Konstrukcijski Sustavi Zgrada

Konstrukcijski sustavi zgrada
Izv.prof.dr.sc. Davor Grandi
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE
ZGRADA
Armiranobetonsko okvirne konstrukcije izvode se kao monolitne

i kao montane konstrukcije.
Osnovni konstrukcijski elementi zgrada mogu se podijeliti na:
vertikalne elemente (stupovi, zidovi i jezgre)

horizontalne elemente (stropni konstrukcijski elementi i grede)
temelje (temeljni trakovi i ploe, temelji samci itd.)
Stropni konstrukcijski elementi ili stropne konstrukcije mogu biti:
pune armiranobetonske i prednapete ploe nosive u jednom ili dva

smjera
ploe pojaane rebrima
sitnorebrasti stropovi
uplje ploe
sustavi olakanih ploa
Okvirne konstrukcije
stup
ploa
greda
temelj
Prikaz konstrukcijskih elemenata armiranobetonske okvirne zgrade
U vrijeme procvata armiranog betona uvelike su se gradile

okvirne konstrukcije.
Za razliku od konstrukcija od drugih materijala (drvo, elik) lako

se izvode kruti vorovi okvira.
Okviri se i danas esto rabe kao element armiranobetonskih

graevina.
Okviri se mogu biti ravninski ili prostorni, tj. mogu se tako

proraunski tretirati.
Zglobovi mogu biti pogodni u sluaju loeg temeljnog tla ili

velikih deformacija zbog promjene temperature.
Ravninski okviri
Prostorni okviri
Proraunska shema (model) okvirne konstrukcije mora to

vjernije odraavati stvarno ponaanje pod djelovanjem
optereenja te prinudnih i sprijeenih deformiranja.
Okvirna konstrukcija se naelno proraunava u tri faze:
orijentacijsko odreivanje presjeka radi dobivanje vlastite teine,

priblini proraun konstrukcije kako bi se odredile tonije dimenzije
presjeka elemenata za odreivanje njihovih krutosti,
konani statiki proraun konstrukcije na temelju kojega se
dimenzioniraju elementi, a zatim se konstruira armatura
Orijentacijske visine presjeka greda dane su tablici na

sljedeem slajdu.
irina grede uzima se od 1/3 do 1/2 visine.
Visine presjeka greda okvira:
Treba projektirati duktilne okvire kod kojih e se u potresu otvoriti to

vei broj plastinih zglobova.
Plastini zglobovi trebaju se u graninom stanju nosivosti prvenstveno
otvoriti u gredama kako bi se ostvario boni mehanizam sloma s
plastinim zglobovima u gredama i u podnoju stupova.
Okvirne konstrukcije omoguuju arhitektma veliku slobodu pri

oblikovanju prostora pa su se esto izvodile.
Meutim, ponaanje tih konstrukcija u jakim potresima pokazalo je da
su previe deformabilne u horizontalnom smjeru.
Nekonstrukcijski dijelovi i oprema stoga mogu biti tako uniteni da
zgrada postaje neupotrebljiva, iako je dolo samo do umjerenog
oteenja nosive okvirne konstrukcije, bez uruavanja.
duina
izvijanja
Nepridrani okvir
Pridrani okvir
Pridrani okviri su preko armiranobetone krute stropne

konstrukcije pridrani uz pomo vertikalnih elemenata vee
krutosti (armiranobetonski zidovi i jezgre):
Veliku fleksibilnost okvirnih konstrukcija nastoji se umanjiti

izvedbom zidova za ukruenje te tako nastaju (mjeoviti)
dvojni sustavi.
Dvojni konstrukcijski sustavi
Dvojni sustavi su oni kod kojih potresne sile preuzimaju dijelom okviri
a dijelom nosivi zidovi (eng. shear walls).
Uz pretpostavku stropova koji su beskonano kruti u vlastitoj ravnini
raspodjela na pojedine sklopove razmjerna je njihovoj horizontalnoj
krutosti.
Dvojni konstrukcijski sustavi
Takvi su sustavi dobri sve dok se potuju naela simetrije masa i

krutosti te kontinuiteta po visini.
Ekscentrino postavljanje nosivih zidova dovodi do pojava torzijskih
oscilacija koje valja izbjei.
Zidni konstrukcijski sustavi
To su konstrukcije kod kojih dominantni sustav ukruenje konstrukcije

ine armiranobetonski zidovi rasporeeni po tlocrtu zgrade u dva
razliita smjera.
Armiranobetonskim zidom u jednom se koraku rjeavaju pitanja
arhitektonskog oblikovanja, pitanja konstrukcije, zatite od buke,
poara i vlage.
Nosivi se zidovi projektiraju u dva glavna smjera graevine.

