Stropne Ploce

Draen Anii
Ivanka Netinger

PRIRUNIK ZA PROJEKTIRANJE
PREDNAPETIH UPLJIH PLOA

Osijek, 2004.

Nakladnici:

Graevinski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku
Osijek, Drinska 16a

Vibrobeton, d. d.
Vinkovci, Alojzija Stepinca 2

Za nakladnike:
prof.dr.sc. Vladimir Sigmund
Davor Kuterovac

Tisak i uvez:
ITG Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikaciji
GRADSKA I SVEUILINA KNJINICA OSIJEK

UDK 624.012.4 (035)

ANII, Draen
Prirunik za projektiranje prednapetih upljih ploa
/ Draen Anii, Ivanka Netinger Osijek: Graevinski
fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera; Vinkovci:
Vibrobeton, 2004.

Bibliografija.

ISBN 953-6962-12-8 (Graevinski fakultet)

1. Netinger, Ivanka

110103070

Copyright 2004
Graevinski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku i Vibrobeton, d. d. Vinkovci
Sva prava pridrana.
Nijedan dio ovoga prirunika ne smije se umnoavati, fotokopirati
ni reproducirati bez pismenog doputenja nakladnika.

Predgovor

Vibrobeton, dioniko drutvo za inenjering i graenje objekata, proizvodnju montanih betonskih
konstrukcija i betonske galanterije, Vinkovci, uspjeno posluje i sudjeluje u gradnji zgrada i
inenjerskih graevina od 1954. Danas ima oko 270 zaposlenih i pripada skupini srednje velikih
poduzea. Osim automatizirane linije za proizvodnju eljeznikih pragova kapaciteta 350.000
komada godinje i irokog asortimana betonskih proizvoda, Vibrobeton na tritu nudi i vlastiti
sustav potpuno predgotovljenih montanih konstrukcija namijenjen gradnji industrijskih hala i
skladita.

U tenji da doprinese napretku hrvatskoga graevinarstva i njegovu prikljuku europskom
gospodarstvu, Vibrobeton povodom pedesete obljetnice djelovanja u svoj proizvodni program 2004.
godine uvodi proizvodnju prednapetih upljih ploa namijenjenih gradnji stropnih konstrukcija.
Nove prednapete uplje ploe tzv. tree generacije, trgovakog naziva prednapete ploe Vibrobeton
(PPV) konstrukcijski su element visokoindustrijalizirane i automatizirane europske i svjetske
graevne tehnologije koji omoguuje ekonominu, brzu i sigurnu gradnju stropnih konstrukcija
zgrada i industrijskih hala. Podatak da svjetska proizvodnja ovog proizvoda premauje 25 milijuna
m
2
dovoljan je pokazatelj njegove uspjenosti. Vibrobeton je jedini hrvatski proizvoa tih
elemenata.

Proizvodni asortiman obuhvaa ploe debljine 200, 250, 300, 350 i 400 mm, standardne irine 1200
mm, za proraunske raspone od 4,0 -16,0 m, za uporabna optereenja od 2,0 do 20,0 kN/m
2
a nude
se i dva razreda poarne otpornosti - REI 90 i REI 120 - ukupno 70 tipova ploa, to zadovoljava
sve realne potrebe naruitelja.

Ovaj prirunik koji su, povodom poetka proizvodnje prednapetih ploa Vibrobeton, pripremili
strunjaci Graevinskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc.
Draen Anii, dipl. in. gra. i Ivanka Netinger, dipl. in. gra. namijenjen je projektantima,
izvoaima i investitorima kako bi ih upoznao s proizvodnim asortimanom i svojstvima nosivosti,
uporabljivosti, toplinske, zvune i poarne zatite proizvoda i olakao njihovu uporabu u
svakodnevnoj projektantskoj praksi.

Prirunik obuhvaa temeljne podatke za projektiranje ploa na vertikalna djelovanja, prikazuje neke
tipine konstrukcijske pojedinosti, analizira djelovanje stropnoga diska pri horizontalnom
optereenju, daje podatke o toplinskim, zvunim i poarnim svojstvima stropova od prednapetih
ploa, objanjava sustav potvrivanja sukladnosti tog proizvoda u skladu sa Zakonom o gradnji i
daje temeljne upute za montau.

Podaci u priruniku utemeljeni su na novom Tehnikom propisu za betonske konstrukcije, novim
hrvatskim-europskim normama za projektiranje betonskih konstrukcija i hrvatskoj-europskoj normi
nHRN EN 1168:2004.

Vinkovci, rujna 2004.
Voditelj programa
armiranobetonskih konstrukcija:

Damir Papac, dipl. in. gra.

SADRAJ

1 Uvod .................................................................................................... 7
2 Prednapete uplje ploe .................................................................... 9
2.1 Naela prorauna ................................................................................. 9
2.2 Primijenjeni propisi i norme ................................................................ 9
2.3 Geometrijski podaci i gradiva ............................................................. 11
2.4 Armiranje ploa ................................................................................... 17
2.5 Proraun nosivosti ............................................................................... 18
2.6 Tablice i dijagrami nosivosti ....................................................... 23
3 Konstrukcijski detalji ....................................................................... 33
4 Stropna konstrukcija kao horizontalni disk ................................... 37
4.1 Uvod ................................................................................................ 37
4.2 Djelovanje stropnog diska ............................................................... 37
4.3 Mehanizam prijenosa posmika ........................................................ 40
4.4 Proraunski model ........................................................................... 41
5 Toplinska, zvuna i poarna svojstva ploa ................................ 49
5.1 Toplinska svojstva 49
5.2 Zvuna svojstva 49
5.3 Poarna svojstva... 50
6 Sustav potvrivanja sukladnosti proizvoda .................................... 55
7 Upute za montau .............................................................................. 57
8 Popis literature .................................................................................. 61

VIBROBETON

Graevinski fakultet
Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku
Vibrobeton, d.d. Vinkovci

7
1 UVOD

Prednapete uplje ploe (PPV - prednapete ploe Vibrobeton) graevinski su proizvod namijenjen za
primjenu u stropnim konstrukcijama graevina industrijske i stambene gradnje kao svojevrsna tehnika
inovacija u odnosu na pune ploaste, klasino armirane betonske stropne konstrukcije. Primjena prethodno
napetog betona za stropne konstrukcije omoguuje racionalnije stropne konstrukcije u usporedbi s
armiranobetonskim. Istodobno je vlastita teina prednapete uplje ploe manja izmeu 38-54% u odnosu na
punu plou iste debljine zbog osmiljeno postavljenih uzdunih upljina. Nosivost ploa za uporabno
optereenje time je znatno poveana. Upotrijebljeni su materijali vrlo visokih vrstoa: beton razreda C50/60
(tlane vrstoe 50 N/mm
2
) i elik za prednapinjanje Y1860S-7 u obliku ueta vlane vrstoe 1860 N/mm
2

tj. elik koji je 3,7 puta jai od rebrastoga betonskog elika.

U vedskoj i zemljama Beneluksa vie od 50% ukupne koliine stropnih konstrukcija izvodi se od
prednapetih upljih ploa. Svjetska proizvodnja premauje 25 milijuna m
2
godinje. Ove stropne konstrukcije
prilagodljive su svakom nainu gradnje pa se primjenjuju ne samo u armiranobetonskim nosivim
konstrukcijama nego i u zidanim i elinim graevinama. Pri njihovoj izradi otpada oplata ploa, armiranje
na gradilitu svodi se na horizontalne serklae i veznu armaturu a gradilini beton sveden je na najmanju
moguu mjeru. Stropna konstrukcija spremna je za puno uporabno optereenje ve nekoliko dana nakon
montae. Osim ploa pravokutnog oblika mogua je i isporuka ploa oblikovanih poput romboida s
proizvoljnim kutom kao i ploa nestandardne irine za prilagodbu nemodularnim rasponima.

Uvjebani tim montera moe dnevno montirati do 500 m
2
ploa. Proizvoa vlastitim voznim parkom moe
osigurati dostavu ploa na gradilite u dogovoreni dan i sat pa se ploe na graevinu montiraju izravno s
vozila.

Ploe se proizvode u cijelosti automatizirano novim kliznim finierom a proizvodnja je stalno kontrolirana.
Sve ulazne sirovine preuzimaju se od dobavljaa samo uz valjanu ispravu u sukladnosti propisanu Zakonom
o gradnji (certifikat ovlatene pravne osobe ili izjavu o sukladnosti): cement, agregat, dodaci i armatura.
Proizvodni proces pod nadzorom je kvalificiranog osoblja koje tijekom proizvodnje u vlastitom laboratoriju i
u pogonu provjerava svojstva proizvoda i sve faze rada - recepturu betona, svojstva svjeega i ovrsnuloga
betona, toplinsku obradu, postupak prednapinjanja armature na stazama, trenutak otputanja natega, tonost
nazivnih dimenzija gotovoga proizvoda (tolerancije), izgled proizvoda i oznaivanje. Putem strogo voenih
evidencija za svaki je proizvod mogue naknadno ustanoviti sve faze njegove izrade i provjeriti jesu li sva
zahtijevana svojstva ispunjena. Odabrani gotovi proizvodi ispituju se do sloma ime se provjerava
sukladnost specifikacija iz projekta i stvarnih svojstava ploa. Vlastita kontrola tvornike proizvodnje
podvrgnuta je stalnom ocjenjivanju, nadzoru i potvrivanju ovlatene pravne osobe te usporedbi postavljenih
i ostvarenih zahtjeva i svojstava.

Nakon dopreme na gradilite i montae, monolitnost stropne konstrukcije u horizontalnoj ravnini, ako se to
zahtijeva projektom, postie se zalijevanjem uzdunih sljubnica izmeu ploa betonom (mortom za
zalijevanje), izradom horizontalnih serklaa i povezivanjem s gredama, stupovima, nosivim zidovima i
elementima proelja.

Projektiranje i statiki proraun ploa izvodi se u skladu s europskim i hrvatskim normama nizova nHRN
ENV 1991, nHRN ENV 1992 i nHRN ENV 1998. Za proizvodnju ploa primjenjuju se specifikacije iz
norme nHRN EN 1168. Toplinska, zvuna i poarna svojstva ploa usklaena su s odgovarajuim propisima
i normama.

Autori

VIBROBETON

Graevinski fakultet

9
2 PREDNAPETE UPLJE PLOE

2.1 Naela prorauna

Ploe su prethodno napete pa se sila prednapinjanja prenosi adhezijom elika i betona. Proraun je proveden
za jednolino raspodijeljeno optereenje koje se sastoji od vlastite teine i teine betona u uzdunim
sljubnicama (g
0
), konstantne vrijednosti ostalih stalnih optereenja (g
1
=1,5 kN/m
2
) i uporabnog optereenja
(q) kao funkcije raspona i graninih vrijednosti momenta savijanja, poprene sile i progiba.

Uinak djelovanja veih koncentriranih sila, fleksibilnosti nosaa na koje se ploe oslanjaju, dinamikih
djelovanja kao i analizu prijenosa potresnih sila sa stropne konstrukcije na vertikalne nosive elemente duan
je nainiti projektant.

Ploe su proraunane kao slobodno oslonjene pa eventualna sprijeena deformiranja na leajevima
(kontinuitet, upetost) treba projektant razmotriti od sluaja do sluaja.

Poveanje nosivosti stropne konstrukcije mogue je ostvariti izradom sloja betona izvedenog na gradilitu
nakon montae i zalijevanja uzdunih sljubnica. Ta mogunost u ovom dokumentu nije razmatrana.

Proraun ploa nainjen je uz pretpostavku nepopustljivih, potpuno krutih oslonakih elemenata (betonski ili
openi zid, vrlo kruta greda). Kod oslanjanja ploa na fleksibilne nosive elemente (npr. eline nosae ili
armiranobetonske grede male visine) u proraunu je u obzir potrebno uzeti dodatna posmina naprezanja
koja se javljaju u ploama.

Proraun je nainjen uz pretpostavku zatitnog sloja koji odgovara I. razredu agresivnosti okolia u skladu s
normom nHRN ENV 1992-1-1.

2.2 Primijenjeni propisi i norme

Graenje graevina propisano je Zakonom o gradnji ("Narodne novine" 175/03, 100/04).

Zahtjevi za betonske konstrukcije u graevinama, njihovo projektiranje, graenje i odravanje propisani su
Tehnikim propisom za betonske konstrukcije ("Narodne novine" /2004).

