Zahtjev Za Okolinsku Dozvolu Za Proizvodnju Peleta

d.o.o.
10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zatite okolia
ELABORAT ZATITE OKOLIA ZA REALIZACIJU POGONA ZA PROIZVODNJU DRVENOG PELETA (6 t/h) I ELEKTRINE ENERGIJE (1 MWel) POSREDSTVOM TOPLINSKE ENERGIJE (KOGENERACIJA)
- struna podloga za Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli -
Zagreb, prosinac 2010.

lan HEP grupe
Naruitelj:
PELET GRUPA d.o.o.
Ugovor: Broj dokumenta: Projekt izradio:
10-10-963/32 25-10-3103/32 A P O d.o.o., usluge zatite okolia
Vrsta dokumentacije:
Elaborat zatite okolia podloga za podnoenje Zahtjeva za ocjenu utjecaja zahvata na okoli Elaborat zatite okolia za realizaciju pogona za proizvodnju drvenog peleta (6 t/h) i elektrine energije (1 MWel) posredstvom toplinske energije (kogeneracija)
Naziv projekta:
Voditelji projekta: Struni suradnik: Suradnici:
univ.spec.oec.Boris Firt, dipl.ing. __________________ Igor Ani, dipl.ing. Sabina Maro, dipl.ing. Indira Crnki, dipl.ing.. mr.sc. Damir Subai, dipl.ing. direktor ______________
Odobrio:
Kontrolirani primjerak
Revizija 0
Zagreb, prosinac 2010.

APO-OB/0502-01 1998-04-27
Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.
Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli
SADRAJ: A B C UVOD ................................................................................................................................................................. 4 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA.............................................................................................................. 6 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA................................................................................ 7 C.1 OPIS LOKACIJE I POSTOJEEG STANJA NA LOKACIJI TE OPIS OKOLIA ............................ 7 C.1.1 Geografski poloaj lokacije zahvata ................................................................................................ 7 C.1.2 Opis postojeeg stanja na lokaciji .................................................................................................... 9 C.1.3 Geoloke znaajke ........................................................................................................................... 16 C.1.4 Tlo i biljni pokrov ............................................................................................................................... 16 C.1.5 Klimatske znaajke........................................................................................................................... 17 C.1.6 Zatiena podruja i podruja ekoloke mree ............................................................................ 18 C.1.7 Odnos prema postojeim i planiranim zahvatima ........................................................................ 20 C.2 ANALIZA USKLAENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA ........ 20 C.2.1 Strategija i program prostornog ureenja Republike Hrvatske.................................................. 20 C.2.2 Prostorni plan Sisako-moslovake upanije ............................................................................... 21 C.2.3 Prostorni plan ureenja Grada Novske ......................................................................................... 21 D PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA ........................................................................... 23 D.1 TOAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI (NN 64/08 I 67/09) ................................................................................. 23 D.2 OPIS GLAVNIH OBILJEJA TEHNOLOKIH PROCESA .............................................................. 24 D.2.1 Opis namjeravanog zahvata tehnologija proizvodnje drvenog peleta i elektrine energije 24 D.2.2 Namjena pojedinih objekata i opreme ........................................................................................... 28
D.2.2.1 D.2.2.2 D.2.2.3 D.2.2.4 D.2.2.5 D.2.2.6 D.2.2.7 D.2.2.8 Vanjsko skladite.....................................................................................................................................29 Priprema sirovine.....................................................................................................................................29 Silos mokre sjeke ..................................................................................................................................30 Hidrotermika jedinica termouljni kotao i suionica.........................................................................31 Generator sistem ORC........................................................................................................................32 Silos suhe sjeke.....................................................................................................................................32 Mljevenje...................................................................................................................................................33 Peletiranje i skladitenje.........................................................................................................................33
D.2.3 Situacija graevine ........................................................................................................................... 37 D.2.4 Veliina i povrina graevine smjetaj objekata na graevnoj estici odnosno unutar zahvata u prostoru .......................................................................................................................................... 37 D.2.5 Oblikovanje graevine ..................................................................................................................... 37
D.2.5.1 D.2.5.2 D.2.5.3 D.2.5.4 D.2.5.5 D.2.5.6 D.2.5.7 D.2.5.8 D.2.5.9 D.2.5.10 D.2.5.11 Vanjsko skladite.....................................................................................................................................37 Priprema sirovine.....................................................................................................................................38 Silos mokre sjeke ..................................................................................................................................38 Hidrotermika jedinica termouljni kotao ............................................................................................39 Generator sistem ORC........................................................................................................................40 Silos suhe sjeke.....................................................................................................................................40 Mljevenje, peletiranje i skladitenje ......................................................................................................41 Uredski prostori i sanitarni vor .............................................................................................................42 Parkiralite za osobna vozila .................................................................................................................43 Interne prometnice ..................................................................................................................................43 Objekt trafo postaje .................................................................................................................................44
D.2.6 Ureenje graevne estice ............................................................................................................. 44 D.2.7 Nain prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na javno-prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu ............................................................................................................................... 45 D.3 POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOKI PROCES ............................ 46 D.3.1 Energetska bilanca pogona i koliine tvari i energenata koji ulaze u proces .......................... 46 D.4 POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLI............................................................................................................................................. 51 D.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI POTREBNIH ZA REALIZACIJU ZAHVATA................................. 52 E VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA ....................................................................................................... 53
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia
E.1 E.2 F
TEHNIKO-TEHNOLOKE VARIJANTE ZAHVATA....................................................................... 53 MIKROLOKACIJSKE VARIJANTE ZAHVATA .................................................................................. 54
OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA .................................................................................................. 56 F.1 PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI TIJEKOM PRIPREME, GRAENJA I KORITENJA ZAHVATA .................................................................................... 56 F.1.1 Mogui utjecaji na okoli tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije ..................................................................... 56
F.1.1.1 F.1.1.2 F.1.1.3 F.1.1.4 F.1.1.5 F.1.1.6 F.1.1.7 Mogui utjecaji na tlo i vode...................................................................................................................56 Nastajanje otpada ...................................................................................................................................57 Mogui utjecaji na zrak ...........................................................................................................................58 Mogui utjecaji na floru i faunu..............................................................................................................58 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza ................................................................................................58 Utjecaji na kulturnu batinu....................................................................................................................59 Mogui utjecaji uslijed buke ...................................................................................................................59
F.1.2 Mogui utjecaji na okoli tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektirne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)........................................................................... 59
F.1.2.1 Mogui utjecaji na tlo ..............................................................................................................................59 F.1.2.2 Mogui utjecaji na vode ..........................................................................................................................60 F.1.2.3 Nastajanje otpada ...................................................................................................................................60 F.1.2.4 Mogui utjecaji na zrak ...........................................................................................................................61 F.1.2.4.1 Mogui sastav dimnih plinova pri loenju drvne biomase ............................................................61 F.1.2.4.2 Bilanca unosa i potencijalnih emisija pri loenju drvne biomase.................................................62 F.1.2.4.3 Bilanca sumpora.................................................................................................................................62 F.1.2.4.4 Bilanca ugljika - emisija CO i CO2....................................................................................................62 F.1.2.4.5 Bilanca duika emisije duikovih oksida......................................................................................64 F.1.2.4.6 Emisije prakaste tvari.......................................................................................................................65 F.1.2.5 Mogui utjecaji na floru i faunu..............................................................................................................66 F.1.2.6 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza ................................................................................................67 F.1.2.7 Utjecaji na promet ...................................................................................................................................67 F.1.2.8 Mogui utjecaji uslijed buke ...................................................................................................................68
F.1.3 Mogui utjecaji na okoli po prestanku koritenja ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije...................................................... 70 F.1.4 Mogui utjecaji na okoli u sluaju akcidenta (ekoloke nesree) ............................................ 70 F.2 SKRAENI PRIKAZ UTJECAJA I OBILJEJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI ................... 70 F.3 USKLAENOST ZAHVATA S MEUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE HRVATSKE O SMANJENJU PREKOGRANINIH UTJECAJA NA OKOLI........................................................................ 72 G MJERE ZATITE OKOLIA I PLAN PROVEDBE MJERA.................................................................... 76 G.1 PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA TIJEKOM IZVOENJA I KORITENJA ZAHVATA, UKLJUUJUI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREAVANJE I UBLAAVANJE POSLJEDICA EKOLOKIH NESREA..................................................................................................................................... 76 G.1.1 Mjere zatite okolia tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)........................................... 76
G.1.1.1 G.1.1.2 G.1.1.3 G.1.1.4 G.1.1.5 G.1.1.6 Mjere koje je potrebno poduzeti tijekom pripreme projekta, a vezano uz zatitu od buke............76 Mjere zatite tla i voda ............................................................................................................................77 Mjere gospodarenja otpadom................................................................................................................77 Mjere zatite zraka ..................................................................................................................................78 Mjere zatite od nedoputenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza ......................................78 Mjere zatite od buke..............................................................................................................................78
G.1.2 Mjere zatite okolia tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenih peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)........................................................................... 79
G.1.2.1 G.1.2.2 G.1.2.3 G.1.2.4 G.1.2.5 G.1.2.6 G.1.2.7 Mjere zatite tla........................................................................................................................................79 Mjere zatite voda ...................................................................................................................................79 Mjere gospodarenja s otpadom.............................................................................................................80 Mjere zatite zraka ..................................................................................................................................81 Mjere zatite flore i faune .......................................................................................................................82 Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovnitvo okolnih naselja........................82 Mjere zatite od buke..............................................................................................................................82
G.1.3 Mjere zatite okolia po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)........................................... 82 G.1.4 Mjere za spreavanje akcidenta (ekoloke nesree) ............................................................. 83
H PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI SA SKRAENIM PRIKAZOM UTJECAJA I OBILJEJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI ..................................................................... 84 I J K POPIS TABLICA ............................................................................................................................................ 86 POPIS SLIKA.................................................................................................................................................. 86 POPIS PRILOGA............................................................................................................................................ 87
UVOD
Tvrtka PELET GRUPA d.o.o. izradila je studiju izvodljivosti proizvodnje peleta i elektrine energije iz drvne biomase (drvne sjeke). Bogati umski fond u Republici Hrvatskoj nedovoljno je iskoriten u smislu potpunog koritenja drvne biomase, te se Nositelj zahvata odluio za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija). Proizvedena toplinska energija bit e iskoritena na lokaciji (koristit e se za suenje sjeke), a elektrina energija e se isporuivati u elektroenergetsku prijenosnu ili distribucijsku mreu, sukladno statusu povlatenog proizvoaa elektrine energije, za koji e se Nositelj zahvata kandidirati u skladu s odredbama Pravilnika o stjecanju statusa povlatenog proizvoa elektrine energije (NN 67/07). Naime, Republika Hrvatska je donijela niz podzakonskih akata kojima se stvara poticajni okvir za razvoj gospodarskih inicijativa vezanih za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora, a sve na tragu ostvarenja Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) postavljenog cilja, da se udio proizvodnje elektirne energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuujui velike hidroelektrane, u ukupnoj potronji elektrine energije u razdoblju do 2020. godine odrava na razini 35%. Biomasa je najstariji izvor energije koji je ovjek koristio i predstavlja skupni pojam za brojne, najrazliitije proizvode biljnog i ivotinjskog svijeta. Drvna biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz umarstva, piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije. Osim prednosti da se koritenjem drvne biomase tede neobnovljivi izvori energije, postoji teza da je drvna biomasa CO2 neutralno gorivo. Naime, CO2 nastaje kao posljedica izgaranja bilo koje vrste goriva, meutim drvee prilikom svog rasta u procesu fotosinteze troi CO2 i stvara O2, tako da se koliina CO2 nastalog izgaranjem drveta djelomino kompenzira potronjom CO2 tijekom rasta drvea. Glavna prednost drvne biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost1. Da bi se postigla odrivost koritenja biomase bitno je imati na umu da koliina koja se koristi mora biti manja od prirasta2. Republika Hrvatska postala je 1996. godine stranka Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto protokola, iz ega proizlazi obveza smanjenja emisije staklenikih plinova. Obveza smanjenja emisije iz Kyoto protokola za Hrvatsku e biti vrlo teak zadatak, a koritenje drvne biomase tu moe odigrati znaajnu ulogu. Sve manje zalihe nafte i plina, uz sve vie cijene na svjetskim tritima dovode malu zemlju ovisnu o uvozu energenata, poput Hrvatske, u teku situaciju. Koritenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zatiti gospodarske stabilnosti zemlje, poveanju zaposlenosti i zadravanju nacionalnog dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje.
POTRAJNOST = izraz potrajnost potjee od pojma POTRAJNO GOSPODARENJE koji je u terminologiji umarske struke ve dugo u upotrebi, a inae je taj pojam danas u sveopoj upotrebi kao ODRIVO GOSPODARENJE. Potrajnim gospodarenjem umama smatra se gospodarenje pri kojem je sjea, odnosno koliina drvne mase koja se koristi manja od prirasta. 2 PRIRAST = prirast je koliina biomase nastale rastom biljaka, a izraena u odreenom vremenskom razdoblju, obino godini dana
1
Lokacija postrojenja je odabrana na podruju kvalitetne sirovine po biolokoj osnovi i sortimentu, koliini i optimalnim transportnim putevima do mjesta prerade. Odabrana lokacija postrojenja smjetena je na administrativno-teritorijalnom prostoru Grada Novske, na kojem je zajedno sa susjednim opinama locirano 25 pilana, te 4 velika drvopreraivaa to omoguuje i koritenja pilovine u proizvodnom procesu drvenih peleta. Drveni pelet je namijenjen potronji u kuanstvima i vrlo je rasprostranjen energent u Europi, ija je proizvodnja i koritenje puduprijeta raznim fiskalnim i drugim mjerama, kako bi primjena drvenog peleta kao biogoriva to prije pridonijela smanjenju potronje fosilnih goriva, to je jedan od stratekih ciljeva Kyoto protokola. Predmetno postrojenje je kapaciteta 6 t/h proizvodnje peleta i 1 MW el proizvodnje elektrine energije. Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09) za postrojenja za proizvodnju elektrine energije, pare i vrue vode manje od 10 MW el uz koritenje obnovljivih izvora energije nije potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoli, niti provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli, meutim kako je instalirani kapacitet predmetnog postrojenja to se tie proizvodnje peleta 6 t/h (u godini dana mogue je proizvesti oko 50.000 t peleta), isto se nalazi na popisu zahvata iz priloga Prilogu II (toka 2.8. Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god i vie) Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09) za koje se provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli. Tvrtka PELET GRUPA d.o.o. podnijet e nadlenom Ministarstvu Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli za zahvat proizvodnje drvenog peleta i elektrine energije iz umske biomase na lokaciji Novska. Stoga je izraen ovaj Elaborat zatite okolia kao struna podloga za izradu Zahtjeva, prepoznati su mogui utjecaji zahvata na okoli i propisane mjere zatite okolia kojima e se isti eleminirati ili svesti na najmanju moguu mjeru, te je ocijenjeno da je zahvat uz provoenje mjera propisanih ovim Elaboratom prihvatljiv za okoli.
PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Tvrtka: PELET GRUPA d.o.o. za proizvodnju i trgovinu Skraeni naziv: PELET GRUPA d.o.o. Pravni oblik gospodarskog subjekta: Drutvo s ogranienom odgovornou Adresa gospodarskog subjekta: Varavska 4, 10 000 Zagreb Telefon: 01/4830 100 Fax: 01/4830 101 e-mail: mario@peletgrupa.hr Odgovorna osoba: Mario Pleji Matini broj gospodarskog subjekta (MBS): 80632586 Izvadak iz sudskog registra nalazi se u Prilogu 1 ovog Elaborata koji predstavlja Trgovakog suda: strunu podlogu Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli
Naziv gospodarskog subjekta :
C C.1
PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA OPIS LOKACIJE I POSTOJEEG STANJA NA LOKACIJI TE OPIS OKOLIA
C.1.1 Geografski poloaj lokacije zahvata Lokacija postrojenja je odabrana na podruju kvalitetne sirovine po biolokoj osnovi i sortimentu, koliini i optimalnim transportnim putevima do mjesta prerade. Odabrana lokacija postrojenja smjetena je u Sisako-moslovakoj upaniji na administrativno-teritorijalnom prostoru Grada Novske u katastarskoj opini Broice. Poloaj Sisako-moslovake upanije unutar Republike Hrvatske prikazan je na Slici 1, a poloaj Grada Novske3 unutar Sisakomoslovake upanije na Slici 2.
Slika 1. Geografski poloaj Sisako-moslovake upanije unutar Republike Hrvatske
Grad Novska = kao jedinica lokalne samouprave (JLS); grad Novska = kao sredite JLS 7
Slika 2. Geografski poloaj Grada Novske unutar Sisako-moslovake upanije Lokacija postrojenja je smjetena na junom ulazu u grad Novska na podruju naselja Broice. (Slika 3). Tvrtka PELET GRUPA d.o.o. kupila je postojei gospodarski kompleks, smjeten u prostoru izmeu ceste Novska-Jasenovac i gradske zaobilaznice, u blizini izlaska na autocestu Zagreb Lipovac i eljeznike postaje.
Slika 3. Geografski poloaj naselja Broice na junom ulazu u grad Novska

Sjeverno od lokacije nalazi se tzv. Bajer, depresija (jezero) nastala kao posljedica nekadanje eksploatacije ciglarske gline, koja je danas privedena funkciji rekreacije, zapadno od lokacije veliki umski kompleks gospodarske namjene i stambene kue, juno se nastavljaju obradiva tla koja su takoer u vlasnitvu nositelja zahvata (vidi Tablicu 1 i Sliku 5), a istono i jugoistono stambene kue. ire okruje lokacije zahvata vidljivo je na Slici 4.
POSTOJEI GOSPODARSKI KOMPLEKS
Slika 4. Ortofoto snimak lokacije zahvata C.1.2 Opis postojeeg stanja na lokaciji Prikaz estica u vlasnitvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o., Zagreb, Varavska 4 dan je u Tablici 1. Sve estice se nalaze u k.o. Broice. Na lokaciji se nalazi postojei gospodarski kompleks izgraen na k..br. 3114 i 3116. Izvadci iz zemljine knjige nalaze se u Prilogu 2. Raspored pojedinih estica prikazan je na Slici 5.
Tablica 1. Pregled pojedinih estica na lokaciji u vlasnitvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o.
KATASTARSKA ESTICA NAMJENA PREMA PPUG Novske (Sl. vjesnik Grada Novska br. 07/05) NAMJENA PREMA Izmjene i dopune PPUG Novske (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10)
OZNAKA ZEMLJITA
3114
3116
3118 3120/1 3120/2 3120/3 3121/2 3131/7 UKUPNO
cesta Zrnovo polje zgrada Zrnovo polje, zgrade, trafostanica, dvorite: zgrada Zrnovo polje zgrada zgrada zgrada zgrada trafostanica dvorite ciglana zrnovo polje ciglana zrnovo polje Neplodno ciglana u Jabukovom polju Oranica ciglana u Jabukovom polju Panjak Zrnovo polje Oranica Jabukovo polje
Graevinsko podruje izgraeni dio
PROIZVODNA NAMJENA novi obuhvat, I1 preteito industrijska
Ostala obradiva tla
Prema Izmjenama i dopunama PPUG Novska (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10) lokacija na kojoj se planira realizacija predmetnog zahvata smjetena je na ve izgraenom dijelu graevinskog podruja posebne namjene na povrini oznake PROIZVODNA NAMJENA novi obuhvat, I1 preteito industrijska, koja je izuzeta iz graevinskog podruja naselja.
10
Slika 5. Raspored estica na lokaciji u vlasnitvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o.

