Prednapeti Beton

PREDNAPETI
BETON
TEORIJA
DARKO MEŠTROVIĆ
Rijeka, 2017.
Sadržaj
1 Osnove prednapinjanja............................................................................................................ 1
1.1 Uvod ....................................................................................................................................... 1
1.2 Usporedba prednapetog i armiranog betona........................................................................... 1
1.3 Prednosti i nedostaci prednapetog betona .............................................................................. 2
1.3.1 Prednosti prednapetog betona .................................................................................... 2
1.3.1.1 Poboljšanje uporabljivosti .................................................................................... 2
1.3.1.2 Moguće je smanjenje izmjera poprečnog presjeka ili odgovarajuće veće
opterećenje odnosno raspon ........................................................................................... 2
1.3.1.3 Nove tehnologije građenja.................................................................................... 2
1.3.1.4 Smanjenje količina ugrađenog materijala ............................................................ 2
1.3.2 Nedostaci prednapetog betona ................................................................................... 2
1.4 Osnovni preduvjeti za primjenu prednapinjanja u konstrukcijama ........................................ 3
1.5 Namjena i rezultati prednapinjanja ........................................................................................ 4
1.6 Vrste prednapinjanja .............................................................................................................. 5
1.6.1 Razlikovanje svojstava ............................................................................................... 5
1.7 Osnovna načela ...................................................................................................................... 5
1.7.1 Osnovni pojmovi ........................................................................................................ 7
1.7.2 Naknadno prednapinjanje (s ostvarenim sprezanjem) ............................................... 8
1.7.3 Područja primjene prednapetog betona ...................................................................... 8
2 Osnovna načela, vrste i sustavi prednapinjanja .................................................................. 10
2.1 Prednosti ............................................................................................................................... 10
2.2 Ograničenja .......................................................................................................................... 11
2.3 Vrste prednapinjanja ............................................................................................................ 11
2.3.1 Osnove podjele prema stupnju prednapinjanja ........................................................ 16
2.3.2 Puno prednapinjanje ................................................................................................. 17
2.3.2.1 Prednosti punog prednapinjanja: ........................................................................ 18
2.3.2.2 Mane punog prednapinjanja: .............................................................................. 18
2.3.3 Ograničeno prednapinjanje ...................................................................................... 19
2.3.4 Djelomično prednapinjanje ...................................................................................... 20
2.4 Sustav naknadnog prednapinjanja ........................................................................................ 22
2.4.1 Podvrste .................................................................................................................... 22
2.4.2 Dijelovi sustava ........................................................................................................ 22
3 Materijali, sustavi i tehnologija prednapinjanja te podrucje primjene ............................ 24
3.1 Beton .................................................................................................................................... 24
3.1.1 Puzanje ..................................................................................................................... 25
3.1.2 Skupljanje ................................................................................................................. 26
i
3.2 Čelik za prednapinjanje ........................................................................................................ 27
3.2.1 Opuštanje .................................................................................................................. 30
3.3 Čelik za prednapinjanje i armaturni čelik............................................................................. 31
3.4 Mort za injektiranje .............................................................................................................. 31
3.5 Cijevi natega ......................................................................................................................... 33
3.6 Tehnologija prednapinjanja .................................................................................................. 34
3.7 Područje primjene prednapetog betona ................................................................................ 37
4 Sila prednapinjanja, trenutni i vremenski gubitci ............................................................. 38
4.1 Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka ................................................................. 38
4.1.1 Geometrijske karakteristike proizvoljnog poprečnog presjeka ................................ 38
4.1.2 Brutto poprečni presjek ............................................................................................ 39
4.1.3 Idealni poprečni presjek ........................................................................................... 40
4.1.4 Sudjelujuća širina ploče ........................................................................................... 40
4.1.5 Geometrijske karakteristike pojednostavljenja ........................................................ 41
4.2 Sila prednapinjanja ............................................................................................................... 41
4.3 Gubitci sile prednapinjanja................................................................................................... 43
4.4 Trenutni gubici ..................................................................................................................... 43
4.4.1 Elastično skraćenje ................................................................................................... 43
4.4.2 Trenje ....................................................................................................................... 44
4.4.2.1 Normirani izraz za gubitak prednapinjanja usljed trenja u naknadno prednapetim
kabelima ....................................................................................................................... 45
4.4.2.2 Teoretsko objašnjenje i približni izrazi .............................................................. 46
4.4.3 Prokliznuće sidra ...................................................................................................... 47
4.5 Centrično prethodno prednapeti elementi ............................................................................ 48
4.6 Ekscentrično prethodno prednapeti elementi ....................................................................... 49
4.7 Centrično naknadno prednapeti elementi ............................................................................. 50
4.8 Ekscentrično naknadno prednapeti elementi ........................................................................ 50
4.9 Dijagram promjene sile prednapinjanja ............................................................................... 53
4.9.1 Promjena sile prednapinjanja duž prednapetog elementa ........................................ 53
4.10 Vremenski gubici ............................................................................................................... 54
4.10.1 Teoretski kratki pregled ........................................................................................... 54
4.11 Detaljnije o proračunu puzanja .......................................................................................... 56
4.12 Općeniti pristup deformacijama betona ............................................................................. 56
4.13 Reološki modeli za opis puzanja i opuštanja ..................................................................... 57
4.13.1 Maxwelov model – serijski spojena opruga i demper .............................................. 58
4.13.2 Kelvin-Voigt model – paralelno spojena opruga i demper ..................................... 59
4.13.3 Kelvinov model – model produžene elastičnosti ..................................................... 61
ii
4.14 Određivanje vremenskih deformacija betona pri konstantnom naprezanju ....................... 62
4.14.1 Pretpostavke i pojednostavnjenja ............................................................................. 63
4.14.2 Konačne vrijednosti koeficijenata puzanja i deformacije od skupljanja .................. 64
4.14.3 Točniji proračun učinaka vremenskih deformacija betona ...................................... 65
4.14.4 Puzanje ..................................................................................................................... 66
4.15 Skupljanje ........................................................................................................................... 67
4.15.1 Utjecaj parametara.................................................................................................... 68
4.16 Deformacije od puzanja i skupljanja kod promjenjivih naprezanja betona ....................... 70
4.16.1 Proračun deformacija od skupljanja i puzanja ......................................................... 70
4.16.2 Konstantno naprezanje u betonu .............................................................................. 71
4.16.3 Skokovito konstantno naprezanje u betonu .............................................................. 71
4.16.4 Kontinuirano promjenljivo naprezanje u betonu ...................................................... 71
4.16.5 Proračun puzanja prema Dischingeru ...................................................................... 71
4.16.6 Proračun puzanja prema Trostu................................................................................ 73
4.16.7 Model puzanja prema HRN ENV 1992-1-1 ............................................................. 75
4.17 Opuštanje čelika za prednapinjanje .................................................................................... 76
4.18 Proračun gubitaka sile prednapinjanja ............................................................................... 77
4.18.1 Gubici od puzanja kod prednapinjanja bez sprezanja .............................................. 77
4.18.2 Približni postupak sa srednjim naprezanjem puzanja............................................... 82
4.19 Učinci prednapinjanja pri GSN .......................................................................................... 84
4.20 Učinci prednapinjanja pri GSU i zamora ........................................................................... 85
4.21 Učinci prednapinjanja pri GSN .......................................................................................... 85
4.22 Učinci prednapinjanja pri GSU i zamora ........................................................................... 86
5 Osno prednapeti elementi i elementi izloženi savijanju ...................................................... 87
5.1 Granična čvrstoća ................................................................................................................. 87
5.1.1 Granična vlačna čvrstoća ......................................................................................... 87
5.1.2 Granična tlačna čvrstoća .......................................................................................... 87
5.2 Analiza ponašanja ................................................................................................................ 87
5.3 Pretpostavke i načela ............................................................................................................ 90
5.4 Varijacije unutarnjih sila ...................................................................................................... 90
5.5 Prijenos naprezanja i razina uporabljivosti ......................................................................... 91
5.5.1 Pristup temeljen na naprezanjima ............................................................................ 91
5.5.2 Pristup temeljen na silama........................................................................................ 92
5.5.3 Pristup temeljen na uravnoteženju opterećenja ........................................................ 93
5.6 Moment raspucavanja, M cr .................................................................................................. 93
5.7 Jezgra presjeka ..................................................................................................................... 96
5.8 Tlačna linija .......................................................................................................................... 96
iii
5.9 Razmatranje GSN ................................................................................................................. 97
5.9.1 Uvodno ..................................................................................................................... 97
5.9.2 Promjena naprezanja u prednap. čeliku .................................................................... 98
5.9.3 Uvjeti ........................................................................................................................ 99
5.9.4 Pretpostavke ........................................................................................................... 101
5.9.5 Pravokutni poprečni presjek ................................................................................... 101
5.9.6 Poprečni presjek s pojasnicama.............................................................................. 102
5.10 Djelomično prednapeti presjek......................................................................................... 104
5.11 Slobodno naknadno prednapinjanje ................................................................................. 106
5.12 Analiza ponašanja ............................................................................................................ 106
5.13 Duktilnost ......................................................................................................................... 109
5.14 Preliminarno dimenzioniranje .......................................................................................... 109
5.15 Teorija dimenzioniranja za puno prednapinjanje (M SW ≤ 0,3M T ) ................................... 109
5.16 Teorija dimenzioniranja za puno prednapinjanje (M SW > 0,3M T )................................... 110
5.17 Teorija dimenzioniranja za ograničeno prednapinjanje .................................................. 110
5.18 Teorija dimenzioniranja usporedbe ................................................................................. 112
5.19 Izbor poprečnog presjeka ................................................................................................. 112
5.20 Granična zona ................................................................................................................... 113
5.20.1 Usporedbe............................................................................................................... 115
5.20.2 Faze naknadnog prednapinjanja ............................................................................ 115
5.21 Magnelova grafička metoda ............................................................................................. 116
5.22 Vođenje natega za savijanje ............................................................................................. 116
5.23 Minimalna i maksimalna armatura ................................................................................... 118
6 Posmik ................................................................................................................................... 119
6.1 Općenito o posmiku ........................................................................................................... 119
6.2 Naprezanja u neraspucaloj gredi ........................................................................................ 119
6.3 Vrste pukotina .................................................................................................................... 120
6.4 Komponente otpornosti na posmik .................................................................................... 121
6.5 Oblici sloma ....................................................................................................................... 121
6.6 Učinak prednapinjanja........................................................................................................ 123
6.7 Proračun na posmik za GSN .............................................................................................. 125
6.8 Minimalna posmična armatura ........................................................................................... 128
6.9 Maksimalni razmak vilica .................................................................................................. 129
7 Literatura .............................................................................................................................. 130
iv
1 Osnove prednapinjanja
1.1 Uvod
Prednapete konstrukcije sadrže armiranobetonske konstrukcijske elemente koji su vanjskim
opterećenjem prednapinjanjem dodatno stlačeni. Odabirom zakrivljenog vođenja natega
javljaju se vertikalna opterećenja koja povoljnim odabirom oblika natege djeluju nasuprot
vanjskom opterećenju. Prednapinjanje se može koristiti ne samo kod vlačnih naprezanja od
nanesenih opterećenja kao kod konstrukcija mostova, već i kod vlačnih naprezanja i
deformacija od dinamičkih utjecaja (vibracije mašina), temperaturnih naprezanja, skupljanja,
izravnih naprezanja (kod zatega) ili posmičnih naprezanja.
Beton je i dalje uobičajeni materijal za konstrukcije diljem svijeta, a prednapinjanje se odabire
za raspone > 9 m u zgradarstvu i > 25 m za rasponske sklopove mostova. Beton je zbog rezerve
tlačne čvrstoće idealan materijal za prednapinjanje. Prednapinjanje i prednapeti beton danas su
univerzalno primjenjivi u konstrukcijama, a u nekim slučajevima i neizbježni.
Tlačno prednapinjanje najčešće se unosi ugradnjom čeličnih natega koje se prednapinju i sidre.
Trenutačno je za natege najrašireniji u primjeni čelik visoke čvrstoće, no istražuju se i razvijaju
obećavajući materijali za natege od aramida i alkalno otpornog stakla. Natege ne moraju nužno
biti smještene u presjeku konstrukcijskog elementa one se mogu postaviti i izvan betonskog
presjeka kao kod mostova s kosim zategama ili unutar ćelije sandučastog poprečnog presjeka
(vanjsko prednapinjanje).
1.2 Usporedba prednapetog i armiranog betona
Prednapeti beton (prednapinjanje s ostvarenim sprezanjem – injektirana natega) nije posebni
građevinski materijal. Prednapeti beton je spreg betona, čelika za armiranje i čelika za
prednapinjanje koji je naprezan vanjskom tlačnom silom i skretnim silama. Svi postupci
proračuna armiranobetonskih konstrukcija mogu se primijeniti i na prednapete konstrukcijske
elemente.
(EC2 2.2.2.1(3)): Sila prednapinjanja (P) je stalno opterećenje koje se iz praktičnih razloga
promatra odvojeno.
Za razliku od armiranobetonskih konstrukcija kod primjene prednapinjanja proračun i
konstrukcija zahtijevaju detaljnije razmatranje zbog određenih posebnosti:
• prednapeti konstrukcijski elementi zahtijevaju točnije promatranje nosivosti i
djelovanja od armiranobetonskih konstrukcija;
• stalna visoka naprezanja;
• potrebno je uzeti u obzir deformacije betona ovisne o vremenu t (puzanje i skupljanje);
• potrebno je provjeriti područje unošenja visokih sila prednapinjanja;
• naprezanja konstrukcije odmah nakon unošenja sile prednapinjanja mogu biti veća od
naprezanja u konačnici;
• čelik za prednapinjanje je za razliku od čelika za armiranje uvijek opterećen visokim
naprezanjima;
• povećanje sile prednapinjanja u poprečnom presjeku dijelom nije na strani sigurnosti;
• pretpostavka elastičnog proračuna reznih sila je bolje ispunjena kod prednapetih
konstrukcija nego kod AB konstrukcija;
• prednapeta konstrukcija nije podesna za velika kolebanja opterećenja;
1
• kod prednapetih konstrukcija prijelaz iz neraspucalog stanja u raspucalo može biti nagli;
• kako bi se sila prednapinjanja jednostavno unijela u konstrukciju potrebno je oslanjanje
koje uzrokuje minimalne sile prisile;
• potrebna je visoka kvaliteta izvedbe.
1.3 Prednosti i nedostaci prednapetog betona
1.3.1 Prednosti prednapetog betona
1.3.1.1 Poboljšanje uporabljivosti
Poboljšanje uporabivosti prednapetih konstrukcija proizlazi iz toga što se konstrukcija pretežno
nalazi u stanju naprezanja I (proračunski razredi A i B, odnosno puno i ograničeno
prednapinjanje) iz čega proizlaze neke prednosti:
• konstrukcija je većim dijelom bez pukotina;
Planirano opterećenje pukotine ne otvaraju.
• manje deformacije konstrukcije;
Maksimalne deformacije prednapetog nosača pod određenim uvjetima mogu biti i manje od
deformacija čeličnog nosača, sve dok je nosač u stanju naprezanja I.
• manje podložni titranju;
Prednapeti nosači su u graničnom stanju uporabe većim dijelom u stanju naprezanja I, uz
iznimku djelomičnog prednapinjanja. Tako je krutost konstrukcije značajno veća od
armiranobetonskog konstrukcijskog elementa kod kojeg se i kod malih razina djelovanja
otvaraju pukotine. Tako je i podložnost titranju prednapetih nosača manja.
• čvrstoća na zamor prednapetih konstrukcija je viša;
Čvrstoća na zamor visoko iskorištenog čelika je manja od čvrstoće na zamor čelika za
armiranje.
1.3.1.2 Moguće je smanjenje izmjera poprečnog presjeka ili odgovarajuće veće
opterećenje odnosno raspon
• smanjenje reznih sila;
• primjena čelika visokih čvrstoća.
1.3.1.3 Nove tehnologije građenja
• moguća je primjena novih tehnologija građenja.
1.3.1.4 Smanjenje količina ugrađenog materijala
• smanjenje količine čelika za armiranje;
• smanjenje betonskog presjeka
1.3.2 Nedostaci prednapetog betona
• visoki troškovi čelika za prednapinjanje i elemenata za sidrenje i nastavljanje;
• stručna radna snaga za postavljanje natega, prednapinjanje i injektiranje;
• antikorozivna zaštita natega;
Planiranje, razrada, proračun i izvedba zahtijevaju znanje i iskustvo.
2
1.4 Osnovni preduvjeti za primjenu prednapinjanja u konstrukcijama
Za primjenu prednapinjanja za konstrukcije bitan je razvoj čelika visokih čvrstoća za užad
natega. Čelik visoke čvrstoće je najvažniji zbog vremenskih deformacija betona, skupljanja i
puzanja.
• puzanje: vremenski ovisno povećanje deformacija pod trajnim naprezanjem;
• skupljanje: skraćenje betona tijekom očvršćivanja (sušenja):
• relaksacija: vremenski ovisno smanjenje napona pod izazvanom deformacijom stalne
veličine.
Tablica 1.1 Usporedba prednapinjanja čelikom za armiranje i prednapinjanje

Prednapinjanje
Čelikom za armiranje Čelikom za prednapinjanje
Naprezanje u čeliku nakon prednapinjanja
σ s = 120 N/mm2 σ p = 1.000 N/mm2
Kao posljedica vanjskog djelovanja nakon
prednapinjanja naprezanja u armaturi rastu. Iz
tog razloga armatura nije prednapeta do
dosezanja vlačne čvrstoće.
Modul elastičnosti E
E S = 200.000 N/mm2 E p = 200.000 N/mm2
izduženje čelika u trenutku t = t 0 (nakon prednapinjanja i sidrenja)
𝜎𝜎𝑠𝑠 120 𝜎𝜎𝑠𝑠 1000
𝜀𝜀𝑠𝑠 = = = 0,0006 ≡ 0,6‰ 𝜀𝜀𝑠𝑠 = = = 0,0050 ≡ 5 ‰
𝐸𝐸𝑆𝑆 200000 𝐸𝐸𝑆𝑆 200000
Zanemaruje se zbijanje betona.
Deformacija betona od skupljanja
konačna vrijednost skupljanja 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,∞ = −0,6 ‰ (HRN ENV 1992-1-1, Tab.3.4.)
𝜎𝜎
Deformacija betona od puzanja �𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,∞ = 𝐸𝐸 𝑐𝑐 ∙ 𝜑𝜑∞ �
𝑐𝑐𝑐𝑐
(σ c - naprezanje u betonu u razini natega)

Modul elastičnosti betona E cm = 33.500 N/mm2 (HRN ENV 1992-1-1, za C35/45)
Konačna vrijednost puzanja 𝜑𝜑𝑡𝑡,∞ = 2,5 (HRN ENV 1992-1-1, Tab.3.3.) (t 0 = 28 dana)
trajno centrično tlačno naprezanje σ c = - 10 N/mm2
zanemaruje se smanjenje naprezanja čelika od vremenskih deformacija

−10
𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,∞ = ∙ 2,5 = −0,000746 = 0,75 ‰
33300
Preostalo izduženje čelika za 𝑡𝑡 = ∞
3
𝜀𝜀𝑠𝑠 = 𝜀𝜀𝑠𝑠,0 + 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,∞ + 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,∞ = 0,60 − 0,60 𝜀𝜀𝑠𝑠 = 𝜀𝜀𝑠𝑠,0 + 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,∞ + 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,∞ = 5,0 − 0,60
−0,75 = −0,75‰ = 0 ‰ −0,75 = −3,65 ‰
Preostalo naprezanje u prednapetom čeliku
𝜎𝜎𝑠𝑠 = 200000 ∙ 0,00365 = 730 𝑁𝑁/𝑚𝑚𝑚𝑚2
𝜎𝜎𝑠𝑠 = 𝐸𝐸𝑠𝑠 ∙ 𝜀𝜀𝑠𝑠 = 0 𝑁𝑁/𝑚𝑚𝑚𝑚2
(0,73 %)
1.5 Namjena i rezultati prednapinjanja

Kod armiranobetonskih konstrukcija nije moguće iskoristiti visoka naprezanja čelika za
armiranje jer bi to bilo uvjetovano velikim izduženjem čelika što bi pak prouzročilo velike
pukotine odnosno velike deformacije konstrukcijskih elemenata. Dok se kod prednapetih
konstrukcijskih elemenata visoka čvrstoća čelika za prednapinjanje ciljano aktivira
napinjanjem. Optimalno iskorištavanje karakteristika materijala visokih čvrstoća (betona i
čelika za prednapinjanje) osigurava značajno smanjenje izmjera poprečnog presjeka, odnosno
smanjenje vlastite težine, omogućava veće raspone i vitkije konstrukcijske elemente.
Na deformacije armiranobetonskog konstrukcijskog elementa u fazi uporabe veliki utjecaj ima
otvaranje pukotina i vremenski ovisne deformacije od puzanja i skupljanja. Prednapinjanje
povećanjem krutosti na savijanje osigurava smanjenje deformacija od savijanja od vanjskih
djelovanja. Tako da prednapeti konstrukcijski elementi u graničnom stanju uporabljivosti za
stalnu kombinaciju djelovanja imaju male deformacije, koje u nekim slučajevima mogu biti i
negativne.
opterećenje
nosivost
PB
l (PB) G+P+Q
PB prednapeti beton
AB armirani beton
Δl l (PB) pojava prve pukotine
AB G+P u prednapetom betonu
l pukotina (AB)
-f deformacija +f
Slika 1.1 Dijagrami opterećenje – deformacija armiranobetonskih i prednapetih
4
1.6 Vrste prednapinjanja
1.6.1 Razlikovanje svojstava
Postupci prednapinjanja s vlačnim člancima od čelika za prednapinjanje visoke čvrstoće su se
u praksi dokazali kao ekonomični postupci. Postoje i drugi postupci kojim se postiže djelovanje
prednapinjanja kao što su:
• prednapinjanje opiranjem o upornjake
• prednapinjanje predopterećenjem
• prednapinjanje nadvišenjem konstrukcijskih elemenata
oni su manjeg značaja i neće se dalje detaljnije obrađivati.
Različite vrste prednapinjanja nategama od čelika za prednapinjanje visoke čvrstoće mogu se
razlikovati prema sljedećim svojstvima:
• spreg između čelika za prednapinjanje i betona (sa i bez sprezanja);
• vođenje natega unutar ili izvan betonskog presjeka (unutarnje i vanjsko prednapinjanje);
• trenutak uspostavljanja sprega (s očvršćivanjem betona i naknadno sprezanje);
• trenutak prednapinjanja (prethodno prednapinjanje na stazi za prednapinjanje i
naknadno prednapinjanje nakon očvršćivanja betona).
Tablica 1.2 Mogućnosti kombiniranja svojstava prednapinjanja
prednapinjanje s ostvarenim sprezanjem

prednapinjanje bez
vrsta prednapinjanja s očvršćivanjem
naknadno sprezanja
betona
prethodno prednapinjanje DA - NE - - NE -
naknadno prednapinjanje - NE - DA DA
unutarnje prednapinjanje DA DA DA
vanjsko prednapinjanje - NE - - NE - DA
1.7 Osnovna načela

• Razlika u odnosu na ab: uvođenje opterećenja – prednaprezanja – prije same upotrebe
• Prednaprezanje se uvodi kako bi protudjelovalo naprezanjima koja će se dogoditi
tijekom uporabe
5
• K = M dek / M G+Q
• M dek moment savijanja izazvan vanjskim opterećenjem koji je po veličini i smjeru
takav da na vlačnom rubu poništi tlačna naprezanja izazvana silom prednapinjanja
• Puno prdnapinjanje : vlačno naprezanje = 0, k = 1,0