Za projektiranje, proraun i dimenzioniranje prednapetih upljih ploa primjenjuju se temeljem Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije nie navedene hrvatske norme i druge norme na koje se te norme pozivaju.

nHRN ENV 1991-1:2004 Eurokod 1: Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije 1. dio: Osnove
prorauna (ENV 1991-1:1994)
nHRN ENV 1991-2-1:2004 Eurokod 1: Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije - 2-1 dio:
Djelovanja na konstrukcije Prostorne teine, vlastite teine, uporabna
optereenja (ENV 1991-2-1:1995)
Djelovanja na konstrukcije Djelovanja na konstrukcije izloene poaru
(ENV 1991-2-2:1995)
Djelovanja na konstrukcije Optereenje snijegom (ENV 1991-2-3:1995)
Djelovanja na konstrukcije Optereenje vjetrom (ENV 1991-2-4:1995)
Djelovanja na konstrukcije Toplinska djelovanja (ENV 1991-2-5:1997)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

10
Djelovanja na konstrukcije Djelovanja tijekom izvedbe (ENV 1991-2-
6:1997)
Djelovanja na konstrukcije Izvanredna djelovanja prouzroena udarom i
eksplozijom (ENV 1991-2-7:1998)

nHRN ENV 1992-1-1:2004 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-1 dio: Opa pravila i
pravila primjene za zgrade (ENV 1992-1-1:1991)
nHRN ENV 1992-1-2:2004 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija 1-2 dio: Opa pravila -
Projektiranje konstrukcija na poarno djelovanje (ENV 1992-1-2:1995)
nHRN ENV 1992-1-3:2004 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija 1-3 dio: Opa pravila -
Predgotovljeni betonski elementi i konstrukcije (ENV 1992-1-3:1994)

nHRN ENV 1998-1-1:2004 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 1-1 dio: Opa
pravila - Potresna djelovanja i opi zahtjevi na konstrukcije (ENV 1998-1-
1:1994)
nHRN ENV 1998-1-2:2004 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 1-2 dio: Opa
pravila - Opa pravila za zgrade (ENV 1998-1-2:1994)
nHRN ENV 1998-1-3:2004 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 1-3: dio. Opa
pravila - Posebna pravila za razna gradiva i elemente (ENV 1998-1-3:1995)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

11
2.3 Geometrijski podaci i gradiva

Popreni presjeci ploa

1154
2
0
0
1197

Tip ploe: PPV 200
1154
2
5
0
1197

Tip ploe: PPV 250
1154
3
0
0
1197

Tip ploe: PPV 300
1154
3
5
0
1197

Tip ploe: PPV 350

1154
4
0
0
1197

Tip ploe: PPV 400

VIBROBETON

Graevinski fakultet

12

Tip ploe: PPV 200

Geometrijski podaci

Svojstvo Oznaka Jedinica Vrijednost
Debljina ploe d mm 200
irina ploe gore b
g
mm 1154
irina ploe dolje b
d
mm 1197
Nazivna irina b mm 1200
Dodatak na irinu zbog profilacije uzdune stranice b mm 5,2
Proraunska irina b
r
= b
g
+ b mm 1159,2
Zbroj irina hrptova b
w
mm 307
Bruto plotina A
g
= b
r
. d mm
2
231800
Plotina jedne upljine A
0
mm
2
13166
Neto plotina presjeka ploe A
n
= A
g
- 6A
0
mm
2
152804
Udaljenost teita od donjeg ruba y
T
mm 101,2
Moment tromosti I mm
4
670.10
6

Statiki moment plotine iznad teita presjeka S mm
3
4,634.10
6

Moment otpora W=W
g
=W
d
mm
3
6,7.10
6

Gradiva

Gradivo Oznaka Jedinica Vrijednost
Beton ploe (nHRN ENV 1992-1-1) C50/60 N/mm
2
50
Tlana vrstoa - karakteristina vrijednost f
ck
N/mm
2
50
Tlana vrstoa - proraunska vrijednost (0,85 f
cd
;
m
=1,4) f
cd
N/mm
2
30
Vlana vrstoa - srednja karakteristina vrijednost f
ctm
N/mm
2
4,1
Vlana vrstoa - donja karakeristina vrijednost f
ct0,05
N/mm
2
2,9
Vlana vrstoa - gornja karakteristina vrijednost f
ct0,95
N/mm
2
5,3
Vlana vrstoa - proraunska vrijednost (
m
=1,4) f
ctd
N/mm
2
2,1
Obujamska masa
c
kg/m
3
2450
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
37000
Modul posmika G
cm
N/mm
2
14800
Vlastita teina g
0
kg/m
2
312
Beton (mort) ispune sljubnica (nHRN ENV 1992-1-1) C25/30 N/mm
2
25
mk
N/mm
2
25
ctm
N/mm
2
2,6
ct0,05
N/mm
2
1,8
ct0,95
N/mm
2
3,3
Posmina vrstoa nenazubljene sljubnice
Rdj
=
u
N/mm
2
0,1
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
30500
Modul posmika G
cm
N/mm
2
12200
Obujamska masa
m
kg/m
3
2000
Vlastita teina na jedinicu plotine ploe g
1
kg/m
2
12,7
elik za prednapinjanje (nHRN ENV 10138-2, -3)
7 - gornja armatura f
pk
N/mm
2
1670
9 - donja armatura f
pk
N/mm
2
1860
12,5 - donja armatura f
pk
N/mm
2
1860
Plotina 7 A
P
mm
2
38,5
Plotina 9 A
P
mm
2
50
Plotina 12,5 A
P
mm
2
93
Obujamska masa
s
kg/m
3
7850

VIBROBETON

Graevinski fakultet

13
Tip ploe: PPV 250

Geometrijski podaci

irina ploe gore b
g
mm 1154
irina ploe dolje b
d
mm 1197
Proraunska irina b
r
= b
g
+ b mm 1159,2
w
mm 307
Bruto plotina A
g
= b
r
. d mm
2
289800
0
mm
2
20166
n
= A
g
- 6A
0
mm
2
168804
T
mm 124,1
4
1200.10
6

3
6,643.10
6

Moment otpora W=W
g
=W
d
mm
3
9,60.10
6

Gradiva

2
50
ck
N/mm
2
50
cd
;
m
=1,4) f
cd
N/mm
2
30
ctm
N/mm
2
4,1
ct0,05
N/mm
2
2,9
ct0,95
N/mm
2
5,3
m
=1,4) f
ctd
N/mm
2
2,1
Obujamska masa
c
kg/m
3
2450
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
37000
Modul posmika G
cm
N/mm
2
14800
Vlastita teina g
0
kg/m
2
345
2
25
mk
N/mm
2
25
ctm
N/mm
2
2,6
ct0,05
N/mm
2
1,8
ct0,95
N/mm
2
3,3
Rdj
=
u
N/mm
2
0,1
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
30500
Modul posmika G
cm
N/mm
2
12200
Obujamska masa
m
kg/m
3
2000
1
kg/m
2
16,6
pk
N/mm
2
1670
pk
N/mm
2
1860
pk
N/mm
2
1860
Plotina 7 A
P
mm
2
38,5
Plotina 9 A
P
mm
2
50
Plotina 12,5 A
P
mm
2
93
Obujamska masa
s
kg/m
3
7850

VIBROBETON

Graevinski fakultet

14
Tip ploe: PPV 300

Geometrijski podaci

irina ploe gore b
g
mm 1154
irina ploe dolje b
d
mm 1197
Proraunska irina b
r
= b
g
+ b mm 1159,2
w
mm 339
Bruto plotina A
g
= b
r
. d mm
2
347745
0
mm
2
26102
n
= A
g
- 6A
0
mm
2
191133
T
mm 149,8
4
1948.10
6

3
9,145.10
6

Moment otpora W=W
g
=W
d
mm
3
12,99.10
6

Gradiva

2
50
ck
N/mm
2
50
cd
;
m
=1,4) f
cd
N/mm
2
30
ctm
N/mm
2
4,1
ct0,05
N/mm
2
2,9
ct0,95
N/mm
2
5,3
m
=1,4) f
ctd
N/mm
2
2,1
Obujamska masa
c
kg/m
3
2450
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
37000
Modul posmika G
cm
N/mm
2
14800
Vlastita teina g
0
kg/m
2
390
2
25
mk
N/mm
2
25
ctm
N/mm
2
2,6
ct0,05
N/mm
2
1,8
ct0,95
N/mm
2
3,3
Rdj
=
u
N/mm
2
0,1
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
30500
Modul posmika G
cm
N/mm
2
12200
Obujamska masa
m
kg/m
3
2000
1
kg/m
2
19,4
pk
N/mm
2
1670
pk
N/mm
2
1860
pk
N/mm
2
1860
Plotina 7 A
P
mm
2
38,5
Plotina 9 A
P
mm
2
50
Plotina 12,5 A
P
mm
2
93
Obujamska masa
s
kg/m
3
7850

VIBROBETON

Graevinski fakultet

15
Tip ploe: PPV 350

Geometrijski podaci

irina ploe gore b
g
mm 1154
irina ploe dolje b
d
mm 1197
Proraunska irina b
r
= b
g
+ b mm 1157,7
w
mm 339
Bruto plotina A
g
= b
r
. d mm
2
405188
0
mm
2
32852
n
= A
g
- 6A
0
mm
2
208076
T
mm 174,6
4
2894.10
6

3
11,619.10
6

Moment otpora W=W
g
=W
d
mm
3
16,54.10
6

Gradiva

2
50
ck
N/mm
2
50
cd
;
m
=1,4) f
cd
N/mm
2
30
ctm
N/mm
2
4,1
ct0,05
N/mm
2
2,9
ct0,95
N/mm
2
5,3
m
=1,4) f
ctd
N/mm
2
2,1
Obujamska masa
c
kg/m
3
2450
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
37000
Modul posmika G
cm
N/mm
2
14800
Vlastita teina g
0
kg/m
2
425
2
25
mk
N/mm
2
25
ctm
N/mm
2
2,6
ct0,05
N/mm
2
1,8
ct0,95
N/mm
2
3,3
Rdj
=
u
N/mm
2
0,1
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
30500
Modul posmika G
cm
N/mm
2
12200
Obujamska masa
m
kg/m
3
2000
1
kg/m
2
23
pk
N/mm
2
1670
pk
N/mm
2
1860
pk
N/mm
2
1860
Plotina 7 A
P
mm
2
38,5
Plotina 9 A
P
mm
2
50
Plotina 12,5 A
P
mm
2
93
Obujamska masa
s
kg/m
3
7850

VIBROBETON

Graevinski fakultet

16
Tip ploe: PPV 400

Geometrijski podaci

irina ploe gore b
g
mm 1154
irina ploe dolje b
d
mm 1197
Proraunska irina b
r
= b
g
+ b mm 1157,7
w
mm 339
Bruto plotina A
g
= b
r
. d mm
2
463096
0
mm
2
39601
n
= A
g
- 6A
0
mm
2
225490
T
mm 199,35
4
4083.10
6

3
14,331.10
6

Moment otpora W=W
g
=W
d
mm
3
20,42.10
6

Gradiva

2
50
ck
N/mm
2
50
cd
;
m
=1,4) f
cd
N/mm
2
30
ctm
N/mm
2
4,1
ct0,05
N/mm
2
2,9
ct0,95
N/mm
2
5,3
m
=1,4) f
ctd
N/mm
2
2,1
Obujamska masa
c
kg/m
3
2450
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
37000
Modul posmika G
cm
N/mm
2
14800
Vlastita teina g
0
kg/m
2
460
2
25
mk
N/mm
2
25
ctm
N/mm
2
2,6
ct0,05
N/mm
2
1,8
ct0,95
N/mm
2
3,3
Rdj
=
u
N/mm
2
0,1
Modul elastinosti E
cm
N/mm
2
30500
Modul posmika G
cm
N/mm
2
12200
Obujamska masa
m
kg/m
3
2000
1
kg/m
2
27,6
pk
N/mm
2
1670
pk
N/mm
2
1860
pk
N/mm
2
1860
Plotina 7 A
P
mm
2
38,5
Plotina 9 A
P
mm
2
50
Plotina 12,5 A
P
mm
2
93
Obujamska masa
s
kg/m
3
7850

