KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
Uvjeti zajednikog rada betona i armature

Predmetni nastavnik: mr.sc. V. Herak Marovi, v.pred.

PRIONLJIVOST BETONA I ARMATURE

Jedna od osnovnih pretpostavki prorauna armiranobetonskih konstrukcija je vrsta veza izmeu betona i armature za sva naponska stanja. Pretpostavka je da na spoju betona i armature nema klizanja tj. vrijedi uvjet kompatibilnosti c = s .

Ako prionljivosti izmeu betona i armature ne bi bilo (klizanje na kontaktu), armiranobetonski nosa bi se ponaao kao betonska greda ojaana s elinom zategom, tj. u gredi se formira tlani luk koji se oslanja na leejeve koji preuzimaju vertikalnu silu, a armatura preuzima horizontalnu silu Fs = Mmax/z. mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 2

Prionljivost ovisi o slijedeim imbenicima:

- vrsti elika:

- kakvoi betona (fb raste s poveanjem fc ); - dimenzijama elementa; - poloaju i nagibu ipke u elementu.

fb = vrstoa prionljivosti fc = tlana vrstoa betona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Proraunska vrstoa prionljivosti (fbd )

Koristi se za proraun sidrenja armaturnih ipki, a definira se preko pomaka izvlaenjem:

fbd = F( = 0,1) / u lb
gdje je: F(=0,1) sila u ipki pri kojoj se pomie slobodni kraj ipke za = 0,1mm

u= lb

opseg ipke duina sidrenja

Prionljivost se rauna po slijedeem izrazu: fbd = (2,25 fctk,0.05)/ c - za rebrastu armaturu

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 5

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

SIDRENJE ARMATURE
Sidrenje armature je potrebno provesti da bi se osigurala nosiva funkcija svake ipke, ice ili zavarene mree pojedinano, kao i rad armiranobetonske konstrukcije u cjelini. Osnovna duljina sidrenja je ravna duljina (lb) koja je potrebna za sidrenje da bi se sila (Fs) u ipki prenijela na beton, pod pretpostavkom stalne proraunske vrstoe prianjanja (fbd ) uzdu i po opsegu ipke.

U podruju sidrenja ne smije doi do stvaranja uzdunih pukotina ni odlamanja betona. Ako je to potrebno moe se predvidjeti poprena armatura.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 7

Osnovna vrijednost duljine sidrenja se proraunava iz uvjeta ravnotee:

Fs = As fyd = fbd u lb
slijedi:

lb =

A s f yd fbd u

f yd 4 fbd

gdje je: fyd = fyk/ s - proraunska granica poputanja (s=1,15) fbd - proraunska vrstoa prionljivosti (u N/mm2 iz tablica)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 8

VRSTE SIDRENJA Vrste i naini te potrebna duljina sidrenja armature dani su na slici:

sidrenje pod a i c ne rabiti za glatke ipke >8 mm sidrenje pod b, c i d ne preporuuje se za tlano naprezane ipke, osim za glatke ipke koje mogu biti alternativno naprezane na vlak
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 9

Odvajanje zatitnog sloja armature ili drobljenje betona u podruju kuke moe se izbjei da se kuke oblikuju preko trna, te ako se sidrenje svih ipki ne izvodi na istom mjestu.

U gredama se u podruju sidrenja predvia poprena armatura usporedna s povrinom betona, a slui za prihvaanje lokalnih poprenih sila cijepanja u sluaju: * * kada se sidre vlane ipke, a nema poprenog tlaka koji bi nastao od sila na osloncu (indirektno oslanjanje grede) kada se sidre tlane ipke

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

10

Poprena armatura u podruju sidrenja ipki:

Rasporeuje se ravnomjerno po duljini sidrenja ipki:

Ast = n Ast n = broj poprenih ipki unutar duljine sidrenja Ast = plotina poprenog presjeka ipke poprene armature As = plotina poprenog presjeka jedne usidrene ipke
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 11

Sidrenje spona i poprene armature

Spone i poprena armatura moraju se sidriti s pomou kuka ili s pomou navarene poprene armature. Rebraste ipke ili ice mogu se sidriti s kutnim kukama. Unutar kuke ili kutne kuke treba predvidjeti poprenu ipku. Najmanji promjeri trna odreeni su u pravilima oblikovanja armature.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

12

Sidrenje se smatra zadovoljavajuim: (a) ako se na zakrivljeni dio kuke ili kutne kuke nastavlja ravni komad ija duljina nije manja od: * 5 ili 50 mm ako se prikljuuje na kut od 135 ili vie * 10 ili 70 mm ako se prikljuuje na kut od 90 (b) ako su blizu kraja ravne ipke poloene * ili dvije navarene poprene ipke (npr. c) * ili jedna poprena ipka iji promjer nije manji od 1,4-strukog promjera spona (npr. d)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