• Ograničeno prednapinjanje: vlačno naprezanje < graničnog, k < 1,0
• Djelomično prednapinjanje: a k < a g (širine pukotina); k = 0,4 – 0,7
• Kod betona unutarnji prednapon izaziva se jer:
o Vlačna čvrstoća betona iznosi svega 8 do 14% njegove tlačne čvrstoće;
6
o U pločama i gredama koje su izložene savijanju javljaju se pukotine i to u ranim
fazama naprezanja;
o Kako bi se te pukotina sprječile potrebno je osigurati tlačno naprezanje okomito
na smjer njihova pružanja.
Nearmirani beton
Armirani beton
Prednapeti beton
1.7.1 Osnovni pojmovi

Žica pojedinačni element od čelika, wire
Uže 2, 3 ili 7 žica povezano da tvore uže, strand
Kabel ili NATEGA (pojedinačni), tendon, grupa užadi ili žica povezanih da tvore
nategu; primjenjuju se kod naknadnog prednapinjanja
Kabel ili NATEGA (grupa kabela), cable, primjenjuju se kod mostova

Šipka pojedinačna čelična šipka, bar, također može biti prednapeta. Promjer je daleko
veći od promjera žice
7
Žice, užad i
Armaturne šipke za
šipke prednapinjanje
Slobodna natega Natega je odvojena od betona cijelom duljinom; ne primjenjuje se

injekciona smjesa; zaštita čelika za prednapinjanje osigurava se
injektiranjem sredstava za zaštitu od korozije na osnovi ulja ili voska
Spregnuta natega Natega je povezana s betonom cijelom duljinom; prati deformacije
betona; natege su spregnute kod prethodnog napinjanja i kod naknadnog
prednapinjanja uz primjenju injekcione smjese u cijevima
Faze opterećenja prednapetih elemenata:
• Početna 1.A Prednapinjanje čelika
• 1.B Prijenos prednaprezanja na beton
• Prijelazna opterećenja tijekom transporta
• Konačna 3.A tijekom uporabe
• 3.B tijekom izvanrednih događaja
1.7.2 Naknadno prednapinjanje (s ostvarenim sprezanjem)

Kod prednapetih konstrukcijskih elemenata s naknadnim prednapinjanjem natege se
prednapinju i sidre nakon očvršćivanja betona. Nakon zaklinjavanja na sidru i otpuštanja preše
za prednapinjanje zaštitna cijev natege injektira se cementnim mortom. Cementni mort služi za
zaštitu od korozije i osiguranje sprezanja duž cijele natege. Injektiranje je potrebno pažljivo
provoditi kako bi se osigurala ravnomjerna ispunjenost zaštitne cijevi. Injektirane natege
smatraju se spregnute s betonskim presjekom po cijeloj svojoj duljini.
1.7.3 Područja primjene prednapetog betona
Prednapinjanje se danas primjenjuje ne samo za povećanje nosivosti već sve češće i za
poboljšanje uporabljivosti (pukotine i progibi) konstrukcijskih elemenata.
• inženjerske građevine svrha prednapinjanja
− mostovi;
− ljuske i posude.
8
• visokogradnja
− ravne ploče;
− predgotovljeni nosači.
• temeljenje svrha prednapinjanja
− trajna ili privremena sidra;
− zabijani piloti;
− temeljne ploče.
9
2 Osnovna načela, vrste i sustavi prednapinjanja
2.1 Prednosti
1. Pod uporabnim opterećenjem presjek ostaje neraspucao
o Smanjenje korozije čelika;
− povećanje trajnosti
o Cijeli presjek je upotrebljiv;
− viši moment inercije (veća krutost)
− manja deformabilnost (poboljšana uporabljivost)
o Povećanje nosivosti na posmik (kosina kabela);
o Prikladnost kod spremnika pod tlakom, rezervoara;
o Poboljšano ponašanje pod dinamičkim djelovanjem i zamorom.
2. Velika vitkost, velik odnos L/H
o Mogućnost svladavanja većih raspona
− Smanjenje vlastite težine;
− Estetika vitkih konstrukcija;
− Ekonomski povoljniji presjeci.
Tablica 2.1
PLOČA L/h max L (m)

armirano- armirano-
statički sustav prednapeti prednapeti
betonski betonski
slobodno oslonjena greda 17 22 15,0 25,0
kontinuirani nosač 22 28* 20,0 30,0

* kod pločastih mostova s vutama L/h može ići do 40
3. Prikladnost za izgradnju od predgotovljenih elemenata

o Brža izgradnja;
o Bolja kontrola kvalitete;
o Manja potreba za održavanjem;
o Prikladnost za tipske konstrukcije;
o Smanjenje potrebe za oplatom, višekratno korištenje.
10
2.2 Ograničenja
 Prednapinjanje zahtijeva iznimnu tehnološku vještinu – ipak se primjenjuje manje nego
armirani beton;
 Potreba za materijalima visokih čvrstoća predstavlja veći trošak;
 Dodatni trošak čini i pomoćna oprema;
 Kvaliteta kontrole i nadzor pri provedbi prednapinjanja su od velike važnosti.
2.3 Vrste prednapinjanja

A. Prema načinu postizanja sile prednapinjanja:
1. HIDRAULIČKO PREDNAPINJANJE
 Najednostavnije, proizvodi velike sile prednapinjanja
11
 Hidraulične preše primjenjuju se za napinjanje kabela, sadrže kalibirani tlakomjer
koji pokazuje intenzitet sile koja se tijekom napinjanja razvija
Slika 2.1 Hidrulička preša za prednapinjanje užadi
2. MEHANIČKO PREDNAPINJANJE
 Sustav se sastoji od utega bez ili sa prijenosnom polugom, opreme za prijenos s
koloturom, vijčane dizalice sa ili bez zupčanika i strojeva za namatanje žice;
 Primjenjuje se za masivnu proizvodnju.
3. ELEKTRIČNO ILI TERMO-ELEKTRIČNO PREDNAPINJANJE
 Čelične žice se zagrijavaju strujom i sidre prije lijevanja betona u kalupe.
B. Prema položaju natege u odnosu na betonski presjek:
1. PRETHODNO UNUTARNJE PREDNAPINJANJE SA SPREZANJEM
Za izvedbu prednapetih predgotovljenih odsječaka na stazi za prednapinjanje ugrađuje se čelik
za armiranje, profilirana užad čelika za prednapinjanje se napinje između nepomičnih
upornjaka (sidrišta) i nakon postavljanja oplate betonira. Nakon očvršćivanja betona sidra
se otpuštaju i sila prednapinjanja se preko sprega unosi u betonski presjek.
Naziv postupka proizlazi iz činjenice da se natege prednapinju prije očvršćivanja betona. Sila
prednapinjanja aktivira se otpuštanjem natega sa sidrišta u trenutku dosezanja proračunske
tlačne čvrstoće betona. U trenutku aktiviranja sile prednapinjanja već postoji spreg čelika
za prednapinjanje i betona. Taj spreg ostvaruje se istovremeno s očvršćivanjem betona.
12
Slika 2.2 Osnovni princip prethodnog prednapinjanja na stazi za prednapinjanje
2. NAKNADNO UNUTARNJE PREDNAPREZANJE BEZ SPREZANJA
 Kabel ili užad su unutar samog betona;
 Učestalija primjena.
Slika 2.3 Unutarnje prednapinjanje
Kod unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja zaštita čelika za prednapinjanje od korozije

ostvaruje se injektiranjem smjese na osnovi ulja ili voska. U pravilu se za ovu vrstu
prednapinjanja primjenjuju i zaštitne cijevi od umjetnih materijala. Takve natege se
redovito na gradilište isporučuju u potrebnoj duljini već injektirane u zaštitnoj oblozi s
ugrađenim sidrima. na taj način natega je zaštićena od korozije već od trenutka kad je
napustila pogon za pripremu.
13
Natega se kao i kod prethodnog prednapinjanja može voditi gotovo bez ikakvih ograničenja.
Kod prednapinjanja bez sprezanja trenjem duž natege gubi se samo mali dio sile
prednapinjanja.
Kako nema sprezanja natege i betonskog presjeka u pravilu se za granično stanje nosivosti
čelik za prednapinjanje ne može iskoristiti do granice popuštanja jer se kod stvaranja
pukotina lokalna dodatna izduženja rasprostiru duž cijele natege.
3. VANJSKO PREDNAPINJANJE
 Kabeli se nalaze izvan samog betona;
 Izvan betonskog nosača I presjeka, izvan zida, unutar šupljine sandučastog
presjeka;
 Primjenjuje se pri gradnji i ojačavanju mostova i pri ojačavanju zgrada.
Slika 2.4 Vanjsko prednapinjanje

Kod vanjskog prednapinjanja natege se vode izvan betonskog presjeka, a sila iz natege
predaje se u konstrukcijski element samo na sidrima i skretnicima.
Kod vanjskog prednapinjanja vrijede slične prednosti i nedostaci kao i kod prednapinjanja
bez sprezanja. Uz to kako u betonskom presjeku nisu smještene natege jednostavnije je
betoniranje. Zbog istog razloga moguće su i manje izmjere poprečnog presjeka.
C. Prema obliku elementa koji se prednapinje:
1. LINEARNO PREDNAPINJANJE
 Kada su prednapeti elementi ravni ili plosnati, u smjeru prednapinjanja;
 Prednapinjanje greda, pilota, ploča, stupova, željezničkih pragova;
 Natega može biti zakrivljena (kontinuirane grede).
14
Slika 2.5 Linearno prednapinjanje
2. KRUŽNO PREDNAPINJANJE
 Kada su prednapeti elementi zakrivljeni u smjeru prednapinjanja;
 Prednapinjanje silosa, rezervoara i cijevi po obodu.
Slika 2.6 Kružno prednapinjanje
D. Stupanj prednapinjanja
Do sada razlikovani su sljedeći stupnjevi prednapinjanja:
15
• puno prednapinjanje;
• ograničeno prednapinjanje;
• djelomično prednapinjanje.
Puno i ograničeno prednapinjanje jednoznačno su definirani granicama vlačnih
naprezanja u betonu (nikakvo vlačno naprezanje ili mali dio karakteristične vlačne
čvrstoće). U usporedbi s time manji stupnjevi prednapinjanja označeni su kao
djelomično prednapinjanje.
U HRN ENV 1992-1-1 trajnost armiranobetonskih i prednapetih konstrukcijskih
elemenata osigurava se u ovisnosti o uvjetima okoliša prema razredima agresivnog
djelovanja, a za proračun su definirani proračunski razredi A – E. Ovisno o razredu
provodi se dokaz dekompresije (A – C) i/ili dokaz širine pukotina (A – E). Za svaki
razred definirana je proračunska kombinacija djelovanja.
Tablica 2.1 Razredba kriterija za provjeru dekompresije i širine pukotina
Kombinacija djelovanja za provjeru roračunska vrijednost
Razred dekompresije širine pukotine wk
(σc ≤ 0) širine pukotina [mm]
A rijetka --
B česta rijetka
0,2
C nazovistalna česta
D -- česta
E -- nazovistalna 0,3
Zadovoljavanje uvjeta dekompresije znači da je betonski presjek za mjerodavnu

kombinaciju djelovanja u fazi građenja na rubu predstlačenog vlačnog područja, a u
fazi uporabe u potpunosti u tlaku.
U Tablica 2.2 navedena je približna i općenita veza ove podjele i prema proračunskim
razredima HRN ENV 1992-1-1.
Tablica 2.2 Približna usporedba proračunskih razreda i stupnja prednapinjanja
upanj prednapinjanja puno ograničeno djelomično
oračunski razred AiB BiC C, D i E
2.3.1 Osnove podjele prema stupnju prednapinjanja

Na početku razvoja prednapinjanja konstrukcijskih elemenata nastojalo se poprečni
presjek toliko prednapeti da se pod vanjskim opterećenjem ne pojave nikakva vlačna
naprezanja, a time niti pukotine. Oštećenja na izvedenim konstrukcijama pokazala
su da se i pri visokim tlačnim naprezanjima može računati s pukotinama od npr.
zanemarenih sila prisila.
Trend je u svakom slučaju u konstrukciju unijeti toliko tlačno naprezanje koliko je
ekonomski isplativo i za uporabivost potrebno. Nosivost se osigurava dodatnom
nenapetom armaturom.
16
- stupanj prednapinjanja:
stupanj prednapinjanja κ rabi se za označavanje veličine vlačnih naprezanja.
(2.1)
σ c1,p naprezanje od statički određenog i statički neodređenog djelovanja

prednapinjanja na rubu poprečnog presjeka predstlačenog vlačnog područja u
stanju naprezanja I
(uzimanje u obzir utjecaja puzanja, skupljanja i relaksacije) u stanju uporabivosti
σ c1,(G+Q) naprezanje od vanjskog djelovanja (G + Q) na rubu presjeka predstlačenog
vlačnog područja u stanju naprezanja I graničnog stanja uporabivosti; za potrebe
stupnja prednapinjanja rabi se najnepovoljnija kombinacija opterećenja
(uključujući i prisile).
Granične vrijednosti stupnja prednapinjanja:
κ = 0,0 armirani beton σ c1,p = 0
κ = 1,0 puno prednapinjanje |σ c1,p | = σ c1,(G+Q) .
Količina armature opada sa stupnjem prednapinjanja, a količina čelika za prednapinjanje raste.
Stupanj prednapinjanja se približno može proračunati i iz odnosa armatura (As – statički
potrebna armatura).
(2.2)
U ovoj jednadžbi rabe se dopuštena naprezanja čelika f yd , odnosno f pd , u graničnom

stanju nosivosti, dok se u prethodnoj jednažbi rabe rubna naprezanja u graničnom
stanju uporabivosti.
2.3.2 Puno prednapinjanje
Kod punog prednapinjanja u graničnom stanju uporabivosti nisu dozvoljena
proračunska vlačna naprezanja od uzdužnih sila i momenata savijanja u betonu, uz
iznimku faza građenja (prije punog djelovanja stalnog opterećenja) i kod rijetkih
položaja opterećenja.
17
Tablica 2.3 Dopuštena naprezanja za puno prednapinjanje
Beton opterećen na vlak od djelovanja uzdužne sile i momenta za GSU
Općenito (ne vrijedi za mostove) razred tlačne čvrstoće
κ područje primjene C20/25 C30/37 C35/45 C45/55
općenito:
središnji vlak 0 0 0 0
rubno naprezanje 0 0 0 0
naprezanje u kutu 0 0 0 0
rijetki položaj opterećenja:
ograničeno
središnji vlak 0,6 0,8 0,9 1,0

rubno naprezanje 1,6 2,0 2,2 2,4
naprezanje u kutu 2,0 2,4 2,7 3,0
faza građenja:
za mostove i slične građevine klasa čvrstoće

κ područje primjene C20/25 C30/37 C35/45 C45/55 C50/60
osnovna opterećenja.:
središnji vlak 1,0 1,2 1,4 1,6 1,7
rubno naprezanje 2,5 2,8 3,2 3,5 3,7
ograničeno
naprezanje u kutu 2,8 3,2 3,6 4,0 4,2

osnovna i dodatna opterećenja:
središnji vlak 1,2 1,4 1,6 1,8 1,9
2.3.2.1 Prednosti punog prednapinjanja:

• u građevini teoretski nema pukotina
• potrebna je manja količina čelika za armiranje
2.3.2.2 Mane punog prednapinjanja:
• velike vremenske deformacije betona
• potrebne su velike natege
• kod velikog promjenljivog opterećenja puno prednapinjanje je teško izvodivo
18
• vlačna naprezanja se ne mogu potpuno isključiti niti kod punog prednapinjanja (npr. od
temperaturnih prisila, faza građenja). Teško se može postignuti neraspucala
konstrukcija čak i punim prednapinjanjem.
2.3.3 Ograničeno prednapinjanje
Kod ograničenog prednapinjanja dopuštena su vlačna naprezanja, do određene granice,
u graničnom stanju uporabivosti. Vrijednosti dopuštenog vlaka tako su birane da
ostanu ispod vlačne čvstoće betona. Nosač tako u graničnom stanju nosivosti
proračunski ostaje u stanju naprezanja I, a time je teoretski bez pukotina.
Naprezanja betona u tlačnom području betonskog presjeka grede značajno rastu pri
prijelazu iz stanja naprezanja I u II. Iz toga proizlaze veće deformacije od puzanja,
a time i gubici sile prednapinjanja.
Tablica 2.4 Dopuštena naprezanja za ograničeno prednapinjanje

Beton opterećen na vlak od djelovanja uzdužne sile i momenta za GSU
Općenito (ne vrijedi za mostove) razred tlačne čvrstoće
κ područje primjene C20/25 C30/37 C35/45 C45/55
općenito:
rijetki položaj opterećenja:
ograničeno

faza građenja:
za mostove i slične građevine klasa čvrstoće
κ područje primjene C20/25 C30/37 C35/45 C45/55 C50/60
osnovna opterećenja.:
ograničeno
središnji vlak 1,0 1,2 1,4 1,6 1,7

19
osnovna i dodatna opterećenja:
središnji vlak 1,2 1,4 1,6 1,8 1,9
faza građenja:
središnji vlak 0,8 1,0 1,1 1,2 1,4
2.3.4 Djelomično prednapinjanje

Kod djelomičnog prednapinjanja za stanje uporabivosti dozvoljena su proizvoljna
vlačna naprezanja u betonu. Moguća je pojava planiranih pukotina u vlačnom
području. Prednapeta armatura (natege) omogućavaju povoljniji raspored pukotina
i progibe. Unesenom silom prednapinjanja postiže se zatvaranje pukotina nakon
prestanka djelovanja maksimalnog opterećenja.
Prednosti djelomičnog prednapinjanja u odnosu na:
• armirani beton:
o manja širina pukotina i progibi
o manje promjene naprezanja u betonu i armaturi od dinamičkih opterećenja
• puno ili ograničeno prednapete konstrukcijske elemente
o sila prednapinjanja i vođenje natega mogu se slobodno birati
o manje dugotrajno tlačno opterećenje betona
o optimalizacija količina čelika za armiranje i čelika za prednapinjanje
o izbjegavanje složene izvedbe prilikom postepenog uvođenja sile prednapinjanja.
E. Prema smjerovima prednapinjanja:
20
1. JEDNOOSNO PREDNAPINJANJE
 Natege paralelne s jednom osi;
 Uzdužno prednapinjanje greda.
2. DVOOSNO PREDNAPINJANJE
 Natege paralelne s dvije osi;
 Dvoosno prednapinjanje ploča.
3. VIŠEOSNO PREDNAPINJANJE
 Natege paralelne s više osi;
 Prednapinjanje kupola.
F. Prema slijedu betoniranja i napinjanja natega:

1. PRETHODNO PREDNAPINJANJE
 Natege (žice, užad) se vlačno napinju
prije lijevanja betona.
 Prednaprezanje se prenosi s čelika na beton
preko veze uspostavljene na duljini
prijenosa blizu krajeva.
Slika 2.7 Prethodno prednapinjanje

21
2. NAKNADNO (PRED)NAPINJANJE
 Natege smještene u cijevima se
vlačno napinju nakon što je beton
već očvrsnuo.
 Prednaprezanje se prenosi sa
čelika na beton pomoću sustava za
sidrenje (na krajnjim blokovima)
Slika 2.8 Naknadno prednapinjanje

2.4 Sustav naknadnog prednapinjanja
2.4.1 Podvrste
• Naknadno prednapinjanje sa sprezanjem natega
o Natega je povezana s betonom cijelom duljinom primjenom injekcione smjese u
cijevima;
o Čista cementna pasta ili mort u kombinaciji cementa i pijeska;
o Natega prati deformacije betona.
• Naknadno prednapinjanje sa slobodnim nategama
o Natega je odvojena od betona cijelom duljinom, a vlačno naprezanje zadržava
se isključivo krajnjim sidrima
o Zaštita čelika osigurava se injektiranjem sredstava za zaštitu od korozije na
osnovi ulja ili voska
2.4.2 Dijelovi sustava
22
PREDHODNO NAKNADNO
PREDNAPINJANJE PREDNAPINJANJE
PREDNOSTI: PREDNOSTI:
• Prikladno za predgotovljene
• Prikladno za teške i velike
elemente koji se proizvode na
predgotovljene elemente.
veliko.
• Nema potreba za velikim sustavima • Period čekanja na stazi za
za sidrenje. betoniranje je kraći.
• Prijenos naprezanja neovisan je
o duljini prijenosa.
MANE: MANE:
• Potreba za stazom za • Potreba za sustavom sidrenja i
prednapinjanje opremom za injektiranje
• Period čekanja na stazi dok beton
ne dobije dovoljnu čvrstoću
• Potrebno je ostvariti dobru vezu
između betona i čelika na duljini
prijenosa
23
3 Materijali, sustavi i tehnologija prednapinjanja te podrucje primjene
3.1 Beton
• Zahtjevi na beton u prednapetim konstrukcijama:
o Visoka tlačna čvrstoća (s niskim v/c odnosom);
o Mali iznos skupljanja i puzanja (s ograničenjem sadržaja cementa);
o Mogućnost zaštite od korozije, trajnost (s niskom propusnošću).
• Svojstva betona su određena hrvatskom normom HRN EN 206-1.
• Sastav betona treba osigurati
o pravilnim ugrađivanjem betona, s pomoću vibratora.
• a u cilju dobivanja
o što kompaktnijeg i homogenijeg očvrslog betona;
o bez segregacije prilikom miješanja, transporta i ugradbe.
• Rabe se betoni prosječne gustoće 2400 kg/m3 i njeguju se barem prvih sedam dana.
• Veće čvrstoće betona potrebne su kod PB:
o Za prihvaćanje većih naprezanja u
sidrenim zonama;
o Za veću otpornost u tlaku, vlaku, posmiku
i prijanjanju;
o Za veću krutost u cilju manjih progiba;
o U cilju smanjena pukotina od skupljanja.
• Najniži razredi betona za prednapeti beton:
Ponekad će u krajnjim sidrenim
o Prethodno prednapinjanje dijelovima elementa biti potreban beton
veće čvrstoće
C 30/37
o Naknadno prednapinjanje
C 25/30
• Dopuštena tlačna i vlačna naprezanja u betonu:
Razred betona C30/37 C35/45 C40/50 C50/60

