Zakon o Prost Uredjenju I Gradjenju 1 14

Godina XIX - Broj 1
SKUPTINA
1.
Na osnovu lana 37. stav 1. taka f) Ustava Zenikodobojskog kantona, Skuptina Zeniko-dobojskog kantona, na 50. sjednici, odranoj dana 23.12.2013. godine,
d o n o s i:
ZAKON O PROSTORNOM
UREENJU I GRAENJU
DIO PRVI - OPE ODREDBE
lan 1.
(Predmet Zakona)
Zakonom o prostornom ureenju i graenju Zenikodobojskog kantona ureuju se:
ZENICA, etvrtak, 30.01.2014.
lan 2.
(Znaenje pojedinih izraza)
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedea
znaenja:
1) Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje,
odnosno na, iznad i ispod povrine tla i vode dokle
dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti.
2) Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene
prostora koje su rezultat ljudskih aktivnosti.
3) Prostorno ureenje je planiran razmjetaj djelatnosti i
objekata na odreenom podruju.
4) Plansko
prostorno
ureenje
podrazumijeva
koritenje, zatitu i upravljanje prostorom u cilju
odrivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u
planiranju prostora.
a) Naela za plansko ureenje, koritenje, zatitu i

upravljanje prostorom, organizacija sistema prostornog ureenja, vrste i sadraj, nain izrade i
postupak donoenja planskih dokumenata, nain
provoenja planskih dokumenata, vrenje inspekcijskog nadzora nad provoenjem ovog zakona i
druga pitanja od znaaja za prostorno ureenje;
5) Odrivi razvoj je obezbjeenje takvog koritenja

prostora, koji uz ouvanje ivotne sredine, prirode i
trajnog koritenja prirodnih dobara, te zatitu kulturnohistorijskog naslijea i drugih prirodnih vrijednosti,
zadovoljava potrebe sadanjih generacija, bez
ugroavanja jednakih mogunosti za zadovoljavanje
potreba buduih generacija.
b) Uslovi projektovanja, graenja, upotrebe i

odravanja graevine, tehnika svojstva i drugi
uslovi koje moraju zadovoljavati graevine,
graevinski materijali, proizvodi i oprema koji se
grade ili ugrauju u toku izgradnje objekata na
podruju Zeniko-dobojskog kantona (u daljem
tekstu: Kanton), te sadraj investiciono tehnike
dokumentacije, uslovi za obavljanje poslova
izgradnje, nadzora, te postupci izdavanja odobrenja
za graenje i za upotrebu, kao i obaveze i
nadlenosti urbanistiko-graevinske inspekcije (u
daljem tekstu: inspekcija).
6) Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost

je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje
prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se, na
osnovu procjene razvojnih mogunosti u okviru
zadravanja posebnosti prostora, zahtjeva zatite
prostora i ouvanja kvaliteta okolice, odreuju
namjene prostora i povrina, uslovi za razvoj
djelatnosti i njihov razmjetaj u prostoru, uslovi za
poboljanje i urbanu obnovu izgraenih podruja, te
uslovi za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru.
7) Naselje je nastanjen, izgraen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta.
Broj 1 strana 2
SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA
8) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po

pravilu, obuhvata jedno ili vie naselja, sa podrujem
koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta
mogu biti gradskog, mjeovitog i seoskog karaktera.
9) Selo je naselje ije se stanovnitvo preteno bavi
poljoprivrednom djelatnosti.
10) Graevinsko zemljite je neizgraeno i izgraeno
zemljite u gradskim, mjeovitim i seoskim naseljima,
koje je prostornim i urbanistikim planovima
namijenjeno za izgradnju graevina i druge zahvate u
prostoru, u skladu sa odredbama ovog zakona.
11) Ureeno graevinsko zemljite je zemljite na kome
su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljita
prema planskim dokumentima i programu ureenja
graevinskog zemljita.
12) Graenje je materijalizacija neke graevinskotehnike zamisli u prostoru, a obuhvata izvoenje
pripremnih radova, graevinskih radova (ukljuujui
graevinsko-zanatske radove), ugradnju i montau
opreme, te druge zahvate u prostoru. Graenjem se
smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje
privremenih graevina i uklanjanje graevina.
13) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita,
odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvoenje radova i graenje pomonih graevina
privreme-nog karaktera koji se izvode za potrebe
organizovanja gradilita i primjene odgovarajue
tehnologije grae-nja, pripremu odgovarajueg
prostora za skladitenje graevinskog materijala, te
organizovanje saobraajne komunikacije unutar
gradilita i pristupnih puteva, izrada gradilinih
instalacija i njihovih prikljuaka.
14) Uklanjanje arhitektonsko-urbanistikih prepreka
podrazumijeva stvaranje uslova za nesmetano
kretanje, boravak i rad osoba sa umanjenim tjelesnim
mogunostima pri zadovoljavanju njihovih osnovnih
ivotnih, radnih i drugih potreba.
15) Odravanjem graevine smatra se praenje stanja
graevine i izvoenje radova nunih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost graevine, ivot i
zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih
svojstava i drugih uslova propisanih za predmetnu
graevinu.
16) Rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na
postojeoj graevini, kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost
etvrtak, 30.01.2014.
graevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili

ugrauje nova oprema u graevinu; mijenja namjena,
tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine, te
mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu graevinske dozvole, izgraena graevina. Ne smatraju se
rekon-strukcijom radovi na zamjeni instalacija i
opreme koji se izvode prema uslovima utvrenim u
odobrenju za graenje. Rekonstrukcijom graevine
smatraju se i radovi kojima se oteena graevina, ije
oteenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oteenja,
ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti
graevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim
djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja.
17) Sanacijom se smatraju graevinski i drugi radovi na
oteenim graevinama kojima se graevina dovodi u
stanje prije oteenja. Radovi redovnog odravanja i
sanacije oteene graevine, koji se mogu smatrati
radovima tekueg odravanja, podrazumijevaju
radove koji ne utiu na konstrukciju graevine, zatitu
okolice, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog
izgleda odnosno kojima se ne mijenjaju uslovi
utvreni urbanistikom saglasnosti i odobrenjem za
graenje (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada
i njihovo dovoenje u prvobitno stanje, zamjena i
bojenje graevinske stolarije, zastakljivanje postojeih
otvora, zamjena pokrova, manjih dijelova krovne
konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i
popravka oteenih instalacija, zidanje poruenih
dimnjaka i sl.).
18) Konzervacijom graevine smatra se izvoenje
radova kojima se oteena ili nedovrena graevina
zatiuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za
njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na
nezavrenoj graevini.
19) Rehabilitacija podrazumijeva vraanje oteenog ili
unitenog dobra graditeljskog naslijea u stanje u
kojem je to dobro bilo prije oteenja i unitenja, kao i
ponovno graenje (obnova) nacionalnog spomenika
na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od
istog ili istovrsnog materijala kao to je bilo prije
ruenja uz koritenje iste tehnologije graenja, u mjeri
u kojoj je to mogue.
20) Zatita podijeljena prema vrsti i karakteru, s obzirom
na to da su potpuno drugaiji principi tretiranja, ako
se radi o pojedinanom spomeniku arhitekture ili
prirod-nom fenomenu, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili
arheolo-kom lokalitetu, podrazumijeva sljedee
postupke:
etvrtak, 30.01.2014.
- konzervaciju koja podrazumijeva ouvanje fizikih

ostataka spomenika i njegovog okruenja, uz sistem
stalne fizike brige koja zabranjuje bilo kakvu
mogunost izgradnje novog na istom lokalitetu, te
zatitu od unitenja nalaza i preureenja koje bi
ugrozilo autentinost spomenika;
- restauraciju koja podrazumijeva precizno ouvanje
raritetne, autentine vrijednosti spomenika sa svim
njegovima estetskim, umjetnikim i historijskim
vrijednostima, uz potivanje upotrebe tradicionalnih
vjetina i graevinskih materijala (mogua samo
kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija);
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa

i ratnih djelovanja. Uklanjanje graevine u smislu
ovog zakona smatra se i ruenje graevine radi
privoenja zemljita konanoj namjeni.
25) Graevinom se smatra graevinski objekt trajno
povezan sa tlom koji se sastoji od graevinskog
sklopa i ugraene opreme, koji u okviru tehnolokog
procesa zajedno ine tehnoloku cjelinu, kao i
samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Pod
graevinom se podrazumijevaju:
- graevine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od
graevinskog sklopa ili od graevinskog sklopa i
ugraene opreme, kao i samostalna postrojenja
trajno povezana sa tlom;
- reprodukciju (replika) koja podrazumijeva kopiranje direktnog izgleda originala, strukture i estetinosti spomenika u cilju prezentacije kulturnog ili
tradicijskog fenomena;
- saobraajne, vodoprivredne i energetske graevine i

povrine sa pripadajuim instalacijama, telekomunikacijske graevine, oprema i instalacije, graevine i
instalacije komunalne infrastrukture;
- iluminaciju koja podrazumijeva poduzimanje intervenecija na spomeniku, ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sistema elektrine
rasvjete u cilju prezentiranja spomenikih vrijednosti podrazumijevajui takve zahvate koji ni na koji
nain ne smiju otetiti dobro, ili ugroziti njegovu
ukupnu vrijednost.
21) Dogradnjom se smatra svako proirenje postojee
graevine kojim se zauzima zemljite ili prostor u
odnosu na tu graevinu, ako dograeni dio ini
graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom uz
koju se dograuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz
urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje.
22) Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vie
etaa, kao i preureenje krovita, odnosno potkrovlja
na postojeim graevinama, kojim se dobija novi
stambeni, poslovni ili drugi korisni prostor.
23) Promjenom namjene graevine smatra se promjena
stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u
stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom
prostoru, ako takva promjena uvjetuje izmjenu
konstruktivnih elemenata graevine ili bitno mijenja
uslove koritenja te graevine, okolnih graevina i
prostora, odvijanja saobraaja i uvjete ouvanja
okoline.
24) Uklanjanjem graevine smatra se ruenje ili
demontaa graevine ili njenog dijela, zbrinjavanje
otpadnog materijala nastalog ruenjem, zateenog
materijala, opreme i drugih elemenata i dovoenje
graevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje.
Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti
ili veih oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i
Broj 1 strana 3
- proizvodne i druge privredne graevine i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine;

- objekti na vodnim povrinama
plutajue platforme i sl.);
(ribogojilita,
- trgovi, javne povrine, javne zelene povrine,

igralita, sportske graevine, groblja, deponije
otpadaka, javne pijace, sklonita i sline graevine.
26) Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina.
27) Graevinskim dijelom sloene graevine smatra se
dio graevine izgraen od graevinskih materijala i
proizvoda, ukljuujui graevinske instalacije, graevinsko-zavrne radove i opremu koji skupa ine jednu
cjelinu.
28) Dijelovi (etae), visina i gabariti graevine:
-
Prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi

neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5m iznad
konano ureenog i zaravnanog terena mjereno na
najnioj taki uz fasadu graevine, ili iji se prostor
nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda
sprata ili krova).
Suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi

ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga
volumena u konano ureeni i zaravnani teren i da
je najmanje jednom svojom fasadom izvan
ureenog terena.
Podrum (Po) je dio graevine potpuno ukopan ili je

ukopan vie od 50% svoga volumena u konano
ureeni zaravnani teren i iji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena.
Broj 1 strana 4
-
29)
30)
31)
32)
etvrtak, 30.01.2014.
Sprat je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu 36) Pomoni objekti su: garae za osobna vozila,
dva poda iznad prizemlja,
nadstrenice, ljetne kuhinje, upe za smjetaj ogrjeva i
alata, ostave i slini objekti.
Potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se prostor
nalazi iznad zadnjeg sprata i neposredno ispod 37) Iskolavanje graevine podrazumijeva geodetski
kosog ili zaobljenog krova.
prenos tlocrta vanjskog obrisa graevine ili osi trase
Visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i
ureenog terena uz fasadu graevine na njegovom
najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg sprata, odnosno do vrha nadzida
potkrovlja.
graevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar

graevinske parcele. Zapisnik iskolenja graevine je
dokument kojim se iskazuje nain iskolenja
graevine na terenu i nain kojim su stabilizirane
take planirane graevine.
Ukupna visina graevine mjeri se od konano 38) Graevinska parcela je zemljite na kojem se nalazi
zaravnanog i ureenog terena na njegovom
graevina i ureene povrine koje slue toj graevini,
najniem dijelu uz fasadu graevine do najvie
ili zemljite na kojem je predvieno graenje
take krova (sljemena).
graevine i ureenje povrina koje e sluiti toj
graevini koje ima pristup na saobraajnicu u skladu
Opremom se smatraju postrojenja, ureaji, strojevi,
sa uslovima iz planskog dokumenta.
procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu
tehnolokog procesa ugraeni u graevinski dio/struk- 39) Regulaciona linija je planska linija definirana
turu.
grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom
kojom se utvruju pojedinane graevinske parcele ili
Graevinski proizvodi su proizvedeni graevinski
koja odvaja zemljite planirano za javne povrine od
materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizzemljita planiranog za druge namjene.
vedene konstrukcije koji su namijenjeni za graenje.
40) Graevinska linija je planska linija koja se utvruje
Privremena graevina je graevina montanografiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom
demontane izvedbe postavljena privremeno na
i oznaava liniju prema kojoj se gradi, odnosno
odreenoj lokaciji za potrebe gradilita i za primjenu
iskolava graevina, ili liniju koju graevina ili
odgovarajue tehnologije graenja. Privremenom
gabarit graevine ne smije prei.
graevinom, u smislu ovog zakona, smatra se i
graevinski objekt izgraen ili postavljen u svrhu 41) Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita,
organiziranja sajmova, javnih manifestacija, te radovi
vodne povrine ili zrani prostori, koji su definisani
kojima se privremeno zauzima prostor i mijenjaju
planskim dokumentima ili na osnovu planskih
uslovi koritenja istog (istraivanje, eksploatacija
dokumenata numeriki i grafiki i namijenjeni su za
mineralnih sirovina, ljunka, voda itd.).
zatitu ivota i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju
graevina, povrina ili prostora, u skladu sa odredStambeni objekat je graevina stambene namjene na
bama zakona i posebnih propisa donesenih na osnovu
posebnoj graevinskoj parceli.
tih zakona.
33) Stambeno-poslovni objekat je graevina stambene i 42) Javne povrine su sve povrine ije je koritenje
poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli .
namijenjeno svima i pod jednakim uslovima (javne
ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita, parkiralita,
34) Porodinom kuom, u smislu ovog zakona, smatra se
groblja, parkovske i zelene povrine u naselju, rekreagraevina sa jednom ili dvije nadzemne etae bruto
cione povrine i sl.)
razvijene povrine do 400 m2 (u povrinu ulaze
maksimalno dva stana sa pomonim prostorijama) 43) Urbana oprema (mobilijar) su objekti, oprema i
namijenjena iskljuivo stanovanju na posebnoj katasureaji koji slue za trajno ureenje naselja, odnosno
tarskoj estici.
graevina i javnih povrina u naseljima, ili se
privremeno u skladu sa odlukom o komunalnom redu
35) Vikend kuom, u smislu ovog zakona, smatra se
odobrava njihovo postavljanje na javnim povrinama
graevina sa jednom ili dvije nadzemne etae bruto
koje nisu privedene namjeni utvrenoj planskim
razvijene povrine do 120 m2 (u povrinu ulaze
dokumentom. U urbanu opremu spadaju: komunalni
pomone prostorije) namijenjena iskljuivo povremeobjekti i ureaji u opoj upotrebi (javni satovi,
nom i privremenom boravku ljudi.
telefonske govornice, fontane, skulpture, spomenici,
etvrtak, 30.01.2014.
planovi grada, javni nunici, potanski sanduii,

klupe, ardinjere, korpe za smee i dr.), javna rasvjeta,
reklame, natpisi, panoi, izlozi, ograde, ljetne bate,
tende, rashladni ureaji, montani objekti tipa kiosk
u kojima se privremeno obavlja poslovna djelatnost,
tezge za prodaju tampe, knjiga, cvijea, ukrasnih
predmeta i sl., stajalita javnog prevoza i dr.
44) Zelene i rekreacione povrine podrazumijevaju:
javne zelene povrine (park-ume, parkovi, drvoredi,
skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraajnice i sl.);
zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprjeava
neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite
rekreacione i zatitne namjene; zelene povrine
stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene povrine
posebne namjene (groblja, botaniki i zooloki vrtovi,
sl.); povrine za rekreaciju i masovni sport na
otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita,
sportski tereni, kupalita, vjebalita, strelita, kros i
trim staze i sl.); zelene povrine uz obale rijeka i
jezera.
45) Gradilitem se smatra zemljite, ukljuujui i
privremeno zauzeto zemljite, kao i zemljite
potrebno za omoguavanje primjene odgovarajue
tehnologije graenja, zajedno s objektom koji se
gradi.
DIO DRUGI - SISTEM PLANIRANJA I UREENJA
PROSTORA
POGLAVLJE I. OSNOVNA NAELA
PROSTORNOG PLANIRANJA
lan 3.
(Principi prostornog planiranja)
Cjelovit pristup prostornom planiranju i ureenju prostora obuhvata:
a) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti zahvata
na prostoru Kantona;
b) koritenje, zatitu i nain upravljanja prostorom;
c) praenje stanja u prostoru, te izradu i donoenje
planskih dokumenata;
d) provoenje i praenje provoenja planskih dokumenata.
lan 4.
(Naela prostornog planiranja)
Prostorno planiranje temelji se na naelima:
a) usaglaenosti prostornog ureenja Kantona s prostornim ureenjem ireg podruja,
Broj 1 strana 5
b) ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog

razvoja Kantona uz potovanje i razvijanje
1. regionalnih prostornih specifinosti,
c) zatita i racionalno koritenje prostora u skladu sa
principima odrivog humanog razvoja,
d) zatite integralnih vrijednosti prostora i zatita i
unapreenje stanja okoline,
e) zatite graditeljskog i prirodnog naslijea,
f) usaglaavanje interesa korisnika prostora i prioriteta
djelovanja od znaaja za Kanton,
g) usaglaavanje privatnog i javnog interesa,
h) usaglaavanje prostornog ureenja opina meusobno i sa prostornim ureenjem Kantona,
i) usaglaavanje prostornog ureenja Kantona sa
prostornim ureenjem susjednih kantona i Federacije, kao i sa prostornim ureenjem Republike
Srpske, odnosno njenih dijelova koji granie sa
Kantonom,
j) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno planiranje i ureenje u
skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima,
k) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o
prostoru Kantona u svrhu planiranja, koritenja i
zatite prostora Kantona.
lan 5.
(Namjena povrina)
(1) S ciljem planskog ureenja i izgradnje naselja,
stvaranja povoljnih uslova za ivot, rad i zdravlje
ovjeka, zatite i dugoronog upravljanja prirodnim
dobrima, u prostoru se utvruje:
a) graevinsko zemljite,
b) poljoprivredno zemljite,
c) umsko zemljite,
d) vodne povrine,
e) zatiena i rekreacijska podruja,
f) infrastrukturni sistemi,
g) eksploataciona polja,
h) neplodno zemljite i ostala zemljita.
(2) Povrine zemljita iz stava (1) ovog lana utvruju se
na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planskih
dokumenata.
Broj 1 strana 6
POGLAVLJE II. UREENJE PROSTORA

lan 6.
(Urbano i ue urbano podruje)
(1) Radi usmjeravanja graenja, odgovarajuim planskim
dokumentima utvruju se granice urbanog i ueg
urbanog podruja.
(2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja
koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu
cjelinu ili za prostorno funkcionalnu meusobno
povezanu cjelinu koja, na osnovu planskih pretpostavki, ima uslove za dalji razvoj.
(3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene
povrine namijenjene za stanovanje rad, odmor i
rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine
za posebnu namjenu i zelene povrine, kao i povrine
rezervirane za budui razvoj. Osim graevinskog
zemljita, granicama urbanog podruja mogu biti
obuhvaena i druga zemljita.
(4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uslova
graenja u centrima ili intenzivno izgraenim
dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano
podruje.
(5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koje je
intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da tako
bude izgraeno i obrazuje se u svrhu utvrivanja
reima graenja, posebnih uslova pri izdavanju
lokacijske informacije, urbanistike saglasnosti, odobrenja za gradnju i sl.
lan 7.
(Graenje naselja)
(1) Graenje naselja shodno odredbama lana 2. alineja 7)
ovog zakona, vri se na osnovu detaljnih planskih
dokumenata.
(2) Rekonstrukcija postojeih dijelova naselja vri se
iskljuivo na osnovu usvojenih detaljnih planskih
dokumenata.
lan 8.
(Reimi graenja)
Intenzitet i karakter graenja na pojedinim podrujima
odreuje se prema utvrenom javnom interesu, potrebama
i mogunostima korisnika i drugim lokalnim ogranienjima, tako da se kroz planske dokumente mogu uvesti
slijedei reimi graenja:
etvrtak, 30.01.2014.
a) reim zabrane graenja - za podruja od znaaja

za budui razvoj Kantona ili opina na kojima se ne
dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekueg odravanja i graevinskih zahvata s ciljem osnovnih
higijenskih uslova, promjene namjene unutar postojeih gabarita graevina i ureaja koji podravaju
postojeu funkciju tih podruja (objekti neophodne
infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za
opskrbu i sl.),
b) reim graenja prvog stepena predvia se za
sva podruja za koja je planskim dokumentom ireg
podruja utvrena obaveza izrade detaljnih planskih
dokumenata - zoning plana, regulacionog plana ili
urbanistikog projekta, na urbanom podruju na
kojem se planira graenje, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podruja sa zatienim kulturnohistorijskim i prirodnim nasljeem, turistikim
naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim
podrujima na kojima se planira graenje; na
privrednim zonama veim od 5 ha, za koje se uslovi
za odobravanje graenja utvruju na temelju zoning
plana, regulacionog plana, odnosno urbanistikog
projekta izgraenog na temelju regulacionog plana,
te na manjim dijelovima ueg urbanog podruja
koje je ve graeno i na kome ne postoji intenzivno
graenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se
uslovi za odobravanje graenja utvruju na temelju
urbanistikog projekta, ako nije donesen regulacioni
plan;
c) reim graenja drugog stepena predvia se za
sva podruja za koja je prostornim planom Kantona
ili opina utvrena obaveza izrade urbanistikog
plana, i za koja se uslovi za odobravanje graenja
utvruju na osnovu prostornog plana, urbanistikog
plana i plana parcelacije;
d) reim graenja treeg stepena na urbanim
podrujima izvan granica urbanistikog plana za
koja se uslovi za odobravanje graenja utvruju na
osnovu prostornog plana i plana parcelacije;
e) reim graenja etvrtog stepena na podrujima
za koja nije utvrena obaveza donoenja plana
parcelacije, a za koja se uslovi za odobravanje
graenja vre po postupku koji je utvren ovim
zakonom.
lan 9.
(Graenje izvan graevinskog zemljita)
(1) Graenje naselja i graevina moe se odvijati samo na
graevinskom zemljitu.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, izvan
granica urbanog podruja, odnosno graevinskog
etvrtak, 30.01.2014.
zemljita moe se, odobriti graenje koje, s obzirom na

svoje karakteristike, zauzima prostore izvan urbanog
podruja, odnosno graevinskog zemljita, a naroito:
a) infrastrukturne koridore, graevine i oprema
(saobraajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr);
b) zdravstvene, rekreacijske i sportske graevine;
c) graevine za potrebe odbrane;
d) stambene i privredne graevine poljoprivrednog
proizvoaa za potrebe poljoprivredne proizvodnje
ili seoskog turizma, ukljuujui melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja;
e) istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora
prirodnih dobara (mineralne sirovine, ume, vode,
poljoprivredno zemljite i dr);
f) komunalne i druge sline graevine (deponije
komunalnog otpada,centri za upravljanje otpadom,
groblja, spomen obiljeja i sl.);
g) objekti na vodenim povrinama (ribogojilita, plutajue platforme i sl.).
lan 10.
(Zabrana graenja)
(1) Skuptina Zeniko-dobojskog kantona (u daljem
tekstu: Skuptina Kantona), odnosno opinsko vijee
mogu zabraniti graenje na odreenim dijelovima
podruja kada je to neophodno za budui razvoj
naselja, izgradnju saobraajnica, ureenje voda, zatitu
prirodnog i graditeljskog naslijea i sl., kao i kod
donoenja odluka o pristupanju izradi, izmjeni ili
dopuni detaljnih planskih dokumenata.
(2) Zabranom graenja na podrujima iz stava (1) se ne
dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekueg odravanja i graevinskih zahvata s ciljem osiguranja
osnovnih higijenskih uslova, promjene namjene unutar
postojeih gabarita graevina, a samo izuzetno se
dozvoljava podizanje novih graevina i ureaja koji
podravaju postojeu funkciju tih podruja (objekti
neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti,
objekti za opskrbu i sl.).
(3) Zabrana graenja iz stava (1) ovog lana traje do
usvajanja odgovarajueg planskog dokumenta, ali ne
due od dvije godine.
lan 11.
(Graenje na eksploatacionim poljima)
Graenje na eksploatacionim poljima se odobrava u
skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu.
Broj 1 strana 7
Graevinska zemljita unutar granica eksploatacionog

polja mogu se definisati prostornim planom, odnosno
urbanistikim planom, ali uz pribavljanje miljenja
rudnika koji vri eksploataciju energetske ili mineralne
sirovine, u skladu sa Zakonom o rudarstvu.
lan 12.
(Naselja za privremeni smjetaj)
(1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih,
Industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu
otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda,
tehnikih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se
graditi naselja za privremeni smjetaj.
(2) Naselje u smislu stava (1) ovog lana, planira se i gradi
tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale
njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od est
mjeseci, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane
investitora ili organa koji je donio odluku o izgradnji
privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje
odgovara buduem razvoju tog podruja u skladu s
vaeim planskim dokumentima.
(3) Ukoliko naselje odgovara buduem razvoju tog
podruja, moe se naknadno izdati urbanistika
saglasnost i odobrenje za graenje.
lan 13.
(Groblja)
(1) Povrine namijenjene za sahranjivanje utvruju se
prostornim planom opine ili urbanistikim planom,
odnosno Odlukom o provoenju istih.
(2) Planskim dokumentima iz stava (1) ovog lana moe
da se utvrdi obaveza izrade detaljnog planskog
dokumenta radi izgradnje i ureenja grobalja.
(3) Odravanje i koritenje grobalja ureuje davalac
komunalne usluge u skladu sa kantonalnim Zakonom o
komunalnim djelatnostima.
lan 14.
(Zone budueg razvoja)
(1) Razvojnim planskim dokumentima utvruju se
povrine i koridori rezervisani za budui razvoj, na
kojima nije dozvoljeno graenje do izrade
odgovarajueg detaljnog planskog dokumenta.
(2) Na utvrenim povrinama iz stava (1) ovog lana,
mogu se odobriti slijedee privremene namjene: zelene
i rekreacione povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, povrine za parkiranje i dr., a u
skladu sa odlukom o provoenju razvojnih planskih
dokumenata.
Broj 1 strana 8
etvrtak, 30.01.2014.
lan 15.
(Gradnja infrastrukturnih sistema )
lan 17.
(Zatita poljoprivrednog zemljita)
Gradnja infrastrukturnih sistema i graevina vodne,

saobraajne, energetske, komunalne i druge infrastrukture
vri se u skladu sa planskim dokumentima Opine,
Kantona, odnosno Federacije i planovima odgovarajuih
institucija i javnih preduzea, te u skladu sa planskom
dokumentacijom propisanom drugim zakonima (o
vodama, cestama i dr.).
(1) Upotrebna vrijednost poljoprivrednog zemljita podijeljena je u tri podklase, i to:
lan 16.
(Zatitni pojasevi)
(1) S ciljem obezbjeenja infrastrukturnih sistema i graevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvruju se i
ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du trasa
infrastrukturnih graevina. Zatitni infrastrukturni
pojasevi su:
a) zatitni putni pojas,
b) zatitni pruni pojas,
c) zatitni aerodromski pojas,
d) zatitni dalekovodni pojas,
e) zatitna zona izvorita vode i vodoprivrednih
graevina,
f) drugi zatitni pojasevi (iare svih namjena,
cjevovodi industrijske vode, toplovodi, ljakovodi,
naftovodi, plinovodi i dr.).
(2) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i opim
aktima nadlenih organa (za puteve, eljeznice,
energetiku,vode i drugo) blie se odreuju odgovarajui zatitni pojasevi.
(3) irina pojaseva utvrenih planskim dokumentom ne
moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim
zakonom, provedbenim propisima i opim aktima
nadlenih organa.
(4) Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim
pojasom ne mogu se graditi graevine ili vriti radovi
suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas.
Ukoliko takve graevine postoje, na njih se
primjenjuje reim zabrane graenja, ako posebnim
propisom nije drugaije predvieno.
(5) Graenje u zatitnim pojasevima infrastrukturnih
sistema koji prolaze kroz naselja i drugim zatitnim
pojasevima, mora se regulisati detaljnom planskom
dokumentacijom, uz potovanje odredbi relevantnih
zakona koji se odnose na zatitne pojaseve.
a) agrozona 1 (I, II, III i IVa bonitetna kategorija) zemljite namijenjeno iskljuivo za poljoprivredu,
b) agrozona 2 (IVb, V i VI bonitetna kategorija) zemljite koje se moe koristiti za graenje uz
promjenu namjene,
c) agrozona 3 (VII i VIII bonitetna kategorija) zemljite koje se manje ili nikako ne moe koristiti
kao poljoprivredno.
(2) Posebno kvalitetno poljoprivredno zemljite agrozone
1 (I, II, III i IVa bonitetne kategorije) neophodno je
zatititi od promjene namjene i od izgradnje trajnih
objekata, a sve razvojne programe koritenja ovog
zemljita, unaprjeenja i zatite donositi u okviru
nadlenih institucija na nivou Kantona i opina.
(3) Izuzetno od prethodnog stava, uz zadovoljenje posebnih okolinskih uslova, na poljoprivrednom zemljitu
III i IVa bonitetne kategorije moe se planirati gradnja
stambenih i privrednih graevina koje su u funkciji
poljoprivredne djelatnosti, kao i objekti infrastrukture i
graevine za potrebe istraivanja i iskoritavanja
mineralnih sirovina.
(4) Povrinski sloj plodnog i potencijalno plodnog tla u
podrujima graevinskog zemljita, i to na povrinama
koje e biti trajno zauzete doputenim graevinskim
objektima ili zahvatima u prostoru, skida se i odvozi
na posebnu lokaciju gdje se predaje operatoru bankedeponije plodnog zemljita, uz naknadu.
(5) Za privremeno zauzimanje zemljine povrine, plodni i
potencijalno plodni sloj zemljita moe se skinuti i
zatititi na privremenoj deponiji, pa nakon okonanja
privremenog koritenja zemljita, vratiti na isto mjesto
radi rekultivacije, uz ouvanje njegovog prirodnog
sastava, strukture i fizikog stanja.
lan 18.
(Zatita umskog zemljita)
(1) Visoko vrijedna umska zemljita neophodno je
zatititi od promjene namjene, u skladu sa kantonalnim
umsko-razvojnim planom koji se izrauje svakih
deset godina za sve ume i umsko zemljite bez
obzira na vlasnitvo.
(2) umsko-privredne osnove moraju biti usaglaene sa
etvrtak, 30.01.2014.
prostornim planovima, planom upravljanja vodama,

lovno-privrednim osnovama, evidencijama koje se
vode u Zavodu za zatitu kulturno- historijskog i
prirodnog naslijea i planovima upravljanja mineralnim sirovinama.
(3) U umi i na umskom zemljitu moe se graditi samo
umska infrastruktura i graevine potrebne za gospodarenje umama u skladu sa vaeom umskoprivrednom osnovom, kao i lovno-uzgojne i lovnotehnike graevine, u skladu sa vaeom lovnoprivrednom osnovom.
(4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, mogu se graditi
graevine ili izvoditi zahvati u umi i na umskom
zemljitu ako su planirani vaeim planskim
dokumentima.
(5) Na umskom zemljitu mogu se graditi i graevine sa
posebnom namjenom za turizam, sport i rekreaciju i
pripadajua infrastruktura, uz zadovoljavanje posebnih
okolinskih uslova.
(6) Na umskom zemljitu mogu se vriti radovi
istraivanja i iskoritavanja mineralnih sirovina, te
izgradnje graevina i infrastrukture za te svrhe, pod
uslovom prethodne izrade cjelovite studije opravdanosti, ukljuujui i studiju utjecaja na okoli, kojima
se potvruje opravdanost.
(7) Investitor doputene graevine ili zahvata u prostoru
na umskom zemljitu ija namjena e zbog toga biti
trajno promijenjena, ili ija e vegetacija biti unitena,
duan je da izvri zamjensku sadnju drvea i druge
vegetacije na dijelu umskog zemljita koji odredi
Kantonalna uprava za umarstvo.
lan 19.
(Zatiena podruja)
(1) Planski dokumenti izrauju se uz puno uvaavanje
podruja koji predstavljaju vrijedno prirodno i
graditeljsko nasljee, tj. podruja koja su proglaena
zatienim zonama.
(2) Dijelovi prirodnog i izgraenog podruja koji se, u
smislu ovog zakona, stavljaju pod posebnu zatitu su:
a) podruja i pojedinane vrijednosti nepokretnog
prirodnog naslijea,
b) podruja, cjeline i pojedinane vrijednosti
graditeljskog naslijea,
c) ambijentalne cjeline.
Broj 1 strana 9
(3) Ako prirodno ili graditeljsko naslijee iz stava (2)

ovog lana posjeduje nesumnjive vrijednosti, zatiuje
se u smislu ovog zakona, iako nije evidentirano i
zatieno odredbama zakona o zatiti tog nasljea.
POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA SISTEMA

