Čvorovi okvira

Uvod

U početku razvoja okvirnih konstrukcija pažnja se poklanjala samo

elementima okvira (stupovima i prečkama) pa se na temelju njihove nosivosti
utvrđivala nosivost okvirne konstrukcije

Za čvorove se pretpostavljalo da imaju jednaku, ako ne i veću nosivost od

nosivosti priključnih elemenata za presjek uz čvor, a konstruiranju armature u
čvorovima posvećivala se mala ili gotovo nikakva pažnja

Istraživanja su kasnije pokazala kako su upravo čvorovi slaba mjesta u

okvirnom sustavu
Njihovim proračunom otkrilo se da su naprezanja u čvorovima ne samo
različita, već i veća od naprezanja u priključnim elementima čvorova

2
 Uvod

Eksperimentima je dokazano kako do otkazivanja nosivosti neprimjereno

armiranog čvora redovito dolazi zbog krhkog sloma.

Kod AB okvira mogu se vrlo lako postići kruti čvorovi, ali da bi oni zaista i
bili kruti koliko se to predviđa proračunom, potrebno ih je proračunati i
odgovarajuće armirati!

3
 Osnovne smjernice za proračun i detaljiranje
čvorova okvira
• Armiranje i betoniranje čvorova mora biti takvo da njihova nosivost bude
ekvivalentna nosivosti priključnih elemenata i da ne dođe do krhkog sloma
u čvoru prije nego se stvore plastični zglobovi u priključnim elementima,
prvenstveno gredama, što je u skladu s građenjem duktilnih konstrukcija.

• Čvorovi okvira koji mogu biti naizmjenično opterećeni pozitivnim i

negativnim momentom savijanja, u nepovoljnijem su položaju u usporedbi
s drugim čvorovima, što se mora analizirati u proračunu.

4
 Osnovne smjernice za proračun i detaljiranje
čvorova okvira
• Konstruiranje armature u čvoru mora biti takvo da se omogući:
– prihvaćanje i prijenos sila priključnih elemenata,
– izbjegne nastavljanje armature,
– osigura monolitnost i krutost uz što jednostavniju izvedbu.

• Kakvoća betona i njegova ugradnja moraju biti takvi da se dobije

kompaktan i gust beton bez radnih reški, što je od velikog značenja za
nosivost čvorova.

5
 Čvor portalnog okvira Gornji čvor
višekatnog okvira

Srednji čvor
višekatnog okvira
Vanjski čvor
višekatnog okvira

6
 Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT

a) čvor okvira naprezan negativnim momentom savijanja,

b) na čvor okvira djeluju sile priključnih elemenata,
c) idealizirano, u jezgri čvora pojavljuje se čisti posmik. Uvijek postoje dva okomita
presjeka koja su slobodna od posmičnih naprezanja, a imaju maksimalna normalna
naprezanja – to su presjeci u smjeru dijagonala,
d) vlačne sile u armaturi i tlačne u betonu daju rezultantu tlaka 2 ⋅ V koja će
izazvati sile cijepanja okomito na smjer djelovanja rezultante.

7
Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT

8
 Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT

Da ne bi nastalo cijepanje betona mora se vlačna armatura stupa i prečke

pregibati preko čvora okvira u blagom luku i sidriti u priključne elemente.

9
 Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT

Tlak šipke na beton mora zadovoljiti uvjet:

σco – dopušteno lokalno tlačno naprezanje u betonu

σs – naprezanje u armaturi za uporabno opterećenje

Iz tog uvjeta izračuna se minimalni radijus zakrivljenosti rmin.

