BetKon 7 Nedovrseno

GRAEVINSKI FAKULTET ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE I Strana 1
U SARAJEVU Dimenzioniranje ab. presjeka napregnutih sa M i N 11/12

Zlatar

7. DIMENZIONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH PRESJEKA U STANJU
GRANINE OTPORNOSTI (ULS) NAPREGNUTIH MOMENTOM SAVIJANJA I
UZDUNOM SILOM

7.1 RAUNSKE PREDPOSTAVKE ZA PRORAUN GRANINE OTPORNOSTI
PRESJEKA

Osnovne pretpostavke na kojima se zasniva odreivanje kapaciteta nosivosti
izraenog preko presjenih sila u stanju granine otpornosti su:

Presjeci i nakon zaokretanja ostaju ravni (Bernoulli-eva hipoteza ravnih
presjeka), tj. deformacije su linearno rasporeene po visini presjeka (vrijedi ako
je odnos raspona i visine presjeka l/h>2).

Beton ne sudjeluje u preuzimanju sila zatezanja, tj. zanemaruje se vrstoa
betona na zatezanje (fct =0). Dakle, predpostavka "istog" stadija II.

Podrazumjeva se da je ostvaren potpun spoj izmeu betona i armaturnog elika,
tj. vlakna betona i elika koja se nalaze na jednakoj udaljenosti od neutralne linije
imaju jednaku deformaciju, tako da vrijedi
c
=
s
, pri emu se pod
c

podrazumjeva deformacija betonskog vlakna ukljuujui i otvore naprslina a
s

deformacija armaturnog elika.

Pojednostavljene (idealizirane) raunske dijagrame - betona i armaturnog
elika sa kojima se priblino uzima u obzir i elastoplastino ponaanje materijala.

7.1.1 Raunski dijagram
c
-
c
betona

Sl. 7.1 Raunski dijagram
c

c
betona prema EN 1992-1:2004 i PBAB:1987


Zlatar

Tok raunskog dijagrama
c
-
c
betona u pravilu je parabola-pravac. Taj dijagram
predstavlja idealiziranu raspodjelu napona betona u pritisnutoj zoni presjeka u stanju
granine otpornosti. Na osnovu koncepta dimenzioniranja sa parcijalnim koeficijentima
sigurnosti (EN 1992), maksimalna ordinata (napon betona) je f
cd
(sl.7.1), gdje je f
cd
=
f
ck
/
c
pri emu je =0,85 koeficijent kojim se obuhvata vrtoa betona za dugotrajno
djelovanje optereenja. Ovisnost
c
-
c
na sl.7.1 moe se definisati slijedeom funkcijom:

c c c cd c
c cd c
1000 (1 250 ) f za 0 0,002
f za 0,002 0,0035
o = c + c > c >
o = > c >
(7.1)
gdje je,

c
:napon betona,

c
:deformacija betona,
f
ck
:karakteristina vrijednost vrstoe betona na pritisak odreena na
cilindrinim tjelima,
f
cd
:raunska vrijednost vrstoe betona na pritisak, f
cd
=f
ck
/
c
,

c
:parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal beton (vidi tabelu 6.6);

c
= 1,50 za stalnu i prolaznu proraunsku situaciju,

c
= 1,30 za iznimnu (incidentnu) proraunsku situaciju,
c
= 1,35 za prefabricirane elemente (fabrika proizvodnja i stalna kontrola).

Tabela 7.1 Raunska vrstoa betona na pritisak f
cd
=0,85f
ck
/
c
(EN 1992:2004)
Klasa betona
(fck/fck,cube)
C12/15

C16/20

C20/25

C25/30

C30/37

C35/45

C40/50

C45/55

C50/60

fcd = fck/c
[N/mm
2
]
c = 1,5 6,80 9,07 11,33 14,17 17,00 19,83 22,67 25,50 28,33
c = 1,3 7,85 10,46 13,08 16,35 19,61 22,88 26,15 29,42 32,69

Pored dijagrama parabola-pravac, EC 2 doputa i primjenu bilinearnog dijagrama
c
-
c

betona kao i dijagrama pravokutnog oblika tzv. naponskog bloka.

Prema PBAB-87 (globalni koncept sigurnosti) jednadba (7.1) je identina samo
umjesto f
cd
treba uvrstiti raunsku vrstou f
B
, tj.:

c c c B c
c B c
1000 (1 250 ) f za 0 0,002
f za 0,002 0,0035
o = c + c > c >
o = > c >
(7.2)

Tabela 7.2 Raunska vrstoa betona na pritisak f
B
(PBAB-87)
Marka betona
1
(f
ck
)
15 20 30 40 50 60
Raunska vrstoa betona fB [N/mm
2
] 10,5 14 20,5 25,5 30 33

7.1.2 Raunski dijagram
s
-
s
armaturnog elika

Prema EN 1992:2004, odnosno DIN 1045-1, raunski idealizirani dijagram
s
-
s

armaturnog elika moe se uzeti kao bilinearni, koji se sastoji iz tzv. Hooke-ovog pravca

1
Prema PBAB-87 marka betona odreuje se na bazi karakteristine vrstoe dobivene na kocki stranice 20 cm kao
10% fraktilna vrijednost.

Zlatar

(E
s
=200 000 N/mm
2
) i pravca u podruju plastinog ponaanja elika (iznad napona na
granici teenja f
yk
). U pogledu dijela raunskog dijagrama
s
-
s
u plastinom podruju
doputaju se dvije mogunosti (sl.7.2):

Sl. 7.2 Idealizirani i proraunski dijagram
s
-
s
armaturnog elika

a) Predpostavka horizontalne idealno plastine grane, koja se moe koristiti kao
pojednostavljena predpostavka za dimenzioniranje.

b) Predpostavka da linija
s
-
s
u plastinom podruju ima uzlazni karakter (od
raunske granice teenja f
yd
=f
yk
/
s
pa do raunske granice kidanja f
td
=f
tk
/
s
), koja se
koristi kao idealizirani raunski dijagram mjerodavan za dimenzioniranje.

