Pravila Dimnjacarske Struke V230920195dce9d1dca37b

Pravila
dimnjačarske
struke
1. izdanje
rujan, 2019.
GRUPACIJA DIMNJAČARA
Pravila dimnjačarske stuke – prijedlog dokumenta Grupacija dimnjačara - HGK
1
Sadržaj
1. Predgovor ...................................................................................................................................... 7
2. Područje primjene ......................................................................................................................... 7
3. Normativne reference ......................................................................................................................... 7
4. Pojmovi i definicije ......................................................................................................................... 11
5. Određivanje razredbe dimnjaka i priključne dimovodne cijevi ....................................................... 16
5.1 Razredba i označavanje ................................................................................................................................ 16
5.1.1 Općenito .............................................................................................................................................. 16
5.1.2 Razredba temperature ................................................................................................................................ 16
5.1.3 Razredba tlaka .............................................................................................................................................. 16
5.1.4 Razredba otpornosti na kondenzat .................................................................................................... 16
5.1.5 Razredba otpornosti na koroziju .................................................................................................................. 17
5.1.6 Razredba otpornosti na izgaranje čađe .................................................................................................... 17
5.1.7 Udaljenost od zapaljivog materijala .................................................................................................... 17
5.1.8 Toplinski otpor .............................................................................................................................................. 17
5.1.9 Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje .................................................................................................... 17
5.1.10 Razredba vatrotpornosti ................................................................................................................................ 17
5.1.10.1 Razredba vatrotpornosti (unutarnja prema vanjskoj) ........................................................................ 17
5.1.10.2 Razredba vatrotpornosti (vanjska prema vanjskoj) ...................................................................................... 17
5.1.11 Označavanje .................................................................................................... ......................................... 17
5.1.12 Dodatne bitne informacije .................................................................................................................. 18
6. Opći zahtjevi za dimovodne sustave .............................................................................................. 19
6.1 Dimovodni sustavi i uređaji za loženje .................................................................................................... 19
6.1.1 Putanja dimovodnog sustava .................................................................................................................. 19
6.1.2 Skošenja/horizontalni pomak centralne osi dimovodnog sustava .......................................................... 19
6.1.3 Strane komponente i uređaji na ili u dimovodnim sustavima ........................................................................ 19
6.2 Zaštita od požara ................................................................................................................................ 19
6.3 Zaštita od vlage .............................................................................................................................................. 19
6.4 Zahtjevi za održavanje i ispitivanje .................................................................................................................. 20
6.4.1 Položaj donjeg otvora za čišćenje .................................................................................................................. 20
6.4.2 Položaj gornjeg otvora za čišćenje .................................................................................................................. 20
6.4.3 Položaj otvora za čišćenje na priključnim dimovodnim cijevima .......................................................... 22
6.4.4 Dimenzije otvora za čišćenje .................................................................................................................. 23
6.4.5 Položaj otvora za mjerenja .................................................................................................................. 23
6.4.6 Udaljenost između otvora u dimovodnom sustavu ...................................................................................... 24
6.5 Sabirač .................................................................................................... ....................................................... 24
6.6 Istovrsnost načina gradnje i dozvoljena odstupanja ........................................................................ 24
6.7 Udaljenosti dimovodnih sustava ili dimovodnih cijevi bez otpornosti na izgaranje čađe u oknima,
od građevinskih dijelova od ili sa zapaljivim materijalima ...................................................................................... 24
6.7.1 Opća pravila .................................................................................................... ......................................... 24
6.7.2 Udaljenosti dimovodnih sustava od zapaljivih građevinskih dijelova .......................................................... 25
6.7.2.1 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe u oknima u razredu vatrootpornosti L30 ili L90 ................ 26
6.7.2.2 Dimovodi za potlak u razredu otpora na požar L30 ili L90 ........................................................................ 27
6.7.2.3 Dimovodi izvan okna ................................................................................................................................ 27
6.7.3 Udaljenosti otvora za čišćenje od zapaljivih materijala ........................................................................ 27
6.7.4 Udaljenosti priključnih dimovodnih cijevi od zapaljivih materijala .......................................................... 27
6.7.5 Udaljenost priključnih dimovodnih cijevi od zapaljivih materijala kod prodora kroz zid .............................. 28
6.7.6 Udaljenost dimovodno dozračnih sustava od zapaljivih materijala .......................................................... 28
6.7.7 Slučajno paljenje vanjskog labavog materijal ...................................................................................... 28
6.7.8 Protupožarna zaštita u zajedničkim grupama dimnjaka (razred G) i
plastičnih dimovodnih sustava (HRN EN 14471) .................................................................................................... 28
6.8 Položaj i visina vrha dimnjaka (ušća) .................................................................................................... 30
6.8.1 Položaj vrha (ušća) dimnjaka .................................................................................................................. 30
6.8.2 Visina vrha (ušća) dimovodne instalacije iznad krova ........................................................................ 30
6.9 Dimovodne instalacije i prislonjeni građevinski djelovi ........................................................................ 33
6.10 Putanja priključnih dimovodnih cijevi .................................................................................................... 33
6.11 Dijelovi dimovodnih instalacija u vanjskim ili hladnim prostorima .......................................................... 34
6.11.1 Zaštita od oborinskih voda .................................................................................................................. 34
6.11.2 Dodatna toplinska izolacija .................................................................................................................. 34
6.11.3 Karakteristike difuzije vlage .................................................................................................................. 35
6.11.4 Obloge za dimovodne sustave i okna za dimovode .................................................................................... . 35
2
6.11.4.1 Materijali .............................................................................................................................................. 35
6.11.4.2 Montaža (učvršćivanje) ................................................................................................................................ 35
6.11.4.3 Podkonstrukcija .............................................................................................................................................. 35
6.11.4.4 Provjetravanje .............................................................................................................................................. 35
6.11.5 Pokrov slojeva dimovodnih instalacija na vrhu (ušću) ........................................................................ 36
6.11.6 Opšav ............................................................................................................................................................ 36
6.11.7 Ukasi, produženja i sapnice (kape) .................................................................................................................. 36
6.12 Ploča za oznaku dimnjaka ................................................................................................................................ 37
6.13 Pomaci osi dimnjaka ................................................................................................................................ 38
6.14 Kanal za pozadinsko prozračivanje .................................................................................................................. 38
7. Vrste dimnjaka ...................................................................................................................................... 39
7.1 Zidani dimnjaci .............................................................................................................................................. 39
7.2 Montažni i sanirani dimovodni sustavi .................................................................................................... 40
7.2.1 Općenito .............................................................................................................................................. 40
7.2.2 Konstrukcija unutarnje stijenke (dimovodne cijevi) ...................................................................................... 40
7.2.3 Konstrukcija vanjske stijenke .................................................................................................................. 40
7.2.4 Građevinski materijali za izolacijski sloj .................................................................................................... 41
7.2.5 Vezivna sredstva .............................................................................................................................................. 42
7.2.6 Toplinska otpornost montažnih dimovodnih instalacija ........................................................................ 42
7.2.7 Produženja za dimne plinove montažnih i saniranih dimovodnih sustava ............................................ 42
7.2.8 Određivanje razredbe i označavanje montažnih i saniranih dimovodnih sustava .............................. 42
7.2.9 Dopunski elementi ili dodatni materijali .................................................................................................... 42
7.2.10 Udaljenost montažnih i saniranih dimovodnih sustava od zapaljivih materijala ............................................ 42
7.3 Sistemski dimovodni sustavi .................................................................................................................. 43
7.3.1 Udaljenost sistemskih dimovodnih sustava od zapaljivih materijala .......................................................... 43
7.3.2 Spojevi dimovodnih elemenata sistemskih dimovodnih sustava .......................................................... 43
7.3.3 Produženja za dimne plinove sistemskih dimovodnih sustava ........................................................................ 43
7.3.4 Određivanje razredbe i označavanje sistemskih dimovodnih sustava .......................................................... 43
8 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe ................................................................................. 44
8.1 Izvedba ............................................................................................................................................................ 44
8.1.1 Dimovodne cijevi napravljene od građevinskih proizvoda za instalaciju dimovoda s otporom na požar 44
8.1.1.1 Općenito .............................................................................................................................................. 44
8.1.1.2 Konstrukcija unutarnje stijenke .................................................................................................................. 44
8.1.1.3 Konstrukcija vanjske stijenke .................................................................................................................. 44
8.1.1.4 Građevinski materijali za izolacijski sloj .................................................................................................... 44
8.1.1.5 Vezivna sredstva .............................................................................................................................................. 44
8.1.1.6 Toplinska otpornost montažnih dimovodnih cijevi ...................................................................................... 44
8.1.1.7 Označavanje kod instalacije dimovodnih cijevi ...................................................................................... 45
8.1.2 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe bez definirane vatrootpornosti ............................................ 45
8.1.2.1 Općenito .............................................................................................................................................. 45
8.1.2.2 Označavanje .............................................................................................................................................. 45
8.1.2.3 Sistemske dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe ........................................................................ 45
8.2 Upotreba .............................................................................................................................................. 45
8.2.1 Dimovodne cijevi neotpornih na izgaranje čađe za predtlak ........................................................................ 45
8.2.2 Dimovodne cijevi neotpornih na izgaranje čađe s otporom na kondenzat ............................................ 45
8.3 Područja ovisna o zahtjevima izvedbe .................................................................................................... 46
8.3.1 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe unutar zgrada .......................................................... 46
8.3.2 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe izvan zgrada ........................................................................ 46
8.3.3 Zaštita od slučajng dodira instalacije i vanjske stijenke okna ........................................................................ 46
9 Dimovodno dozračni sustavi za uređaje za loženje na tekuće i plinovito gorivo ............................ 47
9.1 Izvedba ............................................................................................................................................................ 47
9.1.1 Općenito ........................................................................................................................................................... 47
9.1.2 Koncentrična izvedba ....................................................................................................................................... 47
9.1.2.1 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za montažne dimovodne instalacije u koncentričnoj izvedbi 47
9.1.2.2 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u koncentričnoj izvedbi 47
9.1.3 Pralelna izvedba .............................................................................................................................................. 47
9.1.3.1 Dimovodno dozračni sustav izveden od zidane opeke ........................................................................ 47
9.1.3.2 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za montažne dimovodne instalacije u paralelnoj izvedbi 48
9.1.3.3 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u paralelnoj izvedbi 48
9.2 Prilagođenost uređaja za loženje .................................................................................................................. 48
9.3 Zahtjevi kod izgradnje ................................................................................................................................ 48
3
9.3.1 Otvor za izjednačavanje tlaka za uređaje za loženje na plinovito gorivo ........................................................ 48
9.3.2 Razmaci između dimovodnih nastavaka uređaja za loženje ....................................................................... 49
9.3.3 Zaštita od vlage i topline ............................................................................................................................... 49
9.3.4 Vrh dozračnog sustava ............................................................................................................................... 49
9.3.5 Grupe dimovodno dozračnih sustava i ostalih dimovodnih instalacija ......................................................... 50
9.4 Radni uvijeti ............................................................................................................................................. 50
9.4.1 Dimovodno dozračni sustavi za predtlak ................................................................................................... 50
9.4.2 Dimovodno dozračni sustavi za mokre uvjete rada ..................................................................................... 50
9.5 Svojstva građevinskih elemenata za dozračne dimovodne sustave ......................................................... 50
9.5.1 Dodatni materijali ............................................................................................................................... 50
9.5.2 Sistemski dimnjaci za uređaje za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja ........................................... 50
9.5.3 Odvojena izvedbu zraka / dimnih plinova za montažni sanirani ili prenamjenjeni dimnjak .......................... 50
9.5.4 Koncentrična izvedba zraka / dimnih plinova za montažni, sanirani ili prenamijenjeni dimnjak ................... 51
9.5.4.1 Montažni dimnjaci ............................................................................................................................... 51
9.5.4.1.1Dimovodne cijevi ............................................................................................................................... 51
9.5.4.1.2Izolacija ............................................................................................................................................. 51
9.5.4.1.3Vanjski zid ............................................................................................................................................. 51
9.5.4.1.4Kanal za dovod zraka ............................................................................................................................... 51
9.5.4.2 Sanirani i prenamijenjeni dimnjak ................................................................................................................. 51
9.5.4.2.1 Dimovodne cijevi ............................................................................................................................... 51
9.5.4.2.2 Izolacija ............................................................................................................................................. 52
9.5.4.2.3 Vanjski zid ............................................................................................................................................. 52
9.5.4.2.4 Kanal za dovod zraka ............................................................................................................................... 52
9.5.5 Priključne dimovodne cijevi, priključne cijevi za opskrbu zrakom i adapteri ........................................... 52
9.5.6 Završetak (kape) za montažne, sanirane ili prenamjenjen dimnjake za uređaje za loženje sa
zatvorenom komorom izgaranja ................................................................................................................. 52
9.5.7 Dopunski elementi ili dodatni materijali ................................................................................................... 52
9.5.8 Dimenzioniranje i karakteristike dimnjaka za prostorijama za uređaje za loženje sa
zatvorenom komorom izgaranja ................................................................................................................. 52
9.5.9 Putanja dimovodnog sustava ................................................................................................................. 53
9.5.10 Priključne dimovodne i cijevi za opskrbu zrakom za izgaranje ....................................................................... 53
9.5.11 Vatrootpornost (vanjska prema vanjskoj) ................................................................................................... 53
9.5.12 Udaljenost od zapaljivog materijala (Vatrootpornost unutarnja prema vanjskoj) ............................. 53
9.5.12.1 Sistemski dimnjaci ............................................................................................................................... 53
9.5.12.2 Montažni, sanirani i prenamjenjeni dimnjaci .................................................................................... . 54
9.5.12.3 Priključne dimovodne cijevi ................................................................................................................. 54
9.5.12.3.1 Koncentrična priključna dimovodna cijev ................................................................................................... 54
9.5.12.3.2 Ne-koncentrična priključna dimovodna cijev ..................................................................................... 54
9.5.13 Slučajni kontakt s ljudima ................................................................................................................. 55
9.5.14 Slučajno paljenje vanjskog labavog materijala ..................................................................................... 55
9.5.15 Ukrute ........................................................................................................................................................... 55
9.5.16 Spojevi ........................................................................................................................................................... 55
9.5.17 Otvor za pregled, čišćenje i mjerenje ................................................................................................... 55
9.5.18 Vanjski dijelovi ............................................................................................................................................. 56
9.5.18.1 Općenito ............................................................................................................................................. 56
9.5.18.2 Sistemski dimnjaci ............................................................................................................................... 56
9.5.18.3 Montažni dimnjaci ............................................................................................................................... 56
9.5.19 Završeci (kape, sapnice, nastavci) ................................................................................................................. 56
9.5.20 Ploča za oznaku dimnjaka i dodatne informacije ..................................................................................... 56
9.6 Dimovodne/zrakodimovodne cijevi ispitane zajedno s plinskim uređajem za loženje ............................. 57
10. Priključne cijevi ..................................................................................................................................... 58
10.1 Izvedba priključnih elemenata za uređaje za loženje ovisne o zraku za izgaranje iz prostora u potlaku 58
10.2 Izvedba priključnih elemenata za predtlak ................................................................................................... 58
10.3 Priključak priključnih dimovoda i dimnjaka ................................................................................................... 58
10.4 Priključne dimovodne cijevi – razredba ................................................................................................... 58
10.5 Priključne dimovodne cijevi razmak od zapaljivih materijala ....................................................................... 59
10.6 Priključne dimovodne cijevi i adapteri – materijali izrade ....................................................................... 59
10.7 Prigušivač dimnih plinova ............................................................................................................................... 59
10.8 Priključivanje više uređaja za loženje na jedan dimnjak putem zajedničke priključne dimovodne cijevi 59
10.9 Priključivanje jednog uređaja za loženje na dva ili više dimnjaka ......................................................... 59
4
11. Dodaci na dimnjaku ....................................................................................................................... 61
11.1 Uređaji za sekundarni zrak – Regulator potlaka ..................................................................................... 61
11.2 Dimovodni ventilatori ............................................................................................................................... 61
11.3 Zaštita od udara munje ............................................................................................................................... 62
11.4 Uzemljenje dimnjaka ............................................................................................................................... 62
11.5 Protueksplozivna zaklopka ................................................................................................................. 62
11.6 Prigušivač buke ............................................................................................................................................. 62
11.7 Sustav odvodnje kondenzata ................................................................................................................. 62
11.8 Protukišna kapa ............................................................................................................................................. 63
11.9 Odvodnja oborina iz dimovodne cijevi ................................................................................................... 63
12. Zahtjevi uređaja za loženje ........................................................................................................... 64
12.1 Priključci uređaja za loženje ................................................................................................................. 64
12.1.1 Općenito ............................................................................................................................................. 64
12.1.2 Dimovodni sustav s više priključaka - uređaji ovisnih o zraku iz prostorije bez ventilatora ............... 64
12.1.3 Dimovodni sustav s više priključaka - uređaja ovisnih o zraku iz prostorije ........................................... 64
12.1.4 Dimovodni sustav s više priključaka - uređaja za loženje na plinovito gorivo tipa C8 ............................. 64
13. Stabilitet ...................................................................................................................................... 65
13.1 Podupore(nosači) ............................................................................................................................... 65
13.2 Vanjski dijelovi ............................................................................................................................................. 65
13.2.1 Općenito ............................................................................................................................................. 65
13.2.2 Sistemski dimnjaci ............................................................................................................................... 65
13.2.3 Montažni dimnjaci ............................................................................................................................... 65
14. Uređaji za loženje ........................................................................................................................ 66
14.1 Općenito ............................................................................................................................................. 66
14.2 Uređaji za loženje na kruto gorivo ................................................................................................................. 66
14.3 Uređaji za loženje na tekuće gorivo ................................................................................................... 66
14.4 Uređaji za loženje na plinovito gorivo ................................................................................................... 67
14.4.1 Općenito ............................................................................................................................................. 67
14.4.2 Specifičnosti dimnih plinova iz uređaja za loženje na plinovito gorivo ......................................................... 68
14.4.3 Klasifikacija plinskih uređaja za loženje ................................................................................................... 68
14.4.4 Osigurač strujanja ............................................................................................................................... 68
15. Opskrba zrakom za izgaranje i prostorije za postavljanje uređaja za loženje ........................................ 70
15.1 Općenito ............................................................................................................................................. 70
15.2 Osnovi uvjeti opskrbe zrakom za izgaranje ................................................................................................... 70
15.3 Prostorije za montažu uređaja za loženje ................................................................................................... 73
15.3.1 Općenito ............................................................................................................................................. 73
15.3.2. Dodatni zahtjevi za prostorije kod montaže plinskih uređaja s osiguračem strujanja ............................. 73
16. Dimenzioniranje dimovodnog sustava i usklađenost s uređajem za loženje ........................................ 74
16.1 Općenito ............................................................................................................................................. 74
16.2 Dimenzioniranje dimovodne cijevi dimovodnog sustava ....................................................................... 74
Prilog A Čišćenje dimnjaka ........................................................................................................................ 75

A.1 Osnovno čišćenje dimovodnih objekata ................................................................................................... 75
A.2 Čišćenje smole sa stijenke dimovoda ................................................................................................... 75
A.3 Čišćenje sabirnice dimnjaka ................................................................................................................. 76
Prilog B Pregled dimnjaka ........................................................................................................................ 77
B.1 Vizualna kontrola ............................................................................................................................... 77
B.2 Vizualni pregled kamerom ................................................................................................................. 77
B.3 Kompatibilnost uređaja za loženje i dimnjaka ..................................................................................... 78
B.4 Opskrba zrakom za izgaranje ................................................................................................................. 78
B.5 Prostorije za montažu uređaja za loženje ................................................................................................... 78
B.6 Ispitivanje nepropusnosti dimnjaka dimnim patronama ....................................................................... 78
B.7 Ispitivanje nepropusnosti dimnjaka instrumentom ..................................................................................... 79
B.8 Ispitivanje nepropusnosti ispuha zrakodimovoda mjerenjem kisika ......................................................... 80
B.9 Očitanje dimnog broja Ringelmanovom ljestvicom ..................................................................................... 80
B.10 Mjerenje uzgona dimnjaka ................................................................................................................. 81
Prilog C Čišćenje uređaja za loženje ........................................................................................................... 82
C.1 Mehaničko čišćenje ložišta ................................................................................................................. 82
C.2 Strojno mehaničko čišćenje ložišta ................................................................................................................. 82
C.3 Kemijsko čišćenje ložišta ................................................................................................................. 82
C.4 Konzervacija ložišta ............................................................................................................................... 82
5
Prilog D Pregled uređaja za loženje ........................................................................................................... 83
D.1 Mjerenje emisije dimnih plinova (EDP) ................................................................................................... 83
D.1.1 Procedura (općenito) ............................................................................................................................... 83
D.1.2 Mjerenje EDP i O2 ............................................................................................................................... 83
D.1.2 Kontrola funkcionalnosti kod plinskih uređaja za loženje s osiguračem strujanja (B11BS) ............... 85
Prilog E Projekt dimnjaka (informativni) ........................................................................................................... 87
E.1 Obavezan sadržaj projekta dimnjaka ................................................................................................... 87
E.2 Projektiranje (uređaji za loženje s otvorenom komorom izgaranja) ......................................................... 89
E.2.1 Izvori podataka i informacija ................................................................................................................. 89
E.2.2 Podaci o uređaju za loženje ................................................................................................................. 89
E.2.3 Specifikacija proizvoda za dimnjake ................................................................................................... 89
E.2.4 Podaci o građevini i dimnjaku ................................................................................................................. 89
E.2.5 Opskrba zrakom za izgaranje ................................................................................................................. 90
E.2.6 Zahtjevi za projektiranje ................................................................................................................. 90
E.2.6.1 Općenito ............................................................................................................................................. 90
E.2.6.2 Oznaka dimnjaka (razredba) ................................................................................................................. 90
E.3 Projektiranje (uređaji za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja) ......................................................... 90
E.3.1 Općenito ............................................................................................................................................. 90
E.3.2 Potrebni podaci ............................................................................................................................................. 91
E.3.2.1 Izvori podataka i informacija ................................................................................................................. 91
E.3.2.2 Podaci o uređaju za loženje ................................................................................................................. 91
E.3.2.3 Specifikacija proizvoda sistemskih dimnjaka ..................................................................................... 91
E.3.2.4 Podaci o građevini i dimnjaku ................................................................................................................. 92
E.3.3 Zahtjevi za projektiranje ............................................................................................................................... 94
E.3.3.1 Općenito ............................................................................................................................................. 94
E.3.3.2 Razredba dimovodnog sustava ................................................................................................................. 94
E.3.3.2.1 Općenito ............................................................................................................................................. 94
E.3.3.2.2 Sistemski dimnjaci za uređaje za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja ........................................... 95
E.3.3.2.3 Odvojena konfiguracija zraka i dimnih plinova za montažni, sanirani ili prenamjenjeni
dimnak ili priključne dimovodne cijevi ................................................................................................... 95
E.3.3.2.4 Koncentrična konfiguracija zraka / dimnih plinova za montažni, sanirani ili prenamjenjeni dimnjak ili
Priključne dimovodne cijevi ............................................................................................................................ 95
6
1. Predgovor
Dokument „Pravila dimnjačarske struke“ izrađen je s ciljem lakšeg snalaženja dimnjačara u
normama, propisima i ostalim uredbama. Pravila ispisana u ovom dokumentu podložna su
promjenama, a prijevodi normi sa stranih jezika nisu autorizirani, stoga je ovaj dokument dozvoljeno
koristiti samo kao smjernice za pronalaženje određenog pravila u pojedinoj normi (koja je istaknuta s
lijeve strane teksta određenog pravila), propisu ili uredbi dok je korisnik ovog dokumenta dužan sam
potražiti izvornik i donositi odluke sukladno izvornom tekstu. Moguće je da neka od pravila koja su
navedena u ovom Dokumentu nisu jedini način pravilne izvedbe dimovodnih sustava stoga je
potrebno konzultirati i lokalne propise.
Dokument „Pravila dimnjačarske struke“ izrađen je uz dozvolu institucija:
1. Hrvatski zavod za norme; Broj: HZN-1-32/2019-AMB-2, Zagreb, 29.srpnja 2019. uz
napomenu da se radi o neslužbenom prijevodu dijelova norma pa korisnike upućuju na
službenu jezičnu verziju kao mjerodavnu.
Djelovi hrvatskih norma HRN EN 15287-1:2010 i HRN EN 15287-2:2008 u ovom dokumentu
upotrebljeni su uz dopuštenje HZN-a. Hrvatske norme izdaje Hrvatski zavod za norme, Ulica
grada Vukovara 78, Zagreb. Sva autorska prava i prava uporabe normativnih dokumenata
koje izdaje HZN pripadaju Hrvatskom zavodu za norme.,
2. DIN Deutsches Institut für Normung e.V., Berlin; Legal department via e-mail; Datum:
25.07.2019. za prijevod i upotrebu normi:
DIN V 18160-1 2018, DIN V 18160-1 Beiblatt 1, DIN V 18160-1 Beiblatt 2 i DIN V 18160-1
Beiblatt 3, koje su prevedene na Hrvatski jezik od strane Radne skupine za izradu pravilnika
Grupacije dimnjačara pri HGK. Prijevod nije pregledan od strane DIN Deutsches Institut für
Normung e.V., Berlin.
Dokument „Pravila dimnjačarske struke“ namjenjen je samo za internu upotrebu članova Grupacije
dimnjačara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i nesmije se dijeliti niti prodavati trećim stranama.
2. Područje primjene
Pravila navedena u ovom dokumentu moguće je primjenjivati za rezidencijalne i manje poslovne
objekte dok je za veće objekte potrebno voditi računa i o nekim dodatnim pravilima.
3. Normativne reference
HRN EN 1443 Dimnjaci – Opći zahtjevi
HRN DIN V 18160 -1 Dimnjaci – 1. dio: Projektiranje i izvedba (DIN V 18160-1:2006)
HRN DIN V 18160 -1 / A1 Dimnjaci – 1. dio: Projektiranje i izvedba – Nacionalni dodatak za metalne
dimnjake prema normi DIN EN 1856-1, dimovode i priključne dimovode prema normi DIN EN 1856-2,
dodatak za dopuštene materijale i upotrebu razreda otpornosti na koroziju (DIN V 18160-1 Dodatak
1:2015)
HRN DIN V 18160 -1 / A2 Dimnjaci – 1. dio: Projektiranje i izvedba – Dodatak 2: Nacionalni dodatak
za upotrebu glineno/keramičkih dimovodnih cijevi prema normi DIN EN 1457-1 i normi DIN EN 1457-
2, dodjeljivanje klasifikacijskog sustava za montažne dimnjake (DIN V 18160-1 Dodatak 2:2016)
HRN DIN V 18160 -1 / A3 Dimnjaci – 1. dio: Projektiranje i izvedba – Dodatak 3: Nacionalni dodatak
za upotrebu sustava dimnjaka s plastičnim dimovodnim cijevima prema normi DIN EN 14471 (DIN V
18160-1 Dodatak 3:2009)
HRN EN 15287-1:2007+A1:2010 Dimnjaci – Projektiranje, ugradnja i preuzimanje dimnjaka – 1. dio:
Dimnjaci za uređaje za loženje s otvorenom komorom za izgaranje (EN 15287-1:2007+A1:2010)
HRN EN 15287-2:2008 Dimnjaci – Projektiranje, ugradnja i preuzimanje dimnjaka – 2. dio: Dimnjaci
za uređaje za loženje s zatvorenom komorom za izgaranje (EN 15287-2:2008)
HRN DIN 18160-5 Dimnjaci – 5. dio: Naprave za pristup dimnjaku – Zahtjevi, projektiranje i izvedba
(DIN 18160-5:1998)
HRN EN 13384-1 Dimnjaci -- Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida -- 1. dio:
Dimnjaci s jednim uređajem za loženje (EN 13384-1:2015)
HRN EN 13384-2 Dimnjaci -- Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida -- 2. dio:
Dimnjaci s više uređaja za loženje (EN 13384-2:2003+A1:2009)
HRN EN 1:2008 – Uljne peći s isparivačkim plamenicima (EN 1:1998+A1:2007)
7
HRN EN 10028-7 Plosnati proizvodi od čelika za tlačne namjene -- 7. dio: Nehrđajući čelici (EN
10028-7:2016)
HRN EN 12446 Dimnjaci -- Dijelovi -- Elementi vanjskog betonskog plašta (EN 12446:2011)
HRN EN 12391-1:2004 Dimnjaci – Norma za izvedbu metalnih dimnjaka – 1. dio: Dimnjaci za
nebrtvljene zatvorene sustave za loženje (EN 12391--1:2003)
HRN EN 12101-1:2008 – Sustavi za upravljanje dimom i toplinom -- 1. dio: Specifikacija dimnih
zastora (EN 12101-1:2005+A1:2006)
HRN EN 12101-2:2008 – Sustavi za upravljanje dimom i toplinom -- 2. dio: Specifikacija uređaja za
prirodno odvođenje dima i topline (EN 12101-2:2003)
HRN EN 12101-3:2008 – Sustavi za upravljanje dimom i toplinom -- 3. dio: Specifikacija uređaja za
prisilno odvođenje dima i topline (EN 12101-3:2002+AC:2005)
HRN EN 12101-6:2008 – Sustavi za upravljanje dimom i toplinom -- 6. dio: Specifikacija sustava
diferencijalnog tlaka -- Paketi (EN 12101-6:2005+AC:2006)
HRN EN 12101-10:2008 – Sustavi za upravljanje dimom i toplinom -- 10. dio: Opskrba energijom (EN
12101-10:2005+AC:2007)
HRN EN 12809:2008 – Kotlovi na kruta goriva -- Nazivna snaga do 50 kW -- Zahtjevi i ispitne metode
(EN 12809:2001+A1:2004+AC:2006+A1:2004/AC:2007
HRN EN 12815:2004 – Štednjaci na kruta goriva -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 12815:2001)
HRN EN 12815:2004/A1:2008/Ispr.1:2008 – Štednjaci na kruta goriva -- Zahtjevi i metode ispitivanja
(EN 12815:2001/A1:2004)
HRN EN 13229:2004/A1:2008 – Kamini za ugradnju i otvoreni kamini na kruta goriva -- Zahtjevi i
metode ispitivanja (EN 13229:2001/A1:2003)
HRN EN 13229:2004/A2:2008 – Kamini za ugradnju i otvoreni kamini na kruta goriva -- Zahtjevi i
metode ispitivanja (EN 13229:2001/A2:2004)
HRN EN 13229:2004/A2:2008/Ispr.1:2008 – Kamini za ugradnju i otvoreni kamini na kruta goriva --
Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 13229:2001/A2:2004)
HRN EN 13240:2004/A2:2008 – Grijalice prostora na kruto gorivo -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN
13240:2001/A2:2004)
HRN EN 13084-7:2008 – Samostojeći dimnjaci -- 7. dio: Specifikacije proizvoda za cilindrične čelične
proizvode za upotrebu u čeličnim dimnjacima s jednom stijenkom i čeličnim cijevima (EN 13084-
7:2005)
HRN EN 13216-1:2004 Dimnjaci – Ispitne metode za sustave dimnjaka – 1. dio: Opće ispitne metode
(EN 13216-1:2004)
HRN EN 13502:2004 Dimnjaci – Zahtjevi i ispitne metode za glinene/keramičke izlazne nastavke(EN
13502:2002)
HRN EN 13063-1:2006 Dimnjaci – Sustavi dimnjaka s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima – 1.
dio: Zahtjevi i ispitne metode za otpornost na požar čađe (EN 13063-1:2005)
HRN EN 13063-2:2005 Dimnjaci – Sustavi dimnjaka s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima – 2.
dio: Zahtjevi i ispitne metode u vlažnim uvjetima (EN 13063-2:2005)
HRN EN 13069:2005 Dimnjaci – Glineni/keramički vanjski plaštevi za sustave dimnjaka – Zahtjevi i
ispitne metode (EN 13069:2005)
HRN EN 13063-1 Dimnjaci -- Sustavi dimnjaka s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima -- 1. dio:
Zahtjevi i ispitne metode za otpornost na požar čađe (EN 13063-1:2005+A1:2007)
HRN EN 13063-2 Dimnjaci -- Sustavi dimnjaka s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima -- 2. dio:
Zahtjevi i ispitne metode u vlažnim uvjetima (EN 13063-2:2005+A1:2007)
HRN EN 13950:2008 – Gipsane kompozitne ploče za toplinsku i zvučnu izolaciju -- Definicije, zahtjevi
i ispitne metode (EN 13950:2005)
HRN EN 14496:2008 – Ljepila na osnovi gipsa za toplinsko/zvučno izolacijske kompozitne panele i
gipsane ploče -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14496:2005)
8
HRN EN 1457:2003 Dimnjaci – Glinene/keramičke dimovodne cijevi – Zahtjevi i ispitne metode (EN
1457:1999+AC:1999+A1:2002)
HRN EN 14297:2004 Dimnjaci -- Ispitna metoda za otpornost na smrzavanje i odmrzavanje proizvoda
za dimnjake (EN 14297:2004)
HRN EN 14989-1:2008 – Dimnjaci -- Zahtjevi i ispitne metode za metalne dimnjake i neovisno o
materijalima kanale za dovod zraka za uređaje za loženje s zatvorenom komorom izgaranja -- 1. dio:
Vertikalni završetci za zrak i dimovod za uređaje za loženje C6 (EN 14989-1:2007)
HRN EN 14989-2:2008 – Dimnjaci -- Zahtjevi i ispitne metode za metalne dimnjake i neovisno o
materijalima kanale za dovod zraka za uređaje za loženje s zatvorenom komorom izgaranja -- 2. dio:
Kanali za odvod dima i dovod zraka u zatvorenim prostorima (EN 14989-2:2007)
HRN EN 14471 Dimnjaci -- Sustavi dimnjaka s plastičnim dimovodnim cijevima -- Zahtjevi i metode
ispitivanja (EN 14471:2013+A1:2015)
HRN EN 14964:2008 Krute podloge za prekidano pokrivanje krovova -- Definicije i značajke (EN
14964-2006)
HRN EN 14785:2008 - Grijalice prostora na drvene pelete -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
14785:2006)
HRN EN 15270:2008 - Pelet plamenici za male toplovodne kotlove -- Definicije, zahtjevi, ispitivanje,
označivanje (EN 15270:2007)
HRN EN 15250:2008 – Aparati na kruta goriva s akumulacijom topline -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
15250:2007)
HRN EN 15378:2007 - Sustavi grijanja u zgradama – Nadzor nad kotlovima i sustavima grijanja (EN
15378:2007)
HRN EN 15502-2-1 Plinski kotlovi za centralno grijanje -- Dio 2-1: Specifična norma za uređaje tipa C i
uređaje tipa B2, B3 i B5 nazivne ulazne topline koja ne prelazi 1 000 kW (EN 15502-2-
1:2012+A1:2016)
HRN EN 15544:2010 - Stabilne zidane peći sa kaljem i bez njega -- Dimenzioniranje (EN 15544:2009)
HRN EN 16510-1:2018 - Uređaji na kruta goriva za kućanstvo -- 1. dio: Opći zahtjevi i metode
ispitivanja (EN 16510-1:2018) koja je zamjenila norme: HRN EN 12809:2008, HRN EN 12815:2004,
HRN EN 12815:2004/A1:2008, HRN EN 12815:2004/Ispr.1:2008, HRN EN
12815:2004/A1:2008/Ispr.2:2008, HRN EN 13229:2004, HRN EN 13229:2004/A1:2008, HRN EN
13229:2004/A2:2008, HRN EN 13229:2004/Ispr.1:2008, HRN EN 13229:2004/A2:2008/Ispr.2:2008,
HRN EN 13240:2004, HRN EN 13240:2004/A2:2008, HRN EN 13240:2004/Ispr.1:2008, HRN EN
13240:2004/A2:2008/Ispr.2:2008
DIN 18896-2014 Fireplaces fired by solid fuel - Technical specifications for installation
HRN EN 1859:2003 Dimnjaci – Metalni dimnjaci – Ispitne metode (EN 1859:2000)
HRN EN 1857 Dimnjaci -- Dijelovi -- Betonske dimovodne cijevi (EN 1857:2010)
HRN EN 1806:2003 Dimnjaci – Glineni/keramički dimovodni elementi za dimnjake s jednom
stijenkom – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1806:2000)
HRN EN 1856-1 Dimnjaci -- Zahtjevi za metalne dimnjake -- 1. dio: Proizvodi sustava dimnjaka (EN
1856-1:2009)
HRN EN 1856-2 Dimnjaci -- Zahtjevi za metalne dimnjake -- 2. dio: Metalne cijevi i priključne
dimovodne cijevi (EN 1856-2:2009)
HRN EN 1858 Dimnjaci -- Dijelovi -- Betonski blokovi dimnjaka (EN 1858:2008+A1:2011)
HRN EN 1993-3-2 Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 3-2: Tornjevi, jarboli i dimnjaci
-- Dimnjaci -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1996-1-1 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-1: Opća pravila za armirane i
nearmirane zidane konstrukcije (EN 1996-1-1:2005+A1:2012)
HRN EN 303-5:2012 - Toplovodni kotlovi -- 5. dio: Kotlovi na kruto gorivo, ručno i automatski loženi,
nazivne toplinske snage do 500 kW -- Nazivlje, zahtjevi, ispitivanje i označivanje (EN 303-5:2012)
9
HRN DIN 51402-1:2010 Ispitivanje otpadnih plinova iz uljnih kotlovnica -- Vizualno i fotometrijsko
određivanje dimnog broja (DIN 51402-1:1986)
HRN EN 50379 Specifikacije za prijenosnu električnu opremu dizajniranu za mjerenje parametara
dimnih plinova izgaranja uređaja za grijanje -- 2. dio: Izvedbeni zahtjevi za opremu koja se
upotrebljava pri zakonskim provjerama i ocjenjivanju (EN 50379-2:2004)
HRN EN 771-1 Specifikacije za zidne elemente -- 1. dio: Opečni zidni elementi (EN 771-
1:2011+A1:2015) (ex DIN 105-1 i DIN 105-3)
HRN EN 771-2 Specifikacije za zidne elemente -- 2. dio: Vapnenosilikatni zidni elementi (EN 771-
2:2011+A1:2015) (ex DIN 106-1 i DIN 106-2)
HRN EN 771-3 Specifikacije za zidne elemente -- 3. dio: Betonski zidni elementi (gusti i lagani
agregat) (EN 771-3:2011+A1:2015) (ex DIN 18151 i DIN 18152)
HRN EN 771-4 Specifikacije za zidne elemente -- 4. dio: Zidni elementi od porastoga betona (EN 771-
4:2011+A1:2015) (ex DIN V 4165)
DIN 398 Granulated slag aggregate concrete blocks; solid, perforated, hollow blocks
HRN EN 998-2 Specifikacija morta za ziđe -- 2. dio: Mort za ziđe (EN 998-2:2016)
Usklađene europske norme u okviru Direktive 89/106/EEZ i njezinih dopuna
SZPV 407 – Požarna varnost pri načrtovanju, vgradnji in rabi kurilnih in dimovodnih naprav
CEN/TR 1749 European scheme for the classification of gas appliances according to the method of
evacuation of the combustion products (types)
10
4. Pojmovi i definicije
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010
3.1. element otvora za kontrolu i čišćenje – ugrađen na dimnjak ili spojnu dimovodnu cijev kako bi
se omogućio pristup dimovodnoj cijevi u svrhu kontrole ili čišćenja
3.2. kanal za pozadinsko prozračivanje - prozračivanje prostora između dimovodne cijevi i vanjske
stijenke zida dimnjaka (okna) ili obloge za odvodnju produkata izgaranja koji mogu pobjeći iz
dimnjaka u višeslojnim sustavima s pozitivnim tlakom
3.3. odstojnik – element za centriranje dimovodne cijevi unutar vanjskih zidova dimnjaka (okna)
3.4. priključno mjesto – element koji povezuje dimnjak s spojnom dimovodnom cijevi ili uređajem
za loženje
3.5. odvod kondenzata – element koji odvodi kondenzat iz dimnjaka
3.6. prigušivač - uređaj koji se koristi za zatvaranje ili djelomično zatvaranje dimovodne cijevi
3.7. regulator potlaka – balansirana zakretna zaklopka na otvoru dimovodne cijevi koji omogućuje
strujanje sekundarnog zraka u dimnjak kako bi se kontrolirao potlak na izlazu iz ložišta
3.8. skošenje (koljeno) – elemet koji omogućuje promjenu smjera dimovodne cijevi
3.9. protueksplozijska zaklopka - element koji dimnjak štiti od predtlaka koji proizlazi iz sagorjevanja
u obliku usporene eksplozije (deflagracije) ili eksplozije u dimnjaku
3.10. vatrootporni kanal - dio zgrade izoliran kako bi osigurao otpornost na požar
3.11. protupožarna ploča – element namijenjen pružanju otpora širenju požara između soba ili
odjeljaka
3.12. opšav – elemet ili na objektu obrađeni materijal koji se upotrebljava za zaštitu prodora
dimnjaka kroz krov od vremenskih utjecaja
3.13. fleksibilna dimovodna cijev – jednostijena ili višeslojna cijev koju je moguće saviti u svim
smjerovima bez trajne deformacije
3.14. dimovodni nastavak – element koji spaja priključnu dimovodnu cijev ili dimnjak s uređajem za
loženje
3.15. protukišna kapa – element koji štiti od ulaska oborinske vode. Ona može biti dio ušća dimnjaka.
3.16. kruta dimovodna cijev - cijev koja se ne može savijati bez trajne deformacije
3.17. obruč protiv padalina - element koji sprečava ulazak kiše u izolacijski prostor
3.18. brtva - element koji spaja dva elementa na takav način da spriječi propuštanje dimnih plinova
3.19. brtvena smijesa - materijal koji, primijenjen u neformiranom stanju u spoj, brtvi prijanjanjem za
odgovarajuće površine unutar spoja
3.20. prigušivač buke - element instaliran kako bi se postiglo prigušivanje buke
3.21. rukavac – elemet kojim se prirema otvor kroz zid, strop ili pod kroz kojeg dimnjak ili priključna
dimovodna cijev prolazi
3.22. mjerno mjesto - element koji omogućuje pristup uzorkovanja i mjerenja dimnih plinova
3.23. T-komad - dimovodni priključak koji omogućuje uređaju za loženje ili priključnim dimovodnim
cijevima spajanje na dimnjak pod kutem
11
Slika 1 Elementi i dodaci kod višeslojnog dimnjaka
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010
1 dimnjak
2 dimovod
3 dimovodna cijev
4 toplinska izolacija
5 vanjski zid
6 nezapaljiv prostor ili obloga
7 sekcija dimnjaka
8 obližnji zapaljivi zid ili prostor ili obloga
9 dimovodni priključak
10 priključna dimovodna cijev
11 uređaj za loženje
12 udaljenost od zapaljivog materijala
13 otvor za kontrolu i čišćenje
12
Slika 2 Pojmovi sistemskih dimnjaka
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010
a) dimnjak u punom bloku - oknu

b) unutarnji ili vanjski dimnjak bez obloge
c) dimnjak u šupljem bloku - oknu
d) dimnjak u oknu ili oblozi kao dio građevinske konstrukcije
e) dimnjak u zasebnom ograđenom prostoru
NAPOMENA: Dimovodna cijev može biti od gline, betona, metala ili plastike.
13
Slika 3 Pojmovi za montažni ili sanirani dimnjak
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010
NAPOMENA: Dimovodna cijev može

biti od gline, betona, metala ili
plastike.
Dimovodni sustavi za uređaje za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja

HRN EN 15287-2:2008
(3)
3.1 dovod zraka za izgaranje - kanal u sustavu dimnjaka samo za prijenos zraka za izgaranje do
uređaja za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja
3.2 uravnotežena izvedba zrakodimovoda - gdje je kanal za opskrbu zrakom za izgaranje smješten uz
dimovodnu cijev odvodnje produkata izgaranja i gdje su ulaz i izlaz postavljeni tako da je utjecaj
vjetra uglavnom uravnotežen.
3.3 koncentrična izvedba dimnjaka - izvedba u kojoj je ispušna dimovodna cijev potpuno okružena
dovodom zraka za izgaranje.
NAPOMENA: To uključuje izvedbe dimnjaka gdje ispušni kanal i dovod zraka ne dijele zajedničku
os.
3.4 priključna cijev za opskrbu zrakom za izgaranje – element ili elementi koji povezuju ulaz opskrbe
zrakom za izgaranje uređaja za loženje s kanalom za opskrbu zrakom dimovodnog sustava.
3.5 priključne dimovodne cijevi - element ili elementi koji povezuju izlaz produkata izgaranja uređaja
za loženje s dimovodnom cijevi dimovodnog sustava.
3.6 prilagođeni dimnjak - postojeći dimnjak za priključivanje uređaja s otvorenom komorom izgaranja
prilagođen za priključenje uređaja za loženje s zatvorenom komorom izgaranja
3.7 montažni dimnjak za priključenje uređaja za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja – izvedba
dimnjaka koja je instalirana ili izgrađena na licu mjesta koristeći kombinaciju kompatibilnih
elemenata koje mogu biti od jednog ili različitih proizvođača
3.8 dimovodni kanal - kanal u kojem je dimovodna cijev smještena.
3.9 sanirani dimnjak - postojeći dimnjak na kojem je obavljena obnova ili zamjena dimovodne cijevi
NAPOMENA: Postupak umetanja nove dimovodne cijevi u postojeći dimnjak bez promjene
izvedbe dobave zraka / odvoda dimnih plinova je također smatran sanacijom dimnjaka.
14
3.10 uređaj za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja - uređaj u kojemu je cijeli krug izgaranja
(dovod zraka, komora za izgaranje, izmjenjivač topline i odvodnja produkta izgaranja) zatvoren u
odnosu na prostoriju u kojoj je uređaj za loženje postavljen.
3.11 izvedba zatvorenog sustava dimnjaka - kombinacija odvodnog kanala i kanala za opskrbu
zrakom prilagođen za priključenje uređaja za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja.
3.12 odvojena izvedba dimnjaka konfiguraciju u kojoj su kanali za dovod zraka i odvod dimnih
plinova odvojeni
3.13 sistemski dimnjaci za priključenje uređaja za loženje sa zatvornom komorom izgaranja -
izvedba dimnjaka koja se instalira koristeći kombinaciju kompatibilnih elemenata, dobivenih ili
specificiranih iz jednog proizvodnog izvora s odgovornošću za proizvod za cijelu konfiguraciju
dimnjaka
NAPOMENA: Podrazumijeva se da ovaj proizvod predstavlja kit pod Mandatom M 105.
Slika 1 - Koncentrične konfiguracije
Ključ
1 dimni plin
2 zrak za izgaranje
Slika 2 - Odvojene konfiguracije
Ključ
1 dimni plin
2 zrak za izgaranje
15
5. Određivanje razredbe dimnjaka i priključne dimovodne cijevi
5.1 Razredba i označavanje
5.1.1 Općenito
HRN EN 1443 (4.1)
Dimnjaci se svrstavaju prema razredbi prema pogonskim značajkama kako slijedi:
- Razredba temperature;
- Razredba tlaka / nepropusnosti;
- Razredba otpornosti na kondenzat;
- Razredba otpornosti na koroziju;
- Razredba otpornosti na izgaranje čađe i
- Udaljenost od zapaljivog materijala.
Proizvođač dimnjaka će kao dodatak dati informacije sljedećih značajki:
- Toplinski otpor;
- Otpor na protok;
- Otpornost na smrzavanje- odmrzavanje i
- Razredba vatrootpornosti (vanjska prema vanjskoj);
5.1.2 Razredba temperature
HRN EN 1443 (4.2)
Razredba temperature za dimnjake iskazana je u sljedećoj tablici.
Razredba temeperature Nominalna radna temperatura ᵒC

T 80 ≤ 80
T 100 ≤ 100
T 120 ≤ 120
T 140 ≤ 140
T 160 ≤ 160
T 200 ≤ 200
T 250 ≤ 250
T 300 ≤ 300
T 400 ≤ 400
T 450 ≤ 450
T 600 ≤ 600
5.1.3 Razredba tlaka

HRN EN 1443 (4.3)
Razredba tlaka i ispitni tlakovi navedeni su u sljedećoj tablici:
Razred Količina istjecanja (l·s⁻¹·m⁻²) Ispitni tlak (Pa)

- podtlačni dimnjaci
N1 2,0 40
N2 3,0 20
- nadtlačni dimnjaci
P1 0,006 200
P2 0,120 200
- visokotlačni dimnjaci
H1 0,006 5000
H2 0,120 5000
5.1.4 Razredba otpornosti na kondenzat

HRN EN 1443 (4.4)
Razredi otpornosti na kondenzat:
W za dimnjake koji rade pod mokrim uvjetima

D za dimnjake koji rade pod suhim uvjetima
16
5.1.5 Razredba otpornosti na koroziju
HRN EN 1443 (4.5)
Razredi otpornosti na koroziju koje prenose produkti izgaranja za različita goriva iskazani su u
sljedećoj tablici:
Vrsta goriva Razred 1 (mogući tipovi goriva) 2 (mogući tipovi goriva) 3 (mogući tipovi goriva)
- Plin Plin: količina sumpora Plin Plin
≤50 mg/m³, Prirodni plin L + H Prirodni plin L + H
Prirodni plin L + H
- Tekuće Lako ulje: količina sumpora Ulje: količina sumpora Ulje: količina sumpora
≤50 mg/m³ ≤0,2 mase % ≤0,2 mase %
Lako ulje: količina sumpora Lako ulje: količina sumpora
≤50 mg/m³ ≤50 mg/m³
- Drvo - Drvo u otvorenim ložištima Drvo u otvorenim ložištima
Drvo u zatvorenim
ložištima
- Ugljen - - Ugljen
- Treset - - Treset
Ova tablica se ne odnosi na procesne plinove i tekućine
5.1.6 Razredba otpornosti na izgaranje čađe
HRN EN 1443 (4.6)
Razredi otpornosti na izgaranje čađe:
O za dimnjake bez otpornosti na izgaranje čađe

G za dimnjake otporne na izgaranje čađe
5.1.7 Udaljenost od zapaljivog materijala
HRN EN 1443 (4.7)
Određivanje udaljenosti od vanjske stijeke površine dimnjaka do zapaljivog materijala označava se
kao xx, gdje je xx vrijednost u cijelim milimetrima.
5.1.8 Toplinski otpor
HRN EN 1443 (4.8)
Toplinski otpor definiran je od strane proizvođača u m²·K·W⁻¹. Biti će definiran barem temperaturom
za koju je namjenjen. Preporuča se definiranje toplinske otpornosti dimnjaka ovisno o namjeni (npr.
duž cijelog opsega temperature za koje dimnjak može biti upotrebljavan).
5.1.9 Otpornost na smrzavanje - odmrzavanje
HRN EN 1443 (4.9)
Otpornost na smrzavanje – odmrzavanje biti će određena gdje je to primjenjivo.
5.1.10 Razredba vatrotpornosti
5.1.10.1 Razredba vatrotpornosti (unutarnja prema vanjskoj)
HRN EN 1443 (4.10.1)
Pogonski kriterij vatrootpornosti (unutarnja prema vanjskoj) kod dimnjaka se označava kao G ili O,
iza kojih slijedi mjera udaljenosti od zapaljivog materijala u mm (xx).
5.1.10.2 Razredba vatrotpornosti (vanjska prema vanjskoj)
HRN EN 1443 (4.10.2)
Pogonski kriterij integriteta i izolacije označava se s EI (vanjska prema vanjskoj).
Primjeri su dati u sljedećoj tablici:
Razred vatrotpornosti Trajanje u minutama
EI 000 0 ≤ EI 000 < 30
EI 030 30 ≤ EI 000 < 60
EI 060 60 ≤ EI 000 < 90
EI 090 90 ≤ EI 000 < 120
EI 120 120 ≤ EI 000
5.1.11 Označavanje
HRN EN 1443 (4.11) Označavanje dimnjaka sastojati će se od, npr.:
Dimnjak EN xxxxx – T400 P1 W 1 G xx
Broj odgovarajuće norme
Razred temperature
Razred tlaka
Razred otpornosti na kondenzat
Razred otpornosti na koroziju
Razred otpornosti na izgaranje čađe

Iza koje slijedi udaljenost od zapaljivih materijala
17
5.1.12 Dodatne bitne informacije
HRN EN 1443 (4.12)
Sljedeće dodatne bitne informacije moraju se osigurati:
- Proizvođač će odrediti udaljenost od zapaljivih materijala (vidi 5.1.7). Ovaj vrijedost će

zadovoljiti oba uvjeta dana u poglavlju 6.7.1. (1);
- Toplinskom otporu (R);
- Vatrootpornosti
- Otpor protoka.
Za izračun gubitka tlaka potrebno je upotrebiti srednju vrijednost hrapavosti materijala
dimovoda (r) u (mm) i koeficijent otpora protoka zbog dimenzije (mjere) i / ili presjeka i / ili
promjene protočne mase dima u dimovodu (ζ) u:
 Otpornost na smrzavanje - odmrzavanje
 Otpornost na opterećenje vjetrom
 Reakcija na požar (samo za plastične dimovode).
Proizvođač može odrediti karakteristiku NPD (no performance declared – nedefinirana performansa)
osim za udaljenosti do zapaljivog materijala.
18
6. Opći zahtjevi za dimovodne sustave
6.1 Dimovodni sustavi i uređaji za loženje
HRN DIN V 18160 -1 (6.1)
Dimni plinovi uređaja za loženje moraju biti na pravilan način odvedeni u vanjski prostor kod svih
predviđenih pogonskih stanja. Dimovodni sustavi moraju biti proizvedeni u takvim dimenzijama,
takvih karakteristika i postavljeni u takvom položaju da predviđeni uređaji za loženje u objektima
mogu biti pravilno priključeni na dimovodni sustav te pravilno upotrebljavani.
Na dimovodni sustav smije biti priključen samo pravilno izrađen uređaj za loženje instaliran na
siguran način, koji svojom izvedbom ili dodatnom opremom ne može stvoriti eksplozivnu smjesu
i ostale uvjete u dimnjaku koji su zahtjevniji od onih dozvoljenih razredbom građevinskih
elemenata.
6.1.1 Putanja dimovodnog sustava

HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.6)
Putanju dimovodnog sustava treba odrediti sukladno položaju dimovodnog nastavka uređaja za
loženje, ulazu zraka za izgaranje i točki ušća dimnjaka.
Putanja dimovodnog sustava trebala bi biti najkraći, najizravniji put između dimovodnog
nastavka uređaja za loženje i ušća dimnjaka i morala bi bili pravocrtna i vertikalna gdje god je to
moguće, s ušćem izvedenim čim bliže najvišem dijelu zgrade (npr. sljemenu) kako bi se osiguralo
odgovarajući uzgon i disperziju dimnih plinova.
Odabrana putanja dimovodnog sustava trebala bi omogućiti uporabu standardnih komponenti

proizvođača dimnjaka za cjelokupnu montažu ili izgradnju dimovodne instalacije, uključujući i
razmake ukruta u skladu s proizvođačevim uputama za instalaciju.
Pozornost treba obratiti na toplinu koja se emitira iz dimnjaka u slučajevima gdje je vjerojatno
da će cijelogodišnja upotreba utjecati na udobnost unutar prostorija kroz koje prolazi.
NAPOMENA: Preporučena je toplinska otpornost od najmanje 0,22 m2 · K / W za temperaturni
razred T300 i više.
6.1.2 Skošenja/horizontalni pomak centralne osi dimovodnog sustava

HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.14)
Izvedba dimovodnog sustava mora osigurati da su skošenja izrađena u skladu s uputama
proizvođača ili s odgovarajućim poduporama i odredbama za proširenje/odstupanje od njih.
6.1.3 Strane komponente i uređaji na ili u dimovodnim sustavima
HRN DIN V 18160 -1
(6.6.)
Funkcionalnost, protupožarna i strukturna sigurnost dimovodnog sustava ne smije biti
umanjena postavljanjem stranih komponenti na dimovodni sustav ( npr. antena, jedinica klima
uređaja...).
6.2 Zaštita od požara
HRN DIN V 18160 -1 (6.2)
Dimovodni sustavi moraju biti proizvedeni i postavljeni na način da se dimni plin ili vatra ne
mogu prenijeti na druge etaže. Proširenje vatre i dima može se isključiti kada dimovodni sustav
ima vanjsku vatrootpornost od najmanje 90 min. Ukoliko su na dimovodni sustav priključena
ložišta na tekuće ili plinovito gorivo dovoljna je kod jednostavnih građevina ili obiteljskih kuća
vatrootpornost od najmanje 30 min. Dimovodni sustavi moraju biti neprekinuti cijelom
putanjom, a naročito u području međukatnih konstrukcija.
Dimovodni sustavi moraju biti toplinski izolirani ili izgrađeni na način da dim koji kroz njih prolazi
kao i mogući požar unutar dimnjaka ne izazove požar u objektu. Ovo je ispunjeno ukoliko su
ispoštovani zahtjevi iz poglavlja 7. do 10. i ukoliko su ispoštovani razmaci dimovodnih sustava od
elemenata izrađenih od i sa zapaljivim materijalima navedeni u poglavlju 6.7.
Dimnjaci moraju biti izgrađeni izravno na tlu ili na podnožju otpornom na požar; dovoljno je
izgraditi podlogu od negorivih građevinskih materijala za dimnjake izgrađene u jednostavnim
građevinama ili u obiteljskim kućama, za dimnjake koji počinju iznad ploče stropa najnižeg kata,
kao i za dimnjake izgrađene na zgradama.
6.3 Zaštita od vlage
HRN DIN V 18160 -1 (6.4)
Konstrukcija višeslojnih dimovodnih sustava, preciznije otpornost na difuziju pare pojedinih
slojeva, način montaže dimovodnog sustava, vrsta i debljina izolacije mora osigurati da je
19
onemogućeno štetno nakupljanje vlage u građevinskim materijalima. Ovo se primjenjuje na
vanjske fleksibilne premaze otporne na difuziju pare, na neprozračivana okna, na
neprozračivane panele i na obloge kojima su dimovodni sustavi u velikoj mjeri obloženi.
6.4 Zahtjevi za održavanje i ispitivanje
HRN DIN V 18160 -1 (6.5)
Dimovodni sustav mora biti jednostavan i siguran za čišćenje i za pregledavanje svijetlog
presjeka cijelom putanjom. Ovo je najčešće osigurano s donjim i gornjim otvorom za čišćenje čiji
su donji bridovi u oba slučaja udaljeni 0,4 m do 1,4 m od stajaće površine (regulirano normom
DIN 18160-5) i ukoliko su adekvatno i pravilno primjenjene odredbe iz poglavlja 6.4.1. do 6.4.4.
Okna dimovodnih sustava koja moraju biti pozadinski ventilirana zbog, zapaljivih materijala,
rada u pretlaku, zbog potrebnih razmaka ili zbog dobave zraka za izgaranje moraju imati
mogućnost pregledavanja.
6.4.1 Položaj donjeg otvora za čišćenje
HRN DIN V 18160 -1
(6.5.2)
(1)Donji otvor za čišćenje mora biti smješten ispod najnižeg priključka ložišta u području
sabirača vertikalnog dijela dimovodne instalacije.
(2)U dimovodnim cijevima bez otpornosti na izgaranje čađe, donji otvor za čišćenje mora biti
smješten:
- u vertikalnom dijelu dimovodnog sustava neposredno iznad

ulaska priključnog elementa u dimovodnu instalaciju,
- horizontalno na priključnom elementu maksimalno 0,3 m

mjereno od točke promjene smijera u vertikalni dio dimovodne
instalacije ili
- na čeonoj strani ravnog priključnog elementa udaljenog

maksimalno 1 m od točke promjene smijera u vertikalni dio
dimovodne instalacije
6.4.2 Položaj gornjeg otvora za čišćenje

HRN DIN V 18160 -1
Kod dimovodnih sustava koji se ne mogu čistiti s ušća (kape) mora se izvesti gornji otvor za
(6.5.3)
čišćenje udaljen maksimalno 5 m mjereno od ušća dimovodne instalacije.
Kod dimovodnih sustava s udaljenošću ušća dimnjaka i donjeg otvora za čišćenje, ne većeg od 5
m gornji otvor za čišćenje nije potreban.
Dimovodni sustavi koji imaju skošenje:

- između centralne osi dimovoda i okomice veće
od 15ᵒ i
- horizontalni pomak veći od dva promjera
dimovodne cijevi,
moraju imati otvor za čišćenje na maksimalno 1m
od skošenja dimovodnog sustava.
20
Vertikalni dijelovi dimovodnog sustava koji imaju

skošenje veće od 30ᵒ između osi skošenja i okomice
zahtjevaju otvore za čišćenje na maksimalno 0,3m od
skošenja dimovodnog sustava.
HRN DIN V 18160 -1

(6.5.3)
Ukoliko je donji otvor za čišćenje postavljen u verikalnom dijelu, gornji otvor za čišćenje nije
potreban ukoliko su zadovoljeni sljedeći kriteriji:
- na dimovodni sustav su priključena samo ložišta na

plinovito gorivo postavljena unutar jedne jedinice (npr.
stambena jedinica, komercijalna jedinica...),
- presjek vertikalnog dijela dimovodnog sustava je jednak

ili manji od 0,2m,
- os vertikalnog dijela dimovodnog sustava pomaknuta je

maksimalno jednom s maksimalnim skošenjima od 30ᵒ
(krute cijevi),
- udaljenost od donjeg otvora za čišćenje i ušća

dimovodnog sustava je jednaka ili manja od 15 m.
ili
HRN DIN V 18160 -1

(6.5.3)
Ukoliko je donji otvor za čišćenje postavljen u horizontalnom dijelu priključne dimovodne cijevi,
gornji otvor za čišćenje nije potreban ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:
- na dimovodni sustav priključena su samo ložišta na plinovito gorivo postavljena unutar

jedne jedinice (npr. stambena jedinica, komercijalna jedinica...),
- presjek vertikalnog dijela dimovodnog sustava je jednak ili manji od 0,15m,
- os vertikalnog dijela dimovodnog sustava pomaknuta je

maksimalno jednom s maksimalnim skošenjima od od 30ᵒ
(krute cijevi),
- udaljenost od donjeg otvora za čišćenje i ušća

dimovodnog sustava je jednaka ili manja od 15 m.
- polumjer luka koljena na dnu dimovodnog sustava je

veći ili jednak promjeru vertikalnog dijela dimovodnog
sustava (vidi dodatak),
- donji otvor za čišćenje postavljen je horizontalno na

priključnoj dimovodnoj cijevi maksimalno 0,3 m mjereno
od točke promjene smjera u vertikalni dio dimovodnog
sustava ili na čeonoj strani ravne priključne cijevi
maksimalno 1 m od točke promjene smjera u vertikalni dio dimovodnog sustava.
21
Dodatak za dimovodne sustave s plastičnim dimovodnim cijevima (HRN EN 14471)
HRN DIN V 18160 -1 / A3
Dopušten je prosječan radijus savijanja kako slijedi:
a) ispušna cijev s vanjskim promjerom cijevi D < 80 mm; radijus savijanja ≥ 0,75 · D (ovaj
dodatak ne vrijedi za segmentne lukove),
b) ispušna cijev s vanjskim promjerom cijevi D ≥ 80 mm: radijus savijanja ≥ 0,50 · D (ovaj
dodatak prema DIN V 18160-1 vrijedi i za segmentna koljena koja su tvornički izrađena
od najmanje 3 segmenta).
Otvori za čišćenje, pregled i mjerenje

HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.15)
Otvori za pregled i čišćenje moraju biti postavljeni tako da cjelokupna duljina dimovodnog
sustava od dimovodnog nastavka uređaja za loženje do ušća dimovodnog sustava bude
prilagodena na način da se dimnjak može pregledati i gdje je potrebno, da se može očistiti (vidi
Dodatak L norme HRN EN 15287-1:2007+A1:2010).
Čišćenje može biti omogućeno s dna ili vrha dimovodnog sustava, otvora za kontrolu i čišćenje u
potkrovlju, kroz protuekslozijsku zaklopku, kroz priključnu dimovodnu cijev ili kroz uređaj za
loženje, ali mora biti odobreno u uputama proizvođača uređaja za loženje i proizvođača
dimnjaka.
Otvori koji se koriste za osiguranje pristupa dimovodnoj cijevi moraju biti elementi kompatibilni
s dimovodnim sustavom ili priključnom dimovodnom cijevi.
Otvor za pregled i čišćenje smije se nalaziti samo u područjima gdje nema rizika od požara ili
eksplozije.
NAPOMENA: Ako se dimovodni sustav čisti s ušća, na raspolaganju bi trebala biti sigurna radna
okolina.
Otvor za pregled i čišćenje se mora osigurati u blizini skošenja većih od 30 ° ili bilo kojeg
odstupanja koja inače ne bi mogla biti pregledana ili očišćena.
6.4.3 Položaj otvora za čišćenje na priključnim dimovodnim cijevima
HRN DIN V 18160 -1
(6.5.4)
Na priključnim dimovodnim cijevima potreban je minimalno jedan otvor za čišćenje.
Otvor za čišćenje mora biti postavljen na svakom skošenju većem od 45ᵒ.
Razmak između otvora za čišćenje ne smije biti veći od udaljenosti prikazanih u tablici:
Maksimalna udaljenost u metrima (m)
Gorivo
U horizontalnom dijelu sa strane Na čeonoj strani ravnog dijela
Kruto i tekuće 2 4
Plinovito 4 4
Ukoliko kod čišćenja čestice nije moguće izgurati u uređaj za loženje, potrebno je otvor za
čiščenje postaviti i u neposrednoj blizini dimovodnog nastavka.
Otvori za čišćenje nisu potrebni u slučaju kada je priključne dimovodne cijevi lako očistiti i
pregledati te kada ih je jednostavno i sigurno demontirati i ponovno montirati.
22
6.4.4 Dimenzije otvora za čišćenje
HRN DIN V 18160 -1
(6.5.5)
Dimenzije otvora za čišćenje moraju odgovarati dimenzijama u Tablici 8 i Tablici 9 poštujući
položaj otvora za čišćenje. Ukoliko su gornji otvori za čišćenje izvedeni sukladno poglavlju 6.4.2.,
kod donjeg otvora postavljenog na priključnom elementu, dimenzije donjeg otvora moraju biti
sukladne Tablici 8.
Tablica 8: Dimenzije otvora za čišćenje u vertikalnim dijelovima dimovodnih sustva:
Svijetli presjek ili Površina ili dimenzije otvora za čišćenje

promjer d Dimovodni sustavi na kruta goriva Dimovodni sustavi za uređaje za loženje na tekuće i
dimovodnog plinovito gorivo
sustava u m Kvadratni/ovalni otvor Kružni otvor Kvadratni/ovalni otvor Kružni otvor
za čišćenje za čišćenje
Površina A u m² Promjer u m Površina A u m² Promjer u m
Širina: b Visina: h Širina: b Visina: h
d < 0,10 - - b≥ 0,04 i ≥ 0,06
h ≥ 0,07
0,10 ≤ d < 0,14 A ≥ 0,018 - A ≥ d² ≥ 0,10
kod b ≥ 0,09 i kod b ≥ 0,09 i
h ≥ 0,18 h≥d
0,14 ≤ d ≤ 0,20 A ≥ 0,018 ≥ 0,14 A ≥ 0,018 ≥ 0,14
kod b ≥ 0,09 i kod b ≥ 0,09 i
h ≥ 0,18 h ≥ 0,14
0,20 < d ≤ 0,35 A ≥ 0,018 ≥ 0,18 A ≥ 0,018 ≥ 0,18
kod b ≥ 0,09 i kod b ≥ 0,09 i
h ≥ 0,18 h ≥ 0,18
0,35 < d ≤ 0,50 A ≥ 0,057 ≥ 0,24 A ≥ 0,057 ≥ 0,24
kod b ≥ 0,20 i kod b ≥ 0,20 i
h ≥ 0,24 h ≥ 0,24
A ≥ 0,018 a ≥ 0,18 a A ≥ 0,018 a ≥ 0,18 a

kod b ≥ 0,09 i kod b ≥ 0,09 i
h ≥ 0,18 a h ≥ 0,18 a
d > 0,50 A ≥ 0,237 ≥ 0,50 A ≥ 0,057 ≥ 0,24
kod b ≥ 0,40 i kod b ≥ 0,20 i
h ≥ 0,50 h ≥ 0,24
A ≥ 0,040 a ≥ 0,20 a
kod b ≥ 0,20 i
h ≥ 0,20 a
a – vrijedi samo za donje otvore kada postoje gornji otvori za čišćenje ili se dimovodni sustav može čistiti s vrha (ušća).
Tablica 9: Dimenzije otvora za čišćenje kod jednostijenih priključnih dimovodnih cijevi:

Dimenzije otvora za čišćenje
Svijetli presjek ili promjer d
Kvadratni/ovalni otvori Kružni otvori
priključnih dim. cijevi u m
duljina i širina u m Promjer u m
d < 0,10 0,06 x 0,035 a 0,06 a
0,10 ≤ d < 0,12 0,075 x 0,045 0,09
0,12 ≤ d < 0,14 0,075 x 0,045 0,10
0,14 ≤ d < 0,15 0,09 x 0,065 0,10
0,15 ≤ d < 0,225 0,09 x 0,065 0,13
0,225 ≤ d < 0,35 - 0,13
0,35 ≤ d < 0,50 - 0,20
a – samo za priključne dimovodne cijevi uređaja za loženje na tekuće i plinovito gorivo.
6.4.5 Položaj otvora za mjerenja

HRN DIN V 18160 -1
Priključne dimovodne cijevi uređaja za loženje moraju na sebi imati izveden jedan otvor za
(6.5.6)
mjerenje (npr. EDP), a u slučaju da isti već nije izveden na samome uređaju za loženje potrebno
ga je postaviti na udaljenosti od približno dva promjera priključnih dimovodnih cijevi od
dimovodnog nastavka uređaja za loženje. Otvor za mjerenje mora imati mogućnost zatvaranja,
ne smije biti prekriven izolacijom, poklopcima, elementima za učvršćivanje, itd. i mora biti
pristupačan za pravilno obavljanje mjerenja.
23
6.4.6 Udaljenost između otvora u dimovodnom sustavu
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.16)
Otvori kao što su otvor za čišćenje, regulator uzgona i svi priključci uređaja za loženje izvedni na
istoj dimovodnoj cijevi moraju biti odvojeni barem jednim nazivnim promjerom te dimovodne
cijevi jedan od drugoga, osim gdje je konfiguracija za takve otvore na drugi način pokazala da se
odvodnja produkata izgaranja odvija adekvatno.
6.5 Sabirač
HRN DIN V 18160 -1 (6.7)
Skupljanje ostataka sagorjevanja u sabiraču dimovodnih sustava ne smije utjecati na pravilno
odvođenje dimnih plinova. Zbog toga vertikalni dio dimovodnog sustava ispod najnižeg
priključka mora imati izveden sabirač. Udaljenost između dna dimovodnog sustava i donjeg ruba
priključka mora iznostiti minimalno 20 cm.
Sabirač nije potrebno izvesti kod

- dimovodnog sustava koje služi samo za privremenu upotrebu uređaja za loženje sa nazivnom
toplinskom snagom ne većom od 10 kW, kod jednoetažnih objekata, koji su pogodne samo za
privremeni boravak, kao planinarske nastambe, privremene barake i nastambe na gradilištima,
- dimovodnog sustava za kamine sukladno normi HRN EN 13229.
Razmak između dna sabirača i doljnjeg ruba priključka uređaja za loženje nije potreban kod
dimovodnih cijevi neotpornih na požar čađe ukoliko:
- najniže priključeni uređaj za loženje ima mogućnost praćenja razlike u tlakovima i ako
je priključna dimovodna cijev izvedena od dimovoda namjenjenih za upotrebu u
predtlaku,
- najniže priključeni uređaj za loženje smije raditi u predtlaku i ako je priključna
dimovodna cijev izvedena od dimovoda namjenjenih za upotrebu u predtlaku.
6.6 Istovrsnost načina gradnje i dozvoljena odstupanja
HRN DIN V 18160 -1 (6.8)
Vertikalni dijelovi dimovodnih sustava moraju biti izrađeni kontinuirano od jednakih materijala s
jednakim dimenzijama, jednake izvedbe i moraju biti okomiti.
Odstupanja su dozvoljena:
- kod djelova dimovodnog sustava različitih debljina s osnova statičkih i fizikalnih osobina,
- u dimovodnim sustavima za plinovito gorivo i djelovima vanjske stijenke od opeke,
gradnje s različitim vrstama opeku te ukoliko je to potrebno s osnova toplinske izolacije
ili povećanja otpornosti na utjecaje atmosfere,
- u slučajevima obnove dimovodnog sustava (materijali i dimenzije) u području iznad
krova (vidi 6.11.7),
- u slučajevima pomaka dimovodnog sustava s izvedenim skošenjima većim od 30ᵒ kada
su uređaj za loženje i dimovodni sustav adekvatni za upotrebu u predtlaku.
Nanošenje mase, oblaganje i premazivanje vanjskih stijenki dimovodnih sustava ili pojedinih
dionica dozvoljeni su ukoliko ne remete funkciju (vidi 6.11.3).
Kod različitih vrsta priključnih dimovodnih cijevi i vertikalnog dijela dimovodnog sustava
potrebno je koristiti adekvatne priključne elemente za izvedbu spoja.
6.7 Udaljenosti dimovodnih sustava ili dimovodnih cijevi bez otpornosti na izgaranje čađe u oknima,
od građevinskih dijelova od ili sa zapaljivim materijalima
6.7.1 Opća pravila
HRN DIN V 18160 -1
(6.9.1)
Dimovodni sustavi i okna dimovodnih cijevi moraju biti udaljeni od zapaljivih građevnih
materijala, toliko da se kod nazivne toplinske snage uređaja za loženje na njima ne pojavljuju
temperature više od 85ᵒC i kod izgaranja čađe u unutrašnjosti dimnjaka temperature više 100ᵒC.
Građevni dijelovi od ili sa zapaljivim materijalima moraju držati razmak od vanjskih površina
dimovodnih sustava najmanje onaj iskazan u klasi razmaka (vidi 5.1.4 i poglavlja 7 do 9).
24
Prozračivani razmak
Test kod nominalnog opterećenja Test kod požara čađe
Međuprostor između djelova dimovodnog sustava ili okna dimovodne cijevi i dijelova od ili sa
zapaljivim materijalima ostavlja se otvoren, prozračivan ili se ispunjava uzimajući u obzir upute
proizvođača s dimenzionalno stabilnim nezapaljivim materijalima s niskom toplinskom
vodljivošću od 2,5 m² · K · W⁻¹ ili su građevinski dijelovi s vanjske strane adekvatno toplinski
izolirani s toplinskom izolacijom koja po svojstvima odgovara razmaku koji se mora prozračivati,
ukoliko nije drugačije dokazano, da kod nazivne toplinske snage temperatura od 85ᵒC na
dijelovima od zapaljivih materijala nije prekoračena, a kod dimovodnih sustava u razredu G
otpornosti na izgaranje čađe nije prekoračena temperatura od 100ᵒC. Koeficijent toplinske
vodljivosti građevinskih materijala koji se upotrebljavaju za punjenje međuprostora moraju biti
manji ili jednaki 0,04 W · m⁻¹ · K⁻¹ kod 20ᵒC.
Paralelno, primjenjuju se sljedeća dodatna pravila ovisno o projektu ili funkciji.