Maksimalni radijus rmax dobiva se iz uvjeta da krak unutarnjih sila z u
dijagonali ne bude manji od kraka unutarnjih sila u priključnim elementima:
r ≤ 0,8 d

10
 Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT

• Pukotine u smjeru dijagonale nastat će ako vlačna naprezanja u jezgri čvora

dostignu vlačnu čvrstoću betona:

• Iz gornjeg se izraza može pronaći maksimalni koeficijent armiranja glavne

vlačne armature pri kojem neće biti pukotina u čvoru, a time ni potrebe
dodatnog armiranja:

• Ukoliko gornji uvjet nije ispunjen, treba ugraditi armaturu za preuzimanje

sila cijepanja Asc.
Armatura za preuzimanje sila cijepanja postavlja se u smjeru vlačnih
naprezanja (slijedi glavnu vlačnu armaturu), a smješta se u 2 ili 3 reda.
Šipke se povezuju s poprečnom armaturom najčešće zavarivanjem.
11
 Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT
Prijedlog armiranja

glavnu vlačnu armaturu preporuča se armatura za preuzimanje sila cijepanja Asc

kontinuirano u blagom luku voditi (ukoliko se proračunom pokaže da je potrebna)
preko čvora

radijalna armatura u
obliku spona koja
povezuje dva kuta
čvora sudjeluje u
prenošenju tlačnih
naprezanja i ukrućuje
čvor koso postavljena armatura u
unutrašnjem kutu Asv smanjuje
tlačna naprezanja u betonu

jače opterećene okvire preporuča se projektirati sa zaobljenim unutarnjim kutom

ili vutom kako bi se smanjila lokalna tlačna naprezanja
12
Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT

Približno jednake visine presjeka stupa i grede

Za približno jednake visine presjeka stupa i grede ne zahtijeva se

kontrola spona ili duljine sidrenja unutar spoja grede i stupa, ako se
sva vlačna armatura grede savija oko ugla 13
Čvor portalnog okvira – NEGATIVNI MOMENT

Vrlo različite visine presjeka stupa i grede

Duljinu sidrenja lbd treba odrediti za silu ∆Ftd = Ftd2 - Ftd1.

14
 Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

Djelovanje pozitivnog momenta na čvor okvira nepovoljnije je od djelovanja

negativnog momenta.
Istraživanja su pokazala da je nosivost armiranih čvorova sa donje slike svega
20% do 70% nosivosti priključnih elemenata za presjek uz čvor.
Tu se vrlo brzo pojavljuju dijagonalne pukotine i mogućnost odvajanja tlačnog
(vanjskog) kuta od čvora.

15
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

Odvajanje tlačnog
(vanjskog) kuta od čvora

16
 Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

Bolja nosivost čvora postiže se efikasnijim sidrenjem vlačne armature u obliku

petlje koja obuhvaća tlačnu zonu.
Nosivost se kod ovako armiranih čvorova kreće od 75 do 85% nosivosti
priključnih elemenata za presjek uz čvor.

17
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

18
Prikaz pukotina ovisno o načinu armiranja
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

MRU – nosivost čvora 19

MU – nosivost priključnih stupova
 Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

a) čvor okvira naprezan pozitivnim momentom savijanja,

b) na čvor okvira djeluju sile priključnih elemenata,
c) idealizirano, u jezgri čvora pojavljuje se čisti posmik; u smjeru dijagonala
pojavljuju se glavna vlačna i tlačna naprezanja,
d) vlačne sile u armaturi i tlačne u betonu daju rezultantu vlaka Fd = 2 ⋅ V
20
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

21
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

22
 Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

U slučaju male visine presjeka priključnih elemenata h < 50 cm (npr. kod stijena i
ploča spremnika) dijagonalna armatura u obliku spona za prihvaćanje sile Fd ima
mali učinak (svega 10-20%), zbog male dužine sidrenja.
Da bi se postigla što veća nosivost čvora, preporuča se čvorove niskih visina
priključnih elemenata armirati kosom armaturom, a glavnu armaturu voditi oko
jezgre čvora u obliku petlje.

Čvorovi okvira kojem elementi imaju visinu

h > 50 cm treba osigurati dijagonalnom
armaturom za preuzimanje vlačne sile Fd.

