN 710 (ID 581 mm), od stac. km 0+120 do
2+090 (L =2×1.970 m)
Kota osi cijevi tlačnog cjevovoda na spoju s crpnom stanicom je: + 3,7 m n. m.
Kota osi tlačnog cjevovoda na spoju s oknom hidrotehničkog tunela je: + 18,4 m n. m.
Izvedene su obje cijevi za dugoročno rješenje, ali se u I. fazi koristi samo jedna cijev.
Provjera kapaciteta u I. etapi izgradnje
Mjerodavno hidrauličko opterećenje na CS Divulje-uređaj izračunato je u poglavlju 5

Mjerodavne količine otpadnih voda iz ovog idejnog rješenja (vidi Tabelu 5.6 i Sliku 5.5 ) i
iznose:
maksimalni dnevni sušni dotok ............................... QsMD = 135,5 l/s

maksimalni satni sušni dotok.................................. QsMS = 231,7 l/s
maksimalni satni kišni dotok .................................. QkMS = 284,2 l/s
Obzirom da je instalirani protok jedne crpke Q(1) = 265 l/s većinu rada crpne stanice će
pokrivati samo jedna crpka. Puni kapacitet crpne stanice tj. uključivanje i druge crpke bit
će potrebno samo izuzetno jer tek maksimalni kišni sat prekoračuje instalirani kapacitet

str. 123
jedne crpke. Pri tome će se koristiti samo jedna cijev tlačnog cjevovoda koja je sada
trenutno u funkciji.
Provjera crpnog bazena

Najmanji potreban volumen crpnog bazena prema njemačkoj normi za projektiranje crpnih
stanica (ATV-DVWK-A-134E) iznosi:
V = 0,9 ⋅
Z
m[ ]
Qinst 3
pri čemu je Qinst instalirani protok crpne stanice u l/s, a Z broj uključivanja crpki na sat, s
preporukom da on ne bude veći od 15 uključivanja na sat. Ovako veliki broj uključivanja
može se dopustiti kod malih crpki, a ovdje, obzirom da se radi o crpkama nazivne snage od
100 kW, usvojit će se manji broj uključivanja. U Optimalizaciji i glavnom projektu usvojen
je 6 broj uključivanja, odnosno da interval između dva uključivanja crpki ne smije
premašiti 10 min.
Najprije ćemo izračunati potrebni volumen za rad jedne crpke:
265
V(1) = 0,9 ⋅ = 40 m3
6
Obzirom da je površina crpnog bazena 55 m2, minimalno potrebna radna visina za jednu
crpku je:
h(1) = 40 : 55 = 0,72 m ⇒ usvaja se h(1) =0,8 m – kao post. stanje za IA fazu.
Potrebni volumen za rad obje crpke je:

380
V(1) = 0,9 ⋅ = 57 m3
6
Minimalno potrebna radna visina za rad obje crpke je:
h(2) = 57 : 55 = 1,04 m ⇒ usvaja se h(1) =1,1 m
Dakle, iz navedene analize je jasno da postojeći instalirani kapaciteti, veličina crpnog

bazena i postojeća jedna cijev tlačni cjevovod CS Divulje-uređaj su dovoljni za količine I.
etape izgradnje kanalizacijske mreže.
8.4.2 Hidrotehnički tunel Čiovo
Postojeće stanje
Podmorski prijelaz Divulje-Čiovo (tj. tlačni cjevovod CS Divulje-uređaj) završava u

prekidnom oknu sjeverne portalne građevine hidrotehničkog tunela Čiovo. U nastavku se
daje prikaz izvedenog stanja tunela prema projektu: "Hidrotehnički tunel Čiovo – Projekt
izvedenog stanja podgradnog sustava tunela i kanalizacijskih cjevovoda s kolničkom
konstrukcijom u tunelu", Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet, T.D.-
98/2007 , siječanj 2008. godine.

str. 124
Prema ovom projektu ukupna duljina izvedenog tunela iznosi L = 2.768,44 m (mjereno od
sjeverne do južne portalne građevine). U poprečnom presjeku tunela izvedene su dvije
cijevi DN 800 za potrebu odvodnje pročišćenih otpadnih voda iz CUPOV-a Divulje i jedna
cijev profila DN 400 za transport nepročišćenih otpadnih voda sa sjeverne strane Čiova
(preko CS Sv. Križ) na pročišćavanje u UPOV Čiovo na južnoj strani Čiova u uvali Orlice.
Slika 8.2 Hidrotehnički tunel Čiovo – Normalni poprečni presjek tunela s položajem
gravitacijskih kolektora.
O O
80 80
O40
0.000 0.000
R556
-0.080
110.00 85.00
330.00
Karakteristike izvedenih kolektora:
Kolektor za odvodnju iz CUPOV-a Divulje: L = 2× 2.777,38 m, 2×DN 800

Kolektor za odvodnju iz CS S. Križ : L = 2× 2.777,38 m, 1×DN 400
Izvedena kota dna cijevi na početku tunela: 17,59 m n. m.

Izvedena kota dna cijevi na kraju tunela: 11,99 m n. m.
Visinska razlika:17,59-11,99 = 6,00 m
Izvedeni pad kolektora u tunelu: 6,00/2.777 m = 0,00216 ⇒2,16 ‰
Obzirom da na početku tunela ne postoji neka vrsta retencije za prihvat precrpljenih

otpadnih voda, proračun propusne moći provest će se za instalirane kapacitete crpnih
stanica koje crpe u pojedine kolektore. Instalirani kapaciteti crpnih stanica su:
CS Divulje-uređaj: Q inst= 380,4 l/s

CS Sv. Križ Q inst. = 40,0 l/s ( Qpost = 9,3 l/s)
DN I k Qpp vpp Q Q/Qpp Hr vr h v

mm ‰ mm l/s m/s l/s mm m/s
800 2,16 1,5 607 1,21 380,4 63% 58% 104% 463 1,26
400 2,16 1,5 97,2 0,77 40,0 41% 45% 95% 178 0,74
Iz navedene tabele se da zaključiti da oba kolektora svojim profilom zadovoljavaju i da će

u I. etapi moći transportirati predviđene količine otpadnih voda na južnu stranu Čiova.

str. 125
str. 126
STACIONAŽA
KOTA DNA CIJEVI (m n.m.)
KOTA TERENA (m n.m.)
PODACI O CJEVOVODU
OZNAKA TOÈKE
z (m n.m.)
-60.0
-55.0
-50.0
-45.0
-40.0
-35.0
-30.0
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
40.0
45.0
50.0
55.0
60.0
-5.0
0.0
5.0 +3.40
C R P N A S T A N IC A D IV U L J E -U R E D A J
0+000
+ 0 .0 0 3 .4 0 5 .5 0
+ 3 4 .0 0 2 .6 0 5 .2 0
+23.60
+ 9 6 .0 0 1 .1 0 3 .1 0
+ 1 7 3 / + 1 7 8 .0 0 - 0 .3 9 / - 0 .4 9 2 .3 0 / 3 .5 0
+ 1 9 4 / + 2 0 2 .0 0 - 0 .8 0 / - 1 .4 5 0 .8 0 / 0 .0 0
+ 2 2 5 .0 0 -3 .3 0 - 2 .0 0
+ 3 9 5 .0 0 - 6 .2 0 5 .0 0
0+500
2 x PEHD, DN 710 / SDR 26
+ 7 9 5 .0 0 - 7 .0 0 -7 .0 0
KAŠTELANSKI ZALJEV
1+000
TLAČNI CJEVOVOD, L=2304m

LINIJA ENERGIJE
+ 1 5 5 .0 0 - 9 .0 0 -9 .0 0
DU=581 (mm), DV=710 (mm)
+ 4 0 5 .0 0 - 1 1 . 0 0 - 1 1 .0 0
1+500
+ 8 5 6 .0 0 - 1 3 . 0 0 - 1 3 .0 0
0.00
+ 9 4 6 .0 0 - 1 0 . 0 0 - 1 0 .0 0
+ 9 8 6 .0 0 - 7 .9 0 - 7 . 5 0
2+000
+ 9 9 .0 0 - 1 .6 2 0 . 0 0
+ 1 5 7 .0 0 1 .6 0 5 .0 0
DV=629 (mm)
DU=600 (mm)
+18.40
2 x DN 600
+ 2 1 4 .0 0 7 . 6 4 1 1 .0 0
+17.60
+ 3 1 0 / + 3 4 6 .0 0 1 7 . 8 0 /1 8 .4 0 1 9 .8 0 / 1 9 .8 0 P R IK L J U È N O O K N O
+ 3 8 2 .0 0 1 7 .5 0 2 5 .0 0
+ 4 7 2 .0 0 1 7 .2 7 5 0 .0 0
2+500
+ 5 8 3 .0 0 1 7 .0 5 7 5 .0 0
+ 8 1 7 .0 0 1 6 .5 9 1 0 0 . 0 0
3+000
+ 9 2 .0 0 1 6 .0 4 1 5 0 . 0 0
+ 2 7 4 .0 0 1 5 .6 8 1 7 5 . 0 0
HIDROTEHNIÈKI TUNEL "ÈIOVO" L=2771,60 m
ÈIOVO
3+500
GRAVITACIJSKI CJEVOVOD, L=2795m

+ 6 4 4 .0 0 1 4 .9 4 1 9 4 . 5 0
2 x DN 800
+ 7 3 4 .0 0 1 4 .7 7 2 0 0 . 0 0
+ 9 1 4 .0 0 1 4 .4 1 1 7 5 . 0 0
4+000
+ 4 4 .0 0 1 4 .1 5 1 7 0 . 0 0
+ 1 6 4 .0 0 1 3 .9 1 1 5 0 . 0 0
+ 3 0 9 .0 0 1 3 .6 2 1 2 5 . 0 0
+ 4 2 9 .0 0 1 3 .3 9 1 0 0 . 0 0
4+500
+ 6 0 9 .0 0 1 3 .0 3 1 5 0 . 0 0
+ 7 3 9 .0 0 1 2 .7 7 1 7 2 . 0 0
+ 8 4 4 .0 0 1 2 .5 6 1 5 0 . 0 0
+ 9 8 4 .0 0 1 2 .2 8 1 0 0 . 0 0
5+000
+ 6 4 .0 0 1 2 .1 3 5 0 .0 0
S A B IR N O O K N O
1xDN1000
+ 1 2 7 . 6 0 /1 3 4 .0 0 1 2 . 0 0 /1 1 .0 0 1 9 .5 0 / 1 3 .0 0
++ 210 84/ +12 1. 61.100 6 . 5 0 1 2 .8 0
+12.00
0 . 0 0 /- 1 .8 0 5 .0 0 / 0 .0 0
+8.08
+ 2 2 6 .1 0 - 2 0 . 0 0 - 2 0 .0 0
O DZRAÈ NO O KNO
5+500
+ 4 6 .0 0 - 5 0 . 0 0 - 5 0 .0 0
2 x PEHD, DN 710 / SDR 26
6+000
PODMORSKI ISPUST, L=2170.86 m