11
Ovaj poslovni kompleks je tvrtka PELET GRUPA d.o.o. kupila od graevinske tvrtke Radnik Novska u steaju. U sklopu poslovnog kompleksa obavljano je servisiranje i remont velikih kranskih dizalica i raznih graevinskih strojeva. Na lokaciji postoje sljedei objekti: Proizvodna hala; Ostali pratei objekti; - Zgrada I; - Zgrada II; - Garaa s pomonim objektom; - Kotlovnica; - Trafostanica. Poloaj objekata na lokaciji vidljiv je na Slici 6.
Slika 6. Poloaj postojeih objekata na lokaciji Hala Objekt je smjeten na sjevernom dijelu parcele, pravokutnog je tlocrtnog oblika, katnosti prizemlje + galerija (kat). Nosivu konstrukciju ini sistem AB stubova i greda. Krovna konstrukcija je izvedena od AB dvostrenih nosaa pokrivenih valovitim salonitnim ploama. Proelja su zatvorena AB montanim elementima. Prozori su izvedeni od metalnih profila s jednostrukim ostakljenjem, djelomino kopilit staklom. Vrata su metalna, otklopna. U hali su izvedene instalacije vodovoda, kanalizacije, elektirne energije, telefona i grijanja (plinska kotlovnica).
12
Detalji proizvodne hale prikazani su na Slici 7. Ostali pratei objekti Svi objekti su zidane prizemnice. Objekti kotlovnice i zgrade II natkriveni su dvostrenim krovitem, dok su krovita objekata garae i zgrade I ravni, odnosno u blagom nagibu. Zgrada I je u vrlo loem stanju i praktiki je izvan funkcije. Na lokaciji se, uz zgradu II nalazi objekt trafostanice. Pratei objekti prikazani su na Slici 8. Vanjsko ureenje Lokacija je ograena ianom ogradom na betonskim stupovima. Centralni dio parcele juno od hale je asfaltiran, a ostalo su zelene povrine. Vansjko ureenje lokacije vidljivo je na Slici 9.
13
istono i juno proelje
sjeverno proelje
istono proelje
juno proelje
unutranjost hale
unutranjost hale
galerijia (kat)
galerijia (kat)
Slika 7. Detalji proizvodne hale

14
zgrada II kotlovnica
garaa s pomonim objektom
zgrada I
Slika 8. Pratei objekti na lokaciji
iana ograda na betonskim stupovima asfalitirani centralni dio
Slika 9. Vanjsko ureenje lokacije
15
C.1.3 Geoloke znaajke Velik dio prostora Sisako-moslovake upanije u geolokom smislu ine podruja nastala u holocenu i neogenu (ovdje pripada i prostor lokacije zahvata), manji dio podruja nastala u paleogenu, a vrlo mala podruja datiraju iz trijasa. C.1.4 Tlo i biljni pokrov Pedoloke karte Sisako-moslovake upanije obuhvaaju pet kategorija tala razvrstanih prema pogodnostima za koritenje i odreenim uvjetima ogranienja. Lokacija zahvata pripada prostoru III. kategorije tala (bonitetni broj 60-56) koju karakterizira neujednaenost pedokartografskih jedinica. Ova kategorija je disperzno razmjetena po cijelom prostoru upanije, ali najvie u nizinskom dijelu. Teak mehaniki sastav tla ove kategorije ograniava poljoprivrednu proizvodnju to znai da se ne isplati usmjerenje na intenzivnu proizvodnju pa bi osnovna namjena bila: ekstenzivno poljodjelstvo. Klasifikacija klime mogua je i na osnovi biljnoga svijeta, odnosno njegovih fizionomskih ili fitogeografskih jedinica, polazei sa stajalita da se u ivotu bilja najbolje oituje kompleksni utjecaj podneblja. U Hrvatskoj najbolju mogunost razlikovanja i odreenja regionalne i lokalne klime pruaju klimatsko-zonske (klimatogene) zajednice i njihova podruja i potpodruja rasprostranjenosti budui da predstavljaju stvaran odraz klimatskih uvjeta, ukljuujui geografske, reljefne, pedoloke i ostale ekoloko-bioloke prilike pojedinog kraja. Na taj nain u klimatolokoj obradi klimazonalne fitocenoze postaju, u odreenom smislu, pokazatelj odnosno sinonim pojmu fitobioklimata, pod kojim se podrazumijeva pojas, podruje (potpodruje ili geografska varijanta) ili lokalitet s izraenim osobitostima podneblja i s odreenim, toj klimi prilagoenim, vegetacijskim tipom. U smislu takvog bioklimatolokoga shvaanja i tumaenja, a uvaavajui geografski poloaj, makroreljef i zonalni vegetacijski pokrov, mogu se na podruju Sisako moslavake upanije sadrajno i prostorno prepoznati i ograniiti sljedea podneblja:: podneblje niega gorskog pojasa, odnosno fitobioklimat gorske ume bukve (dinarsko i panonsko potpodruje); podneblje brdskog pojasa, odnosno fitobioklimat hrasta kitnjaka i obinog graba (juno i sredinje potpodruje) i podneblje ravnica i rijenih dolina, odnosno fitobioklimat hrasta lunjaka i drugih hidrofilnih fitocezona unutar klimatskozonskog podruja kitnjaka. Vodotok Veliki strug nalazi se oko 2,4 km zrane linije juno od lokacije, a rijeka Sava oko 5 km juno od lokacije, te se u svijetlu gore navedenog lokacija zahvata nalazi na podruju na kojem prevladavaju ume hrasta lunjaka u zajednici s grabom i jasenom.
16
C.1.5 Klimatske znaajke Za podruje Sisako moslavake upanije osobitosti podneblja opisane su prema dostupnim podacima meteoroloke postaje Sisak, pri emu iz starijeg razdoblja motrenja postoje samo podaci o padalinama (razdoblje 1925. -1940.). Openite znaajke podneblja su ove: u smislu Kppenove klasifikacije upanija je u klimatskoj zoni C tople umjereno kine klime s tim da predjeli sjeverno od pribline crte Topusko Zrin pripadaju klimatskom tipu s izrazito kontinentskim odlikama podneblja, a oni juno varijanti s nekim maritimnim odlikama klime; prema klasifikaciji Thornthwaitea podneblje cijele regije je humidno (indeks efektivnosti padalina P/E je u granicama od 64 do 127). Vrijednost P/E najmanja je u Sisku i iznosi 78; cijela regija, u smislu klasifikacije Waltera pripada glavnom klimatskom tipu VI. Tj. umjereno humidnom podruju s izrazitim, ali ne vrlo dugim, hladnim razdobljem godine. Prema raspoloivim podacima, srednja godinja temperatura zraka u Sisku je 10,9C, a njezino godinje kolebanje (amplituda) razmjerno je veliko i iznosi 20,7C. Apsolutno najvia zabiljeena temperatura zraka ubraja se meu najvee u Hrvatskoj i iznosi u Sisku 39,8C. Apsolutno najmanja zabiljeena temperatura iznosi -25C. Apsolutna amplituda temperature zraka iznosi dakle 64,8C. Srednja temperatura zraka za najtopliji mjesec (srpanj) u posavskom dijelu upanije iznosi oko 21C, a u brdskim krajevima oko 20C. Popreno godinje trajanje sijanja sunca (insolacija), u cijeloj upaniji u granicama je od 1800 do 2000 sati. Godinji srednjak naoblake u Sisku iznosi 6,0 naoblake. Prosjeni godinji broj oblanih dana u Sisku iznosi 130,5 dana, a godinji srednjak broja vedrih dana je 61,7. Relativna vlaga zraka kree se tijekom godine izmeu osrednje do jako visoke (po godinjem srednjaku je 78%). Prosjene sezonske vrijednosti koliine padalina prikazane su u Tablici 2. Tablica 2. Prosjene sezonske vrijednosti koliine oborina
KOLIINE OBORINA (mm) UKUPNO PROSJENO GODINJE PROLJEE LJETO JESEN ZIMA IV IX MJESE
891
194
256
250
191
497
Prema podacima meteoroloke postaje Sisak, srednja godinja razdioba smjerova vjetra (u %) je sljedea: najuestaliji su pravci puhanja iz NE (15,4%) i N (13,0%) kvadranta, slijede iz W (11,7%), SE (11,6%) i SW (11,3%), E (9,5%), NW (9,4%) i S (4,5%) kvadranta, dok je 13,6% vremena tiho, bez vjetra. Rua vjetrova za podruje meteoroloke postaje Sisak prikazana je na Slici 10.
17
Slika 10. Rua vjetrova za podruje meteoroloke postaje Sisak Godinji srednjaci klimatskih pojava u Sisku: dani s kiom: 126,3; dani sa snijegom: 23,7; najvea visina snijega: 46 cm (20.02.1956.); najdulje trajanje snjenog pokrivaa: 20 dana. C.1.6 Zatiena podruja i podruja ekoloke mree Na lokaciji planiranog zahvata nema zatienih entiteta koji bi uivali zatitu sukladno bilo kojoj kategoriji zatite navedenoj u Zakonu u zatiti prirode (NN 70/05 i 139/08). Iz kartografskog prikaza zatienih podruja na prostoru Sisako-moslovake (Slika 11) vidljivo je da je najblie zatieno podruje Park-prirode Lonjsko polje. Posebni rezervat Krapje ol koji je smjeten unutar Parka prirode Lonjsko polje udaljen je oko 7 km jugoistono od lokacije zahvata. Lokacija zahvata ne nalazi se unutar podruja nacionalne ekoloke mree niti unutar meunarodno vanog podruja za ptice (Slika 12). S obzirom da se se zahvat izvodi unutar izgraenog dijela graevisnkog podruja, sukladno lanku 2. (2) Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN 118/09) nije potrebno provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.
18
Slika 11. Kartografski prikaz zatienih podruja Sisako-moslovake upanije
Slika 12. Odnos lokacije zahvata i podruja ekoloke mree

