ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

STROPOVI

Kolegij: Betonske konstrukcije 2

Predmetni nastavnik:
mr.sc. Vladica Herak-Marovi, v.pred.
1

OPENITO
-

Stropne konstrukcije kao horizontalne nosive konstrukcije, preuzimaju

optereenje svih struktura i sadraja graevine i predaju ih vertikalnoj
konstrukciji.

U cjelokupnoj nosivoj strukturi graevine, stropne konstrukcije moraju imati

dovoljnu krutost u svojoj ravnini, zbog omoguavanja raspodjele
horizontalnih sila (vjetar, potres) na vertikalne nosive elemente (zidove,
stupove i to ovisno o njihovoj pojedinanoj krutosti), a u skladu s
proraunskim pretpostavkama (strop kao disk beskonano krut u vlastitoj
ravnini).

Prema nainu izvedbe razlikujemo:

* monolitne stropne konstrukcije,
* polumontane stropne konstrukcije,
* montane stropne konstrukcije.

Prema strukturi razlikujemo:

* ploaste stropne konstrukcije,
* rebraste stropne konstrukcije,
* mjeovite stropne konstrukcije (kombinacija ploa i greda).
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

1) PLOA OJAANA REBRIMA

-

Stropovi od ploa ojaanih gredama (rebrima) nazivaju se rebrasti stropovi.

Primjena: u zgradarstvu, industrijskim objektima.

U principu se za sve stropove nastoji smanjiti stalno optereenje do

minimuma. To se postie smanjujui u prvom redu debljinu ploe.
Meutim, vei razmaci greda zahtijevaju deblje ploe.
Za mjerodavnu raunsku kombinaciju optereenja potrebno je proraunati
maksimalni raspon ploe pri njezinoj minimalnoj debljini (hmin= l0/35 7 cm),
a ako proraunati maksimalni raspon ploe ne odgovara tlocrtu, mogu se
mijenjati razmaci greda i poveavati debljina ploe.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

Proraun:
U proraunu rebrastog stropa ploa stropa se proraunava kao kontinuirana
ploa oslonjena na rebra.
Rebra stropa proraunavaju se kao gredni nosai T-presjeka.

Objeeni strop:
Kod objekata s nepravilnim tlocrtima nastoji se sakriti lo izgled konstrukcije,
pa se kod rebrastih stropova koristi ravni podgled, a poznat je pod nazivom
objeeni strop. Pri razmacima rebara manjim od 1 m, strop je objeen na
rebra.
Kod veih razmaka rebara od 1 m, podgled se vjea na plou - sputeni
strop.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

2) SITNOREBRASTI STROPOVI
-

Sitnorebrasti stropovi su se razvili iz nastojanja da se ostvare lake i

ekonominije stropne konstrukcije.

Za sve je konstrukcije stalna tenja smanjiti njihovu vlastitu teinu.

Potrebna debljina armiranobetonske stropne ploe iznosi oko 1/35 raspona,
to pri veim rasponima dovodi do debljih ploa s odnosom uporabnog i
stalnog optereenja (q/g) manjim od 0.2.

Proraunavaju se kao gredni nosai (T-presjek), pri emu ploa preuzima

tlana naprezanja.

Prema nainu izvedbe razlikujemo:

monolitne, polumontane i montane sitnorebraste stropove.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

A) Monolitni sitnorebrasti stropovi

-

Rade se vrlo racionalno uz viestruku uporabu limene oplate (do 100 puta uz
kvalitetno odravanje). Limena oplata se mae tehnikim vazelinom da beton
ne prianja uz nju, te da se ovrsli beton lake odvaja.
Moe se rabiti i drvena oplata koju prije uporabe treba namoiti mineralnim
uljem kako bi joj se poveala trajnost.
Zbog lakeg skidanja oplate rebra su obino trapeznog oblika.
Podupiranje: minimalno svakih 2 m
Dimenzije i armatura monolitnih sitnorebrastih stropova prikazani su na
slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

Proraun:
Provodi se kao za nosae oblika T-presjeka u polju i pravokutnog presjeka
na leaju.
Ploa sitnorebrastog stropa se ne proraunava ako je razmak rebara
50 cm.
Za kontinuirane sitnorebraste stropove moe se pokazati potreba za
poveanjem irine rebra u podruju leaja, to se postie horizontalnim
vutama.