LINIJA ENERGIJE
SPLITSKI KANAL
DU=655.6 (mm), DV=710 (mm)
6+500
0.00
7+000
+ 3 4 1 .0 0 - 5 5 . 0 0 - 5 5 .0 0
DIFUZOR, L=200m
7+500
+ 4 1 .0 0 - 5 6 . 0 0 - 5 6 .0 0
Čiovo – Hidrotehnički tunel Čiovo – Podmorski ispust Čiovo

Generalni uzdužni profil – CS Divulje uređaj –Podmorski prijelaz Divulje- Slika 8.3
Idejno rješenje kanalizacijske mreže Komisionar: Hrvatske vode Zagreb

Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Naručitelj: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split
8.4.3 Podmorski ispust Čiovo
Postojeće stanje
Podaci o položaju i karakteristikama postojećeg podmorskog ispusta Čiovo preuzeti su iz

elaborata Izvedbeni projekt "Podmorski ispust s difuzorskom sekcijom" sa snimkom
izvedenog stanja, Građevinsko-Arhitektonski fakultet Split, broj ZH-P-2-2007, od ožujka
2007. god.
Prema podacima iz navedenog elaborata podmorski ispust čine kopnena dionica cjevovoda
∅ 1000 mm, duljine Lk=60 m i podmorska dionica ∅ 655.6 mm, duljine Lp=2200 m. Na kraju
podmorskog cjevovoda postavljen je difuzor koji čine 5 dionica profila ∅ 380, 428, 532,
570 i 655 mm, ukupne duljine Ld=200 m. Na difuzoru je izvedeno 10 otvora promjera ∅
130-178 mm sa završnim otvorom na kraju difuzora promjera ∅ 343 mm.
Istim elaboratom je za maksimalnu razinu uspora u spojnom oknu usvojena kota 10 m n. m.

uz mjerodavnu razinu plime od 1,2 m n. m.
Slika 8.4 Shematski prikaz kopnenog i podmorskog dijela podmorskog ispusta
SPOJNO OKNO ODZRAČNO OKNO
+13.0 m n.m. +13.5 m n.m.

2φ800 m
m +10.8 m n.m.
ODZRAČNA CIJEV
+8.5 m n.m.
+5.25 m n.m.
φ10
00 m
m, L
=60 hm max=1.20 m n.m.
m
0.0 m n.m. -1.8 m n.m. more
φ 655.6
mm, L=22
00 m -58.08 m n.m.
L=200 m
Kopneni dio podmorskog ispusta Podmorski dio podmorskog ispusta

str. 127
Mjerodavno hidrauličko opterećenje za dimenzioniranje podmorskog ispusta su instalirani

kapaciteti dviju prethodnih crpne stanice koje tlače pročišćene otpadne vode u podmorski
ispust, a to su CS Divulje-uređaj i CS Čiovo-uređaj. Instalirani kapaciteti crpki su sljedeći:
1
CS Divulje – uređaj : Q inst = 380,4 l/s
2
CS Čiovo – uređaj : Q inst = 104,0 l/s
Dakle, maksimalno hidrauličko opterećenje podmorskog ispusta može iznositi (uz

najnepovoljnije uvjete preklapanja rada ovih dviju crpnih stanica):
Q max = 380,4 + 104,0 = 484,4 l/s
Hidrodinamički parametri podmorskog ispusta
Cjevovodi
Koeficijent pogonske hrapavosti, koji obuhvaća hrapavost stijenki, utjecaj spojeva, te
odstupanja od idealnog oblika odabran je sa Kb = 0,25 mm. Koeficijent kinematske
viskoznosti odabran je ν = 1,31 x 10-5 (m2/s).
Proračun će se izvršiti u skladu s Colebrook-Whiteovom formulom općeg oblika:

1 Kb 2.51
= −2log( + )
λ 3.7D Re λ
gdje je:
Kb – pogonska hrapavost cijevi
v ×D
Re – Reynoldsov broj: Re =
ν
ν – viskoznost tekućine (1,31×10-5 m2/s).
ξ – koeficijent lokalnog gubitka pri sužavanju cijevi u smjeru toka.
Linijski gubici računaju se po izrazu Darcy-Weisbacha:

l v2
∆h lin = λ ⋅ ⋅
D 2g
Lokalni gubici na spojnim objektima računaju se prema izrazu:

v2
∆h lok = ξ ⋅
2g
gdje je:
ξ – koeficijent lokalnog gubitka.
1
Instalirani kapacitet ugrađenih crpki prema funkcionalnom ispitivanju – (vidi poglavlje Crpna
stanica Divulje-uređaj i podmorski prijelaz Divulje-Čiovo)
2
Predviđeni instalirani kapacitet CS Čiovo-uređaj prema Idejnom projektu za lokacijsku dozvolu

str. 128
Izvedbenim projektom su usvojeni sljedeći koeficijenti lokalnih gubitaka:
− spojno okno (izljev) ξ= 0,64

− odzračno okno (uljev) ξ= 1,14
− odzračno okno (izljev) ξ= 0,5
− odzračno okno (zatvarač) ξ= 2,5
Difuzor
Proračun difuzora provodi se za najnepovoljnije uvjete dotoka otpadnih voda i stanja
prijemnika (maksimalna plima).
Kota dna cijevi u profilu i je:

Yi=-(Y1-(i-1)×1d×Id)
Uzimajući u obzir gustoću mora ρm i vode ρv, kao i veličinu plime Ypl, tlak u moru na
mjestu i-tog otvora ispusta iznosi:
ρm
Pmi = ( −Yi + Y pl ) ×
ρv
Razlika tlaka u moru i cijevi uzrokuje istjecanje kroz otvor. Za poznati promjer otvora
brzina istjecanja se računa prema izrazu:
vφ i = C i × 2g × E i
gdje je:
Ci – koeficijent istjecanja izračunat po formuli
0.375
 v 2 / 2g 
C i = C o 1 − i 
 E i 
Co – koeficijent koji ovisi o tipu otvora: Co=0,630 za oštrobridni otvor
Co=0,975 za zaobljeni otvor
vi – brzina u difuzoru ispred presjeka i.
v2
Ei = Pi – Pmi + i
2g
a) Proračun prvog otvora difuzora
Tlak u cijevi prije prvog otvora difozora P1 dobije se tako da se od referentne kote uspora
Hmax oduzmu hidraulički gubici na objektima i cjevovodu do početka difuzora
P1 = H max − ∑ (∆h lin + ∆hlok )
odakle se za poznati profil otvora Dφ, dubinu Yi i mjerodavnu plimu Ypl odredi količina
istjecanja na otvoru.
Dφ1 ⋅ π
2
dQ1 = vφ1 ⋅
4
b) Proračun ostalih otvora difuzora
Protok u cijevi iza i-tog otvora je:

str. 129
Q i = Q i −1 − dQ i
Sukladno profilu cjevovoda iza i-tog otvora brzina u cjevovodu jednaka je:
Qi
vi =
Di2 × π
4
Tlak u cijevi Pi dobije se tako što se tlaku u prethodnom presjeku Pi-1 oduzme gubitak na
trenje na dijelu difuzora između presjeka i-1 i i, kao i lokalni gubitak od promjene profila
difuzora, ako na promatranom mjestu postoji:
Pi=Pi-1+∆hi(1) +∆hi(2)
ld v2
∆hi(1) = λi × × i −1
Di −1 2g
v i2−1
∆hi( 2 ) = ξ ×
2g
Odakle se odredi raspoloživa energijska visina Ei i izračuna istjecanje za svaki pojedini
otvor na difuzoru dQi.
Rezultati proračuna
Obzirom na veliki broj faktora i složene uvjete tečenja na difuzoru, konačni kapacitet
podmorskog ispusta nije moguće eksplicitno odrediti već će se proračun provesti
iterativnim postupkom. Za pretpostavljeni protok izračuna se pad linije energije na
podmorskom cjevovodu i dobije piezometarska kota na početku difuzora. Temeljem
raspoloživog tlaka izračunaju se protoci na otvorima difuzora i njihova suma usporedi s
pretpostavljenom vrijednosti protoka. Postupak se ponavlja dok se ne dobije
zadovoljavajuća točnost.
Mjerodavna kota uspora (m) = 10,00

Mjerodavna plima (m) = 1,20
Ukupni protok otpadne vode Qotp (l/s) = 492,40
Difuzor
Dubina na početku difuzora Hmp (m) = 58,10
Uzdužni pad difuzora Id (%) = 0,10
Pogonska hrapavost kb (mm) = 0,25
Kinem. koef. viskoznosti ν = 1,31×10-6
Broj otvora n = 11
Udaljenost između otvora 18,00
ρm/ρv = 1,028
Koeficijent istjecanja na otvoru Co = 0,700
Koeficijent redukcije (30 stupnjeva) ζr = 0,24
Kopneni dio ispusta

Duljina cjevovoda L (m) = 60,00
Unutarnji promjer cjevovoda φ (mm) = 1000,00
Brzina v (m/s) = 0,63
Koeficijent otpora λ = 0,016
Linijski gubici ∆h (m) = 0,02
Koef. lokalnih gubitaka Σζ = 3,00

str. 130
Lokalni gubici ∆h (m) = 0,06
Podmorski dio ispusta

Duljina podmorskog ispusta L (m) = 2200,00
Unutarnji promjer podm. ispusta φ (mm) = 655,60
Brzina v (m/s) = 1,46
Koeficijent otpora λ = 0,017
Linijski gubici ∆h (m) = 6,02
Koef. lokalnih gubitaka Σζ = 1,78
Lokalni gubici ∆h (m) = 0,19
Broj Dub- Cijev Gubici Otvor Piezom.