PROSTORNOG PLANIRANJA I UREENJA
lan 20.
(Djelotvornost prostornog planiranja)
(1) Djelotvornost prostornog planiranja i ureenje prostora
Kantona obezbjeuju Skuptina Kantona i Vlada
Zeniko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada
Kantona), te opine donoenjem planskih dokumenata
i drugih dokumenata odreenih ovim zakonom.
(2) Strunu osnovanost dokumenata iz stava (1) ovog
lana osigurava Ministarstvo za prostorno ureenje,
promet i komunikacije i zatitu okoline Zenikodobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) i
Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno ureenje u
sastavu Ministarstva, kao i drugi nadleni kantonalni i
opinski organi osnovani radi obavljanja strunih
poslova prostornog ureenja, te pravna lica registrovana za izradu tih dokumenata.
lan 21.
(Izrada planskih dokumenata)
(1) Strune poslove izrade planskih dokumenata obezbjeuju kantonalni organi uprave, odnosno nadlene
opinske slube, putem upravnih organizacija kojima
su zakonom ili odlukom o osnivanju povjereni poslovi
izrade planskih dokumenata.
(2) Ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog lana,
izbor nosioca izrade planskog dokumenta, nosilac
pripreme moe izvriti u skladu sa odredbama Zakona
o javnim nabavkama.
lan 22.
(Nadlenosti)
(1) Vlada Kantona putem Ministarstva je nadlena za
pripremu planskih dokumenata od znaaja za Kanton,
kao i za njihovo provoenje, dok su jedinice lokalne
samouprave opine, odnosno opinski naelnik
putem slube za prostorno ureenje nadlene za
pripremu planskih dokumenata od znaaja za tu
opinu.
(2) Ako jedinica lokalne samouprave ne izvrava svoje
obaveze na izradi, usvajanju i provoenju planskih
Broj 1 strana 10
dokumenata u svojoj nadlenosti i ako bi usljed toga

mogle nastupiti tetne posljedice za sredinu i prostor,
te biti ugroen ivot i zdravlje ljudi, Ministarstvo je
duno preuzeti obavezu pripreme i usvajanja potrebnih
planskih dokumenata i utvrditi mjere za njihovo
provoenje.
(3) Prije preuzimanja aktivnosti iz prethodnog stava ovog
lana, Ministarstvo je duno pismeno zahtijevati od
nadlenog organa jedinice lokalne samouprave da u
propisanom roku preduzme sve neophodne radnje na
prevenciji ugroavanja sredine i prostora, kao i
zdravlja i ivota ljudi.
(4) Ukoliko nadleni organ jednice lokalne samouprave ne
preduzme sve aktivnosti zahtijevane u prethodnom
stavu, Vlada Kantona donosi odluku kojom
Ministarstvo privremeno preuzima poslove ureenja
prostora iz nadlenosti te jedinice, a svi trokovi
pokrivaju se iz budeta jedinice lokalne samouprave.
etvrtak, 30.01.2014.
ureenja prostora, ciljevi prostornog razvoja ureenja

kao i zatita, koritenje i namjena prostora. Rade se za
vremenski period od najvie 20 godina.
(3) Detaljni planski dokumenti su tehniko-regulativni
provedbeni planski dokumenti kojima se regulie
koritenje zemljita, izgradnja i ureenje prostora.
Rade se za vremenski period od najmanje 5 godina.
(4) Period za koji se donose planski dokumenti definie se
odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog
dokumenta.
lan 25.
(Razvojni planovi)
(1) Obavezna je izrada i donoenje slijedeih razvojnih
planova:
a) za teritoriju Kantona prostorni plan Kantona,
b) za podruja od znaaja za Kanton prostorni plan
podruja posebnih obiljeja,
POGLAVLJE IV. PLANSKI DOKUMENTI

lan 23.
(Ciljevi)
Planskim dokumentima odreuje se svrsishodno
organizovanje, koritenje i namjena prostora, te mjere i
smjernice za ureenje i zatitu prostora.
lan 24.
(Vrste planskih dokumenata)
(1) Planski dokumenti su:
A) Razvojni planovi:
1) prostorni plan Kantona,
2) prostorni plan podruja posebnih obiljeja
Kantona,
3) prostorni plan opina i prostorni plan podruja posebnih obiljeja opina,
4) urbanistiki plan.
B) Detaljni planski dokumenti:
1) zoning plan,
2) regulacioni plan,
3) urbanistiki projekat.
C) Drugi planski dokumenti:
1) plan parcelacije.
(2) Razvojni planovi su strateki dugoroni planski
dokumenti kojima se definiu osnovna naela planskog
c) za podruje opine prostorni plan opine, i

prostorni plan podruja posebnih obiljeja ako je
takva obaveza utvrena prostornim planom opine,
d) za urbano podruje u kome je smjeteno sjedite
Kantona urbanistiki plan,
e) za urbano podruje u kome je smjeteno sjedite
opine urbanistiki plan, ako je takva obaveza
utvrena prostornim planom opine,
f) za naseljena podruja unutar podruja posebnih
obiljeja urbanistiki plan, ako je takva obaveza
utvrena prostornim planom podruja posebnih
obiljeja.
(2) U sluaju da susjedne opine nemaju mogunost da
same rade razvojne planove (prostorni plan ili
urbanistiki plan), mogu odluiti da rade zajedniki
razvojni plan za dvije ili vie opina.
lan 26.
(Detaljni planski dokumenti)
(1) Detaljni planski dokumenti se izrauju na osnovu
obaveze utvrene razvojnim planovima i to:
a) zoning plan, za urbana podruja opine - na osnovu
prostornog i urbanistikog plana opine,
b) regulacioni plan ili urbanistiki projekat, za dijelove
urbanih podruja na kojima predstoji intenzivna
izgradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija - na
osnovu Prostornog plana Kantona ili opine, ili
urbanistikog plana ili zoning plana,
etvrtak, 30.01.2014.
c) regulacioni plan, za vanurbana podruja koje treba

zatititi i ureivati u skladu sa lanom 9. ovog
zakona na osnovu prostornog plana Kantona,
prostornog plana podruja posebnih obiljeja
Kantona ili prostornog plana opine,
d) urbanistiki projekat, za posebno znaajne cjeline u
urbanim podrujima koje trae kreativna rjeenja
ureenja prostora na osnovu prostornog plana
opine, urbanistikog plana, zoning plana ili
regulacionog plana.
(2) U sluaju da opine nemaju mogunost da same rade
detaljne planske dokumente, mogu odluiti da rade
zajedniki detaljan planski dokument ukoliko isti
zahvata podruje dvije ili vie opina.
lan 27.
(Planski dokumenti)
(1) Planski dokumenti baziraju se na usvojenoj politici
koritenja zemljita, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim
planovima i programima od znaaja za planiranje
razvoja prostora.
(2) Planski dokumenti se rade na osnovu Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
(3) Planski dokumenti se meusobno usklauju. Planski
dokumenti ueg podruja moraju biti u skladu sa
planskim dokumentima ireg podruja, a ako to nije
sluaj, primjenjuju se planski dokumenti ireg
podruja.
(4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, planski dokumenti
ueg podruja primjenjivat e se ako se tim planom ne
mijenja osnovna koncepcija prostornog ureenja ireg
podruja, te uz prethodno pribavljenu saglasnost
Ministarstva.
(5) Sastavni dijelovi planskih dokumenata su odluka o
usvajanju (donoenju) i odluka o provoenju planskog
dokumenta.
lan 28.
(Prostorni plan Kantona)
(1) Prostorni plan Kantona preuzima, prilagoava, razrauje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog
plana Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Federacija), koja se odnose na prostor Kantona.
Uz potpuno uvaavanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvruje
osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve
prostornog razvoja, te zatitu, koritenje i namjenu
prostora, a naroito:
Broj 1 strana 11
a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko,

graevinsko zemljite, vodne i druge povrine),
b) sistem naselja po znaaju, karakteru i dominantnoj
privrednoj djelatnosti,
c) urbana i ruralna podruja sa reimima graenja,
d) razvoj naselja i povezivanje sa sjeditem Kantona,
e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruja
(poljoprivreda, stoarstvo, umarstvo, industrijske
zone, turizam,i dr.),
f) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju, Kanton i opine, sa
zatitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraajna,
vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i
druga infrastruktura),
g) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju,
Kanton i opine (zdravstvo, obrazovanje, nauka,
kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge,
snabdijevanje i itd.),
h) prostorno definiranje leita mineralnih i ostalih
sirovina i mogunosti njihovog koritenja,
i) mjere zatite okoline sa razmjetajem graevina i
postrojenja koje mogu znaajnije ugroziti okolinu,
j) mjere zatite kulturno-historijskog, graditeljskog i
prirodnog naslijea,
k) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od
prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih,
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
l) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja
manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni
plan opine, podruja posebnog obiljeja,
urbanistiki plan i dr.),
lj) obaveze u pogledu sanacije devastiranih povrina
(podzemna i povrinska eksploatacija mineralnih
sirovina),
m)uslovi koritenja, izgradnje, ureenja i zatite
prostora.
(2) Odluka o provoenju prostornog plana Kantona i
program mjera i aktivnosti za provoenje plana
sastavni su dijelovi plana.
(3) Prostorni plan Kantona moe sadravati i druge
elemente od znaaja za Kanton, na osnovu ovog
zakona.
(4) Prostorni plan Kantona donosi Skuptina Kantona na
prijedlog Vlade Kantona za period od najvie dvadeset
godina i objavljuje se u "Slubenim novinama
Zeniko-dobojskog kantona.
Broj 1 strana 12
(5) Prije utvrivanja prijedloga Prostornog plana Kantona,

Ministarstvo je duno pribaviti miljenje nadlenog
Federalnog ministarstva prostornog ureenja (u daljem
tekstu: Federalno ministarstvo), kao i miljenja
opinskih vijea.
(6) Opinsko vijee je duno dostaviti miljenje u roku od
60 dana od dana dostave Prostornog plana Kantona, a
u sluaju da miljenje nije dostavljeno, smatrat e se
da je dato pozitivno miljenje, odnosno da nema
primjedbi na predloeni dokument.
lan 29.
(Izvjetaj o stanju u prostoru)
(1) Ministarstvo i nadlene opinske slube vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru, izradu i
praenje provedbe planskih dokumenata.
(2) Izvjetaj o stanju u prostoru na podruju Kantona i
opina radi Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno
ureenje, svake dvije godine od donoenja Prostornog
plana Kantona, odnosno prostornog plana opine.
(3) Izvjetaj o stanju u prostoru sadri analizu provoenja
planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu
provedenih mjera i njihove uinkovitosti na planskom
koritenju prostora, na zatiti vrijednosti prostora i
okoline, te druge elemente od znaaja za plansko
ureenje prostora Kantona i opina.
lan 30.
(Program mjera i aktivnosti za unaprjeenje stanja u
prostoru)
(1) Skuptina Kantona, na osnovu Izvjetaja o stanju u
prostoru donosi etverogodinji Program mjera i
aktivnosti za unaprjeenje stanja u prostoru Kantona.
(2) Program mjera sadri procjenu potrebe izrade novih,
odnosno izmjene i dopune postojeih planskih
dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i strunih
podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti
od znaaja za izradu i donoenje tih dokumenata.
(3) Programom mjera moe se utvrditi potreba ureenja
prostora od znaaja za Kanton, izvori finansiranja
ureenja, te rokovi ureenja za planiranu namjenu.
(4) Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podruja
posebnih obiljeja, utvruju se i druge mjere za
provoenje politike planskog ureenja prostora i izrade
planskih dokumenata.
etvrtak, 30.01.2014.
lan 31.
(Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja
za Kanton)
(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona
donosi se za podruja od posebnog znaaja za Kanton
ako se ta obaveza utvrdi Prostornim planom Kantona i
ako to podruje nije utvreno kao podruje od znaaja
za Federaciju BiH.
(2) Podruja posebnog obiljeja Kantona utvruju se za:
a) podruja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili
kulturno-historijski znaaj i kao takva su utvrena
Prostornim planom Kantona,
b) slivno podruje hidroakumulacija za potrebe
regionalnog snabdijevanja vodom dvije ili vie
opina, u uslovima kada dvije ili vie opina nisu
osigurale mogunost zajednikog snabdijevanja,
c) podruje zatite i/ili eksploatacije mineralnih
sirovina, izvorita mineralnih, termomineralnih i
pitkih voda,
d) podruja za potrebe odravanja sportskih
manifestacija, rekreativne povrine i banjska
ljeilita, od znaaja za dvije ili vie opina.
(3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja utvruje, s
obzirom na zajednika prirodna, kulturna, historijska,
privredna i druga obiljeja, osnovnu organiziranost
prostora, mjere koritenja, ureenja i zatite tog
podruja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za
unaprjeenje i zatitu okoline, a po potrebi se odreuje
obaveza izrade urbanistikih i detaljnih planskih
dokumenata ureenja za ua podruja unutar
prostornog plana podruja posebnih obiljeja.
(4) Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za Kanton
donosi Skuptina Kantona i objavljuje se u "Slubenim
novinama Zeniko-dobojskog kantona
(5) Prije utvrivanja prijedloga prostornog plana iz stava
(4) ovog lana Kanton je duan pribaviti miljenje
opina koje obuhvata taj planski dokument.
lan 32.
(Finansijska sredstva)
Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja
prostornog plana Kantona i prostornog plana podruja
posebnih obiljeja od znaaja za Kanton osiguravaju se iz
budeta Kantona.
etvrtak, 30.01.2014.
Broj 1 strana 13
lan 33.
(Prostorni plan opine)
m) uslovi koritenja, izgradnje, ureenja i zatite

prostora,
(1) Prostorni plan opine preuzima, prilagoava, razrauje

i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana
Kantona koja se odnose na prostor te opine. Prostorni
plan opine utvruje osnovna naela planskog
ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te
zatitu, koritenje i namjenu prostora, a naroito:
n) uslovi graenja za podruja za koja se ne donose

detaljni planski dokumenti (veliina graevinskih
parcela za individualnu stambenu izgradnju,
odstojanje objekata od susjednih, visina objekata,
uslovi izgradnje pristupa javnim objektima i
saobraajnicama i drugi urbanistiko-tehniki
uslovi).
a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno,

zemljite za podzemnu i povrinsku ekploataciju
mineralnih i drugih sirovina, umsko, graevinsko
zemljite, vodne i druge povrine),
(2) Izvod iz Prostornog plana Kantona i Odluka o

provoenju prostornog plana opine, sastavni su
dijelovi prostornog plana opine.
b) sistem naselja po znaaju, karakteru i dominantnoj

privrednoj djelatnosti,
c) urbana i ruralna podruja sa reimima graenja,
d) razvoj naselja i povezivanje sa centrom opine,
e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruja
(poljoprivreda, stoarstvo, umarstvo, industrijske
zone, turizam, i dr.),
f) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju, Kanton i opinu,
sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura),
(3) Prostorni plan opine moe sadravati i druge

elemente koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom
Kantona.
(4) Prostorni plan opine donosi opinsko vijee za period
od dvadeset godina i objavljuje se u slubenom
glasniku opine.
(5) Prije donoenja Prostornog plana, opina je duna
pribaviti saglasnost Ministarstva, kojom se potvruje
da je prostorni plan opine usaglaen sa Prostornim
planom Kantona i da je uraen u skladu sa Uredbom o
jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i ovim zakonom.
g) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju,

Kanton i opinu (zdravstvo, obrazovanje, nauka,
kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge,
snabdijevanje i itd.),
lan 34.
(Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja
za opinu)
h) prostorno definiranje leita energetskih,mineralnih

i ostalih sirovina i mogunosti njihovog koritenja,
(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja moe

donijeti i opina ako to podruje nije utvreno kao
podruje od znaaja za Federaciju ili Kanton.
i) mjere zatite okoline sa razmjetajem graevina i

postrojenja koje mogu znaajnije ugroziti okolinu,
j) mjere zatite kulturno-historijskog, graditeljskog i
prirodnog naslijea,
prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
l) obaveze u pogledu izrade prostornih planova
podruja posebnih obiljeja od znaaja za opinu,
urbanistikih planova i detaljnijeg planiranja
ureenja manjih prostornih cjelina unutar opine
(zoning plan, regulacioni plan, urbanistiki projekat,
plan parcelacije),
lj) obaveze u pogledu sanacije devastiranih povrina
(podzemna i povrinska eksploatacija energetskih i
mineralnih sirovina),
(2) Prostornim planom podruja posebnih obiljeja od

znaaja za opinu, definie se detaljno reim zatite i
koritenja prirodnih dobara, izvorita mineralnih,
termomineralnih i pitkih voda, uma, tla, rekracionih
podruja itd.
(3) Dvije ili vie opina mogu donijeti prostorni plan
podruja posebnih obiljeja kao jedinistven plan kada
se to podruje nalazi na prostorima tih opina, ako za
njegovo donoenje postoji zajedniki interes dviju ili
vie opina.
(4) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja
za opinu, dvije ili vie opina donosi opinsko vijee,
odnosno opinska vijea tih opina, i objavljuje se u
slubenom glasniku opine, odnosno opina.
Broj 1 strana 14

lan 35.
(Urbanistiki plan)
(1) Urbanistiki planovi se donose za urbana podruja,

kako je to definisano u lanu 26. ovog zakona. Granice
podruja za koje se izrauju urbanistiki planovi
definiu se Prostornim planom Kantona, odnosno
opine.
(2) Urbanistikim planovima detaljnije se razrauju
opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, odnosno
opine, a naroito:
a) osnovna organizacija prostora,
b) koritenje i namjena zemljita sa prijedlogom dinamike njihovog ureenja (granice graevinskog,
poljoprivrednog i umskog zemljita),
c) namjena zemljita za potrebe stanovanja, rada,
rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene,
d) zone saobraajne, vodne, energetske i komunalne
infrastrukture,
e) zone obnove i sanacije,
f) privredne zone,
g) objekti drutvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport i dr.),
h) zatita graditeljskog i prirodnog naslijea,
i) mjere za unaprjeenje i zatitu okoline,
j) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od
k) mjere zatite osoba sa umanjenim tjelesnim
mogunostima,
l) zatitne zone,
lj) uslovi koritenja, izgradnje, ureenja i zatite
zemljita u urbanom podruju,
m)druge elemente od vanosti za podruje za koje se
planski dokument donosi.
(3) Urbanistikim planom utvruje se obaveza izrade
detaljnih planskih dokumenata unutar prostornog
obuhvata tog plana.
(4) Sastavni dijelovi urbanistikog plana su izvod iz plana
ireg podruja i odluka o provoenju urbanistikog
plana.
(5) Urbanistiki plan donosi opinsko vijee i objavljuje
se u slubenom glasniku opine.
etvrtak, 30.01.2014.
(6) Prije donoenja urbanistikog plana, opina je duna

pribaviti saglasnost Ministarstva, kojom se potvruje
da je urbanistiki plan usaglaen sa prostornim planom
Kantona i da je uraen u skladu sa Uredbom o
jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
lan 36.
(Zoning plan)
(1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se
donosi za podruja u granici urbanistikog plana
rezervisana za budui razvoj ili podruja posebne
namjene u granici urbanistikog plana, kao i za urbana
podruja izvan granica urbanistikog plana utvrena
prostornim planovima. Granice podruja za koje se
izrauje zoning plan definiu se razvojnim planskim
dokumentima.
(2) Zoning plan definie namjene pojedinih povrina i
propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih,
odnosno rekonstrukcije postojeih graevina. Ovim
planom se utvruju lokacijski i urbanistiko-tehniki
uslovi, na osnovu dozvoljenih granica odgovarajuih
parametara i urbanistikih standarda, za dozvoljene i
uslovno dozvoljene namjene, to slui za pripremu
glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za graenje.
(3) Zoning plan je detaljni planski dokument sa periodom
za koji se donosi vezanim za ukupnu realizaciju
planiranih namjena.
(4) Period iz stava (3) ovog lana ne moe biti dui od
perioda za koji je donesen plan ireg podruja, a na
osnovu kojeg se donosi zoning plan.
(5) Zoning plan mora sadravati:
a) definicije pojedinih termina,
b) zoning kartu (sa granicama zona odreene namjene
graevinskom linijom zone i graevinskim parcelama unutar tih zona),
c) slubenu kartu (oznaene javne graevine i
infrastruktura, granice infrastrukturnih sistema sa
ukljuenim zatitnim zonama ili pojasevima),
d) listu naina koritenja zemljita - namjena sa
popisom zona u kojima je svaka od tih namjena
dozvoljena ili uslovno dozvoljena,
e) urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu
(dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti za zonu i za pojedinane parcele - lokacije, definisani tipovi graevine,
etvrtak, 30.01.2014.
Broj 1 strana 15
minimalna i maksimalna veliina parcele, (12)Zoning plan donosi Skuptina Kantona, odnosno
maksimalna visina/spratnost graevine, maksimalni
opinsko vijee, u zavisnosti od nivoa nadlenosti za
gabarit graevine, minimalna udaljenost ivica
donoenje tog planskog dokumenta.
graevine od granice parcele, pristup mjestima
javnih okupljanja i parkovima, potreban broj (13)Zoning plan sa odlukom o usvajanju (donoenju) i
odlukom o provoenju istog, objavljuje se u
parking prostora, uslovi ureenja vanjskih povrina,
Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona,
uslovi koji se moraju zadovoljiti zbog zatite
odnosno slubenom glasniku opine.
okolice - buka, vibracije, izduvni gasovi, reimi
rada, skladitenje otpadnog materijala i sl., uslovi i
lan 37.
arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala,
(Regulacioni plan i urbanistiki projekat)
drugi parametri u zavisnosti od specifinosti zone),
f) jasno definisane procedure i kriterije odobravanja
zahtjeva za uslovno dozvoljene namjene u
nadlenim organima opine,
(1) Obaveza izrade i donoenja regulacionog plana i

urbanistikog projekta utvruje se planskim dokumentima ireg podruja.
g) jasno oznaena podruja za koja se mora uraditi

urbanistiki projekt ili raspisati konkurs u cilju to
kvalitetnijeg ureenja posebnih urbanih i drugih
prostornih cjelina sa naroitim znaajem (zone
specijalne namjene),
(2) Regulacionim planom i urbanistikim projektom se

odreuju lokacijski uslovi koji definiu namjenu,
poloaj, funkciju, veliinu i oblikovanje graevina.
h) jasno definisane procedure i razloge - kriterije zbog

kojih se moe odobriti proces izmjene zoning plana,
i) jasno definisane zabrane i ogranienja namjena na
plavnom podruju, u skladu sa Zakonom o vodama.
(6) Lista dozvoljenih i uslovno dozvoljenih namjena u
svim definisanim zonama zoning plana mora ukljuiti
sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene,
sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog
podruja opine za koje se radi zoning plan.
(7) Uslovno dozvoljena namjena moe biti odobrena
jedino ako ne ugroava susjedne graevine i susjedno
zemljite.
(3) Radi to kvalitetnijeg ureenja posebnih urbanih i

drugih prostornih cjelina sa naroitim znaajem,
detaljni plan - urbanistiki projekat se radi na osnovu
najboljeg rjeenja odabranog kroz instituciju javnog
konkursa. Programski uslovi za raspisivanje konkursa
moraju biti saglasni sa odredbama plana ireg
podruja.
(4) Sadraj i postupak pripreme i izrade, kao i nain
donoenja regulacionog plana i urbanistikog projekta
utvruje se Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za
izradu planskih dokumenata.
(5) Regulacioni plan i urbanistiki projekt utvruju:
a) taan obim podruja za koji se radi detaljni plan,
(8) Postojee graevine legalno izgraene prije usvajanja

zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju
plana, i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning
planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene
ili rekonstrukciju postojee graevine, primjenjivae
se odredbe zoning plana.
b) detaljnu namjenu povrina,
(9) Na podrujima za koja se planira izrada regulacionog

plana, odnosno urbanistikog projekta, odredbe zoning
plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom
dodaju se nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti
sa zoning planom.
g) ureenje prostora,
(10) Zoning plan sadri grafiki i tekstualni dio, iji je

sastavni dio odluka o provoenju zoning plana.
(11)Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu
planskih dokumenata detaljnije se regulie i utvruje
postupak pripreme, izrade i sadraj zoning plana.
c) gustinu naseljenosti,
d) koeficijent izgraenosti,
e) regulacionu i graevinsku liniju,
f) nivelacione podatke,
h) nain
opremanja
zemljita
saobraajnom,
komunalnom, energetskom, telekomunikacionom i
drugom infrastrukturom sa uslovima i obavezama
prikljuivanja na istu,
i) uslove za graenje i druge zahvate u prostoru,
j) programske uslove za raspisivanje javnog konkursa
za odreene lokalitete,
Broj 1 strana 16
etvrtak, 30.01.2014.
planski dokument za podruje dvije ili vie opina,

sredstva se obezbjeuju iz budeta tih opina.
l) mjere zatite prava osoba sa umanjenim tjelesnim

mogunostima,
(2) Izuzetno od stava (2) ovog lana, investitor koji ima

poseban interes za izradu detaljnog planskog
dokumenta za odreeno podruje, moe svojim
sredstvima finansirati izradu detaljnog planskog
dokumenta, bez prava nametanja zahtjeva i rjeenja
koja nisu u skladu sa urbanistikim, odnosno
prostornim planom. Iznos finansijskog ulaganja bie
uzet u obzir kod utvrivanja naknade za ureenje
zemljita.
lj) mjere za zatitu okoline, ouvanje prirodnog i

kulturno-historijskog naslijea,
m) plan parcelacije sa prikazom parcela i podacima o
namjeni i vlasnikom statusu zemljita,
n) uslove ureenja graevinskog zemljita,
nj) druge elemente od znaaja za podruje za koje se
planski dokument donosi.
(6) Regulacionim planom se moe na znaajnijim lokacijama odrediti obaveza raspisivanja javnog konkursa
za usvajanje projektnih rjeenja za pojedine planirane
graevine.
(7) Detaljne planske dokumente donosi Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, u zavisnosti od nivoa
nadlenosti za donoenje tog planskog dokumenta.
(8) Detaljni planski dokument sa odlukom o usvajanju
(donoenju) i odlukom o provoenju istog, objavljuje
se u "Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona, odnosno slubenom glasniku opine.
lan 38.
(Usaglaavanje planskih dokumenata)
(1) Planski dokument ueg podruja usaglaava se sa
planskim dokumentom ireg podruja, a u sluaju
njihove neusaglaenosti primjenjuje se planski dokument ireg podruja.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, planski dokument
ueg podruja primjenjuje se ukoliko se njime ne
mijenja osnovna koncepcija planskog ureenja prostora utvrena planskim dokumentom ireg podruja, uz
prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva nadlenog za provoenje planskog dokumenta ireg podruja.
(3) Usaglaavanje planskih dokumenata osigurava se, po
pravilu, u postupku izrade dokumenata.
lan 39.
(Finansijska sredstva za pripremu, izradu i praenje
provoenja planskih dokumenata)
(1) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja
prostornog plana, urbanistikog plana ili detaljnih
planskih dokumenata na podruju opine, obezbjeuju
se iz budeta opine. Ukoliko se radi zajedniki
(3) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje

provoenja detaljnih planskih dokumenata za podruja
od znaaja za Kanton, obezbjeuju se iz budeta
Kantona i iz drugih izvora.
lan 40.
(Plan parcelacije)
(1) Plan parcelacije kao poseban dokument donosi se za
podruja na kojima je utvren reim graenja treeg
stepena shodno lanu 8. ovog zakona, a nosilac izrade
ovog dokumenta moe biti i sluba za prostorno
ureenje jedinice lokalne samouprave.
(2) Plan parcelacije je i sastavni dio detaljnog planskog
dokumenta iji je nosilac izrade definiran lanom 21. i
lanom 45. ovog zakona.
(3) Ako se kasni sa izradom detaljnog planskog
dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rjeavanja,
plan parcelacije se donosi kao pomoni plan
namijenjen za definisanje pojedinanih graevinskih
parcela, u skladu sa prostornim ili urbanistikim
planom, i isti e se smatrati obaveznim sastavnim
dijelom detaljnog planskog dokumenta za odnosno
podruje.
(4) Plan parcelacije izrauje se na auriranim geodetskokatastarskim planovima u analognom i digitalnom
obliku ovjerenim od nadlene opinske slube.
(5) Planom parcelacije utvruje se: veliina, oblik i
poloaj parcele, pristup parcelama, regulacione i
graevinske linije i povrine za javne namjene.
(6) Plan parcelacije mora da sadri: situacioni plan sa
regulacionim i graevinskim linijama, granicama
parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno
korisnicima graevinskog zemljita sa oznakama
katastarskih parcela i obraunom povrina, kao i
planove saobraaja, komunalne, energetske i
telekomunikacione infrastrukture.
etvrtak, 30.01.2014.
(7) Veliine i poloaj parcela definiu se na osnovu

odredaba urbanistikog ili prostornog plana. Svaka
parcela mora imati izlaz na put i rijeene prikljuke na
komunalnu i drugu infrastrukturu.
(8) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu
cjelinu na kojoj se vri graenje. Ako plan parcelacije
ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija
se mora izvriti tako da se na preostalom dijelu
omogui obrazovanje drugih graevinskih parcela.
Broj 1 strana 17
g) sadraj planskog dokumenta,

h) odredbe o sudjelovanju javnosti - javnoj raspravi i
javnom uvidu,
i) nain osiguranja sredstava za izradu ili izmjenu
planskog dokumenta,
j) nosioca pripreme za izradu ili izmjenu planskog
dokumenta,
k) nosioca izrade ili izmjene planskog dokumenta,
(9) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja

plana parcelacije obezbjeuju se iz budeta opine.
l) druge elemente u ovisnosti od specifinosti

podruja za koje se planski dokument radi.
(10)Plan parcelacije kao poseban akt, ili u sastavu

detaljnog planskog dokumenta donosi opinsko vijee.
(3) Odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta,

moe se utvrditi reim zabrane graenja na prostoru ili
dijelu prostora za koji se izrauje, do donoenja istog,
a najdue u trajanju od dvije godine.
POGLAVLJE V. PRIPREMA, IZRADA I