13

POTREBNA DULJINA SIDRENJA

ipke i ice Potrebna duljina sidrenja proraunava se po izrazu:

lb,net = a lb (As,req/As,prov) lb,min

gdje je: - osnovna duljina sidrenja armature lb As,req - potrebna povrina armature As,prov - stvarna povrina armature a - koeficijent kojim se uzima u obzir djelotvornost sidrenja a = 1,0 - za ravne ipke a = 0,7 - za zakrivljene vlano naprezane ipke kad zatitni sloj iznosi najmanje 3 okomito na ravninu zakrivljenosti u podruju kuke, kutne kuke ili petlje

lb,min - najmanja vrijednost duljine sidrenja lb,min = 0,3 lb 10 10 cm - za sidrenje vlanih ipki lb,min = 0,6 lb 10 10 cm - za sidrenje tlanih ipki
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 14

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

15

Mree od rebrastih ipki Potrebna duljina sidrenja moe se raunati po izrazu za lb,net Ako u podruju sidrenja postoje poprene ipke, doputeno je tu vrijednost smanjiti mnoenjem faktorom 0,7.

Mree od glatkih ipki Smiju se primijeniti na temelju pripadajuih posebnih normi.

SIDRENJE S POMOU MEHANIKIH NAPRAVA

Prikladnost sidara mora se dokazati potvrdom o prikladnosti.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 16

NASTAVLJANJE ARMATURE
Nastavljanje tlanih i vlanih ipki armature u naelu valja izbjegavati; ako se nastavljanje ne da izbjei treba ga predvidjeti u podruju gdje su naponi u presjeku (u armaturi) najmanji. Nastavljanje ipki treba se izvesti tako: - da je osiguran prijenos sila s jedne ipke na drugu - da se u podruju nastavaka ne pojavi odlamanje betona - da irine pukotina na kraju nastavaka znaajno ne prekorae granine vrijednosti iz propisa Nastavljanje armature moe se izvesti: - preklapanjem - zavarivanjem na sueljak - preklapanjem i lunim zavarivanjem - mehaniki preko spojnice
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 17

NASTAVLJANJE ARMATURE PREKLAPANJEM

Nastavljanje ipki ili ica U svakom presjeku mora biti simetrino i paralelno s vanjskom plohom betonskog elementa. Nastavljanje armature preklapanjem izvodi se primjenom uputa o sidrenju.

ako ne zadovoljava duljina preklopa se mora poveati za iznos koji prekorauje svijetli razmak za 4

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

18

Duljina preklopa odreuje se prema izrazu:

ls = lb,net 1 ls,min
gdje je: lb,net - efektivna (potrebna) duljina sidrenja ls,min 0,3 a 1 lb 15 20 cm - minimalna duljina nastavka a koeficijent za efektivnu duljinu sidrenja 1 koeficijent kojim se uzima u obzir: koliina nastavljenih ipki, naprezanje, razmaci nastavaka, te udaljenost od vanjskog ruba Za 1 vrijedi: 1 = 1 za duljine preklopa tlanih i vlanih ipki ako se nastavlja manje od 30% ipki u jednom presjeku i ako su s10, kao i s05 1 = 1,4 za duljine preklopa vlanih ipki kad je: (i) 30 % ipki ili vie nastavljeno u jednom presjeku, ili (ii) ako je jedan od dva razmaka manji od s=10, ili s0=5, ali ne oba 1 = 2 za duljine preklopa vlanih ipki kad je ispunjen uvjet (i) te kad su oba razmaka navedena u uvjetu (ii) s i s0 manja od navedenih vrijednosti
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 19

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

20

Poprena armatura
Za prihvaanje sila cijepanja u podruju nastavaka biti e dovoljna postojea poprena armatura ako se nastavljaju ipke <16 mm ili kad se u presjeku nastavlja manje od 20% ipki.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

21

Kada se nastavljaju ipke >16 mm treba: imati ukupnu povrinu poprene armature u ravnini glavne uzdune armature ne manju od povrine jedne nastavljene ipke tj. Ast1,0 As biti oblikovana kao spona ako je s10, a u suprotnom sluaju moe biti ravna biti postavljena izmeu uzdune armature i povrine betona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

22

Nastavljanje zavarenih mrea od rebrastih ipki

Nastavljanje glavne armature Nastavljanje zavarenih mrea daje se za preklapanje u dvije ravnine koje je najee, a izvodi se u podrujima smanjenih naprezanja ( 80% proraunske nosivosti presjeka) Duljina preklopa zavarenih mrea proraunava se prema izrazu:

ls = 2 l b

A s,req A s,prov

ls,min

ls,min = 0,3 2 lb st 20 cm gdje je:

1.0 2 = 0.4 + As / s 2.0 800

lb - osnovna duljina sidrenja armature As,req - potrebna povrina armature As,prov - stvarna povrina armature As/s - u mm2/m st - razmak zavarenih poprenih ipki
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 23

Nastavljanje poprene armature Ukupna poprena armatura moe se nastavljati u jednom presjeku. Minimalne duljine preklopa dane su u tablici. Najmanje dvije poprene ipke se moraju nalaziti unutar nastavka na preklop (jedno okno).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