otvora ina ∅ Q v Reduk. Otvor Cijev Ei Ci v∅ ∅ dQ kota
(m) (mm) (l/s) (m/s) (m) (m) (m) (m) (m/s) (mm) (l/s) (m)
11 57,90 655,6 492,40 1,46 0,000 0,030 0,000 0,851 0,665 2,72 130,0 36,07 3,67
10 57,92 655,6 456,33 1,35 0,000 0,028 0,042 0,778 0,667 2,61 133,0 36,23 3,60
9 57,94 655,6 420,10 1,24 0,000 0,026 0,036 0,715 0,670 2,51 135,0 35,91 3,54
8 57,95 655,6 384,19 1,14 0,000 0,024 0,030 0,659 0,673 2,42 138,0 36,19 3,48
7 57,97 655,6 348,01 1,03 0,000 0,021 0,025 0,611 0,676 2,34 140,0 36,03 3,43
6 57,99 655,6 311,98 0,92 0,000 0,019 0,020 0,570 0,679 2,27 144,0 37,00 3,39
5 58,01 570,0 274,98 1,08 0,010 0,029 0,032 0,508 0,668 2,11 149,0 36,79 3,33
4 58,03 532,0 238,18 1,07 0,014 0,033 0,035 0,430 0,663 1,93 155,0 36,33 3,25
3 58,04 475,0 201,86 1,14 0,014 0,041 0,045 0,339 0,645 1,66 163,0 34,71 3,16
2 58,06 428,0 167,15 1,16 0,016 0,048 0,053 0,229 0,612 1,30 178,0 32,25 3,05
1 58,08 380,0 134,90 1,19 0,008 0,065 0,109 1,000 1,46 343,0 134,87 2,93
Σ = 492,4
Iz priloženog proračuna vidljivo je da postojeći podmorski ispust, kod maksimalne plime

1,2 m n. m. i kote uspora u spojnom oknu 10,0 m n. m., omogućuje dispoziciju
maksimalnog dotoka otpadnih voda od Qmax= 492 l/s.
Obzirom da maksimalno hidrauličko opterećenje podmorskog ispusta u I. etapi iznosi
Q = 484,4 l/s, a kapacitet postojećeg ispusta je Q = 492 l/s, može se zaključiti da je
postojeća jedna cijev dostatna za evakuaciju mjerodavnog vršnog dotoka i nije potrebna
izgradnja druge cijevi podmorskog ispusta. Eventualnom polaganju druge cijevi
podmorskog ispusta pristupit će se ovisno o opsegu i dinamici proširenja sustava odvodnje,
odnosno povećanju dotoka otpadnih voda od dodatno priključenih korisnika.

str. 131
9 PROCJENA TROŠKOVA
9.1 PROCJENA TROŠKOVA IZGRADNJE I. ETAPE1
Procjena troškova I. etape izgradnje vrši se za zajedničke objekte u koje su uključeni

troškovi I. etape izgradnje CUPOV-a Divulje i UPOVA Čiovo te kanalizacijske mreže prema
obuhvatu definiranom u prethodnom poglavlju.
9.1.1 Zajednički objekti
Cijena troškova izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda preuzeta je iz idejnih

projekata za ishođenje lokacijske dozvole. Procjena investicijske vrijednosti obuhvaća
troškove građevinskih radova objekata uređaja (iskopi, materijal, rad itd.) i tehnologije
(hidrotehnička i mjerna oprema, ožičenje, montaža itd.). Potrebno je napomenuti da su
iskazane cijene tzv. "projektantske cijene" te mogu, u određenoj mjeri, odstupati od
realnih ponudbenih (ugovornih) cijena.
CUPOV Divulje
Predviđena je dogradnja uređaja na II. stupanj pročišćavanja za 90 000 ES2 sa sljedećim
cijenama (u kunama):
INVESTICIJSKA VRIJEDNOST
Vrijednost,
Opis troška Vrijednost, kn Vrijednost, €1/ES
kn/ES
Biološko pročišćavanje 22.400.000,00 248,89 33,19
Obrada mulja 19.700.000,00 218,89 29,19
Obrada zraka 1.300.000,00 14,44 1,93
Ostalo (SCADA, mj. oprema i sl.) 7.800.000,00 86,67 11,56
Građevinski radovi 19.200.000,00 213,33 28,44
Nepredviđeno, 5% 3.520.000,00 39,11 5,21
Ukupno 73.920.000,00 821,33 kn 109,51
Otkup zemljišta, 1480 kn/m2 19.400.000,00 215,56 28,74
SVEUKUPNO 93.320.000,00 1.036,89 kn 138,25
Pretvoreno u eure (uz tečaj 1€ = 7,5 kn), ukupna troškovi dogradnje CUPOV-a Divulje
iznose (zaokruženo): 12.500.000 €
1
2
Projektirani kapacitet uređaja u I. etapi izgradnje uređaja s cca 85% priključenošću korisnika (za
detaljnije obrazložnje vidi Idejno rješenje: "Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
(CUPOV) Divulje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Čiovo" i Idejni projekt za lokacijsku
dozvolu: "Dogradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV) “Divulje“ i
regulacija potoka Slanac")

str. 132
UPOV Čiovo
Troškovi izgradnja uređaja II. stupanja pročišćavanja za 30 000 ES1 iznosili bi:
INVESTICIJSKI TROŠKOVI
Vrijednost,
Opis troška Vrijednost, kn Vrijednost, €1/ES
kn/ES
Predtretman 3.250.000,00 108,33 14,44
Biologija 8.200.000,00 273,33 36,44
Obrada mulja 2.500.000,00 83,33 11,11
Obrada zraka 1.200.000,00 40,00 5,33
Ostalo (SCADA, mj. oprema i sl.) 3.800.000,00 126,67 16,89
Građevinski radovi 17.600.000,00 586,67 78,22
Nepredviđeno, 5% 1.827.500,00 60,92 8,12
Ukupno 38.377.500,00 1.279,25 kn 170,57
Otkup zemljišta, 370 kn/m2 2.200.000,00 73,33 9,78
SVEUKUPNO 40.577.500,00 1.352,58 kn 180,34
1
1 € = 7,50 kn
Pretvoreno u eure (uz tečaj 1€ = 7,5 kn), ukupna troškovi dogradnje UPOV-a Čiovo iznose
(zaokruženo): 5.410.000 €
Ukupni troškovi izgradnje zajedničkih objekata iznose:
-CUPOV Divulje
II. stupanj pročišćavanja za 90 000 ES ........................................ 12.500.000 €
-UPOV Čiovo
II. stupanj pročišćavanja za 30 000 ES .......................................... 5.410.000 €
Ukupno: .......................................................................... 17.910.000 €
9.1.2 Kanalizacijska mreža
Jedinične cijene
Gravitacijski kolektori, tlačni cjevovodi i vodovodna mreža
Obzirom na veličinu obuhvaćenog područja i bitno različite uvjete izvođenja koji se mogu
pojaviti na pojedinim lokacijama, kod procjene troškova razmatrano je više
karakterističnih obračunskih presjeka. Tako su, ovisno o složenosti izvedbe i specifičnim
uvjetima koji se očekuju na pojedinim dionicama, kolektori podijeljeni u tri različita tipa.
1
Projektirani kapacitet uređaja u I. etapi izgradnje uređaja s cca 85% priključenošću korisnika (za
detaljnije obrazložnje vidi Idejno rješenje: "Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
(CUPOV) Divulje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Čiovo" i Idejni projekt za lokacijsku
dozvolu: "UPOV Čiovo")

str. 133
TIP 1 odnosi se na standardan način izvedbe kolektora u postojećim lokalnim putovima ili
kategoriziranim prometnicama. Obzirom da se ovi kolektori polažu uglavnom bez utjecaja
podzemne vode, za ovaj tip predviđene su PP/PEHD cijevi sa strukturiranom stijenkom i
odgovarajućim oknima, sukladno preporučenom cijevnom materijalu iz poglavlja Tehno-
ekonomska analiza cijevnog materijala (vidi poglavlje 8. Ovog idejnog rješenja). Cjevovod
se polaže na pješčanu posteljicu i zatrpava sitnim materijalom do 30cm iznad tjemena
cijevi. Zatrpavanje preostalog dijela jarka vrši se, ovisno o uvjetima, probranim
materijalom iz iskopa ili zamjenskim tucaničkim materijalom (procjenom troškova je
usvojen omjer 50%). Sanacijom oštećenih površina obuhvaćena je izvedba kolničke
konstrukcije (habajući sloj 4cm, BNS 6 cm i tampon 20 cm) u širini 3 m (Slika 9.1).
TIP 2 obuhvaća obalne kolektore čija je izvedba uvjetovana izgradnjom odgovarajućeg

puta kojim bi se omogućilo polaganje cjevovoda i pristupni koridor potreban za kasnije
održavanje. Budući da se ove dionice uglavnom izvode u najosjetljivijem području u
neposrednoj blizini mora, radni put bio bi izveden u zasjeku, utvrđen s obalne strane
betonskim zidom obloženim kamenom. Za ovaj tip predviđene su GRP-UP cijevi s
odgovarajućim oknima, sukladno preporučenom cijevnom materijalu iz poglavlja Tehno-
ekonomska analiza cijevnog materijala (vidi poglavlje 8. Ovog idejnog rješenja). Način
polaganja cjevovoda identičan je kao kod TIPA 1 s tim da se zastor izvodi tucaničkim
materijalom u sloju debljine 20 cm ( Slika 9.2).
TIP 3 se odnosi na posebno složene uvjete izvođenja obalnih kolektora s niveletom ispod
razine mora. Cjevovod je predviđeno postavljati u armiranobetonska korita (kade)
položene na prethodno stabiliziranoj podlozi od kamenog nabačaja u sloju debljine 20cm.
Kako bi se osigurala stabilnost podloge kolničke konstrukcije i spriječilo ispiranje, rov se u
cijelosti oblaže geokompozitom i zatrpava zamjenskim tucaničkim materijalom. Za ovaj tip
rova isto su predviđene GRP-UP cijevi s odgovarajućim oknima, sukladno preporučanom
cijevnom materijalu iz poglavlja Tehno-ekonomska analiza cijevnog materijala (vidi
poglavlje 8. Ovog idejnog rješenja).Sanacija oštećenih površina predviđena je kao kod TIPA
1 (Slika 9.3).
Za tlačne kanalizacijske i vodovodne cjevovode, obračun troškova izvršen je uz