19
C.1.7 Odnos prema postojeim i planiranim zahvatima Postojee stanje na lokaciji opisano je u poglavlju C.1.2. ovog elaborata. Rekonstrukcija/prenamjena postojeih objekata i izgradnja novih planirana je na nain kako je to opisano u poglavlju D.2. ovog elaborata. Grafiki prikaz koji prikazuje uklop planiranog zahvata u postojee stanje nalazi se u Prilogu 3 ovog Elaborata. U blizini lokacije se ne planiraju gospodarski objekti koji bi s predmetnim zahvatom ostvarivali kumulativni utjecaj na okolni prostor. C.2 ANALIZA USKLAENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA
C.2.1 Strategija i program prostornog ureenja Republike Hrvatske Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske temeljni su dokumenti prostornog ureenja drave. Njima je odreeno da prostor i okoli, sa svim resursima i elementima koji se u njima pojavljuju, predstavljaju prirodni temelj svakog ivota i razvitka te su ogranieni i vrlo esto neobnovljivi. Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske se utvruje da su mjere zatite prostora i okolia, koje se moraju provoditi u interesu kvalitetnog ivota stanovnitva, postale svojevrsna nezaobilazna ekonomska kategorija. Strategija odreuje okvire unutar kojih se osigurava razvitak s najracionalnijim i najekonominijim parametrima gospodarenja prostorom i okoliem. Planiranje i ureenje prostora obuhvaaju ne samo funkcionalno ureenje, ve i sve pojave u prostoru (vode i more, zrak i atmosferu, tlo i vegetaciju, mineralne sirovine i rude) te njihovo meusobno djelovanje u cilju postizanja odrivog razvitka kojim e se prostor i okoli koristiti tako da ne doe do njegovog oteivanja, ve da se uspostavi racionalno koritenje neobnovljivih i obnovljivih resursa u cilju dugoronog razvitka za budue generacije. Strategija upuuje da se provedbom relativno malih zahvata u cilju postizanja bolje organiziranosti lokalnih zajednica, mogu sustavno provoditi i podupirati strateki relevantne aktivnosti poput npr. prilagoavanja gospodarstva uvjetima i osobitostima prostora te, posebno, mjera za utvrivanje granica mogunosti i fleksibilnost prostora, integriranost u ustrojbeni sustav naselja i krajobraza, energetska ogranienja, zatitu okolia te stvaranje prihoda iz domicilnih resursa. Oba navedena dokumenta prostornog ureenja odreuju da gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u ve formiranim zonama tih djelatnosti, kao i tamo gdje to infrastruktura omoguava. Pri odabiru lokacije zahvata Nositelj zahvata se rukovodio uputama Strategije i Programa pri emu je: uvaena odrednica prilagoavanja uvjetima i osobitostima prostora (vidjeti poglavlje C.1. ovog Elaborata); odabrana tehnologija koja karositi drvnu sjeku kao ekoloki prihvatljivo gorivo za proizvodnju elektrine energije i topline; odabrana proizvodnja proizvoda (drvenih peleta) ije koritenje doprinosi globalnom smanjenju emisije CO2; kroz odabar lokacije na prostoru na kojem je ve prije locirana gospodarska djelatnost (vidjeti poglavlje C.1. ovog Elaborata) uvaene su odrednica Strategije i Programa
20
prostornog ureenja republike Hrvatske da se gospodarske djelatnosti trebaju locirati u ve formiranim zonama i tamo gdje to infrastruktura omoguava. C.2.2 Prostorni plan Sisako-moslovake upanije Pri izradi Prostornog plana ureenja Grada Novske uzete su u obzir obveze iz dokumenata prostornog ureenja vieg reda, pa tako i obveze iz Prostornog plana Sisako-moslovake upanije, to je i navedeno u lanku 5. Izmjena i dopuna PPUG Novska, nacrta konanog prijedloga plana. Stoga e vie rijei o smjetaju Tvornice cementa Sveti Juraj biti pri razmatranju usklaenosti zahvata s Prostornim planom ureenja Grada Novske. C.2.3 Prostorni plan ureenja Grada Novske Prema Izmjenama i dopunama PPUG Novska (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10) lokacija na kojoj se planira realizacija predmetnog zahvata odnosno k..br. 3116, k.o. Broice smjetena je u izgraenom dijelu graevinskog podruja posebne namjene na povrini oznake PROIZVODNA NAMJENA novi obuhvat, I1 preteito industrijska. U Prilogu 4 nalazi se izvadak iz dokumenta Izmjena i dopune PPUG Novske, nacrt konanog prijedloga plana koji je u meuvremenu usvojen. Pri realizaciji zahvata bitno je primjeniti odredbe koje se odnose na razvoj i ureenje povrina izvan graevinskih podruja naselja, odnosno na graevine koje se mogu graditi na povrinama izdvojene namjene (Proizvodno-poslovna namjena I1-preteito industrijska). Prostorne mogunosti predmetnog zahvata utvrene su temeljem odredbi lanaka 41, 42, 60, 70, 72, 73, 78 (5), 79 (3), 80 (1), 81 (1) (2), 88 (2), 97 (6) i 99 (1). Na projektirano stanje postavljaju se sljedei zahtjevi: smjetaj graevina na k..br. unutar obuhvata gospodarske preteito industrijske namjene (I1); provedba postupka procjene utjecaja na okoli, odnosno postupka ocjene o potrebi procjene sukladno Miljenju nadlenog Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja (Klasa: 351-03/10-04/49; Ur.broj: 531-14-1-1-06-10-2 od 01. srpnja 2009. godine) te sukladno odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09); minimalna povrina graevne estice iznosi 2.000 m2; minimalni/maksimalni koeficijent izgraenosti Ki iznosi 0,1/0,60; maksimalna katnost/visina Po/Puk/S+P+Pk 15 m uz mogunost da ukoliko to zahtjeva tehnoloki proces dio graevine (do 50 % ukupne tlocrtne povrine) moe biti i vii (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne vii od 25 m; minimalna povrina prirodnog terena iznosi 20%; uvjeti prikljuenja graevnih estica na javnu prometnu mreu dani su u lancima 70. i 72., a uvjeti za rjeavanje prometa u mirovanju u lanku 73. (15 mjesta/1.000 m2 GBP); prirodni teren mora biti ureen kao parkovno ili zatitno zelenilo. Rubovi graevne estice prema naselju moraju se urediti kao zatitno zelenilo minimalne irine 5 m; postojee graevine, a koje su sagraene u skladu s ranije vaeim propisima, mogu se rekonstruirati u postojeim gabaritima;
21
vei korisnici prostora gospodarske namjene, na graevnim esticama veim od 5.000 m2, grade zasebne interne vodovodne mree s ureajima za protupoarnu zatitu; oborinske vode iz stambenih naselja, zona gospodarske namjene i s prometnih povrina sakupljaju se u sustav razdjelne, polurazdjelne ili mjeovite kanalizacije i odvode se prema ureajima za ienje (separatori i talonice) prije isputanja u lokalne vodotoke (kod razdjelnih i polurazdjelnih sustava); prostornim planom utvrena je seizmika zona, koju treba uvaavati prilikom prorauna stabilnosti graevina. Cjelokupno podruje Grada Novska pripada zoni jaine 6 i 7o MCS. Ukupna povrina k..br. 3116 k.o. Broice iznosi 19.431,00 m2+ 6.309,00 m2 pri emu je 17.109,00 m2 evidentirano kao dvorite. Prema dokumentu Procjena vrijednosti nekretnina ZG 4824/2007 za postojei Poslovni kompleks Broice, Novska iz studenog 2007. godine NGP svih postojeih objekata iznosi 2.690,00 m2, a BGP 2.916,00 m2. Iz navedenog je vidljivo da na lokaciji planiranog zahvata postoje prostorni uvjeti za ispunjenje zahtjeva uvjeta gradnje i ureenja prostora.
22
D D.1
PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA TOAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI (NN 64/08 I 67/09)
Kao to je u Uvodu reeno Nositelj zahvat planira realizaciju pogona za proizvodnju drvenog peleta kapaciteta 6 t/h i elektrine energije (1 MW el) posredstvom toplinske energije (kogeneracija). Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09) za postrojenja za proizvodnju elektrine energije, pare i vrue vode manje od 10 MW el uz koritenje obnovljivih izvora energije nije potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoli, niti provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli. Meutim kako je instalirani kapacitet predmetnog postrojenja to se tie proizvodnje peleta 6 t/h (u godini dana mogue je proizvesti oko 50.000 t peleta), a drveni peleti se po definiciji smatraju krutim biogorivom, proizvodnju peleta mogue je svrstati na popis zahvata iz priloga Prilogu II (toka 2.8. Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god i vie) Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09) za koje se provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli. Pri odreivanju pripadnosti zahvata navedenoj toki iz Priloga II Uredbe bilo je dilema s obzirom da: lanak 4. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 121/07 i 150/08) daje sljedeu definiciju goriva: gorivo je kruti, tekui ili plinoviti zapaljivi materijal koriten za izgaranje, iskljuujui otpad; da isti lanak navedene Uredbe ne definira pojam biogorivo, ve gorivo od biomase; da lanak 3. Uredba o kakvoi biogoriva (NN 141/05), uz naglasak na sintagmu u smislu ove Uredbe daje sljedeu definiciju biogoriva: biogoriva su tekua ili plinska goriva za potrebe prijevoza, proizvedena iz biomase to podrazumijeva: bioetanol, boidizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-terc-butil-eter), bio-MTBE (metil-terc-butil-eter), sintetika biogoriva (sintetiki ugljikovodici ili mjeavine ugljikovodika koji su proizvedeni od biomase), biovodik i isto biljno ulje. Time su iz kategorije biogoriva u smislu ove Uredbe iskljuena kruta biogoriva za potrebe loenja u cilju dobivanja topline; da peleti nisu otpad ve proizvod, odnosno da se drveni pelet definira kao kruto biogorivo dobiveno postupkom usitnjavanja drvnog materijala (drvne biomase) do odgovarajue veliine (sjeka), nakon ega se sjeka sui te potom dodatno usitnjava i prea ime se postie sabijanje materijala, odnosno poveanje mase u jedinici volumena, a time i poveanje ogrijevne vrijednosti. Gotov proizvod naziva se drveni pelet koji se kao takav pakira i distribuira na trite kao kruto biogorivo dobiveno iz obnovljivih izvora (drvne biomase). Ovaj proizvod je iroko rasprostranjen u zemljama Europske unije.
23
Sukladno svemu prethodno razmatranom, status proizvodnje peleta nije potpuno jasan u odnosu na odredbe Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09), odnosno istoznanosti pojma biogorivo u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09) i Uredbi o kakvoi biogoriva (NN 141/05), pa je zatraeno struno miljenje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva kako bi se utvrdilo da li je uope potrebno i za dio koji se odnosi na proizvodnju peleta provesti postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli. Miljenje nadlenog Ministarstva nalazi se u Prilogu 5 ovog Elaborata. Slijedom navedenog izraen je ovaj Elaborat, kao struna podloga za izradu Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, a iz kojeg je vidljivo da planirani zahvat nee imati znaajne utjecaje na okoli, te da je uz primjenu odabrane tehnoloke opreme renomiranih europskih proizvoaa i primjenu predloenih mjera zatite, zahvat prihvatljiv za okoli.
D.2
OPIS GLAVNIH OBILJEJA TEHNOLOKIH PROCESA
D.2.1 Opis namjeravanog zahvata tehnologija proizvodnje drvenog peleta i elektrine energije Kao to je u Uvodu reeno radi se o dva kompatibilna proizvodna procesa: proizvodnji elektrine energije (1 MW el) posredstvom toplinske energije dobivne iz obnovljivih izvora energije (drvne sjeke), pri emu nastaje viak topline koji se radi ostvarivanja energetske uinkovitosti ne gubi u okolnom prostoru, ve se koristi u suari drvne sjeke koja se dovozi na lokaciju i sui na potrebnu vlanost radi proizvodnje drvenog peleta; proizvodnji drvenog peleta kapaciteta 6 t/h. Na zahtjev Nositelja zahvata Idejno tehnoloko rjeenje pogona za proizvodnju drvnog peleta kapaciteta 6 t/h i elektrine energije (1 MWel) posredstvom toplinske energije izradila je tvrtka Drvna industrija pisarovina d.o.o.., a Idejno rjeenje za rekonstrukciju poslovne graevine u graevinu za proizvodnju drvenog peleta i elektirne energije, k..br. 3114, 3116 k.o. Broice (Novska), na kojem se temelji opis u nastavku izradila je tvrtka Arhigrad d.o.o. iz Petrinje. Na lokaciji se planiraju tri tehniko-tehnoloka segmenta od kojih je samo za jedan potrebno provesti postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli. Kako svi nie navedeni segmenti predstavljaju jednu povezanu cjelinu, u ovom Elaboratu je dan kratak opis svih segmenata kako bi se mogao sagledati kumulativni utjecaj na okoli i propisati sveobuhvatne mjere zatite okolia. Tehniko-tehnoloki segmenti planirani na lokaciji su: linija za proizvodnju drvnog peleta PROIZVODNJA PELETA kapaciteta 6 tpeleta /h visoko-temperaturno kotlovsko postrojenje loeno drvnom biomasom KOGENERACIJA ORC sistem s generatorom elektrine energije 1 MW el
24
Tlocrt i bokocrt itavog postrojenja nalazi se u Prilogu 6 ovog Elaborata. Linija za proizvodnju drvnog peleta Predviena je isporuka komponenti linije za peletiranje renomirane njemake tvrtke Amandus Kahl GmbG & Co. KG koje je proizvedeno uz primjenu normi i propisa EU. Dijelovi opreme bit e isporueni od strane hrvatskih Promid d.o.o., Drvna industrija Pisarovina d.o.o., a grupa komponenti za pakiranje peleta od slovenske tvrtke Robotika Kogler d.o.o.. Shematski prikaz ORC sistema s generatorom dan je na Slici 13, a pozicije koje se u daljnjem opisu nalaze u zgradama vidljive se na nacrtu iz Priloga 6 ovo Elaborata. Sirova sjeka se transportira na skladite, gdje pomou vibracijskog sita ulazi u otvor mokrog mlina. Tako pripremljena sjeka u granulometriji mikro sjeke putem elevatora ulazi u silos mokre sjeke, gdje uz pomo hidraulike i guraa te punice za izuzimanje dozira trakastu suionicu. Sjeka se u suionicu dozira tripleks punicicom iz razloga ravnomjernog nanoenja sjeke na traku suionice. U suionici na temperaturi od cca 80 oC sjeka se sui na konanu vlagu od 10 +/- 2%. Tako osuena sjeka odlazi u silos suhe sirovine. Suionica se opskrbulje toplinskom energijom iz termouljnog kotla, koji kao energent za dobivanje toplinske energije koristi drvenu sjeku, koja se pohranjuje na skladite koje sistemom hidraulike i guraa puni kotao. Osuena sjeka se iz silosa transportira se u dozirni spremnik mlina ekiara. Iz dozirnog spremnika izuzimaem se transportira u mlin ekiar koji usitnjava sjeku na konanu granulaciju od 0,1 do 1 mm. Adekvatno granulirani drveni ostatak s definiranom granulometrijskom krivuljom iz postojeeg silosa se punim izuzimaem dozira u dozirni silos peletirke. Lopatica u dozirnom silosu se okree tako da je doziranje piljevine uvijek konstantno bez osciliranja to je vano za kvalitetan pelet. Iz dozirnog silosa pilljevina se preko punog dozatora prenosi u mjealicu gdje se, ako je piljevina ispod 12% vlanosti, dodatno navlauje te sa vlanou od 12 14% ulazi u otvor peletirke. Piljevina slobodnim padom pada na matricu peletirke po kojoj krue rvnji peletirke te piljevinu potiskuju kroz otvore na matrici promjera 6 mm. U otvorima matrice pelet se plastificira zbog utjecaja temperature (90 oC) i pritiska rvnja. Uslijed pritiska rvnja i utjecaja temperature, drvena masa se zgunjava do specifine teine do 1kg/dm3. Na donjem dijelu matrice nalaze se noevi koji dimenzioniraju duljinu peleta. Tako definiran pelet odlazi na trakasti transporter s kojim dolazi do protustrujnog hladnjaka, gdje se pelet hladi na sobosuhu temperaturu. Iz hladnjaka pelet pada na vibracijsko sito, praina se putem punog dozatora vraa natrag u peletirku, a dimenzioniran pelet odlazi na kosi trakasti transporter do linije za pakiranje. Na punom dozatoru se nalazi dozator tirke koja se po potrebi dozira za bolju kvalitetu peleta. Time se postie vea otpornost na troenje. Gotov pelet se pakira u 15 kg PVAC vree na automatiziranom stroju za pakiranje. Vree se zatvaraju sistemom varenja i pohranjuju i automatski stavljaju na paletu gdje se omataju strech folijom. Isto tako pelet se pohranjuje u silos za rastresiti kamionski transport (cisterna).
25
Sistem ORC za pogon turbine za proizvodnju elektrine energije Predviena je isporuka ORC sustema s generatorom renomirane talijanske tvrtke Turboden s.r.l. koje je proizvedeno uz primjenu normi i propisa EU. Shematski prikaz ORC sistema s generatorom dan je na Slici 13.
Slika 13. Shematski prikaz ORC sistema s generatorom Sistem ORC za pogon turbine koristi organske ugljikovodike. Kao izvor topline za isparenje ovih organskih elementa ugljikovodika koristi se termoulje (silikonsko ulje sa veim udjelom organske materije), zagrijavano na temperaturu od cca 300C. Organski Rankinov ciklus ORC (Organic Rankine Cycle) koristu smjesu organskih spojeva (silikonsko ulje sa veim udjelom organskih spojeva), koje su svojim termodinamikim osobinama pogodne za iskoritenje u toplinskom procesu. Termoulje temperature T1(cca 300C) dovodi se u dvostupanjski ispariva gdje prevodi toplinu ulja u sekundarni okrug. Nastale silikonske pare radnog medija se nakon toga razvlae sve do vakuma u sporohodnoj dvostupanjskoj aksijalnoj turbini, koja je direktno spojena sa generatorom elektrine energije. Pare nakon ohlaivanja u predgrijau ili rekuperaciji odlaze u kondenzator. Unutar kondenzatora se kondenzacijska toplina predaje u vodu za zagrijavanje trakaste kanalne suionice u potpunosti na emu se i temelji ova predloena tehnologija, optimalne kogeneracije s faktorom ENERGETSKE UINKOVITOSTI = 0,9.
26
Kotlovsko postrojenje loeno drvnom biomasom Predviena je isporuka visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loenog drvnom biomasom, sistem K12-5140 (varijanta split sistem) renomirane austrijske tvrtke Kohlbach Holding GmbH koje odgovara smjernicama EU 97/23/EG te je sukladno tome ovlateno i obavezno nositi CE-znak. Shematski prikaz jednog tipskog postrojenja dan je na Slici 14.
Slika 14. Shematski prikaz visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loenog drvnom biomasom, sistem K12-5140 (varijanta split sistem) Izuzimanje goriva (drvne biomase) iz silosa i doziranje u loite obavljaju hidrauliki pokretani, masivni potisni elementi/poluge, bez pominih dijelova u njima. Sjeka, vei komadi kore i eventualno dopremljeni komadi drva se prerezuju na vrstim, zamjenjivim noevima pri izlazu iz dozatora. Na taj nain se osigurava rad bez zaustavljanja, odnosno bez zaepljenja. Ta naprava, koja je ugraena na dva mjesta, i to kod dijelnog elementa izmeu silosa i kotlovnice i ispred samog kotla, je opremljena jedinstvenom, od strane Kohlbach-a izumljenom i od Protupoarnog tehnikog Instituta ispitanim sigurnosnim lancem protiv poara. Gorivo dospijeva, preko jedne prisilno prostrujene i kotlovskom vodom grijane uzlazne zone dopreme u loite. Tako odmrznuto i predgrijano jednakomjerno pokriva rotiljnicu loita u punoj irini. Kombinacija rotilja, takoer vlastiti KOHLBACH izum, osigurava na poetku tamponsku zonu. Ista izjednaava promjene toplinskog optereenja u odnosu na potrebu za gorivom i omoguava suenje istog putem topline zraenja sadrane u vruim zidovima loita. Naknadno uarena masa prolazi dva meusobno neovisna hidraulika rotiljna polja. Na njima se, pomijeano sa trozonskim bezstupanjski reguliranim i predgrijanim primarnim zrakom izgaranja, dogaa otplinjavanje i primarno sagorijevanje goriva. Taj postupak se ponavlja na svakom rotiljnom
27
sektoru, dok konano nije postignuto primarno izgaranje. Iznoenje kroz izgaranje nastalog pepela sa neizgorenim ostacima (zemlja, kamenje, i ostalo) obavlja se sa naizmjeninim pokretanjima rotilja. Sitni pepeo, koji propada kroz rotilj, se iznosi sa potisnom polugom koja se nalazi ispod istog i dodaje se pepelu na kraju samog rotilja. Tako cjelokupni Automatski menedment goriva nadgleda pokrivenost rotiljnih kombinacija gorivom i izuzimanje pepela. Na taj nain se ne osigurava samo optimalna pokrivenost rotilja gorivom i sprjeava transport neizgorijelog materijala u oduzimanje pepela, nego se osiguravaju i preduvjeti za ravnomjerno i ekoloki prihvatljivo sagorijevanje. Samo adijabatsko loite, dobro ozidano i izolirano, od hladne kotlovske povrine potpuno odvojeno, se sastoji od dviju meusobno odvojenih zona. Prva zona, u podruju rotilja, slui, kao to je i spomenuto, za otplinjavanje i primarno izgaranje. Druga zona, kojoj se dovodi ostatna koliina zraka za izgaranje, koncipirana je kao zona dogorijevanja. Na taj nain, obzirom da je konstantno vrua i odravana na odreenom temperaturnom nivou, omoguuje dovoljno dugo dogorijevanje i vrijeme zadravanja. Zbog te konstrukcije, izvedene kao rezultat mnogobrojnih istraivanja, emisije plinova u dimnim plinovima zadovoljavaju ne samo zakonski propisane vrijednosti, ve dijelom vrijednosti seu do nemjerljivih nivoa. Nakon ventilatora dimnih plinova, koji je, kao i ostali ventilatori postrojenja, bezstupanjski upravljan putem frekventnog pretvaraa, se dio struje dimnih plinova odvaja i kao recirkulacijska struja vraa u loite. Tom mjerom se omoguuje optimalno sagorijevanje pri eventualnom loenju sa suhim gorivom. Cjelokupna tehnologija, od izuzimanja iz silosa do spajanja na dimnjak se upravlja i regulira sa Kohlbach progamabilnom mikroprocesorskom upravljakom jedinicom. Ista uzima u obzir sve prethodno navedene posebnosti postrojenja, poglavito posebnost dugogorueg goriva kao to su drvo i kora. Parametri potrebni za potpuno sagorijevanje spomenutog goriva se neprestano mjere, nadziru i reguliraju. Regulacija pokriva i promjenjive stadije optereenja, te se prilagoava u sitnim stupnjevima, praktino bezstupanjski, sa dovodom goriva i zraka za izgaranje svakoj situaciji. Vizualizacija upravljanja je izvedena preko osobnog raunala, koje, opremljeno sa specijalno za taj prikaz razvijenim software-om, nudi ne samo openito iskoristiv sistem upravljanja kotlovskim postrojenjem, ve i regulaciju, voenje zapisnika i pohranjivanje podataka. D.2.2 Namjena pojedinih objekata i opreme Tehnologija proizvodnje drvenog peleta je prilagoena gabaritima postojeih objekata uz manje unutarnje i vanjske rekonstrukcije, a koje ne izlaze iz postojeeg tlocrta ni vanjskih gabarita. Tijek proizvodnje definiran je prema tehnolokim podsklopovima. Tehnoloki proces proizvodnje elektrine energije sistemom ORC planira se uz tehnoloku liniju proizvodnje peleta te zajedno ine jedinstveni tehnoloki proces. Oblikovanje graevine usklaeno je sa tehnolokim procesom te uobiajenom tehnikom praksom za industrijsko-proizvodne pogone. Na sjeverozapadnom proelju postojee hale (vidjeti poglavlje C.1.2. ovog Elaborata) dograuje se nadstrenica sa elinom konstrukcijom. Postojei objekt (kotlovnica na plin na Slici 6, poglavlje C.1.2. ovog Elaborata) gdje se nalazi postrojenje za plin se rui. Na jugozapadnom proelju uz postojei objekt gradi se objekt za generator sistem ORC (poz. 5a). Uz objekt generatora se nadograuje objekt kotlovnice kotlovsko postrojenje na biomasu
28
(poz. 5). Potreba za elektrinom energijom na lokaciji, bila bi 1.500 kW. Trenutna snaga trafostanice na lokaciji iznosi 150 kW, dakle potrebna je nova trafostanica. Nova trafostanica sluila bi kako za otkup elektrine energije, koja bi se koristila za potrebe pogona, tako i za prodaju elektrine energije. Proizvedena elektrina energija iz generatora prodavala bi se u mreu HEP-a, prema propisima i uz nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Pozicije dograenih objekata prikazane su na situaciji u grafikom dijelu Idejnog projekta. S novim objektima (poz. 3, 4, 5, 5a, 6, 10), poveani su tlocrtni gabariti s prijanjih 1.428,40 m2 sada iznose 1.848,14 m2. U nastavku je shematski prikazan kratki tijek proizvodnog procesa na lokaciji. 1. i 2. VANJSKO SKLADITE DRVENE SIROVINE 3.PRIPREMA SIROVINE 4. SILOS MOKRE SJEKE 5. HIDROTERMIKI VOR 6. SILOS SUHE SJEKE 7. PROIZVODNI POGON (MLJEVENJE, PELETIRANJE, PAKIRANJE) 8. SANITARNI VOR, GARDEROBA I UREDI 5a. GENERATOR (kogeneracija)
D.2.2.1
Vanjsko skladite
Drvna (umska) sjeka i piljevina iz lokalnih drvnoindustrijskih pogona dopremaju se na lokaciju tvrtke kamionskim prijevozom, te se unutar pogona odlau na skladite sirovine. U krugu pogona na povrini od 1.500 m2 skladiti se osnovna sirovina za daljnju preradu u pelete i toplinsku energiju. D.2.2.2 Priprema sirovine
Sjeka se utovarivaem doprema na vibracijsko sito. Prosijani materijal se transportira do mokrog mlina koji granulat sjeke G50 (prema EU normi) preradi u granulat mikro sjeke koja se elevatorom otprema u mokri silos. Vlaga sjeke se kree od 40-60%.
29
Mokri mlin ima nazivnu snagu 250 kW. Transportni putevi imaju nazivnu snagu od P1 = 18 kW Ukupno: 268 kW PROIZVOAI OPREME : Mlina za mljevenje mokre sjeke proizvode tvrtke Vecoplan, Kahl, Pallman, Rudnik Eners. Tvrtka se odluila za stroj tvrtke Amandus Kahl, tip 39-1000. Sustav vibracijskog sita, prihvatnog lanang transportera i valjkastih transportera proizvodi tvrtka iz Krievaca, Promid d.o.o. Ukupna snaga elektro motora kod transportnih puteva iznose 18 kW. MLIN: AMANDUS KAHL TRANSPORTNA OPREMA: TIP PROMID d.o.o. D.2.2.3 Silos mokre sjeke
Ukupan neto volumen silosa iznosi; V=320 m3 odnosno kod faktora rastresitosti od 3,5 cjelokupna skladina koliina iznosi;
G=320m3 x 0,78 t/m3 =71,5 t 3,5pm Raunato na 8% vlage drvene mase. Pomou hidraulinih guraa i punog nasuprotnog transportera, sjeka se transportira u trakastu kanalnu suionicu. Snaga hidraulinog agregata za pokretanje letve guraa Pelek= 16 kW, dok je pogon nasuprotnog pua reguliran preko frekventnog regulatora snage Pelek= 4 kW, odnosno ukupno Pukup=20 kW. PROIZVOAI OREME: Hidraulini gura TIP- 3 x 18000/12 - KIV VRANSKO, KOVINATRADE-Zagreb Nasuprotni puni izuzima TIP 300 x 10800/2,5 - PROMID KRIEVCI A = 7,50 x 8,00 = 60,00m2