USVAJANJE PLANSKIH DOKUMENATA
lan 41.
(Priprema, izrada i usvajanje planskih dokumenata)
(1) Priprema, izrada i usvajanje (donoenje) planskih
dokumenata vri se u skladu sa ovim zakonom.
(2) Postupak pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata utvren je Uredbom o jedinstvenoj metodologiji
za izradu planskih dokumenata.
lan 42.
(Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih
dokumenata)
(1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni planskih
dokumenata Skuptina Kantona ili opinsko vijee,
zavisno od nadlenosti, donosi Odluku o pristupanju
izradi ili izmjeni planskih dokumenata.
(2) Odluka iz stava (1) ovog lana sadri:
a) vrstu planskog dokumenta ijoj se izradi ili izmjeni
pristupa,
b) granice podruja za koji se dokument radi ili
mijenja,
c) vrstu planskog dokumenta vieg reda (ireg
podruja) na osnovu kojeg se pristupa izradi
planskog dokumenta,
d) vremenski period za koji se planski dokument
donosi,
e) smjernice za
dokumenta,
izradu
f) optimalni rok izrade,
ili
izmjenu
planskog
(4) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskog

dokumenta, zavisno od nivoa nadlenosti, objavljuje se
u "Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona,
odnosno u Slubenom glasniku opine.
(5) Postupak izmjene planskog dokumenta vri se po
postupku i na nain predvien za izradu i donoenje
tog planskog dokumenta.
(6) Izuzetno od stava (5) ovog lana, izmjena planskog
dokumenta moe se vriti po skraenom postupku, ako
se izmjenom planskog dokumenta bitno ne mijenja
osnovna koncepcija prostornog ureenja i izgradnje
istog.
(7) Nosilac pripreme plana, u smislu odredbe stava (6)
ovog lana, podnosi Skuptini Kantona, odnosno
opinskom vijeu, prijedlog izmjene planskog dokumenta.
lan 43.
(Nosilac pripreme planskog dokumenta)
(1) Nosilac pripreme planskih dokumenata za ije
donoenje je nadlena Skuptina Kantona je Vlada
Kantona putem Ministarstva, a za planske dokumente
za ije donoenje je nadleno opinsko vijee, nosilac
pripreme je opinski naelnik putem slube za poslove
prostornog ureenja.
(2) Ako su za donoenje planskih dokumenata nadlene
dvije ili vie opina, nosilac pripreme utvruje se
sporazumno.
(3) Nosilac pripreme pokree inicijativu za izradu
planskih dokumenata, na osnovu svog programa rada.
Broj 1 strana 18
(4) Prema potrebi, obimu i vrsti planskog dokumenta,

nosilac pripreme moe posebnom odlukom formirati
savjet plana radi strunog praenja izrade planskog
dokumenta i strune rasprave o svim fazama izrade,
utvrivanja osnovne koncepcije prostornog razvoja, te
usaglaavanja stavova i interesa. Savjet plana
sainjavaju istaknuti strunjaci iz oblasti prostornog
planiranja: urbanizma, arhitekture, graevinarstva,
saobraaja, energetike, okoline, ekonomije i drugih
oblasti.
lan 44.
(Obaveze nosioca pripreme)
(1) Nosilac pripreme duan je odmah po donoenju odluke
o pristupanju izradi planskog dokumenta, a najkasnije
u roku od 30 dana dostaviti nosiocu izrade svu
raspoloivu dokumentaciju, neophodnu za izradu
plana, a naroito:
a) plan vieg reda odnosno ireg podruja,
b) vaee detaljne planske dokumente, ukljuujui
njihove izmjene i dopune,
c) strategiju zatite okoline,
d) planove razvoja vodoprivrede, privrede, poljoprivrede, i dr.,
e) podatke o geolokoj podlozi, energetskim, mineralnim i drugim resursima,
f) katastarske i geodetske podloge, i dr.
(2) Nosilac pripreme duan je osigurati saradnju i
usaglaavanje stavova, te koordinirati aktivnosti svih
zainteresovanih strana u procesu prostornog planiranja,
kao to su vlasnici nekretnina, zakoniti korisnici
prostora i uesnici u njegovoj izgradnji i ureivanju, te
organi uprave, upravne organizacije i agencije, nosioci
javnih ovlatenja nadleni za vodoprivredu, umarstvo,
poljoprivredu, saobraaj, energetiku, telekomunikacije,
turizam, rudarstvo, zdravstvo, kolstvo, kulturu, zatitu
okolice, sanitarno-zdravstvenu zatitu, zatitu na radu,
zatitu od poara, civilnu zatitu, zatitu kulturnohistorijskih i prirodnih vrijednosti, organi nadleni za
odbranu, organi unutranjih poslova, privredne
komore, predstavnici vjerskih zajednica i drugi
subjekti.
(3) Zainteresovane strane dune su da u roku od 30 dana
po isteku javnog oglaavanja o pristupanju izradi
planskog dokumenta dostave traene podatke, podloge
i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije
za odreena planska rjeenja na cijelom podruju
obuhvaenom planom. Vlasnici zemljita i objekata na
etvrtak, 30.01.2014.
njima duni su da u istom roku dostave svoje

prijedloge i sugestije za planska rjeenja koja se tiu
njihove imovine.
(4) Ako organ, organizacija ili drugo pravno ili fiziko lice
ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za odreena
planska rjeenja na cijelom podruju obuhvaenom
planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti,
smatrae se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva.
(5) Nosilac pripreme plana duan je da odmah proslijedi
dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i
sugestije iz stava (3) ovog lana nosiocu izrade
planskog dokumenta.
lan 45.
(Nosilac izrade planskog dokumenta)
(1) S ciljem racionalnog organizovanja kvalitetne, sistematske i kontinuirane aktivnosti prostornog i urbanistikog planiranja za cijelo podruje Kantona, te izrade
planskih dokumenata za koje su nadleni Kanton i
jedinice lokalne samouprave - opine u Kantonu,
Skuptina Kantona osnovala je upravnu organizaciju
Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno ureenje,
ije su nadlenosti utvrene Zakonom o kantonalnim
ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave.
Nosilac pripreme prvenstveno povjerava poslove
nosioca izrade planskih dokumenata ovoj upravnoj
organizaciji (u daljem tekstu: nosilac izrade).
(2) Nosilac izrade moe fazu izrade planskog dokumenta
ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca
pripreme. Pravno lice je duno obezbijediti za pojedine
faze planskog dokumenta struno lice odgovarajue
struke koje ima formalne i strune reference.
(3) Nosilac izrade planskog dokumenta duan je pravnom
licu iz stava (2) ovog lana staviti na raspolaganje
dokumentaciju neophodnu za izradu planskog
dokumenta, a naroito analitiko-dokumentacionu
osnovu planskog dokumenta.
(4) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, nosilac
pripreme moe izradu detaljnog planskog dokumenta
zoning plana, regulacionog plana ili urbanistikog
projekta povjeriti pravnom licu, kao nosiocu izrade
planskog dokumenta, putem javnog konkursa u skladu
s Zakonom o javnim nabavkama, iz reda pravnih lica
koja su registrovana za djelatnost izrade planskih
dokumenata.
(5) Nosilac izrade je duan da svaku fazu izrade planskog
dokumenta, uradi u skladu sa ovim zakonom, propi-
etvrtak, 30.01.2014.
sima donesenim na osnovu ovog zakona i odlukom o

pristupanju izradi planskog dokumenta, kao i svim
dokumentima dostavljenim od strane nosioca pripreme.
(6) Nosilac izrade mora naroito osigurati usklaenost
planskog dokumenta koji izrauje sa planskim
dokumentom ireg podruja i Uredbom o jedinstvenoj
metodologiji za izradu planskih dokumenata.
lan 46.
(Prednacrt i nacrt planskog dokumenta)
(1) Nosilac izrade obavezan je nosiocu pripreme predati
prednacrt planskog dokumenta, sa svim dijelovima
koje odgovarajui dokumenti treba da sadre.
(2) Prije utvrivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta razmatra Savjet plana.
(3) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i lanovi
Savjeta plana daju eventualne primjedbe, prijedloge i
sugestije na predloeni dokument, zauzima se stav i
formuliu zakljuci sa preporukama koji se dostavljaju
nosiocu izrade.
(4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, miljenja i
sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra
opravdanim, ugrauje u nacrt planskog dokumenta i
dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovarajue
obrazloenje.
(5) Nacrt planskog dokumenta sadri grafiki i tekstualni
dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i
sjednicama Skuptine Kantona, odnosno opinskog
vijea, posebno se izrauje skraeni nacrt sa
najvanijim grafikim i tekstualnim prilozima koji su
dovoljno detaljni i informativni.
lan 47.
(Javni uvid i javna rasprava)
(1) Nosilac izrade je duan da predstavi nacrt planskog
dokumenta nosiocu pripreme i Savjetu plana (ako je
formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata
zakljukom nosioca pripreme i prosljeuje Skuptini
Kantona, odnosno opinskom vijeu, u zavisnosti od
nivoa nadlenosti za donoenje odreenog dokumenta,
na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se
vraa nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i
rokom za doradu, nakon ega se ponavlja prethodna
procedura.
(2) Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee razmatra
nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javni uvid i
Broj 1 strana 19
javnu raspravu pod uslovima i u trajanju utvrenom u

Odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta.
(3) O mjestu, vremenu i nainu izlaganja nacrta planskog
dokumenta na javni uvid, javnost se obavjetava
oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog
informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva
obavijest objavljuje 8 dana prije poetka javnog uvida,
a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred
poetak javnog uvida.
(4) Obavijest iz stava (3) ovog lana sadri mjesto, datum,
poetak i trajanje javnog uvida u planski dokument,
mjesto i datum jedne ili vie prezentacija i rasprava na
javnim skupovima te na sjednicama Skuptine
Kantona, odnosno opinskog vijea, te rok do kojeg se
mogu poslati pisana miljenja, prijedlozi i primjedbe
na nacrt dokumenta.
(5) Duina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i
definisana je odlukom iz lana 42. ovog zakona. Javni
uvid za planske dokumente iz nadlenosti Kantona ne
moe trajati krae od 60 niti due od 90 dana. Javni
uvid za planske dokumente iz nadlenosti opina moe
trajati: za prostorni plan i urbanistiki plan najmanje
30, a najvie 60 dana, a za detaljne planske dokumente
do 30 dana.
(6) Nacrt planskog dokumenta izlae se na javni uvid u
integralnoj formi na prikladan nain u odgovarajuim
prostorijama po lokalnim centrima i uz deurstvo
strunih lica koja mogu dati odreena obavjetenja, a
prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljita i
zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom
podruju obuhvaenom planom, dok se skraeni nacrt
slubeno dostavlja ostalim zainteresovanim stranama
organima i organizacijama iz lana 44. stav (2) ovog
zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskog
dokumenta u elektronskoj formi treba postaviti i na
web-stranici nadlenog organa nosioca pripreme.
Organizacija javnog uvida i rasprava, te pratea
tehnika pitanja su obaveza i odgovornost nosioca
pripreme.
(7) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od
vanosti za Kanton organizuju se u svim opinama u
sastavu Kantona.
(8) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana
opine i urbanistikog plana, njegovo izlaganje se vri
u prostorijama mjesnih zajednica i u sjeditu opine
koje taj plan obuhvata.
(9) Na nacrt prostornog plana opine i urbanistikog plana
moe da se pribavi saglasnost Ministarstva koja mora
biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema
Broj 1 strana 20
planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi

svoju saglasnost kojom potvruje usaglaenost
planskog dokumenta sa Prostornim planom Kantona,
smatrae se da nema primjedbi.
(10) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta iji je nosilac
izrade odabran u skladu sa stavom (4) lana 45. ovog
zakona, nosilac pripreme mora da pribavi saglasnost
Ministarstva da je plan usklaen sa vaeim planskim
dokumentima ireg podruja. Saglasnost mora biti
dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema plana.
Ako Ministarstvo ne dostavi saglasnost u propisanom
roku, smatrae se da je ista data, odnosno da nema
primjedbi na nacrt plana.
(11) Nacrt detaljnog planskog dokumenta se izlae na
fiziki pristupaan, tehniki i informativno adekvatan
nain, uz deurstvo strunog lica:
a) u prostorijama opine, odnosno nosioca pripreme
planskog dokumenta,
b) u prostorijama nosioca izrade plana,
c) u prostorijama u kojima se odravaju sjednice
Skuptine Kantona, odnosno opinskog vijea ili
drugim prostorima,
d) u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica na
koje se plan odnosi.
Obavezno se organizuju javni skupovi sa raspravom o
nacrtu detaljnog plana u svakoj mjesnoj zajednici (ili
dijelu mjesne zajednice) obuhvaenoj planom.
(12) Nosilac pripreme detaljnog planskog dokumenta
duan je blagovremeno, obavijestiti javnim oglasom
vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike
prostora na podruju za koje se donosi detaljni plan i
pozvati ih da izvre uvid u nacrt detaljnog plana, te da
se ukljue u javnu raspravu uestvovanjem na javnim
skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi,
sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ukoliko se
pozvani ni na koji nain ne odazovu na javnu raspravu
u predvienom roku, smatrae se da su saglasni sa
datim nacrtom detaljnog plana i da ne mogu naknadno
postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu
odobravanja graenja i drugih zahvata u prostoru koji
su u skladu sa detaljnom planom i opim urbanistikim pravilima.
(13) Nosilac pripreme plana obavezan je da na svakom
mjestu na kojem je izloen nacrt plana, obavijesti
javnost da se detaljnije informacije, objanjenja i
pomo u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod
nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod deurnog
strunog lica na mjestu izlaganja.
etvrtak, 30.01.2014.
(14) Primjedbe, prijedlozi i miljenja o nacrtu plana

upisuju se u svesku sa numeriranim stranama, koja se
nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlae ili se
dostavljaju potom u pisanom obliku nosiocu
pripreme. Nosilac pripreme je duan da otvori
mogunost dostavljanja primjedbi na nacrt putem
elektronske pote.
lan 48.
(Prijedlog planskog dokumenta)
(1) Prijedlog planskog dokumenta utvruje se na osnovu
nacrta koji je uspjeno proao fazu javnog uvida i
rasprave i na osnovu stava nosioca pripreme o
primjedbama, sugestijama i miljenjima na taj nacrt. U
prijedlogu planskog dokumenta ne mogu se mijenjati
planska rjeenja iz nacrta plana, osim onih na koji je
bila stavljena osnovana i prihvaena primjedba,
sugestija ili miljenje. Po odranoj javnoj raspravi
predvienoj ovim zakonom, nosilac izrade zavrava
prijedlog planskog dokumenta i uz odgovarajue
obrazloenje dostavlja ga nosiocu pripreme.
(2) Po odranoj strunoj raspravi nosioca pripreme i
savjeta plana, nosilac pripreme zauzima stav u pogledu
dostavljenih primjedbi, sugestija i miljenja, sa
obrazloenjem i razlozima zbog kojih pojedine
primjedbe, sugestije i miljenja nisu prihvaene, i
dostavlja ga nosiocu izrade.
(3) Nosilac izrade duan je u tekstualnom i grafikom
dijelu prijedloga planskog dokumenta izvriti izmjene
u skladu sa prihvaenim primjedbama na nacrt planskog dokumenta, te isti dostaviti nosiocu pripreme.
(4) Nosilac pripreme utvruje prijedlog planskog
dokumenta i kompletan materijal dostavlja Skuptini
Kantona, odnosno opinskom vijeu.
(5) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja
Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee.
(6) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima
karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid
kod organa nadlenog za poslove prostornog ureenja.
(7) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta
postavlja se na web-stranici Kantona ili opine u cilju
informisanja zainteresovanih subjekata i javnosti.
lan 49.
(Donoenja planova u vanrednim uslovima i
okolnostima)
(1) S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i
izgradnju naselja za neodlono zbrinjavanje stanov-
etvrtak, 30.01.2014.
nitva sa razruenog, poplavljenog i drugog ugroenog

podruja detaljni planski dokument se moe raditi i
donositi i po skraenom postupku.
(2) Nain i postupak pripreme, izrade i donoenje
planskog dokumenta po skraenom postupku
definisae se Odlukom o pristupanju izradi planskog
dokumenta.
lan 50.
(Izmjena i dopuna planskih dokumenata)
(1) Izmjene i dopune planskog dokumenta vre se po
postupku i na nain predvien za izradu i donoenje
tog planskog dokumenta. U postupku za donoenje
planskih dokumenata shodno se primjenjuju odredbe
kojima je regulisan postupak i nain donoenja zakona.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, izmjena i
dopuna planskog dokumenta moe se vriti po
skraenom postupku, ako se tom izmjenom i dopunom
bitno ne mijenja osnovna koncepcija tog planskog
dokumenta.
(3) Nosilac pripreme planskog dokumenta, u smislu stava
(2) ovog lana, podnosi Skuptini Kantona, odnosno
opinskom vijeu, prijedlog izmjene i dopune
planskog dokumenta koji ini tekstualno obrazloenje
sa grafikim prikazom na odgovarajuem broju
tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se
predlae izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom
dokumentu ueg podruja, nosilac pripreme mora
prethodno pribaviti saglasnost Ministarstva o usaglaenosti izmjene i dopune sa planskim dokumentom
ireg podruja.
(4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i
dopuna od strane Skuptine Kantona, odnosno
opinskog vijea, iste se objavljuju u Slubenim
novinama Zeniko-dobojskog kantona, odnosno
slubenom glasniku opine i ugrauju u planski
dokument.
lan 51.
(Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih
dokumenata)
(1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta
moe pokrenuti :
a) Skuptina Kantona ili opinsko vijee,
b) Vlada Kantona ili opinski naelnik,
c) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba,
Broj 1 strana 21
d) upravne organizacije i javna preduzea,

e) privredne i strukovne komore,
f) savjeti mjesnih zajednica,
g) vlasnici zemljita i graevina na njemu,
h) potencijalni investitori u razvojne projekte,
i) nevladine organizacije i udruenja graana.
(2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta
mora biti struno i detaljno obrazloena. Subjekti
navedeni u stavu (1) ovog lana ne mogu kao razlog za
pokretanje inicijative koristiti svoju nepanju ili
nesudjelovanje u fazi pripreme i donoenja tog
dokumenta.
(3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu
planskog dokumenta je dvije godine od dana stupanja
na snagu planskog dokumenta ija se izmjena ili
dopuna predlae.
(4) Inicijativa se upuuje Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi koji dalje postupaju po propisanoj
proceduri.
POGLAVLJE VI. SISTEM

STANJU U PROSTORU
INFORMACIJA
lan 52.
(Jedinstveni informacioni sistem)
(1) S ciljem prikupljanja, obrade i koritenja podataka od
znaaja za planiranje, ureenje, koritenje i zatitu
prostora, Ministarstvo, u saradnji sa drugim ministerrstvima i opinama, uspostavlja i odrava jedinstveni
informacioni sistem u oblasti prostornog planiranja i
ureenja (GIS geografski informacioni sistem).
(2) Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast
podataka i informacija za cijeli prostor Kantona.
(3) Svi subjekti jedinstvenog informacionog sistema na
kantonalnom i opinskom nivou moraju raditi u skladu
sa Uredbom o sadraju i nosiocima jedinstvenog
informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i
obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima
se vode evidencije, koje propisuje Vlada Federacije
BiH.
(4) Sredstva za uspostavu i odravanje jedinstvenog
informacionog sistema u oblasti prostornog planiranja
i ureenja obezbjeuju se iz budeta Kantona i budeta
opina.
Broj 1 strana 22
etvrtak, 30.01.2014.
lan 53.
(Sadraj jedinstvenog informacionog sistema)
lan 54.
(Obaveza dostavljanja podataka)
1. U okviru jedinstvenog informacionog sistema (GIS-a)

vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata
podatke o:
(1) Opinske slube nadlene za poslove prostornog

ureenja vode jedinstvenu evidenciju podataka i
informacija o stanju prostora u odgovarajuim bazama
i dune su svake godine do 15. januara tekue godine
dostaviti Ministarstvu godinji izvjetaj o stanju
prostora kao i o provoenju planskih dokumenata na
nivou opine za proteklu godinu, sa popunjenim
jedinstvenim obrascima.
a) aurnim digitalnim, geodetsko-topografsko-kartografskim podlogama u dravnom koordinatnom

sistemu,
b) satelitske snimke Kantona,
c) o prostornim planovima Kantona,
d) o prostornim i urbanistikim planovima opina,
e) o detaljnim planskim dokumentima,
f) katastarske podatke o zemljitu;
g) prirodnim resursima sa kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima i sl.,
h) stanovnitvu,
i) infrastrukturnim sistemima,
(2) Javna preduzea, agencije i drugi subjekti koji

posjeduju, prikupljaju, izrauju ili obrauju podatke
potrebne za formiranje i auriranje jedinstvenog
informacionog sistema iz lana 52. ovog zakona duni
su podatke i dokumentaciju redovno, a najkasnije do 5.
januara tekue godine za proteklu godinu, dostavljati
nadlenoj opinskoj slubi za prostorno ureenje.
(3) Na zahtjev Ministarstva i opinskih slubi za prostorno
ureenje, pravna lica i druge organizacije dune su u
odreenom roku da dostavljaju podatke iz lana 53.
j) privredi,
k) graevinskom zemljitu,
l) graditeljskom i prirodnom naslijeu i posebno
zatienim prostorima,
lj) ugroavanju okoline (bespravno graenje, zagaenje tla, vode, zraka i sl),
m) podrujima gdje je opasnost od posljedica priordnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i
katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena
(seizmike karakteristike terena, poremeaji u
stabilnosti tla, plavna podruja, podruja ugroena
mogunou izbijanja poara, podruja izloena
moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i
sl.),
n) drutvenim djelatnostima,
nj) turizmu,
o) komunalnim djelatnostima,
p) kadrovima i pravnim licima koja se bave
poslovima u oblasti planskog ureenja prostora,
r) druge podatke koji su od znaaja za planiranje i
odravanje jedinstvenog informacionog sistema
GIS- a.
POGLAVLJE VII. UREENJE GRAEVINSKOG

ZEMLJITA U URBANIM PODRUJIMA
lan 55.
(Ureenje graevinskog zemljita)
(1) Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita u
urbanim podrujima (u daljem tekstu: ureenje graevinskog zemljita) obuhvata izgradnju saobraajne i
komunalne infrastrukture koja je potrebna za izgradnju
i koritenje graevina i zahvata u prostoru koji su
planirani planskim dokumentima.
(2) Izgradnja graevina vri
graevinskom zemljitu.
se
na
ureenom
(3) Izuzetno od stava (2) ovog lana, izgradnja graevina

moe se vriti i na neureenom graevinskom
zemljitu, pod uvjetom da se njegovo ureenje izvri u
toku graenja graevine, a najkasnije do tehnikog
prijema zavrene graevine.
(4) Ureenje graevinskog zemljita je obaveza opine.
Na nivou opine vri se prikupljanje sredstava,
finansiranje i koordinacija aktivnosti planiranja,
programiranja, projektovanja graevinsko-tehnikih
sistema i izvoenje ureenja graevinskog zemljita.
Neke od navedenih faza aktivnosti, opina moe
povjeriti javnim komunalnim preduzeima koje je
etvrtak, 30.01.2014.
Broj 1 strana 23
osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim institucijama u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama
Bosne i Hercegovine.
a) graenje saobraajnica ukljuujui kolovoze,

plonike i pjeake prijelaze, trgove i javna
parkiralita i dr.,
(5) Izuzetno od stava (4) ovog lana, u sluaju da graevinsko zemljite nije ureeno u momentu podnoenja
zahtjeva za odobrenje za graenje, investitor graevine
ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uloit e
svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture
prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a
to ulaganje e se uzeti u obzir prilikom utvrivanja
visine naknade za ureenje graevinskog zemljita.
b) izgradnju pristupa graevinama javnog karaktera

kojim se obezbjeuje nesmetano kretanje osoba sa
umanjenim tjelesnim mogunostima,
(6) U sluaju iz stava (5) ovog lana investitor, odnosno

nadlene opinske slube ugovorom definiu obim
radova, potrebna finansijska sredstva, te obaveze i
meusobne odnose izmeu investitora, nadlenog
organa i javnog preduzea nadlenog za odreenu
infrastrukturu.
(7) Za pripremu i opremanje graevinskog zemljita po
potrebi se izdaje odobrenje za graenje za pripremne
radove.
lan 56.
(Pripremanje graevinskog zemljita)
c) podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne

saobraajne signalizacije i semafora,
d) ureenje javnih zelenih povrina, rekreativnih
terena, parkova, igralita, pjeakih staza, nasada,
travnjaka, terena za djeja igralita, objekata javne
higijene,
e) izgradnju ureaja za odvod povrinskih i otpadnih
voda, te ureaja i postrojenja za njihovo preiavanje,
f) izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja
vodom, distribuciju elektrine, plinske i druge
energije, telekomunikacijske objekte i ureaje,
g) ureenje sanitarnih deponija i graenje graevina
za preradu i unitavanje otpada,
h) regulaciju vodotoka i ureenje obala voda i vodnih
povrina.
1. Pripremanje graevinskog zemljita za gradnju obuhvata:
(2) Minimum ureenja graevinskog zemljita treba da

osigura:
a) rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina,
a) snabdijevanje pitkom vodom i rjeenje otpadnih

voda,
b) donoenje planskog dokumenta koji je osnov za

odobravanje graenja na odreenom prostoru,
b) kolski prilaz graevinskoj parceli i potreban broj

parking mjesta,
c) parcelaciju zemljita,
c) snabdijevanje elektrinom energijom.
d) uklanjanje postojeih graevina, premjetanje

nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu
saplanskim dokumentom,
lan 58.
(Program ureenja graevinskog zemljita)
e) inenjersko-geoloka ispitivanja, eventualna

sanacija klizita, drenae, regulacija vodotoka,
ravnanje zemljita i sl.,
(1) Ureenje graevinskog zemljita vri se na osnovu

programa ureenja zemljita, kojim se usklauje
izgradnja graevina i komunalne infrastrukture,
detaljnije se odreuju rokovi za izgradnju komunalne
infrastrukture, utvruju uslovi za prikljuenje na istu, i
drugo.
f) izradu dokumentacije i obavljanje radova na

zatiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijea koji bi mogli biti ugroeni radovima na
pripremanju zemljita,
g) i sve druge radnje u skladu sa planskim
dokumentom.
lan 57.
(Opremanje i ureenje graevinskog zemljita)
(1) Opremanje graevinskog zemljita obuhvata:
(2) Program ureenja graevinskog zemljita usvaja

opinsko vijee na prijedlog opinskog naelnika.
(3) Program ureenja zemljita priprema i provodi
nadlena opinska sluba.
(4) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog
zemljita ili graenja novih graevina mora se voditi
rauna o redoslijedu ureenja tako da se omogui
Broj 1 strana 24
usklaenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih

sistema.
(5) Nove graevine i nova komunalna infrastruktura ili
njeni novi dijelovi ne mogu biti prikljueni na
postojee graevine i ureaje komunalne infrastrukture
koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih
graevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture.
(6) Javna komunalna i druga preduzea nadlena za odravanje, rad i pruanje servisa pojedinih komunalnih i
drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu
realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im
povjereni i moraju usaglaavati svoje planove i
strategije sa nadlenom opinskom slubom.
lan 59.
(Finansiranje ureenja graevinskog zemljita)
(1) Ureenje graevinskog zemljita finansira se iz
budeta opine, naknada za ureenje, koritenje i
pogodnost graevinskog zemljita u skladu sa
Zakonom o graevinskom zemljitu i iz drugih izvora.
(2) Nadlena opinska sluba, u funkciji nosioca
odgovornosti za ureenje graevinskog zemljita i
izvrioca finansijskog plana, podnosi opinskom
vijeu izvjetaj o stanju realizacije programa ureenja
graevinskog zemljita i njegovim finansijskim
efektima najmanje jednom godinje.
lan 60.
(Naknada za ureenje graevinskog zemljita)
(1) Naknada za trokove ureenja graevinskog zemljita
regulisana je Zakonom o graevinskom zemljitu i
obraunava se na osnovu stvarno uloenih sredstava za
pripremanje i opremanje graevinskog zemljita u
skladu sa odgovarajuim planskim dokumentom i
programom ureenja graevinskog zemljita.
(2) Iznos naknade trokova ureenja graevinskog
zemljita za svaki pojedinaan sluaj utvruje se
posebnim aktom koji donosi nadlena opinska sluba.
(3) Iznos iz stava (2) ovog lana investitor uplauje nakon
to je utvreno da ispunjava sve druge uslove za
odobrenje za graenje, o emu ga slubeno
obavjetava Ministarstvo ili nadlena opinska sluba.
(4) Izuzetno, nadlena opinska sluba i investitor mogu
ugovorom regulisati plaanje iznosa u ratama, pri
emu cjelokupna suma mora biti uplaena prije
izdavanja odobrenja za upotrebu i poetka koritenja
objekta, ali ne due od tri godine od dana izdavanja
odobrenja za graenje.
etvrtak, 30.01.2014.
lan 61.
(Finansiranje vlastitim sredstvima)
(1) Za namjeravanu gradnju za koju nadleni organi
ocijene da se odobravanje moe provesti jedino na
osnovu detaljnog planskog dokumenta koji jo nije
izraen, investitor moe da snosi trokove izrade toga
plana, koji e se uzeti u obzir kao dio trokova
ureenja graevinskog zemljita.
(2) Investitoru koji je uloio vlastita sredstva za ureenje
graevinskog zemljita na odreenoj lokaciji na kojoj
je naknadno predvieno graenje za potrebe drugih
investitora, priznat e se pravo na povrat dijela
uloenih sredstava.
(3) Iznos povrata uloenih sredstava iz stava (2) ovog
lana bie umanjen za iznos koji se rauna za
izgraenu korisnu povrinu objekta. Povrat ovih
sredstava obavie se kroz umanjenje ili oslobaanje od
obaveze uplate naknade za koritenje graevinskog
zemljita za odreeni vremenski period.
DIO TREI - PROVOENJE PLANSKIH
DOKUMENATA
POGLAVLJE I. NAELA
lan 62.
(Utvrivanje preduslova za odobravanje promjena u
prostoru)
(1) Sve promjene u prostoru izazvane graevinskim
radovima i drugim intervencijama koje podrazumijevaju odreeno koritenje zemljita moraju biti
saglasne opim naelima prostornog ureenja i odredbama vaeih planskih dokumenata.
(2) U ravnopravnoj su upotrebi, saglasno ovom zakonu,
dva postupka odreivanja preduslova za odobravanje
promjena u prostoru:
a) izrada lokacijske informacije o preduslovima za
odobravanje u skladu sa vaeim detaljnim planskim dokumentima,
b) izrada urbanistike saglasnosti u sluaju
nepostojanja detaljnih planskih dokumenata.
(3) Zainteresovano lice duno je da podnese Ministarstvu,
odnosno nadlenoj opinskoj slubi za prostorno
ureenje zahtjev za definisanje preduslova za odobravanje planirane promjene u prostoru na odreenoj
lokaciji.
(4) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba je
duna da zahtjev rijei najkasnije u roku od 10 dana za
etvrtak, 30.01.2014.
lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost, raunajui od dana podnoenja potpunog

zahtjeva.
(5) Prije podnoenja zahtjeva, zainteresovano lice moe
provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za
predmetnu lokaciju. Nadleni organ je duan da
svakom zainteresovanom licu omogui uvid u vaee
planske dokumente, radi prethodnog informisanja o
uslovima koritenja zemljita na predmetnoj lokaciji.
lan 63.
(Organi nadleni za odreivanje preduslova za
odobravanje planirane promjene u prostoru)
(1) Preduslove za odobravanje planirane promjene u
prostoru utvruje nadlena opinska sluba na ijem se
podruju zahtijeva graenje ili drugi zahvati u
prostoru.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana Ministarstvo, na
osnovu prethodno pribavljenog miljenja, sa izvodom
iz planskog dokumenta, nadlene opinske slube o
mogunosti odobravanja planirane promjene u
prostoru na osnovu donesenog planskog dokumenta,
utvruje preduslove za odobravanje planirane
promjene u prostoru u sluajevima izgradnje i vrenja
zahvata:
a) graevina i izvoenja zahvata u prostoru koji e se
odvijati na podruju dvije ili vie opina,
b) graevina i izvoenja zahvata koji su od znaaja za
Kanton shodno stavu (2) u lanu 31. Ovog zakona i
graevina i zahvata koje u cjelosti finansira Vlada
Kantona,
c) izgradnju graevina i vrenje djelatnosti i zahvata
koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i
zdravlje ljudi Kantona i ire.
(3) Graevine i zahvate iz stava (2) ovog lana, na
prijedlog Ministarstva, utvruje Vlada Kantona
provedbenim propisom.
(4) Izvod iz stava (2) ovog lana izdaje nadlena opinska
sluba na ijem se podruju namjerava provesti zahvat
u prostoru, najkasnije u roku od 8 dana od dana
podnoenja zahtjeva. Izvod se izdaje na osnovu
planskog dokumenta i obavezno sadri:
a)
naziv planskog dokumenta, te naziv i broj

slubenog glasila u kojem je objavljena odluka o
njegovom donoenju, kao i sve izmjene i dopune,
b) tekstualni i grafiki dio planskog dokumenta

kojim su odreeni uslovi za namjeravano
graenje ili zahvat u prostoru,
c)
Broj 1 strana 25
dio planskog dokumenta koji sadri druge

podatke znaajne za provedbu namjeravanog
zahvata u prostoru.
lan 64.
(Urbanistiko-tehniki uslovi)
Urbanistiko-tehniki uslovi, u zavisnosti od vrste

graevine, odnosno zahvata u prostoru, utvruju:
a) namjenu graevine, odnosno zahvata u prostoru,
b) veliinu i oblik parcele;
c) regulacionu i graevinsku liniju;
d) koeficijent izgraenosti parcele, kao i procenat
izgraenosti parcele gdje je to potrebno,
e) tehnike pokazatelje graevine,
f) visinu i odstojanje graevine od susjednih parcela,
g) nivelacione kote poda prizemlja graevine u
odnosu na javni put,
h) uslove za arhitektonsko oblikovanje graevine,
i) prostorno organizovanje graevinske
ukljuujui rjeenje internog saobraaja,
parcele
j) povrine za parkiranje odnosno garairanje vozila

(za stanovanje: 1 stan - jedno parking odnosno
garano mjesto; za poslovne, odnosno proizvodne
prostore i dr. namjene: broj parking mjesta utvrditi
prema urbanistikim normativima u zavisnosti od
vrste djelatnosti),
k) uslove za ureenje graevinske parcele i zelenih
povrina,
l) nain i uslove
infrastrukturu,
prikljuenja
na
komunalnu
lj) nain i uslove prikljuenja na javni put,

m) obaveze koje se moraju ispotovati u odnosu na
susjedne objekte,
n) uslove vezane za zatitu okolice,
nj) uslove za omoguavanje slobodnog pristupa
osobama sa umanjenim tjelesnim mogunostima,
o) uslove za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih
djelovanja,
p) inenjersko - geoloke uslove,
r) i druge elemente i uslove vane za planiranu
graevinu, odnosno planirani zahvat u prostoru
prema posebnim propisima.
Broj 1 strana 26
lan 65.
(Posebni uslovi zatite okoline)
(1) U sluaju kada namjena graevine ili drugi zahvat u
prostoru moe imati znaajan uticaj na okolinu i kada
se nalazi na spisku objekata za koju je potrebno dobiti
okolinsku dozvolu od nadlenog Ministarstva na
osnovu odgovarajueg propisa, pri definisanju
preduslova za odobravanje promjene u prostoru
zainteresovano lice se obavjetava da je duno
podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadlenom
Ministarstvu i priloiti dokumentaciju definisanu
posebnim zakonom koji tretira zatitu okoline.
(2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izrade glavnog
projekta, a prilae se uz zahtjev za odobrenje za
graenje, osim u sluajevima kada je potrebna izrada
procjene uticaja na okoli.
(3) Za objekte i postrojenja za koje je obavezna procjena
uticaja na okoli, okolinska dozvola se izdaje u
postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno
urbanistike saglasnosti.
(4) Pogoni, postrojenja i zahvati u prirodi za koje je
obavezna procjena uticaja na okoli definisani su
okolinskim propisima.
etvrtak, 30.01.2014.
c) opis predviene tehnologije rada - ako se radi o

proizvodnom objektu.
d) dokaz o izvrenoj uplati administrativne takse.
lan 67.
(Sadraj lokacijske informacije)
(1) U sluaju da je podruje budue izgradnje obuhvaeno
regulacionim planom ili urbanistikim projektom,
lokacijska informacija se sastoji od ovjerenog izvoda
iz odgovarajueg detaljnog planskog dokumenta, opisa
lokacije, urbanistiko-tehnikih uslova i drugih
podataka koji se odnose na mogunosti prikljuenja na
infrastrukturne sisteme.
(2) Ako je podruje budueg graenja obuhvaeno zoning
planom, lokacijska informacija sadri ovjereni izvod iz
zoning plana, izvjetaj o usklaenosti gabarita i
poloaja planirane graevine i njene namjene sa
odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanistikotehnikih uslova), kao i dodatne uslove koje treba
zadovoljiti u procesu projektovanja, te podatke o
mogunostima prikljuenja na infrastrukturne sisteme.
(3) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, u
postupku utvrivanja ostalih preduslova po slubenoj
dunosti pribavlja miljenje sa svim potrebnim
podacima i tehnikim specifikacijama.
POGLAVLJE II. LOKACIJSKA INFORMACIJA

lan 66.
(Lokacijska informacija)
(4) Lokacijska informacija sadri i obavjetenje o roku

njenog vaenja, te mogunosti njene izmjene u sluaju
izmjene postojeeg ili izrade novog detaljnog plana.
(1) Lokacijska informacija je upravni akt po skraenom

postupku koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba, kojim se investitoru u pismenoj formi
daju urbanistiko-tehniki uslovi za projektovanje kao
i drugi preduslovi za odobravanje budue promjene u
prostoru na nekoj lokaciji, a koji se utvruju na osnovu
vaeih detaljnih planskih dokumenata, ovog zakona i
posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih
zakona.
(5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graevinsku

parcelu koja je namijenjena za gradnju graevine ili
drugi zahvat u prostoru.
(2) Kao osnov za izdavanje lokacijske informacije koriste

se usvojeni detaljni planski dokumenti: zoning plan,
regulacioni plan i urbanistiki projekat.
(3) Zainteresovano lice uz zahtjev za lokacijsku informaciju prilae:
(2) Ako zainteresovano lice nije podnijelo zahtjev za

odobrenje za graenje u roku od godinu dana od dana
prijema lokacijske informacije, duno je pismeno
traiti uvjerenje od nadlene opinske slube da izdana
lokacijska informacija nije promijenjena, prije
podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje.
a) kopiju katastarskog plana, sa naznakom korisnika

predmetne i susjednih parcela,
(3) Protiv rjeenja nadlene opinske slube stranka moe

izjaviti albu Ministarstvu.
b) idejno rjeenje graevine sa opisom namjene i

funkcije planirane graevine ili zahvata u prostoru,
sa osnovnim tehnikim pokazateljima,
lan 68.
(Vaenje lokacijske informacije)
(1) Lokacijska informacija vai do izmjene vaeeg ili
donoenja novog detaljnog planskog dokumenta.
(4) Protiv rjeenja Ministarstva moe se izjaviti alba

Komisiji za drugostepeno upravno rjeavanje Vlade
Kantona.
etvrtak, 30.01.2014.
(5) Rok za podnoenje albe je 8 dana od dana dostave

rjeenja stranci.
POGLAVLJE III. URBANISTIKA SAGLASNOST
lan 69.
(Urbanistika saglasnost)
(1) Urbanistika saglasnost je upravni akt koji izdaje
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba,
kojim se definiu preduslovi za projektovanje i
odobravanje budue promjene u prostoru kada ne
postoji detaljan planski dokument za to podruje.
(2) Miljenje sa izvodom iz planskog dokumenta u
postupku izdavanja urbanistike saglasnosti iz
nadlenosti Ministarstva priprema nadlena opinska
sluba u skladu sa planskim dokumentima i uslovima
propisanim lanom 63. stav (4) ovog zakona.
(3) Osnov za definisanje preduslova u urbanistikoj
saglasnosti su: prostorni plan Kantona, prostorni plan
podruja posebnih obiljeja od znaaja za Kanton ili
opinu, prostorni plan opina i urbanistiki plan, te
izuzetno plan parcelacije.
(4) Urbanistiko-tehnike i druge uslove koji nisu utvreni
planskim dokumentima iz stava (3) ovog lana ili
odlukom o njihovom provoenju, a propisani su
zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona,
utvruje Ministarstvo, odnosno nadlena opinska
sluba.
(5) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, u
postupku utvrivanja ostalih preduslova iz urbanistike
saglasnosti po slubenoj dunosti pribavlja saglasnost
javnih preduzea i drugih nadlenih institucija, a
trokove izdavanja saglasnosti snosi zainteresovano
lice.
(6) Javna preduzea i druge nadlene institucije, obavezni
su dostaviti organu koji provodi postupak donoenja
urbanistike saglasnosti traenu saglasnost u roku 10
dana od dana prijema slubenog zahtjeva.
(7) U sluaju da javna preduzea i druge nadlene
institucije ne izdaju potrebno miljenje, odnosno
saglasnost, ili ih ne izdaju u roku iz stava (6) ovog
lana, odgovorna su investitoru i/ili treim licima za na
ovaj nain prouzrokovanu materijalnu tetu prema
optim pravilima o odgovornosti preduzea i drugih
pravnih lica shodno Zakonu o obligacionim odnosima
FBiH, a organ koji vodi postupak izdavanja urbani-
Broj 1 strana 27
stike saglasnosti moe izdati rjeenje kao da je

traena saglasnost data (preutna saglasnost).
(8) Slubeno lice organa koji vodi postupak izdavanja
urbanistike saglasnosti treba da izae na lice mjesta i
neposredno provjeri da li su prava susjeda, utemeljena
na vlasnitvu parcela koje neposredno granie sa
predmetnom parcelom, a koja se tiu vaeih
urbanistikih standarda, zatiena s obzirom na
planiranu gradnju ili zahvat u prostoru, o emu se
sainjava slubena zabiljeka koja se prilae uz spis.
lan 70.
(Naelna urbanistika saglasnost)
(1) Za parcelu gradskog graevinskog zemljita u
dravnoj svojini koja se namjerava dodijeliti na
koritenje radi graenja na osnovu javnog konkursa,
odnosno putem neposredne pogodbe prethodno se
donosi naelna urbanistika saglasnost, po slubenoj
dunosti.
(2) Urbanistikom saglasnou iz stava (1) ovog lana
utvruju se osnovni preduslovi za odobravanje
graenja na predmetnom zemljitu. Zainteresovano
lice koje je steklo pravo koritenja radi graenja,
zatrait e dopunu rjeenja o urbanistikoj saglasnosti
sa svim potrebnim podacima koji su relevantni za
odobravanje graenja.
lan 71.
(Prilozi uz zahtjev za izdavanje urbanistike
saglasnosti)
(1) Zainteresovano lice uz zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti prilae:
a) kopiju katastarskog plana, sa naznakom korisnika
predmetne i susjednih parcela,
b) idejno rjeenje graevine,
c) opis predviene tehnologije rada, ako se radi o
proizvodnom objektu ili specifinom zahvatu u
prostoru,
d) druge podatke ili dokumente koje u skladu sa
vaeim propisima Ministarstvo ili nadlena
opinska sluba utvrdi kao relevantne za pripremu i
izradu urbanistike saglasnosti,
e) okolinska dozvola u skladu sa lanom 65. stav (2),
(3) i (4),
f) dokaz o izvrenoj uplati administrativne takse.
(2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog lana, umjesto
dokumentacije koju izdaje ili o kojoj evidenciju vodi
Broj 1 strana 28
etvrtak, 30.01.2014.
nadlean organ za voenje postupka, zahtjev moe

sadravati dovoljno podataka na osnovu kojih je
mogue potrebnu dokumentaciju pribaviti po slubenoj
dunosti.
e) miljenja s podacima i saglasnostima nadlenih

javnih preduzea i drugih nadlenih subjekata,
lan 72.
(Sudjelovanje zainteresovanih strana u postupku)
g) obaveze u pogledu ispitivanja inenjerskogeolokih i geomehanikih uslova tla,
Prije izdavanja urbanistike saglasnosti, nadleni

organ duan je strankama u postupku omoguiti uvid u
idejno rjeenje.
Stranka u smislu stava (1) ovog lana je podnosilac
zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje
urbanistika saglasnost i nosilac drugih stvarnih prava
na toj nekretnini, te vlasnik i nosilac drugih stvarnih
prava na nekretnini koja neposredno granii sa
nekretninom za koju se izdaje urbanistika saglasnost.
Ministarstvo ili nadlena opinska sluba e pismenim
pozivom pozvati zainteresovane strane da u roku od 8
dana izvre uvid u idejno rjeenje.
Ako zainteresovana strana u postupku ne pristupi
uvidu u idejno rjeenje u roku iz stava (2) ovog lana,
smatrat e se da joj je pruena mogunost uvida u
idejno rjeenje.
Zainteresovana strana u postupku moe svoje pravo
uvida u idejno rjeenje ostvariti na licu mjesta,
prilikom izlaska slubenog lica Ministarstva, odnosno
nadlene opinske slube za izdavanje urbanistike
saglasnosti na lokaciju na kojoj je predvieno
graenje, a o stavu zainteresovane strane se sastavlja
slubena zabiljeka koja se ulae u spis.
Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje urbanistike
saglasnosti priloio pismeno izjanjenje - izjavu
pojedinih zainteresovanih strana u postupku ovjerenu
od strane nadlenih organa, nadleni organ te subjekte
nee pozivati.
lan 73.
(Sadraj urbanistike saglasnosti)
(1) Rjeenje o urbanistikoj saglasnosti sadri:
a) granice pripadajueg zemljita graevinske
parcele,
b) podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju
graevine, odnosno zahvata u prostoru,
c) izvod iz plana, odnosno iz strune ocjene, na
osnovu kojih se utvruje urbanistika saglasnost,
d) urbanistiko-tehnike uslove,
f) posebne uslove i obaveze u vezi sa zatitom okoline, ukoliko je to predvieno drugim propisima,
h) uslove u vezi sa zatitom prava susjeda s obzirom

na vaee urbane standarde,
i) uslove u vezi sa ureenjem graevinskog zemljita,
j) druge podatke i uslove od znaaja za odobravanje
promjene u prostoru.
(2) Urbanistika saglasnost se izdaje za pripadajuu
graevinsku parcelu namijenjenu graenju ili drugom
zahvatu u prostoru.
(3) Ukoliko Ministarstvo odnosno nadlena opinska
sluba u postupku prikupljanja podataka i uslova za
konkretnu lokaciju utvrdi da predloena zamisao o
koritenju zemljita nije u skladu s planskim
dokumentima, ili nije dobiveno pozitivno miljenje
nadlenih sudionika u procesu donoenja urbanistike
saglasnosti, u sluajevima kada nije donesen detaljni
planski dokument, rjeenjem e odbiti zahtjev za
izdavanje urbanistike saglasnosti.
lan 74.
(Vaenje urbanistike saglasnosti)
(1) Urbanistika saglasnost vai godinu dana od dana
njene pravosnanosti i u tom se periodu mora
podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje.
(2) Vaenje urbanistike saglasnosti moe se izuzetno
produiti za jo jednu godinu, stavljanjem klauzule o
produenju vaenja rjeenja, samo nakon izvrene
provjere.
(3) Provjera iz stava (2) ovog lana podrazumijeva
obavezu organa koji je izdao urbanistiku saglasnost
da utvrdi eventualne izmjene urbanistiko-tehnikih
uslova i prostorno-planske dokumentacije i poduzme
odgovarajue radnje utvrene ovim zakonom i
Zakonom o upravnom postupku.
lan 75.
(alba na rjeenje o urbanistikoj saglasnosti)
(1) Protiv rjeenja o urbanistikoj saglasnosti nadlene
opinske slube, stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
etvrtak, 30.01.2014.
(2) Protiv rjeenja Ministarstva stranka moe izjaviti albu

Komisiji za drugostepeno rjeavanje Vlade Kantona u
roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
lan 76.
(Urbanistika saglasnost za privremene graevine i
zahvate u prostoru)
(1) Urbanistika saglasnost za privremene graevine
shodno lanu 2. stav (1) taka 31) ovog zakona ili za
privremene namjene na graevinskom zemljitu koje
nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskim
dokumentima izdaje se samo izuzetno i s ogranienim
rokom vaenja, odnosno, najdalje do privoenja
zemljita konanoj namjeni.
(2) Urbanistika saglasnost mora sadravati obavezu
investitora da, po isteku roka iz stava (1) ovog lana
privremenu graevinu mora ukloniti, a zemljite mora
dovesti u prethodno stanje o svom troku i bez prava
na naknadu.
(3) Ukoliko investitor ne izvri obavezu iz stava (2) ovog
lana, nadleni urbanistiko-graevinski inspektor
naredit e uklanjanje privremene graevine, te
dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret
investitora.
(4) U sluaju da zbog ranijeg privoenja zemljita trajnoj
namjeni, nastane potreba da se privremena graevina
ukloni prije isteka roka utvrenog u urbanistikoj
saglasnosti shodno stavu (1) ovog lana, Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba, duna je po
izdavanju urbanistike saglasnosti za trajnu graevinu
pravovremeno obavijestiti investitora privremene
graevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja.
lan 77.
(Urbanistika saglasnost za zapoete i sagraene
graevine)
(1) Urbanistika saglasnost za zapoete i sagraene
graevine izdaje se samo izuzetno, ako je graevina
zapoeta i/ili sagraena u skladu sa planskim
dokumentima i uslovima propisanim ovim zakonom.
(2) Izuzetak od stava (1) ovog lana su zahvati u prostoru i
graevine ija je gradnja uzrokovana prirodnim i
ljudskim djelovanjem izazvanim nepogodama i
katastrofama i ratnim dejstvima i graevine za
zbrinjavanje lica pogoenih tim nepogodama (klizita,
ekoloke katastrofe i sl.).
(3) Za graevine i zahvate u prostoru iz stava (2) ovog
lana potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje
Broj 1 strana 29
urbanistike saglasnosti u vremenu od dva mjeseca od

dana kada se desila nepogoda ili katastrofa.
lan 78.
(Urbanistika saglasnost za neurbanizovana naselja)
Za izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata u
prostoru na graevinskim zemljitima izvan urbanih
podruja u naseljima mjeovitog i seoskog tipa za koje se
ne radi urbanistiki plan, urbanistika saglasnost se
utvruje na osnovu uslova iz prostornog plana Kantona ili
opine.
DIO ETVRTI -PROJEKTOVANJE, GRAENJE I
VRENJE DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU
POGLAVLJE I. NAELA
lan 79.
(Principi planskog ureenja prostora)
(1) Plansko ureenje i koritenje prostora u svrhu
izgradnje graevina i vrenja drugih zahvata u prostoru
je u nadlenosti Kantona i opina, a bazira se na
politici koritenja zemljita definiranoj Prostornim
planom Kantona i Federacije.
(2) Plansko ureenje prostora obuhvata:
a) graenje i ureivanje naselja i okolnog prostora,
b) upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa,
c) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa
planskim dokumentima i drugim propisanim
uslovima iz ovog zakona.
POGLAVLJE II. OBAVEZNA TEHNIKA
SVOJSTVA GRAEVINA
lan 80.
(Bitne osobine graevina)
(1) Sve graevine moraju biti projektovane i izgraene u
skladu sa planskim dokumentima.
(2) Obezbjeenje usklaenosti graevine sa planskim
dokumentima, sigurnost i evidentiranost graevina je u
javnom interesu.
(3) Usklaenost graevine sa planskim dokumentima
obezbjeuje se projektovanjem u skladu sa
urbanistiko-tehnikim uslovima iz lokacijske
informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, u
postupku izdavanja odobrenja za graenje, izvoenjem
Broj 1 strana 30
lan 82.
(Zatita od poara)
radova, u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, te

pravilnim koritenjem i odravanjem graevine.
(4) Graevina mora biti projektovana i izgraena na nain
da se postigne sigurnost graevine u cjelini, kao i u
svakom njenom dijelu.
(5) Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost
graevine da izdri sva predviena djelovanja koja se
javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadri sva bitna
tehnika svojstva tokom predvienog vremena
trajanja, a to su:
a) mehanika otpornost i stabilnost,
b) bezbjednost u sluaju poara,
c) zatita ivota i zdravlja ljudi,
d) pristupanost,
e) zatita korisnika od ozljeda,
f) zatita od buke i vibracija,
g) uteda energije i toplinska zatita,
h) otpornost na vanjske uticaje i zatita od djelovanja
na okolicu.
(6) Graenjem i koritenjem graevine ne smije se
ugroziti sigurnost drugih graevina, stabilnost tla na
okolnom zemljitu, saobraajne povrine, komunalne i
druge instalacije i dr.
(7) Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da
se do svih mjernih ureaja za isporuenu vodu i
energente (struja, grijanje plin) za posebne dijelove
graevine (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) moe
doi iz zajednikig dijelova graevine, bez ulaska u
posebne dijelove graevine.
lan 81.
(Mehanika otpornost i stabilnost)
Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da,
tokom graenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne
prouzrokuju:
a) ruenje graevine ili njenog dijela,
b) deformacije nedoputenog stepena,
c) oteenja graevinskog dijela ili opreme zbog
deformacije nosive konstrukcije,
d) nesrazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok
zbog kojih su nastala.
etvrtak, 30.01.2014.
Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da

se u sluaju poara:
a) ouva nosivost konstrukcije tokom odreenog
vremena utvrenog posebnim propisom,
b) sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
c) sprijei irenje vatre na susjedne objekte,
d) omogui bezbjedno izmjetanje korisnika,
e) omogui odgovarajuu zatitu spasitelja.
lan 83.
(Zatita ivota i zdravlja)
udovoljava uslovima zatite ivota i zdravlja ljudi, te da ne
ugroava radnu i ivotnu okolicu, posebno zbog:
a) oslobaanja opasnih plinova, para i drugih tetnih
tvari (zagaivanje zraka),
b) opasnih zraenja,
c) udara struje,
d) eksplozija,
e) zagaivanja voda i tla,
f) neodgovarajueg zbrinjavanja krutog otpada,
g) neodgovarajue odvodnje otpadnih voda, drugog
tekueg otpada ili dima,
h) sakupljanja vlage u dijelovima graevine ili na
unutarnjim povrinama,
i) mehaniki pokretne opreme i dijelova unutar i oko
graevine.
lan 84.
(Zatita od ozljeda)
se tokom njenog koritenja izbjegnu mogue ozljede
korisnika graevine koje mogu nastati od pokliznua,
pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije.
lan 85.
(Uklanjanje arhitektonsko-urbanistikih prepreka)
(1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javni objekti, te
usluni i privredni objekti moraju biti projektovani i
izgraeni tako da je licima sa umanjenim tjelesnim
etvrtak, 30.01.2014.
sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup,

kretanje, boravak i rad.
(2) Uslovi iz stava (1) ovog lana definisani su Uredbom o
prostornim standardima, arhitektonsko-tehnikim
uslovima i normativima za sprjeavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanistikih prepreka za osobe sa
umanjenim tjelesnim mogunostima.
(3) U graevinama iz stava (1) ovog lana za koje je
izdato odobrenje za graenje ili koje su izgraene prije
donoenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje
onemoguavaju pristup i kretanje licima sa umanjenim
tjelesnim sposobnostima ukloniti e se u roku od 5
godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omoguavanje slobodnog pristupa graevini i kretanja u
graevini licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik graevine, odnosno
investitor. Uklanjanje arhitektonskih barijera e se
izvesti o troku vlasnika graevine.
Broj 1 strana 31
vanjskih utjecaja (klimatsko-meteoroloki, antropogeni

i sl.), odnosno da se osigura eljeni vijek trajanja
graevine.
(2) Zatita od djelovanja na okolicu podrazumijeva da su
pri projektovanju graevine primijenjena najbolja
tehnika saznanja koja osiguravaju da e pri izgradnji i
upotrebi graevine uticaj na okolicu biti u skladu sa
propisanim kriterijima.
lan 89.
(Odstupanje od tehnikih svojstava graevine)
(1) U sluaju rekonstrukcije ili sanacije graevine koja je
spomenik kulture, moe se odstupiti od nekih
tehnikih svojstava, ukoliko takvo odstupanje ne utie
negativno na ivot i zdravlje ljudi.
(2) Saglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje
Ministarstvo uz prethodnu saglasnost institucije
nadlene za zatitu kulturne i prirodne batine.
lan 86.
(Zatita od buke i vibracija)
(3) Saglasnost iz stava (2) ovog lana nee se izdati ako

tehnikim rjeenjem ili drugom mjerom nije na
odgovarajui nain rijeeno odstupanje od bitnih
tehnikih svojstava za graevinu.

nivoi buke u graevini i njenoj okolici ne prelaze
doputene vrijednosti za njenu namjenu, odreene
posebnim propisom.
lan 90.
(Posebni propisi)
lan 87.
(Uteda energije i toplinska zatita)
(1) Graevina i njezini ureaji za grijanje, hlaenje i
provjetravanje moraju biti projektovani i izgraeni u
skladu sa tehnikim standardima, a na nain da, u
odnosu na lokalne klimatske prilike, potronja energije
bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa, te da
se u skladu sa poznatim dostignuima struke, osigura
uteda energije. Pri tome u graevini moraju biti
osigurani zadovoljavajui toplinski uslovi.
(2) Uslovi iz stava (1) ovog lana definisani su federalnim
propisom - Pravilnikom o tehnikim zahtjevima za
toplotnu zatitu graevina i racionalnu upotrebu
energije.
lan 88.
(Otpornost na vanjske uticaje i zatita od djelovanja
na okolicu)
(1) Graevina mora biti projektovana, izgraena i odravana tako da se zatiti od destruktivnog djelovanja
Kod utvrivanja tehnikih svojstava graevine primjenjuju se tehniki propisi uz primjenu standarda koji se
primjenjuju u Bosni i Hercegovini i uz uvaavanje evropskih standarda, a u skladu sa meunarodnim naelima
harmonizacije tehnikog zakonodavstva.
lan 91.
(Graevinski proizvodi i oprema)
(1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se
upotrebljavati, odnosno ugraivati samo ako je njihov
kvalitet dokazan dokumentom proizvoaa ili certifykatom o usklaenosti s utvrenim posebnim propisima,
normativima i standardima.
(2) Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u
praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajui
propis ili norma, mogu se upotrebljavati, odnosno
ugraivati samo na osnovu potvrde ovlatene
institucije za certifikaciju da graevinski proizvod ili
oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava
zahtjeve u pogledu osiguranja tehnikih svojstava
bitnih za graevinu.
Broj 1 strana 32
POGLAVLJE III. SUDIONICI U