pretpostavku da se tlačni kanalizacijski i vodovodni cjevovodi izvode usporedno s
kanalizacijskim kolektorima u zajedničkom rovu. Stoga je u njihovu procjenu troškova uzet
u obzir samo dodatni iskop i troškovi vezani za izvedbu cjevovoda s priključcima, dok je
sanacija oštećenih površina u širini 3 m (cestarski radovi) uključena u cijenu kolektora.
Ovakav pristup je opravdan i na dionicama gdje se izvodi samo kanalizacijski kolektor jer u
uskim koridorima u naselju oštećenja uglavnom zahtijevaju sanaciju cijelog puta, odnosno
cijelog prometnog traka ako je trasa u prometnici. Način polaganja i zatrpavanje ovih
cjevovoda predviđen je kao kod TIPA-1 gravitacijskih kolektora (Slika 9.4 i Slika 9.5).
U Tabeli 9.1 detaljno su prikazane usvojene jedinične cijene po pojedinim stavkama i

način obračuna troškova za sve tipske karakteristične presjeke. Prikazani troškovi odnose
se na m' planirane trase i izračunati su za gravitacijski kolektor profila ∅ 300 mm, tlačni
cjevovod profila ∅ 200 mm i vodovodni cjevovod ∅ 100 mm.
Sukladno provedenoj analizi obračun troškova (u €) izvršit će se prema sljedećim izrazima:
GRAVITACIJSKI KOLEKTOR TIP1 = 275×(1+∅/1000)

TIP2 = 300×(1+∅/1000)+100
TIP3 = 300×(1+∅/1000)+300
TLAČNI CJEVOVOD = 100×(1+∅/1000)
VODOVODNI CJEVOVOD = 100×(1+2×∅/1000)

str. 134
gdje je ∅ promjer cjevovoda u mm.
Za tlačne kanalizacijske cjevovode samostalno u rovu u prometnici primijenjena je gornja

formula pomnožena sa faktorom 2, a za tlačne kanalizacijske cjevovode samostalno u rovu
u šetnici, pomnožena sa faktorom 3.
Izračunate jedinične cijene izgradnje kolektora profila DN 200-500 mm (u €/m1) iznose:
DN TIP 1 TIP 2 TIP3

1 1 1
(mm) (€/m ) (€/m ) (€/m )
200 330 460 660
250 345 475 675
300 360 490 690
350 375 505 705
400 385 520 720
500 415 550 750
Izračunate jedinične cijene izgradnje tlačnih cjevovoda DN 100-300 mm (u €/m1) iznose:
Jed.
DN
cijena
1
(mm) (€/m )
100 110
150 115
200 120
250 125
300 130
350 135
Izračunate jedinične cijene izgradnje vodovoda DN <100-250 mm (u €/m1) iznose:
Jed.
DN
cijena
1
(mm) (€/m )
<100 100
100 120
150 130
200 140
250 160

str. 135
Slika 9.1 Karakteristični presjek gravitacijskog kolektora TIP 1

Habajuci sloj (asfalt beton AB-11), d=4 cm
BNS 32, d=6 cm
Tampon 0 do 63 mm, d=30 cm
K.T.
5:1
5:1
200
Tucanik 50%
Materijal iz iskopa 50%
Sitni materijal
30 vel. zrna 0-8 mm
K.N. Cjevovod
Posteljica
10
40 40
80

110
5:1
Zastor od tampona 20 cm
310 40
K.T.
20
100
5:1
5:1
Materijal iz iskopa
170
Sitni materijal
30
vel. zrna 0-8 mm
Cjevovod K.N.
Posteljica
40 40
80

str. 136

Habajuci sloj (asfalt beton AB-11), d=4 cm
BNS 32, d=6 cm
Tampon 0 do 63 mm, d=30 cm
K.T.
30
200
Tucanik
3:1
3:1
300
n.p.v.
+1.20 m
Sitni materijal
vel. zrna 0-8 mm
70
Geokompozit
K.N. Cjevovod
10
AB montažni element
20 10
Izravnavajuci sloj
tucanik 32-63 mm
20 10 60 10 20
120
Slika 9.4 Karakteristični presjek tlačnog kanalizacijskog cjevovoda
K.T.
40
Obuhvaceno u sklopu
gravitacijskog kolektora
5:1
Tucanik ili
170
materijal iz iskopa
130
Sitni materijal
30
vel. zrna 0-8 mm
Tlacni cjevovod
K.N.
Posteljica
10
20 40
60

str. 137
Slika 9.5 Karakteristični presjek tlačnog vodovodnog cjevovoda
K.T.
40
Obuhvaceno u sklopu
gravitacijskog kolektora
5:1
Tucanik ili
120
materijal iz iskopa
Sitni materijal
80
30
vel. zrna 0-8 mm
Vodovodna cijev
Posteljica
10
20 30
50

str. 138
GRAVITACIJSKI KOLEKTORI
JED. JED. TLAČNI CJEVOVOD VODOVOD
OPIS RADOVA
MJERE CIJENA
Tabela 9.1
TIP 1 - NORMALNO TIP 2 - ŠETNICA TIP 3 - POD MOREM

KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA
Pripremni radovi 50 50 50 50 50

Iskolčenje, čišćenje trase, snimanje instalacija … m' 50 1 50 1 50 1 50 1 50 1 50
Zemljani radovi 687 555 2.024 315 159
3
Iskop m 120 2,2 264 2,2 264 6,3 756 0,95 114 0,5 60
3
Posteljica i zasip m 200 0,62 124 0,62 124 0,42 84 0,45 90 0,3 60
3
*Zatrpavanje (materijal iz iskopa) m 80 0,8 64 1,6 128 0 0,25 20 0,1 8
3
Komisionar: Hrvatske vode Zagreb
*Zatrpavanje (zamjenski materijal - tucanik) m 180 0,8 144 0 4,3 774 0,25 45 0,1 18
Odvoz preostalog materijala od iskopa na 3
m 65 1,4 91 0,6 39 6,3 410 0,7 46 0,2 13
deponiju
Kanalizacijski radovi 1.175 1.425 1.425 322 0
Naručitelj: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split
a)PE/PEHD sa strukt. stijenkom

Okna φ 1000 s penjalicama, poklopcem i
kom 12000 0,05 600 0 0 0 0
betonskom pločom (svakih 20 m)
gravitacijski φ 250 m' 250 0 0 0 0 0
gravitacijski φ 300 m' 350 1 350 0 0 0 0
b) GRP-UP cijevi
Okna φ 1000 s penjalicama, poklopcem i
kom 15000 0 0,05 750 0,05 750 0 0
betonskom pločom (svakih 20 m)
gravitacijski φ 300 m' 450 0 1 450 1 450 0 0
c)PE/PEHD cijevi s punom stijenkom
tlačni φ 150 m' 150 0 0 0 0 0
tlačni φ 200 m' 230 0 0 0 1 230 0
tlačni φ 300 m' 350 0 0 0 0 0
tlačni fazonski komadi (40% cijene cijevi) m' 1 92
Kućni priključak φ 150 - 6m, s uključenim
zemljanim radovima i uređenjem površina (svakih kom 4500 0,05 225 0,05 225 0,05 225 0 0
20 m)
Betonski radovi 0 0 330 0 0
AB kade za zaštitu cjevovoda 80×80cm, debljina 3
m 1500 0 0 0,22 330 0 0
stijenke 10 cm
Cestarski radovi 645 0 645 0 0
2
Habajući sloj - asfalt 4cm m 70 3 210 0 3 210 0 0
Obračun jediničnih troškova izgradnje po karakterističnim presjecima
2
BNS - 6cm m 75 3 225 0 3 225 0 0
2
Tampon - 30cm m 70 3 210 0 3 210 0 0
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije
str. 139
Idejno rješenje kanalizacijske mreže
presjecima
GRAVITACIJSKI KOLEKTORI
JED. JED. TLAČNI CJEVOVOD VODOVOD
OPIS RADOVA
MJERE CIJENA
TIP 1 - NORMALNO TIP 2 - ŠETNICA TIP 3 - POD MOREM
KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA KOLIČINA CIJENA
Komisionar: Hrvatske vode Zagreb
Vodovodni radovi 0 0 0 0 618

ductil φ 100 m' 200 0 0 0 0 1 200
ductil φ 150 m' 300 0 0 0 0 0
ductil φ 200 m' 400 0 0 0 0 0
Okna, fazonski komadi i armature (90% cijene
Naručitelj: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split
1 180
cijevi)
Hidrant φ 80 (svakih 70 m) kom 7000 0 0 0 0 0,0125 88
Kućni priključak 3/4' - 6m, s uključenim zemljanim
kom 3000 0 0 0 0 0,05 150
radovima i uređenjem površina (svakih 20 m)
Šetnica 0 1.413 0 0 0
3
Iskop m 200 0 1,1 220 0 0 0
3
Nasipavanje m 70 0 0,3 21 0 0 0
Odvoz preostalog materijala od iskopa na 3
m 60 0 0,8 48 0 0 0
deponiju
2
Uređenje površina (20cm tampon) m 40 0 3,1 124 0 0 0
Potporni zidovi (masivni zidani kamenom u 3
m 2500 0 0,4 1.000 0 0 0
betonu; širine 40cm, prosječne visine 1m)
Ostalo 50 50 380 50 50
2
Geokompozit m 30 0 0 10 300 0 0
Zaštita postojećih instalacija m' 30 0 0 1 30 0 0
Završni radovi (ispitivanja, osiguranje
prilaza,izvedbeni projekt, regulacija prometa, m' 50 1 50 1 50 1 50 1 50 1 50
uređenje terena...)
UKUPNO (kn) kn 2.607 kn 3.493 kn 4.854 kn 737 kn 877
UKUPNO (€) € 357 € 478 € 665 € 101 € 120
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije
Tabela 9.1 (nastavak) Obračun jediničnih troškova izgradnje po karakterističnim
str. 140
Idejno rješenje kanalizacijske mreže
Crpne stanice
Jedinične cijene izgradnje crpnih stanica izvršit će se na temelju analize cijene troškova
pojedinih vrsta radova. Analiza cijena je izvršena na temelju četiri kriterija:
1. ukupnog broja crpki koje se ugrađuju – (čime su definirani gabariti crpne stanice),
2. uvjeta gradnje (u suho ili pod vodom),
3. ima li crpna stanica incidentni preljev i
4. ukupne instalirane snage crpne stanice.
Obzirom na broj crpki, u I. etapi grade se samo dva tipa crpnih stanica : s dvije crpke
(koje rade u režimu 1+1), i tri crpke (koje rade u režimu 2+1).
Procjena troškova građenja izvršena je za 5 grupa radova:
– građevinski radovi (koji obuhvaćaju: pripremne radove, zaštitu građevne jame,