23
 Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

Ako se usvoji (prema rezultatima istraživanja) da raspodjela vlačnih naprezanja ima

tijek po paraboli II. reda i da oni djeluju na širini, približno 0,8 hb, može se maksimalno
naprezanje izračunati kao:

Ukoliko je vlačno naprezanje veće od vlačne

čvrstoće betona, potrebno je čvor armirati
dijagonalnom armaturom Asd

Preporuča se armiranje kosom i

dijagonalnom armaturom.
24
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

Štapni model i pojedinosti armiranja

Armaturu treba postaviti kao petlju u području ugla ili kao dvije
preklopljene šipke oblika U
25
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

Štapni model i pojedinosti armiranja

Za velike momente koji deformiraju priključene elemente prema

van treba postaviti dijagonalnu šipku i spone da spriječe cijepanje
26
Čvor portalnog okvira – POZITIVNI MOMENT

Vrlo različite visine presjeka stupa i grede

27
 Čvor portalnog okvira – POZITIVNI I
NEGATIVNI MOMENT
• Čvorove okvira naprezane naizmjenično pozitivnim i negativnim momentom
savijanja najbolje je armirati ortogonalno postavljenim sponama.
• Rezultanta vlaka Fd rastavlja se na horizontalnu i vertikalnu komponentu.
• Sva vlačna naprezanja preuzimaju se armaturom.
• Spone se postavljaju na jednakim
razmacima po cijeloj visini čvora.

28
Vanjski čvor višekatnog okvira

29
Vanjski čvor višekatnog okvira

30
 Vanjski čvor višekatnog okvira

Zug – vlak Naprezanja 31

Druck - tlak prianjanja u štapu 1
 Vanjski čvor višekatnog okvira

Nosivost čvora može biti narušena iz 2 razloga:

- dostizanjem čvrstoće prionljivosti između betona i armature u čvoru
- dostizanjem vlačne čvrstoće betona u jezgri čvora.

Mala čvrstoća prionljivosti između betona i armature predvidiva je u gornjoj

zoni prečke, neposredno uz čvor gdje se uz pojavu pukotina očekuje i lošiji
beton.
Nešto bolje čvrstoće prionljivosti mogu se očekivati u tlačnim zonama i kod
šipki koje se nalaze na dubini većoj od 30 cm.
Znatnije oslabljenje čvrstoće prionljivosti može nastati u zonama gdje vlada
naizmjenično naprezanje pozitivnim i negativnim momentom savijanja

32
 Vanjski čvor višekatnog okvira

Vrlo velika naprezanja prionljivosti pojavljuju se između armature stupa i betona u

području čvora.
Tlačna i vlačna sila prenose se prionljivošću s armature na
beton i s betona na armaturu na dužini ne većoj od visine prečke hb.

Nedovoljna visina prečke može biti

veliki nedostatak i uzrok maloj
nosivosti čvora. Kad je mala visina
prečke naprezanja prionljivosti vrlo
brzo dostižu čvrstoću prionljivosti,
nakon čega se pojavljuju vertikalne
pukotine na vanjskoj strani stupa (kao
posljedica sila cijepanja) a može se i
odvojiti zaštitni sloj armature, čime se
znatno oslabljuje njegova tlačna zona.

33
 Vanjski čvor višekatnog okvira

U jezgri čvora, javljaju se vlačna i tlačna naprezanja (približno u smjeru dijagonala).

Vlačna naprezanja vrlo brzo mogu dostići vlačnu čvrstoću betona, što ima za posljedicu
pojavu pukotina.
Najveći utjecaj na veličinu vlačnih naprezanja imaju sile: Fs1, Vg i Ng.

34
 Vanjski čvor višekatnog okvira

Eksperimenti (Hanson i Connor) su potvrdili značaj horizontalnih zatvorenih spona u

čvoru za nosivost čvora, i za stalna i za ciklička opterećenja (na tim eksperimentima
zasnovani ACI – propisi) .