PROJEKTOVANJU I GRAENJU
lan 92.
(Sudionici u projektovanju i graenju)
etvrtak, 30.01.2014.
(9) Investitor je duan Ministarstvu ili nadlenoj opinskoj

slubi koji su mu izdali odobrenje za graenje i
nadlenoj
urbanistiko-graevinskoj
inspekciji,
najkasnije 8 dana prije planiranog poetka radova,
prijaviti poetak graenja.
(10) U sluaju prekida radova investitor je duan poduzeti

mjere osiguranja graevine i susjednih graevina i
povrina. Ako prekid radova traje due od 3 mjeseca
investitor je duan ponovo prijaviti poetak radova 8
(2) Odnosi izmeu investitora i drugih sudionika u projedana prije poetka.
ktovanju i graenju iz stava (1) ovog lana ureuju se
(11) Ako se u toku graenja promijeni investitor, o
ugovorom.
nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti
Ministarstvo, odnosno nadlenu opinsku slubu u
lan 93.
roku od 8 dana od nastale promjene.
(Investitor)
(1) Sudionici u projektovanju i graenju su investitor,
projektant, revident, izvoa i nadzor.
(1) Investitor je pravno ili fiziko lice u ije ime se gradi

graevina i vre drugi zahvati u prostoru u skladu sa
odredbama ovog zakona.
(2) Projektovanje, reviziju projekata, graenje i struni
nadzor nad graenjem investitor je duan povjeriti
pravnim licima registrovanim za obavljanje tih
djelatnosti.
(3) Investitor je duan osigurati struni nadzor nad
graenjem najkasnije do dana otpoinjanja pripremnih
radova.
(4) Investitor je duan povjeriti projektantu glavnog
projekta projektantski nadzor graenja graevine, ako
je takav nadzor predvien glavnim projektom.
lan 94.
(Projektant)
(1) Projektant, prema ovom zakonu, je pravno lice
registrovano za obavljanje poslova projektovanja.
(2) Projektovanjem graevina i drugih zahvata u prostoru
moe se baviti pravno lice, registrovano za tu
djelatnost ako pored opih uslova ispunjava i uslov da
u radnom odnosu ima najmanje po jednog
diplomiranog inenjera sa poloenim strunim ispitom
i najmanje pet godina radnog iskustva odgovarajue
struke, za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski,
graevinski, mainski, elektro, itd.)
(5) Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor

graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uslove
za obavljanje strunog nadzora graenja prema
posebnom zakonu.
(3) Pravno lice koje nema uposlene projektante za svaku

vrstu projekta koje radi, mora osigurati angaovanje
projektanata, diplomiranih inenjera sa poloenim
strunim ispitom i odgovarajuim staom, sklapanjem
poslovnih ugovora sa fizikim i pravnim licima
registrovanim za obavljanja djelatnosti projektovanja.
(6) Investitor je duan imenovati glavnog nadzornog

inenjera koji je odgovoran za cjelovitost i meusobnu
usklaenost strunog nadzora graenja, u sluaju
izvoenja vie vrsta radova na odreenoj graevini i
kada nadzorni organ ima i druge nadzorne inenjere
odgovarajue struke za te radove.
(4) Projektant, diplomirani inenjer sa poloenim strunim

ispitom, moe po osnovu sklopljenog poslovnog
ugovora sa pravnim licima registrovanim za obavljanja
djelatnosti
projektovanja,
obavljati
poslove
projektovanja iz oblasti za koje ima visoku strunu
spremu i poloen struni ispit.
(7) Investitor je duan imenovati izvoaa odgovornog za

meusobno usklaivanje radova ako u gradnji
sudjeluje dva izvoaa ili vie njih.
(5) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili vie

projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet
projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da
projekat ili dio projekta za iju je izradu imenovan,
zadovoljava uslove iz ovoga zakona, posebnih zakona,
propisa donesenih na osnovu zakona, tehnikih normi i
standarda, kao i svih propisanih uslova iz datih
saglasnosti, to e potvrditi svojom izjavom.
(8) Investitor je duan najkasnije do dana poetka radova

imati zapisnik iskolavanja graevine i izvreno
iskolavanje na terenu. Kopiju zapisnika o
iskoliavanju investitor je duan dostaviti nadlenom
organu i nadlenoj inspekciji.
etvrtak, 30.01.2014.
(6) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta

uklanjanja graevine uestvuje vie projektanata,
pravno lice kojem je povjerena izrada projekta,
imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj moe
istodobno biti i projektant odreene vrste projekta.
(7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost
projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost
projekata, to potvruje svojim potpisom i odgovarajuom potvrdom.
(8) Ako u izradi projekta uestvuju dva ili vie pravnih
lica, investitor je duan imenovati koordinatora
projekta, odnosno odrediti osobu koja e imenovati tog
koordinatora. Na koordinatora projekta odgovarajue
se primjenjuju odredbe iz stava (7) ovog lana.
Broj 1 strana 33
faza ili dijelova projekta, koji se prilau uz zavrni

izvjetaj.
(8) Odgovorni revident i revident ne moe biti lice koje je
u cjelosti ili djelimino uestvovalo u izradi projektne
dokumentacije ili ako je taj projekat u cjelosti ili
djelomino izraen ili nostrificiran kod pravnog lica u
kojem je zaposlen.
lan 96.
(Izvoa)
(1) Graenjem graevina i vrenjem drugih zahvata u
prostoru moe se baviti pravno i fiziko lice
registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem
tekstu: izvoa).
(1) Reviziju projektne dokumentacije (glavni projekt,

izvedbeni projekat, projekat izvedenog stanja) vri
pravno lice registrovano za poslove projektovanja.
(2) Graenjem graevina mogu se baviti pravna lica

registrovana za obavljanje te djelatnosti ako u radnom
odnosu imaju zaposlenog najmanje jednog
diplomiranog inenjera arhitektonske ili graevinske
struke sa najmanje tri godine radnog iskustva i
najmanje petnaest kvalifikovanih radnika graevinske,
arhitektonske, elektro i mainske struke.
(2) Reviziju odreene faze dijela projekta moe obavljati

samo diplomirani inenjer odgovarajue struke s
najmanje pet godina radnog iskustva u struci i
poloenim strunim ispitom, zaposlen kod pravnog
lica iz stava (1) ovog lana.
(3) Graenjem graevina mogu se baviti fizika lica

registrovana za obavljanje te djelatnosti, i to za
stambene i stambeno-poslovne objekte bruto razvijene
povrine do 400 m2 i za zahvate u prostoru u skladu sa
odredbama u lanu 111. ovog zakona.
(3) Pravno lice iz stava (1) ovog lana koje nema

zaposlene diplomirane inenjere koji mogu biti
revidenti za sve dijelove projekta, mora osigurati
poslovnim ugovorima, angairanje revidenata koji
ispunjavaju propisane uslove.
(4) Graenje porodinih stambenih i stambeno-poslovnih

objekata bruto razvijene povrine do 200 m2 i zahvate
u prostoru u skladu sa odredbama u lanu 111. ovog
zakona, moe vriti investitor neposredno.
lan 95.
(Revident)
(4) Pravno lice iz stava (1) ovog lana je duno imenovati

odgovornog revidenta, koji je odgovoran za
koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova
glavnog, odnosno izvedbenog projekta.
(5) Revident je duan vriti reviziju projekta u skladu sa
odredbama ovog zakona, propisima donesenim na
osnovu ovog zakona i posebnih zakona.
(6) Odgovorni revident iz stava (4) ovog lana mora biti
struno lice s najmanje deset godina radnog iskustva u
struci, koje se istaklo u projektovanju sloenih
graevina ili njenih dijelova ili je na drugi nain dao
doprinos tehnikoj struci i ima poloen odgovarajui
struni ispit.
(7) Odgovorni revident organizuje izradu zavrnog
izvjetaja o reviziji ukupne projektne dokumentacije,
na osnovu pojedinanih izvjetaja o reviziji pojedinih
(5) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa,

investitor je duan imenovati glavnog izvoaa
odgovornog za meusobno usklaivanje radova.
(6) Izvoa je duan:
a) graditi u skladu s izdatim odobrenjem za graenje,
ovim zakonom i drugim propisima,
b) izvoa je duan prije poetka radova pregledati
projektnu dokumentaciju i ukazati na detalje koji
nisu u skladu sa tehnikim, tehnolokim i ostalim
sposobnostima izvoaa (prihvatanjem projektne
dokumentacije izvoa potvruje da je sposoban
izvoditi radove prema istoj). Radovi se mogu
izvoditi samo prema ovjerenim nacrtima za
izvoenje i kotiranim dimenzijama. U sluaju
izmjene projektne dokumentacije bez pismene
saglasnosti projektanta, izvoa snosi punu
materijalnu i krivinu odgovornost za sve nastale
posljedice. Svi nacrti, kao i ostali dijelovi projektne
Broj 1 strana 34
dokumentacije koji se nalaze na gradilitu, moraju

biti ovjereni peatom i potpisima projektanata.
Izvoa je obavezan detaljno kontrolisati sve
dimenzije neophodne za izvoenje. Za sve izvedbene detalje, sheme, pozicije i materijale obavezno
dostaviti detaljne radionike nacrte projektantu na
usvajanje.
c) radove izvoditi tako da tehnika svojstva graevine
(mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u
sluaju poara, zatita ivota i zdravlja, pristupanost, zatita korisnika od ozljeda, zatita od buke i
vibracija, uteda energije i toplinska zatita, zatita
od tetnog djelovanja okolia i na okoli) odgovaraju utvrenim uslovima za odnosnu graevinu,
d) ugraivati materijale, opremu i proizvode u skladu
sa standardima i normativima definisanih projektom,
e) osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugraenih
materijala, proizvoda i opreme u skladu sa
odredbama ovog zakona i zahtjevima iz projekta,
f) poduzeti mjere za sigurnost graevine, radova,
opreme i materijala, za bezbjednost radnika,
sigurnost susjednih graevina, u skladu sa vaeim
zakonskim propisima,
g) obavijestiti instituciju nadlenu za zatitu kulturne i
prirodne batine kada u toku graenja ili izvoenja
drugih zahvata u prostoru naie na graevine koje
mogu imati obiljeje prirodnog ili kulturno-historijskog nasljea i preduzme mjere zatite nalazita,
h) urediti, opremiti i stalno odravati gradilite u
skladu sa propisima,
i) u toku graenja voditi graevinski dnevnik i
graevinsku knjigu,
j) izvoa radova duan je pismeno izvijestiti organ
koji je izdao graevinsku dozvolu i nadlenu
graevinsku inspekciju tri dana prije namjeravanja
prekovremenog rada i rada u neradne dane sa tano
naznaenim vremenom izvoenja radova i faze
radova koja se u tom periodu ima namjeru izvoditi.
k) prilikom graenja povjeriti izvoenje graevinskih
radova i drugih poslova radnicima koji ispunjavaju
propisane uslove nomenklature zanimanja za
izvoenje tih radova, odnosno obavljanja tih
poslova,
l) sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o
nainu odravanja graevine, odnosno zahvata u
prostoru.
lj) fiziko prisustvo voditelja graenja je obavezno na
gradilitu tokom redovnog i vanrednog radnog
vremena prilikom izvoenja radova.
etvrtak, 30.01.2014.
(7) Izvoa imenuje voditelja graenja, a u sluaju da

izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih
radova. Voditelj graenja, odnosno voditelj radova
odgovoran je za provedbu uslova iz stava (5) ovog
lana.
(8) Voditelj graenja i voditelj pojedinih radova mora biti
diplomirani inenjer sa najmanje 3 godine radnog
iskustva ili inenjer sa najmanje 5 godine radnog
iskustva na poslovima graenja i poloenim poloenim
strunim ispitom, zaposlen u radnom odnosu sa punim
radnim vremenom kod izvoaa.
(9) Izuzetno od odredbi prethodnog stava, kada je
investitor fiziko lice koje gradi za svoje potrebe
graevinu, voditelj graenja za stambeni ili stambenoposlovni objekat bruto razvijene povrine do 400 m2,
moe biti i lice sa viom ili srednjom strunom
spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima
graenja ili nadzora, te sa poloenim strunim ispitom.
lan 97.
(Nadzor)
(1) Nadzor nad graenjem u ime investitora, moe
obavljati pravno lice registrovano za poslove
projektovanja i/ili graenja, uz uslov da za svaku vrstu
radova na konkretnom objektu ima u radnom odnosu
zaposleno najmanje po jednog diplomiranog inenjera
sa najmanje 5 godine radnog iskustva i poloenim
strunim ispitom, za svaku vrstu radova za koje
obavlja nadzor (graevinsko-zanatski, konstruktivni,
elektro, mainski, itd.).
(2) Pravno lice iz stava (1) ovog lana koje nema
zaposlene diplomirane inenjere za sve vrste radova za
koje obavlja nadzor, mora obezbijediti angaovanje
diplomiranih inenjera sa najmanje 5 godina radnog
iskustva i poloenim strunim ispitom, sklapanjem
poslovnih ugovora sa pravnim ili fizikim licima
registrovanim za poslove projektovanja i/ili graenja.
(3) Pravno lice iz stava (1) ovog lana imenuje nadzorne
inenjere za konkretni projekat koji moraju ispunjavati
uvjete iz stava (1) i (2) ovog lana.
(4) Nadzorni inenjer je lice ovlateno za provedbu
nadzora nad graenjem, koji se provodi u ime
investitora.
(5) Ovisno o sloenosti graevine pravno lice koje obavlja
nadzor nad graenjem u ime investitora, moe
formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora.
Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inenjera i
odgovoran je za usklaivanje rada nadzornog tima.
etvrtak, 30.01.2014.
(6) Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora,

pravno lice je duno dostaviti Ministarstvu, odnosno
nadlenoj opinskoj slubi.
(7) Nadzor nad graenjem investitor ne moe provjeriti
istom pravnom licu kojem je povjerio graenje svoje
graevine.
lan 98.
(Obaveze nadzornog inenjera)
(1) U provoenju nadzora nadzorni inenjer duan je:
a) utvrditi usklaenost iskolenja graevine sa zapisnikom o iskolenju graevine i projektom,
b) provjeriti i utvrditi gradi li se u skladu sa odobrenjem za graenje, tehnikom dokumentacijom i
ovim zakonom,
c) provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugraenih
proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, uslovima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima, vaeim tehnikim
propisima i standardima te da je taj kvalitet
dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima,
d) biti prisutan u svim fazama testiranja kvaliteta
ugraenog materijala kao i u svim fazama testiranja
nosivog sklopa graevine,
e) potvrditi urednost izvoenja radova potpisivanjem
graevinskog dnevnika, te kontrolisati graevinsku
knjigu i sve eventualne izmjene u tehnikoj
dokumentaciji,
f) napisati izvjetaj investitoru o obavljenom nadzoru
nad graenjem graevine.
(2) Nadzorni inenjer, ako nisu ispunjeni zahtijevani
uslovi, odgovoran je za provedbu potrebnih mjera.
Nadzorni inenjer duan je pravovremeno obavijestiti
investitora o svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi tokom graenja.
(3) Nadzorni inenjer duan je pravovremeno obavijestiti
Urbanistiko-graevinskog inspektora o svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje je uoio tokom
graenja, a koje investitor ili izvoa radova nisu htjeli
otkloniti na osnovu njegovog upozorenja.
Broj 1 strana 35
nad graenjem i odravanju graevine, moraju imati

poloen struni ispit u skladu sa federalnim propisom.
POGLAVLJE IV. TEHNIKA DOKUMENTACIJA
GRAEVINE ILI ZAHVATA U PROSTORU
lan 100.
(Tehnika dokumentacija)
Tehnika dokumentacija graevine ili zahvata u prostoru, prema redoslijedu izrade dijeli se na slijedee vrste
projekata:
a) idejni projekat ili idejno rjeenje
b) glavni projekat,
c) izvedbeni projekat i
d) projekat izvedenog stanja.
lan 101.
(Idejni projekat, idejno rjeenje)
(1) Idejni projekat je skup meusobno usklaenih nacrta i
drugih priloga kojima se daju najvanija oblikovnofunkcionalna rjeenja graevine, te prikaz smjetaja
graevine u prostoru.
(2) Idejni projekat sadri tehniki opis sa dokaznicom
povrina, situaciono rjeenje graevine u prostoru,
odgovarajuu grafiku dokumentaciju za razradu
tehnike dokumentacije, te po potrebi i grubi predmjer
radova, materijala i opreme.
(3) Idejni projekt, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi
graevine, moe sadravati i druge nacrte i priloge ako
su oni znaajni za utvrivanje urbanistiko-tehnikih
uslova za podruja graenja koja nisu obuhvaena
odgovarajuim detaljnim planskim dokumentom, kao i
drugih uslova za izradu glavnog projekta (opis
tehnolokog procesa, tehnoloki nacrti, opis primjene
odreene tehnologije graenja, procjena trokova,
preliminarna procjena uticaja na okolicu i sl.).
(4) Idejno rjeenje je skup meusobno usklaenih nacrta
kojima se daju osnove, presjeci i gabariti graevine, te
prikaz smjetaja graevine u prostoru.
lan 99.
(Struni ispiti)
(5) Idejno rjeenje sadri situaciono rjeenje; crtee koji

odreuju objekat u prostoru (osnovne karakteristine
presjeke, izglede); namjenu objekta; tehniki opis i
planiranu investicionu vrijednost objekta.
Inenjeri iz oblasti urbanizma, arhitekture, graevinarstva, elektrotehnike, mainstva i saobraaja koji obavljaju
poslove projektovanja, revizije projekta, graenja, nadzora
(6) Idejno rjeenje zavisno o sloenosti i tehnikoj

strukturi graevine, moe sadravati i podatke o:
Broj 1 strana 36
makrolokaciji objekta; optoj dispoziciji objekta;

tehniko-tehnolokoj koncepciji objekta; nainu
obezbjeenja infrastrukture; moguim varijantama
prostornih i tehnikih rjeenja sa stanovita uklapanja
u prostor; prirodnim uslovima; procjeni uticaja na
ivotnu sredinu; inenjerskogeolokim-geotehnikim
karakteristikama terena sa aspekta utvrivanja
generalne koncepcije i opravdanosti izgradnje objekta;
istranim radnjama za izradu idejnog projekta; zatiti
prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; funkcionalnosti i racionalnosti rjeenja.
(7) Idejnim rjeenjem mora se dokazati opravdanost
izbora lokacije i projektovanja graevine tekstualnom i
grafikom prezentacijom u mjerilu prema izboru
projektanta.
lan 102.
(Glavni projekat)
(1) Glavni projekat je skup meusobno usklaenih faza
projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine,
prikaz smjetaja graevine u prostoru, dokazuje
ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, drugih
zahtjeva predvienih zakonom, posebnim propisima,
normama i tehnikim standardima.
(2) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za
graenje, izvode radovi, vri inspekcijski nadzor,
tehniki pregled, te izdaje odobrenje za upotrebu
graevine.
(3) Glavni projekat, zavisno od tehnike strukture
graevine, moe biti izraen iz jednog ili vie dijelova
faza i obavezno sadri:
a) naziv i registraciju pravnog lica koje vri
projektovanje,
b) popise odgovornih projektanata za sve dijelove
projekta,
c) projektni zadatak ovjeren od strane investitora,
d) ope i posebne uslove, standarde, norme i propise
za objekat ili zahvat,
e) teniki opis za sve radove sa dokaznicom povrina,
f) predmjer i predraun radova, materijala i opreme,
g) arhitektonski projekat,
h) graevinski projekat,
i) projekat hidro instalacija,
j) projekat elektro instalacije,
k) mainski projekat,
etvrtak, 30.01.2014.
l) tehnoloki projekat,
lj) projekat vanjskog ureenja,
m) projekat zatite prirodne sredine, ako se radi o
namjeni graevine koja je posebnim pravilnikom
definisana kao djelatnost koja moe ugroziti
okolicu,
n) elaborat o geomehanikim istraivanjima nosivosti
temeljnog tla,
nj) elaborat zatite od poara,
o) elaborat zatite na radu,
p) elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu
za koji su posebnim zakonom propisane mjere
odlaganja,
r) i drugo zavisno od vrste graevine.
(4) Arhitektonski projekat iz stava (3) ovog lana, osim
navedenog, sadri i:
a) situaciono rjeenje,
b) sve osnove/tlocrte objekta,
c) karakteristine presjeke,
d) sve fasade objekta,
e) eme stolarije i bravarije,
f) karakteristine detalje,
g) ostale potrebne nacrte.
(5) Za predfabricirane dijelove graevine i opreme, koji
imaju certifikat ili atest o usklaenosti ili za koje je na
neki drugi propisani nain dokazano da su proizvedeni
prema vaeim standardima, to nije potrebno ponovo
dokazivati u glavnom projektu. Navedeni dokaz kao
prilog je sastavni dio projekta.
(6) Glavni projekat na osnovu kojeg je izgraena odreena
graevina, moe se upotrijebiti za graenje takve
graevine na drugoj lokaciji ako su s time saglasni
investitor i projektant koji je izradio taj projekat pod
uslovom prilagoavanja tog projekta urbanistikotehnikim uslovima, graevinskoj parceli, prikljucima
na objekte i ureaje komunalne infrastrukture i
geomehanikom izvjetaju za drugu lokaciju, uz
potivanje autorskih prava regulisanih posebnim
zakonom.
(7) Glavni projekat se radi u mjerilu 1:100 (izuzetno zbog
veliine graevine ili zahvata u primjerenom mjerilu
1:200 ili 1:50).
etvrtak, 30.01.2014.
lan 103.
(Izvedbeni projekat)
(1) Izvedbeni projekat je skup meusobno usklaenih
projekata kojima se detaljnije razrauje i dopunjuje
izvedbenim detaljima odobreni glavni projekat u svrhu
izvoenja radova.
(2) Izvedbeni projekat mora biti izraen u skladu sa
glavnim projektom i uslovima za graenje datim u
odobrenju za graenje, te mora sadravati detaljne
crtee i njihove tekstualne opise, ime se graevina
potpuno definie za gradnju.
(3) Na osnovu izvedbenog projekta pristupa se graenju
graevine, vri se inspekcijska kontrola graenja,
tehniki pregled izvedenih radova, te izdavanje
odobrenje za upotrebu graevine.
(4) Ukoliko izvedbeni projekat ne radi projektant glavnog
projekta, investitor je duan projektantu glavnog
projekta dostaviti izvedbeni projekat radi ovjere
njegove usklaenosti s glavnim projektom i uslovima
datim u odobrenju za graenje.
(5) Projektant glavnog projekta duan je odmah, a
najkasnije u roku od osam dana, pismeno obavijestiti
inspekciju da izvedbeni projekat koji mu je dostavljen
na ovjeru, nije izraen u skladu sa odredbama ovoga
zakona, posebnim propisima i normativima donesenim
na osnovu zakona i pravila struke.
(6) Izvedbeni projekat mora biti pregledan i od strane
izvoaa i od strane nadzora, koji su direktno, zajedno
sa projektantom izvedbenog projekta, odgovorni za
njegovu usklaenost sa glavnim projektom i odobrenjem za graenje.
(7) Izvedbeni projekat radi se u mjerilu 1:50 , a nacrti
detalja u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, u zavisnosti od
obuhvata i vrste detalja.
lan 104.
(Projekat izvedenog stanja)
Broj 1 strana 37
(3) U sluaju da se tokom graenja nisu dogodile nikakve

izmjene u odnosu na glavni, odnosno izvedbeni
projekat, izvoa i nadzor potvruju i ovjeravaju na
glavnom, odnosno izvedbenom projektu, da je
izvedeno stanje identino sa projektovanim.
(4) Projekat izvedenog stanja radi se u istom mjerilu kao i
izvedbeni projekat.
lan 105.
(Elaborat tehnologije i organizacije graenja)
(1) Elaborat tehnologije i organizacije graena se izrauje
za obimne i sloene graevine ili u sluaju posebnih
uslova graenja.
(2) Obaveza izrade elaborata tehnologije i organizacije
graenja definie se lokacijskom informacijom,
odnosno urbanistikom saglasnou. U tom sluaju,
elaborat tehnologije izrauje projektant uporedo sa
glavnim projektom, a investitor prilae oba projekta uz
zahtjev za odobrenje za graenje. U sluaju da se
posebno trai odobrenje za pripremne radove, onda se
elaborat tehnologije i organizacije graenja prilae uz
odgovarajui zahtjev.
(3) Izuzetno, obaveza izrade elaborata tehnologije i
organizacije graenja moe da se propie odobrenjem
za graenje, a provjeru postojanja i kontrolu sadraja
elaborata vri nadleni urbanistiko-graevinski
inspektor prilikom prvog, obaveznog inspekcijskog
pregleda na gradilitu.
(4) Elaborat iz stava (3) ovog lana izrauje odabrani
izvoa radova. Izuzetno, tehnoloka rjeenja
tehnologiju graenja daje projektant glavnog projekta,
ukoliko se radi o novoj odnosno specifinoj
tehnologiji.
(5) Elaborat tehnologije i organizacije graenja sadri:
a) analizu svih uslova graenja,
b) prijedlog moguih tehnologija graenja,
c) specifikacije potrebnih resursa,
(1) Projekat izvedenog stanja je skup meusobno

usklaenih projekata koji se rade kada se u toku
izvoenja radova na graevini vre izmjene i to za one
radove i dijelove graevine na kojima je dolo do
izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekat.
d) vremenski plan graenja,
(2) Projekat izvedenog stanja sadri sve to i izvedbeni

projekat uz dodatak izmjena, kao i dijelove graevine
na kojima je dolo do izmjene u odnosu na glavni ili
izvedbeni projekat.
g) procjenu uticaja i elaborat otklanjanja i smanjenja

uticaja na okolicu prilikom izgradnje.
e) elaborat tehnikog opremanja i ureenja gradilita,

f) analizu rizika i elaborat zatite na radu prilikom
izgradnje,
Broj 1 strana 38
lan 106.
(Dokumentacija kontrole kvaliteta)
(1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ine svi projekti i
planovi kontrole kvaliteta materijala, kontrole
montae, kontrole utezanja i sl., atesti i certifikati
ugraenog materijala, rezultati zavrnih mjerenja i
testova koji su provedeni u skladu sa posebnim
tehnikim propisima i propisima donesenim na
osnovu zakona, te u skladu sa vaeim standardima.
(2) Investitor je duan dostaviti na uvid svu dokumentaciju kontrole kvaliteta komisiji prilikom
tehnikog pregleda objekta.
lan 107.
(Oznaavanje i uvanje tehnike dokumentacije)
(1) Investiciono-tehnika dokumentacija mora imati:
a) naziv, naslov i registraciju pravnog lica koje vri
projektovanje,
b) naziv graevine,
c) podatke o investitoru,
d) oznaku ili broj projekta,
e) vrstu tehnike dokumentacije,
f) naziv nacrta,
g) mjerilo u kojem je nacrt izraen,
h) datum izrade,
i) ime i potpis odgovornog projektanta,
etvrtak, 30.01.2014.
(4) U svaki projekt mora biti uvezan akt o registraciji

pravnog lica koje je izradilo projekat, dokaz o
poloenom strunom ispitu projektanta voditelja i
odgovornih projektanata pojedinih faza projekta, te
zbirni izvjetaj o reviziji projekta.
(5) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koji
izdaje odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu,
duan je da trajno, odnosno za vrijeme dok graevina
postoji, uva tehniku dokumentaciju na osnovu koje
je izdato odobrenje za graenje, sa ucrtanim svim
izmjenama i dopunama koje su se dogodile u toku
gradnje.
(6) Investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik, obavezan
je uvati kompletnu dokumentaciju sve dok graevina
postoji.
(7) Pravno lice koje je izradilo projekat obavezno je uvati
istu u vremenu od najmanje 10 godina nakon izgradnje
graevine.
lan 108.
(Revizija projekta)
(1) Revident koji vri reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta, ovisno o vrsti graevine, mora obaviti
reviziju u pogledu:
a) saglasnosti s projektnim zadatkom,
b) formalne kompletnosti projekta,
c) kvalifikacija glavnog i ostalih projektanata,
d) usklaenosti projekta sa uslovima iz lokacijske
informacije, odnosno urbanistike saglasnosti,
j) peat i ovjeru od strane pravnog lica koje je

izradilo investiciono-tehniku dokumentaciju,
e) mehanike otpornosti i stabilnosti,
k) dokaz o poloenom strunom ispitu projektanta

voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza
projekta
g) utede energije i toplinske zatite,
l) poseban akt sa potpisima odgovornih projektanata

kao dokaz da je izvreno usklaivanje svih faza
projekta.
(2) Ovjerom projekta iz stava (1) ovog lana pravno lice
koje je izradilo projekat potvruje da je projekat
kompletan, njegovi dijelovi meusobno usklaeni, kao
i da je usklaen sa odredbama ovog zakona, te sa
odredbama posebnih propisa i normi donesenih na
osnovu drugih zakona i pravila struke.
(3) Projekti i svi njegovi dijelovi moraju biti uvezani i
numerisani po redoslijedu, na nain da se onemogui
zamjena sastavnih dijelova.
f) zatite od buke i vibracija,

h) otpornosti na vanjske uticaje i zatite od djelovanja
na okolicu,
i) zatite od poara i eksplozije,
j) zatite na radu,
k) eliminisanje arhitektonskih barijera za osobe sa
umanjenim tjelesnim sposobnostima,
l) drugih aspekata koji su specifini za pojedine
graevine.
(2) Reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta
investitor moe povjeriti samo revidentu koji ispunjava
uslove predviene ovim zakonom.
etvrtak, 30.01.2014.
(3) Samo pozitivna ocjena svih elemenata projekta koji su

bili predmet revizije, omoguava prihvaanje projekta
i podnoenje zahtjeva za odobrenje za graenje, dok
se, u suprotnom, projekat vraa projektantu na doradu,
prema primjedbama i uputama revidenta. Projektant je
obavezan postupiti po primjedbama i uputama
revidenta i u tom smislu doraditi projekat u odreenom
roku.
Broj 1 strana 39
pravno lice mora navesti i odgovarajue bosanskohercegovake propise i/ili norme.

(8) Ako bosanskohercegovakih propisa i/ili normi nema,
ovlateno pravno lice u izvjetaju o nostrifikaciji mora
priloiti upotrebljene inostrane propise i/ili norme, kao
i njihov prijevod na bosanski, hrvatski ili srpski jezik.
(9) Izvjetaj o nostrifikaciji je sastavni dio projekta.