6.7.2 Udaljenosti dimovodnih sustava od zapaljivih građevinskih dijelova
HRN DIN V 18160 -1
(6.9.2)
Za dimovodne sustave koji su obilježeni razredom G (otpornost na izgaranje čađe) razmak od
zapaljivih materijala je najviše 50 mm (C50). Drvene grede i ostale elemente od zapaljivih
materijala sličnih dimenzija potrebno je od vanjske stijenke dimnjaka odmaknuti barem 2 cm.
Za zapaljive elemente s izrazito malom površinom kao što su daske krova i letve nije potreban
razmak ukoliko su otvorene prema vanjskom prostoru bez dodatne toplinske izolacije.
Otvor između dimovodnog sustava i međukatne konstrukcije popunjava se s dimenzionalno

stabilnim, nezapaljivim materijalima s malom toplinskom vodljivošću.
25
Elemetni
zgrade od
zapaljivog
materijala
veće
površine
(npr. Ukrasna letvica
Ormar, itd.)
Betonska ploča
Greda
Zid
Nezapaljivi materijal s
niskom toplinskom
vodljivošću
Kod drvenih greda i rogova krovova od drveta, mekanog pokrova i slično, elementa sličnog –
linijskog oblika od ili sa zapaljivim građevnskim materijalima postavljenih u blizini dimovodnog
sustava nije potreban razmak kada su dimovodni sustavi u području toga građevinskoga dijela
dodatno obloženi s najmanje 11,5 cm debelim zidovima.
6.7.2.1 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe u oknima u razredu vatrootpornosti L30 ili L90
HRN DIN V 18160 -1
(1) U temperaturnom razredu do T120 nije potreban razmak između vanjske stijenke okna i
(6.9.3.1)
graničnih građevinskih dijelova od ili sa zapaljivim materijalima.
(2) U temperaturnom razredu do T200 nije potreban razmak između vanjske stijenke okna i
graničnih građevinskih dijelova od ili sa zapaljivim materijalima kada je prostor između
dimovodne cijevi i okna u koje je postavljen prozračivan i kada je razmak između dimovodne
cijevi i okna konstantan i iznosi:
- kod okruglih svijetlih presjeka dimovodne cijevi u pravokutnim oknima najmanje 2 cm

- kod okruglih svijetlih presjeka dimovodne cijevi u okruglim oknima najmanje 3 cm
- kod pravokutnih svijetlih presjeka dimovodne cijevi u pravokutnim oknima najmanje 3 cm.
(3)Površina otvora za ulaz i izlaz zraka kod pozadinskog prozračivanja mora biti minimalno
jednaka površini koja se prozračuje (uzimajući u obzir gore navedene razmake).
(4)Kod temperaturnih razreda preko T200 dokazuje se da se na graničnim građevnim dijelovima

od ili sa zapaljivim materijalima neće pojaviti temperatura viša od 85ᵒC.
Dokazivanje nije potrebno za razrede temperature do T400:
- kada je prostor između dimovodne cijevi i okna u koje je postavljena izveden sukladno stavku
(2) i ukoliko je razmak od vanjske stijenke okna do zapaljivog materijala najmanje jednak 5 cm ili
26
- ukoliko koeficijent prolaza topline materijala okna iznosi najmanje 0,12 m² · K · W⁻¹ i održan je
razmak od namjanje 5 cm od vanjskih stijenki okna od građevnih djelova od ili sa zapaljivim
materijalima.
Vatrootpornost (vanjska prema vanjskoj)
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.8)
Dimovodni sustavi moraju imati istu vatrootpornost koja je određena za određene dijelove
objekata kroz koje prolaze. Potrebna vatrootpornost klasificira se u obliku: EI (integritet i
izolacija). To se može postići jednim od sljedećih uvjeta:
- sam dimovodni sustav je s potrebnom vatrootpornošću,
- dimovodni sustav je ugrađen u okno s potrebnom vatrootpornošću (npr. nezapaljivo kućište),
- dimovodni sustav i njegovo kućište zajedno ispunjavaju potrebnu vatrootpornost.
U nedostatku određenih europskih ispitivanja vatrootpornosti dimnjak se provjerava u skladu s
nacionalnim propisima.
To se također odnosi i na izvedbu instalacije koja zahtjeva upotrebu protupožarnih ploča,
uključujući one koji služe kao kombinirani protupožarni elementi i odstojnici kao što su stropni /
podni nosači sukladno nacionalnim propisima.
6.7.2.2 Dimovodna cijev za podtlak u razredu otpora na požar L30 ili L90
HRN DIN V 18160 -1
(6.9.3.2)
Dimovodna cijev u razredu otpora na požar od 30 min ili 90 min u razredu temperature do
T120 ne trebaju imati razmak prema građevinskim dijelovima od ili sa zapaljivim materijalima, u
preostalim slučajevima je potrebno postupiti prema 6.7.1.
6.7.2.3 Dimovodna cijev izvan okna
HRN DIN V 18160 -1
(6.9.3.3)
Dimovodne cijevi u razredu temperature do T300 izvan okna moraju biti udaljene od zapaljivih
konstrukcija najmanje 20 cm. Dovoljan je razmak i od najmanje 5 cm u slučaju kada je
dimovodna cijev obložena s najmanje 2 cm debelim izolacijskim nezapaljivim materijalom ili
ukoliko nazivna temperatura ispuha uređaja za loženje nije veća od 160ᵒC.
Od dimovodnih cijevi u razredu temperature više od T300 izvan okna obloženih s najmanje 2 cm
debelim izolacijskim, nezapaljivim materijalom potrebno je održavati razmak do zapaljivih
materijala od najmanje 20 cm. Ukoliko isti nisu izolirani razmak mora biti najmanje 40 cm.
6.7.3 Udaljenosti otvora za čišćenje od zapaljivih materijala

HRN DIN V 18160 -1
(6.9.4)
Zaštita od Građevni dijelovi od ili sa zapaljivim materijalima moraju biti udaljeni
prolaza topline
od otvora za čišćenje u dimnjacima najmanje 40 cm, bilo bi
zadovoljavajuće da razmak iznosi 20 cm kada postoji zaštita od
prolaza topline. Građevni dijelovi od ili sa zapaljivim materijalom
moraju zadržati razmak od otvora za čišćenje na dimovodnom kanalu
ili na oknu u koji je dimovodni kanal postavljen, u razredu
temperature do T 160, od najmanje 5 cm, a u razredu temperature
T160 ≤ T400 najmanje 20 cm.
Područje poda od
nezaštićenog zapaljivog
materijala
a = 20 cm do T 400; a = 5 cm do T 160
Pod od zapaljivog materijala ispod otvora za čišćenje mora biti zaštićen s nezapaljivim
materijalom najmanje 50 cm ispred otvora i 20 cm na svaku stranu od krajnjih rubova otvora.
6.7.4 Udaljenosti priključnih dimovodnih cijevi od zapaljivih materijala

HRN DIN V 18160 -1
(1) lzmeđu priključnih dimovodnih cijevi za uređaje za loženje na kruta goriva i građevinskih
(6.9.5)
dijelova od ili sa zapaljivim materijalima treba zadržati razmak od najmanje 40 cm. Biti će
zadovoljavajući razmak od 10 cm kada su priključni elementi izolirani s najmanje 2 cm debelim
negorivim izolacijskim materijalom.
27
(2) Kod priključnih dimovodnih cijevi uređaja za loženje na tekuće ili plinovito gorivo, biti će
dovoljan razmak; kod temperature dimnih plinova >160ᵒC ≤ 400ᵒC od 20 cm, >85ᵒC ≤160ᵒC
razmak od najmanje 5 cm, a za temperature dimnih plinova do 85ᵒC nije potreban razmak.
(3) Priključne dimovodne cijevi koje zadovoljavaju uvjete za dimnjake s vatrootpornošću od 90
min, različite od stavka (1) i (2), razmak do zapaljivih materijala određuje se sukladno poglavlju
6.7.2.
(4) Priključne dimovodne cijevi koje su proizvedene kao dimovodne cijevi bez otpornosti na
izgaranje čađe moraju zadovoljiti zahtjeve razmaka od zapaljivih materijala sukladno poglavlju
6.7.3.
6.7.5 Udaljenost priključnih dimovodnih cijevi od zapaljivih materijala kod prodora kroz zid
HRN DIN V 18160 -1
(6.9.6)
Priključne dimovodne cijevi moraju u području prolaska kroz zid od ili sa zapaljivim materijalima:
- biti prozračivane u dodatnoj cijevi od nezapaljivog materijala udaljenoj najmanje 20 cm od
zapaljive konstrukcije ili
- u istom promjeru od vanjske stijenke priključne dimovodne cijevi gdje je taj prostor popunjen
dimenzionalno stabilnim, nezapaljivim, materijalom niske toplinske vodljivosti.
Ostale izvedbe su moguće pod uvjetom dokaza sigurne uporabljivosti.
Odstupanje od ranije navedenih izvedbi moguće je ukoliko je nazivna temperatura dimnih
plinova uređaja za loženje manja od 160ᵒC, kada je dovoljan razmak od 5 cm.
6.7.6 Udaljenost dimovodno dozračnih sustava od zapaljivih materijala
HRN DIN V 18160 -1
(6.9.7)
Građevni dijelovi od ili sa zapaljivim materijalima moraju držati razmak s dimovodno dozračnim
sustavom najmanje onaj naveden u razredu razmaka (mm) ugrađenog sustava.
Udaljenosti dimovodno dozračnih sustava od zapaljivih materijala određuju se sukladno

poglavljima od 6.7.2 do 6.7.5.
Dimovodno dozračni sustavi u razredu vatrootpornosti L90 kod temperature dimnih plinova do
120ᵒC ne trebaju imati razmak od građevnih dijelova od ili sa zapaljivim građevinskim
materijalima.
Za koncentrične priključne elemente do dozračnoga sustava vrijede udaljenosti određene u

poglavlju 6.7.2.1.
Za paralelno raspoređene priključne elemente do dozračnoga sustava vrijede udaljenosti

određene u poglavlju 6.7.2.3.
6.7.7 Slučajno paljenje vanjskog labavog materijala
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.11)
Tamo gdje dimnjak nije potpuno zatvoren i postoji opasnost od zapaljenja od vanjskog labavog
materijala na način da je zapaljiv materijal stavljen pored dimnjaka, izvedba mora sadržavati
oblogu ili zaštitu. Postavlja se u skladu s uputama proizvođača dimnjaka.
6.7.8 Protupožarna zaštita u zajedničkim grupama dimnjaka (razred G) i plastičnih dimovodnih sustava
(HRN EN 14471)
HRN DIN V 18160 -1 / A3
Zahtjevi prema poglavljima 6.7.1 i 9.3.5 primjenjuju se na grupe dimovodnih sustava kada se uz
dimnjak u kojem može doći do izgaranja čađe montira ili koristi postojeće okno u koji su
umetnute plastične cijevi s obzirom na udaljenost do zapaljivih građevinskih materijala između
dvaju dimovoda ukoliko je:
- dimnjak označen temperaturnim razredom T400,
28
- dimovodni sustav s plastičnom unutarnjom cijevi označen je temperaturnim razredom
T120,
- dimovodni sustav s unutarnjom cijevi od plastike prozračuje se u smjeru dimnih plinova
ili u suprotnom smjeru,
- stijenka između dimnjaka i okna s plastičnom cijevi izrađena je od laganog betona
maksimalne gustoće 1,8 kg / dm³ i minimalne je debljine stijenke 100 mm ili je okno
izrađeno od zidane opeke sukladno poglavlju 7.1, s minimalnom debljinom stijenke od
115 mm,
- razmak između unutarnje stijenke okna i vanjske stijenke plastične cijevi je najmanje 25
mm u području vertikale i najmanje 15 mm u području priključka.
Poklopac okna i ušće cijevi od plastike definirani su u poglavlju 6.8.2 u smislu nezaštićenih
dijelova izrađenih od zapaljivih građevinskih materijala koji se postavljaju na najmanje 1 m (Hu)
od susjedne cijevi dimnjaka.
a) Sustav neovisan b) Sustav ovisan

o zraku iz prostora o zraku iz prostora
U slučaju pokrova okana i ušća dimovodnih cijevi od negorivih građevinskih materijala (vidi sliku
dolje) postavljeni na dimovdnom sustavu s unutarnjom plastičnom cijevi, zahtjevi iz poglavlja
6.7.1 i 9.3.5 smatraju se ispunjenim ako je:
- duljina unutarnje izlazne cijevi koja formira gornji kraj ispušne cijevi najmanje 30 cm u
području Lg zaštićena od toplinskog zračenja,
- dužina vanjske izlazne cijevi Ls smještena na oknu od lakog betona ili opeke najmanje
jednaka vanjskom promjeru unutarnje plastične cijevi.
Slika se odnosi samo na ispušne sustave s pozadinskim prozračivanjem u smjeru dimnih plinova.
U slučaju ispušnih sustava s prstenastim razmakom kroz koji prolazi strujanje u suprotnim
smjerovima, dodatno se moraju poštivati zahtjevi iz poglavlja 9.3.4.
29
6.8 Položaj i visina vrha dimnjaka (ušća)
6.8.1 Položaj vrha (ušća) dimnjaka
HRN DIN V 18160 -1
(6.10.1)
Dimovodne instalacije moraju biti tako raspoređene da njihova ušća nisu u neposrednoj blizini
prozora, otvora za zrak i balkona. Dimovodne instalacije terasastih zgrada moraju nadvisiti krov
najviše zgrade. Ušća dimovodnih instalacija mogu biti smještena iznad krovnih površina sa svih
strana zatvorenih zidom visine maksimalno 50 cm samo i kada zidovi imaju otvore koji
sprečavaju opasno sakupljanje dimnih plinova.
Dimovodne instalacije u ili na zgradama s krovovima koji imaju nagib veći od 20ᵒ moraju biti
raspoređeni tako da su ušća smještena u blizini blizini najviše točke krova.
6.8.2 Visina vrha (ušća) dimovodne instalacije iznad krova
HRN DIN V 18160 -1
(6.10.2)
Ušće dimovodne instalacije mora:
- Nadvisivati sljeme krova najmanje 40 cm ili biti udaljeno najmanje 1 m od krovne površine; kod
uređaja za loženje na tekuće i plinovito gorivo nazivne snage do 50 kW čiji se dimni plinovi
odvode pomoću ventilatora dovoljno je nadvišenje od 40 cm od krovne površine.
- Krovne strukture koje nadvisuju krovnu površinu, dijelove građevine, otvore prema
prostorijama, čak i susjedne zgrade ušće mora nadvisivati za 1m ukoliko je udaljenost vrha
dimnjaka unutar 1,5 m od te strukture ili otvora.
- Nezaštićeni dijelovi napravljeni od zapaljivih materijala koji nisu dio krovnog pokrova ušće
mora nadvisivati za 1 m ukoliko je isto bliže od 1,5 m od tog dijela.
- Ušća dimovodnih instalacija na koji su priključeni uređaji za loženje na kruta goriva na
zgradama sa krovom prekrivenim slamom moraju nadvisivati sljeme krova najmanje 80 cm.
Ušća dimovodnih instalacija trebaju nadvisiti strukture na krovu najmanje 1 m, kada je njihova
udaljenost do dimovodne instalacije manja od 1,5 puta visine strukture iznad krova.
Niže pozicije ušća iznad krova smjele bi se koristi samo kod uređaja za loženje sa zatvorenom
komorom izgaranja ukoliko je osigurano kroz pravilna mjerenja ili dokaze da fluktuacija pritiska
vjetra ne utječe na funkciju rada uređaja za loženje.
30
Pozicija ušća dimnjaka
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.18)
Ušće dimnjaka mora biti postavljeno tako da omogućava odgovarajuću odvodnju i raspršivanje
produkata izgaranja i na način da se izbjegne ponovni ulaz kroz otvore u zgradu.
Odgovarajuća odvodnja produkata izgaranja mora biti potvrđena izračunom prema normama
HRN EN 13384-1 i HRN EN 13384-2 koji uzima u obzir mjesto izlaza dimnjaka i utjecaj tlačnih
zona na ušće.
Za ušće dimnjaka se smatra da je u nepovoljnom tlačnom području ako je položaj ušća dimnjaka
niži od 0,4 m iznad sljemena i udaljenost vodoravne linije od ušća dimnjaka do sjecišta s krovom
je manja od 2,3 m, a dimnjak se nalazi:
- na krovu s nagibom većim od 40°, ili
- na krovu s nagibom većim od 25 ° ako su otvor za opskrbu zrakom za izgaranje i vrh dimnjaka
na različitim stranama sljemena i vodoravnom udaljenosti od ušća do sljemena većim od 1,0 m.
NAPOMENA 1: Također se može smatrati da na dimnjak može utjecati blizina obližnjih prepreka
(npr. zgrade, stabla, planine). Na ušće dimnjaka, unutar 15 m od susjednih struktura koje se
protežu preko horizontalnog kuta od 30° i gdje se njihov gornji rub nalazi na više od 10° iznad
horizonta (što se može utvrditi s ušća dimnjaka), mogu utjecati turbulencije vjetra. To može biti
savladano aerodinamičnim nastavkom.
Druge dimenzije, npr. zabranjena zona, odnose se na pitanja okoliša, a ne na funkciju dimnjaka.
NAPOMENA 2: Za ostale aplikacije, npr. industrijska postrojenja za grijanje ili procesno

odzračivanje, određivanje položaja ušća dimnjaka može zahtjevati i druge kriterije, kao što su
izračuni za raspršivanje produkata izgaranja u odnosu na obližnje okruženje.
Dodatne komponente koje mogu ugroziti strukturalnu stabilnost, funkciju dimnjaka ili
mogućnost čišćenja (npr. TV antena, turbine za vjetar) ne smiju se montirati na dimnjak.
31
Slika M.1 Primjeri pozicije ušća dimnjaka
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010
HRN EN 15287- 1 pozicija ušća dimjnjaka u odnosu na susjedne prozore i otvore na kosom krovu
1:2007+A1:2010
2 zabranjena zona ušća
3 ovi zidovi mogu biti dio istih zgrada ili biti dio susjednih zgrada
4 rub donje građevine ili proširenje ravnog krova ili 10 m duž građevine, ovisno o tome što je veće
5 vrh susjedne nadvišene zgrade
6 dozvoljene pozicije ušća dimnjaka na krovu zgrade povezane s visokom zgradom ili građevinom
γ) kut krova
a) visina iznad sljemena kosog krova, u blizini sljemena
a1) visina iznad sljemena kosog slamnatog krova, u blizini sljemena
a2) visina iznad krovova uz visoke zgrade ili građevine
b) visina iznad ravnih krovova ili zatvorenih parapeta
c) minimalna vodoravna udaljenost od kosog krova
c1) minimalna udaljenost izmjerena pod kutem od 90 ° prema krovnoj površini kosog krova s nezapaljivim
pokrovom
c2) visina iznad kosog krova gdje je L = udaljenost od sljemena krova
d) visina iznad otvora
e) visina iznad prepreka ili najviše točke (negativnog) kosog krova
f) udaljenost dimnjaka od prepreke
g) visina prepreke
h) visina iznad povezanih ili obližnjih zgrada
j) visinska razlika između predmetne i povezane ili obližnje zgrade
l) horizontalna udaljenost dimnjaka od povezanih ili obližnjih zgrada
A) udaljenost od građevina, prozora i otvora na kosom krovu
B) visina iznad otvora na udaljenosti A
C) udaljenost iznad ili u stranu od otvora ili prozora na kosom krovu
D) udaljenost ispod otvora ili prozora na kosom krovu
L) udaljenost od sljemena krova
32
HRN EN 15287-1:2007+A1:2010
Tablica M.1- Preporučene udaljenosti ušća dimnjaka (slika M.1)

Preporučene dimenzije pozicije ušća dimnjaka
Simbol Pozicija ušća dimnjaka Na plinovito

Na kruto gorivo Na tekuće gorivo Pretlačni dimnjaci
gorivo
Visina iznad sljemena kosog krova, u blizini
a sljemena
≥ 0,4 m ≥ 0,4 m ≥ 0,4 m ≥ 0,4 m
Visina iznad sljemena kosog slamnatog
a1 krova, u blizini sljemena
≥ 0,8 m ≥ 0,8 m ≥ 0,6 m ≥ 0,8 m
Visina iznad krovova uz visoke zgrade ili
a2 građevine
≥ 0,6 m ≥ 0,6 m ≥ 0,6 m ≥ 0,6 m
Visina iznad ravnih krovova ili zatvorenih
b parapeta
≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 0,6 m ≥ 0,4 m
Kut krova
γ Napomena: krov se smatra ravnim ukoliko je kut krova γ ≤ 20˚, a kosim ako je γ > 20˚
Minimalna vodoravna udaljenost od kosog
c krova
≥ 2,3 m ≥ 2,3 m ≥ 1,5 m ≥ 1,4 m
Minimalna udaljenost izmjerena pod kutem
c1 od 90° prema krovnoj površini kosog krova ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 0,4 m
s nezapaljivim pokrovom
c2 Visina iznad kosog krova gdje je L = ≥ 0,4 m ≥ 0,4 m ≥ 0,4 m ≥ 0,4 m
ako je L udaljenost od sljemena krova ako je L < 8 m ako je L < 8 m ako je L < 8 m ako je L < 8 m
d Visina iznad otvora ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m

e ako je f < 1,5 x g ako je f < 1,5 x g ako je f < 1,5 x g ako je f < 1,5 x g
Visina iznad prepreka ili najviše točke
gdje je f onda je onda je onda je onda je
(negativnog) kosog krova
ig e ≥ 1,0 m e ≥ 1,0 m e ≥ 1,0 m e ≥ 0,4 m
h Visina iznad povezanih ili obližnjih zgrada ako je i < 2,3 m ako je i < 2,3 m ako je i < 2,3 m ako je i < 2,3 m
Horizontalna udaljenost dimnjaka od onda je onda je onda je onda je
gdje je i
povezanih ili obližnjih zgrada h ≥ 0,6 m h ≥ 0,6 m h ≥ 0,6 m h ≥ 0,4 m
Udaljenost od građevina, prozora i otvora ako je ispod sljemena ili
A na kosom krovu
je Ako je A < 1,5 m Ako je A < 1,5 m Ako je A < 1,5 m
A < 2,3 m
onda je onda je onda je
Visina iznad struktura s prozorima ili onda je
B otvorima na kosom krovu B ≥ 0,6 m B ≥ 0,6 m B ≥ 0,6 m
B ≥ 1,0 m
Udaljenost iznad ili u stranu od otvora ili
C prozora na kosom krovu
≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 0,6 m ≥ 0,6 m
Udaljenost ispod otvora ili prozora na
D kosom krovu
≥ 2,0 m ≥ 2,0 m ≥ 2,0 m ≥ 2,0 m
6.9 Dimovodne instalacije i prislonjeni građevinski djelovi

HRN DIN V 18160 -1
(6.10.3)
Dimovodne instalacije smiju se ugrađivati u nosivim elementima građevine ili u elementima koji
služe za očvršćivanje iste na način da stabilnost zgrade nije ugrožena. Gdje su dimovodne
instalacije velikih površina prislonjene nosivom zidu, graniče s glavnim nosivim stupom ili
učvršćenjem, moraju imati tolike razmake da stabilnost tih građevinskih dijelova, s ulaznom
temperaturom dimnih plinova u dimovodne instalacije u maksimalnim operativnim
vrijednostima na izlazu uređaja za loženje, nije ugrožena.
Dimovodne instalacije i okna za dimovodne kanale smiju se nalaziti samo u građevnim
dijelovima zgrada koji moraju biti otporni na požar zbog integriteta te da vatrootpornost ovih
elemenata i fizičke barijere ne smije biti ugrožena. Međuprostor ranije spomenutih komponenti
mora biti zabrtvljen i protupožarno osiguran pomoću dimenzionalno stabilnih nezapaljivih
matetrijala. Građevinski proizvodi, elementi i dimovodna instalacija moraju zajednički
osiguravati da barijere prilikom skupljanja i proširivanja uzrokovanih toplinom ne oštete niti
dimnjak niti obližnje građevinske elemente.
6.10 Putanja priključnih dimovodnih cijevi
HRN DIN V 18160 -1
(6.10.4)
Dimni plin treba voditi sa malim gubitkom tlaka i malim gubitkom topline. Zbog toga priključna
dimovodna cijev treba biti kratka i izvedena s usponom. Priključni element može biti izveden s
padom samo u slučaju kada je plamenik opremljen ventilatorom ili je upotrebljen ventilator za
dimne plinove i kada su ti uređaji za loženje smješteni u kotlovnicama ili drugim prostorijama za
instalaciju s ventilacijom prostorije istom kao u kotlovnicama. Ovo odstupanje se ne odnosi na
dimovodne sustave s više priključaka.
33
Priključne dimovodne cijevi otporne na kondenzat moraju biti postavljene s padom prema
mjestu odvoda kondenzata od najmanje 3ᵒ. To je važno iz razloga da kondenzat može
nesmetano teći po cijeloj duljini. Ukoliko odvod kondenzata nije moguće izvesti preko uređaja
za loženje, onda se element odvoda kondenzata postavlja na priključnu dimovodnu cijev.
Odvod kondenzata mora spriječiti izlazak dimnih plinova pomoću sifona koji mora imati
dovoljno veliku količinu vode za zaustavljanje plinova. Unutarnji promjer cijevi za odvod
kondenzata treba iznositi najmanje 15 mm.
Priključni elementi ne smiju biti vođeni kroz stropove, zidove ili nedostupne šupljine ili vođene
na druge etaže.
U slučaju kada zidovi moraju biti otporni na požar zbog integriteta, priključni element koji kroz
njega prodire mora biti izrađen tako da ne umanji protupožarnu otpornost zida.
Priključne dimovodne cijevi ili ispušne cijevi koje su vođene kroz prostorije koje sadrže, u kojima
su pohranjene ili mogu nastati zapaljive ili eksplozivne substance moraju biti osigurane tako da
ne može doći do zapaljenja ili eksplozije zbog isijavanja topline (održavanje sigurnosnog
razmaka) ili zbog površinske temperature ( toplinska izolacija).
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.7)
Priključna dimovodna cijev ne smije prolaziti kroz strop ili u drugi proupožarni odjeljak ili kroz
prostore koji se ne mogu pregledavati.
Priključna dimovodna cijev koja je namjenjena za mokre radne uvjete mora biti postavljena na
način da kondenzat može otjecati.
NAPOMENA 1 Preporuča se da nagib od najmanje 2,5 ° prema vodoravnom položaju.
NAPOMENA 2 Preporuča se da priključna dimovodna cijev bude što kraća.
NAPOMENA 3 Preporuča se da kut ulaza spojne dimne cijevi u dimnjak ne bude veći od 45 °
mjereno između osi priključne dimovodne cijevi i vertikalne osi dimnjaka.
NAPOMENA 4 Za plinske uređaje za loženje tipa B1 prema CEN/TR 1749 potrebno je osigurati
vertikalni dio cijevi neposredno iznad osigurača stujanja u duljini od minimalno 3 promjera
dimovodne cijevi kako bi se spriječio izlazak dimnih plinova iz uređaja za loženje, osim ako nije
drugačije navedeno u proizvođačevim uputstvima za montažu.
Svi posebni zahtjevi u proizvođačevim uputama za montažu uređaja za loženje moraju se

poštivati.
Pozornost treba obratiti na toplinu koja se emitira iz dimnjaka u slučajevima gdje je vjerojatno
da će cijelogodišnja upotreba utjecati na udobnost.
NAPOMENA Preporučena je toplinska otpornost od najmanje 0,22 m2 · K / W za temperaturni
razred T300 i više.
6.11 Dijelovi dimovodnih instalacija u vanjskim ili hladnim prostorima

6.11.1 Zaštita od oborinskih voda
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.1)
Površine dimovodnih instalacija i okna ili dimovoda, dok su one izložene vanjskim utjecajima,
moraju biti zaštićene od ulaska oborinske vode pomoću vodootporne mase sukladno EN 988-1,
pomoću obloge ili građevinskih materijala otpornih na zaleđivanje.
Obloge zidova dimovodnih instalacija koja se koriste za kruta goriva moraju onemogućiti ulaz
oborinske vode kroz ušće dimovoda i biti vatrootporne.
6.11.2 Dodatna toplinska izolacija
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.2)
Dimovodna instalacija namjenjena za mokar režim rada mora osigurati da izvan dimovodne
cijevi nema rošenja kako se ne bi prouzročila šteta. Ovo se može postići u hladnim područjima
postavljanjem troslojnog dimnjaka s ventilacijom izolacije s dodatnim slojem vanjske izolacije.
Kod dimovodno dozračnih sustava gdje je rizik pojave kondenzata u vanjskoj cijevi (opskrbe
zrakom za izgaranje) moguća je potreba za postavljanje parne brane (vidi 9.3.3).
Dimenzionalno stabilni i nezapaljivivi izolirajući materijali se mogu koristiti za dodatnu toplinsku

izolaciju dimovodne instalacije i produžetaka.
34
Dodatni elementi parne zaštite u hladnim područjima i u područjima iznad krova ne smiju biti
uzrok nepredviđenog skupljanja vlage u dijelovima dimovodne instalacije. Ovo se primjenjuje na
panele i materijale toplinske izolacije bez parne brane i drugih vrsta zaštite od vlage.
6.11.3 Karakteristike difuzije vlage
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.3)
Dodatni paneli s karakteristikom parne brane koji se postavljaju na dimovodne instalacije u
hladnim područijma i u područjima iznad krova ne smiju uzrokovati skupljanje vlage u
strukturnim dijelovima dimovodne instalacije. Smatra se da je navedeno osigurano ukoliko je
osiguran ventilirani međuprostor između dimovodne instalacije i obloge od najmanje 1,5 cm.
Provjetravanje se izvodi i osigurava kada proračunom toplinskih uvijeta u dimnjaku u svim
planiranim uvijetima rada dokazujemo da rosište nije kratkotrajno.
6.11.4 Obloge za dimovodne sustave i okna za dimovode
6.11.4.1 Materijali
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.4.1)
Za oblaganje gornjih stranica dimnjaka smiju se upotrebljavati materijali bez daljnjih dokaza o
nezapaljivosti uz razmak od 1m ispod ušća dimnjaka.
Oblaganje vanjskih površina koji graniče s otvorenim prostorom, dozvoljeno je koristiti zapaljive
građevne materijale bez razmaka od vanjskih površina dimovodnih instalacija ili okna za
dimovode samo:
- kada su na dimovodnu instalaciju priključeni uređaji za loženje na tekuće i plinovito
gorivo,
- kada temperatura dimnih plinova u tom području ne prelazi 200ᵒC i
- kada obloga dimovodne instalacije nema veći toplinski otpor od same dimovodne
instalacije (uključujući okno).
U suprotnom potreban je razmak od 5 cm, a kod prozračivanih međuprostora dovoljan je
razmak od 2 cm.
Kao nezapaljivih građevnih materijala za oblaganje gornjih površina dimovodnih instalacija ili
okna za dimovode dolaze u obzir obloge npr:
- opeka sukladno HRN EN 1996-1-1,
- škriljevac i ploče od škriljevca
- ploče od vlaknastog cementa
- vlaknasti cemet
- titan-cink
- bakar
- nehrđajući čelični lim
- aluminij
- galvanizirani čelilični lim
6.11.4.2 Montaža (učvršćivanje)
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.4.2)
Obloge npr.ploče od škriljevca, vlaknaste cemetne ploče, titan-cink, bakar, nehrđajući čelični
lim, aluminij, galvanizirani čelik moraju biti izvedene na usidrenoj ili zavidanoj podkonstrukciji.
Podkonstrukcija se može naslanjati kao okvir ili s drvenim klinovima biti pričvršćena na vanjsku
stijenku izrađenu od opeke, betona ili na vanjsku stijenku okna dimovoda.
Za potporu oblaganju s opekom za zidanje se može upotrijebiti izbočenje od lakog betona.
6.11.4.3 Podkonstrukcija
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.4.3)
Za podkonstrukciju dimovodne instalacije s vanjskim blokom od opeke, betona ili okna za
dimovode smiju se upotrijebiti drvene lamele.
Podkonstrukcije velikih površina od zapaljivih građevnih materijala smiju se upotrijebiti ukoliko
su zadovoljeni kriteriji razmaka iz poglavlja 6.7. Podkonstrukcija sa zapaljivim građevnim
materijalima na izlazu iz uređaja za loženje na kruta goriva, zaštićuje se od zapaljenja i od
toplinskog zračenja oblaganjem s nezapaljivim građevnim materijalima.
6.11.4.4 Provjetravanje
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.4.4)
Ukoliko se želi izbjeći nakupljanje vlage, koristi se prozračivanje koje mora biti izvedeno između
obloga i dimovodnih instalacija odnosno okna dimovoda s razmakom od najmanje 1,5 cm.
Površina otvora za ulaz odnosno izlaz zraka za prozračivnje mora iznositi 75 cm². U navedenom
slučaju se preporučuje da raspored otvora za prozračivanje bude ravnomjerno raspoređen duž
cijelog opsega vanjske stijenke dimovodne instalacije ili okna za dimovodne cijevi.
35
Kod obloge koja započinje iznad krovnog pokrova dovoljan je razmak od najmanje 2 cm od
obloge do korvnog pokrova i dimovodne instalacije ili vanjske stijenke okna dimovoda cijelim
opsegom.
Međuprostor može biti samo umanjen u svrhu učvršćivanja podkonstrukcije obloge na način da
se održi cijelovito prozračivanje cijele površine stijenke dimovodne instalacije ili vanjske stijenke
okna dimovoda.
S ciljem učvršćivanja međuprostor za prozračivanje ne smije biti neopravdano smanjen. Ovo je
ispunjeno ako sredstvo za učvršćivanje prekriva 20% ili manje svijetle površine međuprostora.
6.11.5 Pokrov slojeva dimovodnih instalacija na vrhu (ušću)
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.5)
Kao zaštitu slojeva dimovodnih instalacija i pripadajućih okana od ulaska oborinske vode u otvor
na vrhu koriste se elementi otporni na dimne plinove kao npr.
- Pokrovne ploče od betona
- Pokrovne ploče od vlaknastog cementa
- Pokrovne ploče izrađene od nehrđajućeg čelika (br.materijala 1.4301 sukladno HRN EN
10028-7 ili nehrđajućeg čelika više kvalitete).
Pokrovne ploče ne smiju ometati toplinsku ekspanziju unutarnjeg sloja višelsojnog dimnjaka te
ne smiju nedozvoljeno suziti ušće dimovodne instalacije. Ovo se primjenjuje i na otvore za
provjetravanje dimovodnih instalacija koje su pozadinski prozračivane i za otvore opskrbe
zrakom za izgaranje kod dimovodno dozračnih sustava.
6.11.6 Opšav
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.6)
Na predgotovljenim vrhovima dimnjaka i oblogama izrađenim na licu mjesta, koji završavaju
iznad površine krova, opšav koji pokriva prodor kroz pokrov krova može biti direktno montiran
na stijenku dimovodnog sustava ili okna dimovoda prije montaže vrha dimnjaka ili obloge.
Mjesto spoja je tada prekriveno od vrha ili je maskirano. U ovom slučaju opšav mora biti visok
20 do 30 cm od mjesta prodora prema vrhu dimovodne instalacije ili okna dimovoda.
Zaštita od utjecaja vremenskih uvjeta
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.20)
Tamo gdje dimnjak prolazi kroz krov ili zid, moraju se koristiti certificirani materijali, materijal za
odgovarajući kut nagiba krova i koristiti samo ispravne komponente. Gdje se opšavi izrađuju na
licu mjesta, projektiranje i primjena moraju biti u skladu s krovom i dimnjakom.
Tamo gdje je prodor kiše problem, otpor na vremenske uvjete dimnjaka može biti postignut
oblaganjem, žbukanjem/gletanjem ili bojanjem, kompatibilno s podlogom uzimajući u obzir
zahtjeve za zamrzavanje-odmrzavanje.
Zaštita od utjecaja vremenskih uvjeta mora biti provedena s materijalima koji imaju
temperaturu koja odgovara temperaturama vanjske zidne površine.
Ukoliko je dimnjak otporan na izgaranje čađe te ukoliko postoji opasnost od paljenja iskrom,
zaštite od vremenskih utjecaja moraju biti izrađene od nezapaljivog materijala.
NAPOMENA: Temperatura vanjske površine može se preuzeti iz podataka proizvođača ili

izračunati pomoću jedne od jednadžbi iz Priloga N norme HRN EN 15287-1:2007+A1:2010.
Tamo gdje materijal za zaštitu od vremenskih utjecaja ima veću otpornost na difuziju vodene
pare od vanjskog zida dimnjaka, pozadinska ventilacija može biti potrebna između vanjske
stijenke dimnjaka i izolacije od vremenskih utjecaja.
Ako sustav ili projekt zahtjevaju kanal za prozračivanje dimovodne cijevi, zaštite od utjecaja
vremenskih uvjeta ne smiju uzrokovati ograničenje prozračivanja.
Ako se dijelovi dimnjaka trebaju bojati, sustav boja mora biti kompatibilan s podlogom.
6.11.7 Ukasi, produženja i sapnice (kape)
HRN DIN V 18160 -1
(6.11.7)
Ukrasi, produženja i sapnice dimovodnih instalacija ne smiju pogoršati sigurnost uređaja za
loženje, vatre niti stabilnost dimovodne instalacije. Oni moraju biti sigurno pričvršćeni na
dimnjak.
Ukrasi, produženja i sapnice dimovodnih instalacija ne smiju proizvoditi nedozvoljeni tlak u

dimovodnim instalacijama. Fluidni otpor ukrasa, produženja i sapnice, ukoliko se na njima
36
mijenja svijetli presjek ili putanja dima, mora se uzeti u obzir prilikom odabira svijetlog presjeka
dimovodne cijevi.
Ukrasi, produženja i sapnice dimovodnih instalacija za suha radna područja moraju biti tako
izgrađena, npr. tako toplinski izolirana, da utjecaj kondenzirane vlage ne uzrokuje štete na
dimovodnim instalacijama.
Ukrasi, produženja i sapnice dimovodnih instalacija mogu se postaviti na dimovode namjenjene

za mokri režim rada samo u slučaju kada ne uzrokuju stvaranje leda na ušću dimovoda.
Kod uređaja za loženje na kruta goriva ukrasi, produženja i sapnice dimovodnih instalacija
moraju biti otporni na dimne plinove i napravljeni od nezapaljivih materijala.
Kod uređaja za loženje na tekuća i plinovita goriva ukrasi, produženja i sapnice dimovodnih
instalacija moraju izrađeni sukladno normi primjenjivoj za izradu tih elemenata.
Ukrasi, produženja i sapnice dimovodnih instalacija ne smiju ometati toplinsku ekspanziju

unutarnje stijenke višeslojne dimovodne instalacije. Isto tako ne smiju sužavati svijeti presjek
otvora za pozadinsko provjetravanje.
Svijetli otvor presjeka produženja na dimovodnoj instalaciji, ako drukčije nije dokazano
proračunom, mora odražavati svijetli otvor presjeka dimovodnih instalacija. Promjena oblika
svijetlog presjeka izvodi se pomoću namjenskih prijelaznih elemenata.
6.12 Ploča za oznaku dimnjaka
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.4)
Projektant mora odrediti sadržaj ploče za oznaku dimnjala u skladu s nacionalnim propisima ili
nacionalno prihvaćenim pravilima.
Ploča mora biti trajna i neizbrisivo označena, npr. ugravirana metalna ploča, utisnuta ili tiskana
plastična ploča.
Na ploči se mora nalaziti upozorenje da ploča neće biti prekrivena ili oštećena.
Sljedeće informacije trebaju biti uključene na dimnjaku, gdje je prikladno:
- lokacija dimnjaka;
- Identifikacijski element dimovodne cijevi ili identifikacijski element proizvođača blokova
s jednim zidom, npr. CE oznake informacija;
- za sistemske dimnjake razredba proizvoda prema HRN EN 1856-1, HRN EN 1858, HRN
EN 13063-1, HRN EN 13063-2 i HRN EN 14471;
- za dimnjake izgrađene po narudžbi ili sanirane dimnjake konačna razredba dimnjaka
utvrđena u skladu s 7.2.8;
- toplinski otpor pri nominalnoj radnoj temperaturi;
- identifikaciju izvođača ugradnje (ime / adresa / tel.);
- datum izgradnje.
I gdje je to prikladno, dodatne informacije, npr. o vanjskim elementima, koji se ne mogu lako
vidjeti. Druge informacije se mogu dostaviti primjerice s dokumentima za predaju objekta.
Primjeri ploče za oznaku dimnjaka:
37
6.13 Pomaci osi dimnjaka / skošenja

HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.14)
Izvedba dimnjaka mora osigurati da su skošenja (koljena) izrađena u skladu s uputama
proizvođača ili s odgovarajućim poduporama i odredama za proširenje/odstupanje od njih.
6.14 Kanal za pozadinsko prozračivanje
HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010 (4.3.17)
Tamo gdje je potreban kanal za prozračivanje između dimovodne cijevi i sljedeće stijenke
konstrukcije dimnjaka (npr. u svrhu odvodnje produkata izgaranja koji mogu pobjeći iz dimnjaka
u višeslojnom pretlačnom sustavu), razmak između košuljice i sljedeće stijenke konstrukcije
dimnjaka mora biti dovoljan da se osigura odgovarajuća ventilacija (vidi napomene). Kanal za
prozračivanje mora biti kontinuiran iz prostorije u kojoj je postavljen uređaj za loženje ili dno
dimnjaka do vanjske atmosfere.
NAPOMENA 1: Preporučeni minimalni razmak između košuljice i sljedeće stijenke konstrukcije
dimnjaka je 30 mm osim ako je kružni sloj omeđen zidom od četvrtastog presjeka, minimalni
razmak može biti 20 mm.
Otvori za ulaz i izlaz kanala za prozračivanje i/ili rešetke ne smiju ograničavati prozračivanje.
NAPOMENA 2: Otvor za ulaz zraka u kanal za prozračivanje mora imati poprečni presjek otvora
jednak površini kanala za prozračivanje.
Treba osigurati pristup za pregled i gdje je potrebno čišćenje kanala za prozračivanje.
38
7. Vrste dimnjaka
Napomena: Materijali građenja
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.1)
Dopunski materijali koji nisu isporučeni s dimnjačkim proizvodima moraju odgovarati svrsi (npr. u
razredima korozije, temperature i čvrstoće) u koje spadaju smijese za povezivanje (npr. cementi,
žbuke i brtve), žbuke, hidroizolacije / brtvila, elementi za pričvršćivače, vijci ili dodatni nosači.
7.1 Zidani dimnjaci
HRN DIN V 18160 -1 (7.1)
Za gradnju zidanih dimnjaka smije biti upotrijebljeno:
- opeka za zidanje prema DIN 105-1 (HRN EN 771-1) i DIN 105-3 (HRN EN 771-1) osim perforirane
opeke B i C
- pješčanik-kamene opeke prema DIN 106-1 (HRN EN 771-2)
- šljako-betonske opeke prema DIN 398
Izvođači radova na dimovodnim instalacijama su članovi strukovnih udruga izvođača gradnje
dimnjaka.
Vez ziđa mora se koristiti prilikom izgradnje dimnjaka.
Opeke moraju biti položene ravno s unutrašnjim površinama dimnjaka.
Kao mort za zidanje koristi se mort iz grupe M (2.5) sukladno normi EN 998-2.
Debljina stijene dimnjaka mora biti najmanje 11,5 cm za manje svijetle presjeke dok za dimnjake
svijetlih presjeka preko 400 cm² debljina stijenke mora iznositi najmanje 24 cm.
Zidni vez ziđa mora biti dug najmanje 11,5 cm
Kod izrade kružnih otvora na dimnjaku a pogotovo kod izrade priključaka u
otvor mora biti tijesno postavljen duplostijeni priključni element (kao na
slici) ili rukavac mora bit čvrsto povezan sa zidom dimnjaka.
Dimnjaci ovog tipa zadovoljavaju vatrootpornost od 90 minuta i moraju se

označiti kako slijedi:
Dimovodne instalacije DIN V 18160-1 - T400 N2 D3 G50 L90
Toplinski otpor zidanih dimnjaka može se isčitati iz sljedeće tablice:

Opeke Specifična gustoća opeke Debljina zida (mm) Otpor prolasku topline
(kg/dm³) (m²·K·W⁻¹) a
Opeke sukladne normi DIN
105-1 i Din 105-3 osim ≤ 1,8 ≥ 115 0,12
perforiranih opeka B iC ≤ 1,4 ≥ 240 0,22
- pješčanik-kamene opeke
prema DIN 106-1 ≤ 1,6 ≥ 115 0,12
- šljako-betonske opeke prema ≤ 2,0 ≥ 115 0,12

DIN 398
a- odnosi se na srednju temperaturu unutrašnje površine stijenke od 200ᵒC
39
7.2 Montažni i sanirani dimovodni sustavi
7.2.1 Općenito
HRN DIN V 18160 -1
(7.2.1)
Montažni i sanirani dimovodni sustavi sastavljeni su od unutanje stijenke, vanjske stijenke (okna) i
izolacije. Ukoliko je vanjska stijenka izgrađena sukladno poglavlju 7.2.3 i debljine je minimalno 10 cm
izolacijski sloj može biti izostavljen.
Nužno je osigurati da slobodno kretanje unutarnje stijenke višeslojnog dimovodnog sustava nije
spriječeno.
Montažni i sanirani dimovodni sustavi izgrađeni od elemenata istaknutih u poglavljima 7.2.2 do 7.2.5
zadovoljavaju uvijet otpornosti od požara za period od 90 min.
7.2.2 Konstrukcija unutarnje stijenke (dimovodne cijevi)
HRN DIN V 18160 -1
(7.2.2)
Za proizvodnju unutarnjih stijenki dimovodnih instalacija odgovarajući su oni građevinski elementi s
oznakama istaknutim u nižoj tablici. Unutarnje stijenke izrađene sukladno normi HRN EN 1457
(glineno/karamički dimovodni elementi) i HRN EN 1857 (betonske dimovodne cijevi) mogu se
koristiti samo uz postavljenu izolaciju sukladno poglavlju 7.2.4 potpuno izolirajući vanjski obod
unutarnje stijeke dimovodne instalacije.
Razred Karakteristike
Temperatura T 400 ili više
Plinotjestnost/tlak N1, N2, P1, P2, H1 ili H2
Otpor na kondenzat D ili W
Otpor na koroziju 3
Otpor na požar čađe G ili Gxx
Unutarnja stijenka sukladna HRN EN 1856-1 ili HRN EN 1856-2 (metalni dimnjaci - sistemski) s
toplinskom izolacijom od minimalno 30 mm mogu se upotrebljavati u kombinaciji s vanjskim oknima
(stijenkama) istaknutim u poglavlju 7.2.3 bez dodatne izolacije kada sama vanjska stijenka ima
protupožarnu otpornost u vremenu od 90 min.
Unutarnje stijenke montažnih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.4.1)
Unutarnje stijenke montažnih dimovodnih sustava moraju biti izrađene od krutih dimovodnih cijevi
sukladno zahtjevima normi HRN EN 1457, HRN EN 1856-2 i HRN EN 1857.
Unutarnje stijenke montažnog dimovodnog sustava i ostali elementi (npr. otvor za kontrolu i
čišćenje) koji su izrađeni za pretlačni i mokri režim rada, uključujući i sve brtve / brtvila moraju biti
potvrđene za kombinaciju razreda predtlaka i otpornosti na kondenzat.
Proizvodi dimnjaka izrađeni prema zahtjevima normi HRN EN 1806, HRN EN 1856-1, HRN EN 1858 i
HRN EN 14471 također mogu biti korišteni kao unutarnje stijenke.
Unutarnje stijenke (dimovodne cijevi) saniranih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.3.1)
Dimovodne cijevi za sanaciju moraju biti izrađene, kod krutih dimovodnih cijevi prema zahtjevima
norme HRN EN 1457, HRN EN 1856-2 i HRN EN 1857, fleksibilnih dimovodnih cijevi prema zahtjevima
norme HRN EN 1856-2.
Dimovodne cijevi i ostali elementi (npr. otvor za kontrolu i čišćenje) koji su izrađeni za nadtlačni i
mokri režim rada, uključujući i sve brtve / brtvila moraju biti potvrđene za kombinaciju razreda
pretlaka i otpornosti na kondenzat.
Proizvodi dimnjaka izrađeni prema zahtjevima normi HRN EN 1806, HRN EN 1856-1, HRN EN 1858 i
HRN EN 14471 također mogu biti korišteni kao dimovodne cijevi.
7.2.3 Konstrukcija vanjske stijenke
HRN DIN V 18160 -1
(7.2.3)
Vanjske stijenke su zidovi od opeke, vanjske stijeke napravljene od betona sukladno normama HRN
EN 1858 ili HRN EN 12446 za proizvodnju vanjskih blokova, a adekvatni su ukoliko imaju
vatrootpornost od 90 min. Nadalje, mogu se koristiti i elementi koji imaju nacionalno izdan tehnički
dokaz da su primjenjivi za izgradnju vanjske stijenke dimnjaka uz potrebnu vatrootpornost od 90
min.
Za izgradnju vanjske stijenke (okna) dimovodne instalacije mogu biti korišteni:

- opeka za zidanje prema DIN 105-1 (HRN EN 771-1) i DIN 105-3 (HRN EN 771-1) osim vertikalno
perforirane opeke, debljina zida veća ili jednaka 11,5 cm.
40
- pješčanik-kamene opeke prema DIN 106-1 (HRN EN 771-2) ili DIN 106-2 (HRN EN 771-2) debljine
zida veće ili jednake 11,5 cm
- šljako-betonski blok prema DIN 398 debljine zida veće ili jednake 11,5 cm
- Porobeton sukladno normi DIN V 4165 (HRN EN 771-4) debljine zida veće ili jednake 10cm
- Šuplji blok od lakog betona sukladno DIN 18151 (HRN EN 771-3) debljine zida veće ili jednake 17,5
cm
- Puni blokovi od lakog betona sukladno DIN 18152 (EN 771-3) debljine zida veće ili jednake 11,5 cm
se smatraju jednako vrijednima.
Kao konstrukciju vanjske stijenke također se mogu koristiti okna definirana u poglavlju 7.1.
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.4.3)
Proizvodi za dimnjake u skladu s normama HRN EN 12446, HRN EN 1806, HRN EN 1858 i HRN EN
13069 mogu se koristiti kao komponente vanjske stijenke montažnog dimovodnog sustava. Mogu se
upotrijebiti i drugi proizvodi, npr. opeka, čelik, beton prema nacionalnim propisima ili nacionalno
prihvaćenim pravilima. Karakteristike nekih proizvoda navedene su u Prilogu A norme HRN EN
15287-1:2007+A1:2010.
Vanjska stijenka saniranog dimovodnog sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.3.3)
Postojeći dimnjak će postati vanjski zid saniranog dimovodnog sustava. Postojeći dimnjak mora biti
pregledan je li prikladan za potrebe uvlačenja sanacijske dimovodne cijevi. Bilo kakav popravak
postojećeg dimnjaka ili njegovog vanjskog zida (npr. u svrhu poboljšanja vatrootpornosti,
nepropusnosti) moraju biti u skladu s pozitivnim propisima. Tipične vrijednosti toplinske vodljivosti
navedene su u Dodatku A norme HRN EN 15287-1:2007+A1:2010.
7.2.4 Građevinski materijali za izolacijski sloj
HRN DIN V 18160 -1
(7.2.4)
Za oblaganje montažnih dimnjaka mogu se koristiti
- Izolacijske ploče sukladno DIN 18147-5 (HRN EN 13063-2)
- Mineralni izolacijski materijali s općim građevinskim odobrenjem za dimovodne instalacije
Debljina izolacijskog sloja, sukladno DIN 18147-5 (HRN EN 13063-2)mora iznositi najmanje 3 cm s
maksimalnom toplinskom vodljivosti od 0,04 W·m⁻¹·K⁻¹ (kod 20ᵒC) i specifične gustoće od 70 kg/dm³
pa do 120 kg/dm³. Odobreni izolacijski materijali moraju zadovoljiti ekvivalentu toplinske otpornosti.
Izolacija montažnih i saniranih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.4.2)
Izolacija između unutarnje stijenke i vanjske stijenke može biti izrađena od krutog materijala, od
granulastog materijala, mora biti adekvatna za tu primjenu, kao zračni raspor, sukladna nacionalnim
propisima ili na nacionalnoj razini prihvaćenih pravila.
Termička otpornost ili toplinska vodljivost izolacije mora se dobiti od proizvođača izolacije. U
nedostatku tih informacija, tipične vrijednosti za toplinsku vodljivost mogu se pronaći u Prilogu A
norme HRN EN 15287-1:2007+A1:2010.
NAPOMENA 1 Obratiti pažnju kod upotrebljenog granulastog materijala bez veziva da nije došlo do
blokade dimnovodne cijevi uslijed bijega izolacije u dimnjak (npr. kod odabira materijala s
odgovarajućom otpornosti na koroziju koji dopušta slobodno kretanje sanacijske dimovodne cijevi).
Granulasta izolacija s vezivima ne smije spriječiti slobodno kretanje sanacijske dimovodne cijevi.
NAPOMENA 2 Da bi odredili učinak zatvorenog zračnog raspora potrebno je pogledati tablicu A.3 ili
alternativni izračun.
NAPOMENA 3 Da bi se utvrdio utjecaj otvorenog zračnog raspora, potrebno je korititi vanjski
koeficijent prijenosa topline od 8 W / (m2⋅K) u proračunu za prijenos topline (vidi HRN EN 13384-1).
Kod izračuna je isključena svaka dodatna izolacija izvan zračnog raspora.
41
7.2.5 Vezivna sredstva
HRN DIN V 18160 -1
(7.2.5)
Potrebno je koristiti vezivna sredstva koja je proizvođač građevinskih dijelova predvidio za unutarnju
odnosno vanjsku stijenku. Ukoliko ih proizvođač nije odredio mogu se koristiti za unutarnju i vanjsku
stijenku mortovi iz grupe M 2,5 sukladno normi HRN EN 998-2.
7.2.6 Toplinska otpornost montažnih dimovodnih instalacija
HRN DIN V 18160 -1
(7.2.6)
Toplinska otpornost neprozračivane izvedbe montažnih dimovodnih instalacija će biti utvrđena iz
toplinskih otpornosti pojedinih slojeva putem formule (1) u poglavlju 12.3 prednorme HRN DIN V
18160 -1. Kod dimnjaka s zatvorenim zračnim slojem s odstojnicima uzima se toplinska otpornost 0.
Pojednostavljno, za neprozračivane montažne dimovodne instalacije iz poglavlja 7.2 priznaje se

toplinski otpor od 0,12 m²·K·W⁻¹ s oblogom izvedenom sukladno poglavlju 7.2.4 od 0,40 m²·K·W⁻¹.
7.2.7 Produženja za dimne plinove montažnih i saniranih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.31)
Produženje se mora odabrati tako da ima razred temperature, otpornost na pojavu kondenzata,
otpornost na koroziju i otpornost na požar čađe u skladu s razredbom dimovodnog sustava.
Produženje koje je ugrađeno u tlačnu zonu kako je definirano u normi EN 13384-1 ili EN 13384-2
mora imati aerodinamička svojstva sposobna za odvođenje produkata izgaranja uzimajući u obzir
utjecaj vjetra.
Tamo gdje je to potrebno, terminali moraju imati otpornost na smrzavanje i odmrzavanje u skladu s
normama HRN EN 14297 ili HRN EN 13502.
7.2.8 Određivanje razredbe i označavanje montažnih i saniranih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.3.3)
Dimovodnom sustavu biti će dodjeljena razredba sukladno normi HRN EN 1443.
Potrebno je odrediti razredbu zidanog ili saniranog dimovodnog sustava. Metode za određivanje
razredbe prikazane su u Prilogu A norme HRN EN 15287-1:2007+A1:2010.
Razredba temperature, razredba otpornosti na izgaranje čađe i razreba udaljenosti do zapaljivih
materijala navedenog u razredbi proizvoda za dimnjake može se koristiti za izradu razredbe
montažnih dimovodnih sustava.
NAPOMENA: Primjeri za određivanje oznake montažnih i saniranih dimovodnih sustava navedeni su

u Prilogu I i Prilogu J norme HRN EN 15287-1:2007+A1:2010.
HRN DIN V 18160 -1
(7.2.7)
Montažni dimovodni sustavi ovog tipa će se obilježiti na slijedeći način:
Dimovodni sustav DIN V 18160-1 – T 400 N2 D3 G50 L90
7.2.9 Dopunski elementi ili dodatni materijali
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.6)
Dopunski elementi ili dodatni materijali moraju imati svojstva prikladna razredbi elemenata
dimovodnog sustava koji na njih utječu npr. radna temperatura izolacije.
7.2.10 Udaljenost montažnih i saniranih dimovodnih sustava od zapaljivih materijala
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.9.2.)
Minimalna udaljenost od zapaljivih materijala za montažne i sanirane dimovodne sustave mora biti
definirana od strane proizvođača dimnjaka, izračunom ili prema nacionalnim pravilima (što god
definira veću udaljenost).
Metoda izračuna navedena je u A.8.
NAPOMENA 1 Jednadžba A.1 obuhvaća slučaj neprobojnih prostora između dimnjaka i gorivog
materijala i daje maksimalnu dopuštenu temperaturu dimnog plina za zadanu udaljenost.
NAPOMENA 2 Jednadžba A.2 pokriva slučaj ventilacijskih prostora između dimnjaka i gorivog
materijala i daje maksimalnu dopuštenu temperatura dimnog plina za određeni razmak.
Montažni dimovodni sustav koji prolazi kroz zapaljivi zid ili strop mora biti postavljen kroz rukavac i /
ili zaštićen i / ili odvojen da održava odgovarajuću udaljenost od zapaljivog materijala ili u slučaju
šuplje konstrukcije kako bi zadržavao bilo kakvu ispunu. Svaki rukav ili otvor zaštite na vanjskoj strani
zgrade mora biti otporan na prodor vode.
Udaljenost od zapaljivih materijala može se smanjiti tamo gdje je prostornost gorivog materijala
mala, npr. rešetke, grede. U nekim okolnostima se gorivi materijal može i dodirnuti. Ovo je
dopušteno samo propisima pojedine države članice.
NAPOMENA 3 Dimnjak saniran pomoću dimovodne cijevi s istim svojstvom može zadržati postojeću
udaljenost do zapaljivih materijala.
42
7.3 Sistemski dimovodni sustavi
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.2)
Sistemski dimovodni sustavi moraju biti u skladu s normama HRN EN 1856-1, HRN EN 1858, HRN EN
13063-1, HRN EN 13063-2 i HRN EN 14471.
7.3.1 Udaljenost sistemskih dimovodnih sustava od zapaljivih materijala
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.9.1)
Minimalna udaljenost sistemskih dimovodnih sustava od zapaljivih materijala mora biti izvedena u
skladu s uputama proizvođača, u skladu s odgovarajućim standardima proizvoda ili u skladu s
nacionalnim propisima (što god definira veću udaljenost).
Sistemski dimnjak koji prolazi kroz zapaljivi zid ili strop mora biti postavljen kroz rukavac i / ili zaštićen
i / ili odvojen da održava odgovarajuću udaljenost od zapaljivog materijala ili u slučaju šuplje
konstrukcije kako bi zadržavao bilo kakvu ispunu. Svaki rukavac ili otvor zaštite na vanjskoj strani
Udaljenost od zapaljivih materijala može se smanjiti tamo gdje je prostornost gorivog materijala
mala, npr. rešetke, grede. U nekim okolnostima se gorivi materijal može i dodirnuti. Ovo je
dopušteno samo propisima pojedine države članice.
7.3.2 Spojevi dimovodnih elemenata sistemskih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.13)
Spojevi moraju biti izrađeni u skladu s uputama proizvođača.
Izvedba mora biti takva da spojevi između sekcija dimnjaka sustava u skladu s HRN EN 1856-1 ne
smiju biti smješteni unutar stropa ili poda.
7.3.3 Produženja za dimne plinove sistemskih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.31)
Nastavak se mora odabrati tako da ima razred temperature, otpornosti na pojavu kondenzata,
otpornost na koroziju i otpornost na požar čađe u skladu s razredbom dimovodnog sustava.
Nastavak koji je ugrađen u tlačnu zonu kako je definirano u normi HRN EN 13384-1 ili HRN EN 13384-
2 mora imati aerodinamička svojstva sposobna za odvođenje produkata izgaranja uzimajući u obzir
utjecaj vjetra.
Tamo gdje je to potrebno, terminali moraju imati otpornost na smrzavanje i odmrzavanje u skladu s
normama HRN EN 14297 ili HRN EN 13502.
7.3.4 Određivanje razredbe i označavanje sistemskih dimovodnih sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.3.2)
Razredba instaliranog sistemskog dimovodnog sustava mora biti u skladu normom HRN EN 13063-1 i
HRN EN 13063-2 za glinene/keramičke i HRN EN 1858 za betonske proizvode.
Razredba montažnog dimovodnog sustava od glineno/keramičkih dimovodnih cijevi prema normi

HRN EN 1457-1, određuje se sukladno Dodatku 2 norme HRN DIN V 18160-1 /A2)
Razredba instaliranog dimnjaka metalnog sustava prema HRN EN 1856-1 mora biti određena
sukladno odredbama Priloga H norme HRN EN 15287-1:2007+A1:2010 ili dodatku 1 norme HRN DIN
V 18160-1 / A1.
Razredba ugrađenog plastičnog dimovodnog sustava mora biti prema standardu proizvoda HRN EN
14471 isključujući parametre za lokaciju, reakciju na požar i oblogu.
HRN DIN V 18160 -1 (7.3)
Sistemski dimovodni sustavi označavaju se sukladno njihovoj razredbi proizvoda.
Primjer označavanja ovakvog sustava:

Dimovodni sustav HRN DIN V 18160-1 – T 400 N2 D3 G50 L90
43
8 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe
8.1 Izvedba
8.1.1 Dimovodne cijevi napravljene od građevinskih proizvoda za instalaciju dimovoda s otporom na požar
8.1.1.1 Općenito
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.1.1)
Instalacija dimovodne cijevi sastoji se od unutarnje stijenke, vanjske stijenke i po potrebi obloge.
Mora se osigurati da slobodno kretanje unutarnje stijenke višeslojne dimovodne instalacije nije
spriječeno.
Vrste instalacije dimovodne cijevi od građevinskih proizvoda navedenih u poglavljima 8.1.1.2 do

8.1.1.5 zadovoljavaju uvijete otpornosti na požar u vremenu od 90 min.
8.1.1.2 Konstrukcija unutarnje stijenke

HRN DIN V 18160 -1
Za proizvodnju unutarnjih stijeki dimovodnih instalacija odgovarajući su oni građevinski elementi s
(8.1.1.2)
oznakama istaknutim u nižoj tablici. Unutarnje stijenke izrađene sukladno normi HRN EN 1457
(glineno/karamički dimovodni elementi) i HRN EN 1857 (betonske dimovodne cijevi) mogu se
koristiti samo uz postavljenu izolaciju sukladno poglavlju 8.1.1.4 izolirajući potpuno vanjski obod
unutarnje stijeke dimovodne instalacije.
Otpor na koroziju 1,2 ili 3
Otpor na požar čađe G ili Gxx, Oxx ili O
8.1.1.3 Konstrukcija vanjske stijenke
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.1.3)
Materijali navedeni u poglavlju 7.2.3 ili okna za dimovode do razreda temperature T200 u razredu
otpora na požar od 30 min i 90 min mogu se koristiti za izgradnju vanjske strijenke. Dodatno se smiju
upotrebljavati građevinski materijali za koje posjedujemo dokaz odobrenja od strane građevinske
inspekcije za upotrebu kod izgradnje vanjske stijenke dimnjaka.
8.1.1.4 Građevinski materijali za izolacijski sloj
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.1.4)
Za oblaganje montažnih dimovodni sustava mogu se koristiti:
- Izolacijske ploče sukladno DIN 18147-5 (HRN EN 13063-2) i
- Mineralni izolacijski materijali s općim građevinskim odobrenjem za dimovodne instalacije.
Debljina izolacijskog sloja, sukladno DIN 18147-5 (HRN EN 13063-2) mora iznositi najmanje 3 cm s
maksimalnom toplinskom vodljivosti od 0,04 W·m⁻¹·K⁻¹ (kod 20ᵒC) i specifične gustoće od 70 kg/dm³
pa do 120 kg/dm³. Odobreni izolacijski materijali moraju zadovoljiti ekvivalent toplinske otprnosti.
Dimovodne cijevi od ili sa zapaljivim materijalima smiju se dodatno toplinski izolirati samo u slučaju
kada je to navedeno u tehničkim specifikacijama.
8.1.1.5 Vezivna sredstva
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.1.5)
Potrebno je koristiti vezivna sredstva ili brtvila koja je proizvođač predvidio za unutarnju odnosno
vanjsku stijenku. Ukoliko ih proizvođač nije odredio mogu se unutarnje stijenke postaviti bez njih u
slučaju za suhi rešim rada i za rad u potlaku, a za vanjsku se stijenku mogu koristiti mortovi iz grupe
M 2,5 sukladno normi HRN EN 998-2.
8.1.1.6 Toplinska otpornost montažnih dimovodnih cijevi
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.1.6)
Toplinska otpornost neprozračivane izvedbe montažnih dimovodnih cijevi će biti utvrđena iz
toplinskih otpornosti pojedinih slojeva putem formule (1) u poglavlju 12.3 prednorme HRN DIN V
18160 -1. Kod dimnjaka s zatvorenim zračnim slojem s odstojnicima uzima se toplinska otpornost 0.
Radi pojednostavljenja:
- temperatura materijala za unutarnju i vanjsku stijenku može se podesiti prema
temperaturnom razredu dimovodnog sustava do najviše T200.
- temperatura vanjske stijenke može se podesiti na 20 ° C. U slučaju montaže dimovodnih
cijevi s vanjskim stijenkama, koje su u skladu s tablicom u poglavlju 7.1, dimovodni sustav
može se koristiti bez daljnje provjere za ovdje navedene vrijednosti toplinskog otpora. Za
dimovodne cijevi smještene u oknima koje odgovaraju odredbama iz poglavlja 7.2.3, može
se odrediti toplinski otpor od 0,12 m²·K·W⁻¹.
44
Za određivanje toplinske otpornosti dimovodnih cijevi smještenih u prozračivana okna potrebno je
odrediti samo toplinski otpor stijenke smještene unutar prozračivanog okna.
8.1.1.7 Označavanje kod instalacije dimovodnih cijevi
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.1.7)
Instalacija dimovodne cijevi se označavaju kako slijedi:
Dimovodna instalacija HRN DIN V 18160-1 – T160 P1 W1 L90 O50
8.1.2 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe bez definirane vatrootpornosti
8.1.2.1 Općenito
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.2.1)
Ovakve dimovodne cijevi sastoje se samo od unutarnje stijenke i po potrebi vanjske izolacijske
stijenke. Kod ovakvih dimovodnih cijevi primjenjuju se pravila sukladno poglavljima 8.1.1.2, 8.1.1.4 i
8.1.1.5.
8.1.2.2 Označavanje
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.2.2)
Za dimovodne cijevi bez vatrootpornosti koriste se oznake u obliku:
Dimovodna instalacija HRN DIN V 18160-1 – T160 P1 W1 L00 O20

8.1.2.3 Sistemske dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe
HRN DIN V 18160 -1
(8.1.2.3)
Sistemske dimovodne cijevi se koriste sukladno razredbi za koju su namjenjene. Sistemske
dimovodne cijevi označavaju se kako slijedi:
Dimovodna instalacija HRN DIN V 18160-1 – T120 H1 W1 L00 O00

8.2 Upotreba
8.2.1 Dimovodne cijevi neotpornih na izgaranje čađe za predtlak
HRN DIN V 18160 -1
(8.2.1)
Dimovodne cijevi se mogu upotrebljavati u predtlaku samo kada su cijevi izrađene u razredu tlaka
P1, P2, H1 i H2. Tlak u dimovodnim cijevima ne smije premašiti vrijednosti izražene u tablici 3 u svim
predviđenim uvjetima rada.
U unutarnjim prostorijama dimovodne cijevi moraju udovoljavati razredima tlaka P1 i H1 za predtlak

i dodatno:
- Biti položene u otvorenim, stalno prozračivanim prostorijama ili

- Biti položene u prostorijama koje imaju direktan otvor prema vanjskom prostoru najmanje 150 cm²
ili dva otvora od po 75 cm² ili se prozračivanje mora vršiti putem kanala do otvorenog prostora
ekvivalnetne količine protoka zraka ili
- Biti prozračivane duž cijele visine preko cijele površine vanjske stijeke. Razmak između vanjskih
zidova okna u koji je dimovodna cijev postavljena i dimovodne cijevi (tj. vanjske stijenke izolacije
ukoliko je ista postavljena) mora iznositi:
 kod okruglih svijetlih presjeka dimovoda u pravokutnim oknima najmanje 2 cm
 kod okruglih svijetlih presjeka dimovoda u okruglim oknima najmanje 3 cm
 kod pravokutnih svijetlih presjeka dimovoda u pravokutnim oknima najmanje 3 cm.
Površina otvora za ulaz i izlaz zraka kod stražnjega prozračivanja mora minimalno biti jednaka
površini koja se prozračuje (uzimajući u obzir gornje razmake)
Ukoliko se opskrba zrakom za izgaranje vrši s kape kroz taj prstenasti međuprostor, on može biti
i manji ukoliko je ventilator uređaja za loženje dovoljno snažan da savlada otpor usisa.
U prostoriji instalacije uređaja za loženje, dimovodnu cijev nije potrebno položiti unutar okna ukoliko
je prostor prozračivan iz vanjskog prostora otvorom najmanje 150 cm² ili dva otvora od po 75 cm² ili
se prozračivanje mora vršiti putem kanala do otvorenog prostora ekvivalnetne količine protoka
zraka.
8.2.2 Dimovodne cijevi neotpornih na izgaranje čađe s otporom na kondenzat
HRN DIN V 18160 -1
(8.2.2)
Dimovodne cijevi od poglavalja 8.1.1 mogu biti upotrebljavane u uvjetima pojave kondenzata kada
su cijevi razredbom za to namjenjene i označene s W i oznakom razreda tlaka P1, P2, H1 i H2.
Ukoliko se koriste dimovodne cijevi razredne N1 i N2 s razredbom W, dimovodna cijev mora biti
postavljena unutar stalno provjetravanog okna. Udaljenost između unutrašnjih zidova okna i
dimovodne cijevi mora se izvesti sukladno poglavlju 8.2.1 (treći uvijet). Prozračivanje ovakvog
dimovoda ne mora biti izvedeno ukoliko je količina kondnezata manja ili jednaka 2 g/(m²·h). Putanja
ovakvog dimovoda mora osigurati konstantan otok kondenzata.
45
8.3 Područja ovisna o zahtjevima izvedbe
8.3.1 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe unutar objekata
HRN DIN V 18160 -1
(8.3.1)
Svaka dimovodna cijev koja prodire kroz etaže unutar objekta mora biti smještena u zasebno okno.
Okna moraju imati vatrootpornost od najmanje 90 min, a u obiteljskim kućama od najmanje 30 min.
Ovo se ne primjenjuje ukoliko dimovodna instalacija unutar uređaja za loženje i sama dimovodna
cijev imaju vatrootpornost od najmanje 90 min u stambenim zgradama i vatrootpornost od najmanje
30 min u obiteljskim kućama.
Moguće je postavljanje i više dimovodnih cijevi u zajedničko okno ukoliko su:
- dimovodne cijevi izrađene od nezapaljvih materijala
- priključeni uređaji za loženje smješteni na istom katu
- postavljene su automatske zaklopke ili slično kako bi se spriječilo proširenje požara između
etaža.
8.3.2 Dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe izvan objekata
HRN DIN V 18160 -1
(8.3.2)
Dimovodne cijevi postavljene izvan objekta moraju zadržati minimalni razmak od 20 cm od prozora i
ostalih otvora na zidu.
8.3.3 Zaštita od slučajng dodira instalacije i vanjske stijenke okna
HRN DIN V 18160 -1
(8.3.3)
Dimovodne cijevi koje na svojim stijekama, prilikom normalne upotrebe uređaja za loženje, mogu
imati temperature veće od onih iskazanih u nižoj tablici (gdje je to moguće moraju se uzeti u obzir
stanadardi proizvoda) moraju se zaštititi od slučajnog dodira.
Materijal vanjske površine Maksimalno dozvojena temepratura u ᵒC

Čisti metal 70
Metal, premazan, film debljine 50 mikrona 80
Metal, emajliran, sloj debljine 160 mikrona 78
Metal, plastificiran, film debljine 400 mikrona 98
Plastika 93
Keramika, staklo 85
Beton, mramor 80
Napomena: Vrijednosti su bazirane na EN ISO 13732-1 prag za dodir u trajanju od 1 s
HRN EN 15287-1:2007 Tamo gdje dimnjak nije inače sasvim zatvoren i postoji opasnost od slučajnog ljudskog dodira što uzrokuje
+A1:2010 (4.3.10.)
opekline (vidi tablicu A.6), konstrukcija mora sadržavati oblogu ili zaštitu. Ugradit će se u skladu s uputama
proizvođača dimnjaka.
46
9 Dimovodno dozračni sustavi za uređaje za loženje na tekuće plinovito gorivo
9.1 Izvedba
9.1.1 Općenito
HRN DIN V 18160 -1
(9.1.1)
Dimovodno dozračni sustavi moraju imati odvojene cijevi za zrak od cijevi dimovoda. Dimovodno
dozračni sustavi su s obrirom na položaj cijevi podjeljeni na dvije izvedbe:
- Koncetričnu gdje je dimovod postavljen unutar cijevi za opskrbu zrakom

- Paralelnu gdje je cijev za opskrbu zrakom paralelna s dimovodnom cijevi.
Cijev za opskrbu zrakom mora zadovoljavati razred tlaka N2. Za mineralne građevinske materijale za
koje ne postoji dokaz nepropusnosti ona će biti zadovoljena ukoliko je okno za zrak ožbukano.
U koncentričnoj izvedbi cijev za opskrbu zrakom mora imati vatrootpornosti od najmanje 90 min, a
kod obiteljskih kuća mora imati vatrootpornost od najmanje 30 min.
U paralelnoj izvedbi obije cijevi moraju imati vatrootpornosti od najmanje 90 min, a kod obiteljskih
kuća mora imati vatrootpornost od najmanje 30 min.
Kod dozračnog sustava, toplinska otpornost mora se odrediti za obje cijevi i biti iskazana.
9.1.2 Koncentrična izvedba
9.1.2.1 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za montažne dimovodne instalacije u koncentričnoj
izvedbi
HRN DIN V 18160 -1
(9.1.2.1)
Koncentrični dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za montažne dimovodne instalacije
sastoji se od dimovoda, okna za opskrbu zrakom za izgaranje i prema potrebi izolacijskog sloja na
dimovodu. Za izradu takvih dimovodno dozračnih sustava predviđena je upotreba građevinskih
materijala sukladno poglavlju 8.1.1. U tom se se slučaju na dimovod primjenjuju pravila unutarnje
stijenke dok se na okno za opskrbu zrakom primjenjuju pravila za vanjsku stijenku.
Primjer označavanja dozračnog sustava izvedenog od elemenata za montažne dimovodne instalacije:
Dimovodno dozračni sustav HRN DIN V 18160-1 – T160 P1 W1 L90 O50

9.1.2.2 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u koncentričnoj
izvedbi
HRN DIN V 18160 -1
(9.1.2.2)
Za dozračne sustave izvedene od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u koncentričnoj
izvedbi koriste se prema potrebi elementi razredbe kao što je navedeno u nižoj tablici.
Otpor na požar čađe Gxx ili Oxx
Vatrootpornost L90 ili L30
Dimovodno dozračni sustavi izvedeni od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u

koncentričnoj izvedbi, sukladnoj njihovoj razredbi, označavaju se na sljedeći način:
Dimovodno dozračni sustav HRN DIN V 18160-1 – T160 P1 W1 L90 O50

9.1.3 Pralelna izvedba
9.1.3.1 Dimovodno dozračni sustav izveden od zidane opeke
HRN DIN V 18160 -1
(9.1.3.1)
Dimovodno dozračni sustav od zidane opeke sastoji se od dva paralelna okna, dimovoda i opskrbe
zrakom za izgaranje. Za izradu oba okna primjeniti će se pravila iz poglavlja 7.1.
Dimovodno dozračni sustav od zidane opeke mora biti označen kako slijedi:
Dimovodno dozračni sustav HRN DIN V 18160-1 – T400 N2 D2 O50 L90
47
9.1.3.2 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za montažne dimovodne instalacije u paralelnoj
izvedbi
HRN DIN V 18160 -1
(9.1.3.2)
Dimovodno dozračni sustav od elemenata za montažne dimovodne instalacije u paralelnoj izvedbi
sastoje se od dva paralelna kanala, dimovoda i oprskrbe zrakom za izgaranje. Za dimovod može biti
upotrebljena dimovodna cijev s protupožarnom otpornosti od najmanje 90 min sukladno poglavlju
8.1.1 ili se moraju upotrebljavati elementi za montažne dimnjake sukladno poglavlju 7.2, dok je kod
obiteljskih kuća dovoljna vatrootpornost od najmanje 30 min. Za kanal opskrbe zrakom za izgaranje
primjenjuju se pravila za izgradnju vanjske stijeke sukladno poglavlju 8.1.1.2.
Dimovodno dozračni sustav od elemenata za montažne dimovodne instalacije u paralelnoj izvedbi,

sukladno njihovoj razredbi, označavaju se na slijedeći način:
Dimovodno dozračni sustav HRN DIN V 18160-1 – T200 N1 W1 O50 L90

9.1.3.3 Dimovodno dozračni sustav izveden od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u paralelnoj
izvedbi
HRN DIN V 18160 -1
(9.1.3.3)
Za dozračne sustave izvedene od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u paralelnoj izvedbi
koriste se prema potrebi elementi razredbe kao što je navedeno u nižoj tablici.
Sustav Dimovodno dozračni sustav
Vatrootpornost L90 ili L30
Dimovodno dozračni sustavi izvedeni od elemenata za sistemske dimovodne instalacije u paralelnoj

izvedbi, sukladnoj njihovoj razredbi, označavaju se na slijedeći način:
Dimovodno dozračni sustav HRN DIN V 18160-1 – T200 N2 W1 O50 L90*