2
f ck (N/mm ) 30,0 35,0 40,0 50,0
Dopušteno tlačno naprezanje u
2 18,0 21,0 24,0 30,0
uporabi (N/mm )
24
Dopušteno tlačno naprezanje u
2 13,5 15,8 18,0 22,5
fazi prijenosa (N/mm )
2
f ctm (N/mm ) 2,9 3,2 3,5 4,1
• Modul elastičnosti betona:
(3.1)
3.1.1 Puzanje
• Puzanje je povećanje deformacije u vremenu pod konstantnim opterećenjem.
• Zbog puzanja betona, prednapon u kabelu se s vremenom smanjuje.
• Puzanje nastaje zbog:
o premještanja hidratizirane cementne paste
o izdvajanja vode iz šupljina pod opterećenjem
• Povećanje deformacija usljed puzanja izaziva pomak u radnom dijagramu pri polaganom
opterećivanju u odnosu na radni dijagram pod tzv. brzim opterećivanjem.
Brzo tlačno opterećivanje
Sporo opterećivanje
Učinak puzanja
• Puzanje se izražava deformacijom koja se javlja dodatno uz elastičnu deformaciju pod

opterećenjem.
• Uz opterećenje blizu razine uporabnog, deformacija od puzanja s vremenom se smanjuje.
25
• Konačna deformacija puzanja je proporcionalna elastičnoj deformaciji – odnos se zove
koeficijent puzanja θ.
• Konačna defomacija puzanja može se (kada je naprezanje u betonu < 1/3 fck ) izraziti sa:
εcr,ult = Θεel (3.2)
• Ako se opterećenje ukloni elastična deformacija se obnavlja. Povratni dio el. defomacije
manji je od početne elastične deformacije jer se s vremenom modul elastičnosti povećao.
• Puzanje se povećava s povećanjem:
o sadržaja cementa (odnosa količine cementne paste nasuprot agregatu);
o v/c odnosa;
o uhvaćenog zraka;
o temperature okoliša.
• Puzanje se smanjuje s povećanjem:
o starosti betona pri opterećenju;
o relativne vlažnosti;
o odnosa volumena i površine oplošja elementa.
3.1.2 Skupljanje
• Skupljanje je stezanje usljed gubitka vlage.
• I ono utječe na gubitak sile prednapinjanja.
• Događa se usljed:
o gubitka vode iz šupljina;
o smanjenja volumena betona usljed karbonatizacije.
• Deformacija od skupljanja povećava se ali smanjenjem tempom povećanja u vremenu.
• Konačna defomacija skupljanja ε sh procjenjuje se za proračun gubitaka sile prednapinjanja.
26
eformacija skupljanja
ijeme (linearna promjena)
• Približna procjena konačne deformacije od skupljanja

o za predhodno prednaprezanje: 𝜀𝜀𝑠𝑠ℎ = 0.0003
0.0002
o za naknadno prednaprezanje: 𝜀𝜀𝑠𝑠ℎ = 𝑙𝑙𝑙𝑙𝑙𝑙
10 (𝑡𝑡+2)
• gdje je t starost u danima pri prijenosu naprezanja koja odgovara trajanju njege betona.
• Što je starost betona veća prilikom prijenosa naprezanja deformacija od skupljanja je

manja.
• Na trajnost betona i gubitak prednapinjanja povoljno će utjecati:

o pravilna njega,
o odgađanje primjene opterećenja
3.2 Čelik za prednapinjanje

• Zahtijevi na čelik za prednapinjanje su:
o velika čvrstoća (u trenutku prednapinjanja čelik se napreže između 65 % i 75 %
njegove karakteristične čvrstoće);
o mala relaksacija (tijekom vremena dolazi do pada napona u čeliku zbog reoloških
svojstava betona i čelika);
o dovoljna žilavost (neophodno za građenje duktilnih konstrukcija);
27
o mala osjetljivost na koroziju;
o geometrijska pravilnost;
o velike duljine pri isporuci;
o dobra prionljivost i
o otpornost na zamor.
• nHRN EN 10138-1 - Čelik za prednap. – 1. dio: Opći
zahtjevi (prEN 10138-1:2000)
• nHRN EN 10138-2 - Čelik za prednapinjanje – 2. dio: Žica (prEN 10138-2:2000)
• nHRN EN 10138-3 - Čelik za prednapinjanje – 3. dio: Užad (prEN 10138-3:2000)
• nHRN EN 10138-4 - Čelik za prednapinjanje – 4. dio: Šipke (prEN 10138-4:2000)
Slika 3.1 Primjeri označavanja
• Bitna mehanička svojstva:

1. karakteristična vlačna čvrstoća f pk , (omjer najveće sile u vlačnom pokusu i nazivne
A presjeka).
28
2. karakteristično naprezanje pri zaostaloj deformaciji od 0.1% f p0 . 1k – tzv. granica
popuštanja (omjer sile koja odgovara 0.1%-tnoj trajnoj deformaciji i nazivne ploštine presjeka),
3. karakteristična deformacija pri najvećoj sili ε uk (pokazatelj duktilnosti).
Slika 3.2 Stvarni radni dijagram čelika za prednapinjanje
Slika 3.3 Idealizirani (A) i proračunski radni dijagram (B)

 DUKTILNOST
o Može se smatrati da je u vlaku prikladna uz preporučenu vrijednost
˗ f pk / f p0.1k ≥ 1,1
 MODUL ELASTIČNOSTI
o Za žice i šipke
˗ može se prihvatiti srednja vrijednost 200 kN/mm2
˗ ovisno o postupku proizvodnje, može biti između 195 i 205 kN/mm2
o Za užad
29
˗ uzima se vrijednost 190 kN/mm2
˗ stvarna vrijednost, ovisno o postupku ugradbe iznosi 175 do 195
kN/mm2
 PARCIJALNI KOEFICIJENT SIGURNOSTI
o Osnovna kombinacija: 𝛾𝛾𝑆𝑆 = 1,15
o Izvanredne kombinacije (osim potresa): 𝛾𝛾𝑆𝑆 = 1,0
 FIZIKALNA SVOJSTVA (vrijede za područje temperature od -20°C do 200°C)
o Gustoća: 7850 kg/m3
o Toplinski koeficijent: 10 × 10-6 K-1
3.2.1 Opuštanje
• ILI RELAKSACIJA je smanjenje naprezanja u vremenu pod konstantnim deformacijama.
• Zbog opuštanja čelika, prednapon u kabelu se s vremenom smanjuje.
Brzo opterećivanje
Učinak opuštanja Konstantno opterećenje
Slika 3.4 Učinak opuštanja s obzirom na različite uvjete opterećenja
Vrijeme (sati)
Slika 3.5 Promjena naprezanja za različite razine prednapinjanja
f p trenutno naprezanje
f pi početno prednaprezanje
30
f py granica popuštanja
• Kada je primjenjeno prednaprezanje veće od 70% granice popuštanja – gubitci od
opuštanja su značajni!
3.3 Čelik za prednapinjanje i armaturni čelik
• Razlika
3.4 Mort za injektiranje

• Za injektiranje cijevi natega rabe se mortovi čija su svojstva opisana u normama
o HRN EN 446 Mort za injektiranje natega za prednapinjanje - Postupci injektiranja
o HRN EN 447 Mort za injektiranje natega za prednapinjanje - Svojstva uobičajenih
mortova za injektiranje
• Mort je mješavina
o vode, cementa i ostalih materijala kao što je
 pijesak;
 dodaci za smanjenje vode;
 dodaci za širenje i pocolani.
o v/c odnos je oko 0,45
o primjenjuje se fini pijesak kako bi se izbjegla segregacija
o ne smije se upotrebljavati morska i bočata voda
• Prostor između kabela i zaštitnih cijevi potrebno je
o ispuniti mortom za injektiranje ili uljem;
o (ne smije biti zraka ni vode).
31
• Mort za injektiranje se
o pod pritiskom ubrizgava u najnižoj točki kabela, a
o odzračivanje i izlaz morta se događaju u najvišoj točki.
• Dvije glavne zadaće.

o Štiti natege od korozije
 Kako bi se ostvarila dobra zaštita od korozije, čelik mora biti potpuno
obavijen cementnim mortom dostatne gustoće;
 Ne smiju se pojavljivati nezapunjeni dijelovi gdje se zadržao zrak ili
voda;
 Voda se zimi može zalediti i izazvati odlamanje zaštitnog sloja betona;
 Najmanje šupljine mogu dovesti do korozije čelika.
o Osigurava sprezanja natege i konstruktivnog elementa
 Za to je potrebna dostatna čvrstoća.
• Poželjna svojstva morta za injektiranje jesu:
o malo izlučivanje vode i sedimentacija;
o kohezija u plastičnom stanju do završetka postupka injektiranja;
o malo izdvajanja cementnog morta;
o male deformacije zbog skupljanja;
o povećanje volumena stvaranjem mikro-pora;
o dostatna tlačna čvrstoća i prionjivosti;
o dostatna otpornost na zamrzavanje;
o odsutnost štetnih sastojaka;
o trajnost, postojanost.
32
3.5 Cijevi natega
• Cijevi u kojima se nalaze natege kod naknadnog prednapinjanja proizvode se od
o čeličnih (debljine 0,2 – 0,6 mm) ili
o plastičnih cijevi.
• Norme koje određuju specifikacije i metode ispitivanja čeličnih cijevi jesu:
o HRN EN 523: Čelične cijevi natega za prednapinjanje – Nazivlje, zahtjevi,
kontrola kvalitete;
o HRN EN 524-1: Čelične cijevi natega za prednapinjanje – Ispitne metode –
1.dio: Određivanje oblika i dimenzija;
2.dio: Određivanje ponašanja pri savijanju;
3.dio: Ispitivanje previjanjem.
• a za plastične cijevi zasada nema normi.
• Cijevi od umjetnih materijala (HDPE) - suvremeno rješenje

o Prednosti:
 bolja zaštita natega od korozije;
 veća čvrstoća na zamor;
 stalan koeficijent trenja.
o Nedostaci:
 visoki troškovi proizvodnje i ugradnje;
 veliki min. radijusi ugradnje.
o Dodatno vrijedi:
 Moraju imati dostatnu krutost na savijanje i progib;
 Na njima se ne smiju pojaviti udubljenja ili izbočenja;
 Debljina mora biti takva da se ne probije uslijed trenja.
• Promjer zaštitne cijevi kabela ovisi o broju užadi.
• Zadnja dva broja kod oznake kabela odnose se na broj užadi. Npr. oznaka kabela 6812
znači da kabel ima 12 užadi.
33
• Zaštitna cijev je čelična rebrasta i ima dva promjera unutarnji i vanjski.
Slika 3.4 Primjer za sustav Dywidag
• Prostor između natege i zaštitine cijevi može se ispuniti i s drugim materijalima:

o mast,
o ulje,
o vosak.
• Takva slobodna natega (unbonded) nije spojena s presjekom i kod nje postoji drugačiji
tretman kod dokaza na slom (proračun uzdužne armature).
• Kod spregnute natege injektirane injekcijskom smjesom na bazi cementa (bonded)
dolazi do promjene deformacija od djelovanja ostalih opterećenja 
dobivamo manje
armature iz dokaza na slom.
3.6 Tehnologija prednapinjanja
• U primjeni je nekoliko licenciranih sustava prednapinjanja koje najčešće izvode
specijalizirane tvrtke:
o Sustav BBRV
 Tri švicarska građevinska inženjera M. Birkenmaier, A. Brandestin i M.
R. Roš formirali su studijsku grupu pod imenom BBR i u suradnji sa
strojarskim inženjerom C. Vogtom pronašli i izradili tehnologiju za
prednapinjanje betonskih i drugih konstrukcija pod imenom Sustav
BBRV.
o Sustav Vorspann-Technik
 Na osnovi Freyssinetova patenta razrađen je i proširen sustav Vorspann-
Technik. Koriste se pojedinačne žice, šipke, užad te snopovi žica i užadi.
o Sustav Dywidag
 Tvrtka Dywidag vlasništvo Dyckerhoff & Widmann iz Münchena
proizvodi najviše sustave od pojedinačnih šipki te one od užadi.
o Sustav VSL
34
 Švicarska tvrtaka sa sjedištem u Bernu.
• U primjeni je nekoliko licenciranih sustava prednapinjanja koje najčešće izvode
specijalizirane tvrtke sljedećim redoslijedom:
o Dobava potrebnih materijala i opreme
 cijevi za zaštitu natega;
 visokovrijedne žice, užad ili šipke za prednapinjanje;
 sidrenih elemenata;
 materijala i opreme za zaštitu natega od korozije.
o Transport i skladištenje potrebnih materijala i opreme
o Izrada natega
o Ugradnja natega
o Prednapinjanje
o Zaštita natega
 Injektiranjem;
 Uljanjem;
 Betoniranjem.
• Sam postupak prednapinjanja (unošenje sile u natege) najvažnija je i najosjetljivija faza.
o Mora biti precizno razrađena i specificirana projektom konstrukcije.
• Izvođač za sam postupak mora imati
o precizno pisanu uputu
o koju specijalizirana ekipa mora slijediti
o i postupak zapisnički registrirati
 sa svim potrebnim podatcima;
 posebno podacima o dinamici i veličini unošene sile;
 i realiziranog izduljenja natege.
35
Slika 3.5 Prednaprezanje uz očitovanje sile na manometru
• Posebno je nužan dokaz da

o beton u vrijeme unošenja sile u natege ima normom (HRN ENV 1992-1-1) i
projektom zahtijevanu tlačnu čvrstoću.
• Prednapinjanju moraju prisustvovati i Zapisnik o prednapinjanju supotpisati
o i odgovorni nadzorni inženjer izvođača (prema HRN ENV 13670-1)
o i nadzorni inženjer investitora (prema Zakonu o gradnji).
36
3.7 Područje primjene prednapetog betona
37
4 Sila prednapinjanja, trenutni i vremenski gubitci
4.1 Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka
• Brutto poprečni presjek
Za proračun i preddimenzioniranje. Cijeli poprečni presjek promatra se kao da je homogeni.
Ne uzimaju se u obzir poprečni presjeci čelika za armiranje i zaštitnih cijevi.
• Netto poprečni presjek
Za vremenski period dok se natege kod naknadnog prednapinjanja ne injektiraju. Uzimaju
se u obzir poprečni presjeci zaštitnih cijevi.
• Idealni poprečni presjek
Za proračun nakon ostvarenog sprezanja injektiranjem. Uzimaju se u obzir poprečni presjeci
čelika za armiranje, čelika za prednapinjanje i zaštitnih cijevi (spregnuti poprečni presjek).
4.1.1 Geometrijske karakteristike proizvoljnog poprečnog presjeka
Površina poprečnog presjeka:
𝑛𝑛 𝑚𝑚
(𝑘𝑘) (𝚥𝚥̇ )
𝐴𝐴𝑖𝑖 = � 𝐴𝐴𝑐𝑐 + �( 𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) ⋅ 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝 (4.1)
𝑘𝑘=1 𝑗𝑗=1
Koordinate težišta:
∑𝑛𝑛𝑘𝑘=1 𝐴𝐴(𝑘𝑘)
𝑐𝑐 ⋅ 𝑦𝑦
(𝑘𝑘)
+ ∑𝑚𝑚
(𝑗𝑗)
𝑗𝑗 =1 ( 𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) ⋅ 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝 ⋅ 𝑦𝑦
(𝑗𝑗)
𝑦𝑦 = (4.2)
∑𝑛𝑛𝑘𝑘=1 𝐴𝐴(𝑘𝑘) 𝑚𝑚 (𝑗𝑗)
𝑐𝑐 + ∑𝑗𝑗=1( 𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) ⋅ 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝
∑𝑛𝑛𝑘𝑘=1 𝐴𝐴(𝑘𝑘)
𝑐𝑐 ⋅ 𝑧𝑧
(𝑘𝑘)
+ ∑𝑚𝑚
(𝑗𝑗)
𝑗𝑗 =1 ( 𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) ⋅ 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝 ⋅ 𝑧𝑧
(𝑗𝑗)
𝑍𝑍𝑆𝑆̅ = (4.3)
∑𝑛𝑛𝑘𝑘=1 𝐴𝐴(𝑘𝑘) 𝑚𝑚 (𝑗𝑗)
𝑐𝑐 + ∑𝑗𝑗=1( 𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) ⋅ 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝
gdje su:
𝑦𝑦 (𝑗𝑗) , 𝑦𝑦 (𝑘𝑘) , 𝑧𝑧 (𝑗𝑗) , 𝑧𝑧 (𝑘𝑘) ‐ koordinate težišta pojedinih površina

proizvoljnog koordinatnog sistema
ar
𝑦𝑦𝑠𝑠 , 𝑧𝑧𝑠𝑠 ‐ koordinate težišta poprečnog presjeka proizvoljno
odabranog koordinatnog sustava zaštitna cijev
(naknadno
𝛼𝛼𝑒𝑒 = 𝐸𝐸𝑠𝑠 /𝐸𝐸𝑐𝑐𝑐𝑐 , odnosno 𝐸𝐸𝑝𝑝 /𝐸𝐸𝑐𝑐𝑐𝑐 prednapinjanje)
𝑛𝑛 ‐ broj elemenata poprečnog presjeka;

Čelik za
𝑚𝑚 ‐ broj razina armature (čelika za armiranje i čelika za prednapinjanje). prednapinjanje
(prethodno
prednapinjanje)
Moment tromosti:
𝑛𝑛 𝑚𝑚 𝑚𝑚
(𝑘𝑘) (𝑘𝑘) (𝑘𝑘) 2 (𝑗𝑗) (𝑗𝑗) (𝑗𝑗) 2
𝐼𝐼𝑦𝑦 = � �𝐼𝐼𝑐𝑐𝑐𝑐 + 𝐴𝐴𝑐𝑐 ⋅ �𝑧𝑧𝑠𝑠 � � +(𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) � 𝐼𝐼𝑠𝑠,𝑝𝑝;𝑧𝑧 + (𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) � 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝 ⋅ �𝑧𝑧𝑠𝑠 � (4.4)
𝑘𝑘=1 𝑗𝑗=1 𝑗𝑗=1
38
(𝑘𝑘) (𝑘𝑘) (𝑘𝑘) 2 (𝑗𝑗) (𝑗𝑗) (𝑗𝑗) 2
𝐼𝐼𝑧𝑧 = � �𝐼𝐼𝑐𝑐𝑐𝑐 + 𝐴𝐴𝑐𝑐 ⋅ �𝑦𝑦𝑠𝑠 � � +(𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) � 𝐼𝐼𝑠𝑠,𝑝𝑝;𝑦𝑦 + (𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) � 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝 ⋅ �𝑦𝑦𝑠𝑠 � (4.5)
(𝑘𝑘) (𝑘𝑘) (𝑘𝑘) (𝑘𝑘) (𝑗𝑗) (𝑗𝑗) (𝑗𝑗) (𝑗𝑗)
𝐼𝐼𝑦𝑦𝑦𝑦 = � �𝐼𝐼𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 + 𝐴𝐴𝑐𝑐 ⋅ �𝑦𝑦𝑠𝑠 ⋅ 𝑧𝑧𝑠𝑠 �� +(𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) � 𝐼𝐼𝑠𝑠,𝑝𝑝;𝑦𝑦𝑦𝑦 + (𝛼𝛼𝑒𝑒 − 1) � 𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑝𝑝 ⋅ �𝑦𝑦𝑠𝑠 ⋅ 𝑧𝑧𝑠𝑠 � (4.6)
gdje su:
(𝑘𝑘) (𝑘𝑘)
𝑧𝑧𝑠𝑠 , 𝑦𝑦𝑠𝑠 ‐ koordinate težišta pojedinih površina (k) do težišta cijelog presjeka
(𝑗𝑗) (𝑗𝑗)
𝑧𝑧𝑠𝑠,𝑝𝑝 , 𝑦𝑦𝑠𝑠,𝑝𝑝 ‐ koordinate težišta pojedinih razina armature (j) do težišta cijelog presjeka.
Elastična naprezanja kod savijanja sa normalnom silom dobivamo iz ove jednadžbe:
𝐹𝐹 𝑀𝑀𝑦𝑦 ⋅ 𝐼𝐼𝑧𝑧 + 𝑀𝑀𝑧𝑧 ⋅ 𝐼𝐼𝑦𝑦𝑦𝑦 𝑀𝑀𝑧𝑧 ⋅ 𝐼𝐼𝑦𝑦 + 𝑀𝑀𝑦𝑦 ⋅ 𝐼𝐼𝑦𝑦𝑦𝑦

𝜎𝜎𝑐𝑐 = + 2
⋅ 𝑧𝑧𝑠𝑠 − 2
⋅ 𝑦𝑦𝑠𝑠 (4.7)
𝐴𝐴𝑐𝑐 𝐼𝐼𝑦𝑦 ⋅ 𝐼𝐼𝑧𝑧 − 𝐼𝐼𝑦𝑦𝑦𝑦 𝐼𝐼𝑦𝑦 ⋅ 𝐼𝐼𝑧𝑧 − 𝐼𝐼𝑦𝑦𝑦𝑦
gdje su:
𝑧𝑧𝑠𝑠 , 𝑦𝑦𝑠𝑠 ‐ udaljenosti do težišta presjeka
Za dvostruko simetrični presjek (𝐼𝐼𝑦𝑦𝑦𝑦 = 0) vrijedi:
𝐹𝐹 𝑀𝑀𝑦𝑦 𝑀𝑀𝑧𝑧
𝜎𝜎𝑐𝑐 = + ⋅ 𝑧𝑧𝑠𝑠 − ⋅ 𝑦𝑦 . (4.8)
𝐴𝐴𝑐𝑐 𝐼𝐼𝑦𝑦 𝐼𝐼𝑧𝑧 𝑠𝑠
4.1.2 Brutto poprečni presjek

Poprečni presjek armature i zaštitnih cijevi ne uzima se u obzir.
𝑛𝑛
(𝑘𝑘)
𝐴𝐴𝑐𝑐 = � 𝐴𝐴𝑐𝑐 (4.9)
𝑘𝑘=1
− za pravokutni poprečni presjek vrijedi:
𝐴𝐴𝑐𝑐 = 𝑏𝑏 ⋅ ℎ (4.10)
𝑏𝑏 ⋅ ℎ3
𝐼𝐼𝑐𝑐 = (4.11)
12
𝑏𝑏 ⋅ ℎ2
𝑊𝑊𝑔𝑔 = 𝑊𝑊𝑑𝑑 = . (4.12)
6
39
Općenito se otvori zaštitnih cijevi ne uzimaju u obzir iz razloga što se vrijednosti za brutto
poprečni presjek koriste samo za prvi korak proračuna, tj. preddimenzioniranje.
4.1.3 Idealni poprečni presjek
Geometrijske karakteristike idealnog poprečnog presjeka rabe se za proračun reznih sila nakon
sprezanja injektiranjem natege i betona. Geometrijske karakteristike betona proračunavaju se
bez oduzimanja ploština čelika. Ploštine čelika uzimaju se s koeficijentom (α e – 1) gdje je ( α e
= E p / E cm ).
Tablica 4.1 Model elastičnosti betona prema HRN ENV 1992-1-1 i vrijednosti koeficijenta αe
razred čvrstoće C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
Ecm [kN/mm2] 26 27,5 29 30,5 32 33,5 35 36 37
αe uz
7,69 7,27 6,90 6,56 6,25 5,97 5,71 5,56 5,41
Ep = 200 kN/mm2
αe uz
7,50 7,09 6,72 6,39 6,09 5,82 5,57 5,42 5,27
Ep = 195 kN/mm2
Za pravokutni poprečni presjek s jednom nategom vrijedi:

Razlika između geometrijskih karakteristika brutto i idealnog poprečnog presjeka javlja se
samo kod jako armiranih konstrukcijskih elemenata. Često je taj utjecaj značajniji na rezne sile
od prednapinjanja i na rubna naprezanja u betonu.
4.1.4 Sudjelujuća širina ploče
𝑏𝑏𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 ∙ 𝜎𝜎𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 = � 𝜎𝜎𝑐𝑐 ∙ 𝑑𝑑𝑑𝑑 (4.13)
𝑏𝑏𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 = ∑ 𝑏𝑏𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒.𝑖𝑖 + 𝑏𝑏𝑤𝑤 ,

0,2 ∙ 𝑙𝑙0 (4.14)
gdje je 𝑏𝑏𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒.𝑖𝑖 = 0,2 ∙ 𝑏𝑏𝑖𝑖 + 0,1 ∙ 𝑙𝑙0 ≤ � �
𝑏𝑏𝑖𝑖
na
sudjeluj
uća
visi
Slika 4.1 Definicija sudjelujuće širine ploče b eff
40
Sudjelujuća širina ploče može se odrediti pomoću proračuna s elastičnim konačnim
elementima. Tako proračunata b eff može koristiti samo za naprezanja savijanjem u stanju
uporabivosti. U graničnom stanju nosivosti beton se plastificira što vodi punijoj
preraspodjeli naprezanja u tlačnom području, a time i većoj efektivnoj širini ploče.
4.1.5 Geometrijske karakteristike pojednostavljenja
A c površina betonskog presjeka (neto površina poprečnog presjeka betona iz koje je

izuzet presjek natega)
A p površina natega odnosno čelika za prednapinjanje
A poprečni presjek prednapetog elementa
At transformirani poprečni presjek (presjek u kojem je čelik zamijenjen
odgovarajućom površinom betona)
= A c + mA p = A+ (m-1)A p
m odnos modula elastičnosti E p /E c
E c modul elastičnosti betona
E p modul elastičnosti čelika
CGC težište betonskog presjeka