Sitnorebrasti stropovi raspona veeg od 3 m moraju imati potreban broj

poprenih rebara za ukruenje (ugrauju se okomito na glavna-uzduna
rebra):
3 m < l 6 m - predvidjeti jedno rebro (u sredini raspona)
6 m < l 9 m - predvidjeti dva rebra (u treinama raspona)
9 m < l 12 m - predvidjeti tri rebra za ukruenje (u sredini i u etvrtinama
raspona)

Ako sitnorebrasti strop ima vie poprenih rebara, ona s glavnim rebrima
ine rotilj, pa se tako i proraunavaju.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

- Armiranje:
Rebra se armiraju s parnim brojem armaturnih ipki (2 ili 4), od kojih se polovina
povija blizu leaja (zbog poprenih sila), a druga su polovina ravne ipke koje idu
uzdu cijelog rebra.
Poprena armatura (spone) ugrauje se na razmaku 25 cm, a najee se
oblikuje kako bi mogla preuzeti i negativne momente u ploi.

Ploa stropa se najee armira R-mreom, povrine 0.1 % betonskog presjeka

ploe, s nosivim smjerom okomito na rebra.
Montane ipke 6 dolaze jedna u rebro i jedna u plou izmeu rebara.
Rebra za ukruenje istog su presjeka kao i glavna rebra, a armiraju se ravnim
ipkama, u gornjoj i u donjoj zoni.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

B) Polumontani sitnorebrasti stropovi

-

Strop se sastoji od montanih armiranobetonskih gredica i betonske ploe

betonirane na licu mjesta.

Gredice se izrauju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na

gradilite. Na njih se postavljaju jahai od krute tanke ice na koje se oslanja
svoena limena ploa kao oplata za betonsku plou. Gredice moraju imati
dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri transportu i postavljanju.

Polupredgotovljeni rebrasti strop je prikazan na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

Ostvaruje se znatna uteda u gradivu (prvenstveno oplati) i radnoj snazi.

Neto je manja krutost u odnosu na monolitni sitnorebrasti strop.

Monolitnost se nadoknauje naknadnim istodobnim betoniranjem ploa i

podvlaka na licu mjesta.

Strop mora imati poprena rebra za ukruenje.

Veza leajne armature gredica provodi se pomou petlje ili zavarivanjem

nastavaka:

a) Zavarivanje uzdune armature

b) Nastavljanje petljom

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

10

U naim je krajevima izveden niz stropova u razdoblju 60-ih i 70-ih godina 20.
stoljea poznatih pod nazivom Isteg stropovi.

Proraun stropa:
provodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop, s tom razlikom to se kontinuirani
strop proraunava za optereenje vlastitom teinom gredica i ploe kao greda na
dva leaja.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

11

C) Montani sitnorebrasti strop od predgotovljenih elemenata

-

Prednost ovog stropa pred polumontanim stropom je u mogunosti izradbe

sastavnih dijelova pod krovom, to omoguuje graenje za vrijeme kie i
smrzavice.

Strop se sastoji od rebara koja imaju utore za ulaganje ab. ploa. Nakon to
se ploe poloe, zaliju se reke izmeu njih i rebra rijetkim cementnim
mortom.

Primjeri sitnorebrastih stropova od predgotovljenih elemenata prikazani su

na slijedeim crteima:

Napomena: Polumontane i montane stropove nije preporuljivo izvoditi u

seizmikim podrujima.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

12

3) POLUMONTANI STROPOVI SA UPLJIM TIJELIMA

-

Stropovi sa upljim tijelima se izvode prema razliitim sustavima, ovisno o

mogunostima tvornice.

Izvode se s krutom gornjom ploom ili bez nje. Zadatak ploe je da primi
tlana naprezanja i povee u cjelinu uzduna rebra.

Tlana ploa se moe izostaviti samo ako su gusto postavljena poprena

rebra za ukrutu, koja e povezivati montana uzduna rebra i omoguiti
bolju raspodjelu optereenja, te pridonijeti veoj krutosti stropa.

uplja tijela mogu biti betonska ili opekarska, a mogu biti blokovi od
laganog, plino ili pjeno betona (siporex, ytong).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

13

Izvoenje polumontanih stropnih

konstrukcija
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

14

A)

Strop od prednapetih gredica s ispunom od betonskih bloketa:

Tipovi gredica razlikuju se vezano za klasu betona, visinu gredice i koliinu

armature.

uplji blokovi se montiraju na prethodno montirane predgotovljene

armiranobetonske ili prednapete gredice (rebra), a spoj se ispuni
betonom.