Prema EN 1992 deformacija elika
s
nije ograniena. Meutim, na osnovu smjernica
Njemakog odbora za beton, odnosno prema DIN 1045-1 maksimalno istezanje elika u
oba sluaja ogranieno je na 25 (max
s
= 0,025) a smije se raunati sa zateznom
vrstoom elika f
tk,cal
=525 N/mm
2
, odnosno f
tk,cal
/
s
.

Ovdje je,

s
:napon u eliku,

s
:deformacija elika,
f
yk
:karakteristina vrijednost napona elika na granici teenja
(mjerodavan je napon pri trajnoj deformaciji od 0,2 %),
f
yd
:raunska vrijednost napona elika na granici teenja, f
yd
=f
yk
/
s
,
f
tk
:karakteristina vrijednost napona elika na granici kidanja,
f
td
:raunska vrijednost napona elika na granici kidanja, f
yd
=f
tk
/
s
,

s
:parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal elik (vidi tab.6.6);

s
= 1,15 za osnovnu proraunsku situaciju,

s
= 1,0 za iznimnu (incidentnu) proraunsku situaciju.

Prema PBAB-87 raunski idelaizirajui dijagram
s
-
s
armaturnog elika se sastoji iz
tzv. Hukovog pravca (E
a
=210 000 N/mm
2
) koji ide iz koordinatnog poetka i prolazi kroz
taku sa ordinatom jednakom granici velikih izduenja f
yk
i prave paralelne apscisnoj osi
do max
s
=10 (sl.7.3). Na toj slici oznaene su sve vrste armaturnog elika koji su se
kod nas primjenjivali, meutim danas i kod nas se skoro iskljuivo primjenjuje rebrasti
elik f
yk
/f
tk
= 500/550 N/mm
2
koji u PBAB-87 nije ni normiran.

Zlatar

Sl.7.3 Idealizirani dijagram
s
-
s
armaturnog elika prema PBAB-87

Istezanje armaturnog elika do granice kidanja (npr. kod glatkog elika ide i do 18%) u
armiranobetonskim konstrukcijama se u pravilu ne moe ostvariti, jer bi, za tako velika
specifina izduenja armaturnog elika, dolo do pojave znatnih oteenja u vidu irokih
naprslina i prevelikih ugiba. Radi toga, kod dimenzioniranja armirano-betonskih presjeka
metodom granine otpornosti (ULS), dostizanje deformacije u zategnutoj armaturi od
s
=
su
=25 , odnosno 10 se smatra graninom (ultimnom) deformacijom pri kojoj je
iscrpljenost presjeka dostignuta.

7.1.3 Mogui dijagrami deformacija u stanju granine otpornosti

Sl.7.4 Mogui dijagrami deformacija presjeka u stanju granine otpornosti
(deformacije elika u zagradi odnose se na PBAB-87)

Mogui dijagrami deformacija (sl.7.4) presjeka u stanju granine otpornosti, za sve
sluajeve naprezanja sa momentom savijanja i udunom silom (pritiska ili zatezanja),
direktno proizilaze iz Bernoulli-eve hipoteze ravnih presjeka sa graninim vrijednostima
deformacija iz dijagrama - elika i betona. Zbog predpostavke potpunog spoja izmeu
elika i betona, iz dijagrama moguih deformacija jednostavno se uspostavlja veza
deformacija elika za bilo koji poloaj u presjeku.

Zlatar

Za proraun presjenih sila koje presjek moe preuzeti u stanju granine nosivosti,
uzima se da dijagram deformacija prolazi kroz jednu od tri karakteristine take A, B ili
C (sl.7.4). Pri tome uvijek mora jedna od rubnih deformacija imati graninu vrijednost, tj.
s
=
max
s1
= 25 (10) ili
c
=
c2u
= -3,50 .

Razlikuje se pet karakteristinih podruja moguih dijagrama deformacija.

U podruju svi mogui dijagrami deformacija prolaze kroz taku A (
s
=
s1u
), kao
taku rotacije u tom podruju. Ovo podruje obuhvata sluaj centrinog zatezanja kao i
ekscentrino zatezanje malog ekscentriciteta. itav presjek je zategnut (stadij II) pa
otpor vanjskim silama prua samo armatura. Nosivost presjeka je iscrpljena
otkazivanjem armature.

U podruju se na jednom rubu presjeka obrazuje pritisnuta zona betona. Mogui
dijagrami deformacija takoe prolaze kroz taku A (
s
=
s1u
). vrstoa betona na
pritisak je potpuno iskoritena pri dostizanju rubnih deformacija u betonu
c2
= - 3,5 .
Naime,
c
-
c
dijagram betona sastoji se od parabolinog dijela do
c
= - 2 kada i
naponi betona dostiu raunsku vrstou betona na pritisak tj.
c
= f
B
(PBAB-87),
odnosno
c
= f
cd
(EN 19922). Od ove deformacije pa do apsolutno najvee granine
deformacije betona
cu
= - 3,5 , naponi betona se ne poveavaju, pa se na taj nain
uzimaju u obzir elastoplastine osobine betona.
Dijagrami deformacija u ovom podruju obuhvataju sluajeve naprezanja savijanjem sa
ili bez normalne sile, pri emu preovladavaju uticaji momenta savijanja. Do loma
presjeka dolazi usljed otkazivanja zategnute armature.

U podruju je uvijek iskoritena nosivost pritisnute zone betona, a naponi u
zategnutoj armaturi nisu manji od napona teenja f
yk
(PBAB-87), odnosno f
yd
(EN 1992).
Mogui dijagrami deformacija prolaze kroz taku B (
c
=
c2u
= - 3,5 ). Deformacija u
zategnutoj armaturi se kree u granicama od
s
=
s1u
= 25 (po PBAB je 10 ) do
s

=
yd
= f
yd
/ E
s
(po PBAB je
s
=
yk
= f
yk
/ E
s
). Karakteristino za ovo podruje je da su
iskoritene vrstoe oba materijala.

Ovdje su obuhvaeni sluajevi naprezanja momentom savijanja ili normalnom silom
pritiska srednjeg i velikog ekscentriciteta.