VIBROBETON

Graevinski fakultet

17
2.4 Armiranje ploa

Oznake elika za prednapinjanje

7 Y1670C nHRN EN 10138-2-Y1670C-7,0 (broj elika 1.1351)
9 Y1860S7 nHRN EN 10138-3-Y1860S-7-9-A (broj elika 1.1366)
12,5 Y1860S7 nHRN EN 10138-3-Y1860S-7-12,5-A (broj elika 1.1366)

Koliina i raspored armature

Ploe tipa PPV 200 i PPV 250

Tip ploe
PPV 200-A
PPV 250-A
PPV 200-B
PPV 250-B
PPV 200-C
PPV 250-C
PPV 200-D
PPV 250-D
PPV 200-E
PPV 250-E
PPV 200-F
PPV 250-F
PPV 200-G
PPV 250-G
47 47 47 47 47 47 47
Gornja
armatura
A
s2
(mm
2
)

153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9
79 59+212,5

29+512,5 712,5 29+712,5 59+712,5 79+712,5 Donja
armatura
A
s1
(mm
2
) 350 436 565 651 751 901 1001

Ploe tipa PPV 300, PPV 350 i PPV 400

Tip ploe
PPV 300-A
PPV 350-A
PPV 400-A
PPV 300-B
PPV 350-B
PPV 400-B
PPV 300-C
PPV 350-C
PPV 400-C
PPV 300-D
PPV 350-D
PPV 400-D
PPV 300-E
PPV 350-E
PPV 400-E
PPV 300-F
PPV 350-F
PPV 400-F
PPV 300-G
PPV 350-G
PPV400-G
47 47 47 47 47 47 47
Gornja
armatura
A
s2
(mm
2
)

153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9
59+212,5 29+512,5

29+712,5 49+712,5 79+712,5 1212,5 1412,5 Donja
armatura
A
s1
(mm
2
) 436 565 751 851 1001 1116 1302

Debljina zatitnoga sloja iznosi 35 mm a osni razmak od armature do donjeg ruba ploe 40 mm za poarnu
otpornost REI 90.

Debljina zatitnoga sloja iznosi 45 mm a osni razmak od armature do donjeg ruba ploe 50 mm za poarnu
otpornost REI 120.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

18
2.5 Proraun nosivosti
Tablice i krivulje nosivosti prikazane u toki 2.6 ovog prirunika slue za odabir tipa ploa u fazi
izrade idejnog projekta i ne zamjenjuju statiki proraun.
U glavnom projektu statikim se proraunom u obzir moraju uzeti uinci djelovanja koncentriranih sila i
linijskih optereenja, mjesnih optereenja veih od prosjenih (ako su na strop postavljeni strojevi), uinci
oslabljenja otvorima, torzijski uinci zbog djelovanja na rubovima ploa, sigurnost na proboj, uinci
prouzroeni zavjeenjima opreme ili objeenih plafona ispod stropne konstrukcije, eventualni dinamiki
uinci, uinci prouzroeni kontinuitetom ploa ili sprijeenim deformiranjem itd. Posljedica navedenih
uinaka moe biti nuan odabir vee debljine ploe.
Tablice i krivulje nosivosti proraunane su u skladu s odredbama hrvatskih - europskih norma nizova nHRN
ENV 1991 i nHRN ENV 1992 tako da su zadovoljeni nie navedeni uvjeti. Za svaki je uvjet utvrena
funkcijska zavisnost raspona i razine uporabnog optereenja L = L(q). Za odreivanje mjerodavnog
(doputenog) raspona kao funkcije uporabnog optereenja q mjerodavna je najmanja vrijednost raspona za
koju su svi postavljeni uvjeti ispunjeni. U skladu s normom nHRN EN 1168 provjereno je i vlano
naprezanje pri cijepanju na mjestu unoenja sile prednapinjanja. Naprezanja mjerodavnih presjeka u
statikom su proraunu provjerena za poetno i konano stanje elementa. Sve provjere su provedene za 1 m
irine ploe. Koeficijent kombinacije
2
za nazovistalnu kombinaciju djelovanja u proraunima progiba uzet
je
2
=0,8 to odgovara razredu djelovanja E (skladita) iz tablice 9.3 norme nHRN ENV 1991-1.
Proraunski rasponi ploa ograniavaju se na podruje L
r
=20h do 40h.
1) Provjera nosivosti na savijanje (toka 4.3.1 norme nHRN ENV 1992-1-1)

Rd Sd
M M

( )
2 p 2 pkd 1 p 1 pkd
s
2
d
A f A f
2 , 1
z
8
L q
+

( )
s d
2 p 2 pkd 1 p 1 pkd
q 2 , 1
A f A f z 8
L

+
= (1)

gdje je:

1 pkd
f - karakteristina proraunska vrijednost vlane armature za 9 (N/mm
2
)
2 pkd
f - karakteristina proraunska vrijednost vlane armature 12,5 (N/mm
2
)

pk 01 , 0 pk 2 pkd 1 pkd
f 9 , 0 f f f = = =
1 p
A - plotina presjeka vlane armature 9 (mm
2
)
2 p
A - plotina presjeka vlane armature 12,5 (mm
2
)
| | q ) g g ( q
Q 1 0 G d
+ + = - proraunsko optereenje za granino stanje nosivosti (kN/m
2
)
0
g - vlastita teina ploe (kN/m
2
)
1
g - stalno optereenje, 1,5 kN/m
2

q - uporabno optereenje (kN/m
2
)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

19
2a) Provjera nosivosti na poprenu silu - posmina nosivost pri savijanju (toka 4.3.2.3 norme nHRN ENV
1992-1-1)

1 Rd Sd
V V

( ) | |
2 , 1
15 , 0 40 2 , 1 k f 25 , 0 d b
2
L q
cp 1 ctd w
d

+ +
=

| |
d
cp 1 ctd w
q 2 , 1
15 , 0 ) 40 2 , 1 ( k f 25 , 0 d b 2
L
+ +
=

(2a)

gdje je:

w
b - zbroj debljina svih hrptova (mm)
ctd
f - proraunska vlana vrstoa betona (N/mm
2
)
d 6 , 1 k = - d uvrstiti u m
( ) ( ) d b / A A
w 2 p 1 p 1
+ = - koeficijent armiranja presjeka vlanom armaturom
cp
- naprezanje u betonu u trenutku t= (N/mm
2
)

2c) Provjera nosivosti na poprenu silu i posmino-vlane nosivosti (formula 4.185 u normi nHRN ENV
1992-1-3 i u dodatku F norme nHRN EN 1168)

2 Rd Sd
V V

ctd cp
2
ctd
w d
f f
S 2 , 1
b I
2
L q
+

ctd cp
2
ctd
d
w
f f
q S 2 , 1
b I 2
L +

=

(2b)

gdje je:

bpg x
l / l =
x
l - razmak izmeu ruba uplje ploe i promatranog presjeka (mm)
mm 882 70 2 , 1 l 2 , 1 l
bd bpg
= = = - gornja granica duljine prijenosa sile

2b) Provjera nosivosti na poprenu silu - nosivost tlanih lanaka (toka 4.3.2.2 norme nHRN ENV 1992-
1-1)

V
Sd
min( V
Rd3, red
; V
Rd3
)

( )
3 Rd red , 3 Rd
d
V ; V min
2
L q
=

;
2 , 1
z b f 5 , 0
V
w cd
3 Rd

=

VIBROBETON

Graevinski fakultet

20
5 , 0
200
f
7 , 0
ck
=
;
f
1 V 67 , 1 V
cd
eff , cp
3 Rd red , 3 Rd
|
|
.
|
\
|
=

vrijedi za 4 , 0
f
cd
eff cp,

c
s
3 p 3 pkd
Sd eff , cp
A /
A f
N
|
|
.
|
\
|
=

Kako je V
Rd3
< V
Rd3,red

2 , 1
z b f 5 , 0
2
L q
w cd d

=

d
w cd
q 2 , 1
z b f
L

=

(2c)

gdje je:

cd
f - proraunska tlana vrstoa betona (N/mm
2
)
Sd
N - proraunska uzduna sila u trenutku t= (N)
3 pkd
f - karakteristina proraunska vrijednost tlane armature 7 (N/mm
2
)

3 p
A - plotina presjeka tlane armature 7 (mm
2
)

3a) Provjera progiba - nadvienja pri otputanju natega

1000
L
f
0 t

=

1000 ) 2 , 1 / ( 8
) (
) 2 , 1 / ( 384
5
2
,
2 1 0 3 0
,
4
0
L
L
I E
e A A e A
I E
L g
c otp c
d p p cpd g p cpg
c otp c
=
(
(

+
+

( )
3
3
0
d 2 p 1 p 0 cpd g 3 p 0 cpg
2
0
2
c otp , c
0
c otp , c
g
e ) A A ( e A
768 , 32
) g 2 , 1 (
I E 0014784025 , 0
g 2 , 1
I E 03845 , 0
L
(
+
+

=

+
( )
3
3
0
d 2 p 1 p 0 cpd g 3 p 0 cpg
2
0
2
c otp , c
0
c otp , c
g
e ) A A ( e A
768 , 32
) g 2 , 1 (
I E 0014784025 , 0
g 2 , 1
I E 03845 , 0
(
+
+

(3a)
gdje je:

otp , c
E - modul elastinosti betona u trenutku otputanja natega (N/mm
2
)
0 cpg
- poetno naprezanje u tlanoj armaturi (N/mm
2
)
0 cpd
- poetno naprezanje u vlanoj armaturi (N/mm
2
)
d
e - ekscentrinost vlane armature u odnosu na teite presjeka (mm)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

21
g
e - ekscentrinost tlane armature u odnosu na teite presjeka (mm)

3b) Provjera konane vrijednosti progiba za vrijeme t =

250
L
f
t

=

( )
250
L
L
) 2 , 1 / I ( E 8
e ) A A ( e A
) 2 , 1 / I ( E 384
L q 5
K 1
2
c c
d 2 p 1 p cpd g 3 p cpg
c c
4
u
r
=
(
(
|
|
.
|
\
|

+
+

+

( )
( )
( ) ( )
3
3
u
2
r u
2
c c
r u
c c
q
e ) A A ( e A
768 , 32
K 1 q 2 , 1
I E 02359296 , 0
K 1 q 2 , 1
I E 1536 , 0
L
(
+
+
+

+

=

+
( )
( )
( ) ( )
3
3
u
2
r u
2
c c
r u
c c
q
e ) A A ( e A
768 , 32
K 1 q 2 , 1
I E 02359296 , 0
K 1 q 2 , 1
I E 1536 , 0
(
+
+
+

(3b)

gdje je:

c
E - modul elastinosti betona (N/mm
2
)
cpg
- naprezanje u tlanoj armaturi nakon svih gubitaka (N/mm
2
)
cpd
- naprezanje u vlanoj armaturi nakon svih gubitaka (N/mm
2
)
q g g q
2 1 0 u
+ + = - proraunsko optereenje za granino stanje uporabivosti - nazovistalnu kombinaciju
optereenja (kN/m
2
)
|
|
.
|
\
|
+
=
2 p 1 p
3 p
r
A A
A
6 , 0 1 K
- koeficijent puzanja betona u trenutku t=, optereenog u starosti od 28 dana

4) Provjera vlanog naprezanja pri cijepanju na mjestu unoenja sile prednapinjanja (toka 4.3.3.2.1
norme nHRN EN 1168)

05 , 0 ctk sp
f

gdje je:

05 , 0 ctk
f - karakteristina vrijednost vlane vrstoe betona u trenutku otputanja sile

P
0
15
e
2,3
+ 0,07
sp
=
_____
.
______________________________________
(4)
b
w
e
0
1 + (
pt1
/ e
0
)
1,5
. (1,3
e
+ 0,1)

gdje je:

VIBROBETON

Graevinski fakultet

22
0
P - poetna sila neposredno nakon otputanja natega
0
e - ekscentrinost natega
e
= (e
0
- k) / h
k = W
b
/A
c

pt1
= 0,8
bd
= 0,8 . 70 = 558 mm (donja proraunska vrijednost duljine prijenosa)

Ostale oznake su ope poznate pa se ne navode ili ih treba potraiti u normi HRN ENV 1992-1-1.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