* - Prema razredu vatrootpornosti kanala dimovoda ili vatrootpornosti kanala za opskrbu zrakom za izgaranje. Ukupna
razredba sustava mora biti označena razredom kojeg ima kanal manje vatrootpornosti.
9.2 Prilagođenost uređaja za loženje
HRN DIN V 18160 -1 (9.2)
Samo je uređaje za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja dozvoljeno priključiti na dimovodno
dozračni sustav. Uređaji za loženje moraju biti prikladni za radni pogon (jedan ili više priključaka, za
potlak ili predtlak).
9.3 Zahtjevi kod izgradnje
9.3.1 Otvor za izjednačavanje tlaka za uređaje za loženje na plinovito gorivo
HRN DIN V 18160 -1
(9.3.1)
Kod dozračnog sustava s više priključaka koji radi u potlaku, dimovod i kanal za opskrbu zrakom za
izgaranje se na njihovom dnu moraju povezati otvorom za izjednačavanje tlaka. Veličina tog otvora
trebala bi biti između 15% i 25% veličine svijetlog presjeka dimovoda. Otvor za izjednačavanje tlaka
može se izbjeći tijekom rada dimnjaka u potlaku samo u slučaku kada su priključeni uređaji za loženje
adekvatni za upotrebu na zajedničkom dozračnom sustavu s povećanim tlakom i sukladni DVGW listu
G635 : 1997.
Povrat dimnih plinova kroz otvor za izjednačavanje tlaka mora se izbjeći čak i kod paljenja uređaja.
Ovo će biti zadovoljeno ukoliko se kod priključaka izrađenih pod kutem od 90ᵒ poštuje vertikalna
udaljenost od najnižeg priključenog uređaja za loženje na plinovito gorivo i otvora za izjednačavanje
tlaka:
- Najmanje 1,5 m za plinska ložišta – „U“ vrijednosti grupe ispuha U01, G01, U11, G11, U21, G21, U31, G31
U41 i G41 biti će dodjeljena sukladno DVGW listu G636 : 1997
- Najmanje 1,5 m za plinska ložišta – „U“ vrijednosti grupe ispuha U02, G02, U12, G12, U22, G22, U32, G32
U42 i G42 biti će dodjeljena sukladno DVGW listu G635 : 1997
- Najmanje 2,5 m za plinska ložišta – „U“ vrijednosti grupe ispuha U51, G51, U61 i G61 biti će dodjeljena
sukladno DVGW listu G636 : 1997
48
- Najmanje 2,5 m za plinska ložišta – „U“ vrijednosti grupe ispuha U52, G52, U62 i G62 biti će dodjeljena
sukladno DVGW listu G635 : 1997
Ove vrijednosti mogu se prepoloviti ukoliko su ložišta u definiranom području priključena na
vertikalu dozračnog sustava pod kutem od 45ᵒ.
Otvor za izjednačavanje tlaka ne mora se izvesti ukoliko je na dimovodno dozračni sustav spojen
samo jedan uređaj za loženje.
Kod odvođenja dimnih plinova u pretlaku otvor za izjednačavanje tlaka mora se eliminirati.
9.3.2 Razmaci između dimovodnih nastavaka uređaja za loženje
HRN DIN V 18160 -1
(9.3.2)
Međusobni utjecaj uređaja za loženje trebalo bi se izbjegavati. Ovo se smatra ispunjenim ukoliko su
uređaji za loženje od dimnjaka udaljeni najmanje 0,6m kada su spojeni u istoj ravnini ili ukoliko su
priključci pod kutem od 90ᵒ vertikalno razmaknuti 0,3 m. Ove udaljenosti se mogu zanemariti ako su
uređaji priključeni pod kutem od 45ᵒ. Kod uređaja za loženje s povećanim tlakom sukladno DVGW
listu G635 : 1997 potreban je razmak između dva priključka od najmanje 2,5m.
9.3.3 Zaštita od vlage i topline
HRN DIN V 18160 -1
(9.3.3)
Kanal za opskrbu zrakom za izgaranje mora biti prilagođen, točnije toplinski izoliran na način da vlaga
koja nastane kao rezultat prolaska zraka za izgaranje ne uđe u zid instalacijskog zida u kojem je
dimovodno dozračni sustav sazidan niti u povezane zidove.
Za dozračne sustave od elemenata za montažne dimovodne instalacije mora biti dokazano da na

površini zidova dozračnog sustava s vanjske strane, te po potrebi na povezanim zidovima, u toplim i
hladnim zonama zgrade nema pojave vlage. Uzimaju se u obzir granični uvijeti prikazani u sljedećoj
tablici:
Lokacija dozračnog sustava: Relativna temperatura Minimalna vlažnost s Temperatura vanjske
prostorije ili okoliša (ᵒC) vanjske strane (%) površine DS (ᵒC)
Vanjski prostor -10 80 -
U hladnoj zoni 0 80 -2,8
U toploj zoni 20 50 9,3
U vlažnim uvjetima 24 60 15,8
Za koncentrične sustave ispitivanje nije potrebno kada je visina iznad krova najmanje 1m, toplinski je
otpor okna za opskrbu zrakom za izgaranje najmanje 0,12 m²·K·W⁻¹ i ukoliko sustav nije vođen kroz
vlažne prostore.
Moguće je da će biti potrebno s vanjske strane okna za opskrbu zrakom za izgaranje postaviti
dodatnu toplinsku izolaciju s parnom branom s vanjske strane izolacije.
9.3.4 Vrh dozračnog sustava

HRN DIN V 18160 -1
Vrh dozračnog sustava mora biti tako formiran i postavljen da dimni plin ne može u opasnim
(9.3.4)
količinama biti uvučen u okno za opskrbu zrakom za izgaranje i da promjene tlaka nastale zbog
utjecaja vjetra čim ravnomjernije utječu na dimovodni i kanal za opskrbu zrakom.
Ove zahtjeve treba primjeniti na uređaje za loženje vrste C4 i C6 (prema CR 1749 - European scheme
for the classification of gas appliances according to the method of evacuation of the products of
combustion), a biti će biti zadovoljeni ukoliko su poštovani i geometrijski uvjeti sa skice:
Kod rešetkastih otvora za ulaz zraka za izgaranje svijetli otvori moraju biti povećani za najmanje 20 %
od gore definiranih. Veličina okna mreže reštekastih otvora nesmije biti manja od 10 mm.
49
9.3.5 Grupe dimovodno dozračnih sustava i ostalih dimovodnih instalacija
HRN DIN V 18160 -1
(9.3.5)
Grupe dimovodno dozračnih sustava i ostalih dimovodnih instalacija moraju biti izvedene tako da je
međudjelovanje zanemarivo. Detaljnije, mora biti osigurano da:
- Preko zidova dimovodne instalacije, dimni plin ne može ući u kanal za opskrbu zrakom u
količinama kojim bi funkcija uređaja za loženje bila smanjena
- Zrak za izgaranje nije pretjerano zagrijavan od strane dimnog plina drugih uređaja za loženje
- Materijali dimovoda dozračnog sustava nisu zagrijani preko propisanih vrijednost od strane
dimnog plina drugih uređaja za loženje
- Dimni plin ostalih uređaja za loženje ne može ući u kanal za opskrbu zrakom u količinama
kojim bi funkcija uređaja za loženje bila smanjena
- Se ne pojavljuju nikakve nedozvoljene promjene tlakova u dozračnom sustavu zbog
konstrukcije ušća ostalih dimovodnih instalacija.
9.4 Radni uvijeti
9.4.1 Dimovodno dozračni sustavi za predtlak
HRN DIN V 18160 -1
(9.4.1)
Elementi za dimovod dozračnog sustava koji radi u režimu predtlaka moraju imati razred tlaka P1,
P2, H1 ili H2 poštujući zahtjeve priključenih uređaja za loženje i proračuna uzgona dimnjaka.
Unutar objekata dimovodno dozračni sustav za predtlak mora biti sukladan s razredom tlaka P1 ili H1
i mora biti prozračivan duž cijele dužine i preko cijelog vanjskog opsega i okružen zrakom za
izgaranje. Kod paralelne izvedbe, dimovod mora biti pozadinski prozračivan sukladno zahtjevima iz
poglavlja 8.2.1.
Kod priključnih elementa uređaja za loženje i dozračnog sustava moraju se uzeti u obzir zahtjevi iz
poglavlja 10.3.
9.4.2 Dimovodno dozračni sustavi za mokre uvjete rada
HRN DIN V 18160 -1
(9.4.2)
Dimovodno dozračni sustavi od elemenata za montažne dimovodne instalacije sukladni poglavljima
9.1.2.1 ili 9.1.3.2 mogu raditi u mokrim uvjetima kada elementi od kojih su izgrađeni nose oznaku
otpora na kondenzat W i oznaku tlaka P1, P2, H1 ili H2. Ukoliko elemeti imaju oznaku tlaka N1 ili N2 i
oznaku otpora na kondenzat W, moraju se primjeniti zahtjevi iz poglavlja 8.2.2 za mokre uvijete rada.
U mokrim uvijetima rada svi spojevi moraju biti postojani na kondenzat. Otvor za izjednačavanje
tlaka mora biti izrađen na način da onemogućuje ulazak kondenzata iz dimovoda u okno za opskrbu
zrakom za izgaranje ili se sabirač dozračnog sustava mora izvesti na način da je i dno okna za opskrbu
zrakom otporno na kondenzat.
Izvedba dozračnog sustava mora osiguravati potpun i kontinuiran odvod kondenzata.
9.5 Svojstva građevinskih elemenata za dozračne dimovodne sustave
9.5.1 Dodatni materijali
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.1)
Dodatni materijali koji nisu isporučeni s dimnjačkim proizvodima moraju odgovarati svrsi, npr. u
smislu korozije, temperature, čvrstoće, materijala za spajanje (cementi, mortovi, brtve ili brtvila),
hidroizolacije, brtvenih materijala, pričvrsnica, vijaka ili dodatnih nosače.
9.5.2 Sistemski dimnjaci za uređaje za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.2)
Razredba instaliranog sistemskog dimnjaka mora biti sukladna normi proizvoda:
- HRN EN 13063-3 za glinene / keramičke proizvode;
- HRN EN 14989-1 za metalne proizvode (vidi napomenu).
NAPOMENA: Priključak, prema HRN EN 14989-1 može se izravno priključiti na aparat kako bi se
formirao sistemski dimnjak.
9.5.3 Odvojena izvedbu zraka / dimnih plinova za montažni sanirani ili prenamjenjeni dimnjak
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.3)
Za montažne ili sanirane dimnjake, materijali dimovodne cijevi za odvojenu izvedbu zraka / dimnih
plinova mora biti u skladu s poglavljem 7.2.2.
Za prenamjenjeni dimnjak treba provjeriti postojeći dimnjak za odvojenu izvedbu zraka i dimnih
plinova za namjeravanu uporabu. Tamo gdje postoji opasnost od ulaska labavog ili korozivnog
materijala iz postojećeg dimnjaka u kanal za opskrbu zrakom za izgaranje mora se uzeti u obzir i
mogućnost montaže dodatne cijevi ili popravka postojeće stijenke.
Kanali za dovod zraka mogu biti od bilo kojeg materijala pogodnog s obzirom na okruženje u kojem
se nalazi - unutar ili izvan kanala (npr. temperatura zraka za izgaranje, toplinsko zračenje iz
dimovodne cijevi, trajnost, utjecaj UV zračenja, krutost).
50
Kanal za dovod zraka mora biti u razredu tlaka prema zahtjevima razredbe tlaka N2 norme HRN EN
1443.
Kanal za dovod zraka mora biti konstruiran na takav način, naročito tako izoliran da nema
mogućnosti pojave vlage na vanjskoj stijenci kanala za opskrbu zrakom za izgaranje uzrokovano
hlađenjem stijenke kanala ulaskom svježeg zraka izvana.
Obavezno je određivanje otpora protoka za kanal opskrbe zrakom za izgaranje.

9.5.4 Koncentrična izvedba zraka / dimnih plinova za montažni, sanirani ili prenamijenjeni dimnjak
9.5.4.1 Montažni dimnjaci
9.5.4.1.1 Dimovodne cijevi
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.1.1)
Dimovodne cijevi za montažne dimnjake moraju biti izrađene od krutih dimovodnih cijevi sukladno
zahtjevima normi HRN EN 14989-2, HRN EN 1457, HRN EN 1856-2 ili HRN EN 1857.
Za predtlak i mokre uvijete rada, dimovodne cijevi i spojnice, uključujući i brtve / brtvila moraju biti
potvrđeni za tu kombinaciju razreda tlaka i razreda otpornosti na kondenzat.
NAPOMENA Proizvodi za dimnjake u skladu s normama HRN EN 1806, HRN EN 1856-1, HRN EN 1858
i HRN EN 14471 mogu se također koristiti kao dimovodni kanali.
9.5.4.1.2 Izolacija
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.1.2)
Svaka izolacija mora biti odobrena da bude prikladna za namjeravanu uporabu ili biti zračni raspor ili
u skladu s nacionalnim propisima ili nacionalno prihvaćenim pravilima.
Toplinska otpornost ili toplinska vodljivost izolacije mora se dobiti od proizvođača proizvoda ili, u
nedostatku tih informacija, tipične vrijednosti navedene su u tablici A.4 norme HRN EN 15287-
2:2008.
Ako izolacija oko dimovodne cijevi tvori unutarnju stijenku kanala za opskrbu zrakom za izgaranje,
mora imati stabilnu vanjsku površinu ili biti prekrivena kako bi se spriječilo da labav materijal uđe u
kanal zraka.
NAPOMENA Izolacija ne bi trebala spriječiti slobodno kretanje dimovodne cijevi.
9.5.4.1.3 Vanjski zid
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.1.3)
Vanjska stijenka mora biti od materijala prikladanog za uvjete unutar i izvan kanala (npr.
temperatura zraka za izgaranje, toplinsko zračenje iz dimovodne cijevi, trajnost, utjecaj UV zračenja,
krutost).
Elementi vanjske stijenke u skladu s HRN EN 12446, HRN EN 1806, HRN EN 1858, HRN EN 13069 ili
kako je navedeno u Tablici A.5 HRN EN 15287-2:2008 su prikladni.
9.5.4.1.4 Kanal za dovod zraka
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.1.4)
Kanal za dovod zraka sastoji se od vanjske površine dimovodnog kanala ili bilo koje izolacije i
unutarnje površine stijenke vanjskog zida ili cijevi.
Kanal za dovod zraka mora biti u razredu tlaka prema zahtjevima razredbe tlaka N2 norme EN 1443.
hlađenjem stijenke kanala ulaskom svježeg zraka izvana.
Obavezno je određivanje toplinskog otpora i otpora protoka za kanal opskrbe zrakom za izgaranje.
9.5.4.2 Sanirani i prenamijenjeni dimnjak
9.5.4.2.1 Dimovodne cijevi
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.2.1)
Dimovodne cijevi za sanirane ili prenamijenjene dimnjake moraju biti izrađene od krutih dimovodnih
cijevi u skladu sa zahtjevima normi HRN EN 14989-2, HRN EN 1457, HRN EN 1856-2, HRN EN 1857 ili
fleksibilnih dimovodnih cijevi u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 1856-2.
Za predtlak i mokre uvijete rada, dimovodne cijevi i spojnice, uključujući i brtve / brtvila moraju biti
potvrđeni za tu kombinaciju razreda tlaka i razreda otpornosti na kondenzat.
NAPOMENA Proizvodi za dimnjake u skladu s normama HRN EN 1806, HRN EN 1856-1, HRN EN 1858
i HRN EN 14471 mogu se također koristiti kao dimovodni kanali.
51
9.5.4.2.2 Izolacija
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.2.2)
Svaka izolacija mora biti prikladna za namjeravanu uporabu ili biti zračni raspor ili biti u skladu s
nacionalnim propisima ili nacionalno prihvaćenim pravilima.
Toplinska otpornost ili toplinska vodljivost izolacije mora se dobiti od proizvođača proizvoda ili u
nedostatku tih informacija tipične vrijednosti navedene su u tablici A.4 norme HRN EN 15287-
2:2008.
Ako izolacija oko dimovodne cijevi tvori unutarnju stijenku kanala za opskrbu zrakom za izgaranje,
mora imati stabilnu vanjsku površinu ili biti prekrivena kako bi se spriječilo da labav materijal uđe u
kanal zraka.
NAPOMENA Izolacija ne bi trebala spriječiti slobodno kretanje dimovodne cijevi.
9.5.4.2.3 Vanjski zid
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.2.3)
Postojeći dimnjak će postati vanjski zid saniranog ili prenamjenjenog dimnjaka. Može biti i vanjski zid
kanala za opskrbu zrakom za izgaranje.
Postojeći dimnjak mora biti provjeren je li prikladan za namjeravanu uporabu i ako je potrebno
popravljen. Tamo gdje postoji opasnost ulaska od labavog ili korozivnog materijala iz postojećeg
dimnjaka u kanal za opskrbu zrakom za izgaranje mora se uzeti u obzir i mogućnost montaže
dodatne cijevi ili popravka postojeće stijenke.
9.5.4.2.4 Kanal za dovod zraka
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.4.2.4)
Kanal za dovod zraka sastoji se od vanjske površine dimovodnog kanala ili bilo koje izolacije i
unutarnje površine stijenke vanjskog zida ili cijevi.
Kanal za dovod zraka mora biti u razredu tlaka prema zahtjevima razredbe tlaka N2 norme HRN EN
1443.
hlađenjem stijenke kanala ulaskom svježeg zraka iz atmosfere.
Obavezno je određivanje toplinskog otpora i otpora protoka za kanal opskrbe zrakom za izgaranje.
NAPOMENA Određivanje ove karakteristike može biti u skladu s nacionalnim propisima ili nacionalno
prihvaćenih pravila.
9.5.5 Priključne dimovodne cijevi, priključne cijevi za opskrbu zrakom i adapteri
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.5)
Materijal metalne priključne dimovodne cijevi mora biti u skladu s normom HRN EN 1856-2.
Elementi za izgradnju dimnjaka uključujući adaptere koji udovoljavaju normama EN 1457, EN 1806,
HRN EN 1856-1, HRN EN 1857, HRN EN 1858, HRN EN 14771 se također mogu upotrebljavati.
Priključni kanal za opskrbu zrakom mora udovoljavati zahtjevima poglavlja 9.5.4.1.4 ili 9.5.4.2.4.
9.5.6 Završetak (kape) za montažne, sanirane ili prenamjenjen dimnjake za uređaje za loženje sa zatvorenom
komorom izgaranja
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.6)
Vertikalni završeci za koncentrične dimnjačke sustave uređaja za loženje sa zatvorenom komorom
izgaranja moraju biti u skladu s normom EN 14989-1 ili u skladu s nacionalnim propisima ili
nacionalno prihvaćenim pravilima. Završeci za nekoncentrične dimnjačke sustave uređaja za loženje
sa zatvorenom komorom izgaranja moraju biti u skladu s HRN EN 1856-1 i HRN EN 13502 ili u skladu
s nacionalnim propisima ili nacionalno prihvaćenim pravilima.
9.5.7 Dopunski elementi ili dodatni materijali
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.3.7)
Dopunski elementi ili dodatni materijali moraju imati svojstva izvedbe prikladne oznaci razredbe
dimnjaka koja na njih utječe, npr. radna temperatura.
Svi pričvrsni elementi, npr. vide, matice, vijci, čepovi ili podložci koji nisu isporučeni s dimnjačkim
proizvodima, moraju biti takvi da je sustav nezapaljiv i ostaje siguran na radnoj temperaturi.
9.5.8 Dimenzioniranje i karakteristike dimnjaka za prostorijama za uređaje za loženje sa zatvorenom
komorom izgaranja
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.4)
Dimnovodna cijev, priključna dimovodna cijev, opskrba zrakom za izgaranje i završetak moraju biti
određeni veličinom, razredom tlaka i toplinskim parametarima u skladu s toplinskim i fluidnim
dinamičkim metodama proračuna na temelju HRN EN 13384-1 i HRN EN 13384-2 ili kako je to
određeno u uputama proizvođača uređaja za loženje ili dimnjaka.
Gdje je prikladno, najveća dopuštena razlika tlaka između ulaznog zraka za izgaranje i izlaza dimnog
plina uređaja za loženje definiranog od strane proizvođača treba uzeti u obzir prilikom izračuna.
52
9.5.9 Putanja dimovodnog sustava
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.5)
Putanju dimovodnog sustava treba odrediti položajem dimovodnog nastavka i nastavka za opskrbu
zrakom za izgaranje na uređaju za loženje i točke završetka dimnjaka.
Put dimovodnog sustava trebao bi biti najkraći, najpraktičniji izravni put između dimovodnog
nastavka uređaja za loženje i točke završetka dimnjaka i mora biti čim ravniji i čim vertikalniji koliko je
god to izvedivo, osim horizontalne vrste, npr. tip C 1 i C 5. Nebalansirani završetak dimnjaka morao bi
biti što je moguće bliže najvišem dijelu zgrade (npr. sljeme) kako bi se osiguralo odgovarajuće
raspršivanje dimnih plinova.
Odabrana putanja za dimnjake trebala bi kod izvedbe omogućiti upotrebu standardnih komponenti
proizvođača dimnjaka.
Za dimnjak koji radi u mokrim uvjetima rada s više priključaka, mora se osigurati sredstvo za
sprečavanje ulaska kondenzata u neki od uređaja za loženje. To se može postići osiguravanjem da je
priključni položaj najniže priključne dimovodne cijevi iznad razine sabirača kondenzata na dnu
dimnjaka ili kolektora.
Putanja dimnjaka i priključnih dimovodnih cijevi trebaju biti odabrane na takav način da se ne utječe
nepovoljno na prostorije kroz koje prolaze.
NAPOMENA: Pozornost treba posvetiti toplini koja se emitira iz dimnjaka i priključnih dimovodnih
cijevi gdje su uređaji za loženje u upotrebi kroz cijelu godinu i vjerojatno će utjecati na
udobnost. Preporučuje se toplinski otpor od 0,22 m 2 · K / W za temperaturni razred T300 i više.
9.5.10 Priključne dimovodne i cijevi za opskrbu zrakom za izgaranje
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.6)
Priključna dimovodna cijev i priključna cijev za opskrbu zrakom ne smiju prolaziti kroz strop ili u drugi
vatrootporni odjeljak, osim ako to nije dopušteno u nacionalnim propisima.
Priključna dimovodna cijev koja je prikladna za mokre uvjete rada mora biti montirana pod takvim
kutem da dopusti oticanje kondenzata.
Priključna dimovodna cijev za uređaj za loženje bez kondenzacije mora biti spojena na dimnjak koji
radi u mokrim uvjetima tako da kondenzat ne može ući u uređaj za loženje, npr. izvođenje
dimovodne cijevi s padom prema dimnjaku ili osiguravajući zamku kondenzata.
NAPOMENA 1 Preporuča se da se nagib izvesti najmanje 3 ° prema vodoravnom položaju.

NAPOMENA 2 Preporuča se da spojna cijev za dimne plinove bude što kraća.
Upute za montažu proizvođača uređaja moraju se poštivati za sve posebne zahtjeve.
9.5.11 Vatrootpornost (vanjska prema vanjskoj)
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.7)
Izvedba dimnjaka mora omogućiti vatrootpornost (vanjsku prema vanjskoj) koja je definirana za
određene dijelove objekta kroz koju prolazi. Potrebna vatrootpornost klasificira se u obliku:
EI (integritet i izolacija). To se može postići jednim od sljedećih uvijeta:
- sam dimovodni sustav s potrebnom vatrootpornošću,

- dimovodni sustav je ugrađen u okno s potrebnom vatrootpornošću,
- dimovodni sustav i njegova obloga zajedno ispunjavaju potrebnu vatrootpornost.
U nedostatku određenih europskih ispitivanja protupožarnih otpornosti dimnjak se provjerava u

skladu s nacionalnim propisima o sprečavanju širenja požara.
To se također odnosi i na izvedbu instalacije koji zahtijeva upotrebu protupožarnih ploča, uključujući
one koji djeluju kao kombinirani protupožarni elementi i odstojnici kao što su stropni / podni nosači
sukladno nacionalnim propisima
9.5.12 Udaljenost od zapaljivog materijala (vatrootpornost unutarnja prema vanjskoj)

9.5.12.1 Sistemski dimnjaci
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.8.1)
Najmanja udaljenost od zapaljivih materijala za sistemske dimnjake je ona koju je proizvođač
definirao razredbom u skladu s odgovarajućim normama proizvoda.
Najmanja udaljenost od zapaljivog materijala za sistemski dimnjak isporučen kao sastavni dio
uređaja za loženje mora biti u skladu s uputama proizvođača uređaja za loženje.
Sistemski dimnjak koji prolazi kroz zapaljivi zid mora biti postavljen u rukavac i / ili zaštitu kako bi se
održalo prikladnu udaljenost od zapaljivog materijala ili u slučaju konstrukcijske šupljine zida kako bi
53
se spriječilo izlazak sadržaja koji zid ispunjava. Bilo koji otvor rukavca ili zaštita prema vanjskoj strani
zgrade mora biti otporna na vremenske utjecaje.
Udaljenost od zapaljivih materijala može se smanjiti tamo gdje je površina gorivog materijala
mala, npr. letve, lamele, grede itd. U nekim okolnostima gorivi materijal može dodirnuti
dimnjak. Ovo je dopušteno samo propisima pojedine države.
9.5.12.2 Montažni, sanirani i prenamjenjeni dimnjaci

HRN EN 15287-2:2008
Najmanja udaljenost od zapaljivih materijala za montažni, sanirani i prenamjenjeni dimnjak mora
(4.3.8.2)
biti ili određen od strane proizvođača ili će se odrediti u skladu s izračunom u Aneksu A norme HRN
EN 15287-2:2008.
NAPOMENA 1 Jednadžba A.1 pokriva slučaj neprobojnog prostora između dimovodnog sustava i
gorivog materijala i daje maksimalnu dopuštenu temperaturu dimnog plina za zadanu udaljenost.
NAPOMENA 2 Jednadžba A.2 pokriva slučaj ventilacijskih prostora između dimovodnog sustava i
gorivog materijala i daje maksimalnu dopuštenu temperaturu dimnog plina za razmak od najmanje 4
cm.
Montažni dimnjak koji prolazi kroz zapaljivu konstrukciju mora biti proveden kroz rukavac i / ili
zaštićen kako bi održo odgovarajuću udaljenost od zapaljivog materijala ili u slučaju konstrukcijske
šupljine kako bi se spriječilo izlazak sadržaja koji je ispunjava.
Bilo koji otvor rukavca ili zaštita prema vanjskoj strani zgrade mora biti otporna na vremenske
utjecaje.
Udaljenost od zapaljivih materijala može se smanjiti tamo gdje je površina gorivog materijala
mala, npr. letve, lamele, grede itd. U nekim okolnostima gorivi materijal može dodirnuti
dimnjak. Ovo je dopušteno samo propisima pojedine države.
Koncentrični sustav dimnjaka do temperaturnog razreda T160 i gdje se ne može pojaviti izgaranje
čađe ne zahtijeva udaljenost od zapaljivih materijala i stoga nije potreban rukavac.
NAPOMENA 3 Sanirani dimnjak kojem se mijenja sanacijska cijev sanacijskom cijevi koja ima iste
toplinske karakteristike kao i prethodna može zadržati postojeće udaljenosti od zapaljivih materijala.
9.5.12.3 Priključne dimovodne cijevi
9.5.12.3.1 Koncentrična priključna dimovodna cijev
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.8.3.1)
Koncentrična dimovodna cijev razredbe temperature do T160 i gdje se ne može pojaviti izgaranje
čađe ne zahtijeva udaljenost od zapaljivih tvari.
Za koncentričnu spojnu dimnu cijev s višom temperaturom vidi 9.5.12.1 i 9.5.12.2.
9.5.12.3.2 Ne-koncentrična priključna dimovodna cijev
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.8.3.2)
Ako se koriste metalne priključne dimovodne cijevi prema normi HRN EN 1856-2, biti će korištena
navedena minimalna udaljenost do zapaljivih materijala koju propisuje proizvođač.
Osim ako nije drugačije navedeno:
- Ostale spojne cijevi dimnih plinova u temperaturnim razredima od T100 do T160 i gdje se ne može
pojaviti izgaranje čađe moraju biti na minimalnoj udaljenosti od 40 mm od zapaljivih materijala kada
su ugrađene u uvjetima prirodnog prozračivanja ili na udaljenosti kako je izračunata u jednadžbi A.1
norme HRN EN 15287-2:2008.
- prirodno prozračivane metalne priključne dimovodne cijevi s temperaturom jednakom ili većom od
T200 ili gdje se može pojaviti izgaranje čađe, mora se postaviti najmanje na udaljenosti od zapaljivih
materijala tri puta njihov nominalni promjer. Minimalna udaljenost od zapaljivog materijala može se
smanjiti na 1,5 puta nominalni promjer ako zaštitni štit stvara zračni jaz, izrađen je od nezapaljivog
materijala, postavljen između priključne dimovodne cijevi i susjednih zapaljivih materijala.
Za priključne dimovodne cijevi od dimnjačkih proizvoda minimalna udaljenost od zapaljivih

materijala mora biti izvedena prema poglavljima 9.5.12.1 i 9.5.12.2.
54
Priključna dimovodna cijev koja prolazi kroz zapaljivi zid mora biti postavljena kroz rukavac i / ili
zaštitu tako da održi prikladnu udaljenost od zapaljivog materijala ili u slučaju konstrukcijske šupljine
kako bi se spriječilo izlazak sadržaja koji je ispunjava.
Bilo koji otvor rukavca ili zaštita prema vanjskoj strani zgrade mora biti otporna na vremenske
utjecaje.
NAPOMENA: Priključne dimovodene cijevi u temperaturnom razredu T080 ne zahtijevaju minimalnu
udaljenost od zapaljivih materijala međutim, neposredni dodir s zapaljivim materijalom se ne
preporučuje.
9.5.13 Slučajni kontakt s ljudima
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.9.)
Tamo gdje postoji opasnost od slučajnog kontakta s ljudima (vidi tablicu A.6 norme HRN EN 15287-
2:2008), a dimnjak nije u potpunosti zatvoren, izvedba mora uključivati zašitu. Postavlja se u skladu s
uputama proizvođača dimnjaka ili projektanta dimnjaka.
9.5.14 Slučajno paljenje vanjskog labavog materijala
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.10)
Tamo gdje dimnjak nije potpuno zatvoren i postoji opasnost od zapaljenja vanjskog labavog
materijala koji je postavljen pored dimnjaka, izvedba mora sadržavati zaštitu. Postavlja se u skladu s
uputama proizvođača dimnjaka.
9.5.15 Ukrute
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.11)
Dimnjaci moraju biti adekvatno ukrućeni, bilo temeljem ili podupiračima pričvršćenima na objekt
objekta ili druge slobodno stojeće strukture, npr. jarbola ili vjetrobrana. Gdje objekt treba nositi
dimnjak, struktura objekta mora biti sposobna podupirati opterećenje i vertikalno i horizontalno.
Ako sistemski dimnjak ili montažni dimnjak podržava slobodno stojeća struktura ili vjetrobran,
konstrukcija potpore mora biti u skladu s normom EN 13084-1.
Ograničenja visine i razmaka od objekta u pogledu samostojećeg vanjskog dijela instaliranog

dimnjaka su navedeni u 6.8.2. Uređaj za loženje ne smije podupirati težinu dimnjaka, osim kada je
proizvođač uređaja navodi u svojoj uputi da je nosivost dovoljna i gdje se čišćenje dimnjaka može
provesti bez demontaže.
Treba slijediti uputstva proizvođača dimovodne cijevi za podupiranje iste. Tamo gdje dimovodne
cijevi moraju biti poduprte na nadvratniku ili temeljima u podnožju dimnjaka oni moraju biti prikladni
za opterećenje cijevi, uključujući sve kondenzatne kolektore, elemente za čišćenje i pregled, T-
komade ili koljena.
9.5.16 Spojevi
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.12)
Spojevi moraju biti u skladu s uputama proizvođača.
Izvedba mora biti takva da spojevi između sekcija sistemskih dimnjaka u skladnih s normom HRN EN
1856-1 ne smiju biti smješteni unutar stropova ili podova ako nije dopušteno u nacionalnim
propisima.
9.5.17 Otvor za pregled, čišćenje i mjerenje
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.14)
Otvori na dimovodnom sustavu moraju biti izveden tako da cjelokupna duljina dimovodnog sustava
od dimovodnog nastavka uređaja za loženje do ušća dimnjaka može biti pregledana i gdje je
potrebno da se može očistiti. Otvor bi trebao biti postavljen u blizini odstupanja većih od 30 ° ili bilo
kojeg pomaka koji inače ne mogao biti pregledan ili očišćen.
Otvor se smije nalaziti samo u područjima gdje nema rizika od požara ili eksplozije.
Priključci koji se koriste za osiguravanje pristupa dimovodu moraju biti kompatibilni s dimnjakom ili
dimovodnom cijevi.
Pristup za čišćenje može biti osiguran s dna ili vrha dimnjaka, u području tavana, priključnoj
dimovodnoj cijevi ili kroz uređaj za loženje, ako to dopuštaju proizvođači.
Ako je pristup osiguran rastavljanjem dimnjaka ili rastavljanjem priključne dimovodne cijevi uređaja
za loženje ili uklanjanjem aparata, to se mora obaviti sukladno uputama proizvođača dimnjaka ili
proizvođača uređaja za loženje.
NAPOMENA:
Tamo gdje se dimnjak čisti s vrha, trebalo bi biti na osigurano sigurno radno okruženje.
Ako je potrebna analiza dimnih plinova i mjerno mjesto nije izvedeno na uređaju za loženje,
potrebno je na priključnoj dimovodnoj cijevi osigurati mjerno mjesto (otporno na
55
predtlak). Preporuča se da takvo mjerno mjesto postavi na udaljenost od dvostrukog unutarnjeg
promjera dimovodne cijevi u ravnoj dionici nakon dimovodnog nastavka uređaja za loženje.
9.5.18 Vanjski dijelovi

9.5.18.1 Općenito
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.18.1)
Maksimalna dopuštena visina vanjskih dijelova dimnjaka podliježe sljedećim ograničavajućim
uvjetima kao što je navedeno u HRN EN 13084-1:
- horizontalna udaljenost između objekta i vanjskog zida dimnjaka ne prelazi 1 m,
- udaljenost između nosača ne prelazi 4 m,
- visina ušća dimnjaka iznad posljednjeg konstrukcijskog pričvršćenja ne prelazi 3 m.
9.5.18.2 Sistemski dimnjaci
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.18.2)
Maksimalna visina vanjskih dijelova dimnjaka sustava mora biti u skladu s relevantnim normama
proizvoda (EN 1856-1, EN 1858, EN 13063-1, EN 13063-2, EN 13063-3, EN 14471).
Ne smije se prekoračiti razmak nosača i nepodržana visina proizvođača.
9.5.18.2 Montažni dimnjaci
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.18.3)
Ako nije drugačije dokazano, npr. u odgovarajući dijelu norme HRN EN 13084, maksimalna visina
vanjskih dijelova montažnih dimnjaka mora biti u skladu s nacionalnim propisima ili nacionalno
prihvaćenim pravilima ili:
- za metalne dimnjake, ne više od 1,5 m iznad posljednjeg nosača, ako je debljina nosača opterećenja
ima minimalnu debljinu jednaku 1/200 promjera i udaljenosti između bočnih nosača ispod navišeg
nosača prelazi 2 m;
- za dimnjake sa zidanim vanjskim zidom, maksimalna nepodržana visina od 4,5 puta najmanjeg
poprečnog presjeka odjeljka, ali ne više od 3 m, ili biti poduprta prema normama vanjskih elementa
zidnih proizvoda HRN EN 13069 (glina) ili HRN EN 12446 (beton);
Udaljenost iznad posljednjeg pričvršćenja na objekt može se produžiti podupiračem, upotrebom
bočnih nosača ili sajli ili korištenjem jarbola.
Svi rekviziti, podupirači, tipovi žičane konstrukcije i jarboli moraju biti u skladu s HRN EN 1993-3-2.
Zidni nosači montažnih dimnjaka moraju biti kruti protiv bočnog pomicanja kada su fiksirani.
Zidni pričvrsnici moraju se koristiti u skladu s uputama proizvođača i biti prikladni za materijale
konstrukcija stijenke koji sami moraju biti sposobni prenijeti opterećenje na tlo.
9.5.19 Završeci (kape, sapnice, nastavci)
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.26)
Završetak mora biti izabran da ima razredbu temperature, razredbu otpornosti na kondenzat,
razredbu otpornosti na koroziju i razredbu otpornosti na čađu koja odgovara razredbi dimnjaka.
Uz prethodne, sljedeće osobine mogu biti prikladne:
- otpor na povrat dima,
- otpornost na led / kišu,
- otpor zamrzavanja i odmrzavanja, i
- sva aerodinamička svojstva koja odgovaraju položaju izlaza (vidi 6.8.2).
9.5.20 Ploča za oznaku dimnjaka i dodatne informacije
HRN EN 15287-2:2008
(4.4)
Ploča za oznaku dimnjaka i dodatne informacije moraju biti na jeziku zemlje instalacije.
Ploča mora biti trajna i neizbrisivo označena, npr. Urezana metalna ploča, utisnuta ili tiskana
plastična ploča.
Na ploči se mora nalaziti upozorenje da ploča nesmije biti prekrivena ili oštećena.
Na ploči trebaju biti uključene sljedeće informacije:
- instalirana razredba dimnjaka određena u skladu s poglavljem 5;
- nominalna veličina dimnog kanala;
- toplinski otpor dimovodnog kanala na nominalnoj radnoj temperaturi;
- informacije otpora protoka, ako su dostupne;
- identifikaciju instalatera (ime / adresa / telefon);
- datum instalacije;
- mjesto dimnjaka ako ploča nije pričvršćena na dimnjak.
Tamo gdje je prikladno, trebaju biti dostupne sljedeće dodatne informacije koje bi mogle biti ili na
dimnjaku ili u dodatnim dokumentima:
- identifikacija proizvođača dimnih kanala, npr. Informacije CE o označavanju;
56
- oznake proizvoda prema HRN EN 1457, HRN EN 1806, HRN EN 1856-1, HRN EN 1856-2, HRN EN
1857, HRN EN 1858, HRN EN 13063-1, HRN EN 13063-2, HRN EN 13502, HRN EN 14471, HRN EN
14989-1 i HRN EN 14989-2;
- informacije o kanalu za opskrbu zrakom za izgaranje, npr. Veličina, materijal;
- prigušivač;
- srednji otvor za čišćenje (pozicija);
- način čišćenja;
- neutralizacijska jedinica;
- informacije o pomacima osi dimnjaka, npr. broju skošenja, kutovima.
NAPOMENA
Primjeri za dimnjake prikazani su u Dodatku G norme HRN EN 15287-2:2008.
9.6 Dimovodne/zrakodimovodne cijevi ispitane zajedno s plinskim uređajem za loženje
Sukladno europskoj uredbi o plinskim aparatima EU/2016/426 koja je bazirana na Direktivi
2009/142/EZ, a kojom su proizvođači i uvoznici dužni osigurati sukladnost aparata i opreme koje
stavljaju na tržište sa zahtjevima ove Uredbe.
Europska norma koja je izrađena kao podrška ranije navedenoj Direktivi, a daljnjim slijedom i Uredbi
je: HRN EN 15502-2-1 Plinski kotlovi za centralno grijanje -- Dio 2-1: Specifična norma za uređaje tipa
C i uređaje tipa B2, B3 i B5 nazivne ulazne topline koja ne prelazi 1 000 kW (EN 15502-2-
1:2012+A1:2016)
Ukoliko se dostavi dokaz da su dimovodne ili zrakodimovodne cijevi dobavljene od istog proizvođača
aparata i opreme i zaprimi se Izjava o svojstvima koja se poziva na ovu Uredbu, Direktivu ili normu,
takav će sustav biti postavljen sukladno uputama proizvođača koji će eventualno upućivati na neke
daljnje norme i pravila za dimenzioniranja sustava.
57
10. Priključne cijevi
10.1 Izvedba priključnih elemenata za uređaje za loženje ovisne o zraku za izgaranje iz prostora u potlaku
HRN DIN V 18160 -1
(10.1)
Za priključne cijevi kojim su priključeni uređaji za loženje na plinovita i tekuća goriva upotrebljavaju
se elementi sukladni s oznakama (razredima) u slijedećoj tablici:
Za priključne cijevi kojim su priključeni uređaji za loženje na kruta goriva upotrebljavaju se elementi
sukladni s oznakama (razredima) u slijedećoj tablici:
Otpor na koroziju 3
Otpor na požar čađe Gxx
Za proizvodnju priključnih elemenata od građevinskih elemenata namjenjenih za dimnjake primjeniti

