KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
(god. 2007/2008.)

Predmetni nastavnik: V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

Nastavne jedinice kolegija:

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) Fizikalno mehanika svojstva betona i elika za armiranje; deformacije betona; Uvjeti zajednikog rada betona i armature; prionljivost, sidrenje, nastavljanje, oblikovanje, zatitni slojevi; razmaci ipki; odredbe propisa; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSN; Dimenzioniranje presjeka na savijanje (pravokutni presjeci, T-presjeci, jednostruko i dvostruko armirani presjeci); Dimenzioniranje presjeka na centrini i ekscentrini tlak i vlak; Dimenzioniranje na poprene sile; dimenzioniranje na torziju; proboj; Lokalni tlani naponi; Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSU (naprezanja, pukotine, progibi); Konstruiranje armature u razliitim elementima konstrukcija; neki detalji; odredbe propisa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

REZNE SILE U GREDI:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Glavni naponi u elementim naprezanim savijanjem (a) Naponsko stanje I (bez pojave pukotina)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

RAVNINSKO STANJE NAPREZANJA (uzimamo da je raspodjela napona po irini grede jednaka): Promatramo element grede dx/dy:

Diferencijalno mali element grede dx/dy s odgovarajuim naponima:

x normalni napon u smjeru osi x y normalni napon u smjeru osi y xy posmini napon

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Pod odreenim kutem posmini naponi = 0, a normalni naponi dosiu maksimalnu vrijednost i to su glavni naponi (djeluju meusobno pod kutem od 90:

Kod grednih nosaa moe se zbog svoje male vrijednosti s obzirom napona (x, xy) napon y zanemariti (y =0), pa se izrazi za glavne napone pojednostavljuju:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Glavni kosi naponi u nekim tokama grede:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Ako se glavni naponi odrede u vie presjeka jednog nosaa i njihovi pravci nanesu u tim presjecima, dobiva se niz krivulja napona 1 i 2 koje se sijeku pod kutem od 90 i zovu se trajektorije glavnih napona (ne pokazuju veliinu napona nego smjer napona). Naponsko stanje I (bez pojave pukotina)

Naponsko stanje II (pojava pukotina u vlanoj zoni, pa je vlana zona presjeka iskljuena u prijenosu vlanih napona)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Gredu bi trebalo armirati elinim ipkama oblikovanim tako da prate trajektorije vlanih napona to bi u praksi dovelo do dugotrajnih prorauna i kompliciranih detalja.

To se izbjegava pojednostavljenjem armature (greda se armira ravnim i kosim ipkama te sponama), tako da armatura prati trajektorije vlaka samo u glavnim obrisima.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Dimenzioniranje presjeka na poprene sile

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

10

REETKASTI NOSIVI MEHANIZAM FORMIRAN U GREDI

Dimenzioniranje greda na poprene sile temelji se na proirenoj analogiji s Morsch-Ritterovom reetkom - poboljana metoda (metoda graninih stanja).
Greda armirana s vertikalnim sponama

Greda armirana s kosim ipkama

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

11

Dijagram napona u sponi s obzirom na poprenu silu:

kod sile VRd1 nastaju kose pukotine i to je poetak linearnog porasta napona u poprenoj armaturi Vcd dio poprene sile prihvaen betonom i ostalim imbenicima
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 12

Uvjet nosivosti na poprene sile: VSd VRd

gdje je: VSd proraunska poprena sila VRd proraunska nosivost na poprene sile Proraunska armatura za prihvaanje poprenih sila (tj. glavnih kosih vlanih napona) nee biti potrebna ako je zadovoljen uvjet: VSd VRd1= [Rd k (1.2+40l) + 0.15 cp] bw d gdje je: Rd proraunska vrstoa na djelovanje glavnih kosih napona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

13

k = 1.6 d 1.0 korekcijski faktor kojim se poveava nosivost na poprene sile (d je u metrima) l koeficijent armiranja uzdunom armaturom l = As1/(bw d) 0.02 As1 plotina vlane armature koja se sidri za najmanje d+lb,net iza promatranog presjeka

bw najmanja irina poprenog presjeka d statika visina presjeka cp = Nsd/Ac sredinji napon (+ za tlak, - za vlak) Nsd proraunska uzduna sila u presjeku od optereenja i prednapinjanja Ac plotina betonskog poprenog presjeka
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 14

Nosivost tlanih tapova biti e zadovoljena ako je: VSd VRd2 = 0.5 fcd bw z = 0.7 (fck/200) 0.5 - redukcijski faktor (fck u N/mm2) z 0.9 d krak unutranjih sila

Ako u elementu djeluje uzduna tlana sila, potrebno je reducirati nosivost tlanih tapova:
VRd 2,red = 1.67 VRd 2 1 cp,eff f cd VRd 2