23
2.6 Tablice i dijagrami nosivosti

Tablica 2.1 - Doputeni proraunski raspon ploa PPV 200-(A-G)35 u mm u funkciji uporabnog optereenja Lr=Lr(q)

q
(kN/m
2
)
PPV 200-
A35
PPV 200-
B35
PPV 200-
C35
PPV 200-
D35
PPV 200-
E35
PPV 200-
F35
PPV 200-
G35
2,0 7122 7949 8000 8000 8000 8000 8000
2,5 6854 7650 8000 8000 8000 8000 8000
3,0 6614 7382 8000 8000 8000 8000 8000
3,5 6398 7141 7938 8000 8000 8000 8000
4,0 6201 6922 7778 8000 8000 8000 8000
4,5 6022 6721 7630 7853 8000 8000 8000
5,0 5858 6538 7442 7708 7945 8000 8000
5,5 5706 6368 7249 7571 7802 8000 8000
6,0 5565 6211 7071 7443 7668 8000 8000
6,5 5434 6065 6905 7323 7541 7927 8000
7,0 5313 5929 6750 7209 7421 7798 8000
8,0 5092 5683 6469 6944 7201 7560 7772
9,0 4896 5464 6221 6677 7003 7345 7548
10,0 4721 5270 5999 6439 6823 7151 7345
12,5 4355 4861 5534 5940 6380 6734 6911
15,0 4063 4535 5162 5541 5952 6392 6555
20,0 ---- ---- 4393 4726 5094 5694 5971

Slika 2.1 - Doputeni proraunski raspon ploa PPV 200-(A-G)35 u mm u funkciji uporabnog optereenja Lr=Lr(q)

2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
4000 4500 5000 5500 6000 6500 7000 7500 8000
proraunski raspon Lr (mm)
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 200-A(35) PPV 200-B(35) PPV 200-C(35) PPV 200-D(35) PPV 200-E(35)
PPV 200-F(35) PPV 200-G(35)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

24


q
(kN/m
2
)
PPV 200-
A45
PPV 200-
B45
PPV 200-
C45
PPV 200-
D45
PPV 200-
E45
PPV 200-
F45
PPV 200-
G45
2,0 6864 7661 8000 8000 8000 8000 8000
2,5 6606 7373 8000 8000 8000 8000 8000
3,0 6374 7115 7855 8000 8000 8000 8000
3,5 6166 6882 7692 7887 8000 8000 8000
4,0 5977 6671 7541 7729 7959 8000 8000
4,5 5804 6478 7374 7581 7804 8000 8000
5,0 5645 6301 7173 7444 7659 7991 8000
5,5 5499 6137 6987 7315 7524 7846 8000
6,0 5363 5986 6814 7194 7397 7710 7906
6,5 5237 5846 6654 7080 7277 7582 7773
7,0 5120 5715 6505 6972 7164 7461 7647
8,0 4907 5477 6235 6692 6956 7238 7416
9,0 4718 5266 5995 6435 6768 7038 7207
10,0 4550 5079 5781 6206 6598 6856 7018
12,5 4197 4685 5333 5724 6148 6465 6612
15,0 ---- ---- 4975 5340 5736 6144 6279
20,0 ---- ---- 4175 4494 4865 5419 5760


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
4000 4500 5000 5500 6000 6500 7000 7500 8000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 200-F(45) PPV 200-G(45)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

25


q
(kN/m
2
)
PPV 250-
A35
PPV 250-
B35
PPV 250-
C35
PPV 250-
D35
PPV 250-
E35
PPV 250-
F35
PPV 250-
G35
2,0 8084 9023 9944 10000 10000 10000 10000
2,5 7794 8699 9721 10000 10000 10000 10000
3,0 7533 8408 9516 9789 10000 10000 10000
3,5 7297 8145 9271 9589 9902 10000 10000
4,0 7082 7904 8998 9404 9706 10000 10000
4,5 6885 7684 8747 9230 9523 9972 10000
5,0 6703 7481 8516 9068 9352 9787 10000
5,5 6535 7294 8303 8913 9191 9615 9915
6,0 6379 7120 8105 8700 9040 9452 9744
6,5 6234 6957 7920 8502 8897 9299 9584
7,0 6098 6806 7748 8316 8762 9154 9432
8,0 5851 6530 7434 7980 8513 8887 9152
9,0 5632 6286 7155 7681 8249 8645 8899
10,0 5435 6067 6906 7413 7962 8425 8669
12,5 5022 5606 6381 6850 7357 7952 8174
15,0 ---- 5236 5960 6398 6872 7527 7766
20,0 ---- ---- 5125 5483 5907 6537 6973


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
5000 5500 6000 6500 7000 7500 8000 8500 9000 9500 10000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 250-F(35) PPV 250-G(35)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

26


q
(kN/m
2
)
PPV 250-
A45
PPV 250-
B45
PPV 250-
C45
PPV 250-
D45
PPV 250-
E45
PPV 250-
F45
PPV 250-
G45
2,0 7869 8783 9742 9999 10000 10000 10000
2,5 7587 8468 9527 9774 10000 10000 10000
3,0 7333 8185 9317 9566 9826 10000 10000
3,5 7103 7928 9025 9374 9625 10000 10000
4,0 6894 7694 8759 9195 9437 9842 10000
4,5 6702 7480 8515 9028 9262 9654 9934
5,0 6525 7282 8290 8871 9099 9479 9750
5,5 6361 7100 8082 8675 8945 9314 9578
6,0 6209 6930 7889 8468 8800 9160 9417
6,5 6068 6772 7709 8275 8664 9014 9264
7,0 5936 6625 7542 8095 8534 8876 9120
8,0 5695 6357 7236 7767 8296 8621 8854
9,0 5482 6118 6965 7476 8030 8390 8613
10,0 5291 5905 6722 7216 7750 8180 8394
12,5 ---- 5456 6211 6667 7161 7728 7923
15,0 ---- 5097 5802 6228 6689 7327 7534
20,0 ---- ---- ---- 5288 5676 6283 6702


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
5000 5500 6000 6500 7000 7500 8000 8500 9000 9500 10000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 250-F(45) PPV 250-G(45)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

27


q
(kN/m
2
)
PPV 300-
A35
PPV 300-
B35
PPV 300-
C35
PPV 300-
D35
PPV 300-
E35
PPV 300-
F35
PPV 300-
G35
2,0 9796 11152 11926 12000 12000 12000 12000
2,5 9467 10777 11669 12000 12000 12000 12000
3,0 9169 10438 11431 11792 12000 12000 12000
3,5 8898 10129 11210 11559 12000 12000 12000
4,0 8649 9846 11003 11342 11887 12000 12000
4,5 8420 9585 10809 11138 11668 12000 12000
5,0 8208 9344 10627 10947 11463 11809 12000
5,5 8012 9120 10456 10767 11270 11607 12000
6,0 7829 8912 10275 10597 11087 11416 12000
6,5 7658 8717 10050 10437 10915 11236 11839
7,0 7497 8535 9840 10284 10751 11065 11655
8,0 7205 8202 9456 10002 10448 10749 11314
9,0 6944 7905 9114 9701 10173 10462 11004
10,0 6710 7638 8806 9374 9922 10200 10722
12,5 6214 7074 8155 8681 9379 9633 10112
15,0 ---- 6618 7631 8123 8810 9163 9607
20,0 ---- ---- 6827 7268 7882 8323 8811


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
6000 6500 7000 7500 8000 8500 9000 9500 10000 10500 11000 11500 12000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 300-F(35) PPV 300-G(35)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

28


q
(kN/m
2
)
PPV 300-
A45
PPV 300-
B45
PPV 300-
C45
PPV 300-
D45
PPV 300-
E45
PPV 300-
F45
PPV 300-
G45
2,0 9591 10918 11697 12000 12000 12000 12000
2,5 9268 10551 11448 11792 12000 12000 12000
3,0 8977 10219 11217 11549 12000 12000 12000
3,5 8711 9916 11002 11324 11800 12000 12000
4,0 8467 9639 10802 11113 11575 11907 12000
4,5 8243 9384 10614 10916 11365 11688 12000
5,0 8036 9148 10437 10731 11167 11481 12000
5,5 7843 8929 10270 10556 10981 11287 11864
6,0 7664 8725 10059 10392 10806 11104 11667
6,5 7497 8534 9839 10236 10640 10931 11481
7,0 7340 8355 9633 10088 10483 10767 11304
8,0 7053 8029 9257 9814 10191 10463 10978
9,0 6798 7739 8922 9497 9926 10187 10681
10,0 6569 7478 8621 9177 9685 9935 10411
12,5 6083 6925 7984 8499 9161 9390 9826
15,0 ---- 6479 7470 7952 8624 8938 9341
20,0 ---- ---- 6684 7115 7717 8148 8577


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
6000 6500 7000 7500 8000 8500 9000 9500 10000 10500 11000 11500 12000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 300-F(45) PPV 300-G(45)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

29


q
(kN/m
2
)
PPV 350-
A35
PPV 350-
B35
PPV 350-
C35
PPV 350-
D35
PPV 350-
E35
PPV 350-
F35
PPV 350-
G35
2,0 10537 11995 13221 13629 14000 14000 14000
2,5 10197 11608 12951 13345 13933 14000 14000
3,0 9888 11256 12700 13081 13651 14000 14000
3,5 9606 10935 12466 12835 13388 13832 14000
4,0 9346 10640 12246 12605 13142 13573 14000
4,5 9107 10367 11952 12388 12911 13330 13991
5,0 8885 10114 11661 12185 12693 13102 13746
5,5 8678 9879 11390 11992 12488 12887 13515
6,0 8485 9660 11137 11811 12294 12683 13297
6,5 8305 9454 10900 11603 12111 12491 13090
7,0 8136 9261 10677 11366 11936 12308 12894
8,0 7826 8908 10271 10933 11612 11968 12530
9,0 7549 8593 9907 10546 11318 11660 12200
10,0 7299 8309 9580 10197 11048 11377 11897
12,5 ---- 7706 8885 9458 10257 10763 11241
15,0 ---- 7218 8322 8859 9608 10145 10695
20,0 ---- ---- 7457 7938 8610 9091 9819


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
7000 7500 8000 8500 9000 9500 10000 10500 11000 11500 12000 12500 13000 13500 14000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 350-F(35) PPV 350-G(35)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

30


q
(kN/m
2
)
PPV 350-
A45
PPV 350-
B45
PPV 350-
C45
PPV 350-
D45
PPV 350-
E45
PPV 350-
F45
PPV 350-
G45
2,0 10354 11787 12991 13363 13927 14000 14000
2,5 10020 11407 12728 13088 13633 14000 14000
3,0 9717 11061 12484 12832 13360 13782 14000
3,5 9439 10745 12256 12593 13105 13515 14000
4,0 9184 10455 12042 12370 12867 13265 13892
4,5 8949 10187 11745 12160 12643 13030 13641
5,0 8731 9939 11458 11962 12432 12809 13405
5,5 8528 9707 11192 11775 12234 12601 13182
6,0 8338 9492 10943 11599 12046 12404 12971
6,5 8161 9290 10710 11401 11868 12218 12772
7,0 7994 9100 10492 11169 11699 12041 12583
8,0 7690 8754 10092 10743 11385 11713 12232
9,0 7418 8444 9735 10363 11099 11413 11912
10,0 7172 8165 9413 10020 10837 11140 11620
12,5 ---- 7573 8730 9294 10079 10545 10986
15,0 ---- 7093 8177 8705 9441 9969 10458
20,0 ---- ---- 7328 7800 8460 8933 9622


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
7000 7500 8000 8500 9000 9500 10000 10500 11000 11500 12000 12500 13000 13500 14000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 350-F(45) PPV 350-G(45)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

31


q
(kN/m
2
)
PPV 400-
A35
PPV 400-
B35
PPV 400-
C35
PPV 400-
D35
PPV 400-
E35
PPV 400-
F35
PPV 400-
G35
2,0 11140 12682 14352 14767 15394 15894 16000
2,5 10797 12291 14076 14477 15085 15570 16000
3,0 10484 11934 13759 14207 14796 15267 16000
3,5 10196 11607 13382 13954 14526 14983 15704
4,0 9931 11305 13034 13716 14272 14717 15419
4,5 9685 11025 12711 13492 14034 14467 15151
5,0 9457 10766 12412 13212 13808 14231 14898
5,5 9244 10524 12133 12915 13596 14008 14659
6,0 9045 10297 11871 12637 13394 13797 14433
6,5 8859 10084 11626 12376 13202 13596 14219
7,0 8683 9885 11396 12131 13020 13406 14015
8,0 8361 9518 10973 11681 12669 13051 13635
9,0 8073 9189 10595 11278 12232 12727 13289
10,0 ---- 8893 10253 10914 11837 12430 12972
12,5 ---- 8261 9524 10138 10996 11610 12280
15,0 ---- ---- 8932 9508 10311 10888 11702
20,0 ---- ---- 8017 8534 9256 9773 10556