Proizvoai nude prospekte s dijagramima pomou kojih se za odabrani

raspon i odreeno uporabno optereenje odabire tip gredice.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

15

B) Monta-sustav stropa:
-

Stropnu konstrukciju ine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka

izmeu kojih se betonira rebro, a iznad ploa; nije potrebna oplata.

Monta-opeka se proizvodi visine 12, 16 i 20 cm, duine 25 i 33 cm te irine 20

i 25 cm.

Tlana vrstoa opeke mora biti minimalno 20 N/mm2.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

16

Visina stropa izrauje se u ovim dimenzijama:

Monta blok

v + hf = h
12 + 1(2)(3)(4) = 13(14)(15)(16)
16 + 1(2)(3)(4) = 17(18)(19)(20)
20 + 1(2)(3)(4) = 21(22)(23)(24)

v
Monta blok

Armatura

12
16

hf

25

U utore opeke ulae se nosiva i montana armatura, a zatim se ispunjavaju

cementnim mortom.

Betonsko rebro i ploa izvode se na licu mjesta.

Primjena: u zgradarstvu za kontinuirano stalno i promjenljivo optereenje, a ne

smije se postavljati ondje gdje je mogue optereenje vozilom, strojevima ili
koncentriranim teretima.
Karakteristike stropa: ima obiljeje dobrog zvunog i toplinskog izolatora.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

17

- Posloene gredice od monta opeke s uloenom armaturom

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

18

Gredice svijetlog raspona veeg od 4.5 m moraju imati u sredini spojno

armiranobetonsko rebro ije su dimenzije i armatura prikazane na crteu:

Detalj oslanjanja stropa na zid prikazan je na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

19

C) Fert-sustav stropa:
-

Sastoji se od nosivih gredica i ispune od uplje opeke.

Ciglarska ispuna

Nosiva gredica

Predgotovljeni dio nosivih gredica

(ciglarski uloak s armaturom i betonom
unutar ciglarskog elementa)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

20

Visina stropa izvodi se u ovim dimenzijama:

v + hf = h
14 + 4 = 18 cm
16 + 4 = 20 cm
(50 cm)

- Ako se gredica izravno oslanja na zid, duina nalijeganja ciglarskog uloka

treba iznositi najmanje 5 cm (zid/gredu treba prethodno izravnati).
- Ako se gredica izravno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na krajevima
izvesti podupore.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

21

Za vrijeme postavljanja gredica i betoniranja rebara i ploe, strop se

podupire na razmaku ne veem od 1.5 m posredno preko podvlake.
Podupore trebaju nalijegati na vrstu podlogu, te biti horizontalno ukruene.

Za raspone do 5 m gredici je u sredini potrebno dati nadvienje L/300, a kod

raspona preko 5 m nadvienje L/200 (L=duljina gredice).

Armaturu gredica proraunati prema vaeim propisima i pravilima struke.

Armatura na leaju treba biti usidrena u duini min 15 cm.

Strop raspona veeg od 4 m mora u sredini imati armirano rebro za

ukruenje.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

22

Karakteristike stropa:
* Jednostavna i brza izvedba;
* Zahtijeva malo dodatne opreme i nije potrebna specijalizirana radna snaga;
* Ima obiljeje dobrog zvunog i toplinskog izolatora.

Primjena: meukatne i krovne ravne ploe, kose krovne ploe, nadstrenice;

industrijski objekti, stambene zgrade i obiteljske kue.
Proraun: strop se proraunava kao puna armiranobetonska ploa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

23

Proraun Fert stropa

Propisivanje potrebnih gredica za svako polje:

G3

G8
G1

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

24

q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko optereenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija moe nositi

tip gredice

tip stropa

Ukupno eksploatacijsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm*
kada je sustava slobodno poloene grede

Lo... (m) - svijetli raspon izmeu zidova (greda)