U podruju mogui dijagrami deformacija rotiraju oko take B (
c
=
c2u
= - 3,5 )
tako da se u zategnutom dijelu presjeka sve vie zalazi u podruje u kome vrstoa
elika ne moe biti iskoritena. Granini sluaj je kada neutralna linija pada na rub
presjeka i kada se u presjeku vie ne javljaju naponi zatezanja. Uzrok loma je
otkazivanje betona prije nego to su naponi u zategnutoj armaturi dostigli granicu
teenja.
Obuhvaeni su sluajevi naprezanja momentom savijanja ili normalnom silom pritiska
srednjeg ekscentriciteta.
Prema konceptu sigurnosti PBAB-87, koeficijenti sigurnosti se linearno poveavaju od
s

= 3 do
s
= 0 .

Zlatar

U podruju se obuhvataju sluajevi naprezanja ekscentrinog silom pritiska malog
ekscentriciteta i centrinom silom pritiska, kada se u cjelom presjeku javljaju samo
naponi pritiska. Dijagram moguih deformacija prolazi kroz taku C, tako da se rubne
deformacije na jae pritisnutom rubu kreu od
c2
= - 3,5 do
c2
= - 2,0 , a na slabije
napregnutom rubu od
c1
= 0 do
c1
= -2,0 .

Za kratkotrajno optereenje granine vrijednosti deformacija betona za centrini pritisak
su
c2
=
c1
= - 2,0 , a za ekscentrini pritisak, kada je neutralna linija na rubu
presjeka, su
c2
= - 3,5 , a
c1
= 0 . Sa smanjenjem ekscentriciteta poveavaju se
apsolutne vrijednosti rubne deformacije
c1
, ali se smanjuju vrijednosti rubnih
deformacija
c2
. Ovo je potvreno rezultatima istraivanja, tako da se moe napisati
sljedea zavisnost:

c2 c1
0,0035 0,75 c = c (7.3)

Potrebno je napomenuti da taka A na sl.7.4 proizilazi na osnovu smjernica Njemakog
odbora za beton (DAfStb), odnosno po DIN 1045-1 gdje se ograniavaju deformacije
elika na 25 (vidi sl.7.2 predpostavke a i b). Openito u EN 1992 deformacija elika
nije ograniena, tako da bi se ta taka nalazila praktino u beskonanosti. U tom sluaju
i kod opadajue vrijednosti momenta savijanja, deformacija elika bi istovremeno rasla
a deformacija pritisnutog betonskog vlakna ostala bi nepromjenjena tj.
c2
=-3,5 .
Meutim, kada se ograniava deformacija elika, tada za opadajuu vrijednost
momenat savijanja, deformacija elika
s1
ostaje nepromjenjena a deformacija betona
c2
istovremeno opada (podruje ). Inae u praktine svrhe ove razlike i nemaju
bitnog uticaja na rezultate dimenzioniranja.

Sl.7.5 Raspodjela deformacija i poloaj neutralne linije za razliite sluajeve naprezanja sa M i N


Zlatar

Na sl.7.5 pokazani su sluajevi raspodjele deformacija presjeka za razliite kombinacije
naprezanja momentom savijanja i uzdunom silom kao i kombinacije sa dva momenta
sa ili bez uzdune sile (koso savijanje sa ili bez uzdune sile). Dakle, da bi presjek bio u
stanju granine otpornosti potrebno je i dovoljno da bar jedna deformacija (elika ili
betona) dostigne krajnju (ultimnu) vrijednost, koja proizilazi iz predpostavki raspodjele
napona betona u presjeka
c
-
c
u stanju loma ili iz ovisnosti
s
-
s
armaturnog elika.

7.2 DIMENZIONIRANJE PRESJEKA SA PRAVOKUTNOM PRITISNUTOM ZONOM

7.2.1 Sile koje napreu presjek (dejstva)

Sile koje napreu presjek (savijanje sa uzdunom silom) svode se na momenat
savijanja M
Ed
i podunu silu N
Ed
, koja djeluje u odreenoj osi presjeka. Najee ove
presjene sile odreuju se za osu koja prolazi kroz teite betonskog presjeka. Zbog
primjene odgovarajuih tabela ili dijagrama za dimenzioniranje, prije svega za
armiranobetonske presjeke, momenat savijanja i podunu silu svodi se na osu koja
prolazi kroz teite zategnute (obine) armature. Premjetanjem podune sile N
Ed
(koja
ostaje nepromjenjena) u teite zategnute armature, mjenja se momenat savijanja
(sl.7.6), tako da je:

Eds Ed Ed s1
M M N z = (7.4)

Sl.7.6 Svoenje sila koje napreu presjek na liniju kroz teite zategnute armature

7.2.2 Unutarnje presjene sile (otpornost presjeka)

7.2.2.1 Raunska veliina i poloaj rezultante napona pritiska betona F
cd

Neutralna linija prolazi unutar poprenog presjeka:

Zlatar

Zakon raspodjele napona pritiska betona prema jednadbi (7.2):

c c c cd c
c cd c
1000 (1 250 ) f za 0 0,002
f za 0,002 0,0035
o = c + c > c >
o = > c >
(7.5)

Sl.7.7 Poloaj rezultante napona pritiska betona za sluaj kada neutralna linija prolazi kroz presjek

Prema oznakama na sl.7.7, visina pritisnute zone betona je:

c2
c2 s1
x d d
c
= =
c + c
(7.6)

gdje je relativna visina pritisnute zone:

c2
c2 s1
x
d
c
= =
c + c
(7.7)

U optem sluaju rezultanta napona pritiska betona je,

z x
cd c
z 0
F (z) b(z) dz
=
=
= o
}
(7.8)

dok je njen poloaj u odnosu na pritisnutu rub presjeka,

z x
c
cd z 0
1
a x (z) b(z) z dz
F
=
=
= o
}
(7.9)

Radi jednostavnosti prorauna uveden je tzv. koeficijent punoe
R cm cd
/ f o = o koji
predstavlja odnos srednjeg napona betona i raunske vrstoe betona na pritisak, kao i
koeficijent poloaja rezultante napona pritiska betona
a
k a / x = to je i relativni poloaj
rezultante napona pritiska u odnosu na veliinu neutralne linije.