30
D.2.2.4
Hidrotermika jedinica termouljni kotao i suionica
TERMOULJNI KOTAO Drvna biomasa (gorivo) u obliku pripremljenom za doziranje u kotao je uskladitena u betonskom silosu pravokutne osnovice. Uz zrak za sagorijevanje, u loite se takoder automatski doziraju i recirkulirani dimni plinovi oduzeti nakon izlaska iz kotla (odnosno nakon ventilatora dimnih plinova). Recirkulacijom dimnih plinova se omoguuje kontrola temperature loita uz odravanje zadanog pretika zraka, odnosno ostatka O2 u dimnim plinovima (vano zbog stupnja iskoritenja goriva) i redukcije NOx- emisijskih vrijednosti. Kompletan proces automatskog loenja drvnom biomasom, od izuzimanja goriva iz silosa do proiavanja dimnih plinova i prikljuka na dimnjak, upravljan je PLC-om. izvor topline: temperatura termoulja: toplinska snaga kotla: temperatura vode: termika snaga vrue vode: Pelek= PROIZVOAI OPREME: KOHLBACH TIP: K12-5140 HTK split SUIONICA Sirova sjeka se transportira u silos, gdje pomou kosog transportera ili elevatora ulazi u trakastu kanalnu suionicu. U kanalnoj suionici na tempraturi od cca 80 oC sjeka se sui na konanu vlagu od 10 +/- 2 %. Tako osuena sjeka odlazi u silos suhe sirovine. Za suenje sjeke i piljevine upotrijebiti e se trana kanalna suionica, tip Amandus Kahl kapaciteta do 6.000 kgsirovine/h. Minimalni i maksimalni kapacitet ovise o ulaznoj vlanosti sirovine u suioniki kanal. TEHNIKI PODACI: - ulazni kapacitet (pri mokrini 55%) 9 t/h - izlazni kapacitet suhe tvari kod 8% vlage 6 t/h - granulacija max 10 x 30 x 5 mm - izlazna mokrina 12 +/- 2% - temperatura suenja 70 90 C - isparavanje vode cca 3.000 kg/h - sadraj ostatka praine u odlaznom zraku od 10 mg/Nm3 - specifina potronja toplinske energije 1,43 kWh/kg voda - potreba toplinske energije 4.300 kW 250 kW - Pelek= zatvoreni sustav s termouljem 315/250 oC 5.140 kW 60/80 oC 4.100 kW 30 kW
31
D.2.2.5
Generator sistem ORC
Sistem ORC (Organic Rankine Cycle ili hrv. Organski Rankinov ciklus) za pogon turbine koristi organske ugljikovodike. Kao izvor topline za isparenje ovih organskih elementa ugljikovodika korisi se termoulje (silikonsko ulje sa veim udjelom organske materije), zagrijavan na temperaturu od cca 300C. Termoulje temperature T1(cca 300C) dovodi se u dvostupanjski ispariva koji prevodi toplinu ulja u sekundarni krug. Nastale silikonske pare radnog medija se nakon toga razvlae sve do vakuma u sporohodnoj dvostupanjskoj aksijalnoj turbini, koja je direktno spojena sa generatorom ektrine energije. Pare nakon ohlaivanja u predgrijau ili rekuperaciji odlaze u kondenzator. Unutar kondenzatora se kondenzacijska toplina se u potpunosti predaje u vodu za zagrijavanje trakaste kanalne suionice, na emu se i temelji ova predloena tehnologija, optimalne kogeneracije s faktorom ENERGETSKE UINKOVITOSTI = 0,9. brutto dobivena elektrina energija: netto dobivena elektrina energija: PROIZVOAI OPREME: TURBODEN TIP: T10-CHP-split D.2.2.6 Silos suhe sjeke 1.050 kW 1.000 kW
Identian ureaj kao i kod MOKROG SILOSA. Kapacitet iznosi 320 m3. Teinski kapacitet, ali sada kod realne vlage od 8% iznosi; G= 71,15 t Hidraulini grabuljar kao i nasuprotni punui izuzima s trakastim transporterom do agitatora (meusilos s kontroliranim doziranjem peletirke). Instalirana snaga SUHOG SILOSA za hidraulini agregat; Pelek = 16 kW Pogon nasuprotnog punog transportera;
Pelek= 4 kW Pukup = 20 kW PROIZVOAI OPREME Hidraulini grabuljar TIP 3 X 10800/12 KIV Vransko, PROMID KRIEVCI
32
Nasuprotni puni izuzima TIP 300 x 10800/2,5 PROMID, KRIEVCI Gabariti suhog silosa (BRP) su 8m x 7,5m; A = 60 m2 D.2.2.7 Mljevenje
Osuena sjeka iz silosa se transportira u dozirni spremnik suhog mlina. Iz dozirnog spremnika izuzimaem se transportira u suhi mlin koji usitnjava sjeku na konanu debljinu od 0,1 do 1 mm. Ovu zadau izvrava mlin ekiar sa sitom, koji definiraju u zajednikom radu krivulju prosijavanja koja je od osobite vanosti za uspjeno peletiranje sirovine. Rad mlina se predvia u tri smjene. PROIZVOAI OPREME: Mlin Amandus Kahl, od P = 200 kW i kapaciteta od 10 m3/h sjeke. Uz mlin ide i vibracijsko sito za prosijavanje s povrinom od 6 m2 i snagom motora P = 7,5 kW. P1 = 200 kW P2 = 7,5 kW Pelek = 207,5 kW D.2.2.8 Peletiranje i skladitenje
Adekvatno granulirani drvni materijal s definiranom granulometrijskom krivuljom iz postojeeg silosa se punim izuzimaem dozira u dozirni silos peletirke. Lopatica u dozirnom silosu se okree tako da je doziranje piljevine uvijek konstantno, bez osciliranja, to je vano za kvalitetan pelet. Iz dozirnog silosa pilljevina se preko punog dozatora prenosi u mjealicu gdje se, ako je piljevina ispod 12% vlanosti, dodatno navlauje te sa vlanou od 12 14% ulazi u otvor peletirke. Piljevina slobodnim padom pada na matricu peletirke po kojoj krue rvnji peletirke te piljevinu potiskuju kroz otvore na matrici promjera 6 mm. U otvorima matrice pelet se plastificira zbog utjecaja temperature (90 oC) i pritiska rvnja. Uslijed pritiska rvnja i utjecaja temperature, drvena masa se zgunjava do specifine teine od 1kg/dm3. Na donjem dijelu matrice nalaze se noevi koji dimenzioniraju duljinu peleta. Tako definiran pelet odlazi na trakasti transporter s kojim dolazi do hladionika, gdje se pelet hladi na sobnu temperaturu. Iz hladionika pelet pada na vibracijsko sito, praina se putem punog dozatora vraa natrag u peletirku, a dimenzioniran pelet odlazi na kosi trakasti transporter do linije za pakiranje. Linija peletiranja predstavlja proizvodnu cjelinu definiranu s dva osnovna stroja za peletiranje (peletirke) s plosnatom horizontalnom matricom s mogunou umetanja matrice za industrijski pelet. Tada se kapacitet poveava za cca 25%.
33
Gotov pelet se pakira u 15 kg PVAC vree na automatiziranom stroju za pakiranje. Vree se zatvaraju sistemom varenja i pohranjuju i automatski stavljaju na paletu gdje se omataju strech folijom. Isto tako pelet se pohranjuje u silos za rastresiti kamionski transport (cisterna). Tehnoloki proizvodni srednji kapacitet iznosi: G = 345 dana x 24h x 6 t/h = 49.680 t/god Pelet prea, tip plosnata matrica Amandus Kahl 2 kom 2 x 3 t/h 6 8 mm do 5% 200-250 kg/m3 600-650 kg/m3 10-15 C 2 x 315 kW
- kapacitet - promjer peleta: - voda za navlaivanje - nasipna teina suhog ostatka: - nasipna teina peleta: - izlazna temp. iz hladnjaka - instalirana snaga pelet pree
PROIZVOAI OPREME: AMANDUS KAHL, CPM, ANDRITZ, CPI OSTALA OPREMA ZA KOMPLETIRANJE LINIJE PELETIRANJA: Transportna narebrena traka od SUHOG SILOSA do agitatora: PROMID KRIEVCI TIP TNP- 600/12000 Pelek= 2,5 kW Agitator kapaciteta 20m3 TIP 20/20 x 200: AMANDUS KAHL, Hamburg Pelek= 15 kW Protustrujni hladnjak TIO GK1500 KL Pelek= 10 kW Vibracijsko sito za prosijavanje peleta sa ciklonom i podtlanim ventilatorom: TIP AMANDUS KAHL 2 X 800 Pelek= 3,3 kW Transporteri za povezivanje kontinuiranog preradbenog postupka: 4 x 400/8000 PROMID KRIEVCI Pelek= 12 kW
34
Ureaj za punjenje polietilenskih vrea s 15 kg izvagom ROBOTIKA KOGLER, 15-30/3 CD Pelek = 19,5 kW Pukup = 692,30 kW UKUPNA POTREBA ZA ELEKTRINOM ENERGIJOM: Na lokaciji je potrebna trafo postaja nazivne snage 1.500 kW, s time da se prosjena potronja elektirne nergije svodi na 1.100 kW.
35
SHEMA TEHNOLOKE LINIJE
36
D.2.3 Situacija graevine Razmjetaj graevina na parceli prikazan je u Prilogu 3 ovog Elaborata. Prilikom pripreme strune podloge za ishoenje lokacijske dozvole potrebno je pridravati se odredbi dokumenata prostornog ureenja navedenih u poglavlju C.2.3. ovog Elaborata. D.2.4 Veliina i povrina graevine smjetaj objekata na graevnoj estici odnosno unutar zahvata u prostoru Obzirom da se graevina gradi na dijelu postojeeg gospodarskog kompleksa, koriste se zateeni sadraji ve postojee ureene parcele, a kao to su prilazni kolni, pjeaki, evakuacijski, protupoarni i interni transportno-manipulacijski putevi. Oblikovanje graevine omoguuje pristup vozila, pokretne mehanizacije i osoblja u zonu smjetaja tehnoloke opreme, a sa ciljem povezivanja ostalih slobodnih dijelova gospodarskog kompleksa. Pri rekonstrukciji postojeih i gradnji novih objekata potrebno je pridravati se odredbi dokumenata prostornog ureenja navedenih u poglavlju C.2.3. ovog Elaborata. D.2.5 Oblikovanje graevine Graevine osnovno moraju pratiti tehnoloku funkcionalnost i to jednostavniju izvedbu. To bitno utjee na arhitekturu i oblikovanost graevine, koja je bitno unaprijed definirana preradbenom tehnologinou objekta. Racionalna konstrukcija i suzdrana arhitektoninost objekta vana je znaajka predloenih rjeenja. D.2.5.1 Vanjsko skladite
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Skladini prostor s pristupnim prometnicama je mjesto za skladitenje sjeke i piljevine. Ukupan skladini prostor omoguuje skladitenje sjeke do 1.500 m3. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Skladita su asfaltirana s povrinskom odvodnjom oborinskih voda u betonskim ljebovima. Pristupna prometnica iz iste podloge i presvuene I. slojem asfalta u debljini d=10 cm. ISKAZ NETTO POVRINA UKUPNO 1.500 m2
37
D.2.5.2
Priprema sirovine
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Nadstrenica dimenzija 8,60 x 10,00 je smjetena na sjeverozapadnom dijelu proizvodne hale. Namjena prostora je za prosijavanje i mljevenje drvene sjeke. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Na samostojeim temeljima ugrauju se okomiti nosivi elini reetkani nosai iz .60/40/3 i . 14 profila. S reetkanim krovnim nosaem za dvostrenu krovnu izvedbu povezani su elni i zaelni okomiti nosai, a meusobno spojeni takoer reetkanim nosaem na rasponu od 6,00 m kolika su i statika polja 8,00 x 6,00 m. Vjetrovne zatege krovne i bone iz .14 profila. Pokrov je jednostruk iz trapeznog Fe Zn lima d = 0,8 mm, koji lei na . Gredicama 120/60/4 mm. Pod je iz AB-2, d = 15 cm, konstruktivno armiran R-mreom, na reetanom ljunku d = 20 cm. Nije potrebna hidroizolacija. Betonska stopa za eline reetkane okomite nosae iz betona MB-20. INSTALACIJE Od instalacija predviena su gromobranska instalacija s uzemljenjem vezanim na prsten pogona, kao i kabelski prikljuak na glavni elektroormar s kabelskim razvodom. D.2.5.3 Silos mokre sjeke
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Mokri silos je na potezu izmeu mokrog mlina i suionike komore. Tlocrtna povrina je 6 x 8 m dok je visina h = 7,00 m. Do kote + 7,00 u armirano-betonskoj konstrukciji. Na +- 0,00 koti je sustav hidraulinih izuzimaa s punim dozirnim transporterom na koti -0,4. Krovite je dvostreno s nagibom od 8. Unutar volumena silosa je i hidraulini agregat s potisno-povratnim cilindrima za evakuaciju sjeke, piljevine i blanjevine radi doziranja punog sustava doziranja pelet pree. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Donji postroj silosa lei na AB trakastim temeljima do kote -0,8. Pod u AB izvedbi MB 25 d = 20 cm na reetanom ljunku i hidroizolacije od 2x polietilenske folije. Do kote +5,00 AB prizma d = 20 cm obostarno armirana R-mreom. Kruna prizme je postolje za . konstrukciju gornjeg postolja silosa do sljemena na koti +10,00. Nosiva konstrukcija krovita je statiki ojaana za set multiciklona koji odvajaju transportno sredstvo zrak od suhe piljevine sjeke i blanjevine.
38
INSTALACIJE Od instalacija unutar silosa suhi protupoarni sustav sprinkler ureaja kao i ekshautorski ureaji odnosno elektro instalacije. D.2.5.4 Hidrotermika jedinica termouljni kotao
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Tlocrtna povrina radnog prostora iznosi 19,00 x 15,30 m, visina 13,30 m. KONSTRUKCIJA Objekt lei na trakastim betonskim temeljima. Armirano betonski podovi na +/- 0,00 koti objekta lee na reetanom ljunku u izvedbi s bitumnskom hidroizolacijom. Okomito zie je do kote 0,5 u armirano betonskoj izvedbi. Krovna konstrukcija u podruju kotlovnice, je izvedena iz . reetkanih nosaa i gredica, dok je pokrov objekta iz FeZn d = 0,8 mm s izolacijom protiv kondenzacije. ZATVARANJE OBJEKTA Otvori na objektu prozori su u metalnim okvirima bravarske izvedbe s izo ostakljenjem. Vrata su industrijske izvedbe u metalnoj konstrukciji dovratnici, a krila (oplata) iz pocinanog obojenog narebrenog lima. OBRADA POVRINA elni AB zidovi mokrog i suhog silosa se boje bijelom fasadeks bojom u dva nalija dok su ostale povrine FeZn limovi. INSTALACIJE Od instalacije su predviene gromobranska vanjska i unutarnja-uzemljenje. Razvodi vode za kotao, komprimirani zrak od 7 bara kao i elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 o C/90 oC za kalorifere u smislu grijanja radnog mjesta. Vodoravna mrea sprinkler ureaja za mokri i suhi silos, dimovodni kanali te elektroinstalacije vanjske izvedbe.
39
D.2.5.5
Generator sistem ORC
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Graevina gdje je smjeten generator s popratnom opremom i elektronikom je zatvoreni objekt (poz 5a). Cjelokupna proizvodnja se odvija na +- 0,00 koti. Unutar povrine od A1 = 10,0 x 19,00 m. Visina prostorije gdje se nalazi generator iznosi 7,20 m. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Temelji u MB-20 trakasti s podnom konstrukcijom AB - d = 20 cm konstruktivno armirana na reetanom ljunku s hidroizolacijom. Vanjski zidovi biti e izvedeni iz opeke debljine 20 cm, uvreni horizontalnim i vertikalnim AB serklaima 20x20 cm. Krovna nosiva konstrukcija je elini reetkasti nosaa. Krovni pokrov iz FeZn jednostrukog lima lei na elinim gredicama. Na potezu proizvodnje obloen u podgledu s protukondenzacijskom folijom. Na potezu skladita nije potrebna protukondenzacijska folija. Krovite je dvostreno s nagibom od 16. OTVORI Prozorski otvori su izvedeni kao bravarska konstrukcija. U podruju kotla ostakljeni vuenim staklom. Otvori vratiju su bravarska zaokretna, obloena jednostrukim limom i ostakljena prozirnim poliklorid ploama. IZOLACIJA Objekt nije potrebno izolirati na prolaz topline termiki otpornim materijalima. Hidroizolacija e se izvesti iz 2x bitumenskog sloja izmeu reetkanog ljunka i AB poda. INSTALACIJE Od instalacije su predviene gromobranska vanjska i unutarnja-uzemljenje. Razvodi vode za kotao, elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 oC/90 oC za kalorifere u smislu grijanja i hlaenja radnog mjesta. D.2.5.6 Silos suhe sjeke
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Suhi silos je na potezu izmeu termikog vora i hale za peletiranje. Tlocrtna povrina je 6,0 x 8,0. Od kote +/- 0,00 pa do kote 7,00 je izveden od AB zidova. Na +/- 0,00 koti je sustav hidraulinih izuzimaa s punim dozirnim transporterom do kote -0,4. Krovite je dvostreno s nagibom od 16. Unutar volumena silosa je i hidraulini agregat s potisno-povratnim cilindrima za evakuaciju sjeke, piljevine i blanjevine radi doziranja punog sustava pelet pree.
40
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Donji postroj silosa od kote +/- 0,00 lei na AB trakastim temeljima do kote -0,8. Pod u AB izvedbi MB 25 d = 20 cm na reetanom ljunku i hidroizolacije od 2x polietilenske folije. Do kote +7,00 AB prizma d = 20 cm obostarno armirana R-mreom. Kruna prizme je postolje za . konstrukciju gornjeg postolja silosa do sljemena na koti +10,00. Oplata od kote 7,00 je iz FeZn trapeznog obojenog lima. INSTALACIJE Od instalacija unutar silosa je suhi protupoarni sustav sprinkler ureaja, elektro instalacije za napajanje potisnog ureaja. Od hidraulinog agregata do potisnih cilindra izvlakaa suhe drvene sjeke, piljevine i blanjevine smjeteni su polazni i povratni vodovi hidraulinog ulja. D.2.5.7 Mljevenje, peletiranje i skladitenje
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Graevina za proizvodnju i skladitenje drvenih peleta je zatvoreni objekt (postojei objekt, poz 4). Cjelokupna proizvodnja se odvija na +- 0,00 koti. Unutar povrine od A1 = 12 x 35 m je predviena povrina za paletiranje, a povrina A2 = 12 x 30 m za skladitenje peleta. Tehnoloke cjeline nisu mehaniki odvojene ve su jedinstvene. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Temelji u MB-20 trakasti s podnom konstrukcijom AB - d = 20 cm konstruktivno armirana na reetanom ljunku s hidroizolacijom. Nosiva okomita konstrukcija iz . cjevastih reetkastih profila 100/100/4. Krovna nosiva konstrukcija iz reetkastog nosaa izvedena iz istog materijala sa . tapovima 40/30/3. Krovni pokrov iz FeZn jednostrukog lima lei na gredicama 120/60/4. Na potezu proizvodnje obloen u podgledu s protukondenzacijskom folijom. Na potezu skladita nije potrebna protukondenzacijska folija. Krovite je dvostreno s nagibom od 16. OTVORI Prozorski otvori su izvedeni iz bravarske konstrukcije. U podruju peletiranja ostakljeni vuenim staklom, a u podruju skladita nalaze se polikloridne prozirne ploe. Otvori vratiju su bravarska zaokretna obloena jednostrukim limom i ostakljena prozirnim poliklorid ploama. INSTALACIJE Od instalacije su predviene gromobranska vanjska i unutarnja- uzemljenje.
41
Razvodi vode za navlaivanje smjese prije peletiranja, komprimirani zrak od 7 bara kao i elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 oC/90 oC za kalorifere u smislu grijanja radnog mjesta. D.2.5.8 Uredski prostori i sanitarni vor
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Na istonom dijelu pogona u nastavku skladita gotovog proizvoda pozicionira se prostor predvien za uredski prostor i sanitarni vor. U jednom statikom polju 3,90 x 11,70 m u etai prizemlja smjetaju se poslovni prostori : pomona prostorija za odravanje pogona i opreme, prijamna kancelarija, sanitarni vor i priruno skladite. U I katu blagovaonica sa ajnom kuhinjom. Sanitarni vor i uredi uprave. KONSTRUKCIJA Objekt lei na trakastim betonskim temeljima. AB podovi na reetanom ljunku. Nosivi i pregradni zidovi izvest e se od blok opeke. AB prsten kao horizontalni serkla. Podgled stropa u I. katu iz FeZn vanjskog krovnog pokrova, poliuretanske izolacije d=80 mm i podgled iz knauf ploa. Krovna konstrukcija postojea, betonski nosai. OBRADA POVRINA Obrada povrina unutarnjeg zida s knauf ploama obojenih pastelnim fasadeks bojama. Vanjska obrada na rabic mrei i plastina buka. Prizemlje u keramikim ploicama i sanitarni prostori kao i ajna kuhinja. Ostale prostorije hrastov brodski pod. IZOLACIJA Hidroizolacija je iz dvostruke polietilenske folije na sloju betonskog estriha iznad podloge reetanog ljunka. Krovna (pokrov) izolacija je iz termo sendvi nosivih ploa debljine 80 mm obloenih FeZn trapeznim limom s vanjske strane, a u podgledu s knauf ploama. Ostakljene povrine su iz izo stakla, a okomito zie termoizolirano s 5 cm debelim stiropor ploama. OTVORI Ulazno-izlazna vrata su zaokretna bravarska, a ostala u termopal ploama pastelnih boja. Prozori su takoer bravarski i ostakljeni izostaklom. INSTALACIJE Od instalacija u upravnoj zgradi su toplovodni razvodi s rebrastim grijaima za toplovodno grijanje 80/500C. Vodoravne instalacije i kanalizacijske. Elektroinstalacija s toplinskim prikljucima.
42
GRIJANJE Grijanje je iz kotlovnice preko radijatora i toplovodnog razvoda iz finalne hale. D.2.5.9 Parkiralite za osobna vozila
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Uz vanjsku pristupnu cestu (istona orjentacija) se nalazi 30 parkirnih mjesta, a sukladno lanku 73. Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Grada Novske kojim je odreeno da je za industriju i zanatstvo potrebno osigurati 15 parkiralinih mjesta na 1.000 m2 BRP. Parkirna mjestra se raunaju prema formuli: BRP * 15 = 1.951,10 *15 = 29,26 30 parkirna mjesta 1.000 1.000 Pristup parkirnim mjestima je s glavne tangente ceste direktno. Cjelokupna lokacija pogona je ograena industrijskom ogradom koja jednoznano definira tretirani zahvat u prostoru pogona, odnosno niskogradnju skladita sirovine i graevine. IZVEDBA I MATERIJALI Na reetanom ljunku sa zavrnim slojem frakcije 0-8 povuen je asfaltni sloj, donji 6-8 cm i gornji debljine 3 cm. Prostor je omeen betonskim rubnjacima, a parkilarina mjesta su iscrtana uljanom bojom, trake. Ulaz na parkiralite je s glavnog javnog puta. D.2.5.10 Interne prometnice
Interne prometnice omoguuju pristup na skladite sjeke, ukupnom termikom voru s peletiranjem, skladitu gotove robe kao i upravnoj zgradi. Prometnice su direktno vezane na glavni ulaz i u krunom toku ne presjecaju interne tijekove manipulacije materijala za preradu (protupoarni uvjeti i itd.). Uz njih je na propisanim mjestima postavljena i protupoarna hidrantska mrea, koja ini prsten oko zatienih graevina. Na reetanom ljunku ili batudi d= 30 cm postavlja se I. grubi sloj asfalta d= 10-15 cm i II. zavrni sloj troenja d= 3-4 cm. Transportni pravci su = 8 m obrubljeni bet. rubnjacima te vanjskom i uzemnom kanalizacijom s revizijskim oknima.
43
D.2.5.11
Objekt trafo postaje
FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRAJ PROSTORA Graevina gdje je smjetena trafo postaja je zatvoreni objekt. Cjelokupna proizvodnja se odvija na +- 0,00 koti. Unutar povrine od A1 = 10,00 x 7,20 m je predviena povrina za trafo postaju s popratnom opremom i elektronikom. Visina prostorije iznosi 7,20 m. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Temelji u MB-20 trakasti s podnom konstrukcijom AB - d = 20 cm konstruktivno armirana na reetanom ljunku s hidroizolacijom. Vanjski zidovi biti e izvedeni iz opeke debljine 20 cm, uvreni horizontalnim i vertikalnim AB serklaima 20x20 cm. Krovna nosiva konstrukcija je elini reetkasti nosa. Krovni pokrov iz FeZn jednostrukog lima lei na elinim gredicama. Na potezu proizvodnje obloen u podgledu s protukondenzacijskom folijom. Na potezu skladita nije potrebna protukondenzacijska folija. Krovite je dvostreno s nagibom od 16. OTVORI Prozorski otvori su izvedeni kao bravarska konstrukcija. U podruju kotla ostakljeni vuenim staklom. Otvori vratiju su bravarska zaokretna obloena jednostrukim limom i ostakljena prozirnim poliklorid ploama. IZOLACIJA Objekt nije potrebno izolirati na prolaz topline termiki otpornim materijalima. Hidroizolacija e se izvesti iz 2x bitumenskog sloja izmeu reetkanog ljunka i AB poda. INSTALACIJE Od instalacije su predviene gromobranska vanjska i unutarnja- uzemljenje. Razvodi vode za kotao, elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 oC/90 oC za kalorifere u smislu grijanja i hlaenja radnog mjesta. D.2.6 Ureenje graevne estice Graevna estica je ureena Prema Izmjenama i dopunama PPUG Novska (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10) u izgraenom dijelu graevinskog podruja na povrini oznake PROIZVODNA NAMJENA novi obuhvat, I1 preteito industrijska. Ograda prema glavnoj prometnici (pristupna cesta) iznosi h1 = 1,5 m, dok je dvorina ograda predviena s h2 = 2,0 m. Koeficjent izgraenosti je manji od 40% ukupne povrine, tako da ima dovoljno zelenih povrina, odnosno povrina predvienih ukrasnim raslinjem (grmlje i drvee).
44
Ukupne zelene povrine premauju 20% minimalne ozelenjene povrine pogona, kao i predviene rubne zelene povrine. Unutarnje prometnice su predviene s dovoljnim radijusom za okretanje kamiona s prikolicom u krunom tijeku na skladite oblovine, odnosno skladite gotove robe, ako i krunom poarnom putu oko objekata. Tehnoloki tijekovi sirovine su takoer rijeeni izvedbom graevina da nema presjecanja tijeka kolanja sirovine od primarnog do finalnog oblika proizvoda. Maksimalna visina objekta (kotlovnica) je 13,30 m to je ispod doputene visine. D.2.7 Nain prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na javno-prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu Graevina je preko interne komunikacije vezana izravno na gradsku prometnicu u junoj zoni zapadnog ruba parcele, ime se postie povoljniji odnos prema glavnom raskru. Parkiralite osobnih automobila ima vezu s glavnom prometnicom izvan pogona. PRIKLJUCI INSTALACIJA Uz lokaciju su izgraeni sljedei komunalni sustavi: kanalizacija; vodovod; elektroenergetska mrea; telefon; javna prometnica. Prikljuci na postojeu gradsku infrastrukturu obavit e se sukladno uvjetima nadlenih tijela.
45
D.3
POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOKI PROCES
D.3.1 Energetska bilanca pogona i koliine tvari i energenata koji ulaze u proces Kao to je vidljivo iz poglavlja D.2.1. ovog Elaborata na lokaciji bi se kao energent koristila drvna (umska) biomasa, unaprijed pripremljena u obliku drvene sjeke. Drvena sjeka bi se koristila kao energent u loitu termouljnog kotla, a u cilju proizvodnje elektrine energije pri emu bi se viak topline koristio za suenje drvne sjeke koja se koristi za proizvodnju peleta. Da bi se mogao prikazati sumarni popis vrsta i koliina tvari i energenata koji ulaze u proces (Tablice 3 i 4) izraena je bilanca postrojenja na bazi rada pogona od 345 dana godinje po 24 sata na dan. PROIZVODNJA ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE
Qelek = 345 dana x 24h x 1 MW = 8.280 MWh/god Qtopl = 345 dana x 24h x 4,1 MW* = 33.948 MWh/god
*Potrebna snaga kotla u pogonu
Koliina ulazne biomase u loite termouljnog kotla kod vlanosti sirovine 55%:
G sirovine8% =
Qelekt + Qtopl .
kotla * ORC * qbiomasa / t
8.280.000kWh + 33.948.000kWh = 14.657t / god 0,9 * 0,97 * 3.300kWh / t
0,9 - faktor iskoritenja kotla 0,97 - faktor iskoritenja generatora 3.300 - kWh/t sirovine kod 55% vlanosti Volumna koliina netto drvene mase (kod 55% mokrine):
V=
14.657t / god = 13.134m 3 / god 3 1,116t / m