CGS težište prednapetog čelika
I moment inercije poprečnog presjeka prednapetog el. (oko CGC)
l t moment inercije transformiranog presjeka (oko težišta transformiranog presjeka)
e ekscentricitet težišta prednapetog čelika prema težištu betonskog presjeka,
ako je CGC iznad CGS: e se uzima s +,
ako je CGC ispod CGS: e se uzima s –
4.2 Sila prednapinjanja

41
Ap poprečni presjek natege
σ p0,max maksimalno naprezanje u natezi tijekom prednapinjanja
• SILA U KABELU
o NAKON PREDNAPINJANJA I SIDRENJA (naknadno prednapinjanje)
o ODNOSNO NAKON PRIJENOSA NAPREZANJA (prethodno
prednapinjanje)
• Maksimalna sila – trenutni gubitci

Ap poprečni presjek natege (kabela)
σ pm0 maksimalno naprezanje u natezi nakon prednapinjanja odnosno nakon prijenosa sile
na beton
• SILA U KABELU U NEKOM TRENUTKU UPORABE
P m,t = P m,0 – ΔP c+s+r (4.15)
ΔP c+s+r vremenski gubitci od:

 puzanja (creep);
 skupljanja (shrinkage);
 i otpuštanja (relaxation).
42
4.3 Gubitci sile prednapinjanja
4.4 Trenutni gubici

• KOD PRETHODNOG PREDNAPINJANJA
o Tijekom prednapinjanja:
 gubitak usljed trenja na zakrivljenim dijelovima (ako su žice ili užad u
krivini, trenje između užeta i skretnika) i
 gubitak od prokliznuća klina na sidru
o Prije prijenosa sile na beton:
 gubitak usljed opuštanja kabela tijekom perioda od samog
prednapinjanja do prijenosa sile na beton
o Tijekom prijenosa sile na beton:
 gubitak usljed elastičnog skraćenja betona zbog djelovanja prednapetih
kabela kada se otpuste na sidrima
• KOD NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
o Gubitci od trenutnih deformacija betona
o Gubitci od trenja
o Gubitci na sidru
4.4.1 Elastično skraćenje
• KOD PRETHODNOG PREDNAPINJANJA
o Kada se užad presjeće i sila prednapinjanja prenese na betonski element, beton
doživljava trenutno skraćenje od prednapinjanja.
43
• KOD NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
o Ako postoji samo jedan kabel nema gubitka jer se primijenjeno prednaprezanje
unosi nakon elastičnog skraćenja elementa
o Za više od jednog kabela, kada se kabeli napinju jedan za drugim, dogadja se
gubitak u kabelu tijekom rastezanja sljedećih kabela
o NORMIRANI IZRAZ za gubitak prednapinjanja uslijed skraćenja betona u

pojedinom kabelu
(4.16)
Δσ c (t) promjena naprezanja u težištu kabela u trenutku t

J koeficijent koji iznosi:
o (n-1)/2n, gdje je n broj kabela koji se prednapinju jedan za drugim. Približno se
uzima ½
o 1 za promjene stalnog opterećenja nakon prednapinjanja
4.4.2 Trenje
• Trenje koje se javlja na dodirnoj površini betona i čelika tijekom prednaprezanja
zakrivljenog kabela u elementu koji se naknadno prednapinje, vodi ka gubitku
prednaprezanja duž elementa od kraja koji se rasteže.
• Gubitak usljed trenja ne događa se u prethodno prednapetim elementima jer kabel
nema kontakta s betonom tijekom prednapinjanja.
44
• Gubitak usljed trenja se javlja zbog zakrivljenosti kabela i vertikalne komponente
sile prednapinjanja te promjene pozicije kabela duž cijevi tijekom rastezanja.
4.4.2.1 Normirani izraz za gubitak prednapinjanja usljed trenja u naknadno
prednapetim kabelima
∆𝑃𝑃𝜇𝜇 (𝑥𝑥) = 𝑃𝑃𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 �1 − 𝑒𝑒 −𝜇𝜇(𝜃𝜃+𝑘𝑘𝑘𝑘) � (4.17)
θ zbroj kutnih pomaka na duljini x (bez obzira na smjer ili predznak), za slučaj vođenja
2
natega po paraboli: 𝜃𝜃(𝑥𝑥) = 𝑥𝑥 ∙ 8 ∙ 𝑓𝑓𝑖𝑖 /𝑙𝑙𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡
μ koeficijent trenja između kabela i cijevi
k koeficijent nenamjerne zakrivljenosti za unutarnje kabele (po jediničnoj duljini) ovisi
o:
• kvaliteti izvedbe
• razmaku pridržanja kabela
• vrsti cijevi ili obloge
• stupnju vibriranja koje se koristi pri betoniranju
x je udaljenost duž kabela od mjesta gdje je sila prednapinjanja maksimalna (sila na
aktivnom rubu tijekom prednapinjanja)
μ koeficijent trenja između kabela i cijevi ovisi o:
• površinskim svojstvima kabela i cijevi;
• prisutnosti rđe;
• produljenju kabela;
• profilu kabela.
Vrijednosti koje se mogu predpostaviti u nedostatku tehničkog rješenja (za unutarnje naknadno
prednapete kabele i vanjske slobodne kabele) 0,0005 < k < 0,01 po metru
Tablica 4.2
Vanjski slobodni kabeli

Unutarnji kabeli
koji ispunjavaju Plastična
polovinu cijevi Čelična cijev cijev ne
Čelična cijev Plastična cijev
ne premazana premazana premazana
premazana
45
Hladno vučena
0,17 0,25 0,14 0,18 0,12
žica
Uže 0,19 0,24 0,12 0,16 0,10
Deformirana
0,65 - - - -
šipka
Glatka okrugla
0,33 - - - -
šipka
4.4.2.2 Teoretsko objašnjenje i približni izrazi

• Iako je kabel paraboličnog oblika zakrivljenost se može aproksimirati oblikom kružnice.
P sila prednapinjanja na udaljenosti x od kraja koji se rasteže
R radijus zakrivljenosti
dα infinitezimalni kut
• Trenje je proporcionalno s:
o Koeficijentom trenja m između cijevi i čelika;
o Rezultantom vertikalne reakcije betona na kabel N koja se događa uslijed
zakrivljenosti.
• Iz ravnoteže sila u trokutu sila:
𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑑𝑑𝑑𝑑
𝑁𝑁 = 2𝑃𝑃 sin ≫ 2𝑃𝑃 = 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 (4.18)
2 2
• Trenje po duljini dx iznosi:
𝜇𝜇𝜇𝜇 = 𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇 (4.19)
46
• Gubitak od trenja dP dakle ovisi o:
o koeficijentu trenja m;
o zakrivljenosti kabela da ;
o veličini sile prednapinjanja P.
• Iz ravnoteže sila u kabelu za horizontalni smjer, vrijedi:
𝑃𝑃 = 𝑃𝑃 + 𝑑𝑑𝑑𝑑 + (𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇 + 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘) (4.20)
• Dakle cjelokupni gubitak prednapinjanja dP na duljini dx:
𝑑𝑑𝑑𝑑 = (𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇𝜇 + 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘) (4.21)
• Rješenje diferencijalne jednadžbe kako bi se izrazila sila prednapinjanja P u ovisnosti o

udaljenosti x:
𝑑𝑑𝑑𝑑 𝛼𝛼 𝑥𝑥
𝑑𝑑𝑑𝑑
� = − �𝜇𝜇 � 𝑑𝑑𝑑𝑑 + 𝑘𝑘 � 𝑑𝑑𝑑𝑑�
𝑃𝑃 𝑃𝑃 0 0
𝑃𝑃
𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼� 𝑃𝑃𝑥𝑥0 =− (𝜇𝜇𝜇𝜇 + 𝑘𝑘𝑘𝑘)
𝑃𝑃𝑥𝑥 = 𝑃𝑃0 𝑒𝑒 −𝜇𝜇(𝜃𝜃+𝑘𝑘𝑘𝑘)
𝑃𝑃𝑥𝑥
𝐼𝐼𝐼𝐼 − (𝜇𝜇𝜇𝜇 + 𝑘𝑘𝑘𝑘)
𝑃𝑃0
o gdje je P 0 sila prednapinjanja na kraju koji se napinje nakon gubitka od elastičnog

skraćenja
• Za male vrijednosti, gornji se izraz može pojednostaviti (razvoj u Taylorov red):
𝑃𝑃𝑥𝑥 = 𝑃𝑃0 (1 − 𝜇𝜇𝜇𝜇) − 𝑘𝑘𝑘𝑘 (4.22)
4.4.3 Prokliznuće sidra

• U naknadno prednap. elem., kada se prednaprezanje prenosi na beton, klinovi prokližu
na maloj duljini prije nego se uglave u stožastu rupu.
• Sidreni blok također se pomakne prije nego se namjesti u betonu.
• Posljedica je smanjenje duljine kabela pa slijedi gubitak prednaprezanja.
• Ukupno prokliznuće sidra ovisi o tipu sustava za sidrenje.
47
• Potrebni su podatci od proizvođača, u nedostatku kojih se mogu primjeniti vrijednosti:
Tablica 4.3 tipične vrijednosti prokliznuća
Tipične vrijednosti prokliznuća
Sustav sidrenja Prokliznuće sidra

Sustav Freyssinet
4 mm
12 ø 5 mm užadi
6 mm
12 ø 8 mm užadi
Sustav Magnel 8 mm
Sustav Dywidag 1 mm
• Usljed namještanja sidrenog bloka, dok se kabel krati, pojavljuje se promjena sile
prednapinjanja suprotnog smjera smanjenja od onog usljed trenja.
• Učinak prokliznuća sidra djelotvoran je do određene duljine.
4.5 Centrično prethodno prednapeti elementi

 Deformacija u betonu od elastičnog skraćenja ε c je razlika
o početne deformacije čelika ε pi i
o preostale deformacije u čeliku ε p0
ε c = ε pi – ε p0
• Deformacije se izražavaju pomoću odgovarajućih sila prednapinjanja
48
𝑃𝑃0
𝜀𝜀𝑐𝑐 = (4.23)
𝐴𝐴𝑐𝑐 𝐸𝐸𝑐𝑐
𝑃𝑃𝑖𝑖
𝜀𝜀𝑝𝑝𝑝𝑝 = (4.24)
𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝
𝑃𝑃0
𝜀𝜀𝑝𝑝0 = (4.25)
𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝
o Uvrštavanjem se dobiva:
𝑃𝑃0 𝑃𝑃𝑖𝑖 𝑃𝑃0 1 1 𝑃𝑃𝑖𝑖 𝑚𝑚 1 𝑃𝑃

= 𝐴𝐴 − 𝐴𝐴 𝑃𝑃0 �𝐴𝐴 + 𝐴𝐴 � = 𝐴𝐴 𝑃𝑃0 �𝐴𝐴 + 𝐴𝐴 � = 𝐴𝐴 𝑖𝑖
𝐴𝐴𝑐𝑐 𝐸𝐸𝑐𝑐 𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 𝑐𝑐 𝐸𝐸𝑐𝑐 𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 𝑐𝑐 𝑝𝑝 𝑝𝑝
𝑃𝑃0 𝑃𝑃𝑖𝑖 𝑃𝑃0 𝑃𝑃𝑖𝑖 𝑃𝑃0 𝑃𝑃

= 𝑚𝑚𝑚𝑚 = 𝑚𝑚𝑚𝑚 = 𝐴𝐴𝑖𝑖
𝐴𝐴𝑐𝑐 𝑝𝑝 +𝐴𝐴𝑐𝑐 𝐴𝐴𝑐𝑐 𝑝𝑝 +𝐴𝐴𝑐𝑐 𝐴𝐴𝑐𝑐 𝑡𝑡
• Dakle naprezanje u betonu od sile prednapinjanja nakon trenutnog gubitka P 0 /A c

može se izjednačiti s naprezanjem transformiranog presjeka od početne sile
prednapinjanja P i /A t
4.6 Ekscentrično prethodno prednapeti elementi
Slika 4.2 Elastično skraćenje od predhodnog napinjanja elementa izloženog savijanju
• Uslijed vl. težine naprezanja u betonu su promjenljiva po duljini elementa

• Dakle naprezanje u betonu od sile prednapinjanja nakon trenutnog gubitka P 0 /A c može se
izjednačiti s naprezanjem transformiranog presjeka od početne sile prednapinjanja P i /A t
• Za konzervativnu procjenu gubitka prema izrazu
Δf p = mf c (4.26)
49
• maksimalno naprezanje u betonu na razini CGS (težište prednapetog kabela) uzima se:
𝑃𝑃𝑖𝑖 𝑃𝑃𝑖𝑖𝑖𝑖.𝑒𝑒 𝑀𝑀𝑠𝑠𝑠𝑠 𝑒𝑒
𝑓𝑓𝑐𝑐 = − + (4.27)
𝐴𝐴 𝐼𝐼 𝐼𝐼
Gdje je:
M sw moment u sredini raspona od vlastite težine.
Ekscentricitet e od CGS pretpostavljen je konstantnim.
• Za velike elemente, gubitak će se točnije proračunati na temelju deformacije betona na

razini CGS (vidi eksc. naknadno prednap.)
4.7 Centrično naknadno prednapeti elementi

• Za više od jednog kabela, kada se kabeli napinju jedan za drugim, događa se gubitak
u kabelu tijekom rastezanja sljedećih kabela.
• Gubitak u svakom kabelu se računa progresivnim redosljedom.
• Približni proračun gubitaka radi se tako da se gubitak u prvom kabelu odredi
precizno, a pola te vrijednosti koristi se kao prosječni gubitak za sve kabele:
1
∆𝑓𝑓𝑝𝑝 = ∆𝑓𝑓 (4.28)
2 𝑝𝑝1
1
= 𝑚𝑚𝑚𝑚
2 𝑐𝑐1
𝑛𝑛
1 𝑃𝑃𝑖𝑖,𝑗𝑗
= 𝑚𝑚 �
2 𝐴𝐴
𝑗𝑗=2
P ij je početna sila u kabelu j

n je broj kabela
Eksenciticitet pojedinih kabela je zanemaren
4.8 Ekscentrično naknadno prednapeti elementi

• Kod zakrivljenih je kabela ekscentricitet za CGS, a tako i naprezanje u betonu na
razini CGS promjenljivo po dužini elementa.
• Može se ipak primijeniti približno naprezanje u betonu za parabolični oblik kabela:
50
2
𝑓𝑓𝑐𝑐,𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎 = 𝑓𝑓𝑐𝑐1 + (𝑓𝑓𝑐𝑐2 − 𝑓𝑓𝑐𝑐1 ) (4.29)
3
f c1 naprezanje u betonu na kraju elementa

f c2 naprezanje u betonu u sredini raspona elementa
• Precizniji proračun gubitaka podrazumijeva proračun deformacije u betonu na razini

CGS.
• Primjer:
Greda s dva kabela paraboličnog oblika A i B, kabel B se napinje nakon kabela A
Gubitak u kabelu A zbog elastičnog skraćenja tijekom prednapinjanja kabela B iznosi:
∆𝑓𝑓𝑝𝑝 = 𝐸𝐸𝑝𝑝 𝜀𝜀𝑐𝑐 (4.30)
= 𝐸𝐸𝑝𝑝 [𝜀𝜀𝑐𝑐1 + 𝜀𝜀𝑐𝑐2 ]
εc deformacija na razini kabela A

ε c1 komponenta od čistog tlaka
ε c2 komponenta od savijanja
51
𝑃𝑃𝐵𝐵
𝜀𝜀𝑐𝑐1 = (4.31)
𝐴𝐴𝐸𝐸𝑐𝑐
𝛿𝛿𝛿𝛿 1 𝐿𝐿 𝑃𝑃𝐵𝐵 ∙ 𝑒𝑒𝐵𝐵 (𝑥𝑥) ∙ 𝑒𝑒𝐴𝐴 (𝑥𝑥)

𝜀𝜀𝑐𝑐2 = = � 𝑑𝑑𝑑𝑑 = (4.32)
𝐿𝐿 𝐿𝐿 0 𝐼𝐼𝐸𝐸𝑐𝑐
𝐿𝐿
𝑃𝑃𝐵𝐵
= � 𝑒𝑒 (𝑥𝑥) ∙ 𝑒𝑒𝐴𝐴 (𝑥𝑥)𝑑𝑑𝑑𝑑
𝐸𝐸𝑐𝑐 𝐿𝐿𝐼𝐼0 0 𝐵𝐵
PB sila prednapinjanja u kabelu B

e A (x), e B (x) ekscentriciteti kabela A i B, na udaljenosti x s lijeva
δL promjena duljine grede
• Ekscentriciteti kabela mogu se izraziti

sa:
𝑋𝑋 𝑋𝑋
𝜀𝜀𝐴𝐴 (𝑥𝑥) = 𝜀𝜀𝐴𝐴1 + 4∆𝑒𝑒𝐴𝐴 �1 − � (4.33)
𝐿𝐿 𝐿𝐿
𝑋𝑋 𝑋𝑋
𝜀𝜀𝐵𝐵 (𝑥𝑥) = 𝜀𝜀𝐵𝐵1 + 4∆𝑒𝑒𝐵𝐵 �1 − � (4.34)
𝐿𝐿 𝐿𝐿
Gdje je:
∆𝑒𝑒𝐴𝐴 = 𝜀𝜀𝐴𝐴2 − 𝜀𝜀𝐴𝐴1
∆𝑒𝑒𝐵𝐵 = 𝜀𝜀𝐵𝐵2 − 𝜀𝜀𝐵𝐵1
ε A1, ε A2 ekscentriciteti kabela A na kraju (1) i u sredini grede (2)
ε B1, ε B2 ekscentriciteti kabela B na kraju (1) i u sredini grede (2)
52
• Nakon uvrštavanja i proračuna
komponenta deformacije od savijanja
je:
𝑃𝑃𝐵𝐵 1 2 8
𝜀𝜀𝑐𝑐2 = � 𝑒𝑒𝐴𝐴1 𝑒𝑒𝐵𝐵1 + (𝑒𝑒𝐴𝐴1 𝑒𝑒𝐵𝐵2 + 𝑒𝑒𝐴𝐴2 𝑒𝑒𝐵𝐵1 ) + 𝑒𝑒𝐴𝐴2 𝑒𝑒𝐵𝐵2 � (4.35)
𝐸𝐸𝑐𝑐 𝐼𝐼 5 15 15
4.9 Dijagram promjene sile prednapinjanja

4.9.1 Promjena sile prednapinjanja duž prednapetog elementa
• Uslijed trenja na udaljenosti x od kraja koji se prednapinje:
𝑃𝑃𝑥𝑥 = 𝑃𝑃0 𝑒𝑒 −𝜂𝜂𝜂𝜂 (4.36)
o gdje je ukupni učinak trenja između kabela i ispune cijevi i usljed nenamjerne
zakrivljenosti
𝜂𝜂𝜂𝜂 = 𝜇𝜇𝜇𝜇 + 𝑘𝑘𝑘𝑘 (4.37)

• + usljed namještanja sidrenog bloka na duljini l set uz pad sile ΔP na kraju:
o gdje je η’ analogan η za trenje
′ 𝑥𝑥
𝑃𝑃𝑥𝑥′ = (𝑃𝑃0 − Δ𝑃𝑃)𝑒𝑒 𝜂𝜂 (4.38)
Slika 4.3 Dijagram promjene sile blizu kraja kabela koji se prednapreže
• Rješavanje jednadžbi za x= l set uz pretpostavku da je η’ = η
𝑃𝑃𝑥𝑥 = 𝑃𝑃′ 𝑥𝑥
′| ′|
𝑃𝑃0 𝑒𝑒 −𝜂𝜂 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 = (𝑃𝑃0 − Δ𝑃𝑃)𝑒𝑒 −𝜂𝜂 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠
′ �|
𝑃𝑃0 𝑒𝑒 −�𝜂𝜂+𝜂𝜂 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 = 𝑃𝑃0 − Δ𝑃𝑃
𝑃𝑃0 [1 − (𝜂𝜂 + 𝜂𝜂′ )|𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 ] = 𝑃𝑃0 − Δ𝑃𝑃
53
𝜂𝜂′
Δ𝑃𝑃 = 𝑃𝑃0 (𝜂𝜂 + 𝜂𝜂′ )|𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 = 𝑃𝑃0 𝜂𝜂|𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 �1 + �
𝜂𝜂
Δ𝑃𝑃 = 2𝑃𝑃0 𝜂𝜂|𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠
• Veza duljine prokliznuća l set i samog prokliznuća Ds uz η’=η

1 Δ𝑃𝑃 1 |𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 𝜂𝜂′
Δ𝑠𝑠 = | 𝛥𝛥𝑠𝑠 = 𝑃𝑃 𝜂𝜂| �1 + �
2 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 2 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 0 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 𝜂𝜂
2𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 Δ𝑠𝑠 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝 Δ𝑠𝑠 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐸𝐸𝑝𝑝

|2𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 = Δ𝑠𝑠 𝜂𝜂′
= |2𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 = �
𝑃𝑃0 𝜂𝜂�1+ � 𝑃𝑃0 𝜂𝜂
𝜂𝜂 𝑃𝑃0 𝜂𝜂
Gubitak prednapinjanja po jediničnoj

duljini uslijed trenja
4.10 Vremenski gubici

4.10.1 Teoretski kratki pregled
• PUZANJE je povećanje deformacije betona u vremenu pod konst. opt.
o Konačna defomacija puzanja može se (kada je naprezanje u betonu < 1/3 f ck )
izraziti sa: ε cr,ult = θε el
o Gubitak prednapinjanja usljed puzanja: Δf p = E p ε cr,ult
o Za proračun gubitka valja razmotriti sljedeće:
 Puzanje se javlja samo usljed konstantnog, stalno prisutnog, opterećenja.
Povremena opterećenja nisu mjerodavna.
 Kako prednaprezanje može biti promjenljivo duž elementa, valja u
proračunu uzimati srednju vrijednost prednapinjanja.
 Promjene prednaprezanja od puzanja vezane su uz istovremenu vrijednost
prednaprezanja, dakle proračun valja svesti na male vremenske korake.
• SKUPLJANJE je stezanje betona usljed gubitka vlage.
o Gubitak prednapinjanja usljed skupljanja:
• OPUŠTANJE je smanjenje naprezanja čelika u vremenu pod konst. defor.
54
• NORMIRANI IZRAZ za gubitak prednapinjanja usljed puzanja i skupljanja betona te
relaksacije čelika
𝐸𝐸𝑝𝑝
𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 𝐸𝐸𝑝𝑝 + 0,8∆𝜎𝜎𝑝𝑝𝑝𝑝 + 𝐸𝐸 𝜑𝜑(𝑡𝑡, 𝑡𝑡0 ) ∙ 𝜎𝜎𝑐𝑐,𝑄𝑄𝑄𝑄
𝑐𝑐𝑐𝑐
Δ𝑃𝑃𝑐𝑐+𝑠𝑠+𝑟𝑟 = 𝐴𝐴𝑝𝑝 ∆𝜎𝜎𝑝𝑝,𝑐𝑐+𝑠𝑠+𝑟𝑟 = 𝐴𝐴𝑝𝑝 (4.39)
𝐸𝐸𝑝𝑝 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐴𝐴 2
1 + 𝐸𝐸 𝐴𝐴 �1 + 𝐼𝐼 𝑐𝑐 𝑧𝑧𝑐𝑐𝑐𝑐 � [1 + 0,8𝜑𝜑(𝑡𝑡, 𝑡𝑡0 )]
𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑐𝑐 𝑐𝑐
𝑨𝑨𝒑𝒑 Površina svih prednapetih kabela na lokaciji x