Zlatar

Za pravokutnu pritisnutu zonu je b(z) b const. = = pa su koeficijenti
R
i k
a
,

z x
R c
cd z 0
z x
c z x
z 0
a c z x
cd z 0
c
z 0
1
(z) dz
x f
(z) z dz
a b 1
k 1 (z) z dz 1
x x F x
(z) dz
=
=
=
=
=
=
=
=
o = o
o
= = o =
o
}
}
}
}
(7.10)

Obzirom da je jednadbom (7.5) data relacija
c
(
c
) tada umjesto promjenljive z

moe
se uvesti promjenljiva
c
koje su prema sl.7.7 meusobno vezane relacijom:

c2 c
c
c2 c2
x x
z dz d
x z
c c
= = c = c
c c
(7.11)

Zamjenom u jednabama (7.10) dobija se,

c c2
c
c c2
c
c c2
c
R c c c
cd c2 0
c c c c
0
a
c2
c c c
0
1
( ) d
f
( ) d
1
k 1
( ) d
c =c
c =
c =c
c =
c =c
c =
o = o c c
c
o c c c
=
c
o c c
}
}
}
(7.12)

Uvrtavanjem relacije
c
(
c
) date jednadbom (7.5) i rjeavanjem integrala dobija se za
R
,

3 6
R c2 c2 c2 c2
3
c2
R c2 c2 3
c2
1
( ) 0,5 10 10 za 0 0,002
12
3 10 2
( ) za 0,002 0,0035
3 10
o c = c c > c >
c +
o c = > c >
c
(7.13)

i za k
a
,


Zlatar

3
c2
a c2 c2 3
c2
6 2 3
c2 c2
a c2 c2 6 2 3
c2 c2
8 10
k ( ) za 0 0,002
4 (6 10 )
3 10 4 10 2
k ( ) za 0,002 0,0035
6 10 4 10
+ c
c = > c >
+ c
c + c +
c = > c >
c + c
(7.14)

Rezultanta napona pritiska betona za pravokutnu pritisnutui zonu je:

cd R cd R cd cd cd
F x b f d b f d b f = o = o = v (7.15)

Iz predhodne jednadbe, bezdimenzionalna veliina
cd
, koja se naziva relativna sila
pritiska betona, je,

cd
cd R
cd
F
b d f
v = = o

(7.16)

Sl.7.8 Sile koje napreu presjek i sile otpora presjeka

Na osnovu gornjih jednadbi, a prema sl.7.7 i sl.7.8, moe se odrediti i krak unutarnjih
sila z, koji predstavlja rastojanje izmeu rezultante napona pritiska betona F
cd
i
rezultante napona u zategnutoj armaturi F
s1d
, tj:

a
a
z d d a 1 d (1 k ) d
d
| |
= , = = =
|
\ .
(7.17)

Koeficijent predstavlja relativnu veliinu kraka unutarnjih sila i odreen je jednadbom:

a
z
1 k
d
, = = (7.18)


Zlatar

Neutralna linija je izvan presjeka (u cijelom presjeku vladaju naponi pritiska):

Za podruje dijagrama moguih deformacija (sl.7.4, sl.7.9 i jednadba (7.3)) veza
izmeu rubnih deformacija betona je:

c2 c1
0,0035 0,75 c = c (7.19)

Poloaj neutralne linije, koja se nalazi izvan presjeka, u odnosu na jae pritisnuti rub je:

c2
c2 c1
x h
c
=
c + c
(7.20)

Sl.7.9 Poloaj rezultante napona pritiska betona za sluaj kada je cijeli presjek pritisnut

U ovom sluaju rezultatanta napona pritiska betona je:

1
cd R cd R cd cd cd
d
F h b f 1 d b f d b f
d
| |
= o = o + = v
|
\ .
(7.21)

tako da je i relativna sila pritiska betona:

cd 1
cd R
cd
F d
1
d b f d
| |
v = = o +
|

\ .
(7.22)

Koeficijent punoe
R
=
cm
/f
cd
kao i koeficijent k
a
poloaja rezultante pritiska F
cd
mogu
se odrediti kao u predhodnom sluaju a na osnovu ideje na sl.7.9 oduzimanjem od F
cd
1

sile F
cd
2
, ime se za
R
dobija:

Zlatar

3 6 2
R c1 c1 c1
1
( ) (17 4 10 10 )
21
o c = c c (7.23)
dok je k
a
=a/x,

3 6 2
c1 c1
a c1 3 6 2
c1 c1
33 16 10 4 10 21
k ( )
98 17 4 10 10
+ c + c
c =
c c
(7.24)

7.2.2.2 Raunska veliina rezultanti F
s1d
i F
s2d
napona u armaturi

Rezultante napona u zategnutoj armaturi F
s1d
i napona u pritisnutoj armaturi F
s2d
(sl.7.8)
su:

s1d s1 s1d s2d s2 s2d
F A ; F A = o = o (7.25)

Na osnovu idealizirajueg dijagrama
s
-
s
armaturnog elika (sl.7.2) je za predpostavku
"a":

yd
s1d s s1 s1 yd
yd
yd
s2d s s2 s2 yd
yd
f
E f
f
E f
o = c = c s
c
o = c = c >
c
(7.26)
pa je prema tome,

s1
s1d s1 yd s1 yd
yd
s2
s2d s2 yd s2 yd
yd
F A f A f
F A f A f
c
= s
c
c
= s
c
(7.27)

Za sluaj predpostavke "b" dijagrama
s
-
s
, naponi zatezanja (pritiska) u armaturi u
podruju deformacija
yd

s
0,025 (prema DIN 1045-1) mogu biti i vei od f
yd
za
vrijednost,

td yd yd
sd sd sd yd sd yd
uk yd yd
f f 525 / 1,15 f
( ) ( ) ( )
0,025

Ao c = c c = c c
c c c
(7.28)