zemljane radove, betonske i armirano betonske radove, uređenje okoliša,
asfalterske radove i ostale radove)
– incidentni preljev (koji obuhvaćaju sve radove za izgradnju kopnenog i podmorskog
dijela cjevovoda za ispust iz incidentnog preljeva)
– hidromehanička oprema (obuhvaća: crpke, ventile, zasune, zapornice, fazonski
komadi i sl.)
– elektrotehnička oprema (obuhvaća: elektroenergetske i upravljačke blokove,
mjernu i signalnu opremu, opremu za komunikaciju, uzemljenje, gromobransku
instalaciju, kabele, instalacijska i priključna oprema, sredstva zaštite na radu i
protupožarna sredstva, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon)
– ostala oprema (obuhvaća: poklopce, ljestve i sl.)
Bazne cijene građevinskih radova su bile cijene izgradnje crpne stanice u suho na koje su
dodavane cijene zaštite građevne jame u slučaju rada pod vodom. Cijena elektro-
strojarske opreme određena je na temelju broja crpki i procijenjene snage pojedinog
crpnog agregata.
Cijena izgradnje incidentnog preljeva određena uz pretpostavku prosječne duljine

njegovog odvodnog cjevovoda od 30 m.
U jediničnu cijenu je uključen i otkup zemljišta iako za svaku pojedinu crpnu stanicu ne
mora značiti da će se zaista i vršiti otkup (npr. za crpne stanice u pomorskom dobru), ali su
time pokriveni svi mogući troškovi gradnje. Otkup zemljišta je procijenjen na temelju
sljedećih parametara: za crpne stanice s dvije crpke (1+1), procijenjena veličina parcele je
100 m2, a za crpne stanice s tri crpke (2+1) 150 m2. Jedinična cijena otkupa zemljišta je
300 €/m2.
Dakle, sve skupa u analizu jediničnih cijena troškova izgradnje analizirani su troškovi
izgradnje ukupno 16 tipova crpnih stanica, i to:

str. 141
Tabela 9.2 Analiza troškova izgradnje crpnih stanica

Broj Uvjeti Incid. Otkup Građ. Incid. Hidromeh. Elektroteh. Ostala
Tip CS Snaga CS jed. cijena
crpki gradnje preljev zemljišta radovi preljev oprema oprema oprema
€ € € € € € €/kom
A 1.1 < 5,0 kW 30.000 25.000 30.000 35.000 10.000 130.000
bez
A 1.2 > 5,0 kW 30.000 25.000 40.000 40.000 10.000 145.000
u suho
A 1.3 < 5,0 kW 30.000 25.000 20.000 30.000 35.000 10.000 150.000
sa
A 1.4 > 5,0 kW 30.000 25.000 20.000 40.000 40.000 10.000 165.000
1+1
A 2.1 < 5,0 kW 30.000 80.000 30.000 35.000 10.000 185.000
bez
A 2.2 pod > 5,0 kW 30.000 80.000 40.000 40.000 10.000 200.000
A 2.3 morem < 5,0 kW 30.000 80.000 20.000 30.000 35.000 10.000 205.000
sa
A 2.4 > 5,0 kW 30.000 80.000 20.000 40.000 40.000 10.000 220.000
B 1.1 < 10,0 kW 45.000 50.000 45.000 40.000 15.000 195.000
bez
B 1.2 > 10,0 kW 45.000 50.000 60.000 50.000 15.000 220.000
u suho
B 1.3 < 10,0 kW 45.000 50.000 20.000 45.000 40.000 15.000 215.000
sa
B 1.4 > 10,0 kW 45.000 50.000 20.000 60.000 50.000 15.000 240.000
2+1
B 2.1 < 10,0 kW 45.000 130.000 45.000 40.000 15.000 275.000
bez
B 2.2 pod > 10,0 kW 45.000 130.000 60.000 50.000 15.000 300.000
B 2.3 morem < 10,0 kW 45.000 130.000 20.000 45.000 40.000 15.000 295.000
sa
B 2.4 > 10,0 kW 45.000 130.000 20.000 60.000 50.000 15.000 320.000
Na temelju gornje tabele usvojene su prosječne jedinične cijene crpnih stanica koje su
prikazane u sljedećoj tabeli. Troškovi su grupirani u tri skupine (radi kasnije procjene
troškova pogona i održavanja i amortizacije):
– otkup zemljišta (ovi se troškovi ne računaju u troškovima pogona i održavanja te

amortizacije)
– građevinski radovi (koji obuhvaćaju građevinske radove iz prethodne tabele s
uključenom cijenom incidentog preljeva)
– oprema (koja uključuje hidromehaničku, elektrotehnički i ostalu opremu iz
prethodne tabele)
Za tip crpne stanice A1 (crpna stanica s dvije crpke i izvođenje radova u suho) kao tipske
usvojene su jedinične cijene iz analiza cijena tipa A 1.3, za tip A2 (crpna stanica s dvije
crpke i izvođenje radova pod morem) usvojene su jedinične cijene iz analiza cijena tipa
A 2.4.
Za tip crpne stanice B1 (crpna stanica s tri crpke i izvođenje radova u suho) usvojene su
jedinične cijene iz analiza cijena tipa B 1.3, a za tip B2 (crpna stanica s tri crpke i
izvođenje radova pod morem) usvojene su jedinične cijene iz analiza cijena tipa B 2.4.
Tabela 9.3 Usvojene jedinične cijene izgradnje crpnih stanica
Broj Otkup jed. cijena bez jed. cijena s

Tip CS Uvjeti gradnje Građ. radovi Oprema
crpki zemljišta otkupa zemljišta otkupom zemljišta
€ € € €/kom €/kom
A1 u suho 30.000 45.000 75.000 120.000 150.000
1+1
A2 pod morem 30.000 100.000 90.000 190.000 220.000
B1 u suho 45.000 70.000 100.000 170.000 215.000
2+1
B2 pod morem 45.000 150.000 125.000 275.000 320.000

str. 142
9.1.3 Ukupni troškovi izgradnje I. etape1
Temeljem jediničnih cijena izgradnje koje su proanalizirane u prethodnom tekstu i

temeljem obuhvata I. etape izgradnje u nastavku se daje ukupna cijena izgradnje I. etape
sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir.
U Tabeli 9.4 dati su troškovi izgradnje po jedinicama lokalne samouprave, a u Tabeli 9.5.
dati su troškovi izgradnje po objektima kanalizacijskog sustava.
Detaljan troškovnik izgradnje dat je u Prilogu 2, Tabele od 1-7.
Tabela 9.4 Ukupni troškovi izgradnje I. etape po jedinicama lokalne samouprave [€]
Vodovod uz
Kanalizacija
planiranu kanalizaciju
Sveukupno (5+7)
r.br. OPIS STAVKE jed.mjere jed.mjere
Ukupno Ukupno €
(duljina ili broj) (duljina)
€ €
kom m' m'
1 2 3 4 5 6 7 8
SVEUKUPNO 52.912.922
MREŽA UKUPNO - m': - 78.545 36.811
A. 30.580.641 4.200.361 34.781.002
CRPNE STANICE UKUPNO - kom: 12 - -
A.1. Grad Kaštela 0 35.655 11.980.374 16.983 1.721.050 13.701.424
A.2. Grad Trogir 0 13.377 4.615.065 8.628 999.780 5.614.845
A.3. Općina Seget 4 12.543 6.707.565 1.735 201.720 6.909.285
A.4. Općina Okrug 6 11.496 5.255.382 4.414 579.619 5.835.001
A.5. Naselje Slatine (Grad Split) 2 5.474 2.022.255 5.051 698.192 2.720.447
B. IZGRADNJA VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA, Ø 250 1.387 221.920 221.920
C. UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 2 17.910.000 17.910.000
C.1. CUPOV (Centralni UPOV) Divulje: 1 12.500.000 12.500.000
C.2. UPOV Čiovo: 1 5.410.000 5.410.000
1

str. 143
Tabela 9.5 Ukupni troškovi izgradnje I. etape po objektima kanalizacijskog sustava [€]
Vodovod uz planiranu
Kanalizacija
kanalizaciju
Sveukupno (4+6)
r.br. OPIS STAVKE
jed.mjere jed.mjere €
Ukupno Ukupno
(duljina ili broj) (duljina)
€ €
(m ili kom) (m ili kom)
1 2 3 4 5 6 7
SVEUKUPNO 52.912.922
MREŽA UKUPNO - m': 78.545 27.805.641 36.811
A. 4.200.361 34.781.002
CRPNE STANICE UKUPNO - kom: 12 2.775.000 -
A.1. Primarna mreža - kolektori: 16.882 8.174.486 4.112 580.335 8.754.821
1.1. područje Grada Kaštela: 0 0 0 0
1.2. područje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 16.882 8.174.486 4.112 580.335
1.2.1. područje Grada Trogira: 0 0 0 0
1.2.2. područje Općine Seget: 8.599 4.556.325 570 67.090
1.2.3. područje naselja Slatine (Grad Split): 3.566 1.255.781 2.997 439.760
1.2.4. područje Općine Okrug: 4.717 2.362.381 545 73.485
A.2. Primarna mreža - crpne stanice: 12 2.775.000 0 0 2.775.000
2.2. područje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 12 2.775.000 0 0
2.2.2. područje Općine Seget: 4 1.080.000 0 0
2.2.3. područje naselja Slatine (Grad Split): 2 300.000 0 0
2.2.4. područje Općine Okrug: 6 1.395.000 0 0
A.3. Primarna mreža - tlačni cjevovodi: 6.011 813.312 2.664 381.236 1.194.548
3.2. područje Trogir-Seget-Okrug-Slatine: 6.011 813.312 2.664 381.236
3.2.2. područje Općine Seget: 1.487 236.325 189 24.330
3.2.3. područje naselja Slatine (Grad Split): 769 87.701 769 105.720
3.2.4. područje Općine Okrug: 3.755 489.286 1.706 251.186
A.4. Sekundarna mreža - kolektori: 55.651 18.817.842 30.036 3.238.790 22.056.632
4.1. područje Grada Kaštela: 35.655 11.980.374 16.983 1.721.050