𝝈𝝈𝒑𝒑,𝒄𝒄+𝒔𝒔+𝒓𝒓 Apsolutna vrijednost promjene naprezanja u kabelima usljed puzanja,
skupljanja i opuštanja na mjestu x, u trenutku t
𝜺𝜺𝒄𝒄𝒄𝒄 Procjenjena deformacija od skupljanja, apsolutna vrijednost
𝑬𝑬𝒑𝒑 Modul elastičnosti prednapetog čelika
∆𝜎𝜎𝑝𝑝𝑝𝑝 Apsolutna vrijednost promjene naprezanja u kabelu na lokaciji x, u trenutku t,
uslijed opuštanja prednapetog čelika. Određuje se na temelju početnog
naprezanja u kabelima od početnog prednapinjanja i prividno-stalnog
djelovanja: 𝜎𝜎𝑝𝑝 = 𝜎𝜎𝑝𝑝 (𝐺𝐺 + 𝑃𝑃𝑚𝑚0 + 𝜓𝜓2 𝑄𝑄)
𝜑𝜑(𝑡𝑡, 𝑡𝑡0 ) Koeficijent puzanja u trenutku t, za primjenu opterećenja u trenutku t 0
𝜎𝜎𝑐𝑐,𝑄𝑄𝑄𝑄 Naprezanje u betonu, uz kabele, uslijed vlastite težine i početnog prednapinjanja
i ostalih prividno-stalnih djelovanja koja su važna. Vrijednost se može uzeti kao:
�𝜎𝜎𝑐𝑐 (𝐺𝐺 + 𝑃𝑃𝑚𝑚0 + 𝜓𝜓2 𝑄𝑄)�
𝐸𝐸𝑐𝑐𝑐𝑐 Modul elastičnosti betona
55
𝐴𝐴𝑐𝑐 Površina betonskog presjeka
𝐼𝐼𝑐𝑐 Moment inercije betonskog presjeka
𝑍𝑍𝑐𝑐𝑐𝑐 Udaljenost težišta betonskog presjeka i kabela
Tlačna naprezanja i odgovarajuće deformacije uzimaju se s (+)
• Izraz se primjenjuje
o za spregnute kabele uz primjenu lokalnih vrijednosti naprezanja i
o za slobodne kabele uz primjenu srednjih vrijednosti naprezanja.
• Srednje vrijednosti naprezanja određuju se
o između ravnih presjeka na mjestu idealiziranih točaka zakretanja za vanjske kabele
ili
o duž cijele duljine kabela za unutarnje kabele
4.11 Detaljnije o proračunu puzanja
• Deformacija puzanja betona u trenutku 𝑡𝑡 = ∞ pri konstantnom tlačnom naprezanju σ c
iznosi:
𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 (∞, 𝑡𝑡0 ) = 𝜑𝜑(∞, 𝑡𝑡0 ) ∙ (𝜎𝜎𝑐𝑐 𝐼𝐼𝐸𝐸𝑐𝑐 ) (4.40)
• Kada tlačno naprezanje betona pri starosti t 0 prekorači vrijednost 0,45f ck (t 0 ) valja uzeti u
obzir ne-linearnost puzanja.
• Ovakvo veliko naprezanja može se dogoditi uslijed prednapinjanja, npr. u predgotovljenim
elementima na razini kabela.
• Tada se koeficijent ne-linearnog puzanja određuje prema izrazu:
𝜑𝜑𝑘𝑘 (∞, 𝑡𝑡0 ) = 𝜑𝜑(∞, 𝑡𝑡0 )𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒�1,5(𝑘𝑘𝜎𝜎 − 0,45)� (4.41)
𝝋𝝋𝒌𝒌 (∞, 𝒕𝒕𝟎𝟎 ) nazivni koeficijent ne-linearnog puzanja koji zamjenjuje 𝝋𝝋(∞, 𝒕𝒕𝟎𝟎 )
𝒌𝒌𝝈𝝈 odnos naprezanja i čvrstoće 𝝈𝝈𝒄𝒄 /𝒇𝒇𝒄𝒄𝒄𝒄 (𝒕𝒕𝟎𝟎 )
𝝈𝝈𝒄𝒄 tlačno naprezanje
𝒇𝒇𝒄𝒄𝒄𝒄 (𝒕𝒕𝟎𝟎 ) srednja vrijednost tlačne čvrstoće u trenutku opterećenja
4.12 Općeniti pristup deformacijama betona

Općeniti pristup pojednostavnjeno uzima da se ukupna deformacija betona u promatranom
trenutku t sastoji od sume pojedinih udjela:
ε c (t) = ε c,el (t) + ε c,c (t) + ε c,s (t) + ε c,T (t)
gdje je:
ε c,el (t) elastična deformacija betona od djelovanja
ε c,c (t) deformacija betona puzanjem
ε c,s (t) deformacija betona skupljanjem
56
ε c,T (t) deformacija betona zbog promjene temperature
Ova jednadžba predstavlja pojednostavnjenje jer rezultati pokusa ukazuju na to da skupljanje i
puzanje utječu jedno na drugo.
Dok konstrukcijski element ne raspuca elastična deformacija ponaša se prema Hookovom
zakonu:
(4.42)
Pokusima je utvrđeno da je deformacija puzanjem ε c,c (t) pod djelovanjem konstantnog

tlačnog naprezanja proporcionalna elastičnim naprezanjima betona:
(4.43)
gdje je φ(t, t 0 ) koeficijent puzanja u trenutku t od djelovanja u t 0 . Deformacija skupljanjem

ε c,s (t) neovisna je o vanjskom djelovanju.
Deformacija betona može se odrediti u proizvoljnom trenutku t kada su poznate odgovarajuće,

o vremenu ovisne, funkcije tijeka puzanja i skupljanja. U modelima se moraju uzeti u obzir sve
utjecajne veličine, a potrebno je obuhvatiti i tijek djelovanja i intenzitete opterećenja.
Kod približno konstantnih naprezanja u betonu deformacije savijanjem mogu se proračunati

integriranjem zakrivljenosti ili jednostavnije s proračunskim modulom elastičnosti:
(4.44)
4.13 Reološki modeli za opis puzanja i opuštanja

Vremenski tijek deformacija puzanja betona pokusima se može odrediti za mali broj utjecajnih
veličina. Za pojašnjenje i točniji opis potreban je teoretski pristup. Reološkim modelima može
se opisati principijelni tijek vremenskih deformacija betona.
Ovim poglavljem nastoji se pojasniti principijelni pristup u okviru linearne teorije
viskoelastičnosti i određene posebnosti vremenskih deformacija. Točno poznavanje
diferencijalnih jednadžbi i njihovih rješenja nije potrebno za rješavanje zadataka u praksi. Kada
se pronađe model kojim se dovoljno točno mogu opisati rezultati pokusa onda se s njime mogu
proračunati različiti parametri ili tijek djelovanja i intenziteti opterećenja.
Ponašanje betona u vremenu opisuje se modelom koji se sastoji od kombinacije elastičnih
opruga i viskoznih dempera. Pri čemu se samo djelomično mogu definirati komponente betona
koje se ponašaju čisto elastično, odnosno čisto viskoelastično.
57
Za oprugu vrijedi Hookov zakon:
(4.45)
Odabran je demper konstantne viskoznosti koji odgovara Newtonovom zakonu:
(4.46)
Za ponašanje tijekom vremena vrijede sljedeći rubni uvjeti:

puzanje dσ/dt = 0 (konstantno naprezanje)
opuštanje dε/dt = 0 (konstantna deformacija)
4.13.1 Maxwelov model – serijski spojena opruga i demper
Za promjenu deformacije u vremenu vrijedi:
(4.47)
Uz rubne uvjete za puzanje dσ/dt = 0 (konstantno naprezanje) i početni uvjet: σ(t = t 0 ) = σ 0 =

konst.
Za puzanje vrijedi:
(4.48)
odnosno (4.49)
58
opuštanje (4.50)
Iz jednadžbe: σ = e− α·t iz jednadžbe za opuštanje i početni uvjet σ(t = t 0 ) = σ 0
slijedi: σ(t) = σ 0 · e− (t·E/η).
Ovaj jednostavni model ne može dobro predstaviti rezultate dobivene pokusima.

4.13.2 Kelvin-Voigt model – paralelno spojena opruga i demper
(4.51)
Za puzanje uz konstantno naprezanje vrijedi σ = σ 0 :
(4.52)
Homogeno rješenje:
(4.53)
gdje je:
(4.54)
tako da je kada se uvrsti:
(4.55)
Odnosno kada se uvrsti
59
homogeno rješenje glasi:
𝜀𝜀(𝑡𝑡) = 𝑒𝑒 −(𝑡𝑡∙𝐸𝐸/𝜂𝜂) (4.56)
Kada se ε = α = konst. uvrsti u (σ 0 ) uz dε/dt = 0, konstanta, a time i rješenje diferencijalne

jednadžbe (σ 0 ) glasi: α = σ 0 /E.
Ukupno rješenje: ε(t) = C·e−(t·E/η) + σ 0 /E.
Početni uvjet (puzanje): u t = 0 Þ ε(t = 0) = 0
iz čega slijedi konstanta C: C = − σ 0 / E .
Rješenje:
𝜎𝜎0
𝜀𝜀(𝑡𝑡) = ∙ �1 − 𝑒𝑒 −(𝑡𝑡∙𝐸𝐸/𝜂𝜂) � (4.57)
𝐸𝐸
Odgovarajuće se mogu odrediti i jednadžbe za opuštanje, gdje vrijede sljedeći rubni uvjeti:
dε/dt = 0, σ = ε·E
uz t = 0, ε = ε 0 = σ 0 /E slijedi: σ 0 = ε 0 ·E.
60
Slika 4.4 Tijek naprezanja i deformacija za različite modele
4.13.3 Kelvinov model – model produžene elastičnosti
Ovaj model dosta dobro opisuje puzanje betona. Na početku opterećenja t = t 0 nastupa samo
elastični skok deformacije σ 0 /E. Ova deformacija raste eksponencijalno zbog viskoelastičnog
ponašanja materijala (puzanje) i za → ∞ približava se graničnoj vrijednosti 2·σ 0 /E (izduženje
obje opruge). Ukoliko se beton potpuno rastereti nakon elastičnog skoka deformacije σ 0 /E
nastupa eksponencijalno smanjenje deformacija i za t → ∞ deformacija teži nuli.
61
Opterećenje (t = t 0 do t i ):
(4.58)
Rasterećenje (t = t i do ∞):
(4.59)
4.14 Određivanje vremenskih deformacija betona pri konstantnom naprezanju

U ovom poglavlju obrađuje se proračun vremenskih deformacija betona pri konstantnom
naprezanju. Za konstantno naprezanje deformacija od puzanja betona vrijedi:
(4.60)
gdje je φ(t) koeficijent puzanja promjenljiv u vremenu. Tijek puzanja kod promjenljivih
naprezanja, na primjer kod pada sile prednapinjanja pojašnjen je u sljedećem poglavlju.
Modeli puzanja vrijede za tlačno naprezani neraspucani beton. Kod nižih stupnjeva
prednapinjanja natega pod trajnim opterećenjem može biti i u vlačnom području betona.
Postavlja se pitanje vrijede li modeli puzanja i za vlačno naprezanje, 0 ≤ σ c ≤ f ct . Istraživanjima
je utvrđeno da se vlačno puzanje odvija prema jednakim jednadžbama kao i pod tlačnim
naprezanjem.
U pokusima su izmjerene do 20 % veće vrijednosti, ali se ta razlika zbog velike nesigurnosti
ulaznih podataka zanemaruje. Kod ograničeno prednapetih konstrukcijskih elemenata
pojednostavnjeno se uzima da vrijede jednake pretpostavke i jednadžbe za tlačno i vlačno
područje (HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1 (5)).
Kada su natege u raspucalom vlačnom području (σ > f ct ) dodatne promjene sile prednapinjanja
nastupaju zbog deformacija nosača, a ne zbog lokalnog povećanja deformacija.
Pojednostavnjeni postupak pokriva sve slučajeve kad se proračun provodi samo s konačnim
vrijednostima deformacija od puzanja φ(∞, t 0 ) i skupljanja ε c,∞ . Kada je za proračun važan i
vremenski tijek deformacija ili se konstrukcijski element nalazi u posebnim uvjetima
djelovanja okoliša provodi se točniji postupak proračuna.
62
4.14.1 Pretpostavke i pojednostavnjenja
Sljedeće pretpostavke rabe se da bi se dobila dostatno točna procjena ponašanja betonskog
presjeka, pod uvjetom da naprezanja ostanu unutar granica koje vrijede za uvriježena uporabna
stanja:
• materijali (betoni i čelik) ponašaju se linearno elastično;
• puzanje i skupljanje međusobno su neovisni;
• vrijedi linearni odnos između deformacija puzanja i naprezanja koja ih uzrokuju (ovo
pojednostavljenje može kod promjenljivih naprezanja dovesti do velikih pogrešaka);
• utjecaji nejednolike promjene temperature i vlažnosti se zanemaruju;
• uzima se da vrijedi načelo superpozicije i za takve utjecaje koji nastaju kod raznih
starosti betona;
• gornje pretpostavke vrijede i za beton izložen vlačnim naprezanjima.
Za proračun promjene deformacija ne uzima se sekantni modul elastičnosti već tangentni
modul elastičnosti. Ako nema točnijih rezultata pokusa dopušteno je tangentni modul
elastičnosti proračunati prema:
𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑛𝑛𝑡𝑡𝑡𝑡
𝐸𝐸𝑐𝑐 = 1,1 ∙ 𝐸𝐸𝑐𝑐𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠
Sekantni modul elastičnosti dan je u tablici, a vrijedi od σ c = 0 do σ c = 0,4·f ck .
Tablica 4.4 Model elastičnosti betona prema HRN ENV 1992-1-1 i vrijednosti koeficijenta αe
Tablica 4.5 Sekantni modul elastičnosti E cm [kN/mm²] (HRV ENV1992-1-1, 3.1.2.5.2, t. 3,2)
Razred
čvrstoće C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
betona
63
E cm 26 27,5 29 30,5 32 33,5 35 36 37
Ukoliko je proračun potrebno provesti s točnijim vrijednostima potrebno je provesti pokuse.

U praksi se često nalaze samo podaci za beton star 28 dana. Ukoliko je potrebno odrediti
vrijednost i za ranije trenutke moguće je rabiti sljedeće približne jednadžbe prema CEB–FIP
Model Codes 1990:
(4.61)
gdje je
(4.62)
4.14.2 Konačne vrijednosti koeficijenata puzanja i deformacije od skupljanja

U tablici su dane konačne vrijednosti koeficijenta puzanja φ(∞, t 0 ) za obični beton definirane
za trajanje opterećenja 70 godina. Još uvijek je u tijeku rasprava da li se deformacije od puzanja
ikada zaustave. Povećanje deformacija nakon 70 godina bi za praktičnu primjenu trebalo biti
zanemarivo malo.
64
U tablici su dane konačne deformacije od skupljanja ε cs,∞ za obični beton.
Vrijednosti navede u tablicama vrijede za srednju temperaturu betona između 10 °C i 20 °C.

Stoga su dopuštene oscilacije temperature ovisne o godišnjim dobima između − 20 °C i + 40
°C i odstupanja od relativnih vlažnosti zraka između RH = 20 % i RH = 100 %.
Kako su u ovim tablicama ulazne veličine samo starost betona t 0 , srednji polumjer
konstrukcijskog elementa h 0 = 2·A c /u i relativna vlažnost zraka moguća su odstupanja između
proračunske vrijednosti i stvarne deformacije puzanja za 30 % − 40 % (20 %), a skupljanja 40
% − 50 % (35 %).
4.14.3 Točniji proračun učinaka vremenskih deformacija betona
Točniji proračun prema za određivanje koeficijenta puzanja ili deformacije skupljanjem
provodi se kada je potrebno odrediti međuvrijednosti u proizvoljnom trenutku ili kada nije
moguće primjenjivati vrijednosti iz tablica.
Ovi postupci vrijede za prosječno ponašanje betonskog elementa. Postupci ne uzimaju u obzir
lokalna reološka svojstva unutar elementa koja ovise o unutarnjim naprezanjima, stanju vlage
i lokalnoj pojavi mikropukotina.
Postupak vrijedi za:
• običan beton razreda C12/15 do C50/60
• tlačna i vlačna naprezanja koja ne prelaze 45 % odgovarajuće čvrstoće
• relativne vlažnosti zraka RH između 40 % i 100 %
• srednje temperature T od 10°C do 20°C.
65
4.14.4 Puzanje
(4.63)
66
Slika 4.5 Vremenski tijek puzanja β c (t) prema HRV ENV 1992-1-1,A.1.1.2 (A1.7)
4.15 Skupljanje
• Ukupna deformacija skupljanja
𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 = 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 + 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 (4.64)
sastoji se od:
𝜺𝜺𝒄𝒄𝒄𝒄 deformacije od skupljanja sušenjem
o razvija se tijekom očvršćavanja betona, dakle uglavnom odmah nakon lijevanja
betona.
𝜺𝜺𝒄𝒄𝒄𝒄 deformacije od autogenog skupljanja
o razvija se tijekom očvršćavanja betona, dakle uglavnom odmah nakon lijevanja
betona.
o Autogena deformacija je linearna funkcija čvrstoće betona.
67
o Posebnu pažnju valja joj posvetiti kada se novi beton lijeva na očvrsnuli beton
(4.65)
Razmatrajući ove složene jednadžbe ne treba smetnuti s uma da su ulazne veličine grube
pretpostavke, a time su rezultati odgovarajuće netočni.
Srednji koeficijent varijacije za prognozu puzanja prema navedenim jednadžbama je 20 %, a

za prognozu skupljanja 35 %.
U pravilu bi se trebale provesti parametarske analize kako bi se provjerila osjetljivost rješenja

u odnosu na ulazne veličine.
4.15.1 Utjecaj parametara
h 0 = 150 mm srednji polumjer elementa
t ∞ = 100.000 dana starost betona u danima
t 0 = 28 dana starost betona u trenutku početka djelovanja opterećenja
68
f cm = 43 N/mm2 (C35/40) srednja tlačna čvrstoća betona kod starosti od 28 dana
RH = 50 % relativna vlažnost okoliša
osim ako izričito nije drugačije navedeno.
Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ ∞ u ovisnosti o relativnoj vlažnosti okoliša i starosti
betona u trenutku početka djelovanja opterećenja t 0 (h 0 = 50 mm)
Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ ∞ u ovisnosti o srednjem polumjeru elementa h 0 i

starosti betona u trenutku početka djelovanja opterećenja t 0
69
Koeficijent puzanja φ(t) u ovisnosti o srednjem polumjeru presjeka h 0 (C25/30).
Deformacija od skupljanja ε cs (t) u ovisnosti o tlačnoj čvrstoći betona f cm .
4.16 Deformacije od puzanja i skupljanja kod promjenjivih naprezanja betona

U pravilu je betonski konstrukcijski element izložen vremenski promjenljivom i složenom
tijeku djelovanja. Stoga je potrebno moći proračunati i vremenske deformacije skokovitih i
kontinuirano promjenljivih tlačnih naprezanja betona, a ne samo za konstantna djelovanja. Za
to područje su Dischinger i Trost razvili različite metode.
4.16.1 Proračun deformacija od skupljanja i puzanja
Deformacije od puzanja ovise o tlačnom naprezanju betona u promatranom trenutku. Kod
promjenljivih djelovanja proračun se mora provesti u koracima. Kasnije je dan približni
postupak proračuna kojim se smanjuje duljina proračuna (približni postupak sa srednjim
naprezanjem puzanja).
70
U nastavku su određene deformacije za konstantno, skokovito i kontinuirano promjenljivo
djelovanje normalne sile.
4.16.2 Konstantno naprezanje u betonu
4.16.3 Skokovito konstantno naprezanje u betonu
4.16.4 Kontinuirano promjenljivo naprezanje u betonu
4.16.5 Proračun puzanja prema Dischingeru
71
Dischinger je bio jedan od prvih koji je razvio matematičke odnose koji opisuju vremenske
deformacije betona pod djelovanjem konstantnih i promjenljivih opterećenja.
Dischinger je pretpostavio, odnosno uveo sljedeća pojednostavnjenja:
• deformacije od puzanja su proporcionalne aktualnim tlačnim naprezanjima u betonu;
• vrijedi načelo superpozicije; povećanje, odnosno promjena naprezanja u trenutku t 1 >
t 0 razmatra se samo u preostalom dijelu funkcije puzanja (ne počinje ispočetka već se
samo nastavlja).
Iz slike slijedi izraz za funkciju puzanja:
(4.66)
Ovom modelu proturječe novija saznanja prema kojima kod promjene naprezanja funkcija
puzanja počinje ispočetka. Iz čega slijedi novi izraz za određivanje deformacija betona:
(4.67)
Ako se u izraz uvrsti afin odnos skupljanja i puzanja, ε s (t) = ε s∞ ·φ(t)/φ ∞ , dobiva se
Dischingerova jednadžba koja je i danas osnovna podloga velikog broja proračuna:
(4.68)
72
4.16.6 Proračun puzanja prema Trostu
Novija istraživanja su pokazala da Dischingerova jednadžba baš najtočnije i ne opisuje stvarno
ponašanje betona kod puzanja. Kod svakog skoka opterećenja tijek deformacija od puzanja
sličan je kao i kod prvog opterećenja, a ne samo kao da se funkcija puzanja nastavlja.
φ(t, t 1 ) = k T · φ N · f(t − t 0 ) (4.69)
gdje je:
kT koeficijent očvršćivanja kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja (starosti) djelovanja
φN koeficijent puzanja kojim se uzima u obzir utjecaj betona i uvjeta okoliša
f(t−t 0 ) vrijednost funkcije.
Prema Trostu ze deformacije betona vrijedi sljedeća jednadžba:
(4.70)
Deformacije se ne proračunavaju s trenutnim tangentnim modulom elastičnosti E(t) već s

konstantnom vrijednošću E 0 .
χ je faktor zrenja betona koji ovisi o vremenskom razvoju deformacija:
73
(4.71)
Numerička integracija može se jednostavno provesti za bilo koju proizvoljnu funkciju puzanja.
Vremenski period koji se razmatra podijeli se u n jednakih intervala. Promjena naprezanja
∆σ(t i ) u intervalu (t i−1 −t i ) uzima se kao vanjsko djelovanje u sredini intervala i za to se određuje
funkcija puzanja φ(t, t* i−1 ), gdje je t* i−1 sredina intervala t i−1 −t i .
Vrijedi:
(4.72)
Iz te jednadžbe slijedi:
(4.73)
Za prvi korak (j = 1) vrijedi:
(4.74)
odnosno:
(4.75)
74
Za drugi korak (j = 2) vrijedi:
(4.76)
4.16.7 Model puzanja prema HRN ENV 1992-1-1

Deformacija puzanjem proračunava se iz sljedećeg izraza:
(4.77)
Ukupna deformacija proračunava se s pomoću funkcije puzanja u vremenu t, I(t, t 0 ):
(4.78)
(4.79)
gdje je:
ε n (t) deformacija neovisna o naprezanjima od opterećenja (skupljanje, utjecaj

temperature)
E c (t 0 ) tangentni modul elastičnosti u vremenu t 0 (prvo nanošenje opterećenja)