(4) Revizija glavnog, odnosno izvedbenog projekta nije
potrebna ako se radi o graevinama i zahvatima u (10) Ovlateno pravno lice koje je izvrilo nostrifikaciju
projekta, moe izvriti kontrolu ili dopunu istog.
prostoru koji su definisani lanom 111. stav (1) ovog
zakona, kao i za stambene i jednostavne poljopri(11) Ovjerom projekta iz stava (1) ovlateno pravno lice,
vredne objekte bruto razvijene povrine do 400 m2.
odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno
usklaivanje projekta s ovim zakonom, posebnim
lan 109.
zakonima i bosanskohercegovakim propisima iz
(Nostrifikacija projekta)
podruja graevinarstva i drugih podruja projekta.
(1) Nostrifikacija projekta je postupak utvrivanja
usklaenosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta
uraenog u inostranstvu s odredbama ovog zakona,
tehnikim propisima, normama i pravilima struke iz
podruja graevinarstva.
(2) Nostrifikaciju projekta vri pravno lice registrovano za
poslove projektovanja (u daljem tekstu ovlateno
pravno lice), koje mora imati u radnom odnosu
zaposlene diplomirane inenjere za sve dijelove
projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na
projektovanju istih ili slinih graevina, s poloenim
strunim ispitom.
(3) Ovlateno pravno lice koje nema zaposlene diplomarane inenjere za sve dijelove projekta iz stava (2)
ovog lana, mora osigurati poslovnim ugovorima
angaovanje pravnog lica registrovanog za obavljanje
djelatnosti projektovanja koje ispunjavanja te uslove.
(4) Ovlateno pravno lice duno je izvriti prijevod
projekta na bosanski, hrvatski ili srpski jezik.
Doputena je izrada dvojezinih dijelova projekta,
kako bi se mogao uporediti prijevod sa izvornikom kao
i radi racionalnosti izrade grafikih dijelova projekta.
(5) Ovlateno pravno lice u postupku nostrifikacije
projekta izrauje izvjetaj o nostrifikaciji koji sadri
potvrdu o nostrifikaciji, a po potrebi i dokumente iz
stava (6) i (7) ovog lana.
(6) Potvrda o nostrifikaciji je isprava kojom se potvruje
da je projekat izraen u inostranstvu usklaen sa
zakonom i bosanskohercegovakim propisima iz
podruja graevinarstva.
(7) Ako se u projektu izraenom u inostranstvu primjenjuju odredbe inostranih propisa i/ili normi, ovlateno
POGLAVLJE V. ODOBRENJE ZA GRAENJE

lan 110.
(Odobrenje za graenje)
(1) Investitor moe pristupiti graenju nove graevine
samo na osnovu odobrenja za graenje, osim u
sluajevima iz lana 111. ovog zakona.
(2) Odobrenje za graenje se izdaje za graenje cijele
graevine, odnosno dijela graevine koja ini
tehniko-tehnoloku cjelinu.
lan 111.
(Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za graenje)
(1) Odobrenje za graenje nije potrebno za:
a) pomone graevine namijenjene redovnoj upotrebi
porodinog stambenog objekta, koje se grade na
parceli za koju je izdato odobrenje za graenje, to
podrazumijeva: garae za osobna vozila, spremita,
drvarnice i nadstrenice bruto povrine do 20 m2
i visine do 3m, ograda i potpornih zidova prema
susjedima visine iznad 1,0 m do 3,0 m od nivoa tla,
cisterne za vodu i septike jame zapremine do 10,0
m3,
b) staklenik za bilje bruto povrine do 30 m2 ,
c) montane objekte i kioske bruto povrine do 20
m2,
d) djeja igralita i temelje stabilnih djejih igraaka,
e) nadstrenice
saobraaju,
za
sklanjanje
ljudi
f) reklamne panoe povrine do 12 m2,
javnom
Broj 1 strana 40
g) kablovske i zrane prikljuke na niskonaponsku,

PTT i CATV mreu, kao i prikljuke graevina sa
vaeim odobrenjem za graenje na komunalne
instalacije (vodovod, kanalizacija, plin),
h) sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom
povrinom oslonjeni na tlo (igralita za tenis,
nogomet, i slino),
i) radove na stubitima, hodnicima i sl., na promjeni
pristupa graevini i unutar graevine radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja u graevini
osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima,
j) radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u
skladu sa namjenom graevine,
k) spomen obiljeja,
l) porodine stambene i stambeno-poslovne objekte
ija graevinska bruto razvijena povrina nije vea
od 200 m2 i graevine za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska bruto
razvijena povrina nije vea od 400 m2 i ija
djelatnost u veoj mjeri ne utie na ovjekovu
okolinu.
(2) Radovi iz stava (1) ovog lana mogu se izvoditi bez
odobrenja za graenje jedino ako su prethodno rijeeni
imovinsko-pravni odnosi, dobivena lokacijska informacija, odnosno urbanistika saglasnost, plaene
obaveze prema opini po osnovu Zakona o graevinskom zemljitu, napravljen odgovarajui izvedbeni
projekat sa zapisnikom o iskolavanju graevine i
drugog zahvata u prostoru, te izvreno njegovo
iskolavanje od strane ovlatenog organa.
(3) Radovi iz stava (1) ovog lana podlijeu pregledu
izvedenih radova od strane nadlene opinske slube,
na osnovu ega se izdaje rjeenje o zavrenoj
graevini.
(4) Odobrenje za graenje, kao ni urbanistika saglasnost,
odnosno lokacijska informacija nisu potrebni za
slijedee zahvate:
a) radove na odravanju postojee graevine, koji se
mogu svrstati u radove tekueg odravanja,
b) graenje individualne ili porodine grobnice, u
skladu s propisanim lokalnim standardima,
c) ureenje okunice porodinog stambenog objekta
za koji je izdato odobrenje za graenje, to
podrazumijeva graenje: ograda prema susjedima i
potpornih zidova visine do 1,0 m od nivoa tla, staza
ili platoa, vrtnog bazena ili ribnjaka povrine do 20
m2, vrtnog ognjita povrine do 1,5 m2 i visine do
3 m,
etvrtak, 30.01.2014.
d) postavljanje plastenika namijenjenih iskljuivo

poljoprivrednoj proizvodnji,
e) postavljanje solarnih panela ija povrina ne prelazi
povrinu krova.
(5) U graenju graevina i izvoenju radova iz stava (1) i
(4) ovog lana investitor i izvoa duni su se
pridravati svih propisa i pravila struke koji se odnose
na njihovo graenje.
lan 112.
(Posebni sluajevi graenja)
(1) U sluaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih
nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih
dogaaja, odnosno neposredno nakon njihovog
prestanka, bez odobrenja za graenje mogu se graditi
one graevine koje slue spreavanju ili zatiti od
djelovanja tih pojava, odnosno otklanjanju tetnih
posljedica.
(2) Graevine iz stava (1) ovog lana moraju se ukloniti
kada prestane potreba njihovog koritenja. Ako je
potrebno da ta graevina ostane kao stalna, za nju se
mora naknadno pribavati odobrenje za graenje u roku
od 6 mjeseci po prestanku potrebe njenog koritenja.
(3) Kod obnove oteenih graevina, stepen oteenja svih
graevina utvruje struna komisija za procjenu tete
koju ine struna lica graevinske, arhitektonske,
elektro i po potrebi mainske struke, koju imenuje
nadlena opinska sluba ili se koristi nalaz vjetaka
odgovarajue struke.
(4) Izlaskom na lokaciju oteene graevine, struna
komisija iz stava (3) ovog lana utvruje strunim
nalazom i miljenjem stepen oteenja graevine kao i
potrebne radnje koje treba izvriti prije sanacije
graevine,
ukljuujui
i
izradu
tehnike
dokumentacije.
(5) U sluaju da konstruktivni elementi graevine zbog
djelovanja iz stava (1) ovog lana nisu oteeni,
graevina se moe vratiti u prvobitno stanje u skladu
sa odobrenjem za graenje na osnovu kojeg je
izgraena.
(6) Ukoliko struna komisija utvrdi da se radi o veim
oteenjima konstruktivnih dijelova graevine,
nadleni organ e od investitora zahtijevati da priloi
tehniku dokumentaciju za sanaciju graevine i ateste
o izvrenim ispitivanjima konstrukcije graevine. U
tom sluaju nadlena opinska sluba na osnovu
priloene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju,
koje mora biti usklaeno sa odobrenjem za graenje na
osnovu kojeg je graevina izgraena.
etvrtak, 30.01.2014.
(7) U sluaju iz stava (6) ovog lana odobrenjem za

graenje utvrditi e se i obaveza pribavljanja
odobrenja za upotrebu sanirane graevine.
(8) Kada se radi o graevinama koje su potpuno unitene,
ponovno graenje iste graevine na istom lokalitetu
moe otpoeti po pribavljanju novog odobrenja za
graenje, koje se izdaje na osnovu dokaza o vlasnitvu
unitene graevine, prvobitno izdanog odobrenja za
graenje i glavnog projekta nove graevine.
lan 113.
(Odobrenje za rekonstrukciju graevine)
Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje ako
namjerava izvriti rekonstrukciju, dogradnju ili nadogradnju postojee graevine.
lan 114.
(Organi nadleni za izdavanje odobrenja za graenje)
Odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, odnosno
nadlena opinska sluba, koja je izdala lokacijsku
informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost.
lan 115.
(Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje podnosi
investitor Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj
slubi iz lana 114. ovog zakona.
(2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje prilae
se:
a) lokacijska informacija,
saglasnost,
odnosno
urbanistika
b) izvod iz katastra, za parcelu na kojoj se gradi

objekat koji glasi na ime investitora,
c) dokaz o pravu graenja na predmetnoj lokaciji,
d) geodetski snimak plan s ucrtanom situacijom
budue graevine,
e) dva primjerka glavnog projekta u analognoj formi i
jedan primjerak u digitalnoj formi na nekom od
elektronskih medija,
f) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog
projekta, osim u sluajevima iz lana 108. stav (4),
g) pisani izvjetaj i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u
sluajevima iz lana 109. ovog zakona,
h) okolinska dozvola u skladu sa lanom 65. stav (2),
(3) i (4),
Broj 1 strana 41
i) saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja

urbanistike saglasnosti za graevinu,
j) elaborati o istranim radovima ako su podaci iz njih
posluili za izradu glavnog projekta, te tehnoloki
elaborat ako je potreban,
k) dokaz o uplati administrativne takse,
l) drugi prilozi odreeni posebnim zakonima.
(3) Izuzetno od odredbe stava (2) taka a) ovog lana, za
graevine iz lana 66. stav (2) ovog zakona, uz zahtjev
za izdavanje odobrenja za graenje ne prilae se
lokacijska informacija, ali se prilikom izrade glavnog
projekta moraju ispotovati urbanistiko-tehniki
uslovi propisani u detaljnom planskom dokumentu.
dunosti.
lan 116.
(Dokaz o pravu graenja)
(1) Dokazom o pravu graenja iz lana 115. stav (2) ovog
zakona smatra se:
a) izvod iz zemljine knjige ili posjedovni list, za
opine za koje nije uspostavljen zemljino-knjini
ured,
b) ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo
vlasnitva, ili odluka nadlenih organa na osnovu
kojih je investitor stekao pravo graenja ili pravo
koritenja,
c) ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom
nekretnine, iji je cilj zajedniko graenje,
d) pisana i ovjerena saglasnost za planiranu izgradnju
svih suvlasnika nekretnine.
e) pisana i ovjerena suglasnost vlasnika nekretnine
preko koje prelazi infrastrukturni objekat
(plinovod, vodovod, kanalizacioni vod, elektro
vod, ptt vod, ktv vod...) ili ovjerena izjava
investitora da je na parcelama na kojima gradi
infrastrukturni objekat (plinovod, vodovod,
kanalizacioni vod, elektro vod, ptt vod, ktv vod...)
rijeio imovinsko-pravne odnose.
(2) Ugovori i saglasnosti iz stava (1) ovog lana moraju
biti ovjereni kod nadlenih organa.
Broj 1 strana 42
lan 117.
(Postupak izdavanja odobrenja za graenje)
(1) U postupku izdavanja odobrenja za graenje u skladu
sa ovim zakonom primjenjuje se i Zakon o upravnom
postupku.
(2) Odobrenje za graenje je upravni akt koji izdaje
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba
najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema
potponog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi
propisani ovim zakonom, te uslovi iz lokacijske
informacije, odnosno iz urbanistike saglasnosti.
(3) Kada Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba
utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz
zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje, duno je o
tome pismeno obavijestiti investitora, u roku od 7 dana
od dana podnoenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev
dopuni.
(4) U sluajevima kada u skladu sa odredbama ovog
zakona, po lanu 108. stav (4) revizija glavnog
projekta nije obavezna, Ministarstvo, odnosno
nadlena opinska sluba koji izdaju odobrenje za
graenje duni su utvrditi da li je projekat kompletan,
uraen u skladu sa urbanistiko-tehnikim uslovima i
od strane pravnog lica registrovanog za poslove
projektovanja.
(5) Prije izdavanja odobrenja za graenje, Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba je duna utvrdti da
li je glavni projekat izraen u skladu sa uslovima datim
u lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj saglasnosti,
odnosno urbanistiko-tehnikim uslovima propisanim
zakonom.
(6) U postupku izdavanja odobrenja za graenje,
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba kao
prethodno pitanje rjeava naknadu za ureenje
graevinskog zemljita, te naknadu za pogodnost i
koritenje graevinskog zemljita. Po prijemu
kompletnog zahtjeva, Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba je duna utvrditi iznose spomenutih
naknada i izdati rjeenje investitoru u roku od 7 dana o
obavezi i uslovima plaanja tih naknada. Investitor je
duan da u roku od 10 dana po prijemu rjeenja
dostavi dokaze da su plaeni trokovi ureenja
graevinskog zemljita, naknada za pogodnost i
naknada za koritenje graevinskog zemljita ili kopiju
ugovora sa nadlenom opinskom slubom o plaanju
iznosa na rate.
etvrtak, 30.01.2014.
lan 118.
(Sadraj odobrenja za graenje)
(1) Rjeenje o odobrenju za graenje sadri:
a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje
(naziv, odnosno ime i prezime, sa sjeditem,
odnosno adresom),
b) podatke o graevini za koje se izdaje odobrenje sa
osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti graevine, sa oznakom lokacije (katastarske
parcele),
c) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica
koje je izradilo glavni projekat,
d) izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja,
e) period za koji odobrenje vai,
f) obavezu investitora da prijavi poetak izvoenja
radova organu koji izdaje odobrenje i nadlenoj
graevinskoj inspekciji osam dana prije otpoinjanja radova,
g) druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i
graevinu.
(2) Nadleni organ duan je poslati kopiju odobrenja za
graenje nadlenoj inspekciji.
(3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje, duno
je kopiju odobrenja dostaviti nadlenoj opinskoj
slubi na ijoj se teritoriji gradi graevina.
(4) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za graenje,
to na projektu mora biti naznaeno i ovjereno
potpisom slubenika i peatom Ministarstva, odnosno
nadlene opinske slube koja je to odobrenje izdala.
lan 119.
(Odbijanje zahtjeva za izdavanja odobrenja za
graenje)
Zahtjev za izdavanje odobrenje za graenje e se
odbiti:
a) ako investitor ne ispunjava propisane uslove za
izdavanje odobrenja za graenje,
b) ako se u postupku izdavanja odobrenja za graenje
utvrdi da glavni projekat nije usklaen sa
lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom
saglasnou,
c) ako se uviajem na terenu utvrdi da se stvarno
stanje na graevinskoj parceli ne podudara sa
glavnim projektom.
etvrtak, 30.01.2014.
Broj 1 strana 43
lan 120.
(alba na rjeenje o odobrenju za graenje)
(7) Promjena investitora moe se zatraiti do izdavanja

odobrenja za upotrebu.
(1) Protiv rjeenja o odobrenju za graenje nadlene

opinske slube, stranka moe izjaviti albu
Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema
rjeenja.
lan 122.
(Naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu i
odobrenje za dijelove te graevine)

roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
lan 121.
(Izmjena i/ili dopuna odobrenja za graenje)
(1) Investitor je duan da podnese zahtjev za izmjenu i/ili
dopunu odobrenja za graenje ako tokom graenja
namjerava da uini takve izmjene na graevini kojima
se tehniki znaajno odstupa od rjeenja u glavnom
projektu, na osnovu kojeg je izdano odobrenje za
graenje, koje su u okvirima uslova datih u lokacijskoj
informaciji, odnosno urbanistikoj saglasnosti.
(2) Ukoliko planirane izmjene izlaze iz okvira uslova iz
stava (1) ovog lana, postupak e se provesti na nain
propisan za izdavanje odobrenja za graenje.
(3) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje
obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih
radova i zahvata na samoj graevini/gradilitu. U
suprotnom, zahtjev e se odbaciti, a izvedeni radovi i
zahvati tretirat e se kao bespravni i u skladu s tim bie
poduzete mjere uklanjanja i vraanja u prvobitno
stanje na teret investitora.
(4) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje
sadri kopiju ranije izdanog odobrenja za graenje ili
na obrascu zahtjeva obavezne naznake broja i datuma
ranije izdanog odobrenja za graenje, projekat izmjene
ili dopune na graevini, te odgovarajue saglasnosti
sudionika procesa odobravanja koje su relevantne za
planiranu izmjenu ili dopunu.
(5) Ako se u toku graenja promijeni investitor, novi
investitor duan je u roku od 30 dana podnijeti
Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi
zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje.
(6) Novi investitor duan je uz zahtjev za izmjenu
odobrenja za graenje priloiti:
a) vaee odobrenje za graenje,
b) dokaz o pravu graenja na navedenoj nekretnini,
odnosno dokaz da je stekao pravo vlasnitva na
graevini koja je predmet izmjene odobrenja za
graenje.
(1) Odobrenje za graenje izdaje se za graenje cijele

graevine.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana na zahtjev
investitora odobrenje za graenje moe se izdati i za
dijelove graevine koji predstavljaju funkcionalni ili
tehnoloki dio sloene graevine.
(3) Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za
graenje prema odredbi stava (2) ovog lana, investitor
je duan dobiti naelno odobrenje za cijelu graevinu.
(4) Naelnim odobrenjem, po zahtjevu investitora,
odreuju se dijelovi graevine za koje e se izdavati
pojedinana odobrenja za graenje te redoslijed
njihovog izdavanja.
(5) Uz zahtjev za izdavanje naelnog odobrenja za sloenu
graevinu prilae se:
a) lokacijska informacija ili urbanistika saglasnost za
cijelu sloenu graevinu,
b) izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom
cijele sloene graevine i susjednih graevina,
odnosno za graevine koje se grade na veem
podruju situacija se moe prikazati na geodetskoj
podlozi u odgovarajuem mjerilu,
c) tri primjerka idejnog projekta cijele sloene
graevine (dva primjerka projekta u analognoj
formi, a jedan primjerak u digitalnoj formi),
d) popis dijelova graevine za koje e se izdavati
pojedinana odobrenja za graenje i redoslijed
podnoenja zahtjeva,
e) okolinska dozvola, ako sloena graevina spada u
graevine i procese za koje je to propisano,
f) saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja
lokacijske informacije, odnosno urbanistike
saglasnosti za predmetnu graevinu,
g) dokaz o uplati administrativne takse,
h) drugi nacrti i podaci u zavisnosti od sloenosti
graevine.
(6) Idejni projekat cijele sloene graevine iz stava (5)
ovog lana pored dijelova iz lana 101. ovog zakona,
treba da sadri i emu tehnolokog procesa sa
naznakom opreme i njenim karakteristikama.
Broj 1 strana 44
(7) Idejni projekat iz stava (6) ovog lana sastavni je dio

naelnog odobrenja to na njemu mora biti naznaeno i
ovjereno potpisom slubenika i peatom Ministarstva,
odnosno nadlene opinske slube.
(8) Uz zahtjev iz stava (5) ovog lana moe se umjesto
idejnog projekta priloiti Glavni projekat cijele sloene
graevine.
(9) Na postupak izdavanja naelnog odobrenja za graenje
sluene graevine i dijela sloene graevine primjenjuju se odredbe ovog zakona propisane za postupak
izdavanja odobrenja za graenje.
(10) Naelno odobrenje za sloenu graevinu na osnovu
koje se izdaju odobrenja za graenje za dijelove
graevine, prestaje vaiti u roku od 5 godina od
njegove pravosnanosti. Vaenje naelnog odobrenja
za graenje moe se produiti za jo dvije godine ako
se nisu promijenili urbanistiko-tehniki uslovi i ako je
za najmanje jedan dio sloene graevine izdato
odobrenje za upotrebnu.
(11) Odobrenje za graenje za dijelove sloene graevine
se izdaje na zahtjev investitora, uz koji se prilae
slijedee:
a) kopija naelnog odobrenja za graenje sloene
graevine,
b) geodetski snimak plan s ucrtanom situacijom
cijele sloene graevine i naznakom dijela sloene
graevine za koju se trai odobrenje za graenje,
c) dokaz o pravu graenja,
d) tri primjerka glavnog projekta dijela sloene
graevine (dva primjerka projekta trebaju biti u
analognoj formi, a jedan primjerak u digitalnoj
formi),
e) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog
projekta,
f) pisani izvjetaj i potvrdu o izvrenoj o nostrifikaciji
u sluajevima iz lana 109. ovog zakona,
etvrtak, 30.01.2014.
izdavanje odobrenja za pripremne radove za potrebe

tehnikog ureenja gradilita prije nego to dobije
odobrenje za graenje, za ta postoje sve potrebne
pretpostavke.
(2) Investitor ne smije otpoeti radove vezane za samu
graevinu bez odobrenja za graenje.
(3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne
radove, investitor je duan priloiti:
a) kopiju
lokacijske
informacije,
pravosnane urbanistike saglasnosti,
odnosno
b) dokaz o pravu graenja u skladu sa lanom 116.

ovog zakona,
c) projekat tehnologije i organizacije graenja, u
skladu sa lanom 105. ovog zakona,
d) potrebne saglasnosti nadlenih institucija za
privremene gradiline prikljuke na komunalnu
infrastrukturu i javni put,
e) odobrenje nadlenog organa za privremeno
zauzimanje i koritenje javne povrine, ukoliko se
radi o takvom sluaju.
(4) Rok za izdavanje odobrenja za pripremne radove na
gradilitu je 30 dana od dana prijema potpunog
zahtjeva.
(5) Odobrenjem za pripremne radove iz stava (5) ovog
lana mora se odrediti rok u kome se graevine
izgraene na osnovu odobrenja za graenje za
pripremne radove moraju ukloniti.
(6) Obavljanje prethodnih radova istranog karaktera
(prethodne studije, geoloka, geomehanika istraivanja, prikupljanje podataka za projektovanje i sl.)
izvode se na osnovu lokacijske informacije, odnosno
urbanistike saglasnosti i dokaza o pravu graenja iz
lana 116. ovog zakona.
lan 124.
(Odobrenje za graenje za privremene graevine)
lan 123.
(Odobrenje za pripremne radove)
(1) Graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija,

te privremeni montani objekti koji e se koristiti due
od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se
postavljati samo na osnovu odobrenja za graenje za
privremene graevine.
(1) U sluaju kompleksnih i dugotrajnih projekata

izgradnje koji zahtijevaju obimne i sloene pripreme,
kao i u sluaju posebnih prostornih uslova i
ogranienja, investitor moe podnijeti zahtjev za
(2) Odobrenjem za graenje iz stava (1) ovog lana

investitoru se odreuje rok u kojem je duan o svom
troku ukloniti privremenu graevinu, a najdue u roku
do tri godine.
g) dokaz o uplati administrativne takse za trokove

postupka.
etvrtak, 30.01.2014.
(3) Istekom roka iz stava (2) ovog lana opinska sluba

koja je izdala odobrenje za privremenu graevinu,
nakon pismenog upozorenja stranci, pokree postupak
uklanjanja bespravne graevine.
lan 125.
(Prestanak vaenja odobrenja za graenje)
(1) Odobrenje za graenje prestaje vaiti ako se sa
radovima na graevini za koju je izdano odobrenje za
graenje ne zapone u roku od jedne godine od dana
pravosnanosti odobrenja.
(2) Vaenje odobrenja za graenje moe se posebnim
rjeenjem, po zahtjevu investitora, produiti za jo
jednu godinu, stavljanjem klauzule o produenju
vaenja rjeenja, ako se nisu promijenili uslovi prema
kojima je izdano ranije odobrenje za graenje.
(3) Zahtjev iz stava (2) ovog lana investitor mora
podnijeti Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj
slubi koja je izdala ranije odobrenje za graenje
najmanje 15 dana prije prestanka vaenja tog
odobrenja.
(4) Odobrenje za graenje prestaje vaiti ukoliko
investitor ne zavri infrastrukturu i fasade objekta koji
se gradi u urbanom podruju u roku od etiri godine od
datuma izdavanja.
(5) Nadleni organ prilikom izdavanja odobrenja za
graenje duan je navesti duinu trajanja kao i obaveze
investitora ukoliko se rjeenje odnosi za objekte iz
stava (4) ovog lana.
POGLAVLJE VI. GRADILITE
lan 126.
(Prijava graenja)
(1) Investitor je duan da Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi, koja mu je izdala odobrenje za
graenje, kao i nadlenoj inspekciji pismeno prijavi
poetak radova, najkasnije u roku od osam dana prije
poetka radova.
(2) Nadlena inspekcija e po slubenoj dunosti izvriti
inspekcijski pregled na gradilitu kako bi provjerila
ispunjavanje tehnikih i sigurnosnih uslova za odvijanje graenja.
Broj 1 strana 45
lan 127.
(Iskolavanje)
(1) Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine u
skladu sa uslovima datim u odobrenju za graenje i na
osnovu glavnog ili izvedbenog projekta.
(2) Iskolavanje graevine vri organ nadlean za katastar,
pravno ili fiziko lice registrovano za obavljanje
geodetske djelatnosti. O iskoliavanju se sainjava
zapisnik sa skicom iskoliavanja, a originali se
dostavljaju investitoru, koji je duan po jedan
primjerak dostaviti nadlenom organu i nadlenoj
inspekciji.
(3) Za tetu proisteklu iz pogrenog iskolavanja odgovara
lice koje je izvrilo iskolavanje, po opim pravilima o
naknadi tete.
(4) Nadzorni organ je duan pratiti iskoliavanje objekta,
te provjeriti da li je stvarni poloaj graevine u
prostoru u skladu sa zapisnikom o iskolavanju i
odobriti nastavak radova.
(5) Nadzorni organ duan je provjeriti da li je iskop
temelja graevine uraen u skladu sa zapisnikom o
iskoliavanju i odobriti nastavak radova.
lan 128.
(Ureenje gradilita)
(1) Ureenje gradilita mora biti u skladu sa Uredbom o
ureenju gradilita, obaveznoj dokumentaciji na
gradilitu i sudionicima u graenju (Slubene novine
Federacije BiH, broj 48/09).
(2) Konkretna rjeenja tehnikog ureenja i opremanja
gradilita obrauju se u sklopu projekta tehnologije i
organizacije graenja.
(3) Sve privremene graevine izgraene u okviru
pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni
graevinski i drugi materijal, otpad i sl. izvoa mora
ukloniti odmah po zavretku graenja.
(4) Investitor je obavezan da zemljite na podruju
gradilita kao i na prilazu gradilitu dovede u stanje u
skladu sa uslovima iz lokacijske informacije, odnosno
urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje, a
najkasnije na dan izdavanja odobrenja za upotrebu.
lan 129.
(Dokumentacija na gradilitu)
Izvoa na gradilitu mora imati slijedeu dokumentaciju:
Broj 1 strana 46
a) rjeenje o upisu u sudski registar,

b) akt o imenovanju odgovorne osobe (voditelja
gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova)
c) odobrenje za graenje i glavni projekat,

d) ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i
dopunama, od strane projektanta i revizije, a
ovjerom na koricama projekta sa navedenim
brojem i datumom odobrenja za graenje i
urbanistike saglasnosti, a samo urbanistike
saglasnosti za objekte koji ne podlijeu izdavanju
odobrenja za graenje, od strane organa koji je
izdao navedene akte, sa datumom potpisom i
peatom ovlatenog lica u organu uprave,
e) graevinski dnevnik,
f) graevinsku knjigu,
g) akt investitora o imenovanju nadzornog organa,
h) dokaz o ispitivanju i kvalitetu ugraenih materijala,
proizvoda i opreme,
i) zapisnik o iskolavanju graevine,

j) nacrt (ema) organizacije gradilita,
k) izjava izvoaa radova o broju i kvalifikacionoj
strukturi angaovanih radnika na gradilitu.
POGLAVLJE VII. ODOBRENJE ZA UPOTREBU

lan 130.
(Odobrenje za upotrebu)
(1) Svaka izgraena graevina za koju se izdaje odobrenje
za graenje smije se poeti koristiti odnosno staviti u
pogon nakon to nadleni organ izda dozvolu za njenu
upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu) na
osnovu prethodno izvrenog tehnikog pregleda
graevine i zavrenog pregleda urbanistiko-graevinske inspekcije.
(2) Izuzetno od prethodnog stava za individualne
stambene i stambeno-poslovne objekte, te zahvate u
prostoru definisane lanom 111. ovog zakona izdaje se
uvjerenje o zavretku objekta nakon izvrenog
tehnikog pregleda i zavrnog pregleda urbanistikograevinske inspekcije.
(3) Odobrenje za upotrebu moe se na zahtjev investitora
izdati i za dio graevine prije dovretka graenja cijele
graevine:
etvrtak, 30.01.2014.
a) kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja

gradnje (npr.: koritenja mosta za pristup gradilitu,
trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje
energijom i dr.);
b) kada je u pitanju sloena graevina;
c) kada se odreeni dio graevine moe privesti
svojoj namjeni prije dovrenja cijele graevine.
(4) U sluaju sloene graevine, pojedina odobrenja za
upotrebu dijelova graevine se izdaju prema uslovima
odreenim naelnim odobrenjem, glavnim projektom i
odobrenjem za graenje za taj dio graevine. Nakon
zavretka sloene graevine po slubenoj dunosti
izdaje se jedinstveno odobrenje za upotrebu za cijelu
graevinu kojim se objedinjuju sva prethodno izdata
odobrenja za upotrebu za dijelove sloene graevine.
(5) Procedura izdavanja odobrenja za upotrebu, odnosno
uvjerenja o zavretku objekta se provodi prema
Zakonu o upravnom postupku, a stranka u postupku je
investitor.
lan 131.
(Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, investitor
podnosi Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj
slubi, koja je izdala odobrenje za graenje.
(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana investitor prilae:
a) kopiju odobrenja za graenje, ukljuujui i

eventualne izmjene i dopune, a za graevine i
zahvate uprostoru iz lana 111. ovog zakona
zapisnik o inspekcijskom pregledu prije poetka
graenja,
b) geodetski snimak graevine i parcele izraen na