će se sve bitne odrednice iz poglavlja 7. Za proizvodnju priključnih elemenata od građevinskih
elemenata namjenjenih za dimovodne cijevi (neotporne na požar čađe) primjenit će se sve bitne
odrednice iz poglavlja 8.
10.2 Izvedba priključnih elemenata za predtlak
HRN DIN V 18160 -1
(10.2)
Građevisnki elementi za priključne dimovode za uređaje za loženje na tekuća i plinovita goriva koja
rade u predtlaku moraju ispoštovati uvjete iz poglavlja 8.2.1.
10.3 Priključak priključnih dimovoda i dimnjaka
HRN DIN V 18160 -1
(10.3)
Priključni dimovodi priključeni su u vertikalni dio dimovodnog sustava na način da se čim više približi
unutarnjem svijetlom presjeku vertikalnog dimovodnog sustava ali ne da u njega uđe. Priključni
dimovodi priključeni u vertikalni dio dimovodnog sustava moraju imati adekvatnu plinotjesnost i
(prema potrebi) mogućnost zadržavanja kondenzata.
Toplinskom ekspanzijom priključnih dimovoda ne smiju se pojaviti nedozvoljene sile na vertikalu
dimovodnog sustava. Ovo se kod dimovodnih sustava s jednom stijekom od
mineralnih građevisnkih proizvoda može postići ugradnjom duplostjenog
priključnog elementa kao na slici (koji dozvoljava dilataciju).
Kod dimovodnog sustava izgrađenog od više stijenki, razmak između
priključnog dimovoda i priključka na vertikali dimovodnog sustava ili zida
dimovodnog sustava biti popunjen nezapaljivim i toplinski izolirajućim
materijalima (npr. keramička pletenica). Kod dimovodnih sustava s više priključaka, priključci moraju
biti tako izvedeni da toplinska ekspanzija vertikale dimovodnog sustava ne utječe na njihovu
tijesnost.
10.4 Priključne dimovodne cijevi - razredba
HRN EN 15287-1:2007+A1:2010
(4.3.3.4) Razredba metalnih priključnih dimovodnih cijevi mora biti ista kao i razredba elemenata metalnih
priključnih dimovodnih cijevi prema normi EN 1856-2 osim u razredu otpornosti na koroziju. Ukoliko
prikljčne dimovodne cijevi imaju oznaku Vm, metalnoj priključnoj cijevi biti će dodjeljen razred 1, 2 ili
3 prema nacionalnim propisima koji vrijede za materijal od koje je priključna cijev izrađena. Prilog E
norme HRN EN 1856-2
Razredba priključnih dimovodnih cijevi sastavljenih elemenata sistemskih dimnjaka, npr. HRN EN
1856-1, HRN EN 13063-1 i HRN EN 14471 određuju kao u točki 7.3.4. Razredba priključnih
dimovodnih cijevi konstruiranih na prilagođeni način, npr. pomoću stakla, vlaknastih proizvoda ili
glinenih proizvoda kao što su opeke biti će određen prema Aneksu A norme HRN EN 15287-
1:2007+A1:2010.
58
10.5 Priključne dimovodne cijevi razmak od zapaljivih materijala
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.9.3)
Ako se koriste metalne priključne dimovodne cijevi prema HRN EN 1856-2, upotrebljavaju se
vrijednosti minimalne udaljenosti do zapaljivih materijala koje je propisao proizvođač.
Ostale priključne dimovodne cijevi u temperaturnim razredima od T100 do T160 trebaju biti na
minimalnoj udaljenosti od 50 mm od zapaljivih materijala kada je ugrađen u prirodno provjetrenim
uvjetima ili na udaljenosti kao što je izračunato prema jednadžbi A.1 iz A.3.
Prirodno prozračivane metalne priključne dimovodne cijevi s temperaturom razredbom jednakom ili
većom od T200 moraju biti postavljeni na minimalnoj udaljenosti od zapaljivih materijala od
najmanje tri puta većoj od nominalnog promjera, ali ne manjoj od 375 mm ili udaljenosti određenoj
nacionalnim propisom. Najmanja udaljenost do zapaljivog materijala može se smanjiti na 1,5 puta od
nazivnog promjera, ali ne manje od 200 mm, ako je postavljena zaštita zračenja koja stvara zračni
raspor, izrađena od nezapaljivog materijala, instalirana između priključne dimovodne cijevi i
susjednih gorivih materijala.
Za priključne dimovodne cijevi izrađene od proizvoda za dimnjake minimalna udaljenost od zapaljivih

materijala mora biti izvedena sukladno poglavlju 6.7.
NAPOMENA Priključne dimovodne cijevi u temperaturnom razredu T80 ne zahtijeva minimalnu
udaljenost od zapaljivih materijala. Međutim, neposredni dodir s gorivim materijalom se ne
preporučuje.
Priključna dimovodna cijev koja prolazi kroz zapaljivi zid ili strop mora biti postavljena kroz rukavac i /
ili zaštićena tako da održava odgovarajuću udaljenost od zapaljivog materijala ili u slučaju šuplje
konstrukcije kako bi zadržavala bilo kakvu ispunu. Svaki rukav ili otvor zaštite na vanjskoj strani
Minimalna udaljenost od zapaljivog materijala može se smanjiti izolacijom. Na primjer, najmanja

udaljenost može biti smanjena na 10 cm ako spojna cijev za dimnjak ima toplinsku izolaciju s
najmanje 2 cm debljine i toplinske vodljivosti 0,04 m²K / W.
10.6 Priključne dimovodne cijevi i adapteri – materijali izrade
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.4.5)
Materijal priključnih dimovodnih cijevi od metala mora biti u skladu s HRN EN 1856-2. Elementi
sistemskih dimnjaka i adapteri koji su sukladni normama HRN EN 1856-1 ili HRN EN 14471 mogu biti
upotrebljeni za ovu namjenu. Fleksibilne dimovodne cijevi koje su u skladu s normom EN 1856-2 se
također može koristiti kao priključne dimovodne cijevi ukoliko je to dopušteno u skladu s
nacionalnim propisama. Priključne dimovodne cijevi i adapteri mogu se također konstruirati po
narudžbi, npr. koristeći stakla, proizvoda od vlakana ili čak glinenih proizvoda kao što su cigle,
sukladno nacionalnim propisima.
10.7 Prigušivač dimnih plinova
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.29)
Prigušivači dimnih plinova služe za izoliranje uređaja za loženje od dimnjaka. Dozvoljeni su samo
prigušivači isporučeni kao dio aparata za grijanje i ako je to dopušteno nacionalnim propisima ili
nacionalno prihvaćenim pravilima, prigušivači ugrađeni u priključne dimovodne cijevi i funkcionalno
povezanih s ložištem. Gdje se za podešavanje potlaka koriste prigušivači, nakon postavljanja moraju
se potpuno zatvoriti i kada su su zatoreni moraju imati minimalnu postavku ili otvor sukladno
uputama proizvođača uređaja za loženje i gdje to dopušta nacionalni propis ili nacionalno prihvaćena
pravila.
10.8 Priključivanje više uređaja za loženje na jedan dimnjak putem zajedničke priključne dimovodne cijevi
Priključivanje na ovaj način moguće je izvesti uz obavezan prethodni toplinski proračun i proračun
dinamike fluida sukladno normi HRN EN 13384-1.
10.9 Priključivanje jednog uređaja za loženje na dva ili više dimnjaka
Priključivanje ovakve izvedbe najčešće koristi se kod sanacije dimnjaka i obavezno je izvođenje uz
prethodni toplinski proračun i proračun dinamike fluida sukladno normi HRN EN 13384-1.
Priključna dimovodna cijev izvodi se do pred sam priključak od jedne dimovodne cijevi, te se prije
samog priključka razdvaja kao na sljedećoj slici.
59
60
11. Dodaci na dimnjaku
11.1 Uređaji za sekundarni zrak – Regulator potlaka
HRN DIN V 18160 -1
(11.1)
Uređaji za sekundarni zrak sukladni normi DIN 4795 su namijeni za upotrebu i dozvoljeni u
dimovodnim sustavima za podtlak ukoliko je osigurano da:
- Ne remete pravilnu odvodnu dimnih plinova,
- Kroz njih dimni plinovi ne mogu pobjeći u opasnim količinama u slučaju povrata dima,
- Kod njihove montaže nisu rađeni kompromisi oko pregleda i čišćenja dimovodnog sustava,
- Imaju adekvatnu otpornost na koroziju i ne dopuštaju izlazak kondenzata.
Uređaji za sekundarni zrak smije biti postavljen samo u istoj prostoriji u kojoj se nalazi i uređaj za
loženje ili u povezanoj prostoriji koja služi za opskrbu zrakom za izgaranje. Uređaji za sekundarni zrak
mogu se postaviti na dimovodni sustav s više priključenih uređaja za loženje samo u slučaju kada su
svi uređaji za loženje instalirani u istoj prostoriji.
Uređaji za sekundarni zrak postavljeni na vertikani dio dimovodnog sustava kod priključenih uređaja
za loženje na kruto gorivo moraju biti smješteni najmanje 40 cm iznad dna sabirača dimnjaka.
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.23)
Ako je ugrađen regulator potlaka, trebao bi biti u istoj prostoriji kao i aparat za grijanje ili u razini
najniže prostorije.
11.2 Dimovodni ventilatori
HRN DIN V 18160 -1
(11.2)
Dimovodni ventilator za ovu upotrebu mora biti proizveden namjenski i imati oznaku razredbe za
koju je namijenjen.
Dimovodni sustavi mogu biti izgrađeni zajedno s dimovodnim ventilatorima samo kada priključeni
uređaji za loženje imaju brzu kontrolu sagorjevanja i kada su postavljeni sigurnosni uređaji koji
sprečavaju rad uređaja za loženje u slučaju nedostatnog kapaciteta dimovodnog ventilatora.
Dimnjaci s priključenim uređajima za loženje na kruta goriva moraju imati toliki promjer da uređaj za
loženje može postići najmanje 1/5 kapaciteta nominalnih izlaznih vrijednosti u slučaju kvara
dimovodnog ventilatora. U uređajima za loženje za kruto gorivo s ugrađenim ventilatorom, u slučaju
kvara dimovodnog ventilatora, ventilator u peći mora biti ugašen. Dimovodni ventilator u
dimovodnom sustavu smije prouzročiti statični tlak samo u slučaju kada je dimovodni sustav
adekvatan za upotrebu u predtlaku. Isto vrijedi i za kanale za priključivanje dimovodnog ventilatora.
U dimovodnim sustavima za podtlak, dimovodni ventilatori moraju biti tako postavljeni i podešeni da
ne mogu proizvesti tlak.
Dimovodni ventilatori i kanali za priključivanje ventilatora moraju biti tako postavljeni da omogućuju
jednostavno čišćenje i pregled dimovodnog sustava.
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.30)
Ventilator mora biti izabran tako da ima temperaturu, kondenzat i otpornost na koroziju sukladnu
razredbi dimnjaka. Ventilator mora biti dimenzioniran, kako za fizičke dimenzije tako i za svoj
kapacitet ispuhivanja,
kako bi se osiguralo potpuno odvođenje produkata izgaranja uključujući utjecaj vjetra u skladu s HRN
EN 13384-1 ili HRN EN 13384-2.
Ispušni ventilatori mogu se postaviti u ili na dimnjak kako bi se pomoglo odvođenju produkata
izgaranja kako bi:
- za uređaje za loženje na plinovito i tekuće gorivo, ventilator je povezan s uređajem za
grijanje za slučaj pada potlaka prema uputama proizvođača uređaja za loženje;
- za sagorijevanje krutog goriva sustav sagorijevanja je međusobno povezan i dimnjak ima
dovoljno kapaciteta (potlaka) za evakuaciju preostalih produkata izgaranja na vanjsku
atmosferu u slučaju kvara ventilatora;
- za uređaje za loženje na kruto gorivo koji ovise o prirodnom potlaku, a imaju brzo izgaranje,
npr. gravitacijsko punjeni kotlovi, dimnjak bez ventilatora mora imati sposobnost odvodnje
20% nazivnog toplinskog učinka uređaja za loženje.
Ventilatori mogu proizvoditi pozitivni statički tlak samo ukoliko je dimnjak i/ili spojna dimna cijev
namjenjena za rad pod tim tlakom. Za dimnjake namijenjene za rad u potlaku ventilator mora biti
postavljen tako da ventilator ne može proizvesti pozitivan pritisak u dimnjaku.
Ventilator i spojne cijevi moraju biti postavljeni tako da je lako održavanje moguće.
Detalje o ventilatorima možete preuzeti s pločice na ventilatoru ili iz upute proizvođača ventilatora.
61
Ventilator mora imati svoju strukturnu podršku. Kada je to potrebno, dodatno strukturno
opterećenje na dimnjaku mora biti uključeno u projektu strukturne konstrukcije.
NAPOMENA Kada je dimnjak u razredu otpornosti na požar čađe, ventilator se može postaviti u
prolazni sustav, vidi sliku.
11.3 Zaštita od udara munje

HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.21)
Tamo gdje je potrebna gromobranska zaštita za zgradu, dimnjak također mora imati gromobransku
zaštitu odvojeno ili putem zaštite od udara munje za zgradu. Metalni dimnjak se ne smije koristiti kao
gromobranska zaštita.
11.4 Uzemljenje dimnjaka
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.22)
Obratiti pozornost na zaštitu uzemljenja metalnih dimnjaka u skladu s nacionalnim propisima propisa
ili nacionalno prihvaćenih pravila.
11.5 Protueksplozivna zaklopka
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.24)
Ako je potrebna, protueksplozivna zaklopka mora biti postavljena u istoj prostoriji kao i uređaj za
loženje. Treba ju zaštititi i postaviti tako da spriječi opasnosti prilikom rada i mora biti samo-
resetirajuća.
11.6 Prigušivač buke
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.25)
Kada se pojavljuje prijenos buke između uređaja za loženje i dimnjaka preporuča se postavljanje
prigušivača razine buke.
Kada se instalira prigušivač, gubitak tlaka i njegov utjecaj na kapacitet sustava mora biti uključen u
proračun veličine dimovodne cijevi. Prigušivač mora imati vlastitu strukturnu podršku definiranu od
strane proizvođača.
11.7 Sustav odvodnje kondenzata
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.26)
Treba razmotriti zbrinjavanje kondenzata.
Tamo gdje se kondenzat ispušta u sustav javne odvodnje primjenjuju se nacionalni propisi ili na
nacionalnoj razini prihvaćena pravila.
NAPOMENA Mogu biti potrebni neutralizatori za reguliranje kiselosti.
Tamo gdje se očekuje pojava kondenzata iz dimnih plinova, a nije namjera da se ovaj kondenzat
isprazni kroz sustav odvodnje kondenzata uređaja za loženje, potrebno je postaviti zasebni odvodni
sustav kondenzata iz dimnjaka.
U pretlačnim sustavima odvod kondenzata mora imati otpor na tlak najmanje dvostruko veći od
pretlaka u dimnjaku. Ovaj otpor tlaka može se dobiti (npr.) instaliranjem sifona. Svaki pojedini dio
odvoda kondenzata mora imati najmanje promjer od 12 mm kao i priključak u sustavu odvodnje.
Ako je smrzavanje vjerojatno mora biti osigurana zaštita od smrzavanja.
62
11.8 Protukišna kapa
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.27)
Gdje oborina može ući u dimovod, a nije predviđeno da se odvodi (vidi 11.7) može se postaviti
protukišna kapa osim ako to nije u skladu s nacionalnim propisima. Protukišna kapa može biti
sastavni dio ušća dimnjaka.
Tamo gdje je stvaranje leda izvjesno (npr. kod pojave kondenzacije) moraju biti ugrađene kape
testirane protiv formiranja leda (vidi HRN EN 14989-1).
Kada se ugradi protukišna kapa, karakteristika gubitka tlaka i njegov utjecaj na kapacitet sustava
mora biti uključen u dimenzioniranje veličine dimovodnih cijevi.
11.9 Odvodnja oborina iz dimovodne cijevi
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.28)
Kada bi se kišnica sakupljala u dimnjaku ili u uređaju za loženje, sustav odvodnje kišnice je
preporučen. Može se koristiti i sustav odvodnje kondenzata.
63
12. Zahtjevi uređaja za loženje
12.1 Priključci uređaja za loženje
12.1.1 Općenito
HRN DIN V 18160 -1
(12.1.1)
Prilikom priključivanja uređaja za loženje na dimnjak, sigurna odvodnja dimnih plinova mora biti
osigurana. Dimovodni sistem mora biti dimenzioniran presjekom, visinom i toplisnkom otpornošću
tako da dimni plinovi proizvedeni u svim predviđenim pogonima rada budu odvedeni u okoliš bez da
nastane opasno preopterećenje.
12.1.2 Dimovodni sustav s više priključaka - uređaji ovisnih o zraku iz prostorije bez ventilatora
HRN DIN V 18160 -1
(12.1.2)
Više uređaja za loženje ovisnih o dobavi zraka iz prostorije montaže može biti priključeno na
zajednički dimnjak, dimovodnu cijev ili priključni dimovod kada je:
- osigurana odvodnja dimnih plinova za sve operativne uvijete koje su predvidjeli proizvođači
uređaja za loženje,
- isključen transfer dimnih plinova između prostorija za montažu uređaja za loženje ili izlaz
dimnih plinova kroz uređaj za loženje koji trenutno nisu u funkciji,
- zajednički priključni dimovod izrađen od nezapaljvih materijala i ukoliko je postavljena
automatska zaklopka ili neki drugi sustav koji sprečava prijelazak požara na drugu etažu,
- na siguran rad uređaja za loženje i sigurnu odvodnju dimnih plinova ne mogu utjecati odsisni
ventilacijski uređaji koji se nalaze u prostorijama montaže uređaja za loženje.
12.1.3 Dimovodni sustav s više priključaka - uređaja ovisnih o zraku iz prostorije
HRN DIN V 18160 -1
(12.1.3)
Razmak između najnižeg i najvišeg priključka ne smije biti veći od 6,5 m.
Na dimnjaku s više priključaka ne smiju biti priključeni:
- uređaji za loženje ovisnih o zraku iz prostorije montaže zajedno s uređajima za loženje

neovisnih o zraku iz prostorije montaže (osim ukoliko su izvedeni sukladno tehničkim
pravilima DVGW G 637 – 1 dio),
- uređaji za loženje s ventilatorom zajedno s uređajima za loženje bez ventilatora,
- više uređaja za loženje s ventilatorom, ukoliko svi uređaji nisu smješteni u istoj prostoriji
montaže ili ukoliko nisu svi iste izvedbe (tipa).
- uređaji za loženje koji su postavljeni iznad 5. kata, ukoliko nisu smješteni u istoj prostoriji
montaže,
- uređaji za loženje s temperaturom dimnih plinova iznad 400ᵒC,
- otvoreni kamini sukladni normi HRN EN 13229,
- grijalice prostora na kruto gorivo sukladne normi HRN EN 13240,
- uređaji za loženje smješteni u prostoriju sa stalnim otvorom prema vanjskom prostoru, osim
u slučaju kada su uređaji za loženje smješteni u istoj prostoriji i opskrbljuju se zrakom za
izgaranje iz istog izvora.
12.1.4 Dimovodni sustav s više priključaka - uređaja za loženje na plinovito gorivo tipa C8
Uređaji za loženje tipa C8 mogu biti spojeni na zajednički dimovodni sustav ukoliko su priključeni
sukladno tehničkom pravilu DVGW G 637 – 1 dio.
64
13. Stabilitet
Sva tehnička rješenja stabiliteta moraju biti razrađena unutar projekta izgradnje, rekonstrukcije,
prenamjene dimnjaka ili u uputama proizvođača dimovodnog sustava. Niže navedena pravila su
općenita i minimalna.
13.1 Podupore(nosači)
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.12)
Ograničenja visine i razmaka od zgrade kod samostojećeg vanjskog instaliranog dimnjaka su
navedeni u 6.8.2. Aparat za grijanje ne smije podupirati težinu dimnjaka osim kada proizvođač
uređaja za loženje navede u svojoj uputi da je kapacitet nosivosti dovoljan i gdje se čišćenje dimnjaka
može obaviti bez demontaže.
Treba slijediti uputstva proizvođača dimovodnih cijevi za podupiranje. Tamo gdje dimovodne cijevi
moraju biti poduprte na nadvratniku ili na temeljima na podnožju dimnjaka moraju biti prikladni za
opterećenje dimovodnih cijevi uključujući sve sakupljače kondenzata, elemente za čišćenje i pregled
te T-komada ili koljena.
13.2 Vanjski dijelovi
13.2.1 Općenito
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.19.1)
Maksimalna dopuštena visina vanjskih dijelova dimnjaka podliježe sljedećim ograničavajućim
uvjetima
kao što je navedeno u normi HRN EN 13084-1:
- horizontalna udaljenost između zgrade i vanjskog zida dimnjaka ne prelazi 1 m;
- udaljenost između nosača ne prelaze 4 m;
- udaljenost iznad posljednjeg konstrukcijskog pričvršćenja ne prelazi 3 m.
13.2.2 Sistemski dimnjaci
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.19.2)
Maksimalna visina vanjskih dijelova dimnjaka sustava mora biti u skladu s relevantnim proizvodom
norme HRN EN 1856-1, HRN EN 1858, HRN EN 13063-1, HRN EN 13063-2, HRN EN 13063-3 i HRN EN
14471.
Ne smije se prekoračiti razmak nosača i nepoduprte visine definirane od strane proizvođača.
Dimnjaci u skladu s HRN EN 1858 moraju imati maksimalnu nepoduprtu visinu od 4,5 x dimenzija
najmanjeg presjeka, ali ne veću od 3 m.
13.2.3 Montažni dimnjaci
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.19.3.)
Ako nije drugačije dokazano, npr. u odgovarajućem dijelu norme HRN EN 13084, maksimalna visina
vanjskog dijela montažnog dimnjaka mora biti u skladu s nacionalnim propisima ili nacionalno
prihvaćenim pravilima
ili za:
- metalne dimnjake, ne više od 1,5 m iznad posljednjeg nosača, ako je debljina stjenke nosača
ima minimalnu debljinu jednaka 1/200 promjera i udaljenost između bočnih podupirača
ispod vanjskih dijelova ne prelaze 2 m;
- dimnjake s vanjskim zidanim zidom, maksimalna nepodržana visina je od 4,5 x dimenzija
najmanjeg presjeka ali ne više od 3 m; ne smije prelaziti 2,5 m ili mora biti poduprta u skladu
normama za elemente vanjskog zida EN 13069 (glina) ili EN 12446 (beton).
Udaljenost iznad posljednjeg pričvršćenja na zgradu može se produžiti podupiračem, upotrebom

bočnih nosača ili sajli ili uporabom jarbola;
NAPOMENA: Svi pribori, podupirači i sajle moraju biti u skladu s normom HRN EN 1993-3-2;
Zidni nosači dimnjaka izgrađenih po mjeri moraju biti otporni na bočno pomicanje kada su
postavljeni.
Zidni podupirači moraju se koristiti u skladu s uputama proizvođača i biti prikladni za materijale
konstrukcije zida koji sam mora biti sposoban prenijeti opterećenje na zemlju.
65
14. Uređaji za loženje
14.1 Općenito
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.2.2)
Podaci o uređaju za loženje dobivaju se iz dokumentacije proizvođača ložišta ili ako nije dostupna,
mogu se koristiti zadane vrijednosti (vidi poglavlje 7; HRN EN 13384-1: 2002, Prilog B), ali izvor
podataka mora biti dokumentiran.
Za odabir vrste dimnjaka (potrebne razredbe dimnjaka):

Vrsta / vrsta uređaja / plamenik
Vrsta goriva
Maksimalna / nominalna temperatura dimnih plinova
Informacija da li je kondenzat iz dimnjaka dopušteno provoditi kroz ložište
Za proračun (dimenzioniranje):
Vrsta goriva
Maksimalnog i (gdje postoji raspon) minimalnog protoka mase dimnih plinova
(ili stope gorenja i srodnih CO2 sadržaja ili toplinskih ulaza i srodnih CO2 sadržaja ili toplinske
rezultate i srodne učinkovitosti i sadržaja CO2)
Minimalna temperatura dimnih plinova za maksimalnu / nominalnu i minimalnu toplinsku snagu
Minimalni potlak (za dimnjake s negativnim tlakom) ili maksimalni diferencijalni tlak
(za dimnjake s pozitivnim tlakom)
Sadržaj CO2 (ako nije prethodno naveden)
Veličina / oblik dimovodnog nastavka
Za izbor priključne dimovodne cijevi/rozete na priključku dimnjaka:

Veličina / oblik dimovodnog natavka
Položaj / visina dimovodnog nastavka
14.2 Uređaji za loženje na kruto gorivo

HRN EN 16510-1:2018 - Uređaji na kruta goriva za kućanstvo -- 1. dio: Opći zahtjevi i metode
ispitivanja (EN 16510-1:2018) koja je zamjenila norme:
HRN EN 12809:2008, HRN EN 12815:2004, HRN EN 12815:2004/A1:2008, HRN EN
12815:2004/Ispr.1:2008, HRN EN 12815:2004/A1:2008/Ispr.2:2008, HRN EN 13229:2004, HRN EN
13229:2004/A1:2008, HRN EN 13229:2004/A2:2008, HRN EN 13229:2004/Ispr.1:2008, HRN EN
13229:2004/A2:2008/Ispr.2:2008, HRN EN 13240:2004, HRN EN 13240:2004/A2:2008, HRN EN
13240:2004/Ispr.1:2008, HRN EN 13240:2004/A2:2008/Ispr.2:2008
HRN EN 15544:2010 - Stabilne zidane peći sa kaljem i bez njega -- Dimenzioniranje (EN 15544:2009)
HRN EN 303-5:2012 - Toplovodni kotlovi -- 5. dio: Kotlovi na kruto gorivo, ručno i automatski loženi,
nazivne toplinske snage do 500 kW -- Nazivlje, zahtjevi, ispitivanje i označivanje (EN 303-5:2012)
HRN EN 14785:2008 - Grijalice prostora na drvene pelete -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
14785:2006)
HRN EN 15270:2008 - Pelet plamenici za male toplovodne kotlove -- Definicije, zahtjevi, ispitivanje,
označivanje (EN 15270:2007)
14.3 Uređaji za loženje na tekuće gorivo

Toplovodni kotlovi
Osnovni elementi i načelo rada
Kotlovi na tekuće gorivo rade na istom načelu kao i oprema za plin, jedina je razlika u plameniku, koji
se također naziva mlaznica.
Kao rezultat, oni se sastoje od sljedećih strukturnih elemenata:
66
Komore za izgaranje;
Plamenici (univerzalni ili dizel);
Izmjenjivač topline;
Filtar goriva;
Kućište;
Dimovod;
Elektronika, koja je odgovorna za rad aparata.
Proces uređaja je sljedeći:
Gorivo ulazi u plamenik kroz pumpu gdje se miješa sa zrakom;

Smjesa zatim ulazi u komoru za izgaranje, gdje se pali;
Plamen zagrijava stijenke komore za izgaranje, to jest izmjenjivač topline;
Zagrijani izmjenjivač topline zauzvrat zagrijava medij.
Kako bi se poboljšala učinkovitost i učinkovitost uređaja, unutar kotla se nalazi dimovodnih cijevi za
dimne plinove i ploče za prijenos topline. Stoga, kotlovi s uljem imaju dovoljno visoku učinkovitost.
Nadalje, valja napomenuti da dizelsko gorivo u procesu sagorijevanja stvara više topline nego npr.
Plin ili kruto gorivo. Stoga ova oprema može raditi na sustavima grijanja instaliranim ne samo u
stambenim zgradama, već i u proizvodnim pogonima.
14.4 Uređaji za loženje na plinovito gorivo

14.4.1 Općenito
Uređaji za loženje na plinovito gorivo mogu se podjeliti na dva načina o čemu ovisi i vrsta dimovodne
instalacije na koju se priključuju:
1. Prema načinu uzimanja zraka za izgaranje, odnosno izvedbi plamenika:
- s atmosferkim plamenikom (vrsta B)
- sa zatvorenom komorom izgaranja (vrsta C)
- u posebnoj izvedbi
2. Prema načinu iskorištavanja energije (ujedno i temperaturama ogrjevnog medija i dimnih
plinova na izlazu iz kotla te stupnjevima djelovanja).
- standardni ili klasični
- niskotemperaturni
- kondenzacijski
3. Prema izvedbi:
- plinske peći i zagrijači zraka
- plinski kotlovi/bojleri
67
14.4.2 Specifičnosti dimnih plinova iz uređaja za loženje na plinovito gorivo
Strelec; Plinarski
priručnik: str. 924
Dimnjaci koji su predviđeni za odvođenje dimnih plinova plinskih uređaja za loženje moraju
zadovoljavati zahtjeve koji proizlaze iz svojstava plina kao goriva i suvremenih zahtjeva za
smanjenjem potrošnje energije i očuvanjem okoliša kao što su:
- povećana količina vodene pare
- povećana temperatura kondenzacije
- smanjeni protok dimnih plinova
- snižene temperature dimnih plinova
- promjena načina rada izvora topline
NAPOMENA:
- prilikom izgaranja 1 m³ prirodnog plina prosječno nastaje oko 1,6 l vodene pare,
kod ekvivalentne količine ekstralakog loživog ulja nastaje 1 l vodene pare
- zbog povećanog udjela CO2 u dimnim plinovima kod plina (gradskog ili prirodnog) u odnosu
na npr. EL lož ulje i kruto gorivo, povisuje se i količina vodene pare iz dimnih plinova.
- Vodena para nastaje iz vodika vezanog u gorivu i iz vlage zraka za izgaranje. Visina
temperature rosišta bitno ovisi o gorivu i višku zraka za izgaranje. U konvencionalnom
izgaranju plina, točka rosišta je oko 58 ° C.
14.4.3 Klasifikacija plinskih uređaja za loženje

CEN/TR 1749
BS 5440
Slovo klasifikacije i Klasifikacija i prvi broj Klasifikacija i drugi broj
vrsta uređaja Prirodan S S
podtlak ventilatorom ventilatorom
iza ispred
izmjenjivača izmjenjivača
topline topline
A – bez dimnog - A1 A2 A3
uređaja
B – ovisan o zraku iz B1 – s osiguračem strujanja B11 B12 B13
prostorije B14
B2 – bez osigurača strujanja, zatvorena komora izgaranja B21 B22 B23
B3*– bez osigurača strujanja, zatvorena komora izgaranja B31 B32 B33
B4 – s osiguračem strujanja, s uređajem za zaštitu od vjetra B41 B42 B43
B44 – s ventilatorom iza osigurača strujanja B44
B2 – bez osigurača strujanja, s uređajem za zaštitu od vjetra B51 B52 B53
C – s zatvorenom C1 – Horizontalni balansirani zrakodimovod C11 C12 (x) C13 (x)
komorom izgaranja C2 – Ulazna i izlazna cijev priključene su na dimovodno C21 C22 C23
dozračni sustav za više priključaka ( SE - cijev ili U - cijev)
C3 – Vertikalni balansirani zrakodimovod C31 C32 (x) C33 (x)
C4 – Ulazna i izlazna cijev priključene su na dimovodno C41 C42 (x) C43 (x)
dozračni sustav za više priključaka (U - cijev)
C5 – Nebalansirani sustav dimovoda i zrakovoda C51 C52 (x) C53 (x)
C6 – Uređaj za loženje prodan bez zrakodimovoda C61 C62 (x) C63 (x)
C7 – Vertikalni dimovod izveden iznad krova s opskrbom C71 C72 (Vartex) C73 (Vartex)
zraka s tavana. Osigurač strujanja je smješten u tavanu iznad
ulaza za opskrbu zrakom za izgaranje
C8 – Nebalansirani sustav s opskrbom zraka iz vanjskog C81 C82 (x) C83 (x)
prostora i dimnih plinova odvedenih u zajedničku cijev
C9 – Ulazna i izlazna cijev priključene su na dimovodno C91 C92 (x) C93 (x)
dozračni sustav koji je izveden tako da koristi postojeće okno
dimnjaka za opskrbu zrakom dok je dimovodna cijev
centrirana unutar istog.
(x) – dodatna oznaka koja označava da su svi djelovi uređaja za odvod plinova izgaranja pod pretlakom ventilirani zrakom za izgaranje
*Type B3. Uređaji za loženje tipa B bez osigurača strujanja, kod kojeg se svi dijelovi putova plinova izgaranja koji su pod
pretlakom oplakuju zrakom za izgaranje.
14.4.4 Osigurač strujanja

Osigurač strujanja je sastavni dio nekih plinskih uređaja za loženje vrste B koji služi za zaštitu uređaja
od prevelikog uzgona, zastoja ili povrata u dimovodnoj instalaciji. U slučaju neispravnog rada
dimovodne instalacije, dimovodni plinovi ne utječu na ispravan rad plinskog uređaja za loženje već u
68
slučaju zastoja ili povrata dimnih plinova iz dimnjaka oni izlaze u prostoriju u kojoj je ložište
postavljeno, što se mora onemogućiti.
Kod novijih izvedbi plinskih uređaja za loženje u osigurač strujanja se ugrađuje osjetnik dimnih
plinova koji u slučaju povratnog strujanja zatvara dovod plina do plamenika. Time se onemogućava
značajniji povrat dimnih plinova u prostoriju u kojoj se nalazi uređaj za loženje.
Napomena:
Prema TRGI 2008, sigurnosni uređaj za protok (BS) je komponenta koja pripada plinskom uređaju,
koja je namijenjena za sprječavanje utjecaja fluktuacija u uzgonu, kao što su zagušenje, povratni tok i
prevelikog uzgona i njegovog uzgona na atmosferske plamenike.
Svaka plinska komora ovisna o prostoriji i zraku iz prostorije, koja ima osigurač strujanja i ugrađena je
u stambene prostore ili u prostorije povezane sa stambenim prostorima, zahtijeva automatske
uređaje koji isključuju plamenik prilikom povratnog protoka dimnog plina ili prilikom zagušenja. Ovi
uređaji za nadzor ispušnih plinova najčešće rade termički ("BS" za blokiranu sigurnost).
Moderni uređaji moduliraju između punog opterećenja i početnog opterećenja, dok su različite
temperature ispušnog plina moguće. Zbog toga se senzori ispušnih plinova ispunjeni fluidima ne
mogu koristiti kao sa starijom opremom jer su previše tromi. U mnogim slučajevima koriste se dva
senzora. Jedan se nalazi izravno u protoku ispušnih plinova za mjerenje postojeće temperature
ispušnih plinova, drugi senzor je montiran u vanjskom području osigurača strujanja, kuda izlazni
dimni plin koji „bježi“ mora proći. Ako postoji velika temperaturna razlika između unutarnjeg i
vanjskog osjetnika, rad uređaja za loženje je u redu. Ako ispušni plinovi pobjegnu, temperaturna
razlika će biti niža i elektronika će to prepoznati kao ispust ispušnih plinova. Kod ispusta ispušnog
plina duže od 1-2 minute uređaj se isključuje na otprilike 15 - 20 minuta.
Najlakši način za provjeru tih senzora je simulacija protutlaka u ispušnim plinovima. Za to možete
staviti komad lista na ispušnu cijev, naravno, to ide elegantno s dimnim ventilatorom.
Elektronika uređaja za loženje mora otkriti povrat ispušnog plina najkasnije nakon 2 minute i isključiti
plamenik. Nakon čekanja od 15-20 minuta, protočni bojler ili kombinirani bojler mogu provesti još
jedan postupak pokretanja. To se može ponoviti do 3 puta tijekom neprekidnog zahtjeva za toplinom.
Nakon toga uređaj ide u blokadu.
Stupanj onečišćenja senzora ispušnih plinova mora se provjeriti, jer se prljavština ponaša kao izolator
koji ometa prijenos topline.
69
15. Opskrba zrakom za izgaranje i prostorije za postavljanje uređaja za loženje
15.1 Općenito
HSUP - P 600 – (5.5.1)
Opskrba zrakom za izgaranje zadovoljava ako u prostoriju za postavljanje, uz podtlak s obzirom na
DIN 18896:2014-2
vanjski atmosferski tlak od najviše 0,04 mbar (4 Pa), pritječe na prirodan način ili uz pomoć tehničkih
mjera satna količina zraka za izgaranje od 1,6 m³/h zraka po svakom kW ukupne nazivne snage
plinskih uređaja za loženje, uređaja za loženje na kruta i tekuća goriva, ako ona uzimaju zrak za
izgaranje iz prostorije.
Za kaljeve peći uzima se za 1 m² površine fiktivna snaga od 1 kW.