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
8000 8500 9000 9500 10000 10500 11000 11500 12000 12500 13000 13500 14000 14500 15000 15500 16000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 400-F(35) PPV 400-G(35)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

32


q
(kN/m
2
)
PPV 400-
A45
PPV 400-
B45
PPV 400-
C45
PPV 400-
D45
PPV 400-
E45
PPV 400-
F45
PPV 400-
G45
2,0 10976 12494 14147 14531 15114 15581 16000
2,5 10637 12109 13877 14249 14813 15265 15979
3,0 10329 11758 13556 13985 14532 14971 15664
3,5 10045 11435 13184 13738 14269 14696 15369
4,0 9784 11138 12841 13506 14023 14437 15093
4,5 9542 10862 12523 13288 13790 14194 14833
5,0 9317 10606 12228 13017 13571 13965 14588
5,5 9108 10368 11953 12724 13364 13748 14356
6,0 8912 10145 11696 12450 13168 13543 14137
6,5 8728 9935 11454 12193 12981 13348 13929
7,0 8555 9738 11227 11952 12804 13162 13731
8,0 8237 9377 10811 11508 12473 12817 13363
9,0 ---- 9054 10438 11111 12051 12502 13027
10,0 ---- 8761 10101 10752 11662 12213 12718
12,5 ---- 8139 9383 9988 10833 11438 12046
15,0 ---- ---- 8799 9367 10159 10727 11485
20,0 ---- ---- ---- 8408 9119 9629 10400


2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
8000 8500 9000 9500 10000 10500 11000 11500 12000 12500 13000 13500 14000 14500 15000 15500 16000
u
p
o
r
a
b
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

q

(
k
N
/
m
2
)
PPV 400-F(45) PPV 400-G(45)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

33
3 KONSTRUKCIJSKI DETALJI

365
150 65 150 PPV 200
serkla
toplinska
izolacija
2
0
0
leaj
50x6x1200
12
3
5
6
300
9
0
1000 12 (sidro u sljubnici)
1
5
0
openi
zid
stremenovi 6/ 200
28
38
38
stremenovi 6/ 200
3
1
6
260
110
1000
12
Slika 3.1 - Detalj oslanjanja ploe na vanjski zid
PPV 200
110
stremenovi 6/ 200
12 (sidro u sljubnici)
9
0
1
6
6
1000
serkla
150x206
150 150
1000
2
0
0
12
PRESJEK TLOCRT
leaj
50x6x1200
28
28
Jordahl profil
W 74/48
12
1
0
0
1
0
0
Jordahl profil
W 74/48
2
5
0
500 300
trn 10
trn 10
trn 10
Slika 3.2 - Detalj oslanjanja ploe na rubnu gredu

VIBROBETON

Graevinski fakultet

34
1500
serkla
100x206
12
80
1
6
6
400
9
0
1500
PPV 200 150 150 100
2
0
0
PRESJEK TLOCRT
12
stremenovi 6/ 200
28
28
leaj 50x6x1200
greda
Slika 3.3 - Detalj oslanjanja ploe na gredu
stremenovi 6/ 200
stup
1
6
6
28
80
1700
28
400
leaj 50x6x1200
serkla
100x206
12
stup 150 150 100
PRESJEK
PPV 200
cijev 100
cijev 50
cijev 50
12 12
cijev 100
stup
2
0
0
serkla
greda
1
2
0
0
1700
12
TLOCRT

Slika 3.4 - Detalj oslanjanja ploe na gredu uz stup

VIBROBETON

Graevinski fakultet

35
12 (armatura ostavljena iz zida)
zapunjeno betonom
PRESJEK
serkla
150x206
212
PPV 200
212
zid
150
2
0
0
stremenovi 6/ 200
110
28
28
1
6
0
12
1200
L
/
2
12
3
0
0
ukloniti beton odmah nakon prolaska stroja
L
/
2
TLOCRT

Slika 3.5 - Detalj bonog prikljuka ploe na armiranobetonski zid

20 150
500
160 150 20
1
0
0
PRESJEK
200
stup
PPV 200
TLOCRT
2
0
0
greda
12 (sidro u sljubnici) 1500
9
0
9
0
1500
12
12
leaj 50x6x1200 leaj 50x6x1200
12
Slika 3.6 - Detalj oslanjanja ploe na gredu

VIBROBETON

Graevinski fakultet

37
4 STROPNA KONSTRUKCIJA KAO HORIZONTALNI DISK

4.1 Uvod

Stabilnost predgotovljenih betonskih graevina optereenih horizontalnim silama osigurava se tako da
stropne konstrukcije i krovna konstrukcija sile prouzroene vjetrom ili potresom prenose na nosive
armiranobetonske zidove ili okvirne sustave. Ovi horizontalne sile preuzete od stropnih konstrukcija prenose
do temeljnoga tla.

Stropne i krovne konstrukcija graevina izvedenih sustavom predgotovljenih konstrukcija Vibrobeton sastoje
se od pojedinanih predgotovljenih prednapetih betonskih upljih ploa irine 1200 mm oslonjenih na
sekundarne, glavne ili rubne nosae, zidove ili elemente okvirne konstrukcije.

Ako je razmak izmeu vertikalnih nosivih elemenata velik, primjerice 6-8 m ili vie, stropna se konstrukcija
projektira kao ploa, tzv. horizontalna dijafragma ili disk koji mora prenijeti posmine sile i momente
savijanja u vlastitoj ravnini i predati ih vertikalnim elementima. Raspodjela djelovanja na pojedine vertikalne
elemente osniva se na meusobnim odnosima horizontalnih krutosti tih elemenata pri emu je temeljna
pretpostavka "beskonana krutost" stropne konstrukcije u vlastitoj ravnini. Da bi se to postiglo potrebno je
stropnu konstrukciju "monolitizirati" tj. uiniti je gotovo "beskonano" krutom u horizontalnoj ravnini. To se
postie na gradilitu, nakon montae ploa, povezivanjem odnosno zalijevanjem betonom (mortom)
uzdunih sljubnica izmeu ploa. Kako takva veza obino nije dovoljna nuno je projektirati i dimenzionirati
jo i rubne serklae koji uokviruju stropni disk i osiguravaju zajedniko djelovanje montiranih
predgotovljenih ploa u horizontalnoj ravnini.

Druga je mogunost izvedbe predgotovljenih konstrukcija da se djelovanje diska ne ostvaruje, pa tada svaki
vertikalni element preuzima "pripadajui" mu dio mase i djeluje za sebe, neovisno o ostalim elementima.

U nastavku se prikazuje kako se odreuju sile u stropnom disku, kako ga se dimenzionira i utvruje njegova
nosivost i krutost. Prikazani postupci provjereni su inozemnim ispitivanjima u pravoj veliini. Rezultati tih
ispitivanja objavljeni su u strunoj literaturi ali se ovdje zbog ogranienoga prostora ne navode.

4.2 Djelovanje stropnoga diska

Nain na koji djeluje stropni disk optereen horizontalnim silama zavisi o tlocrtnoj dispoziciji stropne
konstrukcije. Strop se moe ponaati kao reetka ili kao Vierendeelov nosa, no najee ga se promatra kao
visoki horizontalno poloen nosa (visoka greda) kod kojeg se razlikuje tlani luk i vlani pojas.
Pretpostavlja se da nema deformiranja diska okomito na vlastitu ravninu odnosno da su deformiranja
prouzroena vertikalnim optereenjem zanemariva. Osim vjetra na stropni disk mogu djelovati i druge
horizontalne sile kao npr.:

- sile prouzroene odstupanjem konstrukcije od vertikalnosti to izmeu pojedinih nosivih zidova izaziva
male dodatne sile
- sile prouzroene temperaturnim promjenama i skupljanjem
- sile prouzroene izvanrednim djelovanjem itd.

U stropnim konstrukcijama koje imaju vie raspona i gdje su predgotovljene ploe postavljene tako da im je
raspon usporedan sa smjerom optereenja, slika 4.1 (a), posmini tok (engl. shear flow) V
h
na liniji
unutarnjih leajeva ploa iji je raspon
1
i
2
proraunava se iz formule:

V S 6 V (b -
1
)
1

V
h
=
________
=
____________________
(4.1)
I b
3

VIBROBETON

Graevinski fakultet

38

za
1
>
2

gdje je:

V proraunska poprena sila zbog djelovanja nekog optereenja
S = L (b -
1
) .
1
/ 2 statiki moment plotine iznad promatranoga presjeka
I = L b
3
/ 12 moment tromosti
b ukupna "visina" stropnoga diska.

uplje
ploe
reakcija
Dijagram poprenih sila
reakcija
V
m
a
x V
optereenje
Vh
L
b
reakcija
V
m
a
x
Dijagram poprenih sila
l
3
l
2
b
l
1
Vh
poprena leajna greda
i unutarnji pojas
optereenje
a) b)
unutarnji i vanjski pojas

Slika 4.1 - Posmine sile u stropnom disku

Ako je raspon ploa okomit na smjer optereenja, slika 4.1 (b), pretpostavlja se da je krutost stropnoga diska
dovoljno velika i da je ponaanje slino kao u krute ploe. U takvom sluaju najvei posmini tok izmeu
ploa nastaje u neutralnoj osi stropnog diska i proraunava se iz formule:

V S 1,5 V
V
h
=
________
=
_________
(4.2)
I b

Stropni disk optereen horizontalnim optereenjem, slika 4.2, svoju unutarnju ravnoteu uspostavlja tlanim
lukom i vlanim pojasom. Sila u vlanome pojasu moe se preuzeti dodatnom armaturom postavljenom u
sljubnicu okomitu na raspon pregotovljenih ploa izmeu ploa i potpornih elemenata (greda) ili se moe
preuzeti dodatnim konstrukcijskim elementom - predgotovljenom gredom, armiranobetonskom gredom
izvedenom na mjestu, ili armiranobetonskim serklaom, ali samo ako je pritom osigurana mehanika veza sa
ploama.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

39
FtV
tlano podruje
nosivi zid
FcM
FtV+FtM
modanik
r
a
s
p
o
n

s
t
r
o
p
a
k
r
a
k

u
n
u
t
a
r
n
j
i
h

s
i
l
a

(
z
)
l
V
b

Slika 4.2 - Sile koje djeluju na stropni disk promatran kao visoki nosa

Vlana sila u vlanome pojasu koja preuzima moment savijanja prorauna se iz formule:

M
h

F
tM
=
____
(4.3)
z

gdje je:

M
h
moment savijanja koji djeluje na stropni disk
z krak unutarnjih sila.

Vrijednost z zavisi o omjeru stranica diska i o veliini momenta savijanja. Na mjestu najveega momenta
moe se uzeti

za b/ < 0,5 z = 0,9 b
za 0,5 < b/ < 1,0 z = 0,8 b.

Za omjer b/>1,0 ponaanje diska bit e slinije luku za zategom. Tada se vlana sila prorauna iz uvjeta:

F
tM
b = 0,5 V (4.4a)

F
tM
= V / 2 b (4.4b)

Serkla spreava ploe od pomicanja i priotrm nastaje sila upetosti F
tV
, ako na disk djeluje posmina sila V.
Veliina je te sile:

F
tV
= 0,5 V / (4.5)

gdje je:

= 0,4 koeficijent trenja u uzdunoj sljubnici izmeu ploa (to vrijedi za nenazubljene ploe).

VIBROBETON

Graevinski fakultet

40
Ako posminu silu V preuzimaju spojnice ploa iz vie polja (raspona) koja se nastavljaju u smjeru
djelovanja optereenja, pretpostavlja se da se vlana sila raspodjeluje izmeu njih jednolino.

Kombinacijom sila prouzroenih savijanjem i posmikom dobivamo ukupnu vlanu silu u serklau:

V M
h

F
t
= F
tV
+ F
tM
=
________
+
_____
(4.6)
(n+1) z

gdje je n broj polja (raspona) u smjeru optereenja koja prenose posminu silu.