24

NASTAVLJANJE ARMATURE ZAVARIVANJEM NA SUELJAK Zavarivanje elektrootporom obavlja se specijalnim ureajem; nastavljati se moe 10 mm; mogu se nastavljati ipke razliitih , ali odnos njihovih povrina mora biti 1,5; ipke spojene na taj nain ne tretiraju se kao nastavljene. Za ipke > 20 mm ponekad se nastavak izvodi lunim zavarivanjem.

b) luno

a) elektrootporom

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

25

NASTAVLJANJE ARMATURE PREKLAPANJEM I LUNIM ZAVARIVANJEM Nastavljanje armature lunim zavarivanjem izvodi se: (a) preklopljenim ipkama ili (b) s pomou vezica

(a)

(b)

- Za jednostrano zavarivanje duina vara je 10

- Za zavarivanje s dvije strane duina vara je 5 - Jaina vara u svim sluajevima je 0,25 , ne manja od 4 mm mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 26

MEHANIKO NASTAVLJANJE ARMATURE PREKO SPOJNICE ipke koje se nastavljaju preko spojnice zavravaju podebljanjem potrebnim za urezivanjem navoja kako se ne bi oslabio popreni presjek ipke. Nosivost spojnica mora biti provjerena ispitivanjem uzorka.

Prema propisima doputa se mehaniko nastavljanje armature preko spojnica samo ako one imaju potvrdu o kakvoi od ovlatene institucije za ispitivanje materijala i konstrukcija.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

27

OBLIKOVANJE ARMATURE
Armatura se u konstrukcijskim elementima oblikuje kao ravna ili savijena, s kukama ili bez njih. Spone se rade zatvorene, a zatvaranje se postie kukama bez preklopa ili s preklopom (torzijske spone), te otvorene. Najmanji promjer trna za savijanje ipki i ica ne bi trebao biti manji od vrijednosti iz slijedee tablice (da bi se iskljuilo cijepanje ili drobljenje betona u podruju savijanja te pukotine u ipki):

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

28

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

29

Za zavarenu armaturu i mree koje se savijaju nakon zavarivanja vrijede minimalne vrijednosti za promjer trna oko kojeg se savijaju prema slijedeoj tablici:

(k = potrebna duina za oblikovanje kuka)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

30

ZATITNI SLOJ
Zatitni sloj je sloj betona koji se protee izmeu vanjske plohe armature (ukljuujui i spone) i najblie vanjske betonske plohe.

Najmanja debljina zatitnog sloja treba biti takva da osigura: - siguran prijenos sila prionljivou - da ne doe do odlamanja betona - propisanu zatitu od poara - zatitu armature od korozije
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 31

Zatitni slojevi za razliite armiranobetonske elemente:

Ploa Stup

Zid

Greda

- Prvo se mora odrediti najmanja debljina zatitnog sloja:

c = ili n odnosno: c = ( + 5 mm) ili (n + 5 mm) kada je dg > 32 mm
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 32

za dg 32 mm

Debljina zatitnog sloja c: c = ili n odnosno: gdje je: - promjer ipke betonskog elika, natega ili zatitne cijevi (naknadno napinjanje) u mm n - zamjenjujui promjer snopa ipki u mm; n = n (n= broj ipki u snopu) dg - nazivna vrijednost najveeg zrna agregata Zatitnim slojem mora se zatititi i nenosiva (konstruktivna) armatura. za dg 32 mm

c = ( + 5 mm) ili (n + 5 mm) kada je dg > 32 mm

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

33

EC 2 Minimalna debljina zatitnog sloja koja e osigurati zatitu armature od korozije, ovisno o oneienju okolia je:

Najmanje zatitne slojeve valja korigirati i to: - poveati za 0,5 cm za povrine betona teko dostupne kontroli - poveati za 0,5 cm za C< 25 N/mm2 - poveati za 1,0 cm ako se povrine naknadno obra|uju - poveati za 1,0 cm za konstrukcije koje se izvode klizajuom oplatom - smanjiti za 0,5 cm za predgotovljene elemente (proizvedene u tvornikim uvjetima)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 34

Tablica klasa okolia:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

35

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

36

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

37

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

38

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

39

Tablica klasa okolia:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

40

RAZMACI IPKI
Minimalni razmak ipki mora biti toliki da se beton moe kvalitetno ugraditi i zbiti, te da se osigura dovoljna prionljivost. Promjer najveeg zrna agregata dg treba odabrati tako da se osigura odgovarajue zbijanje u podruju armature. Svijetli razmak (horizontalno i vertikalno) izmeu ipki: ili 20 mm (dg + 5 mm) za zrno agregata dg > 32 mm Kod rasporeda ipki u odvojenim horizontalnim slojevima, ipke svakog sloja treba postaviti jednu iznad druge, a meuprostor izmeu redova ipki mora omoguiti pristup pervibratoru. Doputeno je da se ipke koje se preklapaju dodiruju na duljini preklopa.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 41

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

42