Za otvorene kamine prema HRN EN 13229, osim kamina s ulošcima ili kasetama i vratima koja se
sama zatvaraju (vrsta A1 ili C1), za kaminske peći prema HRN EN 13240, osim ako imaju vrata koja se
sama zatvaraju (vrsta 1), uzima se za 1 m² otvora ložišta fiktivna nazivna snaga od 340 kW. Ti
otvoreni kamini i kaminske peći zbog toga obično trebaju vlastite otvore za zrak za izgaranje.
Zadovoljavajuća opskrba zrakom za izgaranje na prirodan način ili uz pomoć tehničkih mjera može se
postići:
- Putem vanjskih raspora (fuga) prostorije za postavljanje,

- Putem vanjskih raspora (fuga) povezivanjem zraka za izgaranje,
- Putem otvora prema slobodnoj atmosferi,
- Zajedno putem vanjskih raspora (fuga) i elemenata za propuštanje vanjskog zraka u
prostoriju za postavljanje i
- Putem posebnih tehničkih uređaja.
Odstupajući od navedenog za dekorativno loženje otvorenih kamina (vrste B11BS) treba opskrbu
zrakom za izgaranje odmjeriti prema ukupnoj površini otvora komore za loženje. Za dekorativni
plinski kamin propisano je fiktivno nazivno toplinsko opterećenje od 340 kW po m² otvora ložišta.
Ako u prostoriji za postavljanje, stanu ili drugim uporabnim prostorima nema dodatnih uređaja za
loženje, tada je dovoljno fiktivno nazivno toplinsko opterećenje od 225 kW po m² otvora komore za
loženje. Otvori vodova zraka za izgaranje moraju biti smješteni blizu otvora komore za loženje
otvorenog kamina. Volumen prostorije za postavljanje mora iznositi najmanje 1m³ po kW nazivnog
toplinskog opterećenja plinskog plamenika (vidi 15.3.2).
15.2 Osnovi uvjeti opskrbe zrakom za izgaranje
SZPV 407
(1) Prostor s jednim ili više uređaja za loženje, ovisno o zraku u prostoru, ukupne nazivne snage
35 kW mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
- Mora imati barem jedan vanjski prozor ili

vrata koja se mogu otvarati prema vanjskoj
atmosferi i zapremninu od najmanje 4 m³ po
1 kW ukupne nazivne snage uređaja za
izgaranje, ili
- Ukoliko je povezan s
drugim prostorijama koje
imaju otvore prema
vanjskom prostoru na
način iskazan u stavcima
(2) i (3), ili
70
- ima direktni otvor prema vanjskoj atmosferi svijetlog presjeka od najmanje 150 cm² ili dva
otvora svijetlih presjeka od najmanje 75 cm² ili je s vanjskim prostorom povezan
kanalom/ima svijetlog/ih presjeka ekvivalentnog/ih ranije navedenim vrijednostima s ovisno
o duljini kanala.
Bilješka:
Odgovarajuća opskrba zrakom za izgaranje plinskog uređaja za loženje, ovisnog o zraku iz prostora opisana je u odjeljku
9.2.2 Tehničkih pravila za projektiranj, izvođenje, uporabu i održavanje plinskih instalacija (HSUP – P 600; 2 izdanje), koji
opisuje sve alternativne mogućnosti za opskrbu zrakom za izgaranje . Jedna od njih je i skraćivanje krila vrata kada ona nisu
uvijet za otpornost na požar ili kontrolu dima (vidi dijagrame u HSUP -P 600).
Ovi zahtjevi se odnose na uređaje za loženje ovisne o zraku iz prostora, s ukupnom nazivnom
snagom uređaja za loženje smještenih u istom prostoru do 50 kw, a koji mogu biti u pogonu
istovremeno.
71
(2) Otvor za dovod zraka za izgaranje između prostorije za montažu ložišta i prostorije povezane
prostorije mora se postaviti na mjesto koje se ne može prekriti (npr. vrata) i njegova
površina mora iznositi najmanje 150 cm²
(u slučaju uređaja za loženje s
osiguračem strujanja moraju se
postaviti dva takva otvora s približnim
visinskim razmakom od 1,8 m – Slika
desno - pojašnjenje u poglavlju 15.3.2).
Ukupna zapremnina povezanih
prostorija koje osiguravaju opskrbu
zrakom za izgaranje mora iznositi
najmanje 4 m³ po 1 kW nazivne snage
uređaja za loženje. Prostorije bez otvora
prema vanjskom prostoru ne uzimaju se u
obzir prilikom izračuna ukupne zapremnine prostora za opskrbu zrakom za izgaranje.
(3) Prostorija za montažu uređaja za loženje s ukupnom nazivnom snagom od 35 kW do 50 kW,
ovisnih o zraku iz prostora moraju zadovoljiti uvjete iz stavka (1) točke 3.
(4) Prostorija za montažu uređaja za loženje s ukupnom nazivnom snagom većom od 50 kW,
ovisnih o zraku iz prostora, mora imati otvor ili ventilacijski kanal, izravno iz vanjske
atmosfere. Otvor mora imati površina svijetlog otvora ili ekvivalentnu površinu svijetlog
presjeka ventilacijskog kanala (s obzirom na duljinu) od najmanje 150 cm² i dodatno za svaki
kilovat preko 50 kW dodatnih 2 cm². Navedena provršina potrebna za opskrbu zrakom za
izgaranje može se dobiti zbrojem najviše dva otvora ili dva kanala.
(5) Otvori i kanali za zrak ne smiju biti zatvoreni ili začepljeni, osim u slučaju kada su na njih
postavljeni posebni uređaji za zatvaranje koji moraju garantirati da se uređaj za loženje neće
upogoniti ukoliko su isti zatvoreni. Svijetla površina otvora ili svijetla površina presjeka
kanala ne smije biti smanjena utjecajem tih uređaja ili rešetki.
(6) Opskrbu zrakom za izgaranje za uređaje za loženje ovisne o zraku iz prostora moguće je
osigurati i na druge načine (npr. ventilatorom), a sve sukladno uputi za montažu ložišta i
uputi projektanta.
(7) Stavci od prvog (1) do četvrtog (4) se ne primjenjuju kod otvorenih kamina na kruto gorivo.
Osnovni zahtjevi za opskrbu zrakom za izgaranje otvorenih kamina navedeni su poglavlju
15.1, a detaljne zahtjeve potrebno je potražiti u normi DIN 18896-2014.
Kod opskrbe zrakom za izgaranje plinskog uređaja za loženje B3 potrebno je uz zadovoljene ranije
uvijete opskrbe zrakom za izgaranje zadovoljiti i dodatnu zaštitu oplahivanja priključne dimovodne
cijevi koja radi u predtlaku zrakom za izgaranje ili izvesti sukladno poglavlju 8.2.1.
72
15.3 Prostorije za montažu uređaja za loženje
15.3.1 Općenito
(1) Uređaji za loženje ne smiju se postavljati:
- na stubištima, hodnicima i drugim zaštićenim područjima, koji služe kao evakuacijski prolaz;
- u garažama, osim uređaja za izgaranje koji nisu ovisni na zraku u prostoriji i ukoliko proizvođač
istakne u uputstvima da su ta ložišta namjenjena za ugradnju u garažu.
(2) Sigurnost i pravilnost rada uređaja za loženje ovisnog o zraku za izgaranje iz prostorije ne smije
biti dovedena u pitanje odsisom zraka iz prostorije uzrokovanog drugim uređajima, kao što su
ventilacijski otvori, grijači zraka, nape, sušilice rublja itd. Ovo treba izbjegavati no postoje i drugi
načini otklanjanja ovog problema:
- specijalni sigurnosni uređaji sprječavaju istovremeni rad uređaja za loženje i uređaja koji odsisavaju
zrak iz prostorije,
- dimni plinovi su pod kontrolom putem posebnih sigurnosnih uređaja,
- tehnička sredstva osiguravaju da se tijekom rada uređaja za loženje u komori izgaranja ne stvara
opasan vakuum.
15.3.2. Dodatni zahtjevi za prostorije kod montaže plinskih uređaja s osiguračem strujanja
Osim uvijeta za opskrbu zrakom za izgaranje od 4 m³/kW što je tek drugi uvijet za montažu uređaja u
neki prostor, potrebno je osigurati i prvi uvijet za postavljanje od 1 m³/kW.
Ova dva uvijeta ponekad se preklapaju ali su različita u dvije bitne značajke i u samoj funkciji.
Svakom plinskom uređaju za loženje s osiguračem strujanja potrebno je i do 3 minute zagrijavanja
dimnjaka da se postigne uzgon dovoljan za pravilnu odvodnju dimih plinova. U tom periodu dimni
plinovi ulaze u prostor zbog čega je potrebno dimne plinove razrijediti kako ne bi nastala opasna
koncentracija istih.
Za ostvarivanje cilja razrjeđivanja dimnih plinova potrebno je zadovoljiti prvi uvijet prostorije za
montažu uređaja za loženje od 1 m³/kW. Ovaj uvijet može se zadovoljiti i povezivanjem prostorija.
Nije potrebno da prostorija za montažu ili prostorije povezane ventilacijskim sredstvima s prostorom
za montažu instalaciju imaju vrata izvana ili prozor koji se može otvoriti (različito od uvjeta za
opskrbu zrakom). Nužno je da povezane prostorije budu u neposrednoj blizini prostorije za montažu
(različito od uvjeta za opskrbu zrakom).
Za razrjeđivanje koncentracije dimnih plinova kod povezanih prostorija obavezno su potrebna dva
otvora u vratima prema susjednim prostorijama jer se samo s dva otvora i visinskim pomakom
između njih od cca 1,8 m osigurava kretanje zraka. Topli zrak s dimnim plinovima izlazi kroz gornji
otvor, a hladan zrak ulazi natrag u prostor za instalaciju kroz donji otvor. Ispušni plin je razrijeđen i
bezopasan. Svježi zrak nije bitan za ovaj proces.
73
16. Dimenzioniranje dimovodnog sustava i usklađenost s uređajem za loženje
16.1 Općenito
Građevinski zakoni dimovodnih sustava dijele se na dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe i
dimnjake. Samo uređaji za loženje na tekuća i plinovita goriva, mogu se priključiti na dimovodne
cijevi neotporne na izgaranje čađe. Za uređaje za loženje na kruta goriva kao što su drva za ogrijev,
drvna sječka ili drveni peleti , dimovodne cijevi neotporne na izgaranje čađe nisu dopuštene.
Do požara dimnjaka može doći prilikom zapaljenja smole (kreosota) koja se skuplja na stijenci
dimnjaka prilikom nepotpunog sagorijevanja drva (visoki postotak vlage u drvetu, ograničavanje
opskrbe zrakom za izgaranje ali i zbog loših tempraturnih uvijeta u dimnjaku).
U dimnim plinovima koji izlaze iz uređaja za loženje nalazi se vodena para koja se kondenzira kada
temoperatura padne ispod granične temperature rosišta. Vodena para nastaje iz vodika vezanog u
gorivu i iz vlage zraka za izgaranje. Visina temperature rosišta bitno ovisi o gorivu i pretičku zraka za
izgaranje. U konvencionalnom izgaranju plina, točka rosišta je oko 58 ° C, a lakog ulja na oko 49 ° C.
Na elementima dimnog puta čija je temperatura ispod temperature rosišta, vodena para se počinje
kondenzirati i skuplja se u obliku kapljica vode.
Za kondenzaciju je važna temperatura zida, a ne prosječna temperatura dimnih plinova, koja može
biti viša od temperature rosišta.
Dok se u kondenzacijskim kotlovima namjerno koristi ovaj učinak, potrebno je obratiti pozornost na
izbjegavanje pojave kondenzacije u dimnjacima jer se inače može pojaviti smola u dimnjaku.
Posebno u dimnjacima koji su postavljeni u ili prislonjeni uz vanjske zidove objekta i u izlaznom
području ispušnih plinova.
16.2 Dimenzioniranje dimovodne cijevi dimovodnog sustava
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.5)
Dimovodna cijev dimnjaka i priključna dimovodna cijev moraju biti takve veličine da odgovaraju
uređaju za loženje. Metoda za dimenzioniranje dimovodne cijevi treba se temeljiti na toplinskom
proračunu i proračunu dinamike fluida prema normama HRN EN 13384-1 i HRN EN 13384-2.
NAPOMENA 1 HRN EN 13384-1 opisuje metodu proračuna za dimnjake s jednim uređajem za

loženje.
NAPOMENA 2 HRN EN 13384-2 opisuje metodu proračuna za dimnjake s više uređaja za loženje.
NAPOMENA 3 Proizvođač dimnjaka ili proizvođač uređaja za loženje može odrediti veličinu
dimovodne cijevi, ali to ne bi trebalo biti u sukobu s veličinom izračunatom prema normama HRN EN
13384-1 ili HRN EN 13384-2 (ovisno o slučaju).
74
Prilog A Čišćenje dimnjaka
A.1 Osnovno čišćenje dimovodnih objekata

Pod čišćenjem dimovodnih objekata podrazumijeva se upotreba osnovnog dimnjačarskog alata za
mehaničko uklanjanje nečistoća sa stijenke dimnjaka i priključnih cijevi. Plastični dimovodi se ne
smiju čistiti čeličnim četkama dok se metalni dimnjaci ne smiju čistiti četkama od crnog čelika. Sva
odstupanja od standardnih metoda čišćenja moraju biti u skladu s uputama za čišćenje proizvođača
dimovodnih cijevi.
Ova vrsta čišćenja dimnjaka dostatna je za čišćenje čađe sa stijenke dimnjaka nastale relativno
dobrim sagorjevanjem goriva s relativno visokim temperaturama izlaznih plinova iz ložišta.
Čišćenje dimnjaka obavlja se spuštanjem ili guranjem namjenske četke odgovarajuće veličine i
čvrstoće koja odgovara promjeru i tipu dimnjaka kroz cjelokupnu duljinu dimnjaka. Četka može biti
montirana na konop s namjenskim utegom ili na namjensku sajlu.
Nema prihvatljive metode čišćenja dimnjaka samo pomoću usisavača.
Četke moraju biti u dobrom i potpunom stanju. Praksa prolaska četki smanjene gustoće ili manjih
četki kroz dimnjake potpuno je neprihvatljiva, osim u slučaju rješavanja problema u dimnjaku kao
međukorak.
Prije početka čišćenja potrebno je u suradnji s korisnikom na adekvatan način zatvoriti sve otvore
ložišta i dimovodnog objekta te dodatno osigurati vidljive i dostupne spojeve različitih elemenata
sustava kako ne bi došlo do zaprašivanja.
A.2 Čišćenje smole sa stijenke dimovoda

Spaljivanje naslaga smole u dimnjaku izvodi se po potrebi uz uvijet da je dimnjak otporan za požar
čađe. Smola na stijenci dimnjaka zapaljuje se plamenikom plinske boce, dok gori, dimnjak se
kontrolira na čitavost kroz cijelu vertikalu i održava se njegova prohodnost metalnom kuglom na
lancu, nakon izgaranja dimnjak se detaljno čisti i vadi se nakupina čađe iz sabirača u metalne kante.
Ovaj postupak se smatra izvanrednim događajem koji može utjecati na tehnička svojstva dimnjaka.
Strojno mehaničko čišćenje naslaga smole u dimnjaku izvodi se po potrebi na dimnjacima čiji
proizvođač/projektant izričito ne zabranjuje upotrebu čeličnog alata za čišćenje stijenke dimnjaka.
Smola se sa stijenke dimnjaka skida se namjenskim vitlom s elektromotorom za skidanje naslaga
smole iz dimnjaka, nakon skidanja smole dimnjak se detaljno čisti i nakupina čađe vadi se iz sabirača
u namjensku vreću za smeće.
Komentar na A.2
Smola na stijenci dimnjaka (u daljnjem tekstu: Smola) je Kreozot (njem.izv. grč) koji se nakuplja na
stijenci dimnjaka, a njegova pojava je posljedica nepotpunog izgaranja drva (zbog nedovoljne
opskrbe zrakom za izgaranje, gorenja drva na nižoj temperaturi zbog prevelike količine vlage u drvetu
i/ili neadekvatne vrste drva za ogrijev), niskih temperaturnih uvijeta u dimovodnom objektu (loša
izolacija dimovodnog objekta) i/ili prevelike iskoristivosti uređaja za loženje. Masnoće koje su dio
sastava svakog drva ne sagorjevaju potpuno pa se zbog niskih temperaturnih uvijeta uzrokovanih
ranijim razlozima kondenziraju i talože na stijenkama dimnjaka. Točka zapaljenja kreozota je 232˚C, a
njegovo gorenje lako stvori temperaturu preko 1.100˚C.
75
A.3 Čišćenje sabirnice dimnjaka
Prilikom čišćenje nečistoća iz sabirača dimnjaka podrazumjeva se i kontrola sastava čađe s ciljem
pronalaska:
- građevinskih dijelova dimnjaka
- specifične vrste čađe (teksture spužve) koja nastaje prilikom gorenja nakupine smole na stijenci
dimnjaka.
Oboje se smatra izvanrednim događaje koji može utjecati na tehnička svojstva dimnjaka.
76
Prilog B Pregled dimnjaka
B.1 Vizualna kontrola

Kod vizualne kontrole dimnjaka, bilo postojećeg, novoizgrađenog, prilagođenog ili promijenjenog
potrebno je utvrditi:
a) je li prohodan, a zid dimnjaka cijelovit i kontinuiran duž cijele visine;
b) svako sabirno mjesto je ispravne veličine, očišćeno i na pravilan način zatvoreno od okolnih
struktura i vanjskog prostora;
c) svi otvori za čišćenje su pravilne veličine, dostupni i pravilno zatvoreni od vanjskih prostora;
d) svi dijelovi dimovodne cijevi koji su okom vidljivi s otvora na dimnjaku su cjeloviti;
e) služi li dimnjak samo jednom uređaju za loženje ili više njih;
f) priključeno ložište je kompatibilno s dimnjakom (vidi točku B.3),
g) ložištu je osigurana dovoljna količina zraka za izgaranje (vidi točku B.4);
h) ložišta su postavljena tako da su s dimnjakom priključena najkraćim putem i s najmanjim
mogućim gubicima temperature dimnih plinova, priključne cijevi su adekvatne za tu
namjenu, a spojevi priključnih cijevi su pravilni i stabilni;
i) priključne cijevi se lako demontiraju ili su izvedeni otvori za čišćenje;
j) neaktivni priključci su zatvoreni na pravilan način;
k) svi otvori dimnjaka i priključnih cijevi su na propisanom razmaku od zapaljivih materijala;
l) udaljenost uređaja za loženje i zapaljivih materijala je najmanje jednaka udaljenostima
propisanim od strane proizvođača ložišta.
m) izlazni nastavak ima ispravno mjesto u skladu sa 6.8.2 i je li spoj dimnjaka i izlaznog nastavka
otporan na vremenske uvjete;
n) naprave za pristup dimnjaku izvedene su sukladno normi HRN DIN 18160-5:2016;
U objektima gdje se koriste postojeći dimnjaci, svi tragovi propuštanja dima i kondenzacijskih fleka će
biti istraženi i njihovi uzroci otklonjeni.
Dimnjačar će nastojati provesti vizualni pregled dimnjaka i uređaja za loženje međutim, ne smije se
smatrati odgovornim za sakrivene nedostatke, starije ili dotrajale dijelove/komponente zbog
pogoršanja i habanja.
Bilješka:
Posebnu pozornost valja posvetiti dijelu dimnjaka koji prolazi kroz tavanski prostor i iznad krova jer su
ti dijelovi najviše izloženi velikim temperaturnim promjenama i vanjskim utjecajima kako bi se utvrdilo
da je dimnjak cjelovit, kontinuiran i neoštećen, da su eventualna skošenja pravilno napravljena i
poduprta. Potrebno je ustanoviti blizinu ili prolaz krovne konstrukcije kroz dimnjak.
Kod zidanih dimnjaka trebali bi, koliko je to okom moguće i praktično pregledati da li je uredno
sazidan s dovoljno ali ne i previše morta koja u unutrašnjosti povećava hrapavost površine, da nema
slobodnih ili oštećenih opeka, te da je cijeli čvrsto sagrađen.
B.2 Vizualni pregled kamerom

Cilj vizualnog pregleda kamerom je utvrditi dotrajalost stijenke, strukture, priključaka ili sanacijskih
cijevi.
Potrebno je ustanoviti ima li stijenka dimovoda:
- puknuća,
- oštećenih ili slobodnih opeka,
- loših spojeva cijevi ili opeka,
- nedostatka brtvene mase na spojevima cijevi,
- manjka ili viška morta između opeka,
- instalacija koje ne pripadaju u dimnjake ( el. kabeli, plinske i vodovodne instalacije, cijevi
klima uređaja, itd.) i
- tragova propuštanja dima ili pojave kondenzata.
77
B.3 Kompatibilnost uređaja za loženje i dimnjaka
BS 5440-1:2008 str.9
Efikasnost dimovodnog objekta da na siguran način dovede produkt izgaranja goriva u atmosferu
ovisna je o:
- promjeru (presjeku) dimovodnih cijevi,
- duljini dimovodnih cijevi,
- putanji dimovodnih cijevi,
- izloženosti dimovodnih cijevi različitim vanjskim temperaturama;
- upotrebljenim materijalima;
- efikasnosti uređaja za loženje;
- dobavi zraka za izgaranje;
- kvaliteti goriva
Zbog sve veće efikasnosti uređaja za loženje teško je koristiti prethodna znanja o kompatibilnosti
uređaja za loženje i dimnjaka stoga dimnjačar najčešće nije u mogućnosti u potpunosti garantirati
kompatibilnost čak ni ako se radi o zamjeni ložišta novijim modelom ložišta iste vrste, istog
proizvođača. Jedini siguran pristup je toplinski proračun i proračun dinamike fluida sukladno normi
HRN EN 13384-1 ili HRN EN 13384-2
B.4 Opskrba zrakom za izgaranje

Efikasnost dimovodnog objekta da na siguran način dovede produkt izgaranja goriva u atmosferu
direktno je ovisna o dobavi zraka za izgaradnje.
Potrebno je ustanoviti je li sagorjevanje u uređaju za loženje ovisno ili neovisno o zraku iz prostora
sukladno poglavlju 15.
B.5 Prostorije za montažu uređaja za loženje
Sukladno poglavlju 15.
B.6 Ispitivanje nepropusnosti dimnjaka dimnim patronama
Document J
HRN 15287-1
Ispitivanje nepropusnosti dimnjaka moguće je pouzdano obaviti samo nakon što je isti montiran ili
BS 5440-1 sagrađen bez završne obrade (žbuka, gipskartonske ploče, glet, boja za zidove, tapete itd.) koja može
spriječiti izlaz ispitnog dima kod ispitivanja dimnim patronama. Pozitivne nalaze ispitivanja
nepropusnosti dimnjaka s završnom obradom zida dimnjaka potrebno je u dimnjačarskom nalazu
istaknuti kao takve i o mogućim manjkavostima ispitivanja obavijestiti korisnika. Ovo se ne odnosi na
sistemske, montažne, prenamjenjene i sanirane dimnjake s kanalima za prozračivanje dimovodne
cijevi kod kojeg se može nedvojbeno ustanoviti prohodnost kanala od temelja do kape.
1. Prilikom ispitivanja dimnjaka, vlasnik/korisnik ili njihov ovlašteni predstavnik dužan je

osigurati pristup svim prostorijama kroz koje dimnjak prolazi i svim ostalim dijelovima
dimnjaka.
2. Ukoliko se ispituje metalnu stijenku dimnjaka, dimne patrone moraju biti namjenjene za tu
namjenu.
3. Obaviti vizualnu kontrolu svih djelova dimnjaka (vidi pod vizualna kontrola).
4. Ukloniti sve prigušivače uzgona ili ih trajno fiksirati u otvorenom položaju na način da je
većina svijetlog otvora dimovoda neometana.
5. Kada se dimnjak koji je bio u upotrebi ispituje na nepropusnost mora se prvo detaljno
očistiti.
6. Sve otvore na dimnjaku osim najnižeg otvora i kape potrebno je zatvoriti namjenskim
spužvama ili alternativno najlonskim vrećicama.
7. Dimnjak prvo treba zagrijati kako bi se stvorio uzgon (pomoću plinskog plamenika ili
električnog grijača) min. 10 minuta, a po potrebi i dulje ako se radi o hladnom dimnjaku
velikog promjera.
8. Prikladan broj dimnih patrona potrebno je smjestiti u temelj dimovoda. Kada se dim počinje
formirati, otvor na dnu dimnjaka ili otvor kamina treba biti zadihtan ili bi uređaj za loženje
trebao biti zatvoren, tako da dim može ući samo u dimnjak.
9. Dim mora biti slobodno pušten prema vrhu dimnjaka i kada se pojavi na vrhu, vrh dimnjaka
mora biti zatvoren potpuno ili djelomično (maksimalna veličina otvora može biti promjera 50
mm).
78
10. Cijela duljina dimnjaka mora se provjeriti, imajući u vidu stavak 10. Ispitivanje bi trebalo
obavljati minimalno 5 minuta.
11. Tijekom ispitivanja, dim se ne bi smio pojaviti na ušću niti jednog susjednog dimnjak što bi
ukazivalno na propuštanje između njih. Ukoliko se ispituje pozadinski prozračivana
dimovodna cijev, potrebno je posebno obratiti pozornost na izlaz zraka za pozadinsko
prozračivanje gdje bi se mogao pojaviti ispitni dim.Potrebno je voditi računa da se
propuštanje ne treba očekivati samo u blizini propusnog dimnjaka. Propuštanje se može
pojaviti i kroz udaljene razvodne kutije, na dovratnicima, kod otvora prozora, kroz parket,
kroz dimnjake u grupi udaljenoj i po nekoliko metara, itd.).
12. Potrebno je uzeti u obzira da se prilikom ispitivanja dimnjaka na ovakav način u dimnjaku
stvara tlak značajno viši od onog definiranog razredom nepropusnosti N1. Kod dimnjaka u
ovom razredu nepropusnosti dozvoljeno je propuštanje od 2 litre u sekundi po metru
kvadratnom. Prilikom istpitivanja moguće je dakle vidjeti poneki znak propuštanja kojeg je
potrebno ocjeniti od strane stručne i iskusne osobe da li ono znači neispravnost dimnjaka.
13. Ukoliko se radi o velikim količinama ispitnog dima koji se pojavljuju s vanjske strane
dimnjaka, one mogu ukazivati na velika oštećenja koja je potrebno pronaći i ukoliko je
moguće lokalno ih sanirati na pravilan način i ponoviti ispitivanje dimnjaka.
14. Nakon ispitivanja potrebno je sve privremene zatvarače otvora dimnjaka ukloniti.
B.7 Ispitivanje nepropusnosti dimnjaka instrumentom

HRN EN 15287-2:2008
str 82
Ispitivanje nepropusnosti dimnjaka moguće je pouzdano obaviti samo nakon što je isti montiran ili
sagrađen bez završne obrade (žbuka, gipskartonske ploče, glet, boja za zidove, tapete itd.) koja može
spriječiti izlaz zraka kod ispitivanja dimnjaka instrumentom. Pozitivne nalaze ispitivanja
nepropusnosti dimnjaka s završnom obradom zida dimnjaka potrebno je u dimnjačarskom nalazu
istaknuti kao takve i o mogućim manjkavostima ispitivanja obavijestiti korisnika. Ovo se ne odnosi na
sistemske, montažne, prenamjenjene i sanirane dimnjake s kanalima za prozračivanje dimovodne
cijevi kod kojeg se može nedvojbeno ustanoviti prohodnost kanala od temelja do kape.
Provedite ispitivanje nepropusnosti pri sobnoj temperaturi.

Izmjerite promjer(presjek) i ukupnu (razvijenu) visinu dimnjaka koje ćete kasnije upisati u mjerni
instrument ili koristiti za izračun površine dimnjaka.
Brtvite izlaz dimovoda s zrako-nepropusnim zatvaračem. Kako bi se osiguralo da su dimnjaci
prikladno zatvoreni proizvođač može isporučiti adapter. Pobrinite se da su i ostali otvori zatvoreni,
uključujući i odvod kondenzata.
Spojite dovod zraka i mjerač protoka na dimovod pomoću zračnih brtvila. Spojite manometar izravno
na dimovod. Pustite zrak iz izvora zraka u dimnjak brzinom potrebnom za postizanje i održavanje
ispitnog tlaka koji odgovara dimnjaku (poglavlje 5.1.3).
Zapišite stopu propuštanja zraka.
UPOZORENJE: Iz sigurnosnih razloga se ne preporuča ispitivanje dimnjaka na objektu s tlakom većim

od 200 Pa. U svakom slučaju potreban je oprez kod ispitivanja pretlačnih sustava na objektu. Bilo koji
krajnji poklopac trebao bi biti oprezno fiksiran i zategnut.
Zadovoljavajuća stopa propuštanja postiže se ako maksimalna vrijednost propuštanja nije veća od
one navedene u poglavlju 5.1.3. Ako se ne postigne zadovoljavajuća stopa propuštanja, treba istražiti
razlog.
Međutim, ako je za dimnjake s negativnim pritiskom zabilježena stopa propuštanja veća od dvije
trećine dopuštene propusnosti preporuča se daljnja istraga kako bi se utvrdilo da li se propuštanje
događa kao rezultat jednog otvora u dimnjaku ili je li propusnost opće naravi. Potrebno je ispraviti
propuštanje kroz jedan otvor.
79
B.8 Ispitivanje nepropusnosti ispuha zrakodimovoda mjerenjem kisika
HRN EN 15287-2:2008
str 82
Mjerenjem koncentracije O₂ u zraku za izgaranje na samom ulazu u uređaj za izgaranje moguće je
ustanoviti ulazak ispušnih plinova u kanal za dobavu zraka.
Granične vrijednosti snižene koncentracije O₂ u zraku za izgaranje ovise o konstrukciji i lokaciji
izlaznog nastavka. Kod nekih izlaznih nastavaka zbog dva ranije navedena razloga moguća je
recirkulacija ispušnih plinova u kanal za dobavu zraka.
Prihvatljive vrijednosti su:
1. Zrakodimovodi gdje recirkulacija nije moguća prihvatljivo je da smanjenje koncentracije O₂

nije veće od 0,4% volumena O₂ od referentne vrijednosti.
2. Zrakodimovodi gdje je recirkulacija moguća prihvatljivo je da smanjenje koncentracije O₂ nije
veće od 2% volumena O₂ od referentne vrijednosti.
Referentna vrijednost je vrijednost mjerena nakon kalibracije mjernog instrumenta. Moguće je

kalibrirati mjerni instrument u prostoriji u kojoj se uređaj za loženje nalazi. U slučaju da je zrak u
prostoru kontaminiran (npr. u tvornicama, radionicama), kalibraciju je potrebno obaviti izvan
kontaminiranog prostora (najbolje vani).
Primjer ocjene ispravnosti:

Nakon kalibriranja uređaj prikazuje vrijednost 20,8 % volumena O₂ u zraku.
Rezultat mjerenja je 20,2 % volumena O₂ u zraku.
Smanjenje je 0,6% volumena O₂.
Ukoliko se radi o prvom slučaju sustav nije zadovoljio,
Ukoliko se radi o drugom slučaju sustav je zadovolljio.
B.9 Očitanje dimnog broja Ringelmanovom ljestvicom

Ringelmanova ljestvica ima šest polja. Od tih šest polja četiri su određene nijanse sive dok su prva (0)
bijela a posljednja (5) crna. Udio crnog na ostalim sivim poljima iznosi:
Sivo 1. : 20% crne boje
Ova ljestvica upotrebljava se tako da se boja dima iz vrha dimnjaka vizualno uspoređuje s nijansama
na Ringelmannovoj ljestvici i bilježi se najsličniji iznos zacrnjenja.
U slučaju kada je vrijednost potrebno mjeriti kroz duži period, usporedba se radi svaku minutu, pola
minute ili četvrtinu minute kroz npr. jedan sat. Očitanja se tada svode na ekvivalent broja jedan kao
standard (npr. ukoliko imamo 7 očitanja broja 5, broj ekvivalentnih uzoraka broja jedan je 35 (5 x 7)).
Kako se broj jedan se smatra 20% gustoće dima, ukupna gustoća dima kroz cijeli period računa
putem slijedeće formule:
Broj ekvivalentnih uzoraka dimnog broja 1 x 0,20 x 100

= postotak gustoće dima
Ukupni broj uzorkovanja
Npr.
Broj ekvi.uzoraka broja 1
7 Očitanja uzoraka broja 5 35
240 Ukupan broj uzorkovanja 264
80
264 x 0,20 x 100

= 22%
240
HRN DIN 51402-1:2010
Ispitivanje otpadnih
U današnje vrijeme se to izvodi modernim uređajem koji očitava dimni broj pomoću fotodiode na
plinova iz uljnih samom mjernom mjestu unutar prostorije za montažu uređaja čime se izbjeglo mnogo vanjskih
kotlovnica -- Vizualno i
fotometrijsko
utjecaja (sunce, vjetar) i subjektivnih ocjena prilikom određivanja dimnog broja ranije opisanom
određivanje dimnog metodom.
broja (DIN 51402-
1:1986)
U slučaju sustava za grijanje na tekuće gorivo, određivanje dimnog broja provodi se prije mjerenja
stvarnog gubitka dimnih plinova i CO / CO2. Dimni broj je primarni pokazatelj kvalitete izgaranja u
sustavu grijanja tekućim gorivom: što je manje čađi, to je bolje izgaranje. Čađa je crna krutina koja
sadrži do 99,5% ugljika. Razina onečišćenja čađe u dimnim plinovima određena je stupnjem
zacrnjenja mjerne točke na bijelom filter papiru.
Definirana količina dimnog plina od 1,63 l uvlači se kroz cijev sonde pomoću ručno upravljane pumpe
ili poluautomatskog i elektroničkog mjernog instrumenta i udara u filter papir. Zatamnjenje filter
papira se zatim uspoređuje s 4 ili više sivih nijansi ljestvice za čađ.
Ovo mjerenje se radi tri puta za redom kako bi se utvrdila prosječna vrijednost i omogućila
usporedba s najvećim dopuštenim dimnim brojem; to je značajno za određivanje pouzdanosti
pogona i, prema tome, odobravanja sustava za grijanje na tekuće gorivo.
Točka zacrnjenja na filteru se također može testirati na prisutnost derivata (ulja) kapanjem acetona
na rub točke. Ako se na točki mjerenja prepozna promjena boje u žuto, to označava prisutnost
derivata (ulja).
B.10 Mjerenje uzgona dimnjaka
Pravilan uzgon dimnjaka je osnovni uvijet odvođenja dimnih plinova kroz dimnjak u vanjsku
atmosferu. Zbog niže gustoće toplih dimnih plinova od hladnijeg vanjskog zraka stvara se podtlak.
Zbog ovog podtlaka, zrak za izgaranje uvučen je u komoru izgaranja i savladani su svi otpori u
uređaju za loženje i dimovodnim cijevima.
Za nadtlačne uređaje za loženje nije potrebno osigurati uzgon jer ventilatori u njima osiguravaju sve
ranije navedene potrebne uvjete. U ovakvim sustavima mogu se upotrebljavati manji promjeri
dimovoda.
Mjerenjem uzgona utvrđuje se razlika tlaka između unutrašnjosti dimovoda i prostorije za montažu
uređaja za loženje.
Senzor za mjerenje uzgona mjernog instrumenta potrebno je prije mjerenja nulirati.
Tipične vrijednosti uzgona dimnjaka jesu;

- Za nadtlačne uređaje za loženje s nadtlačnim goračima (predtlak): (+) 0,12 – 0,20 hPa
- Za nadtlačni gorač kojem ventilator služi za savladavanje otpora uređaja za loženje i
atmosferski plinski gorač (podtlak): (-) 0,03 – 0,10 hPa.
81
Prilog C Čišćenje uređaja za loženje
C.1 Mehaničko čišćenje ložišta

Obuhvaća mehaničko čišćenje nečistoća plameno – dimne strane uređaja za loženje upotrebom
osnovnog dimnjačarskog alata i spremanje istih u namjensku vreću za smeće. Zbrinjavanje nečistoća
obavlja korisnik ložišta. Svi putevi dima moraju biti temeljito očišćeni. Ovaj rad ne uključuje
servisiranje kotla.
C.2 Strojno mehaničko čišćenje ložišta
Obuhvaća strojno mehaničko čišćenje nečistoća plameno – dimne strane uređaja za loženje
upotrebom uređaja za strojno mehaničko čišćenje plameno-dimne strane kotla i spremanje istih u
namjensku vreću za smeće. Zbrinjavanje nečistoća obavlja korisnik ložišta. Svi putevi dima moraju
biti temeljito očišćeni. Ovaj rad ne uključuje servisiranje kotla.
C.3 Kemijsko čišćenje ložišta
Obuhvaća strojno kemijsko čišćenje nečistoća plameno – dimne strane uređaja za loženje
upotrebom visokotlačnog perača za kemijsko čišćenje plameno-dimne strane kotla. Sva kemijska
sredstva koja se koriste za ovu namjenu moraju imati vodopravnu dozvolu za ispuštanje u
kanalizaciju. Svaku tekućinu koja izlazi iz dimne strane kotla prilikom čišćenja (čak i vodu koja je došla
u doticaj s naslagama na dimnoj strani kotla), potrebno je sakupljati, testirati na kiselost ili lužnatost,
neutralizirati i tek nakon tog procesa ispustiti u kanalizacijski sustav.
Svi putevi dima moraju biti temeljito očišćeni. Ovaj rad ne uključuje servisiranje kotla.
Za rad s opasnim kemikalijama potrebno je osigurati dodatnu obuku radnika i odgovorne osobe za
rukovanje istima sukladno važećim propisima.
C.4 Konzervacija ložišta
Obuhvaća nanošenje konzervansa na plameno-dimnu stranu kotla radi korozijske zaštite.
82
Prilog D Pregled uređaja za loženje
Pregledati cjelovitost, čitavost i ispravnost svih mehaničkih djelova ložišta i brtvi.
D.1 Mjerenje emisije dimnih plinova (EDP)
D.1.1 Procedura (općenito)
HRN EN 15378:2007
(C.1.1)
Mjerenje se obavlja u blizini izlaza dimnih plinova iz kotla, a najmanje na udaljenosti unutar 3
promjera dimovodne cijevi.
Otvor za mjerenje mora biti tijesan.
Mjerenje emisije dimnih plinova obavit će se u sredini dimovoda. Točka s najvećom temperaturom
dimnih plinova s najmanjom koncentracijom O2 je također odgovarajuća.
Temperatura ulaznog zraka za izgaranje mjeriti će se na ulazu u plamenik. Preporuča se istovremeno

mjerenje emisije dimnih plinova i temperature ulaznog zraka za izgaranje.
Ukoliko postoji predgrijavanje ulaznog zraka za izgaranje, temperatura dimnih plinova i temperatura
zraka za izgaranje mjeriti će se između kotla i jedinice za povrat topline (rekuperatora).
Sljedeća svojstva dimnih plinova će biti mjerena u istoj točki, preporuča se s multifunkcionalnim
(kombinirana sonda) uređajem sukladnim s normom HRN EN 50379:
Θdp - temperatura dimnih plinova

XO2, dp, suh - udio kisika u suhim dimnim plinovima
XCO, dp, suh - udio ugljičnog monoksida u suhim dimnim plinovima
Θzrak - temperatura zraka za izgaranje
Prije očitavanja i zapisivanja vrijednosti operator će čekati vrijeme odziva uređaja za mjerenje.
D.1.2 Mjerenje EDP i O2

Verordnung
über die Kehrung und
U slučaju uređaja za loženje, kogeneracijskih uređaja, toplinskih crpki i stacionarnih motora s
Überprüfung von unutarnjim izgaranjem na tekuća i plinovita goriva, udio ugljičnog monoksida u nerazrijeđenom
Anlagen (KÜO) (1;2)
suhom dimnom plina ne smije biti veća od 1000 ppm. Ako se ta vrijednosti prekorači, korisnike se
upućuje na servisiranje uređaja prije daljnje upotrebe uz obaveznu kontrolu najkasnije nakon mjesec
dana.
HRN EN 15378:2007 Ukoliko izmjerena vrijednost ugljičnog monoksida u nerazrijeđenom suhom dimnom plina prijeđe
(C.3)
slijedeće vrijednosti:
Gorivo CO (ppm)
Prirodni plin < 100
Lako i ekstra lako loživo ulje < 50
korisnike se upućuje na servisiranje uređaja prije daljnje upotrebe uz obaveznu kontrolu najkasnije
nakon mjesec dana.
Ukoliko udio ugljičnog monoksida u nerazrijeđenom suhom dimnom plinu prijeđe vrijednost od 500
ppm potrebno je korisnicima ukazati na potrebu za servisiranjem uređaja za loženje.
Izmjereni ugljični monoksid je vrijednost razrijeđena pretičkom zraka.