Pri emu je:

A cp,eff = N sd f yk s 2 A c s

- tlano naprezanje u betonu

Potrebno je proraunati proraunsku armaturu za prihvaanje poprenih sila ako je:

VRd1 < VSd VRd2

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 15

(a)

Standardna (normirana) metoda

Ova metoda pretpostavlja nagib tlanih tapova pod kutom od 45. Poprena armatura (spone) se proraunava iz uvjeta: VSd VRd3 = VRd1 + Vwd

odnosno nosivost vertikalnih spona:

Vwd

gdje je: A1sw plotina jedne grane spona m reznost spona z krak unutranjih sila sw razmak spona fyw,d proraunska granica poputanja poprene armature
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 16

A 1sw fyw ,d m z = sw

Nosivost kose armature moe se proraunati po izrazu:

Vwd = A sw fyw,d z (1 + ctg ) sin s

gdje je: s razmak kose armature mjeren uzdu osi elementa - kut nagiba kosih ipki prema osi nosaa

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

17

(b) -

Metoda slobodnog odabira nagiba tlanih tapova Ova metoda se primjenjuje kada na presjek istodobno djeluje poprena sila i moment torzije. Nagib tlanih tapova prema uzdunoj osi se bira u granicama:

21.8 68.20.4 ctg 2.5 kada se glavna uzduna armatura vodi do leaja 26.6 63.4 0.5 ctg 2.0 kada se glavna uzduna armatura postupno prekida u polju

Njemaki propisi predlau izraz:

ctg = 1.25 3

cp,eff fcd

za cp,eff = 0,

= 39o

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

18

Kod elemenata s vertikalnom poprenom armaturom, nosivost na poprene sile: z VRd2 = fcd b w ; ctg + tg
VRd 3 A1sw f yw,d z m ctg ; = Vwd = sw

A1sw f yw,d m 1 f cd uz uvjet : bw sw 2 A1sw f yw,d z m sw = ctg VSd

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

19

Kod elemenata s kosom poprenom armaturom, nosivost na poprene sile:

VRd2 = fcd b w z ctg + ctg 1 + ctg2 ;

VRd3 = Vwd =

A sw fyw,d z (ctg + ctg ) sin s

A f 1 fcd sin uz uvjet : sw yw,d b s 2 1 cos w w

Nakon raspucavanja nosaa, sila u donjem pojasu e biti:

Fsd =

Msd 1 + VSd (ctg ctg ) z 2

te je za drugi lan potrebno poveati uzdunu armaturu u polju.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

20

Minimalna armatura
Ukupna poprena armatura (spone) ne smije biti manja od minimalne:

1 sw ,min

w ,min s w ,max b w = m

Tablica 5.13.

w,min - minimalni koeficijent armiranja poprenom armaturom

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 21

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

22

ELEMENTI NAPREZANI TORZIJOM

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

23

Dimenzioniranje presjeka na moment torzije

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

24

Momenti torzije uzrokuju samo posmine napone, pa e glavni kosi naponi biti jednaki posminim naponima, tj. 1 = - 2 = t . Proraun elemenata naprezanih torzijom provodi se uporabom modela oblika prostorne reetke. Nagib tlanih tapova slobodno se odabire u granicama navedenim pri proraunu na poprene sile. Torzijska nosivost presjeka proraunava se uz pretpostavku tankostijenog zatvorenog presjeka. Puni presjeci zamjenjuju upljim presjecima debljine t.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

25

Uvjet nosivosti na moment torzije: TSd TRd

gdje je: TSd proraunska moment torzije TRd proraunska nosivost na torziju

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

26

- Nosivost tlanih tapova biti e zadovoljena ako je:

TSd TRd1 =

2 f cd A k t ctg + tg
- redukcijski faktor tlane vrstoe betona u kosim tapovima elementa armiranog sponama (fck u N/mm2)
- ako su spone s obje strane upljeg presjeka

f = 0.7 0.7 ck 0.35 200 f = = 0.7 ck 0.5 200

ili na svakoj stijenki sanduastog presjeka

- kut izmeu betonskih tlanih tapova i uzdune osi nosaa koji mora zadovoljiti uvjet 0.4 ctg 2.5 ili 21.8 61.2 t=A/u debljina stijenke zamjenjujueg upljeg presjeka Ak plotina unutar srednje konture; Ak =(b-t)(h-t) u opseg vanjske konture A ukupna plotina presjeka

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

27

Povrina poprene armature (ili razmak sw) za prihvaanje momenta torzije odreuje se iz uvjeta:
TSd TRd2 = 2 A 1swT A k fyw ,d ctg sw

Povrina uzdune armature za prihvaanje momenta torzije odreuje se iz uvjeta: tg TSd TRd3 = 2 A slT A k fyl,d uk

gdje je: A1swT plotina presjeka jedne grane spone na razmaku sw (sw uk/8) AslT plotina svih uzdunih ipki torzijske armature (rasporeuju se jednoliko po opsegu, s tim da u svakom kutu po jednu ipku na razmaku ne veem od 35 cm) fyw,d; fyl,d raunske granice poputanja poprene i uzdune armature uk opseg jezgre plotine Ak; uk = 2 [(b-t)+(h-t)]
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 28

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

29

Torzijska armatura mora se sastojati od zatvorenih spona i uzdune armature rasporeene po opsegu presjeka. U svakom kutu presjeka mora se predvidjeti barem jedna uzduna ipka. Armiranje pravokutnog presjeka pri djelovanju momenta torzije:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

30

TORZIJA I POPRENA SILA Treba biti zadovoljen uvjet: T V Sd + Sd 1 T V Rd1 Rd2

2 2

gdje je: TRd1 proraunska nosivost presjeka na torzijski moment (kNm) VRd2 = fcd b w ili z - proraunska nosivost tlanih tapova (kN) ctg + tg - prora. nosivost tl. tapova (standardna m.)

VRd2 = 0.5 fcd bw z

Proraun spona provodi se odvojeno za prihvaanje torzije (swT) i odvojeno za poprenu silu (sw). s s Konani razmak spona (s) je: s = w wT s w + s wT Kut nagiba tlanih betonskih tapova uzima se isti za torziju i poprenu silu.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 31

TORZIJA SA SAVIJANJEM I/ILI UZDUNOM SILOM U vlanom podruju zbog savijanja treba torzijsku uzdunu armaturu dodati armaturi potrebnoj za preuzimanje naprezanja zbog savijanja i uzdune sile. U tlanom podruju redovito nije potrebno dodavati armaturu zbog torzije, jer je ona esto manja od konstruktivne. Kad istodobno djeluje moment torzije i veliki moment savijanja (sanduasti presjeci), moe biti kritino glavno naprezanje u tlanom podruju od savijanja, pa valja zadovoljiti uvjet:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

32

PRORAUN PLOE NA PROBOJ

Nastaje: Zbog koncentriranog optereenja ili leajne reakcije koja djelujena maloj povrini.

Kada debljina stropne ili temeljne ploe nije dovoljna za osiguranje nosivosti na proboj, potrebno je predvidjeti poprenu armaturu, pojaanje vrha stupa (kapitel) ili sl.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 33

Dimenzioniranje ploe na proboj

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

34

Uvjet nosivosti na proboj je:

vSd vRd
gdje je: vSd proraunska poprena sila po jedinici kritinog opsega vRd proraunska nosivost na proboj po jedinici kritinog opsega
v Sd p = VSd ucr

gdje je:

VSd proraunska sila proboja od vanjskog djelovanja ucr duljina kritinog opsega p korekcijski faktor kojim se uzima u obzir ekscentrino djelovanje sile proboja u odnosu na kritini presjek p = 1.0 za simetrino naprezane stupove p = 1.15 za unutranje stupove nesimetrino naprezane p = 1.4 za stupove na rubu p = 1.15 za stupove u kutu
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 35

Odreivanje kritinog opsega:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

36

Armatura za za osiguranje od proboja nee biti potrebna ako je zadovoljen uvjet: vSd vRd1= Rd k (1.2+40l) d

gdje je: Rd proraunska vrstoa na djelovanje glavnih kosih napona k koeficijent visine presjeka ploe (kao dimenzioniranje na poprene sile) d srednja statika visina presjeka ploe (=(dx+dy)/2) l koeficijent armiranja uzdunom armaturom

l = lx ly
-

0.5% l 1.5%

Ako gornji uvjet nije zadovoljen, potrebno je kontrolirati nosivost na tlak te proraunati poprenu armaturu: vSd vRd2 = 1.6 vRd1 nosivost tlanih tapova u ploi
v Sd v Rd3 = v Rd1 + A sw fyd sin ucr

nosivost poprene armature za osiguranje od proboja

37

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Asw ukupna plotina poprene armature - kut nagiba poprene armature prema ravnini ploe

Minimalna armatura
Minimalna poprena armatura proraunava se prema izrazu:
A sw ,min

w ,min (A crit A load ) = sin

w,min = 0.6 w,min w,min minimalni koeficijent armiranja na poprene sile Acrit plotina unutar kritinog presjeka Aload plotina djelovanja optereenje
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 38

Armiranje ploa za osiguranje od proboja:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

39

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

40