katastarskoj podlozi u analognom ili digitalnom
obliku od strane ovlatenog lica registrovanog za
obavljanje geodetske djelatnosti,
c) pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima,

d) pisani izvjetaj nadzora nad graenjem, sa
potvrdom o kompletnosti radova.
nadlean organ za voenje postupka, zahtjev treba
dunosti.
etvrtak, 30.01.2014.
lan 132.
(Tehniki pregled)
(1) Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina
izgraena u skladu sa tehnikom dokumentacijom na
osnovu koje je izdato odobrenje za graenje, tehnikim
propisima i normativima, kao i uslovima za graevinu
utvrenim posebnim propisima.
(2) Tehniki pregled vri se po zavretku izgradnje
objekta, odnosno nakon izvrenja svih radova
predvienih odobrenjem za graenje i glavnim,
odnosno izvedbenim projektom.
(3) Ukoliko je u toku graenja dolo do manjih odstupanja
koje ne podlijeu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za
graenje, investitor je duan da za tehniki pregled
pripremi i projekat izvedenog stanja.
(4) Tehniki pregled mora se obaviti u roku od najvie 20
dana od dana podnoenja potpunog zahtjeva za
odobrenje za upotrebu, ili najvie 8 dana od dana
imenovanja komisije za tehniki pregled.
(5) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba
najkasnije 8 dana prije tehnikog pregleda obavjetava
o mjestu i terminu tehnikog pregleda investitora,
predsjednika i lanove komisije.
(6) Predsjednik i lanovi komisije za tehniki pregled o
izvrenom tehnikom pregledu sastavljaju zapisnik u
koji se unosi i miljenje svakog lana da li se
izgraena graevina moe koristiti ili se moraju
otkloniti nedostaci, odnosno da se ne moe izdati
odobrenje za upotrebu. Zapisnik potpisuje predsjednik
i svi lanovi komisije.
(7) Predsjednik, odnosno lanovi komisije za tehniki
pregled moraju obaviti tehniki pregled u skladu sa
odredbama ovog zakona i propisa.
(8) Trokove obavljanja tehnikog pregleda, koji se
utvruje za svaki konkretan sluaj na osnovu kriterija
iz posebne odluke Vlade Kantona, odnosno opinskog
naelnika, snosi investitor.
lan 133.
(Komisija za tehniki pregled)
(1) Tehniki pregled obavlja komisija iz reda kvalifikovanih strunjaka koju rjeenjem, u roku od
najkasnije 8 dana od dana prijema potpunog zahtjeva
za odobrenje za upotrebu, imenuje Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba koja je izdala
odobrenje za graenje.
Broj 1 strana 47
(2) Broj lanova komisije zavisi od vrste i sloenosti

graevine i od vrsta radova koje komisija pregleda,
odnosno komisija mora imati po jednog strunog lana
za svaku vrstu radova koje pregleda. Jedan od lanova
komisije je predsjednik komisije i on koordinira rad.
Za manje sloene graevine komisija moe imati
najvie tri lana.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog lana komisiju za tehniki
pregled zahvata u prostoru definisanog lanom 111.
ovog zakona, sainjavaju dva lica tehnike struke
arhitektonskog ili graevinskog smjera zaposlena u
organu koji je izdao odobrenje za graenje izuzev lica
koja su uestvovala u postupku donoenja tog
odobrenja.
(4) lanovi komisije mogu biti diplomirani inenjeri
odgovarajue struke sa pet godina radnog iskustva u
struci i sa poloenim strunim ispitom.
(5) U radu komisije ne mogu uestvovati slubena lica
koja su uestvovala u postupku izdavanja urbanistike
saglasnosti i odobrenja za graenje, niti lica koja su
uestvovala u izradi tehnike dokumentacije, reviziji
glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad
gradnjom i nadleni inspektor koji je vrio nadzor nad
gradnjom objekta.
(6) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koja
imenuje komisiju za tehniki pregled duna je
najmanje jednom u dvije godine objaviti javni oglas
strunim licima da dostave dokaze o ispunjavanju
uslova za uee u komisijama. Javni oglas mora biti
objavljen najmanje u jednom dnevnom listu.
(7) Provjeru ispunjavanja uslova iz oglasa iz stava (6)
ovog lana vri struna komisija koju imenuje
odgovorno lice Ministarstva, odnosno nadlene
opinske slube i sastavlja listu kvalifikovanih
strunjaka.
lan 134.
(Dunost investitora u postupku tehnikog pregleda)
(1) Investitor je duan osigurati prilikom tehnikog
pregleda prisustvo svih sudionika u graenju, osigurati
uslove za rad, te slobodan i neometan pristup svim
dijelovima graevine uz potrebnu strunu asistenciju
nadzora i izvoaa.
(2) Investitor je duan, najkasnije 8 dana prije tehnikog
prijema, komisiji za tehniki pregled dostaviti na uvid i
raspolaganje tokom njenog rada dokumentaciju na
osnovu koje je izgraena graevina, odnosno izvedeni
radovi :
Broj 1 strana 48
a) dokumentaciju iz lana 131.,

b) ostalu dokumentaciju definisanu posebnim
propisima u zavisnosti od vrste graevine.
(3) Dokumentaciju iz stava (2) ovog lana komisija za
tehniki pregled mora uredno vratiti investitoru po
okonanju svog rada.
lan 135.
(Izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) Odobrenje za upotrebu se izdaje u formi rjeenja
prema Zakonu o upravnom postupku, na osnovu
pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehniki
pregled najkasnije u roku od 7 dana od dana dostave
zapisnika o tehnikom pregledu.
etvrtak, 30.01.2014.
sluba u pismenoj formi obavjetava investitora o

novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak se
ponavlja. Ukoliko nedostaci nisu ponovo otklonjeni,
donosi se rjeenje o odbijanju izdavanja odobrenja za
upotrebu i o tome obavjetava nadlena inspekcija.
(8) Ako se tehnikim pregledom utvrdi i zapisniki
konstatuje da se nedostaci na graevini ne mogu
otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po
stabilnost graevine, ivot ili zdravlje ljudi, okolicu,
saobraaj ili susjedne objekte, Ministarstvo, odnosno
nadlena opinska sluba e odbiti zahtjev za
izdavanje odobrenja za upotrebu i preporuit e
nadlenoj inspekciji da donese rjeenje o uklanjanju
graevine.
(9) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba je
duna poslati kopiju odobrenja za upotrebu sa
zapisnikom komisije za tehniki pregled objekta,
nadlenoj inspekciji.
(2) Predsjednik komisije za tehniki pregled duan je da

nakon obavljenog tehnikog pregleda zapisnik o
izvrenom tehnikom pregledu dostavi Ministarstvu,
odnosno nadlenoj opinskoj slubi najkasnije u roku (10) Graevina za koju je izdano odobrenje za upotrebu,
odnosno rjeenje o zavrenoj graevini, upisuje se u
od 5 dana po izvrenom tehnikom pregledu.
zemljine knjige.
(3) Ukoliko je na osnovu zapisnika iz stava (2) ovog lana
lan 136.
utvreno da ima nedostataka, Ministarstvo ili nadlena
(Odbijanje
zahtjeva
za izdavanje odobrenja za
opinska sluba donijet e zakljuak kojim se utvruje
upotrebu)
rok za otklanjanje nedostataka, a najdue u roku do 90
dana.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit e
se:
(4) Ako su zapisnikom komisije za tehniki pregled
utvreni nedostaci na graevini, koje je potrebno
a) ako je graevina izgraena bez odobrenja za
otkloniti, a ti nedostaci ne utiu na tehnike
graenje,
karakteristike bitne za graevinu prema odredbama
b) ako su tokom graenja izvrene izmjene i/ili
ovog zakona, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska
dopune na graevini koje podlijeu izmjeni i/ili
sluba moe izdati privremeno odobrenje za upotrebu i
dopuni odobrenja za graenje, a da prethodno nije
odrediti rok u kojem se uoeni nedostaci moraju
zatraena izmjena i/ili dopuna odobrenja kod
otkloniti. Rok i vrijeme trajanja privremenog
Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube,
odobrenja za upotrebu ne mogu biti dui od 90 dana.
c) ako zahtjev podnese lice na koga nije izdato
(5) Po uklanjanju nedostataka iz stava (3) i (4) ovog lana,
odobrenje za graenje, a da prethodno nije izvrena
investitor je duan obavijestiti nadleni organ,
izmjena odobrenja za graenje u smislu promjene
podnijeti dokaze o otklanjanju nedostataka i zahtijevati
imena investitora.
ponovni tehniki pregled.
d) ako se po zapisniku o tehnikom pregledu u
(6) U ponovnom tehnikom pregledu, koji moe obaviti i
ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno
jedan lan komisije, pregledaju se samo oni radovi
utiu nastabilnost i sigurnost graevine,
koje je trebalo popraviti ili doraditi, o emu se
e) ako se po zapisniku o tehnikom pregledu utvrdi da
sainjava zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni,
se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da
nadleni organ izdaje rjeenje o odobrenju za upotrebu
postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graeu roku od 7 dana od dostave zapisnika o ponovnom
vine, ivot ili zdravlje ljudi, okolicu, saobraaj ili
tehnikom pregledu.
susjedne objekte.
(7) Ukoliko se prilikom ponovnog tehnikog pregleda
utvrdi i zapisniki konstatuje da nedostaci nisu (2) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba e o
odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu
otklonjeni, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska
obavijestiti nadlenu inspekciju.
etvrtak, 30.01.2014.
lan 137.
(Rjeenje o zavretku graevine)
Rjeenje o zavretku graevine ili zahvata u prostoru
za koje nije potrebno izdavanje odobrenja za graenje
prema lanu 111. ovog zakona, izdaje se u skladu sa
Zakonom o upravnom postupku najkasnije u roku od 7
dana od dana dostavljanja pozitivne ocjene od strane
nadlene opinske slube u skladu sa lanom 133. stav (3)
ovog Zakona.
Broj 1 strana 49

dunosti.
lan 140.
(albeni postupak)
lan 138.
(Odobrenje za probni rad)
(1) Protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje

odobrenja za upotrebu, odnosno rjeenja o zavretku
graevine nadlene opinske slube, stranka moe
izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana.
(1) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba moe

na osnovu miljenja komisije za tehniki pregled, za
graevinu koja po svom tehnolokom procesu s
obzirom na ugraene instalacije, opremu i postrojenje,
zahtijevati probni rad, izdati odobrenje za probni rad.

roku od 15 dana.
(2) Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod

uslovom da je komisija za tehniki pregled utvrdila da
je graevina sagraena u skladu sa izdanim
odobrenjem za graenje i da putanje graevine u
probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okolicu i
susjedne graevine.
(1) Graenje graevine bez odobrenja za graenje nije

dozvoljeno.
(3) Probni rad graevine iz stava (1) ovog lana moe

trajati najdue 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno
sloenim tehnolokim procesima, probni rad se moe
produiti za jo 12 mjeseci.
lan 139.
(Odobrenje za upotrebu kod promjene namjene
graevine)
(1) Prije poetka koritenja postojee graevine kod
promjene namjene potrebno je pribaviti odobrenje za
upotrebu za novu namjenu. Za izdavanje odobrenja za
upotrebu kod promjene namjene graevine shodno se
primjenjuju lanovi 130.do 136. ovog zakona.
(2) Zahtjev za odobrenje za upotrebu kod promjene
namjene graevine mora sadravati:
a) kopiju urbanistike saglasnosti za promjenu

namjene,
b) kopiju odobrenja za graenje koja obuhvata radove

u vezi sa promjenom namjene,
c) pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima,

d) izvjetaj nadzora nad graenjem, sa potvrdom o
kompletnosti radova u vezi sa promjenom namjene.
lan 141.
(Bespravno graenje)
(2) Za graevinu koja se gradi ili je izgraena bez

odobrenja za graenje ne smije se dati prikljuak na
elektrinu mreu, javni vodovod, kanalizaciju i drugu
komunalnu infrastrukturu.
DIO PETI - UPOTREBA I ODRAVANJE
GRAEVINE
lan 142.
(Koritenje i odravanje graevine)
(1) Graevina se moe koristiti samo na nain koji je u
skladu sa njenom namjenom.
(2) Vlasnik graevine duan je odravati graevinu na
nain da se u predvienom vremenu njenog trajanja
ouvaju tehnika svojstva bitna za graevinu
definisana ovim zakonom, odnosno da se ne dozvoli
naruavanje njenih spomenikih svojstava, ako se radi
o nacionalnom spomeniku, odnosno ako je ta
graevina uvrtena u popis graevina kulturnohistorijske batine.
(3) U sluaju oteenja graevine koje ugroava stabilnost
same graevine ili njenog dijela, te ako postoji
opasnost za susjedne graevine ili ljudsko zdravlje,
vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za
otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu kao opasnu
do otklanjanja opasnosti.
Broj 1 strana 50
(4) Za graevine sa vie vlasnika svi suvlasnici i vlasnici

posebnih dijelova graevine snose po principu
objektivne odgovornosti solidarno nastalu tetu treim
licima i ne mogu pojedinano preduzimati zamjene i
popravak zajednikih dijelova i ureaja zgrade
suprotno odredbama
Zakona o upravljanju i
odravanju stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u
Zeniko-dobojskom kantonu.
(5) Fasade, krovovi objekata kao i olune vertikale i
slivnici zgrada u svim urbanim gradski podrujima
moraju se urediti u roku od 3 godine od dana stupanja
na snagu ovog zakona, uz prethodno dobivenu
saglasnost nadene opinske slube, a finansiranje
navedenih fasaderskih radova pada na teret vlasnika
odnosno suvlasnika objekata, stanova i poslovnih
prostora u zgradama kolektivnog stanovanja,
primjenom odredbi Zakona o upravljanju i odravanju
stambenih i stambeno-poslovnih zgrada.
(6) Svi vlasnici ili suvlasnici koji ne postupe u skladu sa
odredbama stava (5) ovog lana, a iji objekti
ugroavaju sigurnost i zdravlje ljudi, ine prekraj iz
lana 184. stav (1) alineja b. ovog zakona.
etvrtak, 30.01.2014.
a) tehniki opis naina uklanjanja graevine, postupka

s graevinskim otpadom i opis konanog ureenja
parcele,
b) sve potrebne nacrte graevine, ukljuujui planove

i eme za uklanjanje po fazama, proraune
stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom
uklanjanja, odnosno demontae,
c) tehnika rjeenja osiguranja stabilnosti okolnih

objekata i zemljita,
d) elaborat zatite na radu prilikom uklanjanja

graevine,
e) elaborat o mjerama za otklanjanje i smanjenje

uticaja na okolicu prilikom uklanjanja,
f) plan upravljanja graevinskim otpadom.

(5) Projekat uklanjanja mogu da rade lica ovlatena za
izradu tehnike dokumentacije.
(6) Kod uklanjanja graevine ili njenog dijela struni
nadzor za te radove je obavezan.
lan 143.
(Uklanjanje graevine)
lan 144.
(Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje)
(1) Vlasnik graevine moe pristupiti uklanjanju graevine ili njenog dijela, ako se ne radi o uklanjanju na
osnovu inspekcijskog rjeenja, samo na osnovu
odobrenja za uklanjanje.
(1) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje graevine primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.
Stranka u postupku je vlasnik graevine a zainteresirana strana, pored opine, moe biti i vlasnik
(2) Odobrenje za uklanjanje izdaje Ministarstvo, odnosno

nadlena opinska sluba na zahtjev vlasnika graevine.
(1) ili zakupac nekretnine koja neposredno granii sa

graevinom (parcelom) za koju se izdaje odobrenje za
uklanjanje.
(3) Uz zahtjev za uklanjanje graevine vlasnik prilae:

a) kopiju katastarskog plana sa podacima o korisnicima predmetne i susjednih parcela,
b) dokaz o pravu vlasnitva graevine,
c) tri primjerka projekta uklanjanja graevine,
d) saglasnosti nadlenih institucija ili drugih pravnih
lica za uklanjanje ako se tim uklanjanjem moe
ugroziti javni interes (zatita spomenika kulture,
zatita komunalnih i drugih instalacija i dr.)
materijalna dobra, ivot i zdravlje ljudi, okolica,
e) procjena uticaja na okolicu u skladu sa posebnim
zakonom ili odgovarajua okolinska dozvola,
f) dokaz o uplati administrativne takse.
(4) Projekat uklanjanja graevine sadri:
(2) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje

nadleni organ u roku od 30 dana od dana prijema
potpunog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi
propisani ovim zakonom.
(3) Kada nadleni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za
uklanjanje, duan je o tome pismeno izvijestiti
podnosioca zahtjeva, najkasnije u roku od 10 dana od
dana podnoenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev
dopuni.
(4) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a
najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pismene
obavijesti ne ispuni sve uslove ili pismeno ne
obavijesti Ministarstvo, odnosno nadlenu opinsku
slubu o nemogunosti ispunjavanja potrebnih uslova
u zadanom roku, Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba e zakljukom odbaciti zahtjev.
etvrtak, 30.01.2014.
Broj 1 strana 51
(5) Prije izdavanja odobrenja, Ministarstvo, odnosno

nadlena opinska sluba je duna da izvri uvid na
licu mjesta, zajedno sa nadlenim inspektorom i da
provjeri saglasnost postavki iz projekta za uklanjanje
sa stvarnim stanjem, da utvrdi eventualne rizike koji bi
se mogli pojaviti prilikom uklanjanja, te da ustanovi
mogui uticaj na zainteresirane strane. O svim
zapaanjima se pravi slubena zabiljeka i ulae u spis.
(2) Protiv rjeenja Ministarstva donesenog u postupku

izdavanja odobrenja za uklanjanje stranka moe
izjaviti albu Komisiji za drugostepeno rjeavanje
Vlade Kantona u roku od 15 dana.
lan 145.
(Sadraj odobrenja za uklanjanje)
(1) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba po

slubenoj dunosti, a na prijedlog nadlenog inspektora, rjeenjem odreuje uklanjanje graevine ili dijela
graevine za koje se utvrdi da zbog fizike dotrajalosti,
elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i veih
oteenja ne moe dalje da slui svojoj namjeni ili da
predstavlja opasnost po ivot ili zdravlje ljudi, okolne
objekte i saobraaj, kao i uslove i mjere koje je
potrebno sprovesti, odnosno obezbijediti pri uklanjanju
graevine ili dijela graevine.
(1) Rjeenje o odobrenju za uklanjanje graevine sadri:

a) podatke o stranci kojoj se izdaje odobrenje (naziv,
odnosno ime sa sjeditem odnosno adresom),
b) podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje za
uklanjanje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti graevine, sa oznakom lokacije
(katastarske parcele),
c) naziv projekta sa nazivom pravnog lica koje je
izradilo projekat uklanjanja,
d) izjavu u dispozitivu rjeenja da je projekat uklanjanja sastavni dio odobrenja,
e) period za koji odobrenje vai,
f) obavezu stranke da prijavi poetak izvoenja
radova Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj
slubi koji izdaje odobrenje i nadlenoj inspekciji
osam dana prije otpoinjanja radova,
g) druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i
graevinu.
(2) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba duan
je poslati kopiju odobrenja za uklanjanje nadlenoj
inspekciji.
(3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje, duno
je kopiju odobrenja dostaviti nadlenoj inspekciji u
opini na ijoj se teritoriji gradi graevina.
(4) Projekat uklanjanja je sastavni dio odobrenja za
uklanjanje, to na projektu mora biti naznaeno i
ovjereno potpisom slubenika i peatom Ministarstva,
odnosno nadlene opinske slube koja je izdala to
odobrenje.
lan 146.
(albeni postupak)
(1) Protiv rjeenja opinske slube za prostorno ureenje u
postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje, stranka
moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana.
lan 147.
(Uklanjanje graevine zbog fizike dotrajalosti ili
oteenja)
(2) Postupak iz stava (1) smatra se hitnim. Stranka u

postupku je vlasnik graevine iz stava (1) ovog lana,
a zainteresovana strana je nadleni inspektor.
(3) alba protiv rjeenja iz stava (1) ovog lana ne odlae
izvrenje rjeenja. albu podnosi vlasnik ili drugi
zakoniti korisnik graevine Ministarstvu, odnosno
Komisiji za drugostepeno upravno rjeavanje Vlade
Kantona, u roku od 15 dana.
(4) Organizacija uklanjanja i pripadajui trokovi su
obaveza vlasnika graevine. Ukoliko je vlasnik
nepoznat ili odsutan, onda organizaciju i trokove
preuzima Ministarstvo, odnosno nadlena opinska
sluba. Vlasnici takvih graevina nemaju pravo na
naknadu tete zbog uklanjanja.
(5) Ako se u postupku donoenja rjeenja o uklanjanju
graevine ili dijela graevine utvrdi da se opasnost po
ivot ili zdravlje ljudi, okolne graevine i saobraaj
moe ukloniti i rekonstrukcijom graevine ili njenog
dijela, na zahtjev vlasnika moe se prema odredbama
ovog zakona odobriti rekonstrukcija graevine ili
njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji
odredi Ministarstvo, odnosno nadlena opinska
sluba.
DIO ESTI - NADZOR NAD PROVOENJEM
ZAKONA I INSPEKCIJSKI NADZOR
lan 148.
(Opi principi)
(1) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa
donesenih na osnovu ovog zakona vri Ministarstvo.
Broj 1 strana 52
(2) Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona i

propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja
urbanistiko-graevinska inspekcija.
(3) Poslove urbanistike inspekcije u oblasti planiranja
obavlja urbanistiki inspektor.
(4) Poslove graevinske inspekcije u oblasti graenja
obavlja graevinski inspektor.
(5) Subjekt nadzora je duan postupiti po rjeenju urbanistiko-graevinskog inspektora.
lan 149.
(Urbanistiko - graevinski inspektori)
(1) Za kantonalnog i opinskog urbanistikog inspektora
postavlja se diplomirani inenjer arhitektonske ili
graevinske struke struke sa 5 godina radnog iskustva
u struci nakon ploenoj strunog ispita propisanim
lanom 99. ovog zakona, od ega najmanje 3 godine
na poslovima prostornog planiranja.
(2) Za kantonalnog i opinskog graevinskog inspektora
postavlja se diplomirani inenjer arhitektonske ili
graevinske struke struke sa 5 godina radnog iskustva
u struci nakon ploenoj strunog ispita propisanim
lanom 99. ovog zakona.
lan 150.
(Obuhvat inspekcijskog nadzora)
(1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja
se kontrola nad radom subjekata prostornog planiranja
i ureenja, sudionika projektovanja i graenja, subjekata i sudionika koritenja, odravanja i uklanjanja
graevina, kontrola dokumentacije o kvalitetu materijala i proizvoda koji se ugrauju u graevine.
(2) Pri izvrenju obaveza iz stava (1) ovog lana,
kontrolie se izrada prostorno planske dokumentacije,
usklaenosti planova ueg podruja sa planom ireg
podruja, usaglaenosti lokacijske informacije odnosno
urbanistike saglasnosti sa detaljnim planskim dokumentom ili planom ireg podruja, nadzor nad radom
sudionika u graenju, koritenju, odravanju i uklanjanju graevine, i kontrola kvaliteta materijala
graevinskih proizvoda.
(3) Svoju obavezu inspekcija vri kroz inspekcijski
nadzor.
(4) U izvrenju poslova inspekcijskog nadzora mogu se,
angaovati ovlatene institucije koje su specijalizovane
za pojedina tehnika podruja, naroito s obzirom na
ispitivanje i ocjenu kvaliteta.
etvrtak, 30.01.2014.
lan 151.
(Preventivno djelovanje inspekcije)
(1) S ciljem suzbijanja bespravnog koritenja zemljita,
odnosno graenja i drugih zahvata u prostoru,
nadlena inspekcija je duna da djeluje u skladu sa
zakonom.
(2) Lokalni organi (mjesne zajednice, sluba civilne
zatite) planirat e javne tribine sa ciljem informisanja
o procesu zakonitog graenja, davanja konkretnih
savjeta i podsticanja potivanja propisa, u saradnji sa
nadlenim inspektorom.
lan 152.
(Inspekcijski nadzor)
(1) Inspekcijski nadzor obavlja se po slubenoj dunosti i
po nalogu izdatom od strane ovlatenog lica nadlene
inspekcije, u skladu sa zakonom.
(2) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti
prostornog planiranja i ureenja, kao i provoenja
planskih dokumenata se kontroliu redovnim
pregledima u procesu izrade i provoenja planskih
dokumenata.
(3) Subjekti i sudionici u oblasti projektovanja, izgradnje
graevine i vrenja drugih zahvata u prostoru, se
kontroliu redovnim inspekcijskim nadzorom i na
zahtjev drugog nadlenog organa ili ovlatenog sudionika, odnosno zainteresovane strane u tom procesu.
(4) Uesnici u graenju, vlasnik odnosno korisnik graevine duni su nadlenom inspektoru omoguiti provoenje nadzora te dati na uvid svu dokumentaciju,
omoguiti pregled graevine i proizvoda kao i
obavljanje drugih radnji u vezi sa nadzorom.
(5) Kod kompleksnih i obimnih graevina, ovlateno lice
nadlene inspekcije formira tim inspektora razliitih
specijalnosti koji e timski vriti preglede na gradilitu.
lan 153.
(Nadlenosti inspektora)
(1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
a) izradom planskih dokumenata koje donosi Skuptina
Kantona i dokumenata za koje Ministarstvo daje svoju
saglasnost prije njihovog usvajanja,
b) ostvarivanjem i provedbom Prostornog plana Kantona
i Prostornog plana podruja posebnih obiljeja
Kantona,
c) strunom ocjenom na osnovu koje se donose
urbanistiko-tehniki uslovi za graevine za koje je
nadleno Ministarstvo,
etvrtak, 30.01.2014.
d) usaglaenou lokacijske informacije odnosno

urbanistike saglasnosti sa planskim dokumentima i
strunom ocjenom za graevine za koje Ministarstvo
izdaje lokacijsku informaciju odnosno urbanistiku
saglasnost,
e) primjenom urbanistiko-tehnikih graevinskih normativa i propisa,
f) izgradnjom i koritenjem graevina i drugih zahvata u
prostoru za koje odobrenje za graenje izdaje
Ministarstvo,
g) kvalitetom ugraenih graevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u graevinama i zahvatima u
prostoru iz svoje nadlenosti.
(2) Opinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
a) izradom planskih dokumenata na nivou opine,

b) ostvarivanjem i provoenjem planskih dokumenata
na nivou opine,
c) strunom ocjenom na osnovu koje se donose

urbanistiko-tehniki uslovi za graevine za koje je
nadlena opinska sluba;
d) usaglaenosti
lokacijske informacije odnosno

urbanistike saglasnosti sa planskim dokumentima
i strunom ocjenom, za graevine za koje je
nadlena opinska sluba,
e) primjenom urbanistiko-tehnikih graevinskih

normativa i propisa;
f) izgradnjom i koritenjem graevina i drugih

zahvata u prostoru za koje odobrenje za graenje
nadlena opinska sluba,
g) kvalitetom ugraenih graevinskih materijala,

poluproizvoda i proizvoda u graevinama i
zahvatima uprostoru iz svoje nadlenosti.
lan 154.
(Prava i dunosti inspektora u oblasti prostornog
planiranja, ureenja i provoenja planskih
dokumenata)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja, ureenja i provoenja planskih
dokumenata inspektor ima pravo i dunost:
a) narediti obustavu izrade i donoenja planskih
dokumenata ako se obavlja protivno odredbama
ovog zakona i drugih propisa, te utvrditi rok za
otklanjanje tih nepravilnosti,
b) zabraniti provoenje planskog dokumenta koji nije
u skladu sa odredbama ovog zakona i kantonalnih
propisa za njegovo provoenje, ili je njegovo donoenje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim
Broj 1 strana 53
propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana,

c) narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja
protivno propisima o zatiti kulturno-historijskog
nasljea, te urbanog standarda,
d) narediti obustavu provoenja planskog dokumenta
ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom
namjene zemljita u skladu sa tim planom ugroavaju ili pogoravaju uslovi na odreenom podruju,
e) prijaviti sluaj povrede zakona i propisa od strane
subjekata prostornog planiranja Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi za prostorno
planiranje.
f) proglasiti nitavim dokument lokacijske informacije
odnosno urbanistike saglasnosti ako utvrdi da nisu
izdani u skladu s ovim zakonom, odnosno da nisu u
saglasnosti sa odgovarajuim planskim dokumentom,
g) narediti da se otklone u odreenom roku utvrene
nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih
propisa za njegovo provoenje, ako u odredbama
taaka a) do d) ovog lana nisu odreene druge
mjere.
(2) Inspektor moe izdati odgovarajui prekrajni nalog,
odnosno zahtjev za pokretanje krivinog prekrajnog
postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u vezi sa
prostornim planiranjem i ureenjem i provoenjem
planskih dokumenata prema fizikim licima, pravnim
licima i njihovim odgovornim licima, drugim
odgovornim licima i neposrednim izvriocima tih
krivinih i prekrajnih postupaka.
lan 155.
(Prava i dunosti inspektora u oblasti graenja,
upotrebe, odravanja i uklanjanja graevine)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti graenja,
upotrebe, odravanja i uklanjanja graevine, inspektor
ima pravo i dunost sudionicima u graenju:
a) narediti otklanjanje nepravilnosti,
b) narediti obustavu graenja,
c) narediti uklanjanje graevine,
d) narediti zabranu upotrebe.
(2) Inspektor moe izdati odgovarajui prekrajni nalog,
odnosno zahtjev za pokretanje krivinog i prekrajnog
postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u vezi sa
graenjem, upotrebom, odravanjem i uklanjanjem
graevine, prema svim fizikim licima, pravnim
licima, njihovim odgovornim licima i neposrednim
izvriocima tih krivinih i prekrajnih postupaka.
Broj 1 strana 54
lan 156.
(Otklanjanje nepravilnosti)
(1) U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima
pravo i dunost sudionicima u graenju rjeenjem
narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti
koje utvrdi.
pravo i dunost rjeenjem narediti vlasniku postojee
graevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke
na graevini koji su nastali ili su uoeni tokom njenog
koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti
pouzdanost graevine, susjednih graevina, ivot i
zdravlje ljudi, okolicu i nesmetan pristup osobama s
umanjenim tjelesnim sposobnostima.
pravo i dunost da rjeenjem naredi obustavu upotrebe
graevine, ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za
probni rad, odnosno odobrenje za upotrebu, ili je
istekao rok odobrenja.
lan 157.
(Obustava graenja)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti
obustavu daljeg graenja, odnosno izvoenja pojedinih
radova:
a) ako se graevina gradi ili rekonstruie protivno
odobrenju za graenje, odnosno protivno
lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj saglasnosti
za graevine za koje nije potrebno odobrenje za
graenje, te odrediti primjereni rok za usklaivanje
izvedenog stanja s odobrenim projektom graevine,
odnosno za dobivanje izmijenjenog ili dopunjenog
odobrenja za graenje, odnosno izmijenjene i
dopunjene urbanistike saglasnosti za graevine za
koje nije potrebno odobrenje za graenje,
b) ako se nakon zakljuka kojim se dozvoljava
obnova postupka za odobrenje za graenje nastavi
sa izvoenjem radova,
c) ako se graevina gradi, odnosno rekonstruie, a da
u roku odreenom rjeenjem nisu otklonjeni
utvreni nedostaci,
d) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili
izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika
svojstva bitna za graevinu propisana ovim
zakonom, te odrediti primjereni rok za otklanjanje
tih nedostataka,
e) ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom
namjene zemljita na kojem se gradi ili samim
etvrtak, 30.01.2014.
graenjem mogu ugroziti ili pogorati uslovi na