Iz rezultata eksperimenata na predgotovljenim stropnim diskovima zakljueno je da se kao element koji
preuzima vlanu silu stropnoga diska ne moe uzeti greda postavljena ispod ravnine stropnoga diska na koju
se oslanjaju predgotovljene ploe nego da serkla mora biti postavljen u ravnini diska.

4.3 Mehanizam prijenosa posmika

Ponaanje stropnoga diska koji se sastoji od predgotovljenih ploa razlikuje se od ponaanja monolitno
izvedene armiranobetonske ploe. U sluaju stropne konstrukcije sastavljene od predgotovljenih ploa
imamo elemente velike krutosti u horizontalnoj ravnini koji su spojeni sljubnicama relativno male krutosti i
vrstoe.

Na spojnici izmeu predgotovljenoga betona i betona (morta) u sljubnici izvedenoga na mjestu redovito se
stvara mala poetna (inicijalna) pukotina zbog skupljanja betona. irina te inicijalne pukotina (
ti
) utjee na
stvarnu ("efektivnu") posminu plotinu spojnice. irina pukotine zavisi od nekoliko imbenika, no
najutjecajniji su:

- starost predgotovljene ploe u trenutku zalijevanja sljubnice
- veliina uzdunoga procijepa - razmaka izmeu ploa
- skupljanje betona (morta) kojim se sljubnica zalijeva.

U tablici 4.1 dani su eksperimentalni podaci za razliite starosti ploa u trenutku zalijevanja sljubnica za
ploe irine 1200 mm i za betone za koje konana vrijednost skupljanja iznosi =0,0006 mm/mm. Od
konane se vrijednosti skupljanja 50% realizira u prvih 7 dana, 70% nakon 28 dana, a 80% nakon 90 dana.
irina sljubnice iznosila je 50 mm.

Tablica 4.1 - Zavisnost irine inicijalne pukotine
ti
i starosti ploa u trenutku zalijevanja uzdune sljubnice

Starost ploe u trenutku zalijevanja sljubnice izmeu ploa irina pukotine
ti
u mm
< 7 dana 0,23
28 dana 0,15
90 dana 0,11

Bit je kvalitetnog projekta stropnoga diska osiguravanje prijenosa posmine sile kroz usku raspucalu
sljubnicu, slika 4.3. Predgotovljenu plou moemo smatrati krutom i okarakterizirati modulom posmika G.
"Stvarni" modul posmika G* stropnoga diska koji je zbog deformabilnosti sljubnica i serklaa manji (G*<G)
treba proraunati. To je pokazano u toki 4.4.3.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

41
e) mehanizam tlanoga lanka
b) mehanizam zaklinjenja agregata

c) mehanizam djelovanja trna
tlana
naprezanja
a) poetno stanje prije raspucavanja
V
FtV
FtV
t
a
armatura
FtV
a
d) mehanizam tlanoga lanka
rubna greda
armatura
predgotovljena
ploa
s
V
t a
t
t
V

Slika 4.3 - Mehanizam prijenosa posmika

Posmina otpornost sljubnice, R, izmeu ploa kombinacija je:

- otpora zaklinjenoga agregata (engl. aggregate interlock) u raspucalomu betonu koji je nadalje zbroj
'rubnoga uinka' kao posljedice neravnosti rubova ploe i 'posminoga trenja'. Oba uinka oznaujemo s R
v
.
- djelovanja trna (engl. dowel action) tj. plastino deformirane armature u rubnom serklau i njezine
posmine otpornosti, to oznaujemo s R
d
.

Prvi se uinak znatno poveava ako su na uzdunim rubovima ploa namjerno izvedene valovite neravnine
koje imaju modaniko djelovanje. Prvi se uinak oituje u izrazito visokoj vrstoi uz krhko ponaanje a
drugi u nioj vrstoi ali duktilnomu ponaanju zbog naprezanja armature u plastinomu podruju.

Vano svojstvo uzdune (vertikalne) plohe predgotovljene ploe njezina je profilacija. Ta ploha ne proizvodi
se hrapavom s namjerom, no vuenjem stroja uz polusuhu mjeavinu betona ta je povrina ipak hrapava to
je za djelovanje stropnoga diska bitno. U profilirani prostor izmeu ploa nalijeva se mort (beton). Smatra se
da najnia tlana vrstoa toga morta treba biti C20/25. U sljubnici nema armature. Predgotovljene se ploe
moraju montirati tako da izmeu njih nema zazora koji mogao dovesti do razmicanja ploa i vlanoga sloma
okomito na sljubnicu u mortu sljubnice.

4.4 Proraunski model

U ovoj se toki objanjava postupak prorauna horizontalne nosivosti i krutosti stropnoga diska. Cilj je
prorauna provjeriti granino stanje nosivosti i granino stanje uporabljivosti tog konstrukcijskog elementa
graevine.

Za granino stanje nosivosti potrebno je provjeriti:

- nosivost (dimenzioniranje) ipaka armature serklaa, A
s
, za preuzimanje vlane sile koja je posljedica: a)
zajednikoga djelovanja poprene sile V i momenta savijanja M
h
u horizontalnoj ravnini diska i b) djelovanja
samo poprene sile V

VIBROBETON

Graevinski fakultet

42
- nosivost (dimenzioniranje) spojne armature koja povezuje serkla i ploe, A
sv
, i preuzima poprene sile
- nosivost za djelovanje horizontalne sile R
v
i momenta M
h
u ravnini diska.

Za granino stanje uporabljivosti potrebno je provjeriti:

- uzdunu krutost sljubnica K
s

- horizontalni modul posmika stropa G
- irinu pukotina
t
u sljubnici izmeu ploa
- deformiranje prouzroeno pomacima i zakrivljenou stropa s obzirom na ogranienja i doputena
odstupanja koja vrijede za proelje.

Za proraun su potrebni sljedei podaci:

- debljina stropa, t
- ukupna duljina uzdune sljubnice, b, ili krak unutarnjih sila, z, ako se radi o kombinaciji
savijanja i posmika
- poetna irina pukotine,
ti

- "rubni koeficijent" koji se utvruje eksperimentalno
- svojstva materijala, tlana vrstoa f
c
za beton ploa i koeficijent trenja ' za mort (beton) ispune sljubnica.

Proraun posmine nosivosti stropnoga diska obuhvaa dva odvojena prorauna:

a) 'rubni uinak' i 'posmino trenje' i
b) nosivost trna.

4.4.1 Proraun nosivosti za 'rubni uinak' i 'posmino trenje'

Nosivost zbog zaklinjenja agregata

Proraunom nosivosti uzdune sljubnice kao posljedice zaklinjenja agregata provjerava se ispunjenje dvaju
zahtjeva:

Vmax
= V / A
jeff

u
(4.7)

tV
= (F
tv
/ K
t
) +
ti

tmax
= 0,5 mm (4.8)

gdje je:

V
djelujue posmino naprezanje
A
jeff
proraunska plotina sljubnice koja prenosi posmik
u
najvee doputeno posmino naprezanje
ti
poetna irina pukotine
tmax
najvea doputena irina pukotine s obzirom na zaklinjenje agregata
F
t
najvea vlana sila (formula 4.6)
K
t
uzduna krutost serklaa.

Ako jedan od dva navedena uvjeta nije ispunjen posmina nosivost uzdune sljubnice R
d
odreuje se SAMO
kao nosivost trna armature serklaa. Time je u obzir uzeta injenica da je posmina nosivost sljubnice
iscrpljena (
Vmax
>
u
) i da je irina pukotine izmeu ploa
tV
>0,5 mm pa zaklinjenje agregata vie ne postoji.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

43
Pri proraunu
V
odnosno A
jeff
ne moe se u obzir uzeti cijela visina stropnoga diska jer mort sljubnice ne
dopire do donjega ruba ploe a najui dio sljubnice i nije kvalitetno zapunjen mortom. Kod veine tipova
ploa donjih 30 mm nije zaliveno pa stvarna visina sljubnice iznosi t-30 mm. Stoga se uzima

A
jeff
= b (t - 30) (mm
2
) (4.9)

Ako istodobno djeluju poprena sila i moment savijanja umanjuje se duljina sljubnice na veliinu kraka
unutarnjih sila z jer se dio sljubnice nalazi u tlanom podruju. Tada je

A
jeff
= z (t - 30) (mm
2
) (4.10)

Granina vrijednost posminoga naprezanja,
u
, dana je u ENV 1992-1-1 i iznosi
u
=
Rdj
= 0,1 N/mm
2
kao
prosjena vrijednost posmine nosivosti izmeu elemenata u nenazubljenoj sljubnici. Norma ne pravi razliku
izmeu betona razliitih vrstoa.

U stropnom disku izloenom savijanju tlana sila u zamiljenome luku, F
cM
, poveava posminu nosivost
sljubnice (vidi sliku 4.2) jer je suprotna vlanoj sili, F
tM
, pa se to djelovanje moe uzeti u obzir kao
umanjenje poprene sile V u sljubnici. Time se jednadba 4.7 mijenja u:
__

V - F
cM

Vmax
=
________________

u
(4.11)
A
jeff

gdje je koeficijent trenja.

Za djelovanje momenta savijanja u ravnini jednadba 4.8 mijenja se u:
__
F
tV
+ F
tM
(0,8 - 1 / (n
t
))

tVM
=
___________________________________
+
u

tmax
= 0,5 mm (4.12)

K
t

uz uvjet da je odabrana minimalna armatura A
s
= A
smin
iji je presjek odreen jednadbom

(F
tV
+ F
tM
) A
s
f
y
(4.13)

gdje je:

n
t
broj serklaa.

Dimenzioniranje armature serklaa

Uzduna krutost serklaa koji je izloen vlanoj sili treba biti dovoljno velika, tako da duljina uvoenja sile
bude manja od irine ploe pomnoene s 0,8 tj. manja od
smax
= 0,8 . 1,20 = 0,96 m. Ova vrijednost,
odreena uz rezervu sigurnosti, omoguuje prijenos posmika u prikljuenu uzdunu sljubnicu.

Uzduna krutost serklaa proraunava se iz formule:

K
t
= A
s
E
s
/
s
(4.14)

gdje je:

E
s
modul elastinosti elika serklaa, 200.000 N/mm
2

VIBROBETON

Graevinski fakultet

44
Ako vrijednost K
t
ne zadovoljava zahtjev jednadbe 4.8 potrebno je plotinu armature, A
s
, poveati.

Duljina uvoenja sile
s
dobiva se iz izraza

s
= 30 d A
s
/ A
s,eff
za rebrasti elik (4.15)
ili

s
= 54 d A
s
/ A
s,eff
za glatki elik (4.16)

gdje je:

smax
= 0,8 w
w irina ploa stropnoga diska (1,20 m)
d promjer ipke armature
A
s,eff
stvarno ugraena plotina armature.

Ako je serkla optereen tlano, tj. ako je F
cM
> F
tV
, u izraz za krutost serklaa moe se ukljuiti krutost
betona serklaa na duljini jednakoj irini stropne ploe. S tako proraunanom krutou K
t
odredi se
minimalna armatura serklaa A
s
kojom se prenosi vlana sila F
t
iz formule 4.6 uz ogranienje pomaka iz
formule 4.8.

Posmina krutost zbog zaklinjenja agregata

Posmina krutost jedne uzdune sljubnice dana je izrazom:

K
s
= V /
s
(4.17)

Ona se moe prikazati i kao

K
s
= K
t
(4.18)

gdje je:

= 0,4 koeficijent trenja
'rubni koeficijent'
K
t
uzduna krutost armature serklaa svih rubnih i unutarnjih serklaa.

'Rubni keoficijent' u obzir uzima poveanje poprenoga pomaka, tj.
t
-
ti
. On je dan izrazom:

= (
t
-
ti
) /
s
(4.19)

Tipine vrijednosti koeficijenta jesu 1 < < 2 osim ako je
t
>1 mm kada postaje <<1. Ako se iz formule
(4.19) dobije vrijednost <1 u (4.18) treba uvrstiti =1. Vrijednost
ti
dane su u tablici 4.1.