RASPOLOIVE ZA SUENJE SJEKE ZA
KOLIINA TOPLINSKE PROIZVODNJU PELETA
ENERGIJE
U nastavku je dan prikaz izrauna energije potrebne za suenje drvene sjeke koja se koristi za proizvodnju peleta. Drvena sjeka dolazi na lokaciju sa oko 55% vlage, a zbog zahtjeva proizvodnog procesa istu je potrebno osuiti na oko 8% vlage. Kao to je vidljivo iz prethodnog izrauna raspoloiva koliina topline proizvedena radom termouljnog kotla iznosi 33.948 MWh/god. U nastavku slijedi izraun koliine peleta koju je mogue proizvesti uz raspoloivu toplinu za suenje drvene sjeke, kao i izraun koliine potrebne ulazne sirovine za proizvodnju peleta.
46
Vlanost uu = 55% - sadraj vlage u sirovini uk = 8% - sadraj vlage koji treba postii prije postupka peletiranja _________ u = 47% - razlika sadraja vlage ulazne sirovine i sirovine nakon suenja Volumna teina 8% = 780 kg/m3 55% = 1.116 kg/m3 __________________________ kg/m3 = 336 kg /m3 voda koju je potrebno ispariti Potrona toplina suionice
q spec =
suionie
1kWh = 1,43kWh / kg H 2 O 0,7
pri emu je q toplina ispravanja (q = 1 kWh), a iskoritenje suionice (suionice = 0,7) Koliina ulazne sirovine obzirom na koliinu vode u sirovini koja treba ispariti i raspoloivu koliinu topline za suenje drvene sjeke, a dobivenu radom ORC modula:
Vm 3 / god =
33,948.000 kWh / god = 70.654 m 3 / god 3 336kg vode / m * 1,43kWh / kg vode
pri emu je Qtopl raspoloiva koliina topline za suenje drvene sjeke za proizvodnju peleta dobivena radom ORC modula (Qtopl = 33.948 MWh/god), GH2O specifina koliina vode koju treba ispariti (GH2O = 336 kg /m3), a qspec suionice specifina potronja suionice (qspec suionice = 1,43 kWh/kg vode). ENERGETSKO STANJE POGONA I KOEFICIJENT ENERGETSKE UINKOVITOSTI NA RAZINI UNESENE BIOMASE I IZLAZNIH ENERGENATA Tablica 3. Uneeni energetski potencijal u ulaznoj biomasi kod mokrine od 55% i q specifino = 3.300 kWh/t STAVKA KOLIINA (t/god) MWh/god 14.657 48.368 Kogeneracija 78.850 260.205 Proizvodnja peleta 93.507 308.573 UKUPNO Analiza potronje energenata na termike postupke, gubitke proizvodnje elektrine energije i energetski potencijal proizvedenih peleta. Toplinska energija u kotlu Q ulaz kotla = 14.657t/god x 3,3 MW 55%/t = 48.368 MWh/god
47
kotla = 0,9 Qkorisno = 47.477 MWh/god * 0,9 = 43.351 MWh//god Qgubitak = 47.477 MWh/god * 0,1 = 4.836 MWh/god ostatak je: 0,18 elektrine energije 0,78 toplinska energija 0,03 gubitak ORC Qelek. = 7.836 MWh/god Qtopl. = 33.954 MWh/god Qgubit. = 130,6 MWh/god Energetski potencijal proizvedenih peleta: Qpeleti = 6 t/h x 24 h x 345 dana x 4,9 MWt = 243.432 MWh/god Energetski potencijal ulazne sirovine: Qbiomasa= (Gpeleti + Gkotao) x qspec = (78.850 t/god+ 14.657 t/god) x 3,3 MWt = 308.573 MWh/god KOEFICJENT ENERGETSKE UINKOVITOSTI OBZIROM NA ULAZNI ENERGETSKI POTENCIJAL
k=
pelet + el.ener. 243.432 MWh + 7.836 MWh = 0,814 = biomasa 308.573MWh
Od ukupnog unosa energetskog potencijala biomase, korisno je iskoriteno za prodaju 81,4%, dok je gubitak i potronja na suenje 18,6%. Visoki postotak korisnosti ukazuje na uspjean gospodarstveni uin odabrane tehnologije. ZAKLJUAK iz navedenih izrauna je vidljivo da termouljni kotao ima dovoljnu toplinsku snagu za suenje 70.654 m3/god drvene sjeke to je dovoljno za koliinu od 55.110 t/god peleta (70.654 m3/god x 0,78 t/m3 = 55.110 t peleta/god); s obzirom na nazivni kapacitet postrojenja za proizvodnju peleta od 6 t/h, te ako se uzme u obzir proizvodnja na bazi 8.280 radnih sati (345 dana po 24 sata na dan) omoguuje proizvodnju od 49.680 t peleta/god za to ima dovoljno toplinske energije; koritenjem topline proizvedene u termouljnom kotlu za suenje drvene sjeke ostvaruje se maksimalna energetska uinkovitost itavog postrojenja; U Tablici 4 dan je popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u proces.
48
Tablica 4. Sumarni pregled vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces i pregled vrsta i koliina proizvoda (raeno za proizvodnju na bazi 345 dana u godini po 24 sata i sukladno maksimalnom proizvodnom kapacitetu peleta od 6 t/h)
ULAZ U PROCES SIROVINE I GODINJA POMONI KOLIINA MATERIJALI 3 Drvena sjeka 13.134 m ili (55% vlage) 14.657 t Drvena sjeka (55% vlage) Vree za pakiranje peleta Jednokratne palete 63.692 m ili 71.080 t 3.312.000 kom 50.181 kom
3
PROIZVEDENO U PROCESU PROIZVOD Elektrina energija Toplinska energija GODINJA KOLIINA 7.836 MWh/god 33.954 MWh/god
KOGENERACIJA
PROIZVODNJA PELETA
Drveni pelet
49.680 t/god
Specifikacijom opreme za kotlovsko postrojenje loeno drvnom biomasom odreeni su zahtjevi za kakvoom goriva (klasifikacija prema NORM M 7133). Isti su prikazni u Tablici 5. Tablica 5.Specifikacija goriva za kotlovsko postrojenje loeno drvnom biomasom
PARAMETAR Vlanost (w) Duina ivera (G) Sjeka Nasipna tena (S) Sadraj pepela (A) Vlanost (w) Duina ivera (G) Kora Nasipna tena (S) Sadraj pepela (A) Vlanost (w) Duina ivera (G) Piljevina* Nasipna tena (S) Sadraj pepela (A) * udio sitne piljevine i praha ne smije prei 50% (teinski) TIP GORIVA VELIINA 30 50 % 30 100 mm 3 160 250 kg/m 15 % 30 50 % 2 Presjek do 25 cm , duina do 80 cm 3 160 320 kg/m 1 10 % 30 50 % 1 10 mm 3 160 300 kg/m 15 %
Ponua opreme daje garanciju da e emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graninih vrijednosti emisija ukoliko: sadraj N u gorivu suhe tvari iznosi < 0,4% masenih; sadraj Cl u gorivu suhe tvari iznosi < 200 mg/kg (< 0,02% masenih); sadraj S u gorivu suhe tvari iznosi < 600 mg/kg (< 0,06% masenih). Iz Tablice 6 i 7 je vidljivo da e zahtjevi za kakvoom goriva biti zadovoljeni.
49
KARAKTERISTIKE I KEMIJSKI SASTAV DRVETA Drvna sjeka se planira dovoziti na lokaciju ve usitnjena, dakle u obliku sjeke (Slika 15). Kemijski sastav drveta varira od vrste do vrste. Prosjeni kemijski sastav drveta prikazan je u Tablici 6 i 7.
Slika 15. Drvna sjeka koju proizvode Hrvatske ume d.o.o. Tablica 6. Prosjeni kemijski sastav drveta prema BIOEN program koritenja energije biomase: prethodni rezultati i budue aktivnosti
ELEMENT ugljik, C: vodik, H: sumpor, S: kisik, O: duik, N: klor, Cl: flor, F: voda, H2O pepeo: DRVO MASENI UDIO (%) 31,5 3,9 0,01 28,3 0,3 35,0 1,0
Izvor: Prosjeni kemijski sastav drveta prema BIOEN program koritenja energije biomase: prethodni rezultati i budue aktivnosti, Energetski institut Hrvoje Poar, 1998.
Na raspolaganju su bila i 4 analitika izvjea koja su svojevremeno uzeta za potrebe ispitivanja stvarnih svojstava na tritu raspoloive drvne biomase, a za razmatranje mogunosti koritenja
50
iste u rotacijskoj pei tvornice cementa Sveti Juraj u Katel Suurcu. Iako se uzorci odnose veinom na crnogorine vrste, isti se mogu koristiti za komparaciju s prosjenim kemijskim sastavom drveta navedenim u Tablici 6. Uzeti su uzorci kako slijedi: uzorak peleta 70 % bukva, 30 % crnogorica (analitiko izvjee u Prilogu 7); uzorak sjeke crni bor s korom (analitiko izvjee u Prilogu 8); uzorak sjeke jelovina, otpad s pilane i okorci (analitiko izvjee u Prilogu 9); uzorak sjeke alepski bor (analitiko izvjee u Prilogu 10). Vezano uz maseni udio pojedinih elemenata u drvnom ostatku/drvnoj biomasi uzeta je najvia vrijednost iz analitikih izvjea za 4 navedena uzorka (Prilozi 7 - 10). Kemijski sastav drveta prikazan je u Tablici 7. Tablica 7. Kemijski sastav drveta prema 4 uzeta uzorka
ELEMENT sumpor, S: klor, Cl: ugljik, C: arsen, As: kadmij, Cd: krom, Cr: bakar, Cu: iva, Hg: nikal, Ni: olovo, Pb: antimon, Sb: kobalt, Co: mangan: Mn vanadij, V: flor, F: DRVO MASENI UDIO (%) 0,026962 0,00001 26,702 0,0000137 0,0000609 0,0057856 0,000008 0,00000642 0,0025928 0,0014319 0,000005 0,0002603 0,0062477 0,000005 0,00005
D.4
POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLI
U nastavku je dan pregled vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u okoli, a vezano za tehnoloke cjeline kogeneraciju i proizvodnju peleta. Sukladno tome napravljena je procjena koliine tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u zrak to je prikazano u Tablici 8. U tablici je prikazan dozvoljeni teret pri emu je uzeto 8.280 radnih sati godinje, oekivani protok dimnih plinova prema planu tehnologije i GVE iz Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i150/08). S obzirom da isporuitelj kotlovskog postrojenja Kolbach K12-5140 garantira manje emisije od GVE iz Uredbe u tablici je prikazan i oekivani teret pri emu je uzeto 8.280 radnih sati godinje, oekivani protok dimnih plinova prema planu tehnologije (s razliitom koliinom vlage) i
51
oekivane vrijednosti emisija prema podacima dobivenim od isporuitelja kotlovskog postrojenja. Tablica 8. Procjena vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u zrak pri maksimalnom instaliranom kapacitetu kogeneracije 1 MW el i proizvodnje peleta 6 t/h
VRSTA TVARI PROTOK DIMNIH PLINOVA 3 (Nm /h) BROJ SATI RADA (h/god) 8.280 GVE 3 (mg/m ) OEKIVANA EMISIJA 3 (mg/m ) < 150 DOZVOLJENI TERET (t/god) 8,36 5,82 OEKIVANI TERET (t/god) 8,36 5,82
s obzirom na mali postotak s u umskoj biomasi oekuje se mala emisija SO2
Krute estice Oksidi sumpora izraeni kao SO2 Ugljikov monksid Oksidi duika izrani kao NO2
150 2.000
6.734 4.683 500 300
s obzirom na mali postotak s u umskoj biomasi oekuje se mala emisija SO2
111,52 77,55
500 < 250
27,88 19,39 16,73 11,63
27,88 19,39 13,94 9,69
za protok pri radnim uvjetima: 15.259 m /h pri 160C i 30% vlage 3 za protok pri radnim uvjetima: 14.885 m /h pri 160C i 50% vlage BROJ SAT RADA (h/god) 8.280 8.280
STAVKA
KOLIINA (kg/h)
TERET (t/god)
Praina iz multiciklona Pepeo iz kotla
12 53
99,36 438,84
D.5
POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI POTREBNIH ZA REALIZACIJU ZAHVATA
Kao to je vidljivo iz poglavlja C.1. i D.2 ovog Elaborata zahvat se planira na lokaciji postojeeg gospodarskog kompleksa na kojoj postoji sva potrebna infrastruktura. Vezano uz spajanje na elektroenergetsku mreu, odnosno stjecanje statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije Nositelj zahvata mora ispuniti potrebne uvjete u skladu s Pravilnikom o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07). Kao to je opisano u poglavlju D.2.2. ovog Elaborata biti e potrebno izgraditi novu trafostanicu. Potreba za elektrinom energijom na lokaciji bila bi 1.500 kW. Trenutna snaga trafostanice na lokaciji nije dovoljna. Nova trafostanica sluila bi kako za otkup elektrine energije, koja bi se koristila za potrebe pogona, tako i za prodaju elektrine energije. Proizvedena elektrina energija iz generatora prodavala bi se u mreu HEP-a, prema propisima i uz nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).
52
E E.1
VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA TEHNIKO-TEHNOLOKE VARIJANTE ZAHVATA
S tehniko-tehnolokog aspekta u samom poetku razvoja projekta razmatrane su dvije varijante kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu: postrojenje koje za pogon turbine koristi sistem ORC (Organic Rankine Cycle); postrojenje koje za pogon turbine koristi paru. Struna opservacija je ukazala da prednost treba dati postrojenju koje za pogon turbine koristi sistem ORC, te je u tehnikom smislu izabrana ta varijanta. U nastavku je dana kratka usporedba kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu koritenjem ORC i parne turbine. Kogeneracija drvnom biomasom je uinkovita i u praksi provjerena tehnologija. Posebno je znaajna zbog utede izvora energije i okolia. Njezinom primjenom se postie iskoritenje goriva do 85 %. Smisao i korisnost kogeneracije postie se samo ako se stalno i tijekom cijele godine koriste koriste i toplina i elektrina energija (struja). Kogeneracijsko postrojenje mogue je izvesti u vie naina obzirom na medij koji se zagrijava u kotlu, tj. koji prenosi toplinsku energiju. Na tritu su se, prema koliini realiziranih postrojenja, izdvojila dva osnovna tipa, gdje se loenjem drvne biomase dobiva toplina i elektrina energija: 1) parno kogeneracijsko postrojenje stupanj iskoritenja od 18-30% izvedba i regulativa sloenija (posude pod tlakom, armatura) potrebna konstantna prisutnost osoblja; 2) termouljno kogeneracijsko postrojenje na principu ORC-a stupanj iskoritenja od 15-20%, bolja iskoristivost u smanjenom reimu rada visoki stupanj automatizacije niski pogonski trokovi postojana i dugovjena tehnologija. Vana stavka pri pregledu osnovnih razlika je stupanj iskoritenja. Isti je na strani parnog postrojenja, no visina od 30% odnosi se na velike energane i ne prikazuje realno stanje u usporedbi dviju tehnologija. Za napomenuti je da se prilikom rada kogeneracijskog postrojenja na principu ORC-a, kada optereenje padne i ispod 50%, stupanj iskoritenja zadrava jo uvijek visokih 85%, to nije sluaj kod parnog postrojenja, gdje ve ispod 80% znaajno opada. Prema iskustvu takve situacije su este.
53
Preduvijet ekonominosti je minimalno 6.000 radnih sati punog uinka godinje. U skladu s Hrvatskim tarifnim sustavom vrlo je vano da se u kogeneraciji koriste i toplina i struja, tj. da se toplina ne gubi kao kod velikih elektrana. Vodei se time, zapravo iskoristivost toplinske energije postaje vodea regulacijska veliina. ORC tehnologija je prilagodljivija na oscilacije kod potroaa te zadrava stupanj iskoritenja prilikom pada potronje topline ispod nazivnog kapaciteta. Prednost sistema ORC u odnosu na parnu turbinu: niski radni trokovi, proces ORC je zatvoren i u potpunosti automatski; kontrolni rad, cjelih 79% dovedene topline termoulja moe biti iskoriteno za grijanje i 18% pretvoreno u elektrinu energiju, samo 3% su gubici. Ova iskoristivost vrijedi gotovo bez promjene u cijelom podruju regulacije sustava; visoku sposobnost, za razliku od pare, ima termoulje za prijenos potrebne topline 300C bez potrebe za znaajnijim poveanjem pritiska, to znai veu sigurnost rada i omoguuje rad bez trajnog nadzora; minimalno odravanje, koritenje medija koji se ispariva ve kod niske temperature omoguuje koritenje sporohodne turbine sa ouvanjem visoke iskoristivisti i kod djelominog optereenja. Pri odabiru tehnologije proizvodnje peleta razamatrala se varijanta s mogunou dopreme trupaca na lokaciju gdje bi se potom s njih skidala kora i nakon toga obavljalo usitnjavanje istih u drvnu sjeku namijenjenju daljnoj proizvodnji peleta. Odabrana je varijanta bez ulaznog skladita trupaca i to iz sljedeih razloga: zahtjeva za velikom povrinom skladita trupaca; eliminacije dominantnog izvora buke na otvorenom prostoru (skidanje kore, piljenje, iveranje/sjekanje); mogunosti da se drvna biomasa dopremi na lokaciju u obliku drvne sjeke.
E.2
MIKROLOKACIJSKE VARIJANTE ZAHVATA
Nakon odabira tehnologije, pri planiranju izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) Nositelj zahvata razmatrao je dvije varijante koje se u tehniko-tehnolokom smislu kao niti planiranim kapacitetom ne razlikuju. Razlika je bila u odnosu na mikrolokaciju unutar postojeeg poslovnog kompleksa. Mogue mikrolokacije za obje varijante prikazane su na Slici 16. Iz razloga jednostavnije, uinkovitije i manje bune izvedbe te zadovoljenja odredbi dokumenata prostornog ureenja, odabrano je rjeenje u kojem je linija za proizvodnju peleta smjetena unutar postojee zgrade (varijanta B). Stoga je upravo to varijantno rjeenje detaljno obraeno u ovom Elaboratu.
54
VARIJANTA A
VARIJANTA B toan konani prikaz rasporeda objekata nalazi se u Prilogu 3 i Prilogu 6 ovog Elaborata
Slika 16. Razmatrana varijantna rjeenja s obzirom na mikrolokaciju postrojenja unutar postojeeg tvornikog kruga
55
F F.1
OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA TIJEKOM PRIPREME, GRAENJA I KORITENJA ZAHVATA NA OKOLI
Promjene koje e nastati izgradnjom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija), najveim su dijelom vezane su uz podruje neposrednog zahvata. Utjecaji na okoli mogu se predvidjeti u slijedeim aktivnostima: 1. 2. 3. 4. Pripremi i izgradnji postrojenja; Tijekom rada postrojenja; Prestanku koritenja ili uklanjanju postrojenja; Akcidentu (ekolokoj nesrei).
F.1.1 Mogui utjecaji na okoli tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije F.1.1.1 Mogui utjecaji na tlo i vode
Kao to je navedeno u poglavlju C.1.2. izgradnja postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) planira se unutar postojeeg gospodarskog kompleksa, dakle zemljite na kojem je planirana gradnja nalazi se na prostoru proizvodne, preteito industrijske namjene (oznaka I1) to je vidljivo na kartografskom prikazu koji se nalazi u Prilogu 4 ovog Elaborata. Dakle, u tom smislu nema prenamjene zemljita. Planirani objekti e koristiti postojeu infrastrukturu, te u tom smislu nee biti nuni dodatni vei zahvati u prostor, budui da: je kroz dvorite postojeeg gospodarskog kompleksa, te postojee glavne i pomone ulaze, graevina povezana sa javnom prometnom mreom; su uz lokaciju izgraeni sljedei komunalni sustavi: kanalizacija, vodovod, elektroenergetska mrea, telefon, javna prometnica. Prikljuci na postojeu gradsku infrastrukturu obavit e se sukladno uvjetima nadlenih tijela; u proizvodnom procesu nema tehnoloke otpadne vode, a eventualno oneiene oborinske vode s prometnih i manipulativnih povrina sakupljat e se i proiavati na separatorima ulja i masti prije isputanja u sustav javne odvodnje; e se za graevinu osigurati napajanje planiranih sadraja elektrinom energijom prikljuenjem na postojeu mreu unutar postojee trafostanice, a nova trafostanica, koja bi sluila kako za otkup elektrine energije, koja bi se koristila za potrebe pogona, tako i za prodaju elektrine energije bi bila smjetena neposredno uz jugozapadno proelje zgrade. Zbog smjetaja objekata mora se poduzeti premjetanje povrinskog plodnog sloja tla.
56
Tijekom dopreme i otpreme materijala, graenja i montae tj. koritenjem teretnih vozila i graevinske mehanizacije moe doi do nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva, otapala i boja u tlo, a potom i u podzemne vode. Veliina utjecaja ovisi o koliini istekle tekuine, a najei uzrok tome su neodravana vozila i mehanizacija te ljudska nepanja. F.1.1.2 Nastajanje otpada
Na svakom gradilitu neizbjeno je nastajanje otpada. U sluaju predmetnog zahvata nastajat e odreene vrste i koliine opasnog i neopasnog otpada, i to tijekom izgradnje, ali i uklanjanja postojeih graevina. Vezano uz aktivnosti graenja identificirane su osnovne vrste otpada, sukladno Katalogu otpada Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, (NN 50/05) koja je usklaena s Europskom listom otpada 2000/532/EC, i prikazane su po kljunom broju u Tablici 9. Tablica 9. Vrste otpada za koje se predvia nastajanje tijekom izgradnje i uklanjanja zahvata
OPASNI OTPAD KLJUNI BROJ 13 02 05* 15 01 10* 17 05 06* NEOPASNI OTPAD KLJUNI BROJ 15 01 01 15 01 06 17 01 07 17 01 01 17 01 02 17 01 03 17 04 05 17 04 07 20 03 01 NAZIV otpadna ulja ambalaa koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima (zauljena, od boja i lakova i drugo) graevinski materijali koji sadre azbest NAZIV ambalaa od papira i kartona otpadna ambalaa otpad od ostataka graevnog materijala beton opeka crijep/ploice i keramika eljezo i elik mijeani metali mijeani komunalni otpad
Ukoliko se sa nastalim vrstama otpada (ukljuujui i eventualne ostale vrste posebice grupe 17 00 00 graevisnki otpad i otpad od ruenja objekata) ne osigura gospodarenje sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i na temelju njega usvojenih podzakonskih propisa koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada moe doi do negativnog utjecaja na okoli.
57
F.1.1.3
Mogui utjecaji na zrak
Tijekom graenja do utjecaja na zrak moe doi kao posljedica isputanja oneiujuih tvari u zrak iz vozila koja su Zakonom o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08) definirana kao pokretni emisijski izvori. U blioj okolici zahvata, u pogledu utjecaja na zrak, najznaajnija moe biti fugitivna emisija praine koja je dijelom posljedica graevinskih radova (ienje terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.), a dijelom nastaje dizanjem praine s tla uslijed kretanja graevinskih strojeva i vozila. Emisija praine zbog graevinskih radova na lokaciji varirati e iz dana u dan, zavisno od tipa i intenziteta graevinskih radova, te meteorolokih imbenika. Uzimajui u obzir da se radi o izgradnji unutar postojeeg gospodarskog kompleksa i to na njegovom zapadnom dijelu koji je najudaljeniji od glavne prometnice naselja Broice uz koju su smjetene naseljene kue, utjecaj fugitivne emisije praine uslijed izvoenja graevinskih radova nee biti toliko izraen. F.1.1.4 Mogui utjecaji na floru i faunu
Kao to je ve opisano zahvat se planira unutar postojeeg gospodarskog kompleksa, a okolica lokacije se ne nalazi unutar podruja ekoloke mree te se utjecaj na floru i faunu nee ostvariti. F.1.1.5 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza
Prostornim planom ureenja Grada Novske prostor postojeeg gospodarskog kompleksa odreen je kao prostor za proizvodnu, preteito industrijsku namjenu (oznaka I1), ime su postavljeni i osnovni kriteriji izgradnje na tom prostoru. S obzirom da se radi o rekonstrukciji i dogradnji vee postojeeg gospodarskog kompleksa, moe se zakljuiti da je vizualni identitet izvornog krajobraza naruen u ranijem razdoblju. Tipini objekti postojeeg gospodarskog kompleksa prikazani su na Slikama 7 - 9 u sklopu poglavlja C.1.2. ovog Elaborata. Budui da: se izgradnja odvija unutar postojeeg gospodarskog kompleksa, te da je za izgradnju odabrano varijantno rjeenje odnosno mikrolokacija B (Slika 16) pri emu e planirani zahvat proizvodnje peleta praktiki biti smjeten unutar ve postojeeg gospodarskog objekta; da e novoplanirani dio postrojenja (kogeneracija) visinom biti unutar zahtjeva prostornog plana pri emu visina prostorije gdje se nalazi generator iznosi cca. 7 m, visina prostorije gdje se nalazi kotlovsko postrojenje iznosi cca. 13.30 m. Najvia kota postrojenja je dimnjak kotlovskog postrojenja visine 22 m (prostornim planom dozvoljena visina iznosi 25 m vidjeti poglavlje C.2.3. ovog Elaborata) utjecaj na postojei vizualni identitet krajobraza bit e prihvatljiv.
58
F.1.1.6
Utjecaji na kulturnu batinu
S obzirom da se realizacija zahvata planira na prostoru unutar postojeeg gospodarskog kompleksa unutar kojeg nema spomenika kulture niti arheolokih nalazita realizacijom zahvata nee se ostvariti utjecaj na kulturnu batinu. F.1.1.7 Mogui utjecaji uslijed buke
U krugu postrojenja i izvan njega moe doi do pojave buke, i to iz dva izvora: buka koju proizvodi oprema na gradilitu (buldoeri, rovokopai, mjealice za beton i sl.); buka koju proizvode transportna sredstva (kamioni-prikoliari, kiperi i sl.) prilikom kretanja i istovara materijala. F.1.2 Mogui utjecaji na okoli tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektirne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija) F.1.2.1 Mogui utjecaji na tlo
Tlo je prirodna tvorevina odnosno rastresiti dio Zemljine kore koji je nastao pod utjecajem razliitih imbenika i procesa pedogeneze. Iz navedenoga je mogue zakljuiti da je tlo obnovljivi prirodni resurs, iako njegova obnova predstavlja dugotrajan i sloen proces koji je rezultat interakcija s okoliem. Prema prijedlogu klasifikacije oteenja tala s obzirom na njihovu primarnu namjenu stupnjevi oteenja mogu se opisati kao u Tablici 10. Tablica 10. Klasifikacija oteenja tala prema namjeni povrine
STUPANJ OTEENJA I. SLABO (lako obnovljivo) VRSTA OTEENJA intenzivna poljoprivredna djelatnost oneienje tla (kontaminacija) premjetanje tla (translokacija) prenamjena tla PROCESI OTEENJA degradacija fizikalnih, biolokih i/ili kemijskih znaajki, hidromelioracija teki metali, pesticidi, aromatski ugljikovodici, radionuklidi i sl. erozija, rudarstvo, prekrivanje otpadom, oteenje u poaru i sl. izgradnja urbanih zona, objekata industrije, energetike, hidroakumulacije i sl.
II. OSREDNJE (teko obnovljivo) III. TEKO (neobnovljivo) IV. NEPOVRATNO (trajni gubitak)
Kao to je opisano u poglavlju C.1.2. i C.2.3. prostor planiranog zahvata nalazi se unutar postojeeg gospodarskog kompleksa koji pripada prostoru proizvodne, preteito industrijske namjene (oznaka I1), te je u tom kontekstu ve ranije ostvareni stupanj oteenja tla na samoj lokaciji izgradnje IV., odnosno gubitak tla. Naime, izgradnjom gospodarskog kompleksa u ranijem razdoblju dolo je do trajne prenamjene tla, koja su iskljuena iz poljodjelske proizvodnje.
59
Potencijalni negativni utjecaji na tlo uzrokovani izgradnjom odnosno radom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) su: Oneienje tla gorivima i mazivima - koritenjem vozila za dovoz drvne biomase (drvne sjeke, piljevine) moe doi do nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva u tlo, a potom i u podzemne vode. Veliina utjecaja ovisi o koliini istekle tekuine, a najei uzrok tome su neodravana vozila i mehanizacija te ljudska nepanja; Sedimentacija emitiranih tvari u tlu u procesu izgaranja goriva dolazi do emisije oneiujuih tvari koje se kroz dui vremenski period nakupljaju u tlu i tako ulaze u hranidbene lance. Koliko oneienja suhim i mokrim taloenjem dospije do tla ovisi o koliinama oborina, koncentraciji pojedinih tetnih tvari i brojnim meteorolokim imbenicima. Iz atmosfere se oneeenja najee uklanjaju mokrim taloenjem, ija brzina ovisi o tome da li su oneuujue tvari bile u esticama oblaka ili se uklanjaju iz atmosfere prilikom padanja oborina. Tu se prvenstveno misli na teke matale. Smanjenjem unosa oneiujuih tvari u loite kotlovskog postrojenja dolazi do smanjenja emisija, a posljedino tome i smanjenja sedimentacije emitiranih tvari u tlu. S obzirom da se radi o drvnoj sjeki koja predstavlja isto gorivo koje nema visok sadraj niti sumpora niti tekih metala, te da u blizini lokacije nama drugih izvora emisja oneiujuih tvari u zrak koji bi izazivali kumulativni utjecaj, sedimentacija emitiranih tvari u tlu moe se smatrati zanemarivom, posebice iz razloga to e se primjeniti suvremeni sustav za proiavanje dimnih plinova (elektrofiltar); Optereenje tla otpadom neadekvatno postupanje s bilo kojom vrstom otpada koji nastaje radom tvornice moe izazvati negativne utjecaje na tlo, a posredno i na podzemne vode. Nastajanje otpada i gospodarenje otpadom obraeno je u zasebnom poglavlju. F.1.2.2 Mogui utjecaji na vode
U osnovnim tehnolokim procesima proizvodnje peleta kao niti proizvodnje elektrine energije, nigdje se direktno ne koristi voda, tako da tehnolokih voda nema. Eventualno oneiene oborinske vode s internih prometnica, parkiralita i manipulativnih povrina sakupljat e se, te e se prije isputanja u sustav javne odvodnje proiavati na separatoru ulja i masti. Odvodnja sanitarno-fekalne i oborinske vode mora biti rjeena projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadlenih tijela. Dakle, ne oekuju se utjecaji na podzemne vode niti povrinske vode. F.1.2.3 Nastajanje otpada
Tijekom koritenja zahvata oekuje se nastajanje otpada koji bi bio posljedica direktnog rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija):
60
praina iz multiciklona; pepeo iz kotla; mjeoviti komunalni otpad koji e nastajati kao posljedica boravka radnika na lokaciji zahvata; otpad koji e nastajati kao posljedica odravanja objekata i opreme. Ukoliko se sa nastalim vrstama otpada (ukljuujui i eventualne ostale vrste) ne osigura gospodarenje sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i na temelju njega usvojenih podzakonskih propisa koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada moe doi do negativnog utjecaja na okoli.
F.1.2.4
Mogui utjecaji na zrak
F.1.2.4.1 Mogui sastav dimnih plinova pri loenju drvne biomase lankom 4. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i150/08) definirano je gorivo od biomase kako slijedi: Gorivo od biomase je gorivo u cijelosti ili djelomice biljnog porijekla iz poljoprivrede ili umarstva, koji se koristi kao energetski obnovljiva vrsta goriva, kao i sljedee vrste otpada koje se koriste kao gorivo: biljni otpad iz poljoprivrede ili umarstva; biljni otpad iz prehrambene industrije, ako se dobivena toplina koristi; vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i papira iz celuloze, ako se spaljuje na mjestu proizvodnje i ako se dobivena toplina koristi; otpad od pluta; drvni otpad, osim drvnog otpada koji sadri halogene organske spojeve ili teke metale koji nastaju uporabom proizvoda za zatitu drveta ili premaza, i koji poglavito ukljuuje drvni otpad koji potjee od graevinskog otpada ili otpada nastalog ruenjem. Izgaranjem goriva (drvna sjeka) potrebnih za proizvodnju toplinske energije javljaju se emisije dimnih plinova koje mogu utjecati na kakvou zraka. Glavni spojevi dimnih plinova su: duini oksidi (NOx); sumpor dioksid (SO2); ugljikov monoksid (CO); praina (krute estice). Termouljni kotao planiran na lokaciji svrstava se, sukladno l. 107, odnosno nazivnoj snazi ureaja i vrsti goriva koje se koristi u srednje ureaje za loenje na kruta goriva i goriva iz biomase za koje se pri koritenju goriva iz biomase primjenjuju GVE iz lanka 111(2): Oneiujua tvar Toplinski gubici u otpadnom plinu Krute estice
GVE 17% 150 mg/m3