E
c(28) tangentni modul elastičnosti betona starosti 28 dana, ako nema točnijih podataka
E c(28) = 1,05·E cm
φ(t, t 0 ) koeficijent puzanja, proračunan s modulom elastičnosti nakon 28 dana i

elastičnom deformacijom nakon 28 dana
χ koeficijent zrenja betona, χ = 0,8.
75
4.17 Opuštanje čelika za prednapinjanje
Razred opuštanja i mjerodavni podaci o opuštanju čelika za prednapinjanje moraju biti navedeni
u ispravama koje prate pošiljku. U Tablica 4.6 su dane približne vrijednosti za proračun.
Vrijednosti u Tablica 4.6 i dijagramima Slika 4.6 i Slika 4.7 vrijede za temperaturu 20 °C. Za
više temperature gubici od opuštanja moraju se u dogovoru s proizvođačem čelika za
prednapinjanje povećati.
Navedene su vrijednosti za 1000 sati (= 41 dan + 16 sati). Za dugotrajne gubitke, odnosno za

konačnu vrijednost opuštanja dopušteno je uzeti trostruko veću vrijednost od one za 1000 sati.
Tablica 4.6
vrijeme u satima 1 5 20 100 200 500 1000

gubitak zbog opuštanja u % od
15 25 35 55 65 85 100
vrijednosti nakon 1000 sati
76
Slika 4.6 Gubici od opuštanja u % tijekom vremena
Slika 4.7 Gubici zbog opuštanja nakon 1000 sati kod 20 °C

4.18 Proračun gubitaka sile prednapinjanja
U prethodnim poglavljima pojašnjeno je određivanje vremenskih deformacija. U nastavku se
određuje promjena sile prednapinjanja u ovisnosti od tih deformacija. Točno određivanje
promjene sile prednapinjanja, odnosno deformacija betona, moguće je samo numerički. Kako
bi se smanjio opseg proračuna, ali i zbog velike nesigurnosti ulaznih veličina razvijeni su
približni postupci.
4.18.1 Gubici od puzanja kod prednapinjanja bez sprezanja
Za određivanje gubitaka sile prednapinjanja od vremenskih deformacija betona uvjeti spojivosti
(kompatibilnosti) definiraju se u razini natege. Počinje se od poznatih odnosa za deformacije
od puzanja i skupljanja, a pretpostavlja se da je njihov odnos afin.
77
Ukupna deformacija betona pod trajnim djelovanjem, suma je elastičnog udjela i udjela puzanja
(i = natega):
(4.80)
Deformacije čelika za prednapinjanje su čisto elastične:
(4.81)
U nastavku se definirani pojedini udjeli deformacija. Elastične deformacije betona u razini i:
78
79
80
Jednadžbe za proračun gubitaka sile prednapinjanja kod sustava sa sprezanjem proizlaze iz
jednadžbi za sustav bez sprezanja kada se globalni uvjeti spojivosti (kompatibilnosti) zamjeni
lokalnim. Zbog toga se pomaci δ zamjenjuju deformacijama ε, a sila prednapinjanja P(t)
naprezanjima σ p (t). Kada se uzme u obzir da je:
σ p,s = ε s ·E p ·(1 − α)
Tada iz jednadžbi prethodnog poglavlja slijedi:
odnosno ukupno naprezanje u čeliku u trenutku t iznosi:
σ p (t) = c r ·σ pm0 + c d ·σ p,(g+q) + c s ·ε s ·E p ·(1 − α) (4.82)
(Pravilo za predznake: tlačna naprezanja – negativni predznak, skupljanje − negativni

predznak).
81
4.18.2 Približni postupak sa srednjim naprezanjem puzanja
Pretpostavka ovog približnog postupka je da je tijek tlačnih naprezanja
u betonu tijek vremena približno linearan. Ovo pojednostavnjenje vrijedi samo ako je pad
naprezanja u betonu od vremenskih deformacija betona najviše 30 %, što u pravilu i vrijedi za
najveći broj slučajeva u praksi.
Uz tu pretpostavku proračun se može provesti s u vremenu konstantnim srednjim naprezanjem
koje uzrokuje puzanje u betonu σ cp,pm , slika tijek naprezanja u betonu σ cp u vremenu:
𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑝𝑝𝑝𝑝 = 𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑝𝑝𝑝𝑝 + 0,5 ∙ ∆𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐+𝑠𝑠 (4.83)
U ovoj jednadžbi nepoznanica je smanjenje tlačnih naprezanja betona ∆σ cp,c+s u visini natege
od vremenskih deformacija.
Uz konstantna naprezanja u betonu deformacija od puzanja proračunava prema:
(4.84)
Iz uvjeta spojivosti (kompatibilnosti) da je promjena deformacije čelika za prednapinjanje

jednaka deformaciji betona, 𝜀𝜀𝑝𝑝,𝑐𝑐+𝑠𝑠 = 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐+𝑠𝑠 ,
slijedi:
𝜀𝜀𝑝𝑝,𝑐𝑐+𝑠𝑠 = 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 + 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 + ∆𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐(𝑒𝑒𝑒𝑒),𝑐𝑐+𝑠𝑠

(4.85)
𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑝𝑝0 +0,5∆𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐+𝑠𝑠 ∆𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐+𝑠𝑠
= 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑠𝑠 + 𝜑𝜑 ∙ +
𝐸𝐸𝑐𝑐 𝐸𝐸𝑐𝑐
gdje je:
𝜀𝜀𝑝𝑝,𝑐𝑐+𝑠𝑠 deformacija betona (indeks: c) u razini natege (indeks: p) od puzanja i skupljanja

(indeks: c + s).
Čelik za prednapinjanje ponaša se potpuno elastično. Tako da za promjenu naprezanja vrijedi

∆σ p,c+s = ε p,c+s ·E p .
82
Iz čega slijedi:
∆𝜎𝜎𝑝𝑝,𝑐𝑐+𝑠𝑠 = 𝜀𝜀𝑐𝑐,𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 ∙ 𝐸𝐸𝑝𝑝 + 𝛼𝛼𝑒𝑒 ∙ 𝜑𝜑 ∙ �𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑝𝑝𝑝𝑝 + 0,5 ∙ ∆𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐+𝑠𝑠 � + 𝛼𝛼𝑒𝑒 ∙ ∆𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐+𝑠𝑠∗
U gornjoj jednadžbi dvije veličine, ∆𝜎𝜎𝑝𝑝,𝑐𝑐+𝑠𝑠 i ∆𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑐𝑐+𝑠𝑠 su i dalje nepoznanice. Druga jednadžba
za određivanje gubitaka sile prednapinjanja slijedi iz pretpostavke da je promjena naprezanja
u čeliku za prednapinjanje proporcionalna promjeni naprezanja u betonu:
gdje je:
𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐,𝑝𝑝0 naprezanje u betonu u visini natege od prednapinjanja i trajnog opterećenja u to
χ koeficijent zrenja betona.
Kada se presjek nalazi u stanju naprezanja I za statički određeni sustav vrijedi:
(4.86)
Iz čega proizlazi jednadžba za proračun vremenskih gubitaka (HRN ENV 1992−1−1, (4.10),
χ ≈ 0,8):
(4.87)
gdje je:
∆𝜎𝜎𝑝𝑝,𝑐𝑐+𝑠𝑠+𝑟𝑟 promjena naprezanja u natezi zbog puzanja, skupljanja i opuštanja na mjestu x

u vremenu t (negativna vrijednost za pad sile prednapinjanja)
83
ε s (t, t 0 ) procijenjena deformacija skupljanja izvedena iz konačne mjere skupljanja
(negativno)
α = E p /E cm
Ep modul elastičnosti čelika za prednapinjanje
E cm modul elastičnosti betona (tangentni modul)
∆σ pr promjena naprezanja u nategama na mjestu x zbog opuštanja (negativno)

= početno naprezanje/karakteristična vlačna čvrstoća = σ p /f pk s početnim
naprezanjem porračunanim prema:
σ p = σ pg0 − 0,3·∆ σp,c+s+r
σ pg0 početno naprezanje u nategama od prednapinjanja i stalnih djelovanja. Radi

pojednostavljenja i da bi se bilo na strani sigurnosti drugi član u gornjoj
jednadžbi (0,3·∆σ p,c+s+r ) može se izostaviti. Za obične zgrade dopušteno je uzeti
σ p = 0,85·σ pg0 .
φ(t, t 0 ) koeficijent puzanja
σ cg naprezanje betona u visini natege od vlastite težine i drugih stalnih djelovanja

(nazovi stalna kombinacija djelovanja), (negativno za tlačna naprezanja)
σ cp0 početna vrijednost naprezanja u betonu u razini natege od prednapinjanja

(negativno za tlačna naprezanja)
Za određivanje vremenskih gubitaka slobodnih natega (bez sprezanja) ova jednadžba može se
primjenjivati uz pretpostavku da su deformacije od skupljanja i puzanja uzete sa srednjom
vrijednošću:
• za vanjske natege: uzduž ravnog dijela natege između idealiziranih točaka loma ili
sidara, uključujući razmatranu apscisu
• za unutarnje natege: uzduž ukupne duljine natege.
Jednadžba je pojednostavnjenje čiji su rezultati na strani sigurnosti, a vrijedi za presjeke s

nategama na istoj visini, odnosno za proračun u težištu natega.
Ovaj proračun zanemaruje utjecaj čelika za armiranje koji sprječava deformiranje, a ne razlikuje
niti statički određeni i neodređeni udjel sile prednapinjanja (obuhvaćen je samo geometrijski
krak sila z cp ).
Tako da ove jednadžbe strogo gledano vrijede samo za polje slobodno poduprte grede.
4.19 Učinci prednapinjanja pri GSN
• Proračunska vrijednost sile prednapinjanja može se općenito uzeti sa:
𝑃𝑃𝑑𝑑,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) = 𝛾𝛾𝑃𝑃 ∙ 𝑃𝑃𝑚𝑚,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) (4.88)
gdje je
84
𝜸𝜸𝑷𝑷 parcijalni koeficijent za prednapinjanje
 Prednapinjanje uglavnom djeluje povoljno pa se primjenjuje g P,fav čija se
vrijednost preporučuje = 1,0 za stalne i prolazne proračunske situacije
 Kada se provjerava stabilnost s vanjskim kabelima, gdje povećanje
prednapinjanja može biti nepovoljno primjenjuje se γ P,unfav čija se vrijednost
preporučuje = 1,3
 Kod lokalnih učinaka primjenjuje se γ P,unfav čija se vrijednost preporučuje
= 1,2
𝑷𝑷𝒎𝒎,𝒕𝒕 (𝒙𝒙) srednja vrijednost sile prednapinjanja u trenutku t na udaljenosti x od aktivnog
kraja kabela koja se dobiva kao maksimalna sila prednapinjanja koja se
primjenjuje na aktivnom kraju kabela minus trenutni i vremenski gubitci.
4.20 Učinci prednapinjanja pri GSU i zamora

• Za proračun uporabljivosti i zamora valja predvidjeti mogućnost variranja prednapinjanja.
• Za GSU procjenjuju se dvije karakteristične vrijednosti sile prednapinjanja.
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 = 𝑟𝑟𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 𝑃𝑃𝑚𝑚,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) (4.89)
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = 𝑟𝑟𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑃𝑃𝑚𝑚,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) (4.90)
gdje je
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 gornja karakteristična vrijednost
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 donja karakteristična vrijednost
• a preporučene vrijednosti faktora r jesu:
o Za prethodno napinjanje ili slobodne kabele: r sup = 1,05 i r inf = 0,95
o Za naknadno prednapinjanje s spregnutim kabelima: r sup = 1,10 i r inf = 0,90
o Kada se prednapinjanje direktno mjeri može se uzeti r sup = r inf = 1,0
4.21 Učinci prednapinjanja pri GSN
• Proračunska vrijednost sile prednapinjanja može se općenito uzeti sa:
𝑃𝑃𝑑𝑑,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) = 𝛾𝛾𝑃𝑃 ∙ 𝑃𝑃𝑚𝑚,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) (4.91)
gdje je
𝜸𝜸𝑷𝑷 parcijalni koeficijent za prednapinjanje
 Prednapinjanje uglavnom djeluje povoljno pa se primjenjuje g P,fav čija se
vrijednost preporučuje = 1,0 za stalne i prolazne proračunske situacije
 Kada se provjerava stabilnost s vanjskim kabelima, gdje povećanje
prednapinjanja može biti nepovoljno primjenjuje se γ P,unfav čija se vrijednost
preporučuje = 1,3
 Kod lokalnih učinaka primjenjuje se γ P,unfav čija se vrijednost preporučuje
85
= 1,2
𝑷𝑷𝒎𝒎,𝒕𝒕 (𝒙𝒙) srednja vrijednost sile prednapinjanja u trenutku t na udaljenosti x od aktivnog
kraja kabela koja se dobiva kao maksimalna sila prednapinjanja koja se
primjenjuje na aktivnom kraju kabela minus trenutni i vremenski gubitci.
4.22 Učinci prednapinjanja pri GSU i zamora

• Za proračun uporabljivosti i zamora valja predvidjeti mogućnost variranja prednapinjanja.
• Za GSU procjenjuju se dvije karakteristične vrijednosti sile prednapinjanja.
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 = 𝑟𝑟𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 𝑃𝑃𝑚𝑚,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) (4.92)
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = 𝑟𝑟𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑃𝑃𝑚𝑚,𝑡𝑡 (𝑥𝑥) (4.93)
gdje je
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 gornja karakteristična vrijednost
𝑃𝑃𝑘𝑘,𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 donja karakteristična vrijednost
• a preporučene vrijednosti faktora r jesu:
o Za prethodno napinjanje ili slobodne kabele: r sup = 1,05 i r inf = 0,95
o Za naknadno prednapinjanje s spregnutim kabelima: r sup = 1,10 i r inf = 0,90
o Kada se prednapinjanje direktno mjeri može se uzeti r sup = r inf = 1,0
86
5 Osno prednapeti elementi i elementi izloženi savijanju
5.1 Granična čvrstoća
5.1.1 Granična vlačna čvrstoća
• bez nenapete armature (1/1,15);
• sa nenapetom armaturom (1/1,15);
o f y - karakteristična granica popuštanja za nenapetu armaturu;
o f pk - karakteristična vlačna čvrstoća za prednapete kabele.
• i mora biti veća od faktoriziranog opterećenja.

5.1.2 Granična tlačna čvrstoća
• kada postoje momenti određuje se pomoću dijagrama interakcije;
• Za tlačne elemente s malim ekscentricitetom može se uzeti sa (1/1,5) pri čemu je
zanemaren doprinos prednapetog čelika.
5.2 Analiza ponašanja

• ... odnosi se na utvrđivanje ukupne uzdužne sile u odnosu na deformiranje;
• Prijenos naprezanja, razina uporabljivosti i granična čvrstoća odgovaraju trima
trenutcima ponašanja;
• Analize uključuju tri načela mehanike:
o RAVNOTEŽA
 Unutarnjih sila i vanjskih opterećenja u svakom trenutku ponašanja
(odnosa između opterećenja i deformacije).
o KOMPATIBILNOST
 deformacija u betonu i čeliku za spregnute kabele;
 Ovo podrazumijeva savršenu vezu dvaju materijala;
 Za slobodne kabele kompatibilnost leži u ukupnoj deformaciji.
o VEZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA
 odnose se na vezu naprezanja i deformacija materijala;
87
 Ovisnosti se razvijaju na temelju svojstava materijala.
• Jednadžba ravnoteže:
 u svakom je trenutku dana sa:
P = Acfc + Asfs + Apfp
Gdje je:
f c - naprezanje u betonu
f s - naprezanje u nenapetoj armaturi
f p - naprezanje u kabelima
P - uzdužna sila
• Jednadžbe kompatibilnosti:
 Za nenapetu armaturu:
 Za prednapete kabele:
εc - deformacija u betonu u razini čelika
εs - deformacija u nenapetoj armaturi
εp - deformacija u kabelima
Δ ε p - razlika deformacije u prednapetom kabelu u odnosu na susjedni beton, kad je u

betonu deformacija = 0. Ovo se događa kada je deformacija usljed vanjskog vlačnog
osnog naprezanja uravnotežena s tlačnom deformacijom usljed prednapinjanja.
U svakom trenutku opterećenja vrijedi:
ε pe - deformacija u kabelima usljed P e
ε ce - deformacija u betonu usljed P e
Pe - prednapinjanja na razini uporabljivosti
88
• Odnos naprezanja i deformacija:
BETON PREDNAPETI NENAPETA

ČELIK ARMATURA
• Prikaz ODNOSA UZDUŽNE SILE I DEFORMACIJE za dva presjeka ekvivalentna

prema graničnoj vlačnoj čvrstoći:
Uzdužna sila
Raspucavanje Vlačne
čvrstoće
Deformacija
Tlačne čvrstoće
Prednapeti presjek
Nenapeti presjek
Slika 5.1 Odnos uzdužne sile i deformacije
• Zaključci na temelju usporedbe

1. Prednapinjanje povećava opterećenje raspucavanja;
2. Prednapinjanje pomiče krivulju iz ishodišta:
o postoji tlačna deformacija u nedostatku vanjske uzdužne sile;
o određena razina vanjske sile potrebna je za rastlačenje elementa.
3. Za određeno vlačno naprezanje, deformacija pred.elem. je manja:
o prednapinjanje smanjuje deformacije na razini uporabe.
4. Za određeno tlačno naprezanje, deformacija pred.elem. je veća:
o prednapinjanje utječe nepovoljno na ponašanje pod tlakom.
89
5. Tlačna čvrstoća prednapetog elementa je manja:
o prednapinjanje je nepovoljno za tlačnu čvrstoću.
6. Za djelomično prednapete presjeke, sa istom graničnom čvrstoćom, krivulja odnosa
uzdužne sile i deformacije će biti između krivulja za prednapeti i klasično armirani
presjek.
5.3 Pretpostavke i načela
• Pretpostavke proračuna:
o Ravni presjeci ostaju ravnima do sloma (Bernullijeva hipoteza);
o Idealna veza između betona i čelika za prednapinjanje za spregnute kabele.
• Proračun se temelji na tri načela mehanike:
1. RAVNOTEŽA
o Unutarnjih sila i vanjskih opterećenja;
o Tlak u betonu C jednak je vlaku u kabelu T;
o Par sila C i T jednake su momentu usljed vanjskog opterećenja.
2. KOMPATIBILNOST
o deformacija u betonu i čeliku za spregnute kabele;
o Ovo podrazumijeva savršenu vezu dvaju materijala;
o Za slobodne kabele kompatibilnost leži u ukupnoj deformaciji.
3. VEZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA
o odnose se na vezu naprezanja i deformacija materijala;
o Ovisnosti se razvijaju na temelju svojstava materijala.
5.4 Varijacije unutarnjih sila
• Kod AB elementa vrijednosti tlaka u betonu C i vlaka u čeliku T povećavaju se s
povećanjem vanjskog opterećenja.
• Promjena kraka sila Z nije velika.
• Kod PB elementa, pri prijenosu naprezanja sila C je blizu sile T i par tih sila
uravnotežen je s vl. težinom.
90
• Pri uporabnom opterećenju sila C se podiže i krak sila se povećava.
5.5 Prijenos naprezanja i razina uporabljivosti

• Za sljedeće razmatranje vrijede pretpostavke:
o Prednapeti element obično ne raspuca pod uporabnim opterećenjem
o Beton i čelik promatraju se kao elastični materijali.
o Uzima se u obzir načelo superpozicije.
o Zanemaruje se povećanje naprezanja u prednapetom čeliku usljed savijanja.
• Promatraju se tri različita pristupa:
o Temeljen na naprezanjima
o Temeljen na silama
o Temeljen na uravnoteženju opterećenja
5.5.1 Pristup temeljen na naprezanjima
o Proračunavaju se rubna naprezanja betona pod unutarnjim silama;
o Proračunata naprezanja uspoređuju se s dopuštenim.
• Slobodno oslonjena greda pod konstantnim opterećenjem s konstantnim
ekscentricitetom prednapinjanja:
o Pri prijenosu M je od vl.tež.
o Pri razini uprabljivosti M je od uporab. opt.
91
• Ukupno naprezanje na udaljenosti y od težišta
betona CGC prema načelu superpozicije:
• Za zakrivljeni kabel, P se može zamijeniti s njenom horizontalnom komponentom.