Vrijednosti
s
i
t
odreene su eksperimentalno i iznose:

s
= [log (
tmax
/
ti
)] / (4.20)

t
=
ti
e
( s)
(4.21)

= 3,0
tmax
= 0,5 mm
ti
= 0,15 mm - za tipian sluaj zalijevanja sljubnica pri 28 dnevnoj starosti ploa, vidi tablicu 4.1

VIBROBETON

Graevinski fakultet

45
Uvrtavanjem se dobiva:

s
= log (0,5/0,15) / 3,0 = 0,17 mm

t
= 0,15 e
3,0 .0,17
= 0,25 mm

= (0,25 - 0,15) / 0,17 = 0,59 ... uzeti =1

4.4.2 Djelovanje trna

Djelovanjem trna prenosi se poprena sila posminom nosivou armaturnih ipaka koje presijecaju ravninu
pukotine. Zbog premaaja vrstoe prianjanja izmeu ipke i betona razlikuje se ponaanje pri malim i
velikim pomacima. Pri malim pomacima moe se pretpostaviti priblino linearno ponaanje.

Nosivost pri djelovanju trna

Ako je djelujua poprena sila V vea od umnoka A
jeff
u
moe se nosivost i krutost stropnoga diska
proraunati iz nosivosti armature rubnoga i unutarnjih serklaa. Tu nosivost oznaujemo s R
d
i nazivamo
'nosivost trna' (indeks 'd' je od engl. dowel - trn). Slika 4.4.

Slika 4.4 - Mehanizam djelovanja trna

Vrijednost R
d
moe se odrediti iz nosivosti ipaka nakon to se beton izveden na mjestu horizontalno
rascijepi. Sama posmina nosivost ipaka nije nikada kritina. Na slici 4.4 pokazana je raspodjela naprezanja
u poprenomu smjeru i uzdu ipke. Nakon to se beton rascijepi, dostignuta je vrstoa betona na cijepanje
f
ct
koja se moe uzeti f
ct
=0,72 f
cu
. Iz ravnotee sila proizlazi:

R
d
4,0 n
t
(t - k d) d f
ct
(4.22)

gdje je:

t visina serklaa
n
t
broj serklaa, (najmanje 2)
d promjer ipke
k broj ipaka u svakom serklau.

Proraunom se mora dokazati da je V < R
d
.

t
d
a) pukotine zbog cijepanja oko
armature serklaa pri slomu
b) naprezanja u betonu oko ipke u
poprenom smjeru i naprezanja uzdu ipke
predgotovljena
ploa
serkla
g
o
r
n
ja

p
lo
h
a
p
r
e
d
n
j
a

s
t
r
a
n
a

s
e
r
k
l
a
a
pukotina prouzroena
cijepanjem
armatura
R
d
R
d
raspucala
ravnina
l
=
8
d
armatura
ravnina
raspucavanja

VIBROBETON

Graevinski fakultet

46
Proraun plotine armature serklaa pri djelovanju trna

Plotina armature dana je izrazom:

V
A
sd
=
_________________
(4.23)

d
0,6 f
y
/
m

gdje je:

d
= 0,7 koeficijent trenja pri djelovanju trna.

Ukupna proraunana koliina armature jednolino se rapodijeli u sve predviene serklae.

Posmina krutost pri djelovanju trna

Zavisnost posminoga pomaka i sile dana je kao zbroj dvaju dijelova - posminoga deformiranja betona i
savijanja elinih ipaka. Ako je duljina ipaka koje daju uinak trna sa dvije strane uzdune sljubnice 8d
tada je ukupna duljina ipke koja se savija jednaka 16d iz ega proizlazi:

V

sd
=
_________________________
(4.24)
12 E
s
I
s

________
+ 2
3
E
s
I
s

(16d)
3

gdje je:
= (K
f
d / E
s
I
s
)
0,25

K
f
= 500 N/mm
3
deformabilnost betona
d promjer ipke
E modul elastinosti elika
I
s
moment tromosti ipke.

Popreni pomak
td
dan je izrazom

td
= 0,3 +
sd
(u mm) (4.25)

gdje je:
= 0,15 eksperimentalno odreen koeficijent

U graninom stanju ne smije
td
premaiti graninu irinu pukotine. Ako se to dogodi, treba plotinu elika
poveati kako bi se smanjio
sd
. Preporuuje se da bude
td
<1,0 mm.

Posmina krutost sljubnice tada se dobiva iz izraza:

K
sd
= V /
sd
(4.26)

Minimalna plotina armature serklaa

Minimalna plotina armature serklaa, A
smin
, odreuje se kao armatura za svaki serkla posebno. Armatura
mora preuzeti unutarnju vlanu silu F
T
a prorauna se iz izraza

VIBROBETON

Graevinski fakultet

47
A
smin
= F
T
/ (f
y
/
m
) (4.27)

m
=1,0

Norma nENV 1992-1-1 odreuje da se armatura dimenzionira na veu silu izmeu vrijednosti:

a) 70 kN
b) 0,5 (
1
+
2
) . 20 (kN)

4.4.3 Posmina krutost stropnoga diska

Posmina krutost stropnoga diska odreuje se zbrajanjem pojedinanih posminih pomaka
si
=
td
svake
uzdune sljubnice, slika 4.5.
1
2
4
3
V3
ploa i
ploa i+1
Vi
Vi
w
reakcija klizanje du spojne linije 3-4
uslijed posmine sile V3
pomak stropa
(karikirani dijagram)
reakcija
optereenje
s
i

Slika 4.5 - Posmini pomaci stropnoga diska izvedenog od predgotovljenih ploa

Uinak tih pomaka moe se priblino u obzir uzeti smanjenjem posminoga modula G prema izrazu

w K
si

G* = G
________________
(4.28)
wK
si
+ GA
jeff

gdje je:
K
si
posmina krutost sljubnice i odreena iz modela zaklinjenoga agregata ili djelovanja trna
w irina jedne stropne ploe (1,20 m)
A
jeff
plotina sljubnice prema izrazu 4.9
G posmini modul morta (betona) u sljubnici, npr. za C30/37

VIBROBETON

Graevinski fakultet

49
5 TOPLINSKA, ZVUNA I POARNA SVOJSTVA PLOA

5.1 Toplinska svojstva

Objavljene vrijednosti

Proizvoa objavljuje sljedee vrijednosti toplinskoga otpora ploa u tablici 5.1.

Tablica 5.1 - Objavljene vrijednosti toplinskoga otpora R
c

Tip ploe Toplinski otpor R
c
(m
2
K/W)
PPV 200 0,191
PPV 250 0,204
PPV 300 0,216
PPV 350 0,224
PPV 400 0,232

Proraunski postupak

Norma nHRN EN 1168 u toki 8 doputa da se u nedostatku rezultata ispitivanja i podrobnijih prorauna
toplinski otpor za prednapete uplje ploe moe proraunati prema izrazu 5.1.

R
c
= 0,35 (h + 0,25) (m
2
K/W) (5.1)

gdje je h ukupna debljina ploe u m. Navedena formula daje vrijednosti navedene u tablici 5.2.

Tablica 5.2 - Proraunske vrijednosti toplinskoga otpora R
c

Tip ploe Toplinski otpor R
c
(m
2
K/W)
PPV 200 0,158
PPV 250 0,175
PPV 300 0,193
PPV 350 0,210
PPV 400 0,228

5.2 Zvuna svojstva


Proizvoa objavljuje sljedee vrijednosti zvunih svojstava ploa u tablici 5.3.

Tablica 5.3 - Objavljene vrijednosti zvunih svojstava R
w
' i L
w,R
'

Izolacija zranoga zvuka
R
w
' (dB)
Proraunska vrijednost normirane razine
udarnoga zvuka L
w,R
' (dB)
Tip ploe
bez plivajueg estriha s plivajuim estrihom bez plivajueg estriha
PPV 200 52,7 (49,5)* 55,2 77,5
PPV 250 54,2 (50,8) 55,9 75,6
PPV 300 55,7 (52,6) 56,8 73,2
PPV 350 57,0 (53,5) 57,5 72,0
PPV 400 57,9 (54,2) 58,2 70,8

*) Vrijednosti u zagradi objavljene se na internetskoj stranici www.echo-decken.de/produkte-projekte/technik

VIBROBETON

Graevinski fakultet

50
Proraunski postupak

U nedostatku rezultata ispitivanja i podrobnijih prorauna zvuna izolacija za prednapete uplje ploe moe
proraunati prema izrazima 5.2.

R
w
' = 30 log m - 23 (5.2a)

L
n,w
' = 90 - 0,03 m (5.2b)

gdje je:

R
w
' vrijednost izolacije zranoga zvuka u dB u skladu s normom HRN EN ISO 717-1:1998
L
n,w
' proraunska vrijednost normirane razine udarnog zvuka u dB u skladu s normom HRN EN ISO
717-2:1998
m masa ploe u kg/m
2
.

U tablici 5.4 navedene su proraunske vrijednosti za pojedine tipove ploa.

Tablica 5.4 - Proraunske vrijednosti zvunih svojstava R
w
' i L
n,w
'

Tip ploe Masa ploe m
(kg/m
2
)
Izolacija zranoga zvuka
R
w
' u dB
Normirana razina
udarnoga zvuka L
n,w
' u dB
PPV 200 312 51,8 80,6
PPV 250 345 53,1 79,7
PPV 300 390 54,7 78,3
PPV 350 425 55,9 77,3
PPV 400 460 56,9 76,2

Plivajuim estrihom potrebno je razinu udarnoga zvuka smanjiti za 30 dB.

5.3 Poarna svojstva


Proizvoa objavljuje sljedee vrijednosti poarnih svojstava ploa u tablici 5.5.

Tablica 5.5 - Objavljene vrijednosti poarnih svojstava ploa

Tip ploe Osni razmak a
(mm)
Poarna otpornost
R (minuta)
PPV 200 (A-G)35 40
PPV 250 (A-G)35 40
PPV 300 (A-G)35 40
PPV 350 (A-G)35 40
PPV 400 (A-G)35 40

90
PPV 200 (A-G)45 50
PPV250 (A-G)45 50
PPV300 (A-G)45 50
PPV350 (A-G)45 50
PPV400 (A-G)45 50

120

VIBROBETON

Graevinski fakultet

51
Poarna otpornost u skladu s nHRN ENV 1992-1-2

Na temelju tablice 4.8 i toke 4.2.2 (4) norme nHRN ENV 1992-1-2 proizlazi:

Za osni razmak a=40 mm postie se poarna otpornost REI 90 minuta.
Za osni razmak a=50 mm postie se poarna otpornost REI 120 minuta.

Osni je razmak "a" udaljenost od donjeg ruba ploe do osi vlane armature:

a= a
0
+ /2

gdje je:
a
0
debljina zatitnoga sloja
srednji promjer armature, priblino =(9,0 + 12,5) / 2 = 10,8 mm
/2 = 5 mm (priblino za sve tipove ploa)

Napomena: prema nHRN ENV 1992-1-2 osni razmak razliit je od zatitnog sloja koji se mjeri od donjeg
ruba ploe do najblie povrine armature.

Proraunski postupak

Sukladno utvrenom proraunskom postupku u normi nHRN ENV 1992-1-2 mora biti ispunjen sljedei
uvjet:

M
Rdf
M
Sdf
(5.3)

gdje je:
M
Rdf
moment nosivosti (otpornosti) pri slomu nakon poarnog naprezanja (djelovanja) u trajanju od t
minuta
M
Sdf
proraunska vrijednost prouzroena utvrenom kombinacijom optereenja u skladu s tokom 9.4
norme nHRN ENV 1991-1.

Pri proraunu vrijednosti M
Rdf
za proraunsku se vrijednost vrstoe betona odnosno granice poputanja
elika za prednapinjanje uzimaju karakteristine vrijednosti koje trebaju odgovarati vrijednostima pri
temperaturi zavisno o trajanju poarnoga djelovanja. Te su vrijednosti dane u nHRN ENV 1992-1-2.