61
Oksidi sumpora izraeni kao SO Ugljikov monoksid Oksidi duika izraeni kao NO2 Volumni udio kisika, %
2000 mg/ m3 500 mg/m3 500 mg/m3 vrtlono izgaranje: 300 mg/m3 7% (ugljen, vrtlono loenje) 11% (drvo, biomasa)
*GVE su iskazane masenom koncentracijom oneiujuih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa. Kod malih i srednjih ureaja za loenje te procesnih pei toplinski gubici u otpadnim plinovima se ne odreuju.
Uestalost mjerenja definirana je lankom 123. Uredbe.
F.1.2.4.2 Bilanca unosa i potencijalnih emisija pri loenju drvne biomase F.1.2.4.3 Bilanca sumpora Koliina SO2 u dimnim plinovima ovisi o sumporu iz goriva. Ponua opreme daje garanciju da e emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graninih vrijednosti emisija ukoliko: sadraj N u gorivu suhe tvari iznosi < 0,4% masenih; sadraj Cl u gorivu suhe tvari iznosi < 200 mg/kg (< 0,02% masenih); sadraj S u gorivu suhe tvari iznosi < 600 mg/kg (< 0,06% masenih). Iz Tablica 6 i 7 u poglavlju D.3.1. ovog Elaborata je vidljivo da je zahtjeve za kakvoom goriva mogue zadovoljiti.
F.1.2.4.4 Bilanca ugljika - emisija CO i CO2 Ugljini monoksid-CO nastaje pri neprikladnim raspodjela estica, prekratko zadravanje goriva temperatura. Iako ne bi trebalo oekivati prekoraenje GVE problemi, mogue je smanjiti veliinu estica poboljati raspodjelu estica goriva. Emisije CO2 Ugljik (IV) oksid (CO2), nastaje kao posljedica bilo kojeg izgaranja i nije klasina oneiujua tvar. CO2 ima globalni utjecaj na okoli uzrokujui tzv. efekt staklenika. uvjetima sagorijevanja kao to su veliina i u zoni spaljivanja, nedostatak kisika i preniska za CO, ukoliko se praenjem emisija utvrde drvnog materijala koji se suspaljuje i time
62
Ugljini dioksid - CO2 je stakleniki plin koji je proizvod sagorijevanja svakog organskog materijala i ovisi iskljuivo o koliini ugljika u gorivu bez razlike da li je to fosilno ili alternativno gorivo. Meutim, koritenjem drvne biomase, umjesto primjerice ugljena kao krutog goriva tedi se odgovarajua koliina energije fosilnog goriva koje bi se inae moralo upotrijebiti te se na taj nain globalno smanjuje emisija ugljinog dioksida. Osim toga, mnogi strunjaci smatraju drvnu biomasu CO2 neutralnim gorivom, odnosno smatraju da je optereenje atmosfere s CO2 pri koritenju biomase kao goriva zanemarivo, budui da je koliina emitiranog CO2 neutralizirana koliinom asimiliranog CO2 tijekom rasta biljke u procesu fotosinteze. Ova teza obrazloena je u nastavku. Kruenje ugljika Na prvi pogled se biomasa i fosilna goriva ne razlikuju, jer se spaljivanjem uvijek oslobaa CO2. Meutim, rastom umske sastojine ili neke poljoprivredne kulture vee se CO2 iz atmosfere i ugljik se pohranjuje u biljnu strukturu. Spaljivanjem biomase ugljik e se oslobaati u atmosferu da bi se opet asimilirao s novom generacijom biljaka. Tako koritenjem biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik pohranjen u fosilnim gorivima ostaje u tlu, a ne oslobaa se u atmosferu kao CO2, pa se ukupna bilanaca pribliava neutralnoj toki, odnosno biomasa se prema miljenjima mnogih strunjaka moe smatrati CO2 neutralnim gorivom (Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, umarski fakultet u Zagrebu, Energetski institut Hrvoje Poar). Shematski primjer koritenja biomase i okolia prikazan je na Slici 17. Na Slici 18 shematski je prikazan tijek ugljika i energije pri koritenju biomase i fosilnih goriva.
Slika 17. Biomasa i okoli
63
Slika 18. Biomasa i CO2 biomasa kao CO2 neutralno gorivo
F.1.2.4.5 Bilanca duika emisije duikovih oksida Duikovi oksidi izraavaju se openitom formulom NOx budui da je to zapravo skupina duikovih oksida razliitih stupnjeva oksidacije. Duikovi oksidi nastaju u procesu izgaranja goriva i njihov udio u izlaznom dimnom plinu zavisi o obliku plamena, temperaturi, pretiku zraka, vremenu zadravanja na visokim temperaturama, brzini protoka dimnih plinova, vrsti i reaktivnosti goriva te katalitikim utjecajima drugih sudionika u procesu izgaranja. Stoga njihove emisije ne ovise o koliini duika u primijenjenom gorivu te je pogreno procjenjivati emisiju NOx na temelju duika u gorivu. Prema istraivanjima energetiara emisije NOx iz elektrana na drvo znatno su nie od emisija NOx iz elektrana na ugljen (Slika 19.)
64
Izvor: Biomasa kao izvor energije; mr.sc. Velimir egon i dr.sc. Julije Doma Enegetski institut Hrvoje Poar
Slika 19. Emisije NOx iz elektrana pri koritenju razliitih vrsta goriva U planiranom kotlovskom postrojenju predviena je recirkulacija zraka. Recirkulacija zraka sastavljena je od ventilatora dimnih plinova i sistema kanala za povrat zraka u loite. Dimovodni kanali su opremljeni sa regulacijskom klapnom. Uz zrak za sagorijevanje se u loite, takoer automatski, dozira i recirkulirani dimni plinovi odvojeni nakon izlaska iz kotla, odnosno nakon ventilatora dimnih plinova. Takoer, planirana je ugradnja predgrijaa zraka za izgaranje LUVO. To je izmjenjiva topline dimni plinovi/zrak kojim se sniava temeperatura dimnh plinova nakon kotla i dobivenom toplinom se zagrijava zrak za izgaranje goriva koji se upuhuje u loite. Predgrijaem zraka se dodatno koristi toplina sadrana u dimnim plinovima i time poveava energetska uinkovitost cijelog postrojenja (vii stupanj iskoritenja) te znatno potpomae sagorijavanje vlanog goriva. Pregrijaem zraka se omoguuje primjena vlanijeg goriva i smanjuje potronja goriva. Dakle, recirkulacijom dimnih plinova se omoguuje kontrola temperature loita uz odravanje konstantnog pretika zraka, odnosno ostatka O2 u dimnim plinovima (vano zbog stupnja iskoritenja goriva) i redukcije NOx- emisijskih vrijednosti. Ponua opreme daje garanciju da e emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graninih vrijednosti emisija ukoliko: sadraj N u gorivu suhe tvari iznosi < 0,4% masenih; sadraj Cl u gorivu suhe tvari iznosi < 200 mg/kg (< 0,02% masenih); sadraj S u gorivu suhe tvari iznosi < 600 mg/kg (< 0,06% masenih). Iz Tablice 6 i 7 u poglavlju D.3.1. ovog Elaborata je vidljivo da je zahtjeve za kakvoom goriva mogue zadovoljiti.
F.1.2.4.6 Emisije prakaste tvari Kotlovsko postrojenje je opremljeno dimovodnim kanalima koji idu preko ekonomajzera i multiciklona do dimnjaka. Na hladnjaku peleta bit e postavljen vreasti centralni filtar visoke uinkovitosti. Svi transportni putovi sjeke, piljevine i blanjevine izvode se zatvorenim trakastim transporterima, te zranim ekshaustorskim ureajima s ugraenim filtrima. Multiciklonski proista dimnih plinova, se sastoji od odreenog broja malih ciklonskih odvajaa koji funkcioniraju po principu centrifugalnog odvajanja djelia koji jo imaju dovoljnu
65
teinu za centrifugalno odvajanje (garantirano proiavanje do ostatka manjeg od 150 mg finog "leteeg" pepela po Nm3 dimnog plina). Letei pepeo se iz multiciklona odstranjuje zupastim transporterom i odgovarajuim punim transporterom prema automatskom izuzimanju pepela. Kao to je u tekstu navedeno ponua opreme garantira emisiju estica unutar GVE uz primjenu multiciklonskog proistaa dimnih plinova. U sluaju potrebe predviena je mogunost naknadne modularne ugradnje elektostatskog filtra (otpraivaa), pa je u nastavku dan kratak opis naina rada takvog ureaja za otpraivanje. Elektrostatski otpraiva se sastoji iz metalnog kuita u kojem su usporedno emisijske i talone elektrode, pod visokim naponom istosmjerne elektrine struje. Pored elektroda prolazi plin oneien prainom. Uslijed elektrinog naboja estice praine se ioniziraju pri svakom prolazu izmeu elektroda i hvataju se (lijepe) na talonim elektrodama. Talone elektrode sa na pogodan mehaniki nain otresaju, praina s njih pada u konini dio otpraivaa, te se potom odstranjuje. Djelotvornost elektrostatskog otpraivaa zavisi o temperaturi plinova, vlanosti plinova, brzini plinova, naponu izmeu elektroda, laminarnom strujanju plinova po itavom presjeku i o stabilnosti napona. Pored navedenih uvjeta za djelotvorno otpraivanje nuan je kontinuirani proizvodni proces. Znaajnije promjene tehnolokog reima u procesu rezultiraju pojavom ugljik (II) oksida (CO) u samom otpraivau to je upravljaki signal za iskljuivanje napona, a zbog opasnosti od eksplozije. U tom sluaju otpraiva radi iskljuivao kao dimna komora, zapravo kao veoma slabo djelotvorni otpraiva. Upravljaki mehanizam u tom momentu iskljuuje dotok goriva u pe, pa se proces prekida. Napon u otpraivau se uspostavlja tek nakon stabilizacije tehnolokog reima te kada se udio CO u dimnom plinu pred otpraivaem spusti na minimalnu postavnu vrijednost. Svi drugi tehnoloki uvjeti u pogledu kondicioniranja plinova pred ulaskom u elektrostatski otpraiva mogu utjecati na njegovu djelotvornost, odnosno emisiju praine u pogledu prekoraenja graninih vrijednosti emisije, ali niti priblino tako ni toliko, kao u sluaju kada u njemu nije ukljuen napon.
F.1.2.5
Mogui utjecaji na floru i faunu
S obzirom da se se zahvat izvodi unutar izgraenog dijela graevinskog podruja, sukladno lanku 2. (2) Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN 118/09) nije potrebno provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu. Kao to je ve opisano zahvat se planira unutar postojeeg gospodarskog kompleksa, a lokacija se ne nalazi unutar podruja ekoloke mree te se u tom smislu utjecaj na floru i faunu nee ostvariti. Takoer je razvidno da namjeravani zahvat ne predstavlja dodatnu ugrozu postojeih staninih tipova niti je potrebno provoditi mjere ouvanja prirodnih i rijetkih staninih tipova propisane Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 7/06). U redovnom gospodarenju umama ostaje velika koliina drvne biomase koja do sada nije koritena, ve je bila izloena propadanju na mjestu na kojem se obavlja gospodarenje, iako se
66
od iste moe proizvesti drvna sjeka. Primarni proizvodi umarstva nastali sjeom su trupci (oblovina) i prostorno drvo, a dodatni proizvod je uvjetno reeno otpad koji kao takav i nije do sada smatran komercijalnim proizvodom. Otpad je razlika izmeu bruto i neto obujma i on se izraunava iz drvnogromadnih tablica posebno za svaku vrstu drvea. On predstavlja sitno drvo do 7 cm promjera, gule, kvrge i koru iji postotak varira za pojedine vrste drvea. Kao to je ve reeno glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost4. Da bi se postigla odrivost koritenja biomase bitno je imati na umu da koliina koja se koristi mora biti manja od prirasta5. Dakle, potrebe predmetnog postrojenja kao i drugih gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj moraju se zadovoljiti unutar okvira potrajnog gospodarenja umama, kako ne bi dolo do prekomjernog utjecaja na ume. O ovome rauna vode Hrvatske ume d.o.o. primjenom pravila umarske struke, a trina utakmica e odluiti kako e se raspodijeliti raspoloive koliine umske biomase izmeu zainteresiranih gospodarskih subjekata. F.1.2.6 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza
Utjecaji na vizualni identitet krajobraza do kojih e doi izgradnjom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) obraeni su u poglavlju F.1.1.5.. Jednom izgraeni objekti nee tijekom rada ostvarivati dodatani utjecaj na vizualni identitet krajobraza. F.1.2.7 Utjecaji na promet
Pretpostavljena dobava drvne biomase odvijat e se cestovnim prometom, pri emu valja naglasiti da se veina drvne sjeke planira dopremati prometnicom sa zapadne strane lokacije, kako bi se izbjeglo prometno optereenje glavne cestovne prometnice kroz naselje Broice. Doprema na lokaciju Kao to je vidljivo iz Tablice 3 ovog Elaborata, godinja kolina drvne sjeke potrebne za rad postrojenja maksimalnim kapacitetom (kogeneracija + proizvodnja peleta) iznosi 93.507 t/god. Ukoliko se uzme u obzir 345 radnih dana godinje proizlazi da je na lokaciji potrebno dnevno osigurati 271 tonu drvne biomase. Nadalje, ako se uzme u obzir nosivost kamiona od 24 tone proizlazi da e na lokaciju dnevno dolaziti maksimalno 11 kamiona. Otprema s lokacije Tehnoloki proizvodni srednji kapacitet iznosi: G = 345 dana x 24h x 6 t/h = 49.680 t/god, odnosno 144 t/dan. Gotovi proizvodi (drveni peleti) odvoze se s lokacije na dva naina: kamionima - pakirani u vree (66 vrea od 15 kg stane na jednu paletu);
POTRAJNOST = izraz potrajnost potjee od pojma POTRAJNO GOSPODARENJE koji je u terminologiji umarske struke ve dugo u upotrebi, a inae je taj pojam danas u sveopoj upotrebi kao ODRIVO GOSPODARENJE.
4
67
kamionima cisternama u rastresitom stanju. U sluaju kontinuiranog odovoza gotovih proizvoda se lokacije, a uzevi u obzir nosivost kamiona od 24 tone (90 m3 maksimalna volumna zapremina kamiona) proizlazi da bi s lokacije dnevno odlazilo maksimalno 6 kamiona. Ukupan doprinos prometnom optereenju Iz gore navedenog proizlazi da bi ukupan doprinos prometnom optereenju iznosio 17 kamiona. Ukoliko se isti raspredi na dnevno razdoblje od 8.00 do 18.00 sati kako je ono definirano Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) proizlazi da bi na lokaciju dolazilo/odlazilo oko 2 kamiona na sat.
F.1.2.8
Mogui utjecaji uslijed buke
Iz kartografskog prikaza u Prilogu 4 vidljiva je namjena podruja same lokacije kao i namjena podruja oko lokacije postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija). Lokacija na kojoj se planira realizacija predmetnog zahvata odnosno k..br. 3116, k.o. Broice smjetena je u izgraenom dijelu graevinskog podruja posebne namjene na povrini oznake PROIZVODNA NAMJENA novi obuhvat, I1 preteito industrijska. Kao to je opisano u poglavlju C.1.1. ovog Elaborata sa sjeverne strane se nalazi prostor koji je namijenjen sportu i rekreaciji (oznaka R sportsko-rekreacijska namjena). Sa zapadne, istone i jugoistone strane nalaze se dijelom izgraene, a dijelom neizgraene povrine graevinskog podruja naselja, dok se s june strane nalaze slobodne poljoprivredne povrine (oznaka P3 ostala obradiva tla) u vlasnitvu nositelja zahvata. Najvie doputene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke odreene su prema namjeni prostora i dane su u tablici 1 Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04): Najvie doputene ocjenske razine buke imisije Zona Namjena prostora LR,A,eq [dB(A)] dan no 1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i lijeenju 50 40 2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3 Zona mjeovite, preteito stambene namjene 55 45 4 Zona mjeovite, preteito poslovne namjene sa 65 50 stanovanjem
PRIRAST = prirast je koliina biomase nastale rastom biljaka, a izraena u odreenom vremenskom razdoblju, obino godini dana
68
Zona gospodarske namjene industrija, skladita, servisi)
(proizvodnja, - na granici graevne estice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A) - na granici ove zone buka ne smije prelaziti doputene razine zone s kojom granii
lanak 6. istoga Pravilnika dodatno odreuje: "Za podruja u kojima je postojea razina rezidualne buke jednaka ili via od doputene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgraenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih graevina sa pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti doputene razine buke iz Tablice 1, umanjene za 5 dB. Za podruja u kojima je postojea razina rezidualne buke nia od doputene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih graevina sa pripadnim izvorima buke ne smije poveati postojee razine buke za vie od 1 dB." Prema navedenom Pravilniku postrojenje za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) smjeteno je unutar zone gospodarske namjene. Na granici graevne estice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A). Prema navedenom Pravilniku prostor u okolici lokacije spada u zonu mjeovite, preteito stambene namjene za koju su najvie doputene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke 55 dB(A) danju i 45 dB(A) nou. S obzirom na navedeno potrebno je opremu vezanu i uz proizvodnju peleta i uz kogeneraciju smjestiti unutar vrstih objekata, a sve nepotrebne otvore na zgradama zatvoriti. U kasnijoj fazi projektiranja trebat e napraviti projekt zatite od buke kako bi se na referentnim tokama unutar susjednih zona (lokacije naseljenih kua zapadno i istono od lokacije) postigle razine buke uvaavajui kriterije navedene u tablici u nastavku: Najvie doputene ocjenske razine buke imisije Zona Namjena prostora LR,A,eq [dB(A)] dan no 3 Zona mjeovite, preteito stambene namjene 55 45 kao i odredbe lanka 6. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) zbog ega je potrebno obaviti mjerenja nultog stanja buke na lokaciji. Slijedom iskustava sa slinih postrojenja u Austriji ugradnjom odgovarajue opreme i primjenom odgovarajuih graevinskih matarijala postiu se zahtjevane razine buke.
69
F.1.3 Mogui utjecaji na okoli po prestanku koritenja ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije Gradnja postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) planirana je s namjerom njezinog dugoronog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom trenutku nije predvien. Tijekom uklanjanja graavina postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) mogu se javiti negativni utjecaji na okoli uslijed uklanjanja (ruenja) vrstih objekata buka, praina. Takoer e se javiti i otpad nastao kao posljedica ruenja (Tablica 9). Nepostupanje s tim otpadom na nain predvien zakonskim propisima dovelo bi do negativnih utjecaja na okoli. F.1.4 Mogui utjecaji na okoli u sluaju akcidenta (ekoloke nesree) Vezano uz rad samog postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija), a u sluaju nepravilog projektiranja postrojenja kao i nepravilnog postupanja mogue je izbijanje poara te istjecanje termoulja iz kotlovskog postrojenja.
F.2
SKRAENI PRIKAZ UTJECAJA I OBILJEJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI
Promjene koje e nastati izgradnjom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija), najveim su dijelom vezane su uz podruje neposrednog zahvata. Utjecaji na okoli mogu se predvidjeti u slijedeim aktivnostima: 1. Pripremi i izgradnji postrojenja; 2. Tijekom rada postrojenja; 3. Prestanku koritenja ili uklanjanju postrojenja; 4. Akcidentu (ekolokoj nesrei). Utjecaji na okoli pri svakoj od navedenih aktivnosti detaljno su razraeni u Studiji i to: utjecaji na tlo; utjecaji na vode; nastajanje otpada; utjecaji na zrak; utjecaji na floru i faunu; utjecaji na vizualni identitet krajobraza; utjecaji na promet; utjecaji na kulturnu batinu; utjecaji uslijed buke. te su sukladno prepoznatim utjecajima propisane mjere zatite okolia za njihovo uklanjanje i/ili smanjenje na prihvatljivu odnosno zakonskim propisima predvienu razinu. Skraeni tablini prikaz utjecaja na okoli te prikaz njihova znaaja.
70
UTJECAJ
ZNAAJAN DA/NE
RECEPTOR I PUT ILI OBRAZLOENJE ZATO UTJECAJ NIJE ZNAAJAN
Emisije u zrak
NE
Emisije u podzemne i povrinske vode
NE
Taloenje iz zraka u tlo
NE
Buka i vibracije
DA/NE
Miris
NE
Rizik od nesrea posljedica nesrea
NE
Vizualni utjecaj povezan s realizacijom postrojenja
NE
Utjecaj na zagrijavanje
globalno
NE
Izgaranjem bilo koje vrste goriva ostvaruje se izravan utjecaj na zrak (emisije oneiujuih tvari) i neizravan utjecaj na tlo i povrinske vode (taloenje oneeiujuih tvari). S obzirom na nazivnu snagu termouljnog kotla i planiranu vrstu goriva utjecaj emisija nije znaajan. Pri samoj proizvodnji peleta nema emisija u zrak, osim vodene pare iz suare. Tehnolokih voda u proizvodnom procesu nema, a odvodnja oborinskih i sanitarnih otpadnih voda rjeena je na odgovarajui nain. Kontrolom emisija u zrak sprjeava se taloenje oneiujuih tvari i time sprijeava neizravan utjecaj na povrinske i podzemne vode. Kontrolom emisija u zrak sprjeava se taloenje oneiujuih tvari. Ispravnim postupanjem s pepelom iz kotla sprjeava se prekomjeran izravan utjecaj na tlo (pravilnom aplikacijom istog kao gnojiva ili zbrinjavanje putem ovlatene osobe). S obzirom na karakteristike proizvodnog procesa i kontinuirani rad postrojenja (postrojenje radi i po danu i po noi) buka ostvaruje znaajan utjecaj na pojedine receptorne toke. Uz uvaavanje opisa situacije u okolici lokacije i uz primjenu odgovarajuih mjera zatite od buke koje je mogue postii zatvaranjem opreme unutar vrstih objekata, kao i odabirom graevinskih materijala odgovarajueg indeksa zvune izolacije. Potrebno je postii prostornim planom i propisima predviene razine rezidualne buke. O ovome valja voditi rauna pri projektiranju. U toku procesa proizvodnje peleta do pojave neugodnih mirisa moe doi uslijed emisije vodene pare prilikom suenja sjeke. Isti je ogranienog karatera, a s obzirom da se radio prirodnom mirisu (fermentacija drvne biomase) isti po svojim karakteristikama ne odstupa od mirisa prisutnih u ruralnom okoliu lokacije. Kao mogui akcident prepoznat je poar i mogue istjecanje termoulja iz kotla, ali su kroz mjere zatite okolia propisani mehanizmi koji e sprijeiti da do akcidenta uope ne doe. S obzirom da se radi o rekonstrukciji i dogradnji ve postojeeg gospodarskog kompleksa, moe se zakljuiti da je vizualni identitet izvornog krajobraza naruen u ranijem razdoblju. Rekonstrukcija/ogradnja e se provesti uz uvaavanje doredbi Prostornog plana ureenja Grada Novske. Ugljini dioksid - CO2 je stakleniki plin koji je proizvod sagorijevanja svakog organskog materijala i ovisi iskljuivo o koliini ugljika u gorivu bez razlike da li je to fosilno ili alternativno gorivo. Meutim, koritenjem drvne biomase, umjesto primjerice ugljena kao krutog goriva tedi se odgovarajua koliina energije fosilnog goriva koje bi se inae 71
Promet
NE
Utjecaj otpada koji nastaje kao posljedica rada postrojenja
NE
moralo upotrijebiti te se na taj nain globalno smanjuje emisija ugljinog dioksida. Osim toga, mnogi strunjaci smatraju drvnu biomasu CO2 neutralnim gorivom, odnosno smatraju da je optereenje atmosfere s CO2 pri koritenju biomase kao goriva zanemarivo, budui da je koliina emitiranog CO2 neutralizirana koliinom asimiliranog CO2 tijekom rasta biljke u procesu fotosinteze. Iz razmatranja u poglavlju F.1.2.7. ovog Elaborata proizlazi da bi ukupan doprinos prometnom optereenju u najgorem moguem sluaju iznosio 17 kamiona dnevno. Ukoliko se isti raspredi na dnevno razdoblje od 8.00 do 18.00 sati kako je ono definirano Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) proizlazi da bi na lokaciju dolazilo/odlazilo oko 2 kamiona na sat. Uz potivanje mjera za postupanje s otpadom koji nastaje kao poslejdica rada postrojenja, utjecaj istog na okoli svest e se na najmanju moguu mjeru.
F.3
USKLAENOST ZAHVATA S MEUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE HRVATSKE O SMANJENJU PREKOGRANINIH UTJECAJA NA OKOLI
Karakteristike planiranog zahvata nisu takve da bi isti proizvodio prekogranine utjecaje. Bez obzira na to u nastavku je dan pregled meunarodnih obveza u zatiti zraka koje je Republika Hrvatska preuzela, a ijem ostvarenjum pridonosi ovaj zahvat, posebice u vidu globalnog smanjenja emisije CO2. Konvencija o dalekosenom prekograninom oneienju zraka (LRTAP Konvencija) zakonodavni, organizacijski i znanstveni okvir djelovanja kojeg su razvile zemlje lanice UNECE-a kao odgovor na prepoznate posljedice prekograninog oneienja zraka. Ujedno je i prvi meunarodni pravno obvezujui dokument koji se odnosi na problematiku oneienja zraka na iroj regionalnoj osnovi. Prema Konvenciji, europska zrana masa je zajedniki resurs zemalja potpisnica, te zahtijeva koordinaciju mjera suzbijanja oneienja i zajednike standarde emisija. Konvencija je potpisana 1979. godine u enevi, a na snagu je stupila 1983. godine. Republika Hrvatska je Konvenciju ratificirala 1992. godine. Konvencija je proirena s osam protokola kojima su utvrene specifine mjere koje stranke potpisnice LRTAP Konvencije moraju poduzeti radi smanjenja svojih emisija oneiujuih tvari u zrak. Pripadajui protokoli su sljedei: Protokol o dugoronom financiranju meunarodnog programa monitoringa i procjene dalekosenog prijenosa oneiujuih tvari u zraku u Europi (EMEP) instrument za meunarodnu raspodjelu trokova programa monitoringa koji ini osnovu za ocjenjivanje i utvrivanje oneienja zraka u Europi, te za pristupanje dogovoru u pogledu smanjivanja emisija. EMEP protokol ima 3 vane komponente: prikupljanje podataka o emisijama SO2, NOx, HOS i drugih oneiujuih tvari; mjerenje kakvoe
72
zraka i taloenja; te modeliranje atmosferske disperzije. Isti je usvojen 1984. godine u enevi, na snagu je stupio 1988., a Republika Hrvatska ga je ratificirala 1992. godine. Protokol o smanjenju emisija sumpora ili njihovog prekograninog strujanja za najmanje 30 % - ima za cilj smanjenje emisija jednog od najveih oneiujuih tvari u zraku. Do 1993. godine emisija istog se smanjila za vie od 50 %, a prema zadnjim podacima sve stranke Protokola su dosegle ciljano smanjenje. Protokol je usvojen 1985. godine u Helsinkiju, a na snagu je stupio 1987. godine. Republika Hrvatska nije ratificirala Protokol. Protokol o daljnjem smanjenju emisije SO2 - primjenjuje pristup zasnovan na uincima, konceptu kritinog optereenja, najboljim raspoloivim tehnologijama, ouvanju energije, te primjeni brojnih ekonomskih instrumenata, to je u konanici dovelo do razlika u obvezama redukcije emisija pojedinih stranaka Protokola. Pristup baziran na uincima ujedno postavlja dugorone ciljeve u pogledu redukcije emisija. Protokol je usvojen 1994. godine u Oslu, stupio je na snagu 1998., a Republika Hrvatska ga je ratificirala 1999. godine. Protokol o tekim metalima - ima za cilj nadzirati antropogene emisije tekih metala, koje mogu imati nepovoljni utjecaj na zdravlje ljudi, odnosno okoli. Protokolom se propisuju temeljne obveze stranaka u pogledu emisija olova (Pb), kadmija (Cd), ive (Hg) i njihovih proizvoda. Stranke su obvezne smanjiti ukupne godinje emisije u atmosferu navedenih tekih metala u odnosu na razinu emisije u poetnoj godini primjenjivanja obveze, a to je naelno 1990. ili neka druga izmeu 1985. i 1995. godine. Granine vrijednosti emisije iz stacionarnih izvora, propisane Protokolom, odnose se na emisije krutih estica, jer je praenje emisija estica jednostavnije, a pridravanje propisanim ogranienjima doprinosi i smanjivanju emisija tekih metala. Protokol je usvojen 1998. godine u Aarhusu, na snagu je stupio 5 godina kasnije, a Republika Hrvatska ga je ratificirala 2007. godine, a stupio je na snagu za Republiku Hrvatsku 5. prosinca 2007. godine. Protokol o postojanim organskim oneiujuim tvarima ima za cilj nadzirati, smanjiti ili ukloniti isputanje, emisiju i gubitke postojanih organskih spojeva. Protokolom se odmah zabranjuje uporaba ili proizvodnja sljedeih tvari: aldrin, klordan, klordekon, dieldrina, endrin, heksabrombifenil, mirex i toksafen, a za druge je predviena eliminacija u kasnijoj fazi (DDT, heptaklor, heksaklorbenzen, PCB). Za DDT, HCH (ukljuujui i Lindan) i PCB propisuje se nain i uvjeti pod kojim bi se te tvari mogle i dalje upotrebljavati. Za PAU, dioksine i furane propisuje se obveza smanjenja ukupnih godinjih emisija u usporedbi s razinom emisije u poetnoj godini primjenjivanja obveze (naelno 1990. ili neka druga izmeu 1985. i 1995. godine). Propisuju se doputene granine vrijednosti za dioksine i furane za glavne stacionarne izvore, zatim najbolje raspoloive tehnike i tehnologije za smanjenje emisije. Propisuju se i obveze dravama strankama da razviju strategije, politike i programe kako bi se provele obveze iz Protokola, a izrada godinjeg prorauna emisija je neophodni preduvjet. Protokol je usvojen 1998. godine u Aarhusu, a stupio je na snagu 2003. godine. Republika Hrvatska
73
ga je ratificirala 2007. godine, a stupio je na snagu za Republiku Hrvatsku 5. prosinca 2007. godine. Protokol o nadzoru emisija duikovih oksida ili njihovih prekograninih strujanja ima za cilj nadzirati i smanjiti antropogene emisije duikovih oksida (NOx), koje zrana strujanja prenose na velike udaljenosti i atmosferskim taloenjem tetno utjeu na sastavnice okolia i ljudsko zdravlje. Osim to emisija NOx utjee na zakiseljavanje i eutrofikaciju kopnenih i vodenih ekosustava, doprinosi takoer i stvaranju prizemnog ozona. Protokolom se drave obvezuju primjenjivati i unaprjeivati standarde za emisije duikovih oksida iz stacionarnih i pokretnih izvora, u svrhu uinkovitog nadzora i smanjivanja nacionalnih godinjih emisija duikovih oksida i njihovih prekograninih strujanja, uzimajui u obzir najbolje raspoloive i ekonomski izvedive tehnologije koje su navedene u Tehnikom dodatku Protokola. Isti je usvojen 1988. godine u Sofiji, na snagu je stupio 1991. godine, a Republika Hrvatska ga je ratificirala 2007. godine. Protokol o nadzoru emisija hlapljivih organskih spojeva ili njihovih prekograninih strujanja je od velikog znaaja budui su dotini spojevi vrlo vani za nastajanje prizemnog ozona. Protokol je usvojen 1991. godine, na snagu je stupio 1997., a Republika Hrvatska ga je ratificirala 2007. godine. Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona (MPME protokol) - istovremeno se ograniava emisija SO2, NOx, NMHOS i NH3 (multipollutant/multi effect), ime se utjee na zakiseljavanje, eutrofikaciju i prizemni ozon (multi-effect). Potpisnice MPME protokola su obvezne smanjiti godinju emisiju na razinu koja je odreena protokolom i odravati je ubudue na toj razini. Isto tako obvezne su prikupljati i uvati podatke o nacionalnim godinjim emisijama oneiujuih tvari te o njima periodino izvjetavati Izvrno Tijelo Konvencije. Smanjenje emisija koje pojedina drava treba ostvariti do 2010. godine specifino je za svaku zemlju, a odreuje se prema smjernicama, koje su date u priruniku koji je izdala Konvencija. Protokolom su propisane i granine vrijednosti emisija navedenih oneiujuih tvari za stacionarne i pokretne izvore. Protokol je usvojen 1999. godine u Gothenburgu, a na snagu je stupio 2005. godine. Republika Hrvatska se priprema ratificirati ovaj Protokol u 2008. godini. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) - daje okvir za meunarodno djelovanje kako bi se odgovorilo izazovu klimatskih promjena na globalnoj razini. Ista prepoznaje klimatski sustav kao zajedniki resurs na iju stabilnost mogu utjecati emisije ugljikova dioksida i drugih staklenikih plinova. Stranke Konvencije, izmeu ostalog, prikupljaju i razmjenjuju informacije o emisijama staklenikih plinova, nacionalnoj politici i iskustvima, te surauju u pripremi za prilagodbu klimatskim promjenama. Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 1996. godine. Sukladno lanku 22.3 Konvencije, Republika Hrvatska je kao zemlja u procesu prelaska na trino gospodarstvo preuzela obveze stranke Priloga I. koje se odnose na zadravanju vlastite emisije staklenikih plinova na razini iz 1990. godine. Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime prihvaen je s ciljem smanjivanja emisije ugljikova dioksida i drugih staklenikih plinova (metana,