4.1.1. Područje K.Sućurca 407 140.415 98 0
4.1.2. Područje K.Gomilice 3.995 1.340.933 1.799 159.880
4.1.3. Područje K.Kambelovca 4.432 1.489.964 1.740 161.360
4.1.4. Područje K.Lukšića: 9.010 3.010.874 2.940 226.250
4.1.5. Područje K.Starog: 7.655 2.646.405 3.289 363.490
4.1.6. Područje K.Novog: 7.221 2.382.890 5.684 656.970
4.1.7. Područje K.Štafilića: 2.936 968.893 1.434 153.100
4.2. područje Trogir-Seget-Slatine-Okrug: 19.996 6.837.469 13.052 1.517.740
4.2.1. područje Grada Trogira: 13.377 4.615.065 8.628 999.780
4.2.2. područje Općine Seget (priobalni dio): 2.457 834.915 976 110.300
4.2.3. područje Općine Okrug: 3.023 1.008.716 2.163 254.948
4.2.4. područje naselja Slatine (Grad Split): 1.139 378.773 1.285 152.712
B. IZGRADNJA VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA, Ø 250 1.387 221.920 221.920
C. UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 2 17.910.000 17.910.000
C.1. CUPOV (Centralni UPOV) Divulje: 1 12.500.000
C.2. UPOV Čiovo: 1 5.410.000

str. 144
9.2 TROŠKOVI POGONA I ODRŽAVANJA
9.2.1 Zajednički objekti

Kao i kod troškova izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i troškovi pogona i
održavanja preuzeti su iz idejnih projekata za ishođenje lokacijske dozvole. Svi troškovi
pogona i održavanja su prikazani na godišnjoj razini u kunama i na kraju pretvoreni u eure.
Potrebno je napomenuti da su svi troškovi izračunati za količine na temelju kojih je
izvršeno dimenzioniranje uređaja (85%-tna priključenost postojećeg broja korisnika).
CUPOV Divulje
Ukupni troškovi pogona i održavanja sastoje se od sljedećih troškova:
• električne energije
• plaća djelatnika
• održavanja
• vode i kemikalija
• odlaganja mulja
Troškovi pogona i održavanja su procijenjeni na osnovu sljedećih baznih vrijednosti:

Tabela 9.6 Jedinične cijene za proračun troškova pogona i održavanja – CUPOV Divulje
OPERATIVNI TROŠKOVI – BAZNE VRIJEDNOSTI
Opis troška Jed. cijena
VSS djelatnik, brutto plaća, kn/mj. 12.500,00
SSS djelatnik, brutto plaća, kn/mj. 8.000,00
Električna energija, kn/kWh 0,50
Vodovodna voda, kn/m3 12,50
Tehnološka voda, kn/m3 0,50
H2SO4, 37%, kn/kg 1,50
NaOH, 48 – 52% 2,50
Oksidans (H2O2), kn/kg 4,50
Polielektrolit, kn/kg 25,00
Vapno (CaO), kn/kg 1,00
Naknada za odlaganje, kn/t 300,00
Održavanje opreme, %-tak inv. vrijednosti 1,50
Građ. održavanje, %-tak inv. vrijednosti 0,50
Maksimalno opterećenje, d/god 90
Minimalno opterećenje, d/god 270
Otpadna voda, m3/god 3.828.000
3
Višak biološkog mulja @ 270 kg/m , t/god 6.615

str. 145
Tabela 9.7 Troškovi električne energije – CUPOV Divulje

ELEKTRIČNA ENERGIJA
Ljeto, Zima,
OPIS
90.000 ES 60.000 ES
Dnevna potrošnja, kWh/d 4.019 3.059
Sezonska potrošnja, kWh 361.728 826.052
Godišnja potrošnja, kWh 1.187.780
Godišnja potrošnja, kn 593.889,75 kn
Tabela 9.8 Troškovi djelatnika – CUPOV Divulje

TROŠAK DJELATNIKA
Broj Bruto Trošak,
Stručna sprema
djelatnika plaća, kn godišnje, kn
VSS, voditelj 2 12.500,00 300.000,00
VSS, automatika, inf. 1 12.500,00 150.000,00
SSS, operateri, laborant 9 8.000,00 864.000,00
UKUPNO 1.314.000,00
Tabela 9.9 Troškovi održavanja– CUPOV Divulje

TROŠKOVI ODRŽAVANJA
Opis Trošak, kn/god
Oprema 768.000,00
Građevinsko održavanje 96.000,00
UKUPNO 864.000,00
Tabela 9.10 Troškovi vode i kemikalija – CUPOV Divulje

VODA I KEMIKALIJE
Opis Utrošak, god Trošak, kn/god
Tehnološka voda 18945 m3 9.472,50
Vodovodna voda 6413 m3 80.162,50
Polielektrolit 23800 kg 595.000,00
Vapno (CaO) 794 t 794.000,00
Kiselina (H2SO4) 1040 kg 1.560,00
Lužina (NaOH) 3400 kg 8.500,00
Oksidans (H2O2) 380 kg 1.710,00
UKUPNO 1.490.405,00
Tabela 9.11 Troškovi odlaganja mulja – CUPOV Divulje

ODLAGANJE MULJA
Odlaganje mulja 1.984.500,00
UKUPNO 1.984.500,00

str. 146
NAPOMENA: samo ukoliko nije moguća upotreba. U troškove uračunate i količine viška
biološkog mulja UPOV-a Čiovo.
Zbirni prikaz troškova pogona i održavanja–CUPOV Divulje
Zbirni prikaz operativnih troškova obuhvaća zbroj svih operativnih troškova odnosno prikaz
specifičnih troškova iskazanih po ES-u i m3 obrađene otpadne vode. Prikaz specifičnih
troškova temelji se na sljedećim postavkama:
− prosječno opterećenje CUPOV-a Divulje bit će 67.500 ES-a,

− godišnja količina obrađene otpadne vode je 3.828.000 m3, uključuje
sanitarno-fekalni dotok i procijenjenu količinu tuđih voda,
− godišnja količina sanitarno-fekalnih otpadnih voda je 2.653.000 m3.
Tabela 9.12 Zbirni prikaz godišnjih operativnih troškova u kunama – CUPOV Divulje
ZBIRNI OPERATIVNI TROŠKOVI
kn/m3 kn/m3
Opis Trošak, kn/god kn/ES*god
sf + tv sf
El. energija 593.889,75 8,80 0,16 0,22
Djelatnici 1.314.000,00 19,47 0,34 0,50
Održavanje 864.000,00 12,80 0,23 0,33
Voda i kemikalije 1.490.405,00 22,08 0,39 0,56
Odlaganje mulja 1.984.500,00 29,40 0,52 0,75
UKUPNO 6.246.794,75 92,55 1,64 2,36
Tabela 9.13 Zbirni prikaz godišnjih operativnih troškova u eurima – CUPOV Divulje
€/m3 €/m3
Opis Trošak, €/god €/ES*god
sf + tv sf
El. energija 79.185,00 1,17 0,02 0,03
Djelatnici 175.200,00 2,60 0,05 0,07
Održavanje 115.200,00 1,71 0,03 0,04
Voda i kemikalije 198.721,00 2,94 0,05 0,07
Odlaganje mulja 264.600,00 3,92 0,07 0,10
UKUPNO 832.906,00 12,34 0,22 0,31
1€ = 7,50 kn

str. 147
UPOV Čiovo
Troškovi pogona i održavanja su procijenjeni na osnovu slijedećih baznih vrijednosti:

Tabela 9.14 Jedinične cijene za proračun operativnih troškova – UPOV Čiovo
OPERATIVNI TROŠKOVI – BAZNE VRIJEDNOSTI
Opis troška Jed. cijena
SSS djelatnik, brutto plaća, kn/mj 8.000,00
Električna energija, kn/kWh 0,50
Vodovodna voda, kn/m3 12,50
Tehnološka voda, kn/m3 0,50
Polielektrolit, kn/kg 25,00
Naknada za odlaganje, kn/t 300,00
Održavanje opreme, %-tak inv. vrijednosti 1,50
Građ. održavanje, %-tak inv. vrijednosti 0,50
Maksimalno opterećenje, d/god 90
Minimalno opterećenje, d/god 270
Otpadna voda, m3/god 3.828.000
Višak biološkog mulja @ 150 kg/m3, t/god 2025
Transport mulja do CUPOV-a Divulje, kn/t 50,00
Količina otpada sita, m3/god 62,4
Količina izdvojenog pijeska, m3/god 100
Količina izdvojenog flotata, m3/god 81
Tabela 9.15 Troškovi električne energije – UPOV Čiovo

ELEKTRIČNA ENERGIJA
Ljeto, Zima,
OPIS
30000 ES 8500 ES
Dnevna potrošnja, kWh/d 2.134 698
Sezonska potrošnja, kWh 192056 188366
Godišnja potrošnja, kWh 380421
Godišnja potrošnja, kn 190.210,50
Tabela 9.16 Troškovi djelatnika – UPOV Čiovo

TROŠAK DJELATNIKA
Broj Bruto Trošak,
Stručna sprema
djelatnika plaća, kn godišnje, kn
SSS, operateri, laborant 2 8.000,00 192.000,00
UKUPNO 192.000,00

str. 148
Tabela 9.17 Troškovi održavanja– UPOV Čiovo

TROŠKOVI ODRŽAVANJA
Oprema 284.250,00
Građevinsko održavanje 88.000,00
UKUPNO 372.250,00
Tabela 9.18 Troškovi vode i kemikalija – UPOV Čiovo

VODA I KEMIKALIJE
Opis Utrošak, god Trošak, kn/god
Tehnološka voda, m3 12105 6.052,50
Vodovodna voda, m3 792 9.108,00
Polielektrolit, kg 2845 71.125,00
UKUPNO 86.285,00
Tabela 9.19 Troškovi odlaganja mulja – UPOV Čiovo

ODLAGANJE OTPADA
Otpad sita 18.700,00
Izdvojeni pijesak 30.000,00
Flotat 24.300,00
Mulj do CUPOV-a Divulje 101.250,00
UKUPNO 174.250,00
NAPOMENA: obrada mulja na CUPOV-u Divulje.