Poprečna armatura u obliku zatvorenih spona prihvaća vlačna naprezanja u čvoru

okvira, nastala zbog poprečnih sila koje djeluju na čvor, a ima i ulogu ovijene armature
za stupove u području čvora.
Poprečna sila koja djeluje na čvor iznosi:

Vg – poprečna sila u stupu za uporabno opterećenje

γF – koeficijent sigurnosti za djelovanja
Vcd – doprinos betona i drugih čimbenika nosivosti na poprečne sile (uzima se u obzir
samo ako je naprezanje u stupu > 0,12 fck)

Površina poprečne armature na razmaku s iznosi

35
 Vanjski čvor višekatnog okvira
Prijedlog armiranja ovisno o dimenzijama priključnih elemenata:

a) vlačna armatura prečke može se sidriti u stup ako je on dovoljno širok da se smjesti
armatura stupa i prečke
b) kod stupova okvira malih dimenzija, i k tome jako armiranih, vlačna i tlačna
armatura prečke sidri se u konzolnom produžetku prečke
c) ako su stupovi okvira velikih visina moguće je sidriti armaturu pomoću sidrenih
glava 36
 Vanjski čvor višekatnog okvira

Treba primjetiti kako se zbog loših

uvjeta sidrenja na ulazu vlačne
armature u stup,dužina odmjerava od
točke A koja je udaljena 2/3 hc od
unutrašnjeg lica stupa

37
 Vanjski čvor višekatnog okvira

Jednostavniji štapni model Složeniji štapni model 38

Vanjski čvor višekatnog okvira

39
Potrebna armatura
Srednji čvor višekatnog okvira

40
 Srednji čvor višekatnog okvira

Promatra se najnepovoljniji primjer naprezanja srednjeg čvora okvira koji se pojavljuje

kod okvira opterećenih pretežito horizontalnim silama.

Glavni naponi σct vrlo brzo

dosežu vlačnu čvrstoću betona,
nakon čega se pojavljuje
dijagonalno raspucavanje.
Vrlo velika naprezanja
prionljivosti stvaraju se između
armature i betona u području
čvora zbog promjene
naprezanja u armaturi.
Tlačna i vlačna sila (Fs1 + Fs2)
prenose se prionljivošću
armature na beton, i obrnuto, na
dužini čvora.
41
 Srednji čvor višekatnog okvira

Čvor okvira s pripadajućim silama može se rastaviti u dva mehanizma:

– mehanizam I sadrži sustav uravnoteženih tlačnih i posmičnih sila u betonu, a
– mehanizam II sadrži sustav uravnoteženih vlačnih i tlačnih sila u armaturi.
U mehanizmu I dijagonalna tlačna sila Fd u ravnoteži je s vanjskim silama, zbog čega
nije potrebna armatura.
U mehanizmu II dijagonalne tlačne sile između pukotina te vertikalne i horizontalne
vlačne sile u ravnoteži su s vanjskim silama.

42
 Srednji čvor višekatnog okvira

Vertikalne i horizontalne vlačne sile u jezgri čvora prihvaćamo armaturom Asw1 i Asw2

Armatura za preuzimanje vlačnih

sila ima oblik zatvorenih spona i
postavlja se na jednakim
razmacima (s1 i s2).
Armatura prečaka i stupa
neprekinuto prolazi kroz čvor i
nastavlja se ili sidri izvan njega.
Takav način armiranja, zbog svoje
jednostavnosti, omogućuje
kvalitetnu ugradnju betona.

43
Gornji čvor višekatnog okvira

Tlak u stupu

Relativno mali moment

savijanja u stupu
44
Gornji čvor višekatnog okvira

Momenti suprotnog smjera u prečki

Momenti istog smjera u prečki

(pojednostavljeni štapni model) 45
Literatura

I. Tomičić: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996.

F. Leonhardt: Vorlesungen über Massivbau, Dritter Teil,
Springer-Verlag, 1977.

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija 1-1. dio: Opća
pravila i pravila za zgrade, 2005.

E. h. J. Schlaich, K. Schäfer: Konstruiren im Stahlbetonbau
(Beton-Kalender 1993)

A. Muttoni, J. Schwartz, B. Thürlimann: Design of concrete
structures with stress fields, Birkhäuser, 1996.

46