7.2.3 Jednadbe ravnotee

Jednadbe za dimenzioniranje dobivaju se iz uslova ravnotee presjeka u stanju
granine otpornosti tj. izjednaavanjem raunskih presjenih sila od dejstava sa
ekvivalentnim raunskim silama otpornosti presjeka (sl.7.8):


Zlatar

Ed Rd
Ed Rd s Eds Rds
N 0 N N
M 0 M M ili M 0 M M
= =
= = = =

(7.29)

Za pravokutne armiranobetonske presjeke, za sluaj kada neutralna linija prolazi kroz
presjek (sl.7.8), jednadbe ravnotee u razvijenom obliku su:

Ed cd s1d s2d
Ed cd cd s1 s1d s2 s2d
N F F F 0
N 0 :
N b d f A A 0
=
=
v o o =
(7.30)

Ed cd s1d 1 s2d 2
Ed cd cd s1 s1d 1 s2 s2d 2
h h h
M F a F d F d 0
2 2 2
M 0 :
h h h
M b d f a A d A d 0
2 2 2
| | | | | |
+ =
| | |
\ . \ . \ .
=
| | | | | |
+ v o + o =
| | |
\ . \ . \ .
(7.31)

ili suma momenata s obzirom na teite zategnute armature,

( )
( )
Eds cd s2d 2
s
Eds cd cd s2 s2d 2
M F z F d d 0
M 0 :
M b d f z A d d 0
+ + =
=
+ v + o =
(7.32)

U svrhu pravljenja tabela ili dijagrama ili pak kompjuterskih programa za praktino
dimenzioniranje presjeka, svrsishodno je gornje jednadbe napisati sa
bezdimenzionalnim veliinama. Za sluajeve sa preovladavajuim uticajima savijanja u
odnosu na normalnu silu, vanjske sile od dejstava izraavaju se u odnosu na statiku
visinu d, pa je tzv. relativna (bezdimenzionalna) normalna sila:

Ed
Ed
cd
N
b d f
v =

(7.33)
i relativni momenata savijanja u odnosu na teite betonskog presjeka:

Ed
Ed 2
cd
M
b d f
=

(7.34)

odnosno, relativni momenat savijanja u odnosu na teite zategnute armature,

Eds
Eds 2
cd
M
b d f
=

(7.35)

Uvrtavanjem u jednadbe (7.30), (7.31) i (7.32) i nakon njihovog sreivanja dobijaju se
jednadbe ravnotee sa bezdimenzionalnim koeficijentima u slijedeem obliku:

Zlatar

s1d s2d
Ed cd 1 2
yd yd
s1d s2d 1 2
Ed cd a 1 2
yd yd
0
f f
d d h h h
k 0
2 d f 2 d d f 2 d d
o o
v v e e =
o o | | | | | |
+ v e + e =
| | |

\ . \ . \ .
(7.36)

odnosno,

s2d 2
Eds cd 2
yd
d
1 0
f d
o | |
+ v , + e =
|
\ .
(7.37)

Za pravokutne armiranobetonske presjeke i sluaj kada neutralna linija prolazi izvan
presjeka i u presjeku vladaju samo naponi pritiska tada na isti nain se dobija:

s1 s2
Ed R 1 2
yd yd
s1 s2 1 2
Ed R a 1 2
yd yd
h
0
d f f
d d h h h h
k 0
d 2 d f 2 d d f 2 d d
o o
v + o e e =
o o | | | | | |
+ o e + e =
| | |

\ . \ . \ .
(7.38)

odnosno,

( )
s2d 2
Eds R a 2
yd
d h
1 k 1 0
d f d
o | |
+ o + e =
|
\ .
(7.39)
gdje je,

yd yd
s1
1 1
cd cd
yd yd
s2
2 2
cd cd
f f
A
b d f f
f f
A
b d f f
e = =
e = =
(7.40)

Koeficijenti
1
i
2
predstavljaju geometrijski stepen armiranja u odnosu na betonski
presjek, a koeficijenti
1
i
2
predstavljaju tzv. mehaniki stepen armiranja.

U jednadbama ravnotee pojedine veliine imaju slijedee znaenje:

h :ukupna visina pravokutnog presjeka,
d :statika (korisna) visina presjeka,
b :irina pravokutnog presjeka,
d
1
,d
2
:poloaj u presjeku zategnute, odnosno pritisnute armature,

Ed
:raunska relativna vrijednost normalne sile od dejstava (jed. (7.33)) ,
Ed
:raunska relativna vrijednost momenta savijanja od dejstava s obzirom na teite
betonskog presjeka (jed. (7.34)),
Eds
:raunska relativna vrijednost momenta savijanja od dejstava s obzirom na
teite zategnute armature (jed. (7.35)),
cd
:raunska relativna vrijednost rezultante napona pritiska betona (jed. (7.16) i (7.22)),
R
:koeficijent punoe dijagrama
c
-
c
betona (jed. (7.13) i (7.23)),
:relativna visina pritisnute zone betona (jed. (7.7)),

Zlatar

k
a
:koeficijent poloaja rezultante napona pritiska betona (jed. (7.14) ili (7.24)),
:koeficijent kraka unutarnjih sila (jed. (7.18)),
s1d
,
s2d
:naponi u teitu zategnute odnosno pritisnute armature (jed. (7.26)),
A
s1
,A
s2
:povrina poprenog presjeka zategnute, odnosno pritisnute armature,
1
,
2
:geometrijski stepen armiranja (jed (7.40)),
1
,
2
:mehaniki stepen armiranja (jed (7.40)).