2,0

G1
G2
G3
G4
S1

G5
G6
G7

S2

2,2

2,4

2,6

2,8

3,0

3,2

3,4

3,6

3,8

4,0

4,2

4,4

4,6

4,8

5,0

5,2

5,4

5,6

5,8

6,0

11,60 9,75 8,31 7,16 5,84 5,48 4,86 4,33 3,89

15,00 12,78 11,02 9,60 8,44 7,47 6,67 5,98 5,40 4,90 4,46 4,08
9,88 8,75 7,81 7,01 6,33 5,74 5,23 4,78 4,39
10,46 9,33 8,37 7,56 6,85 6,22 5,69 5,22 4,81 4,45
8,96 8,09 7,34 6,69 6,12 5,62 5,18 4,79 4,44
9,09 8,24 7,51 6,87 6,31 5,82 5,38 4,99 4,64
9,34 8,51 7,78 7,15 6,59 6,09 5,65 5,25 4,90 4,58

G8

8,69 7,98 7,36 6,80 6,31 5,86 5,47 5,11 4,78

G9

8,97 8,27 7,64 7,09 6,59 6,15 5,74 5,38

G10

8,45 7,84 7,29 6,79 6,35 5,95

Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% vea od S1 (na istom rasponu)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

Vlastita teina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2

25

Varijantna rjeenja:
- Strop s pojedinanim gredicama

- Strop s udvojenim gredicama

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

26

Izvedba monolitnog dijela stropa

-

Izvedba monolitnog dijela stropa moe zapoeti nakon to struna osoba utvrdi
da su podupore ispravno izvedene.
Za izradu monolitnog dijela obino se koristi beton C 25/30, koji treba biti
ispravno ugraen, nabijen i njegovan.
Prije ugradbe betona postaviti svu potrebnu armaturu (zavarena armaturna
mrea okomito na gredice, armatura rebra za ukrutu, te armatura konzolnih
ploa i serklaa), koja treba biti nepomina za vrijeme betoniranja.
Okomito na pravac pruanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa, postaviti zavarene
armaturne mree R-139 po cijeloj povrini stropa.
Rebro za ukrutu armirati sa po 28 u gornjoj i donjoj zoni (spone 6/50 cm).
Prije betoniranja podlogu treba oistiti i dobro zasititi vodom.
Otputanje podupora gredica u uobiajenim uvjetima nakon 7 do 10 dana,
odnosno kad monolitni beton postigne najmanje 70% raunske vrstoe.
Rebro za ukrutu

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

27

R-nosai

FERT gredice

Umetanje upljeg bloka

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

28

Postavljanje gredica s
odreivanjem meusobnog
razmaka gredica

Povezivanje armature strop je

spreman za izvedbu tlane ploe.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

29

D) Bijeli strop (krov):

Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A, autor: Prof. dr. Ante Mihanovi

Bijeli strop je rotiljna lakobetonska ploa debljine 15 cm i teine 130 kg/m2.

Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili manje) i jednim
redom Ytong blokova na svakom kraju.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

30

Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti podupiranjem.

Podupiranje se obvezno izvodi na rasponima veim od 3.0 m.

Potom se postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova (irina bloka 25 cm), a zatim

popreno rebro iju oplatu s donje strane ine leajnice.
Popreno rebro se armira sa 28 RA na licu mjesta, po jedna ipka u gornju i
donju zonu.

Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom;

nalijeva se beton u gredice i poprena rebra u koliini od 10 l/m2.
Sitnozrni beton ini tucanik 0-4 mm, cement i voda.

Nakon 4 ili vie sati gornja povrina konstrukcije se prelije rijetkim

tankoslojnim mortom sastavljenim od 50% Ytong morta i 50% cementa.
Dovoljno je zaravnavanje metlom. Tankoslojni mort se ne smije polijevati.

Dvadeset etiri sata nakon postavljanja morta mogu se ukloniti potpore.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

31

Isti je postupak kod izrade krovnih ploa.

Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija (elastina) koja
nije parna brana, potom slijedi jednostruko ili dvostruko letvanje. Izmeu letava
se zavisno o klimatskoj zoni postavlja polistiren min. debljine 2 cm.
Uvrivanje letava obavlja se elinim avlima u beton gredica i poprena
rebara i/ili pocinanim avlima u Ytong blokove i/ili tiplovanim vijcima.

Za posebne sluajeve izvoenja stubita, otvora, spajanja gredica u dva smjera,

veeg optereenja ploe ili velikih raspona te uporabe povienog bijelog stropa,
potrebno je konzultirati proizvoae konstrukcije.

Proizvoa isporuuje gredice, leajnice, blokove i tankoslojni mort.