74
diduikova oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i sumporova heksafluorida). Protokol je usvojen 1997. godine, na snagu je stupio 2005., a Republika Hrvatska ga je, nakon pozitivnog ishoda pregovora oko visini emisije u baznoj godini, ratificirala 2007. godine. Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa - ima za cilj ouvanje ljudskog zdravlja i okolia, te podrazumijeva poduzimanje odreenih mjera koje e sprijeiti promjene ozonskog omotaa. Njezina zadaa jest i poticanje istraivanja i suradnje meu dravama te razmjena informacija. Vano je napomenuti da je ova Konvencija potvrda usuglaenosti drava kako treba pristupiti rjeavanju globalnih problema okolia prije nego se isti znanstveno dokau. Konvencija je usvojena 1985. godine, na snagu je stupila 1988. godine, a Republika Hrvatska ju je preuzela na temelju notifikacije o sukcesiji 1991. godine. Montrealski protokol utvruje obvezu postupnog ukidanja proizvodnje i potronje tvari koje oteuju ozonski omota, te predstavlja jedan od najuspjenijih primjera meunarodne suradnje u borbi s globalnim prijetnjama okoliu. Od usvajanja 1987. godine, drave lanice su nastavile prilagoavati sustav koji su formirale kao odgovor na znanstvene dokaze i razvoj tehnologija. Protokol je stupio na snagu 1989. godine, a Republika Hrvatska ga je preuzela na temelju notifikacije o sukcesiji,1991. godine. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima okolia (Aarhuka konvencija) - obvezuje stranke Konvencije da svakoj fizikoj i pravnoj osobi osigura pravo pristupa informacijama o okoliu koje uva javna vlast kod sebe ili kod nekog drugog, bez obveze iskazivanja interesa, te je nuno da javna vlast uini dostupnim i prua informacije o okoliu iroj javnosti u najveoj moguoj mjeri, naroito koristei tehnologije informiranja i komuniciranja. Konvencija se sadrajno moe podijeliti na tri osnovna dijela: pristup informacijama, sudjelovanje javnosti, te pristup pravosuu. Konvencija je usvojena 1998. godine, na snagu je stupila 2001. godine, a Republika Hrvatska ju je ratificirala 2006. godine. Protokol o registru isputanja i prijenosa oneiujuih tvari - osnovni cilj je poboljanje pristupa javnosti informacijama putem uspostave jedinstvenog registra isputanja i prijenosa oneiujuih tvari u zrak, vodu i tlo u obliku javno dostupne baze podataka. Od Protokola se oekuje da e izvriti dodatni pritisak na oneiivae kako bi se smanjile pritisci na sastavnice okolia. Usvojen je u Kijevu 2003. godine, ali jo uvijek nije stupio na snagu. Stokholmska konvencija o postojanim organskim oneiujuim tvarima meunarodni je dokument o zatiti ljudskog zdravlja i okolia u pogledu dotinih spojeva. Isti su vrlo postojani i mogu biti geografski iroko rasprostranjeni. Ujedno se taloe u masnom tkivu ivih organizama, a toksini uinak imaju i na okoli i na ivi svijet. Cilj ove Konvencije jest primjena mjera koje e eliminirati ili smanjiti emisije takvih spojeva. Usvojena je 2001. godine, na snagu je stupila 2004., a Hrvatska ju je ratificirala 2007. godine.
75
Uvoenjem drvne biomase u proces proizvodnje elektrine energije oekuje se nia emisija CO2, NOx, SO2 i tekih metala u odnosu na konvencionalna postrojenja koje koriste fosilna goriva (ugljen) pa se moe zakljuiti da planirani zahvat doprinosi lakem ispunjenju ciljeva za smanjenje prekograninih utjecaja. Koritenjem drvne biomase kao alternativnog goriva za proizvodnju elektirne energije utjee se na smanjenje emisije CO2 i pridonosi ostvarenju Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) postavljenog cilja, da se udio proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuujui velike hidroelektrane, u ukupnoj potronji elektrine energije u razdoblju do 2020. godine odrava na razini 35%. G MJERE ZATITE OKOLIA I PLAN PROVEDBE MJERA
G.1 PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA TIJEKOM IZVOENJA I KORITENJA ZAHVATA, UKLJUUJUI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREAVANJE I UBLAAVANJE POSLJEDICA EKOLOKIH NESREA Mjere zatite okolia za zahvat izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) mogu se sukladno utjecajima prepoznatim u poglavlju F.1. podijeliti na mjere zatite okolia: 1. Tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija); 2. Tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija); 3. Po prestanku koritenja ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija); 4. Pri akcidentu (ekolokoj nesrei).
G.1.1 Mjere zatite okolia tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija) G.1.1.1 Mjere koje je potrebno poduzeti tijekom pripreme projekta, a vezano uz zatitu od buke
Za planirani zahvat potrebno je izraditi projekt zatite od buke kojim treba uzeti u obzir ogranienja postavljena zahtjevima prostorno-planske dokumentacije, a kao posljedica smjetaja zahvata u prostoru. Na referentnim tokama unutar susjednih zona (lokacije naseljenih kua zapadno i istono od lokacije) valja postii razine buke uvaavajui kriterije navedene u tablici u nastavku: Najvie doputene ocjenske razine buke imisije Zona Namjena prostora LR,A,eq [dB(A)] dan no 3 Zona mjeovite, preteito stambene namjene 55 45
76
kao i odredbe lanka 6. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) zbog ega je potrebno obaviti mjerenja nultog stanja buke na lokaciji. G.1.1.2 Mjere zatite tla i voda
1. Radove na izgradnji izvoditi tehniki ispravnom mehanizacijom, te se pridravati odobrene projektne dokumentacije i potivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju. 2. Prilikom projektiranja i izvoenja radova obratiti panju na eventualno krianje sa postojeim instalacijama te se svi radovi moraju obavljati uz prisustvo tehnologa i nadzornog inenjera, a iskopi u blizini instalacija se moraju obavljati runo. 3. Tlo od iskopa odloiti na stranu i kasnije koristiti u svrhu hortikulturnog ureenja gospodarskog kompleksa. 4. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se sprijei nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedino i u podzemne vode, opasnih tekuina kao to su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na gradilitu se moraju osigurati priruno spremna sredstva za brzu intervenciju u sluaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu. 5. Eventualno oneiene oborinske vode s internih prometnica, parkiralita i manipulativnih povrina sakupljati te prije isputanja u sustav javne odvodnje proiavati na separatoru ulja i masti. Odvodnja sanitarno-fekalne i oborinske vode mora biti rijeena projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadlenih tijela. 6. Odvod vode koja nastaje aktivacijom sprinklera u sluaju poara prikljuiti na sustav odvodnje oborinske vode na lokaciji. 7. Termouljni kotao nakon ugradnje podvrgnuti tlanoj probi, a varove na termouljnoj mrei cjevovoda ispitati Rntgen-metodom radi osiguranja proputanja. 8. Pod prostorije u kojoj je smjeten termouljni kotao izvesti vodonepropusno s spremnikom odgovarajueg volumena za prihvat itave koliine termoulja u sluaju akcidenta. G.1.1.3 Mjere gospodarenja otpadom
U cilju osiguranja uinkovitog gospodarenja otpadom kako je to propisano lancima 4. do 6. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) tijekom izvoenja graevinskih radova potrebno je sa svim vrstama otpada gospodariti sukladno Zakonu i podzakonskim aktima, a posebice Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) i Pravilniku u gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) kako slijedi: 1. Unaprijed odrediti odgovarajuu povrinu na kojoj e se odvojeno sakupljati i privremeno skadititi nastali otpad. 2. Otpad ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti.
77
3. Gospodarenje svim nastalim vrstama otpada povjeriti ovlatenoj osobi. S obzirom da se dio postojeih objekata rui graevni otpad i otpad od ruenja zbrinuti putem ovlatene osobe sukladno Pravilniku o gospodarenju graevnim otpadom (NN 38/08), a otpad koji sadri azbest (npr. salonitne ploe) zbrinuti putem ovlatene osobe sukladno Pravilniku o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07) i Naputku o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08).
G.1.1.4
Mjere zatite zraka
1. Tijekom graenja koristiti samo ispravna vozila koja, sukladno lanku 8. Zakona o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08) moraju biti proizvedena, opremljena, rabljena i odravana tako da ne isputaju u zrak oneiujue tvari iznad graninih vrijednosti emisije, odnosno da ne isputaju/unose u zrak oneiujue tvari u koliinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvou ivljenja i okoli. 2. Ukoliko doe do poveane emisije praine tijekom graenja, istu je potrebno smanjiti prskanjem vodom to se temelji na iskustvu.
G.1.1.5
Mjere zatite od nedoputenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza
1. Pridravati se odobrene projektne dokumentacije koja mora biti u skladu s odredbama Prostornog plana ureenja Grada Novske koji regulira izgradnju graevina na podruju na kojem se planira zahvat. 2. Vanjsku strana plata elinog dimnjaka koja je antikorozivno zatiena temeljnom bojom, obojati zavrnom bojom koja se uklapa u okolni prostor (prema ponudi tvrtke Kolbach zavrna boja isporuuje se po izboru naruitelja). 3. Rubove gospodarskog kompleksa prema naselju urediti kao zatitno zelenilo minimalne irine 5 m. G.1.1.6 Mjere zatite od buke
1. U cilju spreavanja nastajanja buke tijekom graevinskih radova, odnosno odravanja razine vanjske buke u granicama propisanim lankom 5. i 17. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) graevinske radove se mora izvoditi malobunim strojevima, ureajima i sredstvima za rad i transport u smislu lanka 4. Zakona o zatiti od buke (NN 20/2003) te uz ispunjavanje zahtjeva Direktive 2000/14/EZ o emisiji buke u okoli od opreme za vanjsku upotrebu. 2. Bune radove treba organizirati na nain da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim sluajevima, kada to zahtjeva tehnologija tijekom noi. 3. Graevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz doputenu ekvivalentnu razine
78
buke do 70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, doputena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati doputa se prekoraenje doputene razine buke za dodatnih 5 dB (A) to ukupno iznosi 70 db (A). 4. Pri obavljanju graevinskih radova nou, ekvivalentna razina buke ne smije prijei vrijednosti iz tablice 1 Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Iznimno je doputeno prekoraenje doputenih razina buke za 10 dB, u sluaju ako to zahtjeva tehnoloki proces u trajanju do najvie jednu no odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoraenju doputenih razina buke izvoa radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u graevinski dnevnik. 5. Pri projekitranju voditi rauna da na referentnim tokama unutar susjednih zona (lokacije naseljenih kua zapadno i istono od lokacije) valja postii razine buke uvaavajui kriterije navedene u tablici u nastavku: Najvie doputene ocjenske razine buke imisije LR,A,eq [dB(A)] Zona Namjena prostora dan no 3 Zona mjeovite, preteito stambene namjene 55 45 kao i odredbe lanka 6. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) zbog ega je potrebno obaviti mjerenja nultog stanja buke na lokaciji.
G.1.2 Mjere zatite okolia tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenih peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija) G.1.2.1 Mjere zatite tla
1. Sve radove i sav transport na lokaciji izvoditi tehniki ispravnom mehanizacijom. 2. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se sprijei nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedino i u podzemne vode, opasnih tekuina kao to su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na lokaciji se moraju osigurati priruno spremna sredstva za brzu intervenciju u sluaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu. 3. Upotrebljeno sredstvo za upijanje zbrinuti kao opasan otpad putem ovlatene tvrtke za zbrinjavanje opasnog otpada.
G.1.2.2
Mjere zatite voda
Realizacijom predmetnog zahvata ne oekuje se dodatan utjecaj na podzemne i povrinske vode. Zatitom tla tite se i podzemne vode, stoga su mjere zatite opisane u poglavlju G.1.2.1. ujedno i mjere zatite voda. Osim tih mjera treba se pridravati slijedeeg: 1. Sukladno glavi X. toka 3. Dravnog plana za zatitu voda (NN 8/99) Nositelj zahvata obvezan je izraditi/dopuniti Operativni plan za provedbu mjera u sluajevima oneienja
79
voda. 2. U sluaju istjecanja termoulja zbrinjavanje sadraja spremnika povjeriti ovlatenoj osobi za gospodarenje otpadom. G.1.2.3 Mjere gospodarenja s otpadom
Tijekom koritenja zahvata oekuje se nastajanje otpada koji bi bio posljedica direktnog rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija): praina iz multiciklona; pepeo iz kotla; mjeoviti komunalni otpad koji e nastajati kao posljedica boravka radnika na lokaciji zahvata; otpad koji e nastajati kao posljedica odravanja objekata i opreme. Slijedom navedenog u poglavlju F.1.2.3. u vezi gospodarenja otpadom potrebno je: 1. Izraditi Plan gospodarenja otpadom pri emu se gospodarenje otpadom mora provoditi sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i na temelju njega usvojenih podzakonskih akata uvaavajui slijedee: - otpad ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti odvojeno skupljati i oporabiti; - gospodarenje svim nastalim vrstama otpada mora biti povjereno ovlatenoj osobi; - uvjete za privremeno skladitenje otpada na mjestu nastanka osigurati u skladu s lankom 8. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07). 2. Otpadni mulj od ienja talonika i separatora ulja i masti odvojeno sakupljati i predati ovlatenom sakupljau. 3. Pepeo iz kotla odvojeno sakupljati u adekvatne zatvorene spremnike i iskoristiti kao sekundarnu sirovinu (proizvodnja cementa, dodatak kompostu kao gnojivo, koritenje za gnojidbu poljoprivrednih povrina, cestogradnja i sl.). Ukoliko navedeno nije moge, isti predati ovlatenom sakupljau na zbrinjavanje. 4. Prainu iz hladionika vraati natrag u peletirku. 5. Prainu iz otpraivaa odvojeno sakupljati, analizirati i ovisno o rezultatima analize razmotriti mogunost njenog primjeavanja pepelu iz kotla. Ukoliko ta mogunost nije primjnjiva, isti zbrinuti putem ovlatenog sakupljaa. 6. Redovito mijenjati vree otpraivaa vezane uz postrojenje za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) te iste zbrinuti na zakonom propisan nain.
80
G.1.2.4
Mjere zatite zraka
1. Termouljni kotao planiran na lokaciji svrstava se, sukladno l. 107 Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08), odnosno nazivnoj snazi ureaja i vrsti goriva koje se koristi u srednje ureaje za loenje na kruta goriva i goriva iz biomase za koje se pri koritenju goriva iz biomase primjenjuju GVE iz lanka 111(2): Oneiujua tvar Toplinski gubici u otpadnom plinu Krute estice Oksidi sumpora izraeni kao SO Ugljikov monoksid Oksidi duika izraeni kao NO2 Volumni udio kisika, % GVE 17% 150 mg/m3 2000 mg/ m3 500 mg/m3 500 mg/m3 vrtlono izgaranje: 300 mg/m3 7% (ugljen, vrtlono loenje) 11% (drvo, biomasa)
*GVE su iskazane masenom koncentracijom oneiujuih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa. Kod malih i srednjih ureaja za loenje te procesnih pei toplinski gubici u otpadnim plinovima se ne odreuju.
2. Drvnu biomasu potrebno je dopremati na lokaciju ve usitnjenu odnosno u obliku drvne sjeke. Zahtjeve za veliinu estica, minimalnu ogrijevnu vrijednost i sadraj vlage potrebno je definirati i ugovoriti sa dobavljaem drvne biomase. 3. Sukladno lanku 4. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) definirano je gorivo od biomase, te se slijedom istog lanka nikako ne smije korisiti drvni otpad koji sadri halogene organske spojeve ili teke metale koji nastaju uporabom proizvoda za zatitu drveta ili premaza, i koji poglavito ukljuuje drvni otpad koji potjee od graevinskog otpada ili otpada nastalog ruenjem. 4. Uvesti odgovarajue protokole koji se primjenjuju u sluaju da pristigli drvna biomasa ne odgovara prateim specifikacijama. 5. Prilikom prihvata drvne biomase na lokaciju osigurati da N u gorivu suhe tvari iznosi < 0,4% masenih, sadraj Cl u gorivu suhe tvari iznosi < 200 mg/kg (< 0,02% masenih) te sadraj S u gorivu suhe tvari iznosi < 600 mg/kg (< 0,06% masenih) budui da ponua opreme daje garanciju da e emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graninih vrijednosti emisija ukoliko gore navedeni uvjeti budu zadovoljeni. 6. Ukoliko se praenjem emisija utvrde problemi, mogue je smanjiti veliinu estica drvnog materijala koji se suspaljuje i time poboljati raspodjelu estica goriva. 7. Vreasti otpraivai postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) moraju zadovoljiti zahtjev za graninom
81
vrijednou emisije iz lanka 17. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08). 8. Redovitim ienjem i odravanjem objekata i internih prometnica smanjiti fugitivnu emisiju praine. 9. Osigurati ispravnost kamiona kako bi njihove emisije bile u zakonski dozvoljenim granicama.
G.1.2.5
Mjere zatite flore i faune
1. Dranjem vrijednosti emisija unutar zakonom dozvoljenih okvira sprjeavati negativan utjecaj oneiujuih tvari na tlo i vode, a time i na biljke i ivotinje.
G.1.2.6
Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovnitvo okolnih naselja
1. Dovoz drvne biomase i manipulaciju biomasom na lokaciji organizirati u dnevnom razdoblju kako se okolno stanovnitvo tijekom noi ne bi dodatno ometalo bukom nastalom kao poljedica prometovanja teretnih vozila i radnih strojeva.
G.1.2.7
Mjere zatite od buke
1. Dopremu drvne biomase u obliku drvne sjeke/piljevine/hoblovine obavljati iskljuivo tijekom dnevnog razdoblja. 2. Pri nabavci opreme/ureaja treba voditi rauna o razini zvune snage, te nabavljati malobunu opremu u skladu sa zahtjevima EU Direktive za smanjenje emitirane zvune snage. 3. Po putanju postrojenja u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koji se javlja u okoliu kao posljedica rada nove opreme. Ukoliko mjerene vrijednosti buke na referentnim tokama pokau prekoraenje dozvoljenih vrijednosti poduzeti dodatne mjere smanjenja buke kako bi se kumulativni utjecaj buke koja se iri u okoli s lokacije sveo na prihvatljivu razinu. 4. Da bi se razine buke odrale u doputenim granicama tijekom rada zahvata potrebno je redovito pregledavati i odravati postrojenje. G.1.3 Mjere zatite okolia po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija) Gradnja postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) planirana je s namjerom njezinog dugoronog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom trenutku nije predvien.
82
Tijekom uklanjanja graavina postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) mogu se javiti negativni utjecaji na okoli uslijed uklanjanja (ruenja) vrstih objekata koje stoga treba obaviti sukladno zakonima i podzakonskim aktima koji e u trenutku ruenja biti na snazi. G.1.4 Mjere za spreavanje akcidenta (ekoloke nesree) Kao mogue ekoloke nesree do kojih moe doi kako tijekom izvoenja zahvata i/ili tijekom rada prepoznati su poar i istjecanje termoulja. Mjere za spreavanje poara U skladu sa Zakonom o zatiti od poara i vaeim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe, te Pravilnikom o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije, Glavnim projektom potrebno je utvrditi mjere zatite od poara za ovu vrstu graevine. Efikasnost zatite od poara osigurati odgovarajuom organizacijom prostora, nainom ureenja i postojeim kolnim povrinama za pristup do graevine. Propisi i pravila tehnike prakse na kojima se zasniva sistem zatite od poara su: Zakon o zatiti od poara (NN 58/93); Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti od poara (NN 33/05); Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06); Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije (NN 35/94), Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94); Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 142/03); Pravilnik o razvrstavanju graevina, graevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroenosti od poara (NN 62/94); Pravilnik o izmjenama pravilnika o razvrstavanju graevina, graevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroenosti od poara (NN 32/97); Pravilnik o izboru i odravanju vatrogasnih aparata (NN 35/94); Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o odranju i izboru vatrogasnih aparata (NN 103/96); Pravilnik o izmjeni pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gaenje poara (NN 41/03); Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN 56/99). U dijelove postrojenja gdje je mogue izbijanje poara potrebno je instalirati opremu za vatrodojavu i zatitu od poara (sprinkleri). Osigurati pristup vatrogasnim vozilima. Na odgovarajua mjesta postaviti aparate s prahom za inicijalno gaenje otvorenog plamena. Pod prostorije u kojoj je smjeten termouljni kotao izvesti vodonepropusno sa spremnikom odgovarajueg volumena za prihvat itave koliine termoulja u sluaju akcidenta. U sluaju
83
istjecanja termoulja zbrinjavanje sadraja spremnika povjeriti ovlatenoj osobi za gospodarenje otpadom.
PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI SA SKRAENIM PRIKAZOM UTJECAJA I OBILJEJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI
Promjene koje e nastati izgradnjom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektrine energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija), najveim su dijelom vezane su uz podruje neposrednog zahvata. Utjecaji na okoli mogu se predvidjeti u slijedeim aktivnostima: 1. Pripremi i izgradnji postrojenja; 2. Tijekom rada postrojenja; 3. Prestanku koritenja ili uklanjanju postrojenja; 4. Akcidentu (ekolokoj nesrei). Utjecaji na okoli pri svakoj od navedenih aktivnosti detaljno su razraeni u ovom Elaboratu i to: utjecaji na tlo; utjecaji na vode; nastajanje otpada; utjecaji na zrak; utjecaji na floru i faunu; utjecaji na vizualni identitet krajobraza; utjecaji na promet; utjecaji na kulturnu batinu; utjecaji uslijed buke te su sukladno prepoznatim utjecajima propisane mjere zatite okolia za njihovo uklanjanje i/ili smanjenje na prihvatljivu odnosno zakonskim propisima predvienu razinu. Skraeni tablini prikaz utjecaja na okoli, obiljeja utjecaja te prikaz njihova znaaja dan je u sklopu poglavlja F.2. ovog Elaborata. Slijedom navedenog vidljivo je da planirani zahvat nee imati znaajne utjecaje na okoli, te da je uz primjenu odabrane tehnoloke opreme renomiranih europskih proizvoaa i primjenu predloenih mjera zatite, zahvat prihvatljiv za okoli. Zahvatom se planiraju postii sljedei ciljevi: proizvodnja peleta kao goriva iz obnovljivih izvora energije i proizvodnja zelene elektrine energije uz primjenu suvremene tehnologije prema standardima EU; otvaranje novih radnih mjesta pri emu se uz direktno6 zapoljavanje, utjee i na indirektno zapoljavanje kod kooperanata i poslovnih partnera to se pri realizaciji ovog projekta pretpostavlja prvenstveno u transportnom, umarskom i drvno-preraivakom sektoru;
Pod pojmom direktnog zapoljavanja podrazumijeva se otvaranje radnih mjesta na samoj lokaciji postrojenja. Pod pojmom indirektnog zapoljavanja podrazumijeva se zapoljavanje u tvrtkama indirektno vezanim za rad postrojenja. U ekonomskoj teoriji je poznato da svako ulaganje u proizvodnju utjee na poveanje zaposlenosti i u uslunom sektoru. 84
6
supstitucija fosilnog goriva drvetom kao obnovljivim izvorom energije, te smanjenje emisija oneiujuih tvari u zrak iz proizvodnog procesa elektrine energije i peleta, prvenstveno emisija CO2 zbog poimanja drvne biomase kao CO2 neutralnog goriva; Republika Hrvatska postala je 1996. godine stranka Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto protokola, iz ega proizlazi obveza smanjenja emisije staklenikih plinova. Obveza smanjenja emisije iz Kyoto protokola za Hrvatsku e biti vrlo teak zadatak, a koritenje drvne biomase tu moe odigrati znaajnu ulogu. uvoenjem drvne biomase u proces proizvodnje elektrine energije oekuje se smanjenje emisija CO2, NOx, SO2 i tekih metala u odnosu na konvencionalna postrojenja koje koriste fosilna goriva (ugljen) pa se moe zakljuiti da planirani zahvat doprinosi lakem ispunjenju ciljeva za smanjenje prekograninih utjecaja; sve manje zalihe nafte i plina, uz sve vie cijene na svjetskim tritima dovode malu zemlju ovisnu o uvozu energenata, poput Hrvatske, u teku situaciju. Koritenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zatiti gospodarske stabilnosti zemlje, poveanju zaposlenosti i zadravanju nacionalnog dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje. Tijekom koritenja u okoliu e se javljati buka kao posljedica rada postrojenja te prometa teretnih vozila. Izradom kvalitetnog projektnog rjeenja s obzirom na izbor fasadnih elemenata greevina, izbor strojeva/ureaja i njihov smjetaj u prostoru, tijekom koritenja istu je potrebno svesti u propisane okvire.
85
POPIS TABLICA 1. Pregled pojedinih estica na lokaciji u vlasnitvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o. 2. Prosjene sezonske vrijednosti koliine oborina 3. Uneeni energetski potencijal u ulaznoj biomasi kod mokrine od 55% i q specifino = 3.300 kWh/t 4. Sumarni pregled vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces i pregled vrsta i koliina proizvoda (raeno za proizvodnju na bazi 345 dana u godini po 24 sata i sukladno maksimalnom proizvodnom kapacitetu peleta od 6 t/h) 5. Specifikacija goriva za kotlovsko postrojenje loeno drvnom biomasom 6. Prosjeni kemijski sastav drveta prema BIOEN program koritenja energije biomase: prethodni rezultati i budue aktivnosti 7. Kemijski sastav drveta prema 4 uzeta uzorka 8. Procjena vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u zrak pri maksimalnom instaliranom kapacitetu kogeneracije 1 MW el i proizvodnje peleta 6 t/h 9. Vrste otpada za koje se predvia nastajanje tijekom izgradnje i uklanjanja zahvata 10. Klasifikacija oteenja tala prema namjeni povrine
POPIS SLIKA 1. Geografski poloaj Sisako-moslovake upanije unutar Republike Hrvatske Drvna sjeka koju proizvode Hrvatske ume d.o.o. 2. Geografski poloaj Grada Novske unutar Sisako-moslovake upanije 3. Geografski poloaj naselja Broice na junom ulazu u grad Novska 4. Ortofoto snimak lokacije zahvata 5. Raspored estica na lokaciji u vlasnitvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o. 6. Poloaj postojeih objekata na lokaciji 7. Detalji proizvodne hale 8. Pratei objekti na lokaciji 9. Vanjsko ureenje lokacije 10. Rua vjetrova za podruje meteoroloke postaje Sisak 11. Kartografski prikaz zatienih podruja Sisako-moslovake upanije 12. Odnos lokacije zahvata i podruja ekoloke mree 13. Shematski prikaz ORC sustema s generatorom 14. Shematski prikaz visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loenog drvnom biomasom, sistem K12-5140 (varijanta split sistem) 15. Drvna sjeka koju proizvode Hrvatske ume d.o.o. 16. Razmatrana varijantna rjeenja s obzirom na mikrolokaciju postrojenja unutar postojeeg tvornikog kruga 17. Biomasa i okoli 18. Biomasa i CO2 biomasa kao CO2 neutralno gorivo 19. Emisije NOx iz elektrana pri koritenju razliitih vrsta goriva
86
K 1. 2. 3. 4.
POPIS PRILOGA Izvadak iz sudskog registra trgovakog suda Izvadak iz zemljinih knjiga Grafiki prikaz koji prikazuje uklop planiranog zahvata u postojee stanje na lokaciji Izvadak iz dokumenta Izmjena i dopune PPUG Novske, nacrt konanog prijedloga plana koji je u meuvremenu usvojen 5. Miljenje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva o potrebi provedbe Postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli 6. Tlocrt i bokocrt postrojenja 7. Analitiko izvjee O/173 uzoraka drvnih peleta 70% bukva, 30% crnogorica 8. Analitiko izvjee O/170 uzoraka sjeke - crnoi bor s korom koji je odleao 9. Analitiko izvjee O/171 uzoraka sjeke jelovina, ostatak s pilane i okorci 10. Analitiko izvjee O/172 uzoraka sjeke alepski bor
87
Prilog 1. Izvadak iz sudskog registra trgovakog suda
88
Prilog 2. Izvadak iz zemljinih knjiga
89
Prilog 3. Grafiki prikaz koji prikazuje uklop planiranog zahvata u postojee stanje na lokaciji
90
Prilog 4. Izvadak iz dokumenta Izmjena i dopune PPUG Novske, nacrt konanog prijedloga plana koji je u meuvremenu usvojen
91
Prilog 5. Miljenje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva o potrebi provedbe Postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli
92
Prilog 6. Tlocrt i bokocrt postrojenja
93
Prilog 7. Analitiko izvjee O/173 uzoraka drvnih peleta 70% bukva, 30% crnogorica
94
Prilog 8. Analitiko izvjee O/170 uzoraka sjeke - crnoi bor s korom koji je odleao
95
Prilog 9. Analitiko izvjee O/171 uzoraka sjeke jelovina, ostatak s pilane i okorci
96
Prilog 10. Analitiko izvjee O/172 uzoraka sjeke alepski bor
97