Nerazrijeđeni ugljični monoksid (uCO) je vrijednost izmjerenog ugljičnog monoksida u smjesi dimnih
plinova svedena na vrijednost bez pretička (suvišak ili pretičak zraka λ) zraka na slijedeći način:
uCO = CO · λ
O₂ 21%
λ=1+ 21% O₂
ili λ = 21% O₂
83
O2 – izmjerena vrijednost kisika u smjesi emisije dimnih plinova
Ovu vrijednost mjerni instrumenti najčešće računaju odmah i prikazuju na ekranu.
Mjerenje koncentracije ugljičnog monoksida ne obavlja se kod:

- sušilice za odjeću grijane plinom,
- peći za plinovita goriva bez ventilatora s dovodom zraka za izgaranje i ispuštanjem dimnih
plinova kroz vanjski zid (C11), čiji je izlaz dimnih plinova smješten više od 3 metra iznad
razine tla i udaljen je više od jednog metra od prozora, vrata i ventilacijskih otvora,
- stacionarnih sustava napajanja (agregati za slučaj nužde).
Mjerenja se provode odgovarajućom mjernom opremom. Mjerni sustavi smatraju se prikladnim ako
su prošli test sposobnosti. Mjernu opremu koja se koristi mora se provjeravati minimalno jednom
godišnje.
Bilješka 1 Omjer gorivo - zrak
Cilj ekološki sigurnog uređaja za loženje je potpuno izgaranje goriva i najbolje moguće korištenje
uređaja. Odlučujući parametar za optimalni rad je postavka količina zraka za izgaranje.
Stvarna količina zraka, koju je potrebno dovesti u tehničkim ložištima radi postizanja potpunog
izgaranja, veća je od teoretske (minimalne) količine, a ona se izražava pretičkom zraka. Vrijednost
pretička zraka ovisna je prije svega o vrsti goriva, izvedbi ložišta, te načinu izgaranja. Radi usporedbe,
u tablici su prikazane približne vrijednosti pretička zraka :
Vrsta goriva i izvedba ložišta Pretičak zraka

Loženje plinovitim gorivima 1,03 – 1,15
Loženje tekućim gorivima 1,05 – 1,25
Ugljena prašina kamenog ugljena 1,2 – 1,4
Ugljena prašina mrkog ugljena i lignita 1,25 – 1,35
Loženje drvenim otpacima 1,3 – 1,8
Omjer viška zraka za izgaranje i teoretskog Zahtjev za zrakom naziva se broj zraka ili omjer zraka λ
(lambda).
Omjer zraka je funkcija koncentracije komponente ispušnih plinova CO, CO2 i O2. Odnosi su pokazani
na tzv. dijagramu sagorijevanja (vidi sliku ispod).
Tijekom izgaranja, svaki sadržaj CO2 povezan je s određenom vrijednosti CO, s nedostatkom zraka ( λ
<1) ili vrijednosi O2 u pretičku zraka (λ> 1).
Budući da CO2 ima svoju maksimalnu vrijednost, on sam nije jedinstven, stoga da je dodatno
mjerenje CO ili O2 obavezno. Pri radu s pretičkom zraka (normalno u ovom slučaju) obično se
preferira mjerenje O2.
Kako je moguće da se mnoge vrijednosti kod mjerenja EDP ne mjere nego izračunavaju unutar
instrumenta, potrebno je u instrumentu za mjerenje točno odabrati gorivo uređaja za loženje čija se
EDP mjeri jer o tome ovisi točnost vrijednosti koje se automatski izračunavaju i prikazuju.
84
Dijagram pokazuje da se gubitak dimnih plinova povećava i na određenoj razini manjka zraka i kod
izvjesnog količina suvišnog zraka. Odgovarajući porast gubitka ispušnog plina može se objasniti na
sljedeći način:
1. U nedostatku zraka, raspoloživo gorivo nije potpuno spaljeno i pretvoreno u toplinu.
2. U slučaju suvišnog zraka zagrijava se previše kisika koji prolazi izravno kroz dimnjak na otvoreno
bez upotrebe za proizvodnju topline.
D.1.2 Kontrola funkcionalnosti kod plinskih uređaja za loženje s osiguračem strujanja (B11BS)
Postupak za kontrolu pomoću ogledala (rosna pločica)
Kontrolom rosnom pločicom (ogledalom) kontrolira se ispravno izdvajanje ispušnih plinova iz
procesa izgaranja.
Kontrolu treba provoditi nakon svake aktivne intervencije na plinskom uređaju za loženje i dimnjaku
na koji je uređaj priključen. Kao alat, potrebna je rosna pločica (preporuča se ispunjena tekućinom) ili
elektronički ispitivač emisije. Tekućina hladi ogledalo ispod sobne temperature. To je potrebno kako
bi se pouzdano naznačilo zamagljivanje ogledala vlagom iz ispušnih plinova.
Postupak provjere ispuštanja ispušnih plinova provodi se kako slijedi.
• Sve prostorije moraju biti temeljito prozračene (propuh), zatim prozori i vrata moraju biti
zatvoreni.
• Plinski aparat koji se provjerava mora biti pušten u rad. Poklopac (plašt) plinskog uređaja mora biti
montiran.
• Provjeravajte plinski uređaj.
• Ako se plinski uređaj nalazi na dimnjaku s više priključenih uređaja za loženje, svi ostali plinski
uređaji također moraju biti pušteni u rad.
• Ako o okolnom zraku ovise i neki drugi plinski uređaji zajedno s plinskim uređajem koji se ispituje,
također ih treba pustiti u rad.
Provjerite točku rosišta u trajanju od najmanje 5 minuta na obje strane sigurnosnog uređaja za
protok. Dulja vremena testiranja trebaju ukazivati na nepouzdan sustav.
Ispitivanje je potrebno izvesti i u minimalnom opterećenju uređaja za loženje
Kontrola točke rošenja pomoću elektroničkog mjernog uređaja
Prilikom ovog ispitivanja potrebno je provjeriti i postoje li u prostoriji montaže ili u povezanim
prostorijama ventilatori za odsis zraka iz prostorije.
85
Napomena:
Vizualni pregled sigurnosnog uređaja za zaštitu od korozije (hrđanje, početna korozija) daje
informaciju o radu plinskog uređaja za loženje. Tako uz vrlo kratka vremena rada plinskog uređaja za
loženje, mala količina kondenzata uvijek će stizati u povratne otvore osigurača strujanja. S
vremenom, ovaj kondenzat uništava osigurač strujanja, a zatim ga treba zamijeniti.
Ovi uređaji za nadzor ispušnih plinova najčešće rade termički ("BS" za blokiranu sigurnost). Najlakši
način za provjeru tih senzora je simulacija protutlaka u ispušnim plinovima. Za ovu kontrolu potrebno
je blokirati protok dimnih plinova na priključnoj cijevi.
Elektronika uređaja mora otkriti povrat ispušnog plina najkasnije nakon 2 minute i isključiti plamenik.
Nakon čekanja od 15-20 minuta, cirkulacijski bojler ili kombinirani bojler mogu provesti još jedan
postupak pokretanja. To se može ponoviti do 3 puta tijekom neprekidnog zahtjeva za toplinom.
Nakon toga uređaj isključuje paljenje.
Stupanj onečišćenja senzora ispušnih plinova mora se provjeriti, jer se prljavština ponaša kao izolator
koji ometa prijenos topline.
86
Prilog E Projekt dimnjaka
(informativni)
E.1 Obavezan sadržaj projekta dimnjaka
Tehnički propis za
dimnjake u građevinama
(1) Sadržaj glavnog projekta građevine u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje dimnjaka i uvjete
za njegovo izvođenje i održavanje, ako ovim Propisom za pojedine vrste građevina nije drukčije
(03/2017, Čl. 20 i 21)
određeno, obuhvaćeno je:
– arhitektonskim i/ili građevinskim projektom,
– strojarskim projektom,
(2) Arhitektonski ili građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje vanjskog
oblikovanja dimnjaka i pristupa dimnjaku mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu:
1.1. opis i zahtjeve za završnu obradu vanjskih ploha dimnjaka,
1.2. opis i zahtjeve za požarnu otpornost nosivog dijela dimnjaka i dijelova građevine koji se nalaze u
prostoru nepovoljnog toplinskog utjecaja dimnjaka,
1.3. opis i zahtjeve za naprave za pristup dimnjaku,
2. u programu kontrole i osiguranja kvalitete:

2.1. svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju kao završna obrada vanjskih
ploha dimnjaka i naprava za pristup dimnjaku,
2.2. razred nezapaljivosti ili zapaljivosti dijelova građevine koji se nalaze u prostoru nepovoljnoga
toplinskog utjecaja dimnjaka te njihovu minimalnu međusobnu udaljenost,
2.3. druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i drugim propisima.
3. u nacrtima:
3.1. broj i položaj priključaka uređaja za loženje
3.2. položaj dimnjaka u građevini,
3.3 položaj izlaznog otvora dimnjaka i njegova visina iznad krova građevine i/ili nadvišenja u odnosu
na prepreke koje se nalaze u prostoru utjecaja izlaznog otvora,
3.4. položaj naprava za pristup dimnjaku i pristupnih otvora s vratašcima za kontrolu i čišćenje.
(3) Građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje nosive konstrukcije dimnjaka
mora sadržavati dijelove propisane posebnim propisom za odgovarajuću vrstu konstrukcije.
(4) Strojarski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje dimnjaka mora sadržavati osobito:
1.1. uvjete kompatibilnosti dimnjaka i uređaja za loženje
1.2. opis dimnjaka s dimenzijama i opisom svijetlog otvora dimovoda
1.3. opis svojstva dimnjaka za projektom predviđen uređaj ili uređaje za loženje i alternativna
rješenja u smislu:
1.3.1. temperaturne uporabljivosti
1.3.2. dopuštenog podtlaka ili predtlaka
1.3.3. postojanosti na čađu
1.3.4. postojanosti na kondenzat
1.3.5. otpornosti na koroziju
1.3.6. otpornosti na toplinsku vodljivost
1.3.7. otpornosti na požar čađe
1.3.8. karakteristike dimnih plinova u skladu s projektom predviđenog sustava grijanja građevine za
svaki pojedini priključeni uređaj za loženje i/ili goriva
1.4. opis načina izvođenja strojarskim projektom obuhvaćenog dijela dimnjaka i ugradnje građevnih
proizvoda
1.5. opis i način priključenja spojne dimovodne cijevi na priključak dimnjaka
87
1.6. opis i zahtjevi za vratašca za kontrolu i čišćenje
1.7. način prihvata i odvodnje kondenzata;
2. u proračunu:
2.1. podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na strojarskim projektom obuhvaćene dijelove
dimnjaka
2.2. proračun svijetlog otvora dimovoda za odabrane karakteristike uređaja za loženje i/ili goriva i
odgovarajuće karakteristike dimnih plinova
2.3. proračun potrebne protupožarne i toplinske izolacije
2.4. broj i položaj priključaka uređaja za loženje
2.5. proračun korisne visine dimnjaka;
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete:

3.1. svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u strojarskim projektom
obuhvaćeni dio dimnjaka
3.2. uvjeti izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja dimnjaka, a koji
imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih svojstava dimnjaka i ispunjenja bitnih
zahtjeva za dimnjak i građevinu
3.3. zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda
3.4. pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se
dokazati sukladnost s projektom predviđenim svojstvima
3.5. druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim
propisima.
3.6. zahtjeve za održavanje dimnjaka koji moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine očuvaju
njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s
kojim je dimnjak izveden.
Iznimno glavni projekt obiteljske kuće i jednostavne građevine u dijelu koji se odnosi na dimnjak
mora sadržavati:
1.1. opis oblikovnog rješenja i pristupa dimnjaku
1.2. opis konstrukcije dimnjaka
1.3. opis svojstva dimnjaka s dimenzijama i opisom svijetlog otvora dimovoda za odabrane
karakteristike uređaja za loženje i/ili goriva i odgovarajuće karakteristike dimnih plinova, te zahtjeve
za građevne proizvode
1.4. opis i zahtjeve za požarnu otpornost dijelova građevine koji se nalaze u prostoru nepovoljnoga
toplinskog utjecaja dimnjaka
1.5. podatke o načinu izvođenja dimnjaka
1.6. zahtjeve za održavanje dimnjaka koji moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine očuvaju
njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtijevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s
kojim je dimnjak izveden
1.7. opis načina izvođenja dimnjaka i ugradnje građevnih proizvoda
1.8. opis i način priključenja uređaja za loženje na priključak dimnjaka;
2. u nacrtima:
2.1. položaj dimnjaka u građevini,
2.2. položaj izlaznog otvora dimnjaka i njegova visina iznad krova građevine i/ili nadvišenja u odnosu
na prepreke koje se nalaze u prostoru utjecaja izlaznog otvora,
2.3. položaj, naprava za pristup dimnjaku i pristupnih otvora s vratašcima za kontrolu i čišćenje.
88
E.2 Projektiranje (uređaji za loženje s otvorenom komorom izgaranja)
E.2.1 Izvori podataka i informacija
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.2.1)
Podaci i informacije navedene u 4.2.2 do 4.2.6 moraju se dobiti i dokumentirati prema potrebi.
NAPOMENA Izvori mogu biti:
- upute za projektiranje, ugradnju ili upotrebu proizvođača uređaja za loženje;
- upute za montažu, tehnički list i izjava o svojstvima (proizvođača dimnjaka);
- projektna dokumentacija objekta;
- lokalna pravila gradnje.
Mogući izvor tipičnih ili prosječnih podataka nalazi se u normi HRN EN 13384-1.
E.2.2 Podaci o uređaju za loženje

HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.2.2)
podataka mora biti dokumentiran u projektu.

Vrsta goriva
Vrsta goriva
Maksimalno i (gdje postoji raspon) minimalnog protoka mase dimnih plinova
(ili stope gorenja i srodnih CO2 sadržaja
ili toplinskih ulaza i srodnih CO2 sadržaja
ili toplinske rezultate i srodne učinkovitosti i sadržaja CO2)
Minimalna temperatura dimnih plinova za maksimalnu / nominalnu i minimalnu toplinsku snagu /
ulaz
Za izbor priključne dimovodne cijevi/rozete na priključku dimnjaka:

E.2.3 Specifikacija proizvoda za dimnjake
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.2.3)
Moraju se prikupiti sljedeći podaci o svojstvima dimnjaka:
- identifikacija i razredba sustava dimnjaka ili građevinskih elemenata kod zidanih dimnjaka ili
elemenata za obnavljanje postojećeg dimnjaka, vidi također Prilog C, Dodatak D i Dodatak E.
- konstrukcijsko opterećenje ili maksimalna dopuštena visina dimnjaka koja se podupire po
duljinama, spojnicama i nosačima;
- upute za montažu;
- dodatne informacije za dimenzioniranje dimnjaka (vidi normu HRN EN 13384-1).
E.2.4 Podaci o građevini i dimnjaku

HRN EN 15287-1:2007
Kako bi se omogućilo određivanje putanje dimnjaka, relevantni detalji zgrade ili noseće strukture
+A1:2010 (4.2.4)
(vidi sliku F.1).
Ako dimnjak treba poduprijeti građevinskom konstrukcijom, izgradnja zgrade i materijala moraju biti
sposobni poduprijeti opterećenja koje je nametnuo dimnjak. Pričvršćivanje mora biti kompatibilno s
materijalima gradnje zgrade. To se provjerava prije postavljanja dimnjaka. Popis podataka o provjeri
dan je u Dodatku F.
89
E.2.5 Opskrba zrakom za izgaranje
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.2.6)
Informacije o veličini i položaju otvora za dovod zraka za izgaranje u prostoriju koja sadrži
E.2.6 Zahtjevi za projektiranje
E.2.6.1 Općenito
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.1)
Projekt dimnjaka mora biti detaljno opisan i dokumentiran. Podaci o proizvodu proizvođača može
ispuniti ovaj zahtjev. Projekt bi trebao omogućiti korištenja standardnih komponenti proizvođača
dimnjaka koji će se koristiti za montažu. Modifikacija komponenata, npr. otvaranje otvora ili
prilagodbe duljine može se provesti samo u skladu s uputama proizvođača.
NAPOMENA Gotov dimnjak mora imati oznaku u skladu s HRN EN 1443 (vidi Dodatak C).
Dimnjački proizvodi moraju biti odabrani tako da oznaka odražava prikladnost dimnjaka za
namjeravanu uporabu. Gotov dimnjak mora imati dimnjačku pločicu (vidi Dodatak G).
E.2.6.2 Oznaka dimnjaka (razredba)
HRN EN 15287-1:2007
+A1:2010 (4.3.2)
Dimnjak i priključna dimovodna cijev moraju imati razredbu prikladnu uređaju za loženje (vidi
PRETHODNO).
Spojna cijev za dimnjak može imati razredbu različitu od dimnjaka u slučaju kada rad uređaja za
loženje rezultira pozitivnim tlakom u priključnoj dimovodnoj cijevi.
Svaki parametar oznake mora biti razreda koji je barem jednak onom koji je potreban ili će biti višeg
razreda
prema sljedećem slijedu:
- T600> T450> T400> T300> T250> T200> T160> T140> T120> T100> T080;
- H> P> N;
- Wx> Dx;
- D3> D2> D1;
- W3> W2> Wl;
- G> O;
gdje
T je klasa temperature;
P je klasa pozitivnog tlaka;
N je klasa negativnog tlaka;
O je bez otpornosti na vatru;
G je s otpornosti na vatru;
xx je udaljenost od zapaljivih tvari;
i za korozijsku klasu:
W je mokri radni uvjeti;
D su suhi uvjeti rada;
1 je za plin i kerozin s udjelom sumpora ≤ 50 mg / m3;
2 je za svjetlo ulje / drvo u otvorenim požarima;
3 je za teška ulja / drvo u zatvorenim peći / ugljen i treset.
E.3 Projektiranje (uređaji za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja)

E.3.1 Općenito
HRN EN 15287-2:2008
(4.1)
Projekti instalacija dimnjaka moraju sadržavati sljedeće informacije potrebne za sigurnu instalaciju
dimnjaka:
- projekt dimnjaka za jedan uređaj ili više uređaja za loženje
- vrsta izvedbe uređaja za loženje, tj. je li izvedba kaskadna ili s višestrukim ulazima
- projekt mora specificirati hoće li konfiguracija dimnjaka sadržavati dva koncentrična ili
odvojena kanala
- dimovodni sustav mora biti u skladu s nacionalnim propisima i nacionalno prihvaćenim
pravilima
NAPOMENA
Ako je dimnjak certificiran zajedno s uređajem za loženje, informacije o dimenzioniranju dimovodne
cijevi i razredba dimovodnih cijevi koje nisu povezane s aspektima ugradnje nisu nužne iz ranije
navedenog razloga.
90
E.3.2 Potrebni podaci
E.3.2.1 Izvori podataka i informacija
HRN EN 15287-2:2008
(4.2.1)
Podaci i informacije navedene u E.3.2.2 do E.3.2.5 moraju se dobiti i dokumentirati prema potrebi.
NAPOMENA
Izvori mogu biti:
- literatura proizvođača uređaja za loženje,
- literatura proizvođača dimnjaka, uključujući instalacijske upute,
- arhitektonski crteži ili planovi i/ili izvid na lokaciji,
- Prilozi ovog dokumenta (npr. Značajka materijala),
- pravila gradnje.
Mogući izvor tipičnih ili prosječnih podataka je norma HRN EN 13384-1 i Aneks A ovog dokumenta.
E.3.2.2 Podaci o uređaju za loženje
HRN EN 15287-2:2008
(4.2.2)
podataka mora biti dokumentiran u projektu.

Vrsta goriva
Vrsta goriva
Maksimalno i (gdje postoji raspon) minimalnog protoka mase dimnih plinova
(ili stope gorenja i srodnih CO2 sadržaja
ili toplinskih ulaza i srodnih CO2 sadržaja
ili toplinske rezultate i srodne učinkovitosti i sadržaja CO2)
Minimalna temperatura dimnih plinova za maksimalnu / nominalnu i minimalnu toplinsku snagu /
ulaz
Minimalna i maksimalna razlika tlakova između usisa zraka za izgaranje i tlaka ispuha propisana od
strane proizvođača ložišta
Maksimalno dopuštena temperatura zraka za izgaranje ako je to propisao proizvođač
Veličina / oblik usisa zraka za izgaranje
Za izbor priključne dimovodne cijevi/rozete na priključku dimnjaka i izbor priključne cijevi za dobavu
zraka za izgaranje:
Veličina / oblik nastavka za priključivanje dobave zraka za izgaranje
Položaj / visina nastavka za priključivanje dobave zraka za izgaranje
Za izbor ušća zrakodimovoda:

Maksimalno dopuštena razina CO₂ u zraku za izgaranje (recirkulacija) ako je to propisao proizvođač
uređaja za loženje.
E.3.2.3 Specifikacija proizvoda sistemskih dimnjaka
HRN EN 15287-2:2008
(4.2.3)
Potrbno je prikupiti sljedeće informacije o dimnjaku:
- model i razredba sistemskog dimnjaka, komponenata montažnih dimnjaka ili komponenata
saniranog postojećeg dimnjaka;
91
- konstrukcijsko opterećenje ili maksimalna dopuštena visina dimnjaka koja se podupire po
duljinama, spojnicama i nosačima;
- težinu komponenata gdje je to prikladno;
- instalacijske upute proizvođača;
- karakteristike terminala;
- sustav odvodnje kondenzata.
Dodatne informacije mogu biti potrebne za dimenzioniranje dimnjaka (vidi norme HRN EN 13384-1
ili HRN EN 13384-2).
E.3.2.4 Podaci o građevini i dimnjaku
HRN EN 15287-2:2008
(4.2.4)
Kako bi se omogućilo određivanje putanje dimnjaka, relevantni detalji zgrade ili noseće strukture
(vidi sliku F.1).
Ako dimnjak treba poduprijeti građevinskom konstrukcijom, izgradnja zgrade i materijala moraju biti
sposobni poduprijeti opterećenja koje je nametnuo dimnjak. Pričvršćivanje mora biti kompatibilno s
materijalima gradnje zgrade. To se provjerava prije postavljanja dimnjaka.
Slika 3 je primjer i instalacije plinskog uređaja vrste C3 i instalacije vrste C4 , a slika 4 je primjer
dimenzija za priključne dimovodne cijevi i dimenzija cijevi za opskrbu zrakom za izgaranje za
vrstu C4 s odvojenim kanalima.
Slika 3- Primjer za priključenje uređaja za loženje s zatvorenom komorom izgaranja - dimenzije
Ključ
Vidi E.3.2.4
92
Slika 4- Primjer dimenzija za priključne dimovodne cijevi i dimenzija cijevi za opskrbu zrakom za
izgaranje za vrstu C 4 s odvojenim kanalima
Ključ
Vidi E.3.2.4
Sljedeći je popis za provjeru podataka od kojih pojedinosti građevinske i dimnjake izgradnja i put.
Sljedeći popis informacija trebao bi se dostaviti prema potrebi (vidi slike 3 i 4):
- visina H1 od zemlje do stropa (strukturno ili završeno);
- visina H2 od posrednika od poda do stropa (strukturni ili završni);
- H3 visina grebena;
- γ visina krova;
- dubina T1 i debljina drvenih greda i udaljenosti između središta;
- dubina T2 i debljina krovnih podnih greda i udaljenosti između središta;
- dubina T3 i debljina krovišta (grede) i udaljenost između središta;
- L1 vodoravna udaljenost između središnje linije dimnjaka iznad krovne razine i kraja štapnice
zgrada;
- L2 horizontalna udaljenost između središnje linije dimnjaka iznad krovne razine i grebena krova;
- C1 udaljenost kroz potkrovlje izmjerena u središnjoj liniji dimovodnog sustava;
- C2 visine od tla prema središnjoj liniji svakog ulaza dimnih;
- visina C3 od tla do dna košuljice;
- ukupna visina dimnjaka C4 od tla do izlaza dimovodnog sustava;
- visina C5 od tla do središta svakog pristupnog otvora;
- visina C6 od tla do donjega zavoja svakog offseta gdje središnja linija košuljice mijenja
smjer;
- C7 okomita udaljenost između donjeg i gornjeg savijanja svakog offseta gdje je središnja linija
košuljice
mijenja smjer;
- C8 horizontalna udaljenost između vertikalnih središnjih linija svakog pomaka;
- visina C9 od tla do središnje linije otvora za izjednačavanje tlaka;
- visina B1 od tla do središnje linije svakog ulaznog zraka;
- F1 horizontalna udaljenost od središta uređaja prema izlazu do središta dimnjaka;
- F2 vodoravna udaljenost od središta uređaja - izlaz do središta ulaza u dimnjak;
- visina F3 od tla do središta izlaza aparata;
- horizontalna udaljenost F4 od središta ulaznog zraka u uređaj do središta vodoravnog kanala za
dovod zraka;
- F5 vodoravna udaljenost od središta ulaznog zraka u uređaj prema sredini izlaza okomitog zraka
opskrbni kanal;
- D1 unutarnje dimenzije presjeka dimnjaka tijekom svoje dužine;
- D2 unutarnje dimenzije poprečnog presjeka kanala za dovod zraka kroz cijelu dužinu;
- D3 unutarnje dimenzije poprečnog presjeka spojne dimne cijevi;
- D4 unutarnje dimenzije poprečnog presjeka kanala za povezivanje zraka;
- materijali svakog poda;
- materijali svakog stropova;
- završni krov.
93
Postojeća detalja o dimnjaku za relined i converted chimney:
- građevinski materijal za određivanje toplinske učinkovitosti;
- stanje i priroda unutarnje dimne površine postojećeg dimnjaka;
- strukturni detalji, npr. Položaj nadzora / čišćenje pristup;
- blizina mjesta izlaza dimnjaka na susjedne zgrade, zapreke i ostale otvore za gradnju, npr
prozori / krovni prozori itd.
E.3.3 Zahtjevi za projektiranje
E.3.3.1 Općenito
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.1)
Ako je dimnjak certificiran kao sastavni dio uređaja za loženje, upute za ugradnju od strane
proizvođača moraju ispunjavati ove zahtjeve za projektiranje.
Projekt dimnjaka mora biti detaljno opisan i dokumentiran. Podaci o proizvodu proizvođača može
ispuniti ovaj zahtjev. Projekt bi trebao uključivati standardne komponente proizvođača dimnjaka koji
će omogućiti pravilno obavljanje instalacije. Izmjena dijelova, npr. Izrada otvora ili podešavanja
duljine može se provesti samo u skladu s uputama proizvođača.
NAPOMENA
Gotov dimnjak mora imati razredbu u skladu s HRN EN 1443 (vidi Dodatak F). Proizvode za dimnjake
treba odabrati tako da njihova razredba odgovara razredbi dimnjaka za namjeravanu uporabu. Prilog
E daje primjer za određivanje dimnjaka metalnog sustava i Prilog F daje primjer opće razredbe
dimnjak prema HRN EN 1443. Gotov dimnjak mora imati dimnjačku pločicu (vidi Dodatak G).
E.3.3.2 Razredba dimovodnog sustava
E.3.3.2.1 Općenito
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.2.1)
Dimnjak i priključne dimovodne cijevi, adapteri dimnjaka i uređaja za lođenje moraju imati razedbu
koja odgovara pojedinostima uređaja za loženje (vidi E.3.2.2) i pojedinostima građevnske strukture
(vidi E.3.2.4).
Priključna dimovodna cijev može imati razredbu koja se razlikuje od one dimnjaka, npr. gdje je tlak
na izlazu uređaja za loženje rezultira pozitivnim tlakom u priključnoj dimovodnoj cijevi, ali je dimnjak
takav da ima dovoljno potlaka za rad pod negativnim pritiskom. Parametri razredbe za dimnjak i
prikljune dimovodne cijevi moraju se uzeti u obzir prilikom izračuna prema normama HRN EN 13384-
1 i HRN EN 13384-2 (vidi 4.3.4).
Svaki parametar oznake mora biti razreda koji je barem jednak onom koji je potreban ili će biti višeg
razreda
prema sljedećem slijedu:
- T600> T450> T400> T300> T250> T200> T160> T140> T120> T100> T080;
- P> N;
- W3> W2> W1;
- D3> D2> D1;
- W> D pod istim korozijskim opterećenjem;
- Gxx> Oxx;
- xx (nizak)> xx (visok);
gdje
T je klasa temperature,
P je klasa pozitivnog tlaka,
N je klasa negativnog tlaka,
W je mokri radni uvjeti,
D su suhi uvjeti rada,
O je bez otpornosti na požar čađe,
G je s otporom na požar čađe,
xx je udaljenost od zapaljivih tvari,
i za klasu otpornosti na koroziju:
za D i W:
1 je za plin i kerozin,
2 je za lagano ulje i drvo u otvorenim požarima,
3 je za teška ulja i kruto gorivo (npr. Ugljen, treset i drvo u zatvorenim požarima).
94
E.3.3.2.2 Sistemski dimnjaci za uređaje za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.2.2)
Razredba instaliranog sistemskog dimnjaka mora biti sukladna normi proizvoda:
- HRN EN 13063-3 za glinene / keramičke proizvode;
- HRN EN 14989-1 za metalne proizvode (vidi napomenu).
Oznaka otpornosti na koroziju ugrađenog dimnjaka metalnog sustava prema HRN EN 14989-1 mora
biti određena prema Aneksu H.
NAPOMENA:
Priključak, prema HRN EN 14989-1 može se izravno priključiti na aparat kako bi se formirao sistemski
dimnjak.
E.3.3.2.3 Odvojena konfiguracija zraka i dimnih plinova za montažni, sanirani ili prenamjenjeni dimnak ili
priključne dimovodne cijevi
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.2.3)
Određivanje oznake dimovodnog kanala ili spojne dimne cijevi za odvojeni zrak / dimnjak
konfiguracija mora biti u skladu s HRN EN 15287-1: 2007, 4.3.3.3 ili 4.3.3.4.
NAPOMENA 1 Komponente sistemskog dimnjaka prema HRN EN 13063-1 i HRN EN 13063-2, HRN EN
1858, HRN EN 1856-1 ili HRN EN 14471 mogu se koristiti zajedno s kanalom za oskrbu zrakom za
izgaranje za izradu montažnog dimnjaka.
NAPOMENA 2 Kanal za opskrbu zrakom za izgaranje nema zahtjev za označavanje, može se
zahtijevati dodatna informacija u G.2. (pločica za označavanje)
Ako se dimnjak sastoji od dimovodnih komponenata različitih oznaka, dimnjak mora biti označen
najnepovoljnijim.
E.3.3.2.4 Koncentrična konfiguracija zraka / dimnih plinova za montažni, sanirani ili prenamjenjeni dimnjak ili
priključne dimovodne cijevi
HRN EN 15287-2:2008
(4.3.2.4)
Razredba i nužne dodatne informacije za koncentrični zrakodimovod ili priključnih dimovodnih cijevi,
uključujući priključak montažnog, saniranog ili prenamjenjenog dimnjaka, određuje se sukladno
Aneksu A ili u skladu s nacionalnim propisima ili nacionalno prihvaćenim pravilima.
Ako se dimnjak sastoji od dimovodnih komponenata različitih oznaka, dimnjak mora biti označen
najnepovoljnijim.
NAPOMENA
Posebni primjeri za određivanje oznake prenamjenjenog / saniranog dimnjaka dan je u
informativnom Prilogu I i za montažni dimnjak navedeni su u informativnom Prilogu J.
95

Pravila Dimnjacarske Struke V230920195dce9d1dca37b

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravila Dimnjacarske Struke V230920195dce9d1dca37b

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pravila

Prilog A Čišćenje dimnjaka ........................................................................................................................ 75

HRN EN 1:2008 – Uljne peći s isparivačkim plamenicima (EN 1:1998+A1:2007)

a) dimnjak u punom bloku - oknu

NAPOMENA: Dimovodna cijev može

Dimovodni sustavi za uređaje za loženje sa zatvorenom komorom izgaranja

Slika 1 - Koncentrične konfiguracije

Slika 2 - Odvojene konfiguracije

Razredba temeperature Nominalna radna temperatura ᵒC

5.1.3 Razredba tlaka

Razred Količina istjecanja (l·s⁻¹·m⁻²) Ispitni tlak (Pa)

5.1.4 Razredba otpornosti na kondenzat

W za dimnjake koji rade pod mokrim uvjetima

O za dimnjake bez otpornosti na izgaranje čađe

Broj odgovarajuće norme

Razred otpornosti na kondenzat

Razred otpornosti na koroziju

Razred otpornosti na izgaranje čađe

- Proizvođač će odrediti udaljenost od zapaljivih materijala (vidi 5.1.7). Ovaj vrijedost će

6.1.1 Putanja dimovodnog sustava

Odabrana putanja dimovodnog sustava trebala bi omogućiti uporabu standardnih komponenti

6.1.2 Skošenja/horizontalni pomak centralne osi dimovodnog sustava

- u vertikalnom dijelu dimovodnog sustava neposredno iznad

- horizontalno na priključnom elementu maksimalno 0,3 m

- na čeonoj strani ravnog priključnog elementa udaljenog

6.4.2 Položaj gornjeg otvora za čišćenje

Dimovodni sustavi koji imaju skošenje:

Vertikalni dijelovi dimovodnog sustava koji imaju

HRN DIN V 18160 -1

- na dimovodni sustav su priključena samo ložišta na

- presjek vertikalnog dijela dimovodnog sustava je jednak

- os vertikalnog dijela dimovodnog sustava pomaknuta je

- udaljenost od donjeg otvora za čišćenje i ušća

HRN DIN V 18160 -1

- na dimovodni sustav priključena su samo ložišta na plinovito gorivo postavljena unutar

- presjek vertikalnog dijela dimovodnog sustava je jednak ili manji od 0,15m,

- os vertikalnog dijela dimovodnog sustava pomaknuta je

- udaljenost od donjeg otvora za čišćenje i ušća

- polumjer luka koljena na dnu dimovodnog sustava je

- donji otvor za čišćenje postavljen je horizontalno na

Otvori za čišćenje, pregled i mjerenje

Tablica 8: Dimenzije otvora za čišćenje u vertikalnim dijelovima dimovodnih sustva:

Svijetli presjek ili Površina ili dimenzije otvora za čišćenje

A ≥ 0,018 a ≥ 0,18 a A ≥ 0,018 a ≥ 0,18 a

Tablica 9: Dimenzije otvora za čišćenje kod jednostijenih priključnih dimovodnih cijevi:

6.4.5 Položaj otvora za mjerenja

Sabirač nije potrebno izvesti kod

Test kod nominalnog opterećenja Test kod požara čađe

Paralelno, primjenjuju se sljedeća dodatna pravila ovisno o projektu ili funkciji.

Otvor između dimovodnog sustava i međukatne konstrukcije popunjava se s dimenzionalno

- kod okruglih svijetlih presjeka dimovodne cijevi u pravokutnim oknima najmanje 2 cm

(4)Kod temperaturnih razreda preko T200 dokazuje se da se na graničnim građevnim dijelovima

Dokazivanje nije potrebno za razrede temperature do T400:

6.7.3 Udaljenosti otvora za čišćenje od zapaljivih materijala

6.7.4 Udaljenosti priključnih dimovodnih cijevi od zapaljivih materijala

Udaljenosti dimovodno dozračnih sustava od zapaljivih materijala određuju se sukladno

Za koncentrične priključne elemente do dozračnoga sustava vrijede udaljenosti određene u

Za paralelno raspoređene priključne elemente do dozračnoga sustava vrijede udaljenosti

a) Sustav neovisan b) Sustav ovisan

NAPOMENA 2: Za ostale aplikacije, npr. industrijska postrojenja za grijanje ili procesno

Tablica M.1- Preporučene udaljenosti ušća dimnjaka (slika M.1)

Simbol Pozicija ušća dimnjaka Na plinovito

d Visina iznad otvora ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m ≥ 1,0 m