Mogu biti bez otvora ili s njima (zidovi s otvorima ili povezani
zdovi), u kojem sluaju spojne grede iznad otvora (nadvoji)
moraju biti predviene da preuzmu unutarnje sile koje nastaju
zbog zajednikog rada dijelova.
zida s obje strane otvora. to je vei otvor izmeu zidova to je
slabiji nadvoj zidovi se ponaaju blie dvama neovisnim
zidovima.
Ako je otvor malen, njegov je utjecaj zanemariv zid se ponaa
kao cjelina.
Horizontalna krutost nosivih zidova bitno je vea od krutosti
okvira pa su i pomaci pri potresu manji.
Te su se konstrukcije pokazale kao dobre za potresna podruja,
no postoje specifinosti koje one moraju zadovoljiti.
Razliita geometrija nosivih armiranobetonskih zidova zgrada
Nearmirani betonski zidovi kao elementi koji imaju krhko

ponaanje nisu dopustivi neovisno o tome to proizlazi iz
prorauna.
Minimalna armatura osigurava im umjereno duktilno
ponaanje.
Zidovi moraju biti neprekinuti od vrha do temelja, ne smiju
se prekidati u prizemlju ili oslanjati na stupove.
Mora im se dokazati nosivost za djelovanje momenta
savijanja i poprene sile.
Nosivost temelja mora biti vea od nosivosti zida u
presjeku iznad temelja.
Armatura nosivih zidova potresno otpornih zgrada
Stropne konstrukcije
Nosivi sustav zgrada ine krovna i stropne konstrukcije,

koje se oslanjaju na okvirnu konstrukciju ili zidove ili,
kombinirano, na okvire i zidove.
Stropna i krovna konstrukcija, osim to prenose vertikalno
optereenje na okvire i zidove, slue i kao horizontalno
ukruenje za prijenos horizontalnih sila na vertikalna
ukruenja.
Zbog svoje velike irine, te konstrukcije se mogu smatrati
apsolutno krute u vlastitoj ravnini.
Ta je pretpostavka znaajna za proraun vertikalnih
ukruenja jer osigurava jednake pomake svih ukruenja u
razini stropa.
Ravne ploe
Nema grede izmeu stupova. Umjesto toga,
strop je jako armiranu oba smjera.
Ploe s gredama
Ploe su tanje i imaju manje armature, to znai
da su ekonominije. Mogu biti nosive u jednom ili
u dva smjera (kada je omjer duljeg i kraeg
raspona vei od 2).
Ravne ploe na grednim trakovima
Ploe s ojaanjima iznad stupova (kapitelima)

Otpornije su na proboj od ravnih ploa. Mogu biti
neto tanje.
Ploa ojaana rebrima
Rebra su oslonjena na glavne grede koje su
oslonjene na stupove.
Ploa nosiva u jednom smjeru oslonjena na

grede
Otpornije su na proboj od ravnih ploa. Mogu biti
neto tanje.
Sustavi oupljenih ploa

Smanjena vlastita teina.
Stropovi bez greda ravne i gljivaste ploe

i kasetirani stropovi
Kapiteli gljivastih ploa
Koncepcija konstruiranja zidanih zgrada