Zahtjev Za Okolinsku Dozvolu Za Proizvodnju Peleta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zahtjev Za Okolinsku Dozvolu Za Proizvodnju Peleta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

d.o.o.

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zatite okolia

Zagreb, prosinac 2010.

PELET GRUPA d.o.o.

Ugovor: Broj dokumenta: Projekt izradio:

10-10-963/32 25-10-3103/32 A P O d.o.o., usluge zatite okolia

Voditelji projekta: Struni suradnik: Suradnici:

Zagreb, prosinac 2010.

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

TEHNIKO-TEHNOLOKE VARIJANTE ZAHVATA....................................................................... 53 MIKROLOKACIJSKE VARIJANTE ZAHVATA .................................................................................. 54

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv gospodarskog subjekta :

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Slika 1. Geografski poloaj Sisako-moslovake upanije unutar Republike Hrvatske

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Slika 3. Geografski poloaj naselja Broice na junom ulazu u grad Novska

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

POSTOJEI GOSPODARSKI KOMPLEKS

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

3118 3120/1 3120/2 3120/3 3121/2 3131/7 UKUPNO

Graevinsko podruje izgraeni dio

PROIZVODNA NAMJENA novi obuhvat, I1 preteito industrijska

Ostala obradiva tla

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Slika 5. Raspored estica na lokaciji u vlasnitvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

istono i juno proelje

Slika 7. Detalji proizvodne hale

Naruitelj: PELET GRUPA d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

garaa s pomonim objektom

Slika 8. Pratei objekti na lokaciji

iana ograda na betonskim stupovima asfalitirani centralni dio