5.5.2 Pristup temeljen na silama
o Vlak u prednapetom čeliku i rezultantni tlak u betonu uravnoteženi su s
vanjskim opterećenjem;
o Ovaj pristup primjenjuje se za određivanje dimenzija presjeka i provjeru
kapaciteta uporabljivosti.
• Jednadžbe ravnoteže:
Unutarnje sile u fazi Unutarnje sile nakon

prednapinjanja (zanemarena opterećenja
vlastita težina)
• Rezultantno naprezanje u betonu na udaljenosti y od CGC:
• Uz C=P i C×e c =M-P×e naprezanja koja se dobiju, naravno, ista su kao i kod
prethodnog pristupa
92
5.5.3 Pristup temeljen na uravnoteženju opterećenja
• Primjenjuje se:
o za elemente sa paraboličnim ili poligonalnim (pridržanim) kabelima te
o pri analizi statički neodređenih kontinuiranih greda.
• Proračunava se
o moment M;
o odižuće djelovanje W up ;
o i nadvišenje usljed prednapinjanja Δ.
• Odižuće djelovanje uravnotežuje se s dijelom dodatnog opterećenja.
• PARABOLIČNI KABEL
• KABEL PRIDRŽAN NA JEDNOM MJESTU
5.6 Moment raspucavanja, Mcr

93
• ... moment od vanjskog opterećenja pri kojem se u prednapetom betonskom elementu
izloženom savijanju javlja prva pukotina.
• Kako je naprezanje pri pojavi prve pukotine promjenjivo, ovaj se moment procjenjuje.
• Kako za puno prednapinjanje i ograničeno prednapinjanje nije dozvoljena pojava
pukotina važno je provjeriti da je moment raspucavanja M cr veći od momenta usljed
uporabnog opterećenja.
• Moguće je provjeriti da je rubno naprezanje betona manje od tzv. modula sloma f cr
koji predstavlja savojnu vlačnu čvrstoću betona.
Unutarnje sile u betonu pri

Dijagram
pojavi prve pukotine
naprezanja
• Prema nekim propisima može se ovaj modul sloma f cr uzeti ovisno o karakterističnoj
tlačnoj čvrstoći betona f ck :
• Prema Eurokodu presjek je neraspucao uz uvjet da savojna vlačna čvrstoća betona nije
prekoračila:
o f ct , e ff (djelotvorna vlačna čvrstoća kada se očekuje pojava prve pukotine);
o ova se vrijednost uzima = f ctm , uz uvjet da je proračun minimalne potrebne
vlačne armature temeljen na istoj vrijednosti;
o f ctm = 0,30 × f ck (2/3) za ≤ C50/60 ;
o f ctm = 2,12 × In (1+(f cm /10)) za > C50/60 ;
o f cm = f ck + 8 (MPa).
Unutarnje sile u Dijagram

betonu pri pojavi napreza
prve pukotine nja
• Rubno naprezanje određuje se iz izraza:

94
• pa vrijedi:
• te moment raspucavanja iznosi: izražen preko svojstava:

o presjeka;
o materijala i
o prednapinjanja.
Unutarnje sile u betonu pri pojavi Dijagram

prve pukotine naprezanja
• Rezultantna sila tlaka u betonu C koja se nalazi iznad gornjeg ruba jezgre k t izazvat
će f cr ;
• M cr je nešto veći od momenta koji izaziva σ = 0 na donjem rubu presjeka.
• uz zamjene vraćamo se na prijašnji izraz za M cr :
95
5.7 Jezgra presjeka
• Kada se rezultantna sila tlaka u betonu C nalazi u jezgri presjeka, u presjeku se ne
javljaju vlačna naprezanja;
• Jezgra je ovdje definirana gornjom k t i donjom k b udaljenošću od težišta betonskog
presjeka CGC;
• Kada je C na gornjem rubu jezgre k t , naprezanje na donjem rubu je σ = 0;
• Kada je C na donjem rubu jezgre k b , naprezanje na gornjem rubu je σ = 0.
5.8 Tlačna linija

• ... Prikazuje položaj rezultantne sile tlaka u betonu C duž grede.
• Valja provjeriti da li se tijekom prijenosa naprezanja i na razini uporabnog
opterećenja tlačna linija nalazi u jezgri presjeka:
e c < k b ili k t
96
• Kada je e c > k b C leži ispod jezgre i vlak se stvara na gornjem rubu;
• Kada je e c > k b C leži iznad jezgre i vlak se stvara na donjem rubu.
• Pri prijenosu naprezanja

o ... računa se na temelju momenta od vlastite težine
Tlačna linija
• Na razini uporabnog opterećenja

o ... računa se na temelju momenta od uporabnog opterećenja
Tlačna linija
5.9 Razmatranje GSN

5.9.1 Uvodno
• Prednapeti elementi obično ostaju neraspucali pod uporabnim opterećenjem.
o Proračun se zasniva na linearnom elastičnom ponašanju materijala.
• Poslije raspucavanja ponašanje prednapetog elementa postaje slično
armiranobetonskom elementu.
o S povećanjem opterećenja ponašanje betona postaje nelinearno;
o Blizu granice popuštanja čelika ponašanje čelika također postaje nelinearno.
• Proračun prednapetog elementa za GSN slično je onom za AB element.
97
o Proračunava se granični moment nosivosti i uspoređuje sa zahtijevanim
momentom usljed mjerodavnih djelovanja.
5.9.2 Promjena naprezanja u prednap. čeliku

1. Nakon prijenosa prednapinjanja naprezanje će se
• uslijed momenta od vlastite težine;
• povećavati (iznad vrijednosti nakon početnih gubitaka f p0 ).
2. Nakon toga će naprezanje
• uslijed vremenskih gubitaka od skupljanja, puzanja i relaksacije;
• pasti na f pe .
3. Nadalje naprezanje će opet
• uslijed momenta od uporabnog opterećenja;
• lagano rasti iznad vrijednosti f pe ;
98
Spregnuti kabel
Gubitci
Slobodni kabel
Vlastita Opterećenje
težina opterećenje
raspucavanja
Opterećenje gr. Opterećenje gr.
uporabljivosti nosivosti
• Povećanje će biti veće kod presjeka sa spregnutim kabelom u odnosu na presjek sa

slobodnim kabelom.
4. Kako se opterećenje povećava
• povećava se i naprezanje do raspucavanja.
5. Nakon raspucavanja događa se
• skok u naprezanju prednapetog čelika.
6. A nakon toga naprezanje
• ubrzano raste s momentom do graničnog opterećenja f pu ;
• Kod slobodnog kabela prosječno naprezanje je manje nego kod spregnutog u
presjeku s maksimalnim momentom savijanja.
5.9.3 Uvjeti
• Granično stanje nosivosti elementa izloženog savijanju definira se sa stanjem kada tlačna
deformacija u betonu dosegne vrijednost ε cu (=0,0035 za ≤ C50/60)
• Dijagrami deformacija po visini triju presjeka:
99
• Razlika deformacije Dε p je deformacija u prednapetom čeliku kada susjedni beton ima
neprezanje = 0
𝜀𝜀𝑝𝑝 = 𝜀𝜀𝑐𝑐 + ∆𝜀𝜀𝑝𝑝 (5.1)
• Za prethodno napete elemente,

o razlika deformacije ostaje prisutna nakon što se kabeli odrežu.
o U tom trenutku dana je s izrazom:
∆𝜀𝜀𝑝𝑝 = 𝜀𝜀𝑝𝑝𝑝𝑝 − 0 (5.2)
o kao razlika deformacije u kabelima neposredno prije prijenosa ε pi i deformacije u

betonu koja je ε c = 0.
• Kod naknadno prednapetih elemenata
o razlika deformacije ostaje prisutna nakon što se kabeli usidre.
o U tom trenutku dana je s izrazom:
∆𝜀𝜀𝑝𝑝 = 𝜀𝜀𝑝𝑝0 − 𝜀𝜀𝑐𝑐0 (5.3)
o Kao razlika deformacije u kabelima usljed sile prednapinjanja nakon prijenosa P 0

(ε p0 ) i deformacije u betonu usljed sile P 0 (ε c0 ) , beton je već prije doživio elastično
skraćenje.
• Općenito u bilo kojem trenutku opterećenja vrijedi:
∆𝜀𝜀𝑝𝑝 = 𝜀𝜀𝑝𝑝𝑝𝑝 − 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 (5.4)
𝜺𝜺𝒑𝒑𝒑𝒑 je deformacija u kabelima uslijed prednapinjanja pri uporabi P e
100
𝜺𝜺𝒄𝒄𝒄𝒄 je deformacija u betonu uslijed P e
5.9.4 Pretpostavke
• Ravni presjeci ostaju ravnima do sloma (Bernullijeva hipoteza)
• Idealna veza između betona i čelika za prednapinjanje za spregnute kabele.
• Vlak u betonu se zanemaruje.
• Primjenjuju se proračunski radni dijagrami betona i čelika.
5.9.5 Pravokutni poprečni presjek

• Skica presjeka, dijagrama deformacija, naprezanja i para sila za GSN:
𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 (3𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 − 4) + 2
𝑘𝑘𝑎𝑎 = (5.5)
2𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 (3𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 − 2)
𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐 − 2
𝛼𝛼𝑣𝑣 = (5.6)
3𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐
𝐴𝐴𝑝𝑝 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝
𝑤𝑤𝑝𝑝 = (5.7)
𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑐𝑐𝑐𝑐
101
• Cilj: pronaći granični moment nosivosti presjeka M Rd = M ur .
• Postupak:
1. Pretpostaviti x u (približno prema Tablica 5.1)
𝑥𝑥𝑢𝑢 0.0035
2. Izračunati ε pu iz jed., kompatibilnosti: = 0.0035+𝜀𝜀
𝑑𝑑 𝑝𝑝𝑝𝑝 −∆𝜀𝜀𝑝𝑝
3. Izračunati f pu (približno prema Tablica 5.1)

4. Izračunati T u iz: 𝑇𝑇𝑢𝑢 = 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝
5. Izračunati C u iz: 𝐶𝐶𝑢𝑢 = 𝛼𝛼𝑣𝑣 × 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 × 𝑥𝑥𝑢𝑢 𝑏𝑏
Ako nije zadovoljena ravnoteža T u = C u promijeniti x u
Ako je T u <C u smanjiti xu, ako je T u >C u povećati x u
6. Proračunati M ur iz jed. ravnoteže:
𝑀𝑀𝑢𝑢𝑢𝑢 = 𝑇𝑇𝑢𝑢 (𝑑𝑑 − 𝑘𝑘𝑎𝑎 × 𝑥𝑥𝑢𝑢 ) (5.8)
Tablica 5.1
Prethodno Naknadno Prethodno Naknadno

napinjanje sprezanje napinjanje sprezanje
5.9.6 Poprečni presjek s pojasnicama

• Ako je udaljenost neutralne osi od tlačnog ruba presjeka x u veća od debljine pojasnice
D f presjek se promatra kao presjek s pojasnicom.
• Ako je udaljenost neutralne osi od tlačnog ruba presjeka x u manja od debljine pojasnice
D f presjek se promatra kao pravokutni presjek.
102
Slika 5.2 Presjek s pojasnicom Slika 5.3 Pravokutni presjek
• Skica presjeka, dijagrama deformacija, naprezanja i sila za GSN:

• Postupak:
1. Pretpostaviti x u = D f
2. Proračun kao za pravokutni poprečni presjek uz b = b f
3. Ako je T u > C u povećati x u , promatrati presjek s pojasnicom i pretpostaviti x u
(približno prema Tablica 5.1)
4. Izračunati ε pu iz jed., kompatibilnosti:
𝑥𝑥𝑢𝑢 0.0035
= (5.9)
𝑑𝑑 0.0035 + 𝜀𝜀𝑝𝑝𝑝𝑝 − ∆𝜀𝜀𝑝𝑝
5. Izračunati f pu (uz iteracije pa približno prema Tablica 5.1)

6. Izračunati A pf i A pw iz uvjeta T uf = C uf :
𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 × �𝑏𝑏𝑓𝑓 − 𝑏𝑏𝑤𝑤 �𝐷𝐷𝑓𝑓
𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 = 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 × �𝑏𝑏𝑓𝑓 − 𝑏𝑏𝑤𝑤 �𝐷𝐷𝑓𝑓 𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 = 𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 = 𝐴𝐴𝑝𝑝 − 𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝
𝑓𝑓𝑢𝑢
7. Izračunati C uw , C uf , T uw , T uf iz:
𝐶𝐶𝑢𝑢𝑢𝑢 = 𝛼𝛼𝑣𝑣 × 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 × 𝑥𝑥𝑢𝑢 × 𝑏𝑏𝑤𝑤 (5.10)
𝐶𝐶𝑢𝑢𝑢𝑢 = 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 × �𝑏𝑏𝑓𝑓 − 𝑏𝑏𝑤𝑤 �𝐷𝐷𝑓𝑓 (5.11)
𝑇𝑇𝑢𝑢𝑢𝑢 = 𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 (5.12)
103
𝑇𝑇𝑢𝑢𝑢𝑢 = 𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 (5.13)
• Ako nije zadovoljena ravnoteža T u = C u promijeniti x u do konvergencije

𝑀𝑀𝑢𝑢𝑢𝑢 = 𝑇𝑇𝑢𝑢𝑢𝑢 (𝑑𝑑 − 𝑘𝑘𝑎𝑎 × 𝑥𝑥𝑢𝑢 ) + 𝑇𝑇𝑢𝑢𝑢𝑢 �𝑑𝑑 − 0.5𝐷𝐷𝑓𝑓 � (5.14)
• Za određivanje x u i f pu (korak 5) može se koristiti tablica, ali je za f pu prethodno potreban

i iterativni postupak:
1. Pretpostaviti f pu =0,86 f pk
2. Izračunati A pf i A pw
𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 × �𝑏𝑏𝑓𝑓 − 𝑏𝑏𝑤𝑤 �𝐷𝐷𝑓𝑓

𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 = (5.15)
𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝
𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 = 𝐴𝐴𝑝𝑝 − 𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 (5.16)
3. Izračunati ω pw :
𝐴𝐴𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝
𝜔𝜔𝑝𝑝𝑝𝑝 = (5.17)
𝑏𝑏𝑤𝑤 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑐𝑐𝑐𝑐
4. Odrediti f pu iz tablice
Tablica 5.2
Prethodno Naknadno Prethodno Naknadno

napinjanje sprezanje napinjanje sprezanje
Usporediti predpostavljenu i proračunatu vrijednost; ponavljati korake do konvergencije.
5.10 Djelomično prednapeti presjek

• Nenapeta armatura također sudjeluje u nosivosti na savijanje.
104
• Prednosti primjene:
o Ekonomični presjek;
o Manje nadvišenje od prednapinjanja u odnosu na ekvivalentni presjek bez nenapete
armature;
o Veća duktilnost;
o Promjena smjera momenta(npr. usljed potresa) nije presudna u usporedbi s
ekvivalentnim presjekom bez nenapete armature.
• Primjer razmatranja pravokutnog presjeka s dvostrukom armaturom u vlačnom i tlačnom
području.
• Skica presjeka, dijagrama deformacija, naprezanja i para sila za GSN:

• Postupak:
1. Pretpostaviti x u
2. Izračunati e pu iz jed., kompatibilnosti:
𝑥𝑥𝑢𝑢 0.0035
= (5.18)
𝑑𝑑 0.0035 + 𝜀𝜀𝑝𝑝𝑝𝑝 − ∆𝜀𝜀𝑝𝑝
3. Izračunati f pu (približno prema Tablica 5.1)

4. Izračunati T p iz: 𝑇𝑇𝑝𝑝 = 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝
𝑑𝑑−𝑥𝑥𝑢𝑢 𝜀𝜀
5. Izračunati e s iz jed., kompatibilnosti: 𝑠𝑠
= 0.0035
𝑥𝑥𝑢𝑢
6. Odrediti f s
7. Izračunati T s iz: 𝑇𝑇𝑠𝑠 = 𝐴𝐴𝑠𝑠 𝑓𝑓𝑠𝑠
𝑥𝑥𝑢𝑢 −𝑑𝑑′ 𝜀𝜀 ′
8. Izračunati ε s iz jed. kompatibilnosti: 𝑠𝑠
= 0.0035
𝑥𝑥𝑢𝑢
105
9. Odrediti f s '
10. Izračunati C s ’ iz: 𝐶𝐶𝑠𝑠′ = 𝐴𝐴𝑠𝑠 ′ 𝑓𝑓𝑠𝑠 ′
11. Izračunati C c iz: 𝐶𝐶𝑐𝑐 = 𝛼𝛼𝑣𝑣 × 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 × 𝑥𝑥𝑢𝑢 𝑏𝑏
Ako nije zadovoljena ravnoteža T u = C u promijeniti x u
Ako je T u <C u smanjiti x u , ako je T u > C u povećati x u
𝑀𝑀𝑢𝑢𝑢𝑢 �𝐴𝐴𝑝𝑝 = 𝑇𝑇𝑠𝑠 �𝑑𝑑 − 𝑑𝑑𝑝𝑝 � + 𝐶𝐶𝑐𝑐 �𝑑𝑑𝑝𝑝 − 𝑘𝑘𝑎𝑎 × 𝑘𝑘𝑢𝑢 � + 𝐶𝐶𝑠𝑠′ �𝑑𝑑𝑝𝑝 − 𝑑𝑑 ′ � (5.19)
5.11 Slobodno naknadno prednapinjanje

• Cijevi nisu injektirane – nema kompatibilnosti između čelika i betona.
• Odnosno – kompatibilnost postoji u pogledu deformacija duž cijelog elementa – nije
moguća analiza na razini presjeka.
• Zahtijeva se integrirani proračun deformacija u betonu kako bi se utvrdile deformacije duž
cijelog elementa.
• Jednadžba kompatibilnosti glasi:
∆𝑝𝑝 = ∆𝑐𝑐𝑝𝑝 (5.20)
∆𝒑𝒑 deformacija kabela

∆𝒄𝒄𝒄𝒄 deformacija betona na razini težišta prednapetog kabela
• Naprezanje u čeliku za GSN:
𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 = 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 + ∆𝑓𝑓𝑝𝑝 (5.21)
𝒇𝒇𝒑𝒑𝒑𝒑 djelotvorno prednapinjanje nakon gubitaka

∆𝒇𝒇𝒑𝒑 promjena naprezanja u čeliku pri GSN određuje se iz Δε p
• Vrijednost f pu je manja nego kod spregnutih kabela
• Moment nosivosti dan je izrazom:
𝑀𝑀𝑢𝑢𝑢𝑢 = 𝐴𝐴𝑝𝑝 𝐹𝐹𝑝𝑝 (𝑘𝑘𝑎𝑎 × 2𝑥𝑥𝑢𝑢 ) (5.22)
5.12 Analiza ponašanja

• ... odnosi se na utvrđivanje cjelokupnog odnosa momenta savijanja i zakrivljenosti
presjeka.
• Prijenos naprezanja, razina uporabljivosti i granična čvrstoća odgovaraju trima trenutcima
ponašanja.
• Zakrivljenost se definira sa:
106
𝜀𝜀𝑐𝑐 + 𝜀𝜀𝑐𝑐𝑐𝑐
𝜑𝜑 = (5.23)
𝑑𝑑
𝜺𝜺𝒄𝒄 najveća tlačna deformacija betona

𝜺𝜺𝒄𝒄𝒄𝒄 deformacija u betonu na razini težišta prednapetog kabela
𝒅𝒅 visina presjeka
• Analize uključuju tri načela mehanike:

o RAVNOTEŽA
 Unutarnjih sila i vanjskih opterećenja u svakom trenutku ponašanja
 Vrijede dvije jednadžbe ravnoteže:
− Ravnoteža sila;
− Ravnoteža momenata.
o KOMPATIBILNOST
 deformacija u betonu i čeliku za spregnute kabele;
 Ovo podrazumijeva savršenu vezu dvaju materijala;
 Za slobodne kabele kompatibilnost leži u ukupnoj deformaciji.
o VEZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA
 odnose se na vezu naprezanja i deformacija materijala;
 Ovisnosti se razvijaju na temelju svojstava materijala.
• Prikaz ODNOSA MOMENTA SAVIJANJA I ZAKRIVLJENOSTI za dva presjeka
ekvivalentna prema graničnoj čvrstoći na savijanje:
107
Moment
Granica nosivosti
Granica uporabljivosti
Opterećenje raspucavanja
Zakrivljenost
PB presjek AB presjek
• ZAKLJUČCI NA TEMELJU USPOREDBE

1. Prednapinjanje povećava opterećenje raspucavanja čime je
o Smanjena izloženost koroziji veća trajnost;
o Koristi se cijeli presjek veći moment inercije (veća krutost);
manja deformabilnost (poboljšana

uporabljivost)
o Povećanje nosivosti na posmik
2. Prednapinjanje pomiće krivulju iz ishodišta:

o Prisutna je negativna zakrivljenost koja stvara nadvišenje kada nema vanjskog
momenta;
o Određena razina vanjskog momenta potrebna je da bi izravnala element.
3. Za određeni moment, zakrivljenost predgotovljenog elementa je manja:

o Prednapinjanje smanjuje zakrivljenost pri uporabnom opterećenju.
4. Za moment suprotnog smjera, zakrivljenost predgotovljenog elementa je veća:
o Prednapinjanje je važno za odgovor pod momentom suprotnog smjera.
5. Za moment suprotnog smjera, granična čvrstoća je niža:
o Prednapinjanje je važno za odgovor pod momentom suprotnog smjera.
6. Za djelomično prednapete presjeke s istom graničnom čvrstoćom, krivulja moment-
zakrivljenost nalazit će se između krivulje za prednapeti i klasično armirani presjek.
108
5.13 Duktilnost
• Duktilnost je mjera apsorbcije energije.
• Za grede je duktilnost izražena preko zakrivljenosti:
𝜑𝜑𝑢𝑢
𝜇𝜇 = (5.24)
𝜑𝜑𝑦𝑦
𝜑𝜑𝑢𝑢 zakrivljenost pri graničnom stanju

𝜑𝜑𝑦𝑦 zakrivljenost pri popuštanju
• Općenito vrijedi:
o duktilnost prednapetih greda manja je od duktilnosti armiranih greda.
• Pri djelovanju potresa duktilnost je važan zahtjev!
• Kod okvira, seizmičke sile izazivaju momente suprotnog smjera blizu ležajeva greda.
o prednapinjanje greda u okvirima nije preporučljivo u područjima visoke
seizmičnosti.
5.14 Preliminarno dimenzioniranje

1. Odabrati svojstva materijala f ck, f pk , odrediti tip i visinu h poprečnog presjeka
2. Proračunati moment od vlastite težine M sw (M G )
3. Proračunati ukupni moment od stalnog i uporabnog M T (M Q + M G )
4. Predvidjeti krak sila z npr.:
5. Procjeniti djelotvorno prednapinjanje nakon gubitaka P e
6. Proračunati potrebnu površinu čelika za prednapinjanje A p
𝐴𝐴𝑝𝑝 = 𝑃𝑃𝑒𝑒 /𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 (5.25)
7. Provjeriti površinu cjelokupnog poprečnog presjeka A

5.15 Teorija dimenzioniranja za puno prednapinjanje (MSW ≤ 0,3MT)
• Kako se povećava opterećenje prednapetog elementa, tlačna sila C odmiče se od vlačne sile
T prema gore.
1. Koliki ekscentricitet kabela e predvidjeti?
109
o Kako bi se izbjeglo vlačno naprezanje na gornjem rubu najniži položaj tlačne
sile od vlastite težine je na donjem rubu jezgre.
2. Kako odrediti djelotvornu silu prednapinjanja P e ?

o Kako bi se izbjeglo vlačno naprezanje na donjem rubu najviši položaj tlačne sile
od ukupnog opterećenja je na gornjem rubu jezgre.
3. Prilagoditi vrijednost P 0 i ponovo izračunati e te provjeriti naprezanja na gornjem i

donjem rubu:
5.16 Teorija dimenzioniranja za puno prednapinjanje (MSW > 0,3MT)
• U ovom slučaju eksentricitet e neće zadovoljiti uvjet vlak = 0 na gornjem rubu ili može
izaći van presjeka pa se tlačna sila previđa unutar jezgre presjeka s naprezanjem na gornjem
rubu različitim od 0.
• Naprezanje na donjem rubu iznosi:
• a uz uvrštavanje I = Ar2 r2|c b = k t
5.17 Teorija dimenzioniranja za ograničeno prednapinjanje

1. Koliki ekscentricitet kabela e predvidjeti?
o Potrebno je odrediti najniži položaj tlačne sile C od vlastite težine (izvan donjeg
ruba jezgre) pri kojem bi vlačno naprezanje na gornjem rubu bilo granično
dozvoljeno.
110
o Pomak tlačne sile usljed vlastite težine je ekscentricitet e2:
o Ako se C pomiče dalje prema gore za vrijednost e1 koja predstavlja udaljenost
do donjeg ruba jezgre na gornjem rubu će vlak biti = 0. Vrijednost e1 se određuje
iz izraza za naprezanje koje odgovara momentu od pomaka C za e1:
uz
o Udaljenost težišta kabela od donjeg ruba jezgre je:
o Ekscentricitet e se računa iz jednadžbe:
2. Kako odrediti djelotvornu silu prednapinjanja P e ?

o Potrebno je odrediti najviši položaj tlačne sile C od ukupnog opterećenja (izvan
gornjeg ruba jezgre) pri kojem bi vlačno naprezanje na donjem rubu bilo
granično dozvoljeno.
o Izraz za e 3 dobije se iz vlačnog naprezanja koje se razvije uslijed pomaka tlačne

sile C iznad gornjeg ruba jezgre:
uz
o Pomak sile C uslijed momenta od ukupnog opterećenja daje izraz za P e :
3. Prilagoditi vrijednost P 0 i ponovo izračunati e te provjeriti naprezanja na gornjem i

donjem rubu:
111
5.18 Teorija dimenzioniranja usporedbe
PUNO PREDNAPINJANJE OGRANIČENO PREDNAPINJANJE
Ekscentricitet e:
... kod ograničnog prednapinjanja povećava se uslijed dozvoljenog graničnog naprezanja
Djelotvorna sila prednapinjanja P e
... kod ograničnog prednapinjanja smanjuje se uslijed dozvoljenog graničnog naprezanja
5.19 Izbor poprečnog presjeka