U odreenim prilikama dimenzioniranja, kao to je kod primjene interakcionih dijagrama
za simetrino armirane pravokutne presjeke, vrijednosti relativnih vanjskih sila od
dejstava mogu se odnositi na ukupnu visinu h presjeka, tj,

Ed
Ed
cd
N
b h f
v =

(7.41)

Ed
Ed 2
cd
M
b h f
=

(7.42)

Jednadbe ravnotee u ovom sluaju, za simetrino armirane pravokutne presjeke
(A
s1
=A
s2
tj.
1
=
2
tj.
01
=
02
i d
1
=d
2
) imaju slijedei oblik:

- Neutralna linija prolazi kroz presjek:

s1d s2d 1
Ed cd 01
yd yd
s1d s2d 1 1
Ed cd a 01
yd yd
d
1 0
h f f
d d 1 1
1 1 k 0
h 2 h 2 f f
| |
o o | |
v v e + = |
|
|
\ .
\ .
| |
( o o | | | | | |
+ v e = |
( | | |
|
\ . \ . \ .
\ .
(7.43)

- Neutralna linija izvan presjeka i u presjeku vladaju samo naponi pritiska,

s1d s2d
Ed R 01
yd yd
s1d s2d 1
Ed R a 01
yd yd
h
0
d f f
d 1 1
k 0
2 2 h f f
| |
o o
v o e + = |
|
\ .
| |
o o | | | |
+ o e = |
| |
|
\ . \ .
\ .
(7.44)
Za razliku od predhodnih, u ovim jednadbama mehaniki stepen armiranja
01
i
geometrijski stepen armiranja
01
, odnosi se na cijeli presjek bh, tj,

yd yd yd yd
s1 s2
01 02 01 02
cd cd cd cd
f f f f
A A
b h f b h f f f
e = e = = = =

(7.45)


Zlatar

7.2.4 Ogranienje visine pritisnute zone i dvostruko armirani presjeci

Ogranienje visine pritisnute zone betona =x/d, za presjeke sa preovladavajuim
uticajem savijanja, direkno je vezano za pitanje do koje granice se presjeci mogu
armirati sa jednostrukom armaturom, odnosno kada je potrebno ojaavati pritisnutu
zonu betona sa pritisnutom armaturom.

Za odabranu graninu vrijednost relativne visine pritisnute zone betona
lim
=(x/d)
lim

dobija se iz (7.16), (7.18), (7.35) i (7.37) odgovarajua vrijednost graninog momenta
savijanja jednostruko armiranog presjeka (A
s2
=0, odnosno
2
=0) s obzirom na teite
zategnute armature u obliku,

( )
2
Eds,lim R lim a lim cd
M 1 k b d f = o (7.46)

odnosno,

( )
Eds,lim
Eds,lim R lim a lim 2
cd
M
1 k
b d f
= = o

(7.47)

Podrazumjeva se da je iskoritena pritisnuta zona betona tako da je
c2
=-3,5 (
c2
=-
0,0035) pa je iz (7.13)
R
(
c2
) =0,8095 a iz (7.14) k
a
(
c2
)=0,416. S druge strane sa
stanovita ekonominosti deformacija zategnute armature
s1
treba da dostigne za
dimenzioniranje mjerodavnu raunsku deformaciju teenja f
yd
, tako da je,

yk
lim yd
yd s s
f
0,0035
gdje je
0,0035 E
= c =
c
(7.48)

Za danas uobiajenu kod nas i u Evropi primjenjivanu vrstu armaturnog elika BSt 500
(RA 500) sa E
s
=20010
3
MN/m
2
i
s
=1,15 je
yd
=0,00217 (2,17 ) sa ime je
lim
=0,617
tako da se iz jednadbi (7.46) i (7.47) dobija:

( )
2 2
Eds,lim cd cd
M 0,8095 0,617 1 0,416 0,617 b d f 0,371 b d f = = (7.49)

odnosno,

Eds,lim
Eds,lim 2
cd
M
0,371
b d f
= =

(7.50)

Kod prekoraenja vrijednosti M
Eds,lim
odnosno
Eds,lim
potrebna je pritisnuta armatura. U
tom sluaju upotreba pritisnute armature (za
Sds

Sds,lim
) je opravdana, prije svega to
bi kod jednostruko armiranog presjeka bilo potrebno, sa porastom momenta savijanja,
smanjivati napone u armaturi
s1d
< f
yd
a time i krak unutarnjih sila ( < 0,743), to
dovodi do znatnog porasta potrebne povrine tada vie ne iskoritene zategnute

Zlatar

armature. Ovo ne samo da je neekonomino nego je to i pogoravanje sposobnosti
rotacije presjeka (duktiliteta) poto nije dostignuta
yd
.

Sl.7.10 Popreni presjek dvostruko armiran

Dakle, u sluajevima kada je na osnovu kriterija potrebna dvostruka armatura, tada se
djelujui momenat savijanja M
Eds
odnosno
Eds
rastavlja na dva dijela (sl.7.10):

I. dio M
Eds,lim
odnosno
Eds,lim
, kojeg uravnoteuju rezultante napona
pritisnute zone betona (bez pritisnute armature) i odgovarajue
zategnute armature A
s1,M
,

II. dio M
Eds
= M
Eds
M
Eds,lim
odnosno
Eds
=
Eds

Eds,lim
, kojeg
uravnoteuje par unutarnjih sila od napona u pritisnutoj armaturi A
s2
i
napona u dodatnoj zategnutoj armaturi A
s1
.

U pogledu omoguavanja dovoljne sposobnosti rotacije presjeka takoer je potrebno
ograniiti relativnu visinu pritisnute zone. Ova granica zavisi od kvalitetne klase betona i
od duktiliteta primjenjog armaturnog elika.

Zlatar

Ako se kod dimenzioniranja eli optimalno koristiti visina pritisnute zone, ovo ne samo
da vodi do iterativnog prorauna nego i do problema optimizacije u pogledu odreivanja
i rasporeda cjelokupne armature. Iz praktinih razloga polazi se od toga da se unaprijed
odabere veliina unutarnje preraspodjele presjenih sila i da se tako dobije pripadajua
granica
lim
za visinu pritisnute zone.