Beton

Umanjenje karakteristine tlane vrstoe betona kao funkcije temperature odreeno je koeficijentom k
c

() prema jednadbi:

f
ck
() = k
c
() f
ck
(20 C)

Za beton s kremenim agregatom primjenjuju se nie navedene veliine za k
c
() (vidi i sliku 5.1). Te su
vrijednosti na strani sigurnosti za betone s drugom vrstom agregata.

k
c
() = 1,0 za 20 C 100 C
k
c
() = (1600 - ) / 1500 za 100 C 400 C
k
c
() = (900 - ) / 625 za 400 C 900 C
k
c
() = 0 za 900 C 1200 C

VIBROBETON

Graevinski fakultet

52
elik za prednapinjanje

Umanjenje karakteristine vrstoe elika za prednapinjanje kao funkcije temperature odreeno je
koeficijentom k
p
() prema jednadbi:

f
pk
() = k
p
() f
pk
(20C)

Za elik za prednapinjanje (ice i uad) primjenjuju se ove vrijednosti za k
p
() (vidi i sliku 5.2):

k
p
) = 1,0 za 20 C 100 C
k
p
) = (850 - ) / 750 za 100 C 250 C
k
p
() = (650 - ) / 500 za 250 C 600 C
k
p
() = (1000 - ) / 4000 za 600 C 1000 C
k
p
() = 0 za 1000 C 1200 C

Slika 5.1 - Koeficijent ) ( k
c
umanjenja tlane vrstoe (f
ck
) betona
s kremenim agregatom pri povienim temperaturama

Slika 5.2 - Koeficijent ) ( k
p
umanjenja karakteristine vrstoe ( f
pk
)
elika za prednapinjanje pri povienim temperaturama

0 200 400 600 800 1000 1200
1
0,8
0,6
0,4
0,2
0

u C
k
p

(
)
0 200 400 600 800 1000 1200
1
0,8
0,6
0,4
0,2
0

u C
k
p

(
)

VIBROBETON

Graevinski fakultet

53
0 20 40 60 80 100
800
600
400
200
0
1
8
0
1
2
0
9
0
6
0
3
0
trajanje djelovanja
u min (30...180)
t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a
,

,

u

C
cv u mm

Slika 5.3 - Temperatura u unutranjosti upljih ploa tijekom
poarnoga djelovanja - vrijednosti za beton s kremenim agregatom

Temperatura na dubini c
V
od poaru izloene plohe moe se odrediti iz slike 5.3. Za beton s vapnenakim
agregatom smiju se proraunske vrijednosti razmaka izmeu ipaka armature smanjiti za 10 %.

Tablini podaci

Proraun poarne otpornosti moe se izostaviti ako najmanji nazivni razmak izmeu sredita vlane armature
i najbliega ruba poaru izloene plotine betona odgovara najmanjim vrijednostima danim u tablici 5.6
(prema nHRN EN 1168, tablica G.1).

Tablica 5.6 - Najmanji razmak izmeu sredita armature i najblie poaru izloene plotine betona

Zahtijevana poarna otpornost (min) Nazivni razmak a (mm)
30 25
60 35
90 45
120 55
180 70

VIBROBETON

Graevinski fakultet

55
6 SUSTAV POTVRIVANJA SUKLADNOSTI PROIZVODA

Za prednapete uplje ploe primjenjuje se sustav potvrivanja sukladnosti oznaen oznakom 2+ koji je u
svemu jednak odredbama europske Direktive 89/106/EEZ za graevne proizvode, dodatak III-2 (ii), prva
mogunost. Taj sustav obuhvaa:

a) zadatke proizvoaa
- poetno ispitivanje tipa proizvoda
- kontrolu tvornike proizvodnje
- ispitivanje uzoraka proizvoda u skladu s propisanim planom ispitivanja

b) zadatke ovlatene pravne osobe (prijavljenoga tijela)
- poetni pregled tvornice i kontrole tvornike proizvodnje
- stalni nadzor kontrole tvornike proizvodnje.

Pojedinosti zadataka odreene su hrvatskim normama, prirunikom kontrole tvornike proizvodnje i
sustavom kvalitete proizvoaevog laboratorija.

Na temelju provedenih aktivnosti proizvoaa navedenih u a) i ocjene tih aktivnosti i provedenih aktivnosti
ovlatene pravne osobe u b) ovlatena pravna osoba izdaje izvjetaj o nadzoru i provedenoj kontroli
tvornike proizvodnje. Taj je izvjetaj podloga za izdavanje certifikata o sukladnosti kontrole tvornike
proizvodnje odnosno produljenja njegove valjanosti.

Na temelju izdanoga certifikata proizvoa je ovlaten izdati izjavu o sukladnosti proizvoda - prednapete
ploe Vibrobeton.

Proizvodi se oznauju hrvatskim potvrdbenim znakom a na etiketi i popratnim dokumentima uz isporuku
navode se sva bitna svojstva proizvoda.

Na svakoj se ploi nalazi ig s podacima kao na slici 6.1. Podaci imaju sljedee znaenje: prvi red: naziv
proizvoaa, drugi red: ifra proizvoda (PPV - prednapeta ploa Vibrobeton debljine 200 mm, tip C, zatitni
sloj 35 mm); trei red: broj proizvodne staze - redni broj radnog dana u godini - posljednje dvije znamenke
godine u kojoj je ploa proizvedena (2004); etvrti red: teina ploe.

VIBROBETON
PPV 200-C35
1-148-04
G = 2355 kg

Slika 6.1 - Izgled iga na proizvodima

VIBROBETON

Graevinski fakultet

57
7 UPUTE ZA MONTAU

Montaer se ovih uputa mora tono pridravati. Proizvoa ne snosi nikakvu odgovornost za posljedice koje
mogu nastati zbog nepridravanja ove upute. Kako bi se izbjegli skupi zastoji u radu, trokovi ekanja vozila,
krana i osoblja, nuan je toan terminski plan i blagovremen dogovor s proizvoaem ploa i eventualno s
poduzeem iji je kran.

Osnovna pretpostavka za rad je ostvarenje uvjeta za moguu montau.

Tijekom montae izvoa moe od proizvoaa ploa uz naplatu iznajmiti pribor/ureaje za montau. Cijena
na upit.
Prethodno planiranje
Dovoz do odlagalita
Oslanjanje ploa
Montaa
Ureenje stropa
Zalijevanje sljubnica i serklaa
Naknadna obrada

Slika 7.1 Tijek montae

Prethodno planiranje

1. Dan isporuke mora naruitelj telefonski najaviti najkasnije do srijede za isporuku iduega tjedna.
2. Naruitelj mora odrediti redoslijed isporuke.
3. Naruitelj mora navesti tonu adresu gradilita a telefaksom poslati crte s prilazom do gradilita.

Dovoz do odlagalita

1. Mjesto istovara mora biti ureeno tako da je u svim vremenskim okolnostima mogu pristup i odlazak
cestovnog vozila mase 40 tona, lepera duljine 16 m i osiguran odgovarajui radijus okretanja.
2. Stajalite krana mora biti slobodno. Oslonci krana moraju biti dobro privreni.
3. Ploe se pri meuskladitenju moraju uvijek oslanjati na krajevima na drvene tafle (gredice). Njihova
udaljenost od kraja ploe mora biti manja od 0,80 m. Drvene gredice slau se uvijek jedna iznad druge
okomito na raspon ploe. Konzolni se dijelovi ne smiju opteretiti. Mora se sprijeiti podizanje ili sputanje
na trzaje.

Oslanjanje ploa

1. Leajevi ploa moraju biti ravni odnosno izvedeni tako da odgovaraju odredbama projekta montae.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

58
2. Leajevi moraju biti zadovoljavajue otvrdnuli i imati zadovoljavajuu nosivost.
3. U skladu s projektom stropa stropni se elementi polau izravno na leajeve, na leajne trakove ili izuzetno
u mort.
4. Oplata rubova ili obzid zbog zalijevanja mogu se pripremiti prije i nakon montae. Ako zalijevanje izvodi
proizvoa ploa, mora se oplata u cijelosti dogotoviti prije poetka montae.

Montaa

1. Na leaju se moraju nacrtati poloaji ploa, naroito dopunskih ploa (uih)
2. Prvo se montiraju ploe oko otvora (npr. stubita).
3. Nakon toga se postavljaju ostale ploe.
4. Nakon postavljanja rubnih ploa, montiraju se mijene i ploe uz mijene.
5. Ploe se ne smiju temati! Eventualno potrebna dotjerivanja treba izvesti ureajima za sijeenje ili buenje
nakon dogovora s proizvoaem. Montaa dopunskih ploa (uih od 1,20 m) izvodi se lananom vjealjkom
proizvoaa ploa ili uobiajenim sredstvima za montau. Nagnute plohe postavljaju se specijalnom
lananom vjealjkom ili, ako se ugrauju sidar za prijenos, s pomou dizalice s uetom.

Ureenje stropa

1. Urediti sljubnice usporedne sa zidovima (naroito kod sljubnica koje ostaju vidljive).
2. Leajevi se moraju kontrolirati s obzirom na visinske razlike i po potrebi izjednaiti.
3. Susjedne ploe kontrolirati i po potrebi izjednaiti.
4. Visinske razlike fiksirati prije zalijevanja, npr. brzoveznim sredstvom.

Zalijevanje sljubnica i serklaa

1. Beton sljubnica: C25/30, veliina zrna 4-8 mm, vidi uputu proizvoaa
2. Dodatni betonski elik: prema podacima u projektu montae
3. Potrebne koliine betona (morta) za zalijevanje dane su u tablici 7.1.
4. Izrada bone oplate odnosno obzida, irina serklaa minimalno 150 mm.
5. Postavljanje armature serklaa i armature sljubnica tono u skladu s projektom montae.
6. Sljubnice dobro namoiti. Beton sljubnica ugraditi i zbiti s pomou vibratora.
7. Pri eventualnim neravnostima na gornjoj strani stropa dovoljnim nanoenjem i zaglaivanjem izvesti
ravnu povrinu.
8. Ispitati i po potrebi doraditi prolaznost rupa za odvodnju na donjim stranama ploa. Pri mrazu poduzeti
zatitne mjere kao za beton izveden na mjestu.

Tablica 7.1 - Iskustvene i tone vrijednosti koliina betona za zalijevanje sljubnica

Debljina ploe mm 200 250 300 350 400
Koliina betona s oko
10% rastura (/m
2
)
7 9 11 13 15
Tona koliina betona
(/m
2
)
6,5 8,3 9,7 11,5 13,8

Naknadna obrada

1. Beton za zalijevanje u sljubnicama njegovati do ovrenja (2-3 dana), naroito zatititi od isuivanja
(vlaenjem ili pokrivanjem).
2. Strop opteretiti tek nakon to beton u sljubnicama postignu dovoljnu vrstou.
3. Teke terete (npr. palete s opekom) postavljati samo u podruju leajeva. Neprimjerena njega i prerano
optereivanje moe prouzroiti pukotine.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

59
4. Uskladitene ploe kao i zaliveni strop od prednapetih upljih ploa treba zatititi od izravnih vremenskih
utjecaja (vlage, hladnoe, odnosno suneva zraenja) jer postoji opasnost od zamrzavanja i deformiranja.

Ureaji i alati potrebni za montau i zalijevanje sljubnica

Mjerna vrpca, mjerilo, olovka, zidarska letva, uzica, eki, zidarska lica, vjedro, lopata, pahtl, ravnalica za
beton, ravnalica, jarmovi (kozlii), brzovezno sredstvo.

VIBROBETON

Graevinski fakultet

61
8 LITERATURA

1 Anii, D. i dr., Zemljotresno inenjerstvo, Graevinska knjiga, Beograd, 1990., ISBN 86-395-0259-5

2 Anii, D., ulo K., Graevinski inenjeri na putu u Europu, 2. izdanje, Graevinski fakultet, Osijek, 2004.,
ISBN 953-6962-10-1

3 Code of practice for the safe erection of precast concrete flooring and associated components, Precast Flooring
Federation, Leicester, UK, 2001, ISBN 0-953-6773-1-1

4 FIB - Federation international de bton - Special design considerations for precast prestressed hollow core
floors, Bulletin d'information du CEB-FIP n 6, Jan. 2000

5 Montageeinleitung fr Spannbeton-Hohlplatten, Zulassung IfBt Z.15.10-14, Z.15.10-31, Berlin, 2002

6 Nawy, E. G., Prestressed Concrete - A Fundamental Approach, Second edition, Prentice Hall, Upper Saddle
River, NJ, 1996, ISBN 0-13-123480-3

7 Tomii, I., Betonske konstrukcije, odabrana poglavlja, Ivan Tomii, Zagreb, 1996., ISBN 953-97004-0-X

8 Zakon o gradnji ("Narodne novine" 175/03, 100/04)

9 Tehniki propis za betonske konstrukcije ("Narodne novine" /04)

10 Hrvatske norme za projektiranje betonskih konstrukcija (vidi popis u toki 2.2)

Stropne Ploce

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stropne Ploce

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Draen Anii

b) mehanizam zaklinjenja agregata

You might also like