str. 149
Zbirni prikaz troškova pogona i održavanja- UPOV Čiovo
Zbirni prikaz operativnih troškova obuhvaća zbroj svih operativnih troškova odnosno prikaz
specifičnih troškova iskazanih po ES-u i m3 obrađene otpadne vode. Prikaz specifičnih
troškova temelji se na sljedećim postavkama:
− prosječno opterećenje UPOV-a Čiovo bit će 13.875 ES-a,
− godišnja količina obrađene otpadne vode je 1.052.000 m3, uključuje sanitarno-fekalni
dotok i procijenjenu količinu tuđih voda,
− godišnja količina sanitarno-fekalnih otpadnih voda je 589.000 m3.
Tabela 9.20 Zbirni prikaz godišnjih operativnih troškova u kunama – UPOV Čiovo
kn/m3 kn/m3
Opis Trošak, kn/god kn/ES*god
sf + tv sf
El. energija 190.210,50 13,71 0,18 0,32
Djelatnici 192.000,00 13,84 0,18 0,33
Održavanje 372.250,00 26,83 0,35 0,63
Odlaganje otpada 174.250,00 12,56 0,17 0,30
UKUPNO 1.014.995,50 73,15 0,96 1,72
Tabela 9.21 Zbirni prikaz godišnjih operativnih troškova u eurima – UPOV Čiovo
€/m3 €/m3
Opis Trošak, €/god €/ES*god
sf + tv sf
El. energija 25.361,40 1,83 0,02 0,04
Djelatnici 25.600,00 1,85 0,02 0,04
Održavanje 49.633,33 3,58 0,05 0,08
Odlaganje otpada 23.233,33 1,67 0,02 0,04
UKUPNO 135.332,73 9,75 0,13 0,23

str. 150
9.2.2 Kanalizacijska mreža
Metodologija proračuna
Troškovi pogona i održavanja za kanalizacijsku mrežu sastoje od fiksnih i varijabilnih
troškova. U fiksne troškove spadaju troškovi radne snage, troškovi opreme za održavanje,
troškovi transportnih sredstava i sl. dok u varijabilne troškove spadaju uglavnom troškovi
električne energije (misli se uglavnom na crpne stanice). Kako kod nas ne postoje
proučavanje ove vrste troškova usvojena je metodologija procjene troškova pogona i
održavanja iz Vodiča za brzu procjenu projekta odvodnje urbanih otpadnih voda (u
izvorniku: „Guide to rapid pre-appraisal of urban wastewater projects“, European
Commission Instrument for Pre-Accession (IPA), DABLAS Task forces, – DHV 2011. god,-
http://ec.europa.eu/environment/enlarg/dablas/downloads/pre_appraisal3.pdf). Troškovi
pogona izračunati su na temelju cijene koštanja utrošene električne energije, a troškovi
održavanja su procijenjeni u postotku u odnosu na investicijsku vrijednost objekta.
Troškovi pogona
Godišnji troškovi pogona izračunati su na temelju cijene koštanja utrošene električne
energije. Troškovi električne energije se dijele na dva dijela: fiksni dio – tzv. angažirana
snaga (koji se naplaćuje na temelju instalirane snage crpne stanice) i varijabilni dio koji
ovisi o utrošku električne energije.
Godišnja potrošnja energije izračunava se prema izrazu:
E = n×365x Q×H/(102×η)
gdje je:
E = energija potrošena u promatranom razdoblju (kWh)
n = prosječni dnevni broj sati rada
Q = prosječni godišnji dotok otpadne vode (l/s)
H = manometarska visina dizanja (m)
η = prosječna vrijednost iskorištenja snage (odabrano 50%).
Potrošena energija je posebno izračunata za zimski dio godine ( u trajanju od 275 dana, uz
prosječni godišnji dotok i crpljenje jednom crpkom) i za ljetni dio godine ( u trajanju od 90
dana, s maksimalnim dnevnim dotokom i crpljenjem ukupnim instaliranim kapacitetima).
Troškovi energije crpnih postaja izračunati su uz pretpostavku cijene od 0,50 kn/kWh (za
varijabilni dio) i cijene od 45,5 kn/kW (tzv. crveni model HEP-a).
Troškovi održavanja
U Vodiča za brzu procjenu projekta odvodnje urbanih otpadnih voda su godišnji fiksni
troškovi održavanja određeni na temelju stope investicijske vrijednosti objekta kako
slijedi:
vrsta objekta stopa

crpne stanice 2,8%
glavni kanali 1,0%
sekundarni kanali 1,0%
tlačni cjevovodi* 0,5%
*- iznos za tlačne cjevovode procijenjen jer nisu bili sadržani u projektu.

str. 151
Troškovi pogona i održavanja

Tabela 9.22 Godišnji troškovi pogon u eurima – Kanalizacijska mreža
r. br. Crpna stanica QSR QMD QINST Q1 N TGOD EGOD CGOD-VAR CGOD-FIK CGOD-Uk
l/s l/s l/s l/s [kW] sati/god kWh/god €/god €/god €/god
1 CS K. Sućurac I 5,6 6,5 65,0 65 28,9 794 22.947 1.530 2.058 3.588
2 CS K. Sućurac II 3,9 5,8 29,4 29 11,0 1.303 14.333 956 783 1.739
3 CS K. Gomilica 24,6 33,3 138,0 138 62,2 1.705 106.051 7.070 4.429 11.499
4 CS K. Kambelovac 3,6 4,8 18,0 18 3,7 1.896 7.015 468 263 731
5 CS K. Lukšić I 3,1 4,2 16,0 16 5,8 1.860 10.788 719 413 1.132
6 CS K. Lukšić II 4,7 5,3 21,0 21 8,4 2.034 17.086 1.139 598 1.737
7 CS K. Stari 3 4,1 19,8 20 7,5 1.440 10.800 720 534 1.254
8 CS K. Novi 3,6 4,8 19,4 19 5,7 1.769 10.083 672 406 1.078
9 CS Nehaj 3,2 4,5 17,0 17 4,7 1.814 8.526 568 335 903
10 CS Resnik 58,5 78,5 229,8 115 91,8 4.093 375.737 25.049 6.536 31.585
11 CS Divulje-uređaj 105 135,5 380,4 266 200,0 3.378 675.600 45.040 14.240 59.280
12 CS Vranjica 1 0,9 1,1 18 18 6,2 465 2.883 192 441 633
13 CS Vranjica 2 5,7 6,0 30 30 3,9 1.697 6.618 441 278 719
14 CS Medena 16,4 16,7 50 38 8,6 3.580 30.788 2.053 612 2.665
15 CS Seget Donji 19,7 20,3 59 44 15,7 3.690 57.933 3.862 1.118 4.980
16 CS Soline 23,6 25,6 71 53 10,0 3.726 37.260 2.484 712 3.196
17 CS Saldun 1,2 1,4 20,9 21 12,0 529 6.348 423 854 1.277
18 CS Čiovo 7,8 10,0 55,2 41 6,0 1.652 9.912 661 427 1.088
19 CS Brigi 36,5 42,9 134 67 54,4 4.296 233.702 15.580 3.873 19.453
20 CS Slanac 4,2 6,3 24 24 5,6 1.722 9.643 643 399 1.042
21 CS Milićevo 4,4 5,0 19 19 3,9 2.107 8.217 548 278 826
22 CS Okrug Gornji 7 8,2 37 37 28,4 1.715 48.706 3.247 2.022 5.269
23 CS Tatinja 7 8,2 62 62 6,7 1.031 6.908 461 477 938
24 CS Bok 7,6 8,9 71 71 9,0 985 8.865 591 641 1.232
25 Mavarštica 2 8,3 9,8 74 74 13,3 1.031 13.712 914 947 1.861
26 Mavarštica 1 9,3 10,9 83 83 15,5 1.031 15.981 1.065 1.104 2.169
27 CS V. Draga 9,3 11,0 91 91 30,5 949 28.945 1.930 2.172 4.102
28 CS Slatine 3 0,3 0,4 11 11 0,8 274 219 15 57 72
29 CS Slatine 2 1,1 1,3 14 14 11,5 721 8.292 553 819 1.372
30 CS Slatine 1 1,9 2,2 16 16 1,7 1.095 1.862 124 121 245
31 CS Arbanija 3,2 3,8 16 16 2,1 1.833 3.849 257 150 407
32 CS Miševac 2 2,5 12 12 1,2 1.550 1.860 124 85 209
33 CS Sv. Križ 10,6 12,6 40 30 17,2 3.022 51.978 3.465 1.225 4.690
UKUPNO 60.787 1.853.447 123.564 49.407 172.971
Tabela 9.23 Godišnji troškovi održavanja u eurima – Kanalizacijska mreža

Inv. vrijednost stopa
Održavanje
r.br. Objekt bez zemljišta
(€)
(€) %
1 2 3 4 5
1 Primarna mreža - kolektori: 8.174.486 1,0% 81.745

2 Primarna mreža - crpne stanice: 2.215.000 2,8% 62.020
3 Primarna mreža - tlačni cjevovodi: 813.312 0,5% 4.067
4 Sekundarna mreža - kolektori: 18.817.842 1,0% 188.178
UKUPNO 30.020.641 336.010

str. 152
U nastavku se daje ukupni prikaz troškova pogona i održavanja kanalizacijske mreže s

prikazom specifičnih troškova iskazanih po ES-u i m3 transportirane otpadne vode. Prikaz
specifičnih troškova temelji se na sljedećim postavkama:
− prosječno godišnje opterećenje kan. mreže u I. etapi bit će 54.140 ES-a,
− godišnja količina transportirane otpadne vode je 4.210.000 m3
Tabela 9.24 Ukupni godišnji troškovi pogona i održavanja u eurima – Kanalizacijska mreža
Godišnji
Vrsta troška troškovi (€) €/ES €/m3
Troškovi pogona 172.971 3,19 0,04
Troškovi održavanja 336.010 6,21 0,08
Ukupno 508.981 9,40 0,12
9.2.3 Ukupni troškovi pogona i održavanja