Prema DIN 1045-1 kao i u EN 1992-1-1 data su dodatna ogranienja relativne visine
pritisnute zone
lim
. Kod odreivanja presjenih sila kod statiki neodreenih nosaa
napregnutih preteno na savijanje (kontinualni nosai sa priblino jednakom krutou po
poljima kod kojih je odnos susjednih raspona u granicama 0,5<l
eff,1
/l
eff,2
<2, u pravilu kod
ramova i sl.), primjenom linearne teorije elastinosti data su slijedea ogranienja,

lim
=0,45
Eds,lim
=0,296 :za klase betona do C50/60

lim
=0,35 zavisi od klase betona :za klase betona od C55/67
2

Mogue je i izostaviti ovaj kriterij ako se konstruktivnim mjerama sa sigurnou
obezbjedi dovoljan duktilitet (npr. primjereno obuhvatanje vilicama pritisnute zone).

7.2.5 Postupak dimenzioniranja

Postupak dimenzioniranja je ustvari klasian postupak tehnike mehanike, gdje je
stanje sila definisano kroz jednadbe ravnotee (dio 7.2.3) a stanje pomjeranja kroz
jednadbe kompatibilnosti deformacija na osnovama hipoteze ravnih presjeka
(Bernoulli), predpostavke o potpunom spoju izmeu betona i armature i predpostavke
zakona - osnovnih materijala (dio 7.1.).

U sluaju dimenzioniranja armiranobetonskog pravokutnog presjeka, za zadane
presjene sile i poznatu klasu betona i vrstu elika, potrebno je odrediti est nepoznatih
veliina:

etiri geometrijske veliine presjeka: b,d (ili h), A
s1
, A
s2
,
dvije deformacione veliine: rubni deformacije
c2
i
s1
(ili
c1
)

Pri ovome kvalitetna klasa betona i vrsta elika moraju biti unapreijed poznati
(odabrani).
Za odreivanje est nepoznatih veliina na raspolaganju su samo dvije uslovne
jednadbe ravnotee (za N=0 i M=0) i uslovi kompatibilnosti o linearnoj raspodjeli
deformacija po visini presjeka. S toga smo prisiljeni da preostale nepoznate veliine
predpostavimo to u osnovi rjeenje ini kompleksnim sa stanovita optimizacije. U

2
Za svaku klasu betona veu od C55/67 razliite su karakteristine vrijednosti deformacija betona
c
na parabola -
pravac dijagramu raspodjele napona pritiska betona u stanju granine otpornosti.

Zlatar

praksi, openito su mogua odreena pojednostavljenja, kao npr. da su dimenzije
betonskog presjeka unaprijed pozate (tzv. vezano dimenzioniranje). Kod presjeka koji
su napregnuti preteno na savijanje, treba birati to je mogue manji odnos pritisnute i
zategnute armature, pri emu pritisnutu armaturu treba iznimno stavljati i to u
sluajevima kada odabrana klasa betona nemoe da obezbjedi dovoljnu nosivost
pritisnute zone presjeka. Kod presjeka gdje preovladava poduna sila u odnosu na
momenat savijanja u pravilu se upotrebljava simetrina armatura.

Za zadane presjene sile, odabranu geometriju poprenog presjeka, raspored i poloaj
armature u presjeku, postavljeni zadatak dimenzioniranja generalno se rjeava
iterativnim putem. U tu svrhu pogodni su kompjuterski programi, koji primjenom
jednostavnih numerikih metoda nalaze rjeenja nelinearnih jednadbi (npr. Newton-
Raphson-ova iteracija ili najjednostavnije metodom probe u intervalima u kojima se
nalaze rjeenja) na osnovu kojih se odreuje pripadajue stanje deformacija i potrebna
povrina poprenog presjeka armature.

U sluajevima rasporeda armature u vie slojeva dobijaju se u pravilu daljnje nepoznate
veliine koje se eliminiu utvrivanjem tanog rasporeda armature.

Za dobivanje tabela i dijagrama za dimenzioniranje svrsishodno je polaziti od zadanog
stanja deformacija (ili poloaja neutralne linije) i na osnovu jednadbi ravnotee, uz
primjenu utvrenih zakona - betona i elika, direktnim putem (bez iteracije) odrediti
potrebne pomone veliine, pripadajue presjene sile i pripadajuu povrinu presjeka
armatrure.

7.2.5.1 Postupak sa optim dijagramom za dimenzioniranje

Sa optim dijagramom za dimenzioniranje (sl.7.11) mogue je dimenzionirati
pravokutne armirano-betonske (i prednapregnute presjeke), napregnute na savijanje sa
ili bez normalne sile. Poto su svi parametri u bezdimenzionalnoj formi, to dijagram
vrijedi za sve vrste elika i sve klase betona do C12/15 do C50/60. Takoe dijagram
vrijedi za razliite forme dijagrama
s
-
s
elika, kao i za razliite vrijednosti parcijalnih
koeficijenta sigurnosti.

Postupak dimenzioniranja je slijedei:

Prvo je potrebno proraunati vrijednost relativnog (bezdimenzionalnog) momenta
savijanja u odnosu na teite zategnute armature (7.35):

Eds
Eds 2
cd
M
b d f
=

(7.51)

gdje je,
Eds Ed Ed s1
M M N z = momenat savijanja s obzirom na teite zategnutearmature.

Zlatar

Sl.7.11 Opti dijagram za dimenzioniranje pravokutih presjeka

Poreenjem proraunate vrijednosti
Eds
sa veliinom
Eds,lim
(jednadba (7.50))
odreuje se da li je potrebno presjek armirati i u pritisnutoj zoni (dvostruko armirani
presjeci) ili ne.

Sa dijagrama na sl.7.11 na apscisi se pronae vrijednost
Eds
, na osnovu ega se na
ordinati oitaju pripadajue vrijednosti (relativna visina pritisnute zone presjeka),

Zlatar

(relativna veliina kraka unutarnjih sila),
cd
(relativna sila pritiska betona) i
odgovarajue vrijednosti deformacije betona
c
i elika
s1
i
s2
.