Obrada konstrukcije s donje strane vri se: (1) gletom za poro betone u dva
sloja ili (2) impregnacijom, a potom bilo kojom bukom.
Dodir sa zidovima prethodno zatiti rabic mreicom.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

32

BIJELI STROP OSNOVNI TIP

BIJELI STROP POVIENI

Dimenzioniranje Bijelog stropa je praktiki isto kao i Fert stropa. U donjoj tablici prikazano
je ukupno slomno - raunsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija kada je sustava
slobodno poloene grede. (Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko vee optereenje.)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

33

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

34

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

35

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

36

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

37

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

38

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

39

E) Sivi strop:
Patentirano u Hrvatskoj br. P990191A, autor: Prof. dr. Ante Mihanovi

Sivi strop je armirano betonska ploa debljine 15 cm sa upljinama, rotiljnog

tipa nosivosti.
Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 68) i jednim redom
blokova na svakom kraju.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

40

Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti podupiranjem,

koje se izvodi na rasponima veim od 3.0 m.
Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju
poklopnica (gornji dio bloka).
Poprena rebra se izvode na razmaku 4-6 blokova, irina bloka 25 cm. Oplatu
s donje strane ine leajnice, a bono dvije bonice. Popreno rebro se armira
s 28 ili 210 na licu mjesta, po jedna ipka u gornju i donju zonu.
Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom
(beton se nalijeva u gredice i poprena rebra).
Spojevi blokova (i po elji povrina bloka) preliju se cementnim mlijekom uz
dodatak kamene praine. Dovoljno je zaravnavanje metlom.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

41

Dimenzioniranje Sivog stropa je praktiki isto kao i Fert te Bijelog stropa.

U donjoj tablici prikazano je ukupno slomno - raunsko optereenje koje moe
nositi stropna konstrukcija kada je sustava slobodno poloene grede.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

42

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

43

4) PUNE I UPLJE ARMIRANOBETONSKE PLOE

A) Pune armiranobetonske ploe
-

Vrlo esto se primjenjuju kao stropne konstrukcije.

Visina ploe h = 10 (15) - 25 cm.

Ovisno o odnosu raspona lx i ly i leajnim uvjetima mogu prenositi

optereenje u jednom ili dva meusobno okomita smjera.

Ako je omogueno dispozicijom, pune ploe treba nastojati projektirati kao

nosive u dva ortogonalna smjera.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

44

Nain prorauna:
* proraun prema tablicama raznih autora racionalno, osobito ako je
pravilna tlocrtna dispozicija, modularni rasponi visokogradnje,
regularni rubni uvjeti, jednolika optereenja
* proraun primjenom raunalnih programa temelji se na primjeni
razliitih programa uglavnom na bazi MKE; ploe se modeliraju
mreom konanih elemenata, moe se modelirati nestandardna
struktura, nepravilna dispozicija, promjenljivi rubni uvjeti, tokasti
oslonci, tokasta optereenja, otvori, promjenljiva debljina i sl.

Izvedba: izvode se monolitno na licu mjesta ili polumontano (omnia ploe).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

45

B) Polumontani strop sustava Omnia

-

Strop se sastoji od montane ploe debljine min 4 (5) cm, armirane

mreastom armaturom i dodatnog naknadno betoniranog dijela debljine
prema proraunu.

Ovi stropovi se tretiraju kao linijske ploe koje nose preteno u jednom
smjeru, a rjee kao ortotropne ploe kada se aktivira i drugi smjer.
Po potrebi je mogue postaviti armaturu i okomito na omnia plou, te dobiti
plou nosivu u dva smjera (razliite statike visine u svakom smjeru).

Proraunava se kao puna armiranobetonska ploa.

Popreni presjek i armatura Omnia stropa:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

46

Stop se izvodi na nain da se predgotovljeni elementi ploa debljine 4-5 cm,

armirani mreastom armaturom i odgovarajuim reetkastim nosaima
(poprena armatura za sprezanje montanog i naknadno betoniranog dijela
ploe - na razmaku ) montiraju se uz podupiranje, te se ugrauje armatura
na spojevima ploa i betonira se ploa do pune visine (prema statikom
proraunu).