odreenom podruju,
f) ako utvrdi da se radovi izvode na nain da se
ugroava stabilnost susjednih graevina, stabilnost
tla na okolnom zemljitu, saobraajne povrine,
komunalne i druge instalacije, te narediti hitne
mjere zatite,
g) ako utvrdi da radove izvodi ili vri nadzor pravno
ili fiziko lice koje nije registrovano za izvoenje
ili nadzor te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uslove propisane ovim zakonom,
h) ako se ni nakon ponovljenih pokuaja za uspostavu
kontakta s investitorom on ne pojavi na gradilitu
na kojem su utvrene povrede propisa,
i) ako postoji osnovana sumnja da je odobrenje za
graenje izdato u suprotnosti vaeom planskom
dokumentacijom, sa urbanistikom saglasnou ili
lokacijskom informacijom.
(2) U sluajevima iz taaka b) do h) stava (1) ovog lana
inspektor e narediti na licu mjesta i zatvaranje
gradilita, odnosno graevine obiljeavajui ga na
propisani nain, posebnom oznakom, nakon ega
investitor i izvoa ne smiju nastaviti dalje graenje,
odnosno izvoenje pojedinih radova.
(3) Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita,
odnosno graevine propisati e Ministarstvo posebnim
pravilnikom.
lan 158.
(Uklanjanje graevine)
investitoru da o svom troku izvri uklanjanje
graevine ili njezinog dijela, ili otklanjanje posljedice
izvrenih zahvata u prostoru i uspostavi prijanje
stanje:
a) ako se graevina gradi, odnosno rekonstruie ili je
izgraena bez odobrenja za graenje ili se gradi
odnosno rekonstruie suprotno izdatom odobrenju
za graenje,
b) ako se gradi protivno odobrenju za graenje ili
protivno lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj
saglasnosti za graevine za koje nije potrebno
odobrenje za graenje, a u odreenom roku se nije
uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom
graevine, odnosno nije dobila izmjena ili dopuna
odobrenja za graenje, odnosno izmjena ili dopuna
urbanistike saglasnosti,
c) ako se tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili
etvrtak, 30.01.2014.
stabilnost okolnih graevina ili su na drugi nain

ugroeni ivoti ljudi ili okolica, inspektor e
narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere
osiguranja do izvrenja naloga,
d) ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili veih
oteenja postojee graevine neposredno ugroena
stabilnost graevine ili njezinog dijela, te ona
predstavlja opasnost za susjedne graevine i ivot
ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi nain
otkloniti, kada inspektor nareuje i hitne mjere
osiguranja do
izvrenja naloga (podupiranje
konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.),
e) ako se u skladu sa ovim zakonom ne uklone
privremene graevine izgraene na gradilitu u
okviru pripremnih radova, kao i privremene
graevine iz lana 124. ovog zakona
(2) U sluajevima iz taaka a), b), c) i d) stava (1) ovog
lana inspektor e prije donoenja rjeenja na licu
mjesta izvriti zatvaranje gradilita, odnosno
graevine, obiljeavajui ga na propisani nain.
(3) Ako se graevina iz take d) stava (1) ovog lana
nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su
upisana u registru spomenika kulture kao urbanistika
cjelina, ili je graevina spomenik kulture ili se nalazi
na zatienom dijelu prirode, rjeenje o uklanjanju ne
moe se donijeti bez saglasnosti Ministarstva, odnosno
institucije nadlene za zatitu kulturne i prirodne
batine. Postupak davanja saglasnosti Ministarstva,
odnosno institucije nadlene za zatitu kulturne i
prirodne batine je hitan.
(4) Ako u sluajevima iz stava (1) ovog lana investitor,
odnosno vlasnik ne postupi po rjeenju inspektora o
uklanjanju graevine ili njenog dijela, rjeenje e se
izvriti pomou drugog lica na troak investitora,
odnosno vlasnika.
Broj 1 strana 55
lan 159.
(Zabrana upotrebe)
zabranu upotrebe graevine ili njenog dijela u sluaju:
a) da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za graevinu
ili njen dio, odnosno rjeenje o zavretku graevine,
b) ukoliko je upotreba graevine opasna po ivot i
zdravlje ljudi,
c) ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad
ili je rok za probni rad istekao a da nije dobiveno
odobrenje za upotrebu,
d) ukoliko postoji osnovana sumnja da je graevina
dobila upotrebnu dozvolu na osnovu pozitivnog
miljenja komisije za tehniki pregled, a koji nije bio
obavljen u skladu sa lanom 132. stav (1) ovog
zakona.
(2) U sluajevima iz stava (1) ovog lana inspektor e
izvriti zatvaranje graevine obiljeavajui ga na nain
propisan pravilnikom kojeg e donijeti Ministar.
lan 160.
(Mjere nareene zapisnikom)
(1) Inspektor moe zapisnikom narediti izvrenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po
ivot i zdravlje ljudi i po imovinu i u drugim hitnim
sluajevima za koje smatra da su opravdani.
(2) Rok za izvrenje nareenih mjera poinje tei od dana
uruenja zapisnika.
(3) Inspektor je duan izdati i dostaviti subjektu nadzora
pisano rjeenje o nareenim mjerama u roku od tri
dana od dana kada je zapisnikom nareeno izvrenje
mjera.
(5) Nain izvrenja rjeenja i druge uslove izvrenja

uklanjanja graevine rjeenjem odreuje inspektor.
lan 161.
(Nepoznat investitor)
(6) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove za objekte

iz svoje nadlenosti, odnosno nadlena opinska
sluba duni su shodno Zakonu o javnim nabavkama
BiH izvriti izbor pravnog lica iz stava (4) ovog lana,
ije usluge e se koristiti za izvrenje rjeenja
graevinske inspekcije.
(1) Ako inspektor utvrdi da se graenje vri suprotno

planskom dokumentu, protivno odredbama zakona, pri
emu je investitor nepoznat ili je nepoznato njegovo
boravite, moe donijeti rjeenje i bez sasluanja
investitora. Inspektor e odgovarajue rjeenje i
zakljuak o dozvoli izvrenja oglasiti na oglasnoj ploi
nadlene inspekcije, a isto postaviti na graevini koja
se gradi ili objektu kontrole.
(7) Sredstva za trokove izvrenja inspekcijskog rjeenja

putem pravnog lica registrovanog za poslove graenja,
obezbjeuju se iz kantonalnog, odnosno opinskog
budeta do naplate od investitora.
(2) Rok izvrenja mjera sadranih u aktima iz stava (1)

ovog lana kao i rok za albu poinje tei od dana
njihovog objavljivanja na oglasnoj ploi organa u
kojem je organizovana inspekcija.
Broj 1 strana 56
(3) Inspektor moe investitoru koji je nepoznat ili

nepoznatog boravita ostaviti pismeni poziv za
sasluanje na graevini koja se gradi.
(4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavova (1) i
(3) ovog lana ne moe stupiti u kontakt sa nepoznatim
investitorom, a to bitno utjee na dalji razvoj
nezakonitog graenja, inspektor je ovlaten da zatvori
gradilite.
(5) U sluaju vie investitora, suvlasnika, suposjednika ili
nepoznatih vlasnika, svi su solidarno i pojedinano
odgovorni za izvrenje akata donesenih po postupanju
inspektora, isto vai i u sluaju spornog vlasnikog
odnosa odnosno sudskog spora nad vlasnitvomsuvlasnitvom
ili
posjednitvom
odnosno
suposjednitvom objekata ili graevina, za primjenu
odredbi ovog zakona.
lan 162.
(Rekonstrukcija graevine registrovane kao spomenik
kulture)
(1) U sluaju rekonstrukcije bez odobrenja za graenje
graevine koja je registrovana kao spomenik kulture,
inspektor ima pravo i dunost na licu mjesta rjeenjem
narediti obustavu daljeg graenja, odnosno izvoenja
pojedinih radova, te narediti uspostavu prijanjeg
stanja odnosno popravak graevine. Inspektor ujedno
nareuje zatvaranje gradilita i vri njegovo obiljeavanje posebnom oznakom, kao i hitne mjere
osiguranja ukoliko je to potrebno.
(2) Rjeenjem iz stava (1) ovog lana ujedno se nareuje
investitoru da u roku od 3 dana, od institucije nadlene
za zatitu kulturne i prirodne batine, zatrai odreivanje naina uspostave prijanjeg stanja, odnosno
popravak graevine.
(3) O sluaju iz stava (1) ovog lana inspektor je duan
obavijestiti instituciju nadlenu za zatitu kulturne i
prirodne batine i nadlenu policijsku upravu.
(4) Institucija nadlena za zatitu kulturne i prirodne
batine duna je nalaz i miljenje o uspostavi
prijanjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture
dostaviti nadlenom inspektoru.
lan 163.
(alba na rjeenje inspektora)
(1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se
odredbe Zakona o upravnom postupku.
(2) Na rjeenje kantonalnog i opinskog inspektora iz
stava (1) ovog lana moe se izjaviti alba u roku od
etvrtak, 30.01.2014.
15 dana od dana prijema rjeenja. alba ne odlae

izvrenje rjeenja.
(3) alba se podnosi Ministarstvu.
lan 164.
(Obaveze inspektora)
Ukoliko inspektor smatra da rjeenje o urbanistikoj
saglasnosti, odnosno o odobrenju za graenje sadri
nepravilnosti koje su zakonom predviene kao razlog
nitavosti, duan je obavijestiti Ministarstvo, odnosno
nadlenu opinsku slubu o postojanju razloga za
proglaavanja rjeenja nitavnim.
DIO SEDMI - KAZNENE ODREDBE

POGLAVLJE I. KRIVINA DJELA
lan 165.
(1) Slubeno lice u Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi koje vodi postupak izdavanja
lokacijske
informacije,
odnosno
urbanistike
saglasnosti i donosi rjeenje suprotno vaeim
planskim dokumentima i/ili uslovima propisanim ovim
zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim
na osnovu tih zakona, kaznit e se kaznom zatvora u
trajanju od tri mjeseca do tri godine (lan 66. stav (1) i
lan 69. stavovi (1) i (3)).
(2) Slubeno lice u nadlenoj opinskoj slubi, koje
priprema miljenje u postupku izdavanja urbanistike
saglasnosti iz nadlenosti Ministarstva, suprotno
planskim dokumentima i/ili uslovima propisanim ovim
zakonom, kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od tri
mjeseca do tri godine (lan 69. stav (2).
(3) Slubeno lice u nadlenoj opinskoj slubi koje
priprema miljenje u postupku izdavanja preduslova za
odobravanje planirane promjene u prostoru iz
nadlenosti Ministarstva, suprotno vaeem planskom
dokumentu i/ili uslovima propisanim ovim zakonom,
posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu
tih zakona, kaznit e se kaznom zatvora od u trajanju
od tri mjeseca do tri godine (lan 63. stav (2).
(4) Odgovorno lice u pravnom licu koje ima svojstvo
investitora kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od
jedne do tri godine, ako bez odobrenja za graenje,
suprotno planskom dokumentu, pristupi:
a) izgradnji nove graevine (lan 110. stav (1),
b) rekonstrukciji, dogradnji ili nadogradnji postojee
graevine (lan 114.)
etvrtak, 30.01.2014.
(5) Za krivina djela iz stava (4) ovog lana kaznie se

kaznom zatvora i fiziko lice u trajanju do jedne
godine.
POGLAVLJE II.
PREKRAJI
lan 166.
(1) Novanom kaznom za prekraj u iznosu od 1.000 do

10.000 KM kaznie se pravno lice ako:
a) ako postupi suprotno lanu 16. stav (4) ovog
zakona.
b) obavlja poslove iz lana 21. ovog zakona, a nije
registrovano za tu djelatnost,
c) ako kao nosilac izrade pristupi izradi ili izmjeni
planskog dokumenta protivno ovom zakonu,
propisima donesenih na osnovu ovog zakona,
odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta i
ne osigura usklaenost sa planskim dokumentom
ireg podruja, (lan 45. stavovi (5) i (6)).
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i
odgovorno lice u pravnom licu, novanom kaznom u
iznosu od 500 do 1.500 KM.
lan 167.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM
kaznie se za prekraj odgovorno lice u Ministarstvu,
odnosno nadlenoj opinskoj slubi ako:
Broj 1 strana 57
f) izda lokacijsku informaciju odnosno urbanistiku

saglasnost, odobrenje za graenje, odobrenje za
upotrebu i rjeenje o zavretku graevina suprotno
odredbama ovog zakona, odnosno izda te akte a da
organ ili sluba kojim rukovodi nije nadlean za
takve sluajeve, (lan 66. stav (1) i (2) ,lan 67.,
lan 69., lan 117., lan 135. i lan 137.),
g) ne uva tehniku dokumentaciju. (lan 107.,
stav (5).
lan 168.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM
kaznie se za prekraj odgovorno lice u nadlenoj
opinskoj slubi ako ne postupi po odredbi lana 54. stav
(1).
lan 169.
kaznie se za prekraj Javna preduzea, agencije i
druge subjekti ako ne postupe po odredbama lana 54.
stav (2) i (3).
odgovorno lice u Javnom preduzeu, agenciji i drugim
subjektima novanom kaznom u iznosu od 500 do
1.500 KM.
lan 170.
a) ako postupi suprotno odredbama lana 27. stav (2)

i (3),
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000

KM kaznit e se za prekraj pravno lice investitor ako:
b) pristupi izradi, odnosno izmjeni planskog

dokumenta, prije donoenja odluke o pristupanju
izradi, odnosno izmjeni planskog dokumenta, (lan
42. stav (1),
a) projektovanje, reviziju projekta, nadzor ili

graenje povjeri pravnom ili fizikom licu
koje nije registrovano za obavljanje tih
djelatnosti, (lan 93. stav (2),
c) izradu planskog dokumenta povjeri pravnom licu

ili upravnoj organizaciji suprotno lanu 45.
b) ne osigura struni nadzor nad graenjem,

(lan 93. stav (3),
d) ako ne omogui slobodan pristup i ne daje

informacije o usvojenim planskim dokumentima,
ako ne stavi planski dokument na stalni javni uvid
kod nadlenog organa,ili ako isti ne postavi na
web-stranicu (lan 48. stav (6) i (7),
c) ne pribavi elaborat iskolenje graevine u

propisanom roku, (lan 93. stav (7),
e) ne izda lokacijsku informaciju odnosno

urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje,
odobrenje za upotrebu ili rjeenje o zavretku
graevine u propisanim rokovima, (lan 62. stav
(4), lan 117. stav (2), lan 135. i lan 137.),
d) pristupi graenju bez odobrenja za graenje,

ukoliko nije drugaije utvreno odredbama
ovog zakona, (lan 110. stav (1) i lan 113.),
e) gradi protivno odobrenju za graenje, a nije
osigurna izmjena i dopuna odobrenja za
graenje, (lan 121. stav (1))
f) koristi graevinu ili njezin dio bez odobrenja
za upotrebu, (lan 130. Stav (1)
Broj 1 strana 58
etvrtak, 30.01.2014.

fiziko lice novanom kaznom u iznosu od 500
do 1.500 KM.
nepoznatog kupca ako nadzor ne povjeri drugom

pravnom licu registrovanom za obavljanje nadzora.
(lan 93. stav (4))

odgovorno lice investitora kao pravnog lica
novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500
KM.

odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u
lan 171.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 800 do 8.000
KM kaznit e se za prekraj pravno lice investitor ako:
a) ne prijavi poetak graenja u propisanom
roku, (lan 93. stav (8)
b) u sluaju prekida radova ne osigura
graevinu, susjedne graevine i povrine,
odnosno u odreenom roku, ponovo ne prijavi
poetak radova, (lan 93. stav (9)
c) ne ukloni privremenu graevinu u odreenom
roku, (lan 124. stav (2)
d) po zavretku graenja ne dovede zemljite u
stanje propisano lanom 128. stav (4)
fiziko lice novanom kaznom u iznosu od 300
do 1.500 KM.
odgovorno lice investitora kao pravnog lica
novanom kaznom u iznosu od 200 do 1.500
KM.
lan 172.
kaznit e se za prekraj pravno lice vlasnik ako
ukloni graevinu bez odobrenja za uklanjanje, (lan
143. stav (1))
(2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se i
fiziko lice vlasnik graevine novanom kaznom u
lan 173.
kaznit e se za prekraj pravno lice koje gradi za
(3) Novanom kaznom iz stava (1) ovog lana kaznit e se

u iznosu od 500 do 5.000 KM za prekraj i fiziko lice
koje gradi za nepoznatog kupca ako nadzor ne povjeri
pravnom licu registrovanom za obavljanje nadzora
(lan 93. stav (4)).
lan 174.
kaznit e se za prekraj pravno lice koje projektuje
ako:
a) nije registrovano za projektovanje, (lan 94. stav
(2),
b) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili
koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane
uslove, (lan 94. stav (5), (6) i (8)),
c) izvedbeni projekat nije izraen u skladu s glavnim
projektom, (lan 103. stav (2),
d) ne postupi po nalazu revidenta u odreenom roku,
(lan 108. stav (3)
odgovorno lice u pravnom licu projektantu
novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM.
(3) Za prekraje iz taaka c) i d) stav (1) ovog lana kaznit
e se projektant, projektant voditelj i koordinator
projekta novanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000
KM.
lan 175.
kaznit e se pravno lice ako ne postupi po usmenom ili
pismenom nalogu ili naredbi nadlenog inspektora
(lan 156., lan 157. stav (1) lan 158., lan 159., lan
160., lan 161. i lan 162.)
odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 200 do
1.500 KM.
fiziko lice u iznosu od 300 do 2.000 KM.
etvrtak, 30.01.2014.

lan 176.

kaznit e se za prekraj odgovorni revident i revident ako:
Broj 1 strana 59

a) obavi reviziju projekta, ako je u cijelosti ili

djelimino uestvovao u izradi projekta ili ako je
taj projekat u cijelosti ili djelomino izraen ili
nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen
(lan 95. stav (9),
(4) Za prekraje iz stava (1) take c) do g) ovog lana

kaznit e se i voditelj graenja odnosno pojedinih
radova novanom kaznom u iznosu od 100 do 1.500
KM.
b) ne obavi reviziju u skladu sa lanom 108. stav (1).
lan 178.
lan 177.

kaznit e se za prekraj izvoa pravno lice ako:

kaznit e se za prekraj izvoa pravno lice ako:
a) ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu.

(lan 96. stav (6) taka i),
a) nije registrovan za graenje graevina i vrenja

drugih zahvata u prostoru, (lan 96. stav (1))
b) ne imenuje voditelja graenja ili voditelja pojedinih

radova, odnosno ako imenuje voditelja graenja ili
voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava
propisane uslove, (lan 96. stav (7), (8) i (9),
b) ne gradi u skladu s odobrenjem za graenje, (lan

96. stav (6), taka a),
c) radove ne izvodi tako da tehnika svojstva
graevine odgovaraju utvrenim uslovima za
odnosnu graevinu, (lan 96. stav (6), taka c),
d) ne ugrauje materijale, opremu i proizvode u
skladu s standardima i normativima definisanim
projektom, (lan 96. stav (6) taka d),
e) ne osigura dokaze o kvaliteti radova i ugraenih
materijala proizvoda i opreme, (lan 96. stav (6)
taka e),
f) ne poduzme mjere za sigurnost graevine, radova,
opreme i materijala, za bezbjednost radnika,
sigurnost susjednih graevina; (lan 96. stav (6)
taka f),
g) ne obavijesti nadleni organ kada u toku graenja
ili izvoenja drugih zahvata u prostoru naie na
graevine koje mogu imati obiljeje prirodnog ili
kulturno-historijskog nasljea i ne preduzme mjere
zatite nalazita, (lan 96. stav (6) taka g),
h) ne uredi, ne opremi i stalno ne odrava gradilite u
skladu sa propisima, (lan 96. stav (6) taka h),
i) pristupi izvoenju radova bez odobrenja za
graenje ili urbanistike saglasnosti, odnosno
lokacijske informacije (lan 110. stav (1) i lan
111. stav (2).
izvoa fiziko lice novanom kaznom u iznosu od
500 do 1.500 KM.
c) ne uredi gradilite po zavretku graenja, (lan

128. stav (3),
d) na gradilitu nema dokumentaciju iz lana 129.,
(2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se
izvoa fiziko lice novanom kaznom u iznosu od
300 do 1.000 KM.
(4) Za prekraje iz stava (1) taka b) do d) ovog lana
kaznit e se i voditelj graenja odnosno pojedinih
radova novanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000
KM.
lan 179.
kaznit e se za prekraj pravno lice koje provodi
nadzor nad graenjem ako:
a) nije registrovano za obavljanje poslova nadzora,
odnosno projektovanja i graenja, (lan 97. stav (1)
b) imenuje nadzornog inenjera koji ne ispunjava
propisane uslove, (lan 97. stav (3)
(2) Za prekraje iz stava (1) taka a) i b) ovog lana kaznit
e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom
kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM.
Broj 1 strana 60
etvrtak, 30.01.2014.
lan 180.
DIO OSMI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM
kaznit e se za prekraj nadzorni inenjer ako:
a) u provoenju nadzora ne postupi u skladu sa
lanom 98. stav (1),
b) ne obavijesti investitora o nepravilnostima uoenim
tokom graenja, (lan 98. stav (2).
lan 181.
kaznit e se za prekraj investitor i izvoa ako nastave
graenje odnosno izvoenje pojedinih radova nakon
zatvaranja gradilita odnosno graevine od strane
inspekcije, (lan 157. stav (2)).
lan 182.
Novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM
kaznie se za prekraj fiziko lice ako kao lan komisije
za tehniki pregled obavi tehniki pregled suprotno
odredbama ovog zakona i drugih propisa, (lan
132. stav (7).
lan 183.
kaznie se za prekraj pravno lice ako dozvoli
prikljuenje bespravno izgraene graevine na
elektrinu mreu, javni vodovod, kanalizaciju i drugu
komunalnu infrastrukturu, (lan 141. stav (2).
lan 184.
(1)Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM
kaznit e se za prekraj vlasnik graevine pravno lice
ako se:
a) graevina koristi suprotno njenoj namjeni, (lan
142. stav (1),
b) ne odrava graevina, (lan 142. stav (2), (5), (6).
lan 185.
(1) Planski dokumenti doneseni do dana stupanja na snagu
ovog zakona kojima nije istekla vanost, smatraju se
planskim dokumentima u smislu ovog zakona do
isteka njihove vanosti, ili do donoenja planskih
dokumenata, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Postupak izrade i donoenja planskih dokumenata
zapoet prema odredbama ranije vaeih propisa
nastavit e se prema odredbama ovog zakona.
lan 186.
(1) Izuzetno, ako dokumenti iz lana 69. stav (3) ovog
zakona, propisani kao osnova za definisanje
preduslova u urbanistikoj saglasnosti nisu doneseni,
ili ako je istekao period za koji su doneseni,
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba
utvrdie preduslove u urbanistikoj saglasnosti na
osnovu strune ocjene komisije koju imenuje
Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, ili
strune ocjene nadlenog kantonalnog ili opinskog
organa.
(2) Struna ocjena iz stava (1) ovog lana sadri sve
neophodne elemente za definisanje urbanistikotehnikih i drugih uslova za planiranu promjenu u
prostoru.
(3) Komisiju iz stava (1) ovog lana ini 5 lanova koji se
biraju i imaju iskustvo iz oblasti prostornog planiranja
i urbanizma, arhitekture, graevinarstva, geologije,
prava, kulture i dr. Izbor lanova komisije izvrie se
putem javnog oglasa objavljenog u najmanje jednom
dnevnom listu.
(4) Provjeru ispunjavanja uslova iz stava (3) ovog lana i
sastavljanje liste kvalifikovanih strunih osoba sa koje
e se izvriti izbor lanova komisije, vri komisija koju
imenuje odgovorno lice Ministarstva, odnosno
nadlene opinske slube.
lan 187.
(2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se

vlasnik graevine fiziko lice novanom kaznom u
(1) Opine su dune donijeti svoje prostorne planove

najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

odgovorno lice u pravnom licu koje je vlasnik
graevine novanom kaznom od 200 do 1.500 KM.
(2) Do donoenja prostornih planova iz stava (1) ovog

lana, primjenjivat e se Prostorni plan Kantona za
period 2009-2029. godine.
etvrtak, 30.01.2014.
(3) Na podruju opina, koje ne donesu prostorni plan u

propisanom roku, ne mogu se izdavati rjeenja o
urbanistikoj saglasnosti i odobrenja za graenje.
lan 188.
(Zapoeti postupci)
(1) Ako je upravni postupak pokrenut pred Ministarstvom,
odnosno nadlenom opinskom slubom do dana
stupanja na snagu ovog zakona, a do toga dana nije
doneseno prvostepeno rjeenje, ili je rjeenje bilo
poniteno i vraeno prvostepenom organu na ponovni
postupak, postupak e se nastaviti prema odredbama
ovog zakona.
Broj 1 strana 61
lan 192.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u Slubenim novinama Zeniko-dobojskog
kantona.
Broj: 01-02-27107/13
PREDSJEDAVAJUI
Datum, 23.12.2013. godine
Zenica
Sretko Radii, s.r.
..............................................................................................
2.
(2) Zahtjevi za legalizaciju bespravno izgraenih

graevina podnijeti do 30.07.2013.godine, kao i
zapoeti postupci legalizacije okonat e se po
odredbama koje se odnose na legalizaciju iz Zakona o
graenju (Slubene novine Zeniko-dobojskog
kantona, broj:1/05, 2/08, 15/09 i 13/11).
Na osnovu lana 37. stav 1. taka f) Ustava Zenikodobojskog kantona, Skuptina Zeniko-dobojskog kantona
na 51. sjednici odranoj dana 30.12.2013. godine,
donosi:
(3) Skuptina Zeniko-dobojskog kantona moe, na

prijedlog Vlade Kantona, donijeti poseban propis
kojim e se regulisati bespravna gradnja graevina na
podruju Zeniko-dobojskog kantona.
ZAKON
O ZATITI OD BUKE
lan 189.
(Donoenje podzakonskog akta)
Ministarstvo e pravilnik iz lana 157. stav (3) ovog
zakona donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog Zakona.
lan 190.
(Prestanak vaenja zakona)
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai
Zakon o prostornom ureenju (Slubene novine Zenikodobojskog kantona, broj: 2/04 i 2/08) i Zakon o graenju
(Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj:
1/05, 2/08, 15/09 i 13/11).
lan 191.
(Ravnopravnost spolova)
Gramatika terminologija u ovom zakonu podrazumijeva ukljuivanje oba spola.
DIO PRVI - OPE ODREDBE

lan 1.
(Predmet Zakona)
Ovim zakonom utvruju se dozvoljeni nivoi buke,
mjere zatite od buke i nain mjerenja buke; granini nivoi
buke usklaeni sa namjenom prostora i dobu dana, tako da
ne ugroavaju ivot i rad ljudi, a posebno njihovo
zdravlje, nadzor nad provoenjem ovog zakona, kao i
druga pitanja od znaaja za zatitu od buke.
lan 2.
(Znaenje pojmova)
Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee
znaenje:
a) Buka, u smislu ovog zakona, je svaki zvuk iji nivo
prekorauje najvie dozvoljene nivoe propisane
ovim ili drugim zakonima s obzirom na vrijeme i
mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i
borave.
b) Izvor buke, u smislu ovog zakona, smatra se svaki
objekat sa sredstvima za rad i transport, ureajima
i instalacijama, te bune aktivnosti ljudi i ivotinja,

Zakon o Prost Uredjenju I Gradjenju 1 14

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Prost Uredjenju I Gradjenju 1 14

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina XIX - Broj 1

ZENICA, etvrtak, 30.01.2014.

a) Naela za plansko ureenje, koritenje, zatitu i

5) Odrivi razvoj je obezbjeenje takvog koritenja

b) Uslovi projektovanja, graenja, upotrebe i

6) Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

8) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po

graevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

- konzervaciju koja podrazumijeva ouvanje fizikih

ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa

- saobraajne, vodoprivredne i energetske graevine i

- proizvodne i druge privredne graevine i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine;

- trgovi, javne povrine, javne zelene povrine,

Prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi

Suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi

Podrum (Po) je dio graevine potpuno ukopan ili je

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

graevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

planovi grada, javni nunici, potanski sanduii,

b) ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

POGLAVLJE II. UREENJE PROSTORA

a) reim zabrane graenja - za podruja od znaaja

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

zemljita moe se, odobriti graenje koje, s obzirom na

Graevinska zemljita unutar granica eksploatacionog

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

Gradnja infrastrukturnih sistema i graevina vodne,

(1) Upotrebna vrijednost poljoprivrednog zemljita podijeljena je u tri podklase, i to:

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

prostornim planovima, planom upravljanja vodama,

(3) Ako prirodno ili graditeljsko naslijee iz stava (2)

POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA SISTEMA

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

dokumenata u svojoj nadlenosti i ako bi usljed toga

ureenja prostora, ciljevi prostornog razvoja ureenja

POGLAVLJE IV. PLANSKI DOKUMENTI

c) za podruje opine prostorni plan opine, i

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

c) regulacioni plan, za vanurbana podruja koje treba

a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko,

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

(5) Prije utvrivanja prijedloga Prostornog plana Kantona,

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

m) uslovi koritenja, izgradnje, ureenja i zatite

(1) Prostorni plan opine preuzima, prilagoava, razrauje

n) uslovi graenja za podruja za koja se ne donose

a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno,

(2) Izvod iz Prostornog plana Kantona i Odluka o

b) sistem naselja po znaaju, karakteru i dominantnoj

(3) Prostorni plan opine moe sadravati i druge

g) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju,

h) prostorno definiranje leita energetskih,mineralnih

(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja moe

i) mjere zatite okoline sa razmjetajem graevina i

(2) Prostornim planom podruja posebnih obiljeja od

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

(1) Urbanistiki planovi se donose za urbana podruja,

(6) Prije donoenja urbanistikog plana, opina je duna

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA