ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKI TEMELJI

Kolegij: Betonske konstrukcije 2

Predmetni nastavnik:
mr.sc. Vladica Herak-Marovi, v.pred.

FUNKCIJA TEMELJA
-

Temelji trebaju biti projektirani tako da prenesu vertikalno i

horizontalno optereenje jednostavno i sigurno u tlo.

OBLIKOVANJE TEMELJA
-

Oblik temelja zavisi o:

* vrsti konstrukcije (okvirna konstrukcija, konstrukcija sa
zidovima, mjeovita konstrukcija itd),
* veliini i prirodi optereenja (centrini tlak, moment
savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko dvije osi itd),
* geolokih i hidrogeolokih uvjeta gradilita (kvaliteta tla,
dubina nosivih slojeva itd).

Bitno je temelje projektirati to jednostavnijih oblika, kako bi se mogli

brzo i jednostavno izvesti jer se najee radi u oteanim radnim
uvjetima.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

TIPOVI TEMELJA:
-

TEMELJI SAMCI
TRAKASTI TEMELJI
TEMELJNE PLOE

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

TEMELJI SAMCI
-

Temelji samci se predviaju za temeljenje stupova.

Oblici temelja samaca: ploasti, piramidalni, stepenasti, stepenasto piramidalni

Ploasti oblik temelja:

najjednostavnija izvedba

Piramidalni oblik temelja:

zahtijeva manje armature,
ali je sloenija izvedba
(potrebna gornja oplata)

Stepenasto-piramidalni oblik
temelja: najzahtjevnija
izvedba, za temelje velike
visine

Stepenasti oblik temelja:

za temelje vee visine, broj
stepenica ovisi o ukupnoj
visini temelja

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

ODABIR OBLIKA TEMELJA S OBZIROM NA VRSTU OPTEREENJA:

-

centrini tlak: ako je temelj centrino optereen treba (ako je mogue zbog
situacije na terenu) predvidjeti kvadratni oblik,

moment savijanja oko jedne osi: za ekscentrino optereenje projektira se

pravokutni oblik temelja, a u sluajevima izrazitog ekscentrinog optereenja
rade se nesimetrini temelji,

moment savijanja oko dvije osi

RASPODJELA NAPONA NA TEMELJNOJ PLOHI:

-

Raspodjela napona na temeljnoj plohi zavisi o:

* krutosti temelja,
* karakteristikama materijala temelja,
* svojstvima tla.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Ekstremni primjeri raspodjele napona na temeljnoj plohi za:

a) krute temelje

b) temelje male krutosti

U praktinim proraunima
najee se pretpostavlja da
je temelj velike krutosti i da je
napon na temeljnoj plohi
jednoliko rasporeen (ps).
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Kako odabrati dimenzije temelja?

-

Ukupnu visinu temelja treba odrediti iz uvjeta nosivosti i kontrole

da ne doe do proboja stupa kroz plohu temelja, a minimalna
dubina temelja je 1.0 m od kote terena, to je uvjetovano
smrzavanjem tla na manjim dubinama.

Potrebna povrina temelja dobiva se iz uvjeta da tlani napon na

temeljnoj plohi bude u granicama doputenog, odnosno iz uvjeta
nosivosti ili deformabilnosti.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Duboki nearmirani temelj:

Rasprostiranje pritiska ispod stupa rauna se prema izrazu:

tg =

h
120
=
p
,
f ck
b

gdje je:
fck - karakteristina vrstoa betona
p - prosjeni tlani napon na temeljnoj plohi
Iz gornjeg izraza slijedi:

b'

d
h
120
p
f ck

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

TEMELJ C 16/20
p (MPa)
b'/h

0.05
1.80

0.1
1.30

0.2
0.94

0.5
0.58

1.0
0.42

0.05
2.20

0.1
1.60

0.2
1.12

0.5
0.70

1.0
0.50

TEMELJ C 25/30
p (MPa)
b'/h

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

PRORAUN I ARMIRANJE TEMELJA SAMACA

-

Temelji samci mogu biti: armirani i nearmirani.

Temelje nije potrebno armirati (u praksi se svi temelji najee armiraju) ako
je temeljna stopa unutar povrine na koju se rasprostire pritisak stupa, kao
na slijedeem crteu:
Duboki nearmirani temelj

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

10

Ako je irina temelja vea od irine rasprostiranja optereenja, temelje treba

armirati, to je prikazano na slijedeem crteu:
Plitki armiranobetonski temelj

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

11

POSTUPCI DIMENZIONIRANJA TEMELJA

A) Primjer plitkog armiranobetonskog ploastog temelja:

Dio temelja u irini stupa uzima se kao sakriveni nosa, pa se moment na

temelj dobiva kao kod konzolne ploe (za reaktivno optereenje tla rauna
se moment za 1.0 m irine ili za cijelu irinu temelja ''b').
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

12

Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereenje tla izazvano optereenjem

stupa silom N prorauna se po izrazu:

p=

N
b2

a potom se rauna moment savijanja koji djeluje na lice stupa

(presjeci I-I i II-II):

1ba
M I = M II = p

2 2

Moment savijanja proraunat po ovom postupku daje neto veu vrijednost

od momenta proraunatoga po tonom postupku. Naime, optereenje na
rafiranom dijelu temelja uraunato je dva puta (za svaki smjer posebno).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

13

Armatura temelja priblino se proraunava prema izrazu:

As1x = As1 y

M Sd
=
d f yd

gdje je:
MSd - proraunski moment savijanja (u presjeku I-I / II-II)
fyd - proraunska granica poputanja elika
koeficijent kraka unutarnjih sila
(Koeficijent kraka unutarnjih sila moe se nai u
tablicama ili uzeti da je priblino 0.8 - 0.9).
-

Proraunatu armaturu treba postaviti gue u podruju stupa na irini b/3.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

14

Nadalje je potrebno izvriti kontrolu proboja:

* ako je zadovoljen uvjet VSd VRd1 temelj nee trebati dodatno
armirati protiv proboja
* ako je VSd > VRd1 proraunava se i postavlja u temelj poprena
armatura za preuzimanje glavnih vlanih napona (kose ipke ili spone):

gdje je:
VSd - proraunska poprena sila
VRd1 - proraunska nosivost na poprene sile
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

15

B) Primjer plitkog armiranobetonskog piramidalnog temelja:

Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereenje tla izazvano optereenjem

stupa silom N prorauna se po izrazu:

p=

N
b2

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

16

a potom se rauna moment savijanja koji djeluje na lice stupa:

M x = M y = p ( 2 A1e1 + A2 e2 )
Ako se uvrste vrijednosti za:
ba 1
A1 =

2 2

e1 =

2ba

3 2

ba
A2 =
a
2

e2 =

1ba

2 2

dobiva se:

Mx = My =

N
2
(
)
(2b + a )
b

a
2
24b

Ovaj postupak prorauna u odnosu na toan postupak daje neto manji

moment savijanja.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

17

ARMIRANJE TEMELJA SAMCA

Armiranje simetrinog temelja

Armiranje nesimetrinog temelja

Temelji se mogu armirati s krino poloenim ipkama (na pr. 10 mm), ali ih
treba nastojati armirati zavarenim mreama (ako nisu temelji dinamiki
optereenih konstrukcija).

Veza temelja sa stupom ostvaruje se pomou armature u obliku sidara.

Profil, broj i raspored sidara odgovara armaturi stupa na spoju s temeljem.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

18

ARMIRANJE SPOJA STUP - TEMELJ

U temelj se trebaju ugraditi sidra, koja moraju imati istu povrinu kao i armatura
stupa na spoju s temeljem.
Sidra stupa treba saviti u temeljnu plou prema suprotnoj strani.
Duljina preklopa ipki duljini nastavka armature.
Na mjestu preklopa armature proguuju se spone na 0.6 sw
Kada stup ima veliku povrinu armature te kada je manje visine, moe se
armatura iz temelja, bez prekida, voditi do vrha stupa.
Kod malih posminih naprezanja treba temelj armirati samo ravnim ipkama
dostatno usidrenim, odnosno sa zavarenim mreama.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

19

Simetrini temelj

Nesimetrini temelj

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

20

Kada je pritisak temelja samaca na tlo velik, odnosno kada je potrebna velika
leajna povrina pojedinanog temelja, temelji samci se povezuju temeljnim
trakama / gredama u jednom ili oba glavna smjera.

Povezivanjem temelja samaca veznim gredama sprjeava se horizontalno

razmicanje pojedinih temelja, te se omoguuje jednolika raspodjela
horizontalnih sila (na pr. sila vjetra i potresa) na sve temelje samce tj.
omoguuje se zajedniko djelovanje.

Ako razmak stupova nije jednak u oba smjera, temeljne trake se predviaju u
jednom smjeru, a u drugom (okomitom) smjeru temelji se meusobno
povezuju gredama.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

21

TEMELJI SAMCI POVEZANI GREDAMA

(a) grede male krutosti na savijanje (prihvaaju uglavnom aksijalne sile)
(b) krute grede (prihvaaju aksijalne sile i momente savijanja)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

22

TRAKASTI TEMELJI
-

Trakasti temelji se izvode ispod niza stupova ili zidova, te kada je pritisak na
temeljno tlo ispod temelja samaca velik.

Temeljne trake slue i kao leajevi fasadnih i pregradnih zidova te sprjeavaju

horizontalno razmicanje pojedinih temelja i ukruuju ih.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

23

Temeljne trake u dva glavna smjera:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

24

PRORAUN TRAKASTIH TEMELJA

-

U uzdunom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosa na savijanje

pod djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih
napona na temeljnoj plohi.

Visina temelja odabire se iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog

temelja. Krutost protiv savijanja trakastog temelja i cijele konstrukcije nad
temeljem mora biti tolika da ne nastane koncentracija napona ispod stupova i
da nejednoliko slijeganje ne bude vee od 1/1000 dijela razmaka osi stupova.

Proraun se provodi na slijedei nain: pretpostavi se krutost temelja; odrede

se naponi u tlu za rezultantno vanjsko optereenje, a uz jednoliko naprezanje
temeljnog tla; za poznato vanjsko djelovanje proraunaju se unutarnje sile (M i
V) kao na tapnom sustavu; izvri se dimenzioniranje nosaa na savijanje i
poprenu silu.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07
25

Proraun trakastih temelja esto se provodi kao proraun nosaa na elastinoj

podlozi. Temeljno tlo se zamijeni gusto rasporeenim diskretnim oprugama
(elastini leajevi) ije krutosti su ekvivalentne krutostima zamijenjenih dionica
temeljnog tla irine b i duine l, to je prikazano na crteu:
Proraunski model

Prednost ove metode je to se proraun moe obaviti elektronikim raunalom

sa standardnim programima za tapne i povrinske sustave. Sustav mora biti
horizontalno pridran radi stabilnosti.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

26

Za toniji proraun treba uzeti u obzir i dio tla ispod temelja. Numerikim
postupkom kao to je MKE, tlo se modelira kao elastini poluprostor. Dio se tla
podijeli na elemente u obliku etverokuta do potrebne dubine gdje se moe
smatrati da su rubni uvjeti izjednaeni. Dio tla, temelji i konstrukcija ulaze u
proraunsku analizu kao cjelina. Mogu se koristiti ravninski (2D) modeli ili
prostorni (3D) modeli.
Ravninski model

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

27

POPRENI PRESJECI TRAKASTIH TEMELJA:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

28

ARMIRANJE TRAKASTIH TEMELJA

-

Armiraju se po principima koji vrijede za kontinuirane nosae:

1)

Armiranje trakastog temelja ispod dva stupa:

2)

Armiranje trakastog temelja ispod vie stupova (srednje polje):

Donja uzduna armatura rasporeuje se po cijeloj irini temelja, s tim to su

2/3 armature u granicama irine rebra.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

29

TEMELJNE PLOE
-

Kad se ispod cijele graevine temelji samci ili trakasti temelji nalaze blizu
jedan drugome, radi se temeljna ploa.

Na temeljnim ploama se temelje visoki objekti te oni s velikim optereenjem

(industrijski objekti kao na pr. skladita), ili ako je tlo male nosivosti.

Izbor tipa temeljne ploe zavisi o:

* konstrukcijskoj shemi graevine koja se temelji,
* veliini i rasporedu optereenja u tlocrtu,
* nosivosti i deformabilnosti tla.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

30

Tipovi armiranobetonskih temeljnih ploa: pune, rebraste, uplje sanduaste:

(a) Puna temeljna ploa je s gledita izvedbe i prorauna najjednostavnija, ali je

neto vei utroak gradiva. Preporuuje se debljina ploe 1/6 razmaka stupova.
(b) Rebrasta temeljna ploa je za vee razmake stupova i vee optereenje po
stupu. Debljina ploe je 1/10 - 1/8 razmaka stupova, a rebra su u osima stupova.
(c) uplja sanduasta temeljna ploa ima najveu krutost, ali zahtijeva velik
utroak gradiva te sloenu izvedbu.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

31

PRORAUN TEMELJNE PLOE

-

Temeljna ploa se u proraunu tretira kao povrinski nosa (vrlo kruta u

horizontalnoj ravnini), ili se dijeljenjem u uzdune i poprene trake paralelne
s osima stupova aproksimira tapnim sustavom.

Prema priblinom postupku temeljno se tlo zamjenjuje gusto rasporeenim

diskretnim oprugama na razmacima l i b. Krutost vertikalnog stupia
zglobno spojenoga na svojim krajevima (elastina opruga), ekvivalentna je
krutosti pravokutne dionice temeljnog tla irine b i duine l.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

32

- Detaljniji proraun pomou proraunskog modela temeljne ploe kao prostornog

sustava treba se koristiti elektroniko raunalo sa programima za tapne i
povrinske nosae, kao na slici:
Proraunski model

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

33

Jo tonije ponaanje cijele

konstrukcije emo dobiti ako
zajedniki promatramo plou i
temeljno tlo, kao prostorni model
pomou MKE.
Vrlo su ''skupi'' pa se ne rabe
esto u inenjerskoj praksi (a).

Za detaljnije analize potrebno je

promatrati konstrukciju, temelj i
temeljno tlo kao jedinstveni
sustav.
Mogue su linearne i nelinearne
analize konstrukcije i tla, uz
ukljuivanje geometrijske
nelinearnosti (b).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

34

ARMIRANJE TEMELJNE PLOE

-

Temeljne ploe se armiraju po principima armiranja ploa nosivih u dva smjera

optereenih kontinuiranim optereenjem.

Preporuuje ih se armirati u gornjoj i donjoj zoni (prihvaaju se momenti

savijanja izazvani reaktivnim pritiskom tla, temperaturnim razlikama i
nejednolikim skupljanjem).

Najee se armiraju sa zavarenim mreama.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

35

NEKI PRIMJERI TEMELJENJA

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

36

Izvedba temeljenja na pilotima mosta preko rnovnice

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

37

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

38

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

39

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

40

Temelj rasvjetnog stupa

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

41

Armiranje temelja stupova podvonjaka Mercantone

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

42

Izvedba temelja zgrade tri fakulteta u Splitu

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

43

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

44

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

45

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

46

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

47

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

48

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

49

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

50

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

51

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

52