Uvod
Osim kvalitete graevnih materijala, na oteenja zidanih zgrada u

svim dosadanjim potresima veliki utjecaj imalo je primijenjeno
arhitektonsko, te s njim povezano konstrukcijsko rjeenje zgrada.
Zgrade s pravilnim tlocrtom konstrukcije, s pravilno povezanim

zidovima te povezani u stropnim ravninama esto su se u potresu
ponaali povoljno, iako nisu bile proraunane i projektirane za potresno
djelovanje.
Kako bi se lake i uinkovitije postigla odgovarajua protupotresna

otpornost zidanih konstrukcija zgrada potrebno je pridravati se
sljedeih temeljnih naela:
Jednostavnost i pravilnost konstrukcije, tj. Jednolikost i simetrinost
Redundantnost (viestruka statika neodreenost) (robustnost)
Krutost stropnih dijafragmi
Prikladno temeljenje

Uvod
Nejednolikost konstrukcije u potresu dovodi do koncentracije

naprezanja koja mogu dovesti do tekih oteenja ili uruavanja
konstrukcije.
Elementi koji se odupiru djelovanju potresa (zidovi) moraju biti

predvieni u dva glavna smjera zgrade u suprotnom su posljedice
teke.
Simetrini raspored zidova u tlocrtu sprijeit e mogunost torzijskih

vibracija, koje mogu biti uzrokom neokivanog ponaanja konstrukcije
u potresu.
Zbog istog razloga, potrebno je ograniiti dimenzije tlocrtnih istaka ili

udubljenja.
Treba posvetiti pozornost povezivanju krutih stropnih dijafragmi i

zidova.
Prikladno temeljenje vrlo je bitno, jer ako bi dolo do sloma temeljnog

tla prije nego konstrukcije same, zgrada bi bila izloena ozbiljnom riziku
od prevrtanja.

Uvod
Prikladno
Neprikladno
Tlocrtni raspored nosivih zidova

Konstrukcijsko oblikovanje
Iskustvo i naknadne parametarski prorauni zgrada na potres

ukazuju da bi se trebalo pridravati sljedeih opih kriterija
pravilnosti konstrukcije u tlocrtu i po visini:
konstrukcija zgrade treba biti priblino simetrina u svakom

glavnom smjeru tlocrta s obzirom na raspored krutosti i masa
o oba smjera zgrade treba predvidjeti dovoljno nosivih zidova s

priblino jednakom plotinom i krutou
tlocrtni oblik zgrade treba biti jednostavan
radi toga udubine ili istaci ne smiju prelaziti 25% tlocrtne dimenzije
zgrade
zbog umanjenja nepovoljnih torzijskih uinaka zbog razlika u

gibanju tla poeljno je da duljina zgrade ili pojedinog dijela zgrade
ne bude vea od etiri irine
Koncepcija konstruiranja zgrada

dilatiranje dugih zgrada sa sloenim tlocrtnim oblikom (L, T, U ili +

oblici presjeka) moe biti nuno kako pi se postigla simetrinost i
pravokutnost pojedinih dijelova
preporuuje se da potresna razdijelnica (dilatacija) na bude tanja od 30

mm, a za svaki kat trebalo bi dodatati jo 10 mm ako visina zgrade
prekorauje 9 m
zgrada takoer treba biti pravilna po visini, kako ne bi dolo do

koncentracije naprezanja i disipacije energije u ogranienim podrujima
mjeoviti konstrukcijski sustavi kao to je kombinacija zidanih zidova u

jednog kata s armiranobetonskim okvirnim sustavom u drugom katu
nije doputen
ponekad je kombinacija AB stupova i zidanih zidova nuna zbog

arhitektonskih razloga
u tom sluaju nosivi zidani zidovi trebaju biti armirani kako bi im se

poboljala duktilnost

Primjeri pravilnih tlocrtnih oblika zgrada

Nepravilne zidane zgrade treba dilatirati u pravilne dijelove

Prikladno
Neprikladno
Naela oblikovanja zgrade po visini
Loe

Treba izbjegavati mjeovite konstrukcijske sustave

Radi osiguranja ponaanja stropnih konstrukcija kao krutih

dijafragmi potrebno je pridravati se sljedeih naela:
svaki strop treba bit smjeten u jednoj ravnini, treba izbjegavati

nagle denivelacije
ponaanje stropnih dijafragmi kao krutih diskova ne smije biti

narueno prisutnou diskontinuiteta, kao to su stubita
stoga se podruja velikih otvora u stropnim dijafragmama moraju

ojaati posebnom armaturom ili serklaima
ploe nosive u dva smjera trebaju imati prednost pred

jednosmjernim ploama, jer one imaju jednolikiju raspodijeljuju
optereenja na nosive zidove

Dimenzije, visine zgrada i broj katova
Preporuena najvea visina zgrada H i najvea katnost n (Tomaevi)
Vrno ubrzanje tla

Nearmirano zie
Omeeno zie
Armirano zie

Raspored nosivih zidova
Kako bi se postigla dobra potresna svojstva zgrade zidovi zgrada

moraju biti jednoliko rasporeenu dva meusobno okomita smjera.
U tablici su prikazane preporuene najvee veline razmaka izmeu

nosivih zidova (Tomaevi):
Vrno ubrzanje tla
Nearmirano zie
Omeeno zie
Armirano zie
Bez obzira na preporuene vrijednosti u gornjoj tablici nosivost

konstrukcije mora se proraunski provjeriti.

Raspored nosivih zidova
Geometrijski zahtjevi za zidove prema HRN EN 1998-1 (Eurokod 8):

Otvori u zidovima
preporuke za raspored i veliinu otvora u zidovima:
otvori trebaju biti smjeteni u onim zidovima koji su izloeni manjem

intenzitetu vertikalnih gravitacijskih optereenja
otvori trebaju biti predvieni izvan podruja izravnog utjecaja

koncentriranog optereenja na mjestu oslonaca greda
na svakom katu otvori trebaju biti smjeteni na istom poloaju po

vertikali (jedan iznad drugoga)
otvori trebaju biti smjeteni simetrino u tlocrtu zgrade
vrh otvora u svakom katu treba biti u istoj horizontalnoj razini
otvori ne smiju presjecati horizontalne serklae na vrhu nosivih

zidova

Otvori u zidovima
dodatno navedenim uvjetima, ukupna duljina otvora u jednom

zidu ne treba prekoraiti polovicu njegove duljine
takoer je preporuljivo da u sluaju koritenja opeke ili openih

blokova u podrujima velikog potresnog intenziteta u svakom od
dva glavna okomita smjera predvidjeti plotinu horizontalnog
presjeka svih zidova ne manju od 3 % bruto tlocrtne plotine
kata

Vertikalni serklai
da bi se osigurala cjelovitost konstrukcije, armiranobetonski vertikalni

serklai se izvode na svim kutovima, krajevima i presjecitima zidova,
na razmaku ne veem od 4 do 5 m
vertikalni serkla
vertikalni serkla

Nekonstrukcijski elementi
slom ili ruenje nekonstrukcijskih elemenata, kao to su

pregradni zidovi, dimnjaci, zidna obloga, ornamenti itd, moe
dovesti i do ljudskih rtava
svi ovi elementi moraju se privrstiti s pomou serklaa,

armature, elinih spona, raznih privrsnih sredstava itd.
zabatni zidovi i dimnjaci i nadozidi izloeni su pojaanom

potresnim silama zbog njihovog asikronog vibriranja u odnosu na
nosivu konstrukciju zgrade

Nekonstrukcijski elementi
Povezivanje zabatnog zida i nadozida za konstrukciju zgrade s

vertikalnim (tie-column) i horizontalnim serklaima (bond-beam)

Stropovi i krovovi
Tipini primjeri monolitne izvedbe na mjestu gradnje armiranobetonskih

ploa i horizontalnih serklaa (bond-beam)

Stropovi i krovovi
Tipini primjeri polumontanih stropova s tlanom ploom i

horizontalnim serklaima

Stropovi i krovovi
Tipini primjeri stropnih ploa izvedenih od panelnih

predgotovljenih elemenata

Horizontalni serklai
horizontalni armiranobetonski serklai ine horizontalni

vezni sustav koji:
prenose horizontalne sile prouzroene potresom sa stropova na

nosive zidove
poboljavaju krutost horizontalnih stropnih dijafragmi u vlastitoj
ravnini
u kombinaciji s vertikalnim armiranobetonskim serklaima
poboljavaju vrstou i sposobnost zidanih zidova za disipaciju
energije u potresu
radi postizanja pretpostavljenog ponaanja, mnoge su preporuke

i konstrukcijski detalji predloeni na temelju iskustva i
eksperimentalnih istraivanja
najnii razred betona je C16/20

Horizontalni serklai
u sluaju stropa fleksibilnog u vlastitoj ravnini horizontalni

serklai su optereeni vibracijama zidova okomito na vlastitu
ravninu i vlakom prouzroenim posminim naprezanjem zida u
vlastitoj ravnini
meutim, u sluaju monolitnih stropova, serklai predstavljaju

sastavni dio stropnih dijafragmi
u tom sluaju njihova armatura preuzima vlak koji nastaje u

vlanom pojasu dijafragme (djeluje kao horizontalni zidni nosa)
izloene potresnom optereenju

Nadvoji, balkoni i nadstrenice
Tipina konfiguracija nadvoja u potresnim podrujima

balkoni i nadstrenice su tipini konzolni elementi kod kojih se u

potresu mogu pojaviti nepovoljne vertikalne vibracije
preporuuje se da se radi smanjenja vertikalnih vibracija ogranii

raspon balkona, nadstrenica i ostalih konzolnih elemenata
ogranii na:
1,20 m za konzolne ploe izvedene zajedno s katnom stropnom

ploom
0,50 m za konzolne ploe usidrene u serkla, bez kontinuiteta sa
stropnom ploom

stabilnost balkona ili konzola raspona veih od preporuenih

trebalo bi provjeriti uzimajui u obzir vertikalnu komponentu
potresnog djelovanja
osim razmatranog horizontalnog elementa valja uzeti i krutost

konstrukcije ili elemenata na koje su prikljueni

Krovovi
kako bi se inercijale sile potresa iz krova mogle prenijeti u

podupirajue zidove, krovna konstrukcija mora biti prikaldno
pridrana u oba okomita smjera i usidrena u armiranobetonske
serklae na vrhu zidova
konstrukcijski sustavi krovova koji u nadozide unose

horizontalne sile treba izbjegavati
ukoliko se to ne moe izbjei, nadozidi moraju biti usidreni u

najgornju stropnu konstrukciju preko vertikalnih serklaa na
odgovarajuem razmaku
u svrhu smanjenja potresnih optereenja, lakim krovnim

konstrukcijama i pokrovima valja dati prednost

Krovovi
Tipina drvena krovna konstrukcija
Ponaanje zidanih zgrada u potresu

TIPOVI ZIDANIH ZGRADA
ukupni fond zidanih zgrada moe se prema veremenu gradnje

podijeliti u etiri skupine:
zidane zgrade starog tipa

zidane zgrade s monolitnim stropnim konstrukcijama
zidane zgrade s vertikalnim serklaima i monolitnim stropnim
konstrukcijama (omeeno zie)
armirano zie
zgrade starog tipa su sve zgrade kod kojih su nosivi zidovi

meusobno nepovezani stropnim konstrukcijama
stropne konstrukcije u takvim zgradama redovito su drvene, ili

su to lukovi ili svodovi od opeke ili kamena
za sve zgrade ovog tipa moe se rei da su graene na temelju

zanatskog iskustva

zgrade s monolitnim stropnim konstrukcijama su one kod kojih

su nosivi zidovi optereeni i povezani s armiranobetonskom
stropnom konstrukcijom
stropna konstrukcija se kod ovih zgrada smatra beskonano

kruta u svojoj ravnini
zbog eventualnog nepodudaranja sredita masa i krutosti mogu

se pojaviti torzijski uinci
krutima u svojoj ravnini smatraju se oni stropovi koji su izvedeni

kao pune armiranobetonske ploe, te rebrasti i polumontani
stropovi kod kojih je tlana ploa armirana i ima najmanju
debljinu 4 cm

zgrade s vertikalnim serklaima i monolitnim stropnim

konstrukcijama grade se kod nas nakon 1963. godine (Skopje)
povoljno ponaanje takvih zgrada govori o uinkovitosti

omeenog zia
u Hrvatskoj jo nema nekog znatnijeg iskustva u primjeni

armiranog zia, pa i o njihovom ponaanju za vrijeme potresa

OTEENJA pojedninih elemenata
teki pokrovi klize s krovova (kamene ploe, kupe kanalice,

crijep) ve i kod umjerenih potresa
krovne konstrukcije koje nisu prostorno ukruene gube

stabilnost i prevru se ili gube oslonce i uruavaju se
dimnjaci se esto rue i kod slabijih potresa
zabatni zidovi u razini krovita i tavana, tzv. lastavice rue se

prevrtanjem i kod slabijih potresa

OTEENJA pojedinih elemenata
Ruenje krovita, Ulcinj, 1979.

Ruenje zabatnih zidova, Slavonski Brod, 1964.

pregradni zidovi u zidanim zgradama izloeni su optereenjima

u vlastitoj ravnini i okomito na nju
oni redovno nisu odvojeni od nosive konstrukcije pa slijede

njezine pomake
esto su obukani debelom slijem buke pa mort otpada na

velikim povrinama
pregradni zidovi od opeke zidani na kant lako se rue izvan

vlastite ravnine
obloni zidovi proelja zgrada odvajaju se i rue ako nisu

povezani s nosivom konstrukcijom

Oteenje pregradnih zidova, Skopje, 1963.
Obloni zid odvojen od

nosivog, Petrovac, CG, 1979.

otpadaju podgledi od debele buke na podlozi od trstike ili

letava zbog vertikalne komponente potresnog djelovanja
konzolna stubita podlona su oteenju i uruavanju
oteenje armiranobetonskih stubinih krakova nastupit e

zbog pogreaka u armiranju ili zbog velikog meukatnog
pomaka
do oteenja svodova i lukova dolazi zbog razmicanja oslonaca
kod manjih pomaka javljaju se pukotine u tjemenu ili uz

oslonce, a kod veih pomaka dolazi do ruenja
kod spona od kovanog eljeza nepoznato stanje korozije na

nevidljivim dijelovima

Raspucali kameni svodovi, Roat,

Dubrovnik, 1979.

OTEENJA glavnog nosivog sustava
do sloma nosivog zida od kamena, opeke, betonskih ili openih

blokova optereenoga stalnim vertikalnim i horizontalnim
djelovanjem potresa moe doi na vie naina
kod zgrada kod kojih stropovi ne povezuju zidove na

zadovoljavajui nain, svaki zid djeluje za sebe i deformira se u
smjeru svoje manje krutosti
zid se savija u smjeru okomitom na vlastitu ravninu
kod umjereno jakog potresa tada dolazi do horizontalnih

pukotina na spoju stropne konstrukcije i zida i vertikalne
pukotine na spoju dvaju meusobno okomitih zidova

Pukotine na spoju zid-strop,

Kozjansko, Slovenija, 1974.
Razdvajanje nosivih zidova po vertikalnoj

spojnici, Posoje, Slovenija, 1976.

Zid na proelju sruen savijanjem izvan svoje ravnine, Kumbor, CG, 1979.

Karakteristine X pukotine kod zidane zgrade s monolitnim stropnim

konstrukcijama, Budva, CG, 1979.
68

Karakteristina X pukotina na kutu zgrade, Skopje 1963.

ako potres potraje dulje, lome se svi nosivi zidovi u prizemlju
vertikalno optereenje nema se vie preko ega prenijeti do tla i

zgrada sa rui skraivanjem za visinu prizemlja

Potpuno uruavanje prizemlja zidane zgrade, Skopje 1963.

Uinak mekog prizemlja, Furlanija 1976.
72
zidana zgrada u sutini predstavlja konstrukciju prostornog,

kutijastog tipa
analize ponaanja i oteenja zidanih zgrada u potresu

pokazale su da ponaanje zidane zgrade kao cjeline ponajvie
ovisi o nainu i stupnju povezanosti zidova
kod starih zidanih zgrada s drvenim grednicima koji nisu

adekvatno povezani sa zidovima, pojedini zidovi e se u
potresu meusobno odvajati
na spojevima zidova nastaju vertikalne pukotine

Vibracije zidanih zgrada u potresu u ovisnosti o stupnju povezanosti zidova
74

Konstrukcijski Sustavi Zgrada

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Konstrukcijski Sustavi Zgrada

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Konstrukcijski sustavi zgrada

Izv.prof.dr.sc. Davor Grandi

Armiranobetonsko okvirne konstrukcije izvode se kao monolitne

vertikalne elemente (stupovi, zidovi i jezgre)

Stropni konstrukcijski elementi ili stropne konstrukcije mogu biti:

pune armiranobetonske i prednapete ploe nosive u jednom ili dva

Prikaz konstrukcijskih elemenata armiranobetonske okvirne zgrade

U vrijeme procvata armiranog betona uvelike su se gradile

Za razliku od konstrukcija od drugih materijala (drvo, elik) lako

Okviri se i danas esto rabe kao element armiranobetonskih

Okviri se mogu biti ravninski ili prostorni, tj. mogu se tako

Zglobovi mogu biti pogodni u sluaju loeg temeljnog tla ili

Proraunska shema (model) okvirne konstrukcije mora to

orijentacijsko odreivanje presjeka radi dobivanje vlastite teine,

Orijentacijske visine presjeka greda dane su tablici na

Treba projektirati duktilne okvire kod kojih e se u potresu otvoriti to

Okvirne konstrukcije omoguuju arhitektma veliku slobodu pri

Pridrani okviri su preko armiranobetone krute stropne

Veliku fleksibilnost okvirnih konstrukcija nastoji se umanjiti

Dvojni konstrukcijski sustavi

Dvojni konstrukcijski sustavi

Takvi su sustavi dobri sve dok se potuju naela simetrije masa i

Zidni konstrukcijski sustavi

To su konstrukcije kod kojih dominantni sustav ukruenje konstrukcije

Zidni konstrukcijski sustavi

Nosivi se zidovi projektiraju u dva glavna smjera graevine.

Zidni konstrukcijski sustavi

Razliita geometrija nosivih armiranobetonskih zidova zgrada

Zidni konstrukcijski sustavi

Nearmirani betonski zidovi kao elementi koji imaju krhko

Zidni konstrukcijski sustavi

Armatura nosivih zidova potresno otpornih zgrada

Nosivi sustav zgrada ine krovna i stropne konstrukcije,

Ploe s ojaanjima iznad stupova (kapitelima)

Ploa nosiva u jednom smjeru oslonjena na

Sustavi oupljenih ploa

Stropovi bez greda ravne i gljivaste ploe

Kapiteli gljivastih ploa

Koncepcija konstruiranja zidanih zgrada

Osim kvalitete graevnih materijala, na oteenja zidanih zgrada u

Zgrade s pravilnim tlocrtom konstrukcije, s pravilno povezanim

Kako bi se lake i uinkovitije postigla odgovarajua protupotresna

Koncepcija konstruiranja zidanih zgrada

Nejednolikost konstrukcije u potresu dovodi do koncentracije

Elementi koji se odupiru djelovanju potresa (zidovi) moraju biti

Simetrini raspored zidova u tlocrtu sprijeit e mogunost torzijskih

Zbog istog razloga, potrebno je ograniiti dimenzije tlocrtnih istaka ili

Treba posvetiti pozornost povezivanju krutih stropnih dijafragmi i

Prikladno temeljenje vrlo je bitno, jer ako bi dolo do sloma temeljnog

Koncepcija konstruiranja zidanih zgrada

Tlocrtni raspored nosivih zidova

Koncepcija konstruiranja zidanih zgrada

Iskustvo i naknadne parametarski prorauni zgrada na potres

konstrukcija zgrade treba biti priblino simetrina u svakom

o oba smjera zgrade treba predvidjeti dovoljno nosivih zidova s

tlocrtni oblik zgrade treba biti jednostavan

zbog umanjenja nepovoljnih torzijskih uinaka zbog razlika u

Koncepcija konstruiranja zgrada

dilatiranje dugih zgrada sa sloenim tlocrtnim oblikom (L, T, U ili +

preporuuje se da potresna razdijelnica (dilatacija) na bude tanja od 30

zgrada takoer treba biti pravilna po visini, kako ne bi dolo do

mjeoviti konstrukcijski sustavi kao to je kombinacija zidanih zidova u

ponekad je kombinacija AB stupova i zidanih zidova nuna zbog