Predgotovljeni dio ploe za vrijeme graenja te najmanje 14 dana poslije

betoniranja mora se drati poduprt na razmaku prema statikom proraunu.

mrea u gornjoj zoni

(po potrebi)

Naknadno saliveni beton

R-nosac

ho

h-ho
h

mrea na spoju

mrea u Omnia ploci

irina Omnia ploce - prema mogucnostima vibro stola

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

Montana Omnia ploca

47

Omnia strop (predgotovljeni element):

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

48

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

49

C) uplje armiranobetonske ploe

-

Kod ploastih konstrukcija veih raspona naprezanih savijanjem (potrebna je

vea visina stropa), preteiti dio stalnog optereenja odnosi se na vlastitu
teinu, pa svako njezino smanjenje vodi do ekonominijih konstrukcija. Jedan
od naina smanjenja teine ploe je ostavljanje krunih, eliptinih ili
pravokutnih upljina (umetnu se cijevi od plastike ili vodootpornog kartona).

Najmanja visina uplje ploe je 24 cm.

Razmak izmeu cijevi odabire se ovisno o njihovim dimenzijama i veliini

glavnih kosih napona, ali ne smije biti manji od 6 cm.

S obzirom na nain armiranja mogu biti nosive u jednom ili dva smjera.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

50

c1)Ploe nosive u jednom smjeru (l = 5 - 12 m)

-

Najmanja visina ploe je 24 cm (cijevi 14 cm).

Za vea optereenja i raspone ugrauje se jedno ili vie poprenih rebara

irine od 10 do 15 cm.

Ploe preko jednog ili vie polja raunaju se kao pune, ne uzimajui u obzir
oslabljenje tlane zone otvorom.

Popreni presjek i armatura uplje ploe prikazani su na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

51

- Razliiti tipovi uplih ploa:

Za izradbu upljih ploa rabe se cijevi od plastike ili kartonske cijevi, koje imaju
nisku cijenu, a moraju zadovoljavati osnovne zahtjeve:
- da imaju dovoljan moment otpora
- da su otporne prema vlazi
- da ne utjeu tetno na beton (upijanje vlage).
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

52

c2) Ploe nosive u dva smjera

-

Ove ploe su ekonomine kad su rasponi lx i ly vei od 8 m.

Za proraun je potrebno poznavati:

- krutost ploe na savijanje u smjeru cijevi i okomito na cijevi
- torzijsku krutost ploe

Popreni presjek i armatura ploe nosive u dva smjera prikazani su na

slijedeem crteu:

- upljine se pruaju u smjeru kraeg raspona.

- Okomito na otvore formira se okvirno djelovanje pa su kose spone
proraunski i konstrukcijski potrebne.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

53

5) KASETIRANI STROPOVI
-

Kasetirani strop formira se dijeljenjem povrine stropa na kvadratna ili

pravokutna polja s vidljivim rebrima, a ab. ploa lei preko krino postavljenih
rebara koja ine rotilj.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

54

Nosai koji dijele strop na kasete mogu biti paralelni s njegovim stranicama
ili pod kutom (obino 45).
Shema kasetiranog stropa

- Visina rebara kasetiranih stropova uzima se obino jednakom u oba pravca.

- Ovi stropovi izrauju se kao monolitne i kao montane konstrukcije.
Proraun:
Ploe unutar rebara, oslonjene po rubovima, jesu sustav kontinuiranih ploa
nosivih u dva okomita smjera.
Rebra kasetiranog stropa koja ine rotilj proraunavaju se po teoriji tapnih
sustava.
Primjena: dvorane, predvorja i sline prostorije.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

55

6) GLJIVASTI STROPOVI
-

Ravne ploe konstantne visine mjestimino poduprte pravilno rasporeenim

stupovima.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

56

Visina ploe: h 1/30 veeg razmaka stupova 15 cm.

Dimenzije stupova: ds 1/20 razmaka stupova 1/15 katne visine 30 cm.

Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladita, spremnici i uope

graevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

57

7) STROPOVI ZA VEE RASPONE I OPTEREENJA

A) Prednapete pune ploe (za raspone l = 7-12 m)
B) Prednapete gljivaste ploe (za raspone l = 7-15 m)

Prednosti prednapetih stropova:

povoljnije to se tie problema glavnih vlanih napona (probijanje);
bra izvedba (otputanje oplate nakon tri dana); povoljnije stanje
uporabljivosti (pukotine, progibi); poveana trajnost; manja teina u
odnosu na klasine armiranobetonske stropove.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2008/09

58