• Općenite postavke:
1. Presjek mora imati dovoljno veliku visinu ispod težišta kako bi se omogućio veći
ekscentricitet kabela čime je moguće smanjiti silu prednapinjanja.
2. Na vrhu i dnu presjeka potrebna je određena površina betona da zadovolji dozvoljena
naprezanja.
3. Rubni presjek obično je deblji kako bi se povećala nosivost na posmik i spriječio slom
u području sidrenja.
• Presjeci se mogu usporediti prema tzv. djelotvornosti na savijanje izraženoj preko
polumjera tromosti sa:
112
o Dakle ako je uz određenu visinu presjeka jezgra kt+kb velika presjek je djelotvoran.
o Za pravokutni presjek: η = 0.33
o Za I presjek: η > 0.33
5.20 Granična zona
• ZA PUNO PREDNAPINJANJE
o nije dozvoljeno vlačno naprezanje pri uporabi
o Ako se vlak ne dozvoljava ni pri prijenosu naprezanja, rezultantna sila tlaka u betonu
C uvijek leži unutar jezgre.
o Granična zona se definira kao područje u koje se smješta težište kabela tako da C
uvijek leži unutar jezgre.
• ZA OGRANIČENO i DJELOMIČNO PREDNAPINJANJE
o vlak je dopušten pri prijenosu naprezanja i pri uporabi.
o Granična zona se definira kao područje u koje se smješta težište kabela tako da rubna
vlačna naprezanja ostanu u okviru graničnih vrijednosti.
• Skica granične zone za slobodno oslonjenu gredu:
• Određuje se iz maksimalnih i minimalnih ekscentriciteta težišta kabela CGS duž grede koji
odgovaraju krajnjim položajima tlačne sile C.
• ZA PUNO PREDNAPINJANJE
o Pri prijenosu naprezanja:
 Naprezanja kada je C na najnižem donjem položaju usljed M SW
 Za pomak C od vl. tež. vrijedi:
113
 Kako se M sw mijenja duž grede, tako se mijenja i e max
 Valja provjeriti i tlačno naprezanje na dnu.
o Pri uporabi:
 Naprezanja kada je C na najvišem gornjem položaju usljed M T
 Za pomak C od uk. opt. vrijedi:

• ZA OGRANIČENO PREDNAPINJANJE
o Pri prijenosu naprezanja:
 Naprezanja kada je C na najnižem donjem položaju usljed MSW
 Vrijedi:

o Pri uporabi:
 Naprezanja kada je C na najvišem gornjem položaju usljed M T
 Vrijedi:
114
 Kako se M T mijenja duž grede, tako se mijenja i e min
 Valja provjeriti i tlačno naprezanje na vrhu.
5.20.1 Usporedbe
PUNO PREDNAPINJANJE OGRANIČENO PREDNAPINJANJE
Maksimalni ekscentricitet e max :
Minimalni ekscentricitet e min :
Kod ograničenog prednapinjanja granična zona je veća !!!
5.20.2 Faze naknadnog prednapinjanja

• U izrazima za e max i e min , vrijednosti P 0 i P e kod naknadnog prednapinjanja mogu
odgovarati različitim razinama prednaprezanja.
• Pri prijenosu naprezanja, element može biti djelomično prednapet na mjestu izvedbe, pa se
računa P 0 za tu razinu prednapinjanja.
• Kada se element postavlja u konačan položaj, može se dalje napinjati prije nego se pusti u
uporabu – naprezanje u fazama. Sila P e se računa za novu razinu prednaprezanja.
• Sa silom P0 za manju razinu • Granična zona je povećana:

prednapinjanja pri prijenosu, o za smještaj kabela i
emax je povećan,
o za premještanje sile C 115
• a sa silom Pe za veću razinu pod uporabnim
prednapinjanja prije uporabe, opterećenjem
emin je smanjen
5.21 Magnelova grafička metoda
5.22 Vođenje natega za savijanje

• SLOBODNO OSLONJENA GREDA:
o Parabolični profil natege
L raspon
x udaljenost od ruba
y vertikalni pomak kabela od razine na kojoj je na rubu grede, na udaljenosti x
Ym vertikalni pomak kabela u sredini raspona grede
116
• KONTINUIRANA GREDA:
o Parabolični profili natege u poljima povezani su odsječkom suprotnog smjera
savijanja nad ležajevima.
• KONTINUIRANA GREDA:
o Parabolični odsječak:
L duljina paraboličnog odsječka

x udaljenost od točke maksimalnog ekscentriciteta
y vertikalni pomak kabela na udaljenosti x
Ym vertikalni razmak točke infleksije i točke maksimalnog ekscentriciteta
117
• Profil natega postiže se vješaljkama ili poprečnim šipkama ili jahačima različitih visina
na pravilno raspoređenim razmacima.
o Kod greda - cijevi se pridržavaju vješaljkama sa gornjih šipki armature ili
poprečnim šipkama spojenim na vilice;
o U pločama - cijevi se podupiru jahačima koji se naslanjaju na oplatu.
• Težište natege izmiče se iz težišta cijevi nakon napinjanja:
5.23 Minimalna i maksimalna armatura

• Opća pravila za AB konstrukcije:
𝑓𝑓
𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 = 0,26 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑏𝑏𝑡𝑡 𝑑𝑑 ≥ 0,0031𝑏𝑏𝑡𝑡 𝑑𝑑
𝑦𝑦𝑦𝑦
𝐴𝐴𝑠𝑠,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 = 0,04 𝐴𝐴𝑐𝑐
𝑏𝑏𝑡𝑡 srednja vrijednost širine vlačnog područja;

za T grede s pojasnicom u tlaku = b w
• Za elemente prednapete
o sa slobodnim kabelima;
o ili kod vanjskog prednapinjanja.
Treba provjeriti da je granična nosivost na savijanje veća od momenta raspucavanja s
koeficijentom sigurnosti 1,15.
118
6 Posmik
6.1 Općenito o posmiku
• Posmik se u gredama razvija usljed:
o savijanja ► posmična naprezanja od savijanja;
o zaokretanja ►posmična naprezanja od torzije.
• Za razumijevanje posmičnih naprezanja od savijanja razmatra se:
o Naprezanja u neraspucaloj gredi;
o Vrste pukotina koje se razvijaju u kombinaciji savijanja i posmika;
o Komponente koje sudjeluju u nosivosti na posmik i oblici otkazivanja (sloma);
o I konačno učinak uvođenja sile prednapinjanja.
6.2 Naprezanja u neraspucaloj gredi
• Sile i naprezanja u slobodno oslonjenoj gredi:
• Kombinacija normalnih i posmičnih naprezanja proizvodi dvodimenzionalno polje

naprezanja u nekoj točci grede.
• Prije raspucavanja, naprezanje koje preuzima čelik je zanemarivo.
• Kada glavno vlačno naprezanje prekorači naprezanje pri kojem se razvijaju pukotine ►
beton raspucava i događa se preraspodjela naprezanja između betona i čelika.
• Za točku na neutralnoj osi (element 1) posmično naprezanje je maksimalno, a normalno

naprezanje = 0 ► stanje ČISTOG POSMIKA.
119
• Ovo stanje može se promatrati na razini dvoosnog vlak-tlak naprezanja ► glavna
naprezanja (vlak σ 1 i tlak σ 2 ) su pod kutem 45º u odnosu na N.O.
• Mohrova kružnica predstavlja stanje ravninskih naprezanja na površinama različitih nagiba
koje prolaze kroz promatranu točku (horizontalna i vertikalna os predstavljaju normalna i
posmična naprezanja) ► za čisti posmik središte kružnice podudara se s ishodištem osi.
• Kako je posmična sila najveća u blizini ležajeva, pukotine od posmika javljaju se blizu
ležajeva formiraju se oko N.O. I okomite su na glavna vlačna naprezanja σ1, 45º u odnosu
na N.O.
• Za točku blizu donjeg ruba grede – rub u vlaku (element 2) posmično naprezanje je blizu
0, a normalno naprezanje je maksimalno ► približno stanje jednoosnog vlačnog
naprezanja.
• Glavno vlačno naprezanja (σ 1 ) je gotovo paraleleno s donjim rubom pod kutem << 45º .
• Glavno tlačno naprezanja (σ 2 ) je zanemarivo
• Mohrova kružnica pomiče se prema osi glavnog vlačnog naprezanja
• Kako je moment savijanja najveći u sredini grede, pukotine od savijanja javljaju se blizu
sredine raspona, okomite su na glavna vlačna naprezanja σ 1 , odnosno približno okomite na
donji rub.
6.3 Vrste pukotina
• Iz prethodnog ► trajektorije glavnih naprezanja:
• Za slobodno oslonjenu gredu,

o pod kontinuiranim opterećenjem,
o bez prednapinjanja
• razvijaju se tri vrste pukotina:
120
o Pukotine savijanja – nastaju na donjem rubu blizu sredine raspona i napreduju prema
gore;
o Pukotine čistog posmika – nastaju blizu N.O. blizu ležajeva i napreduju koso na os
grede;
o Pukotine posmika od savijanja – nastaju na donjem rubu uslijed savijanja i
napreduju i uslijed savijanja i uslijed posmika.
6.4 Komponente otpornosti na posmik

• Unutarnje sile pri otkazivanju od posmika uslijed savijanja:
V cz nosivost na posmik neraspucalog betona
Va nosivost na posmik od uklještenja agregata
Vd nosivost na posmik uslijed djelovanja klina (dowel action)
Vs nosivost na posmik preko vilica
Vp vertikalna komponenta sile prednapinjanja u nagnutim kabelima
6.5 Oblici sloma

• Pojava određenog oblika sloma ovisi o:
o odnosu L/h
o opterećenju
o poprečnom presjeku grede
o količini i sidrenju armature
• Za gredu
o s malim odnosom L/h
o ili s nedovoljno armature
može se dogoditi slom od posmika
121
o ovaj slom je iznenadan u usporedbi sa slomom od savijanja koji ipak bude najavljen.
• Cilj proračuna na posmik je izbjeći posmični slom

o ► gredu treba projektirati da otkazuje uslijed savijanja kada je prekoračena granična
čvrstoća savijanja.
• Stoga u proračunu na posmik valja spriječiti svaki oblik otkazivanja
• Proračun uključuje:
o Dimenzioniranje vilica,
o Ograničenje prosječnog posmičnog naprezanja u betonu
o Osiguranje dovoljne debljine hrpta
o Osiguranje dovoljne duljine sidrenja uzdužnih šipki
122
6.6 Učinak prednapinjanja
• Uz prisutnost sile prednapinjanja:
o raspucavanje od savijanja pojavit će se pri većem opterećenju
o posmične pukotine javljaju se pod većim opterećenjem.
• Kod punog i ograničenog prednapinjanja
o ne javljaju se pukotine od savijanja pod uporabnim opterećenjem.
• Kada se opterećenje povećava iznad opterećenja raspucavanja
o pukotine se razvijaju na sličan način kao kod ab.
• ALI nagib pukotina
o od posmika usljed savijanja
o i čistog posmika
je smanjen ovisno o razini prednapinjanja i vođenju kabela.
123
124
• ... prikazuje se na gredi s centričnim prednapinjanjem:
6.7 Proračun na posmik za GSN

A. Uvjet nosivosti na posmik bez posmične armature: V Ed ≤ V Rd,c
o Nosivost prednapetog betonskog elementa bez posmične armature V Rd,c :
 u područjima koja su RASPUCALA od savijanja:
A1. (6.1)
 u područjima koja NISU RASPUCALA od savijanja (savojna vlačna
čvrstoća je manja od f ctk,0,05 /γ C ) otpornost na posmik ograničava se na vlačnu
čvrstoću betona:
A2. (6.2)
B. Ako je V Ed > V Rd,c potrebna je posmična armatura iz uvjeta V Ed ≤ (V Rd,c +V Rd,s ):

o Nosivost vilica na poprečne sile V Rd,s :
(6.3)
C. Osim toga, da ne bi došlo do drobljenja betona, treba zadovoljiti V Ed ≤ V Rd,max :
o Maksimalna nosivost na poprečne sile, ograničena drobljenjem betona V Rd,max :
(6.4)
125
• Nosivost prednapetog betonskog elementa bez posmične armature V Rd,c (u N)
o u područjima koja su RASPUCALA od savijanja:
A1. (6.5)
f ck karakteristična tlačna čvrstoća u MPa
200
k =1+� 𝑑𝑑
≤ 2,0 sa d u mm
𝐴𝐴
ρl = 𝑏𝑏 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑑𝑑 ≤ 0,02
𝑤𝑤
A sl je površina vlačne armature, koja se nastavlja izvan promatranog presjeka za ≥ (l bd +d)
bw najmanja širina poprečnog presjeka u vlačnom području (mm)
σ cp = 𝑁𝑁𝐸𝐸𝐸𝐸 /𝐴𝐴𝑐𝑐 ≤ 0,2𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 (u MPa)
N Ed uzdužna sila u poprečnom presjeku od opterećenja i/ili prednapinjanja (u N).

N Ed > 0 za tlak.
Ac površina betonskog poprečnog presjeka
C Rd,c 0,18/γ c k1 0,15
• Nosivost prednapetog betonskog elementa bez posmične armature V Rd,c (u N)
o u područjima koja NISU RASPUCALA od savijanja:
A2. (6.6)
I moment tromosti presjeka
bw širina poprečnog presjeka u težišnoj osi uz prisustvo cijevi za kabele u hrptu:

cijevi s injektiranjem, vanjskog promjera
∅ > 𝑏𝑏𝑤𝑤 /8 𝑏𝑏𝑤𝑤,𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 = 𝑏𝑏𝑤𝑤 − 0,5Σ𝜙𝜙

metalne cijevi s injektiranjem, promjera
126
∅ > 𝑏𝑏𝑤𝑤 /8 𝑏𝑏𝑤𝑤,𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 = 𝑏𝑏𝑤𝑤
neinjektirane cijevi, injektirane plastične cijevi, slobodni kabeli
𝑏𝑏𝑤𝑤,𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 = 𝑏𝑏𝑤𝑤 − 1,2Σ𝜙𝜙

S moment površine iznad i oko težišne osi
αl = 𝑙𝑙𝑥𝑥 /𝑙𝑙𝑝𝑝𝑝𝑝2 ≤ 1,0 za prethodno napete kabele,
= 1,0 za ostale vrste prednapinjanja
lx udaljenost promatranog presjeka od početne točke duljine prijenosa l pt (duljina preko
koje se sila prednapinjanja P 0 potpuno prenosi na beton)
l pt2 gornja granica za duljinu prijenosa = 1,2 l pt

σ cp = 𝑁𝑁𝐸𝐸𝐸𝐸 /𝐴𝐴𝑐𝑐 (MPa) tlačno naprezanje u težišnoj osi od uzdužne sile i/ili predapinjanja
(N Ed > 0 za tlak)
• Nosivost vilica na poprečne sile V Rd,s :
B. (6.7)
A sw površina posmične armature
s razmak vilica
z krak unutrašnjih sila
f ywd proračunska granica popuštanja čelika vilica
θ nagib između tlačne dijagonale i osi grede, uz ograničenje 1 ≤ cot θ ≤ 2,5
127
• Maksimalna nosivost na poprečne sile, ograničena drobljenjem betona V Rd,max :
C. (6.8)
α cw koeficijent kojim se uzima u obzir stanje naprezanja u tlačnom pojasu

1 bez prednapinjanja
�1 + 𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐 /𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 � za 0 < 𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐 ≤ 0,25𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐
1,25 za 0,25𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 < 𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐 ≤ 0,5𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐
2,5 �1 + 𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐 /𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 � za 0,5𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 < 𝜎𝜎𝑐𝑐𝑐𝑐 ≤ 1,0𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐
ν1 faktor smanjenja čvrstoće za beton koji je raspucao u posmiku
𝑓𝑓
preporučeno 𝜈𝜈1 = 𝜈𝜈 𝑐𝑐𝑐𝑐
𝜈𝜈 = 0,6 �1 − 250 �
ako je proračunsko naprezanje posmične armature ispod 80% f yk može se uzeti
𝜈𝜈1 = 0,6 za 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 ≤ 60 𝑀𝑀𝑀𝑀𝑀𝑀
𝜈𝜈1 = 0,9 − 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 /200 > 0,5 za 𝑓𝑓𝑐𝑐𝑐𝑐 ≥ 60 𝑀𝑀𝑀𝑀𝑀𝑀
6.8 Minimalna posmična armatura
• Koeficijent posmične armature dan je izrazom:
(6.9)
ρ w ≥ ρ wmin
A sw površina posmične armature na razmaku s (površina svih grana)
s razmak posmične armature uzduž grede
bw širina hrpta
α nagib posmične armature u odnosu na uzdužnu os
(=0 za vertikalne vilice)
• Minimalni koeficijent posmične armature:
(6.10)
128
6.9 Maksimalni razmak vilica
• Razmak vilica ograničen je kako bi dijagonalna pukotina bila pokrivena barem jednom
vilicom:
• Maksimalni razmak vilica uzduž grede:

𝑆𝑆𝑙𝑙,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 = 0,75𝑑𝑑
• Tipični razmak vilica: gušći uz ležajeve, rjeđi u polju:
• Maksimalni razmak vertikala vilica poprijeko:
𝑆𝑆𝑙𝑙,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 = 0,75𝑑𝑑 ≤ 600 𝑚𝑚𝑚𝑚
129
7 Literatura
1. Lin, T. Y., and Bums, N. H. Design of Prestressed Concrete Structures, 3rd edn, John
Wiley & Sons, New York, 1981.
2. Gerwick, B. C., Jr. Construction od Prestressed Concrete Structures, 2nd edn, John
Wiley & Sons, New York, 1993.
3. Aalami, B. O., and Bommer, A. Desing Fundamentals of Post-Tensioned Concrete
Floors, PTI, Phoenix, 1999.
4. Nilson, A. H., and Winter, G. Design of Concrete Structures, Eleventh Edition,
McGraw- Hill, Singapore, 1991.
5. Navratil, J. Prestressed Concrete Structures, Akademicke Nakladatelstvi Cerm, Bmo,
2006.
6. Shah, S. P., and Ahmad, S. H. High Performance Concrete and Applications, Edward
Arnold, London, 1994.
7. EN 1992-1-1 Eurocode 2, Design of Concrete Structures - Part 1: General rules and
rules for buildings, European Committee for Standardization, Brussels, December
2004.
8. CEB-FIP Model Code 1990, Final Draft 1991, BULLETIN D'INFORMATION No
203, Comite Euro-Intemational du Beton, Lausanne, 1990.
9. ACI 318M-05 Building Code Requirements for Structural Concrete and Commentary,
ACI Committee 318, American Concrete Institute, Farmington Hills, Michigan, 2005.
10. Khan, S., and Williams, M. Post - tensioned Concrete Floors, Butterworth-Heinemann,
Oxford, 1995.
11. Tomičić, I. Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996.
12. Radić, J. i suradnici. Betonske konstrukcije - priručnik, Hrvatska sveučilišna naklada,
Sveučilište u Zagrebu - Građevinski fakultet, Andris, Zagreb, 2006.
13. EN 10138 - Prestressing steels, European Committee for Standardization, Brussels,
2006.
14. www.dvwidag-svstems.com
15. BBRV Brochure, Prestressing system for wires, Bureau BBR Ltd., Zurich.
16. www.VSL.net
17. ACI Committee 209 Prediction of Creep, Shrinkage, and Temperature Effects in
Concrete Structures (ACI 209R-92), Designing for the Effects of Creep, Shrinkage, and
Temperature in Concrete Structures, SP-27, American Concrete Institute, Farmington
Hills, Michigan, 1971.
18. http://www.fhwa.dot.gov/bridge/pt/pt.pdf
19. Gerwick, B. C., Jr. Constructon of Offshore Structures, John Wiley & Sons, New York,
1986.
20. http://www.vibrobeton.net
21. Tomičić, I. Betonske konstrukcije - odabrana poglavlja, DHGK, Zagreb, 1996.
130
22. Preload, Inc., Design and Construction of Prestressed Concrete Tanks, i Construction
Procedures and Specifications, Preload Corporation, Garden City, New York.
23. Leonhardt F., Prednapregnuti beton u praksi, Građevinska knjiga, Beograd, 1968.
24. Mori, T., Ikeda, S. New Constructions and Aplications in the Field of Prestressed
Concrete in Japan, FIP’94 International Congress on Prestessed Concrete, Washington,
D.C., 1994.
131

Prednapeti Beton

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prednapeti Beton

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PREDNAPETI

Tablica 1.1 Usporedba prednapinjanja čelikom za armiranje i prednapinjanje

(σ c - naprezanje u betonu u razini natega)

trajno centrično tlačno naprezanje σ c = - 10 N/mm2

zanemaruje se smanjenje naprezanja čelika od vremenskih deformacija

1.5 Namjena i rezultati prednapinjanja

Slika 1.1 Dijagrami opterećenje – deformacija armiranobetonskih i prednapetih

Tablica 1.2 Mogućnosti kombiniranja svojstava prednapinjanja

prednapinjanje s ostvarenim sprezanjem

1.7 Osnovna načela

• Puno prdnapinjanje : vlačno naprezanje = 0, k = 1,0

1.7.1 Osnovni pojmovi

Uže 2, 3 ili 7 žica povezano da tvore uže, strand

Kabel ili NATEGA (grupa kabela), cable, primjenjuju se kod mostova

Slobodna natega Natega je odvojena od betona cijelom duljinom; ne primjenjuje se

1.7.2 Naknadno prednapinjanje (s ostvarenim sprezanjem)

PLOČA L/h max L (m)

kontinuirani nosač 22 28* 20,0 30,0

3. Prikladnost za izgradnju od predgotovljenih elemenata

2.3 Vrste prednapinjanja

Slika 2.1 Hidrulička preša za prednapinjanje užadi

Slika 2.3 Unutarnje prednapinjanje

Kod unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja zaštita čelika za prednapinjanje od korozije

Slika 2.4 Vanjsko prednapinjanje

Slika 2.6 Kružno prednapinjanje

Do sada razlikovani su sljedeći stupnjevi prednapinjanja:

Zadovoljavanje uvjeta dekompresije znači da je betonski presjek za mjerodavnu

upanj prednapinjanja puno ograničeno djelomično

oračunski razred AiB BiC C, D i E

2.3.1 Osnove podjele prema stupnju prednapinjanja

σ c1,p naprezanje od statički određenog i statički neodređenog djelovanja

U ovoj jednadžbi rabe se dopuštena naprezanja čelika f yd , odnosno f pd , u graničnom

središnji vlak 0,6 0,8 0,9 1,0

za mostove i slične građevine klasa čvrstoće

naprezanje u kutu 2,8 3,2 3,6 4,0 4,2

2.3.2.1 Prednosti punog prednapinjanja:

Tablica 2.4 Dopuštena naprezanja za ograničeno prednapinjanje

središnji vlak 1,6 2,0 2,2 2,4

središnji vlak 1,0 1,2 1,4 1,6 1,7

2.3.4 Djelomično prednapinjanje

E. Prema smjerovima prednapinjanja:

F. Prema slijedu betoniranja i napinjanja natega:

Slika 2.7 Prethodno prednapinjanje

Slika 2.8 Naknadno prednapinjanje

• Dopuštena tlačna i vlačna naprezanja u betonu:

Razred betona C30/37 C35/45 C40/50 C50/60

• Modul elastičnosti betona:

Brzo tlačno opterećivanje

• Puzanje se izražava deformacijom koja se javlja dodatno uz elastičnu deformaciju pod

εcr,ult = Θεel (3.2)

ijeme (linearna promjena)

• Približna procjena konačne deformacije od skupljanja

• Što je starost betona veća prilikom prijenosa naprezanja deformacija od skupljanja je

• Na trajnost betona i gubitak prednapinjanja povoljno će utjecati:

3.2 Čelik za prednapinjanje

Slika 3.1 Primjeri označavanja

• Bitna mehanička svojstva:

Slika 3.2 Stvarni radni dijagram čelika za prednapinjanje

Slika 3.3 Idealizirani (A) i proračunski radni dijagram (B)

Učinak opuštanja Konstantno opterećenje

Slika 3.4 Učinak opuštanja s obzirom na različite uvjete opterećenja

3.4 Mort za injektiranje

• Dvije glavne zadaće.

• Cijevi od umjetnih materijala (HDPE) - suvremeno rješenje