U sljedećoj tabeli daje se zbirni prikaz troškova pogona i održavanja po objektima sustava:
Tabela 9.25 Ukupni godišnji troškovi pogona i održavanja u eurima – Kanalizacijski sustav
Godišnji
troškovi
Objekt (€) €/ES €/m3
Kanalizacijska mreža 508.981 9,40 0,12
CUPOV Divulje 832.906 12,34 0,22
UPOV Čiovo 135.332 9,75 0,13
Ukupno 1.477.219 22,09 0,35

str. 153
9.3 TROŠKOVI AMORTIZACIJE
Troškovi amortizacije procjenjuje se na temelju investicijske vrijednosti objekta (uz

isključenje troškova otkupa zemljišta). U proračun kanalizacijske mreže uključeni su samo
troškovi izgradnje kanalizacije bez troškova ostalih instalacija(vode, struje i telefona)
Primijenjena je linearna stopa amortizacije i to posebna stopa za građevinski dio, a
posebna stopa za opremu. Stopa za građevinski dio je 2% godišnje (obzirom na procijenjeni
vijek trajanja građevinskog dijela objekta od 50 godina), a opreme na 5% godišnje (obzirom
na procijenjeni vijek trajanja opreme od 20 godina):
Tabela 9.26 Godišnji troškova amortizacije u eurima – Kanalizacijski sustav
Investicijska vrijednost ( u €) Amortizacija (u €/god)

r.br. OPIS STAVKE Ukupna inv. Otkup
Građ. dio Oprema Građ. dio Oprema Ukupno
vrijednost zemljišta
1 2 3 4 5 6 7 8 9
A.1. Primarna mreža - kolektori: 8.174.486 8.174.486 163.490 163.490

A.2. Primarna mreža - crpne stanice: 2.775.000 560.000 830.000 1.385.000 16.600 69.250 85.850
A.3. Primarna mreža - tlačni cjevovodi: 813.312 813.312 16.266 16.266
A.4. Sekundarna mreža - kolektori: 18.817.842 18.817.842 376.357 376.357
A. KANALIZACIJSKA MREŽA 30.580.641 560.000 28.635.641 1.385.000 572.713 69.250 641.963
1. CUPOV Divulje: 12.500.000 2.500.000 2.600.000 7.400.000 52.000 370.000 422.000
2. UPOV Čiovo: 5.410.000 300.000 2.350.000 2.760.000 47.000 138.000 185.000
B. UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE 17.910.000 2.800.000 4.950.000 10.160.000 99.000 508.000 607.000
SVEUKUPNO 48.490.641 3.360.000 33.585.641 11.545.000 671.713 577.250 1.248.963
9.4 UKUPNI GODIŠNJI TROŠKOVI U PROJEKTNOM PERIODU
Tabela 9.27 Ukupni godišnji troškovi pogona, održavanja i amortizacije

Kanalizacijska mreža
Godišnji
Troškovi pogona i održavanja 508.981 9,4 0,12
Troškovi amortizacije 641.963 11,86 0,15
Ukupno 1.150.944 21,26 0,27
CUPOV Divulje
Godišnji
Ukupno 1.254.906 18,59 0,33

str. 154
UPOV Čiovo
Godišnji
Ukupno 320.332 23,08 0,31
Rekapitulacija po objektima
Godišnji
Objekt troškovi (€) €/ES €/m3
Kanalizacijska mreža 1.150.944 21,26 0,27
CUPOV Divulje 1.254.906 18,59 0,33
UPOV Čiovo 320.332 23,08 0,31
Ukupno 2.726.182 62,93 0,91

str. 155

VODA AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEŠENJE
DODATAK 1
OBUHVAT I. ETAPE KANALIZACIJSKE MREŽE
Tabele:
1. Grad Kaštela
2. Grad Trogir
3. Općina Seget – priobalni dio
4. Općina Okrug
5. Naselje Slatine (Grad Split)
6. Rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave
7. Rekapitulacija po objektima


VODA AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEŠENJE
DODATAK 2
DETALJAN TROŠKOVNIK IZGRADNJE I. ETAPE
Tabele:
1. Grad Kaštela
2. Grad Trogir
3. Općina Seget – priobalni dio
4. Općina Okrug
5. Naselje Slatine (Grad Split)
6. Rekapitulacija po jedinicama lokalne samouprave
7. Rekapitulacija po objektima


VODA AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEŠENJE
DODATAK 3
HIDRAULIČKI PRORAČUN - DUGOROČNO RJEŠENJE
Tabele:
A/ Područje Kaštela
3.1. Raspored korisnika
3.2. Proračun količina otpadnih voda po slivovima crpnih stanica
3.3. Dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda
3.4. Raspored korisnika po slivovima kanalske mreže
3.5. Proračun količina otpadnih voda po slivovima kanalske mreže
3.6. Dimenzioniranje kanalske mreže
B/ Područje Trogir, Seget, Okrug i Slatine

3.7. Raspored korisnika
3.8. Proračun količina otpadnih voda po slivovima crpnih stanica
3.10. Raspored korisnika po slivovima kanalske mreže
3.11. Proračun količina otpadnih voda po slivovima kanalske mreže
3.12. Dimenzioniranje kanalske mreže


VODA AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEŠENJE
DODATAK 4
HIDRAULIČKI PRORAČUN - I. ETAPA
Tabele:
A/ Područje Kaštela
4.1. Raspored korisnika u I. etapi, postotak priključenosti i
raspored priključenih korisnika
4.2. Proračun količina otpadnih voda
4.3.1 Dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda ( proračun s postojećim
tlačnim cjevovodima)
4.3.2 Dimenzioniranje crpnih stanica i tlačnih cjevovoda ( proračun s
izmijenjenim tlačnim cjevovodima)
B/ Područje Trogir, Seget, Okrug i Slatine

4.4. Raspored korisnika u I. etapi, postotak priključenosti i
raspored priključenih korisnika
4.5. Proračun količina otpadnih voda


VODA AGLOMERACIJE

IDEJNO RJEŠENJE
GRAFIČKI PRILOZI
1. Pregledna situacija ................................................................ 1:25.000
2. Urbanističke podloge............................................................... 1:15.000

2.1. Grad Kaštela
i naselje Slatine- sjeverni dio
i naselje Slatine- južni dio
3. Situacija - Obuhvat I. etape kanalizacijske mreže ........................... 10.000

3.2. Grad Trogir
3.5. Općina Okrug
4. Situacija - Postojeće stanje ...................................................... 1:10.000

4.2. Grad Trogir
4.5. Općina Okrug
5. Situacija - Tehničko rješenje ..................................................... 1:10.000

5.2. Grad Trogir
5.5. Općina Okrug
6. Hidrauličke sheme
6.1. Hidraulička shema sustava odvodnje – Pregledna situacija .................... 1:50.000
6.2. List 1 – Hidraulička shema kanalizacijske mreže Kaštela ....................... 1:15.000
6.3. List 2 – Hidraulička shema kanalizacijske mreže Trogir-Seget ................. 1:15.000
6.4. List 3 – Hidraulička shema kanalizacijske mreže Otok Čiovo................... 1:15.000


Tekst Kaštela Trogir 1.09.2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tekst Kaštela Trogir 1.09.2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NARUČITELJ: KOMISIONAR:

SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH

GRADOVA KAŠTELA, TROGIRA I SPLITA

NOSITELJ UGOVORA: IZVODITELJ:

Split, rujan 2014. godine

naručitelj: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split

komisionar: HRVATSKE VODE, Zagreb

projekt: SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA

oznaka projekta: T.D. 031/10

nositelj ugovora: AKVAPROJEKT d.o.o. Split

izvoditelj: HIDROING d.o.o. Split

koordinator projekta: Aljoša Fuštar dipl. ing. građ.

voditelj projektnog tima: Zdenko Čelan dipl. ing. građ.

projektni tim: Antonio Ljubas dipl. ing. građ.

direktor: Zdenko Čelan dipl. ing. građ.

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

4.6 INDUSTRIJA I OSTALO GOSPODARSTVO ........................................................... 45

9.1.3 Ukupni troškovi izgradnje I. etape......................................................143

1. Pregledna situacija ......................................................................... 1:25.000

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH

GRADOVA KAŠTELA, TROGIRA I SPLITA

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH

GRADOVA KAŠTELA, TROGIRA I SPLITA

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

Sustav odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Kaštela-Trogir nalazi na indikativnoj listi

Aglomeracija Kaštela-Trogir obuhvaća područje Grada Kaštela, Grada Trogira bez

– Projektni tim Naručitelja (Zapisnik br. 4/2011, od 27.01.2011. godine) i

Primjedbe i sugestije projektnog tima i revidenata na radnu verziju su prihvaćene i u ovoj

novelirati i potvrditi aktualnu koncepciju kanalizacijske mreže aglomeracije

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

Rezultati idejnog rješenje kanalizacijske mreže

U ovom idejnom rješenju izvršena je analiza postojeće prostorno-planske dokumentacije i

Mjerodavne količine otpadnih voda određenu su na temelju ulaznih parametara iz

U odnosu na Optimalizaciju iz 2002. god., na temelju koje je izgrađena I. faza1 izgradnje

Ovim idejnim rješenjem u obuhvatu 1. paketa I. etape izgradnje planirano je izgraditi:

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

i izvršiti rekonstrukciju 36.811 m postojećih vodovoda, 15.101 m

Ukupna cijena troškova izgradnje objekata u obuhvatu 1. paketa I. etape izgradnje

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

2.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

2.1.1 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

2.1.2 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Kaštela

Prostorno planska dokumentacija na snazi

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi

2.1.3 Prostorno-planska dokumentacija za područje Grada Trogira

Prostorno planska dokumentacija na snazi

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

Izmjene i dopune PPU Grada Trogira (URBOS Split, kolovoz 2008.)

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi

2.1.4 Prostorno-planska dokumentacija za područje priobalnog dijela Općine Seget

Prostorno planska dokumentacija na snazi

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi

2.1.5 Prostorno-planska dokumentacija za područje Općine Okrug

Prostorno planska dokumentacija na snazi

Nositelj ugovora: Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 031/10

UPU turističke zone uvala Široka (Gisplan Split, prosinac 2010.);

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi

2.1.6 Prostorno-planska dokumentacija za područje naselja Slatine (dio Grada

Prostorno planska dokumentacija na snazi

Prostorno-planska dokumentacija – trenutno u izradi

2.1.7 Lokacijska dozvola za I. fazu kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir

2.2 STUDIJSKA I PROGRAMSKA DOKUMENTACIJA