Za sluaj da je potrebna samo zateia armatura (
Eds
Eds,lim
), tada se potrebna
povrina zategnute armature odreuje na osnovu jednadbe koja se jednostavno dobija
iz uslova ravnotee (7.30) i (7.32) (pri emu je A
s2
=0):

Eds
s1 Ed cd cd Ed
s1 s1
M 1 1
A N ( b d f N )
z
| |
= + = v +
|
o o
\ .
(7.52)

gdje je,
s1 s1 s
z d, E = , o = c uz uvjet da je
s1 yd
f o s , odnosno
s1 yd sd sd
f ( ) o s + Ao c (vidi
(7.28)).

Za sluaj da je potrebna i pritisnuta armatura (
Eds
Eds,lim
; vidi sl.7.10), tada se
potrebna zategnuta armatura odreuje na osnovu slijedee jednadbe:

Eds,lim Eds
s1 Ed
s1 2
M M 1
A N
z d d
| | A
= + +
|
o
\ .
(7.53)
a pritisnuta armatura,

Eds
s2
s2 2
M 1
A
d d
A
=
o
(7.54)

gdje je,
Eds Eds Eds,lim
m m m A =
Eds Eds Eds,lim
M M M A = . Naponi
s1
i
s2
su ovisni od
deformacija elika
s1
i
s2
.

7.2.5.2 Postupak sa bezdimenzionalnim tabelama (-tabele)

Bezdimenzionalne ili tzv. -tabele mogu se koristiti za dimenzioniranje pravokutnih
presjeka koji su napregnuti preteno na savijanje sa ili bez normalne sile. Prednost
tabela sa bezdimenzionalnim koeficijentima je u tome to su neovisne o vrsti elika kao
i o kvalitetnoj klasi betona (od C12/15 do C50/60). Tabele su date kako za jednostruko
armirane presjeke tako i za dvostruko armirane presjeke u ovisnosti od ogranienja
visine pritisnute zone presjeka
lim
=x
lim
/d.

Kod jednostruko armiranih presjeka postupak je takav da se za odgovarajui relativni
(bezdimenzionalni) momenat savijanja u odnosu na teite zategnute armature:

Eds Ed Ed s1
Eds 2 2
cd cd
M M N z
b d f b d f

= =

(7.55)

oita odgovarajui mehaniki stepen armiranja,

Zlatar

yd
s1
1
cd
f
A
b d f
e =
(7.56)

Sl.7.12 Jednostruko armirani pravokutni presjek

Osim toga iz tih tabla mogue je odrediti (to je potrebno samo kod dimenzioniranja
prednapregnutih presjeka) sve bezdimenzionalne pomone veliine , ,
c2
i
s1
kao i
vrijednosti napona u armaturi koji odgovaraju eliku S 500. Iz jednadbi ravnotee
(7.36) i (7.37) za sluaj istog savijanja i jednostruko armiranih presjeka (odnos
s1
/f
yd
=1) dolazi se do veze izmeu
1
i
Eds
u obliku:

Eds
1

e =
,
(7.57)

Potrebna povrina poprenog presjeka zategnute armature takoe slijedi iz jednadbi
ravnotee (7.30), (7.32), odnosno (7.36), (7.37), tako da je za jednostruko armirani
presjek,

s1 1 cd Ed
yd
1
A ( b d f N )
f
= e + (7.58)

gdje je
1
mehaniki stepen armiranja (vidi jednadbu(7.40)).

Poto kod dimenzioniranja treba biti
Eds
=
Rds
, a
Rds
i
1
zavise samo od deformacija
betona
c2
i elika
s1
kao i relativni poloaj neutralne linije i relativna vrijednost kraka
unutarnjih sila , to su u zavisnosti od tih deformacija i napravljene tzv. -tabele za
jednostruko armirane presjeke.

U sluajevima kada je M
Eds
M
Eds,lim
, odnosno
Eds
Eds,lim
, tada je presjek potrebno
armirati i u pritisnutoj zoni tj. dvostruko armirani presjek.

Zlatar

Dakle za ( )
lim
lim
x / d = lako se iz (7.47) dobije relativni granini momenat jednostruko
armiranog presjeka
Eds,lim
a iz (7.57) i njemu pripadajui mehaniki stepen armiranja
1.lim
. Razliku momenta
Eds Eds Eds,lim
m m m A = , odnosno
Eds Eds Eds,lim
M M M A =
uravnoteuju (sl.7.10) sila u pritisnutoj F
s2d
i sila u dodatnoj zategnutoj armaturi F
s1d
tj,

Eds
s1d s2d
2
M
F F
d d
A
A = =
(7.59)

Veliina deformacije pritisnute armature
s1
zavisi od poloaja pritisnute armature i kod
dimenzioniranja u praktine svrhe moe se uzeti da je
s1
>
yd
tako da je i
s1
=f
yd
pa iz
prethodne jednadbe slijedi,

Eds
s1 s2
2
yd
M
A A
d
f d 1
d
A
A = =
| |

|
\ .
(7.60)
Ako se ova jednadba pomnoi sa
yd
cd
f
b d f
dobija se da je,

Eds
1 2
2
m
d
1
d
A
Ae = e =
(7.61)
gdje su,

yd yd
s1
1 1
cd cd
f f
A
b d f f
A
Ae = = A
(7.62)

yd yd
s2
2 2
cd cd
f f
A
b d f f
e = =
(7.63)

Prema tome, ukupna zateua armatura je,

s1 1,lim 1 cd Ed
yd
1
A ( ) b d f N )
f
= e + Ae + (7.64)
i pritisnuta armatura je,

s2 2 cd
yd
1
A b d f
f
= e (7.65)
Poto su u ovom sluaju poznate deformacije betona
c2
i elika
s1
odnosno
lim
, to su
ostale nepoznate pritisnuta i zategnuta armatura. Ovdje se pojavljuje i parametar d
2
,
odnosno d
2
/d (relativni poloaj pritisnute armature) tako da su i tabele za dvostruko
armirane presjeke napravljene za razliite vrijednosti parametra d
2
/d.

BetKon 7 Nedovrseno

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BetKon 7 Nedovrseno

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAEVINSKI FAKULTET ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE I Strana 1

U SARAJEVU Dimenzioniranje ab. presjeka napregnutih sa M i N 11/12

You might also like