ZIDANE KONSTRUKCIJE ODGOVORI

1. to je mort za zidanje, emu slui i koja je njegova uloga?

Mort je materijal koji se sastoji od mjeavine anorganskog veziva, agregata
i vode, a smije sadravati i dodatke. Slui za povezivanje zidnih elemenata
i pomou njega se ostvaruje vrstoa zia.
Uloga morta pri zidanju je:
- izravnavanje geometrijskih odstupanja blokova i njihovo meusobno
vezanje,
- ravnomjerna raspodjela tlanih napona
2. Sastav morta
Vezivo hidratizirano vapno, hidrauliko vapno, cement. Vezivo mora biti u
skladu sa specifikacijom kakvoe.
Agregat pijesak ili kakav drugi materijal doputen normama. Mora biti
bez tetnih primjesa i neistoe sa zrnom agregata manjim od 4 mm.
Voda ne smije saravati tetne tvari. Pitka je voda prikladna, a druge
vode moraju se ispitati na pogodnost (propisano normama)
3. Nabrojte vrste mortova.
Cementni mort spravljen od odreenih omjera cementa i pijeska, s
plastifikatorima ako je potrebno
Cementno-vapneni mort mjeavina odreene koliina cementa, vapna i
pijeska (produni mort)
Hidraulini vapneni mort mjeavina hidratiziranog vapna i pijeska u
propisanim omjerima
Tankoslojni mort Unaprijed pripremljeni (ready mixed) cementni mort s
najveim zrnom pijeska od 1 mm s dodacima. Nanosi se u debljinama 1 do
3 mm Unaprijed pripremljeni mort Doprema se na gradilite u suhom
stanju u vreama (ready mixed) ili ve pripremljen za ugradnju u
vlanom stanju (ready-to use) s usporivaima vezanja
Lakoagregatni mort spravljen s lakim agregatom gustoe manje od 1000
kg/m3. Agregat je ekspandirana glina, perlit, plovuac i sl.
4. Kako se klasificira mort i koja je oznaka za karakteristinu tlanu
vrstou morta?
Slino oznakama drugih materijala (npr. beton), mort se klasificira prema
svojoj tlanoj vrstoi. Oznaava se oznakom M (od mortar) i brojem koji
predstavlja tlanu vrstou u [N/mm2]. Odnos komponenata morta
najee se odreuje volumno jer je praktinije, no toniji nain je teinsko
odreivanje omjera komponenti (kao pri izradi betona).

5. Nabrojte vrste zidova prema nainu zidanja.

Jednostruki zid (jednoslojni): zid bez meuprostora ili bez kontinuirane
okomite reke u svojoj ravnini.
Dvostruki zid sa zranim slojem, sa zranim slojem i toplinskom
izolacijom ili toplinskom jezgrom: zid koji se sastoji od dva paralelna
jednoslojna zida, koji su zidnim sidrima ili armaturom u reki meusobno
kruto spojeni. Vertikalno optereenje moe primiti samo jedan sloj ili oba
sloja. Razmak izmeu slojeva zida moe biti kontinuirano prazan (dvostruki
zid sa zranim slojem), djelomino ispunjen materijalom za toplinsku
izolaciju (dvostruki zid sa zranim i toplinskim slojem) ili potpuno ispunjen
materijalom za toplinsku izolaciju (dvostruki zid s toplinskom jezgrom). Ako
nije za razlikovanje naroito bitno, dvostruki zid sa zranim slojem, sa
zranim slojem i toplinskom izolacijom ili toplinskom jezgrom prema
Eurokodu 6 oznaava se kao "dvostruki zid sa zranim slojem".
Dvostruki zid bez zranog sloja: zid koji se sastoji od dva paralelna
jednoslojna zida, s vertikalnom uzdunom rekom izmeu njih (najvee
debljine 25 mm) ispunjenom mortom. Zidovi su zidnim sidrima meusobno
kruto spojeni tako da pod optereenjem djeluju zajedniki kao jedan
presjek.
Dvostruki zid s ispunjenim slojem: zid koji se sastoji od dva
paralelnazida koja dijeli razmak od najmanje 50 mm. Meuprostor izmeu
njih ispunjen je betonom, a zidovi su zidnim sidrima ili armaturom reki
meusobno kruto spojeni tako da pod optereenjem djeluju kao jedan
presjek.
Obloni zid: zid koji slui kao obloga, a nije zidan u vezu i nema doprinosa
krutosti i nosivosti zida u pozadini.
Jednoslojni fasadni zid: zid s fasadnom opekom kao vidljivim licem, koji
je s unutranjim dijelom zidan u vezu tako da pri optereenju djeluju kao
jedan presjek.
Zid s leajnom rekom morta u vidu traka: zid kod kojega se zidni
blokovi polau na reke u vidu dvije trake morta; trake morta nanesene su
na vanjske rubove zidnih blokova.
6. Podjela zidova prema nainu izvedbe.
Nearmirani zidovi - skup zidnih blokova poslaganih na odreeni nain i
meusobno spojenih mortom

Armirani zidovi - zid u ije je reke ili beton uloena armatura ili mrea,
najee od elika, tako da svi materijali u njemu preuzimaju svoj dio
djelujuih sila
Omeeni zidovi - zid u koji su ravnomjerno uneseni tlani naponi
pomou elika za pred napinjanje

7. Nabrojte mehanika svojstva nearmiranih zidova s njihovim

oznakama.
Karakteristina tlana vrstoa fk
Karakteristina posmina vrstoa fvk
Karakteristina vrstoa na savijanje fxk
Karakteristina referentna vlana vrstoa ft
Modul elastinosti i modul posmika (G)
8. Na koje se naine moe odrediti karakteristina tlana vrstoa zida?
Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) jest vrstoa ispod koje se,
bez uinaka ekscentriciteta, vitkosti ili sprijeenosti pomaka, ne oekuje
vie od 5% rezultata ispitivanja tlane vrstoe. Ovisi o karakteristikama
kako zidnog elementa, tako i morta. Odreuje se eksperimentalno na
samom zidu ili iz eksperimentalnih rezultata tlanih vrstoa zidnih
elemenata i morta te propisanim proraunom. Koeficijent varijacije ne
smije biti vei od 25%.
9. Na koje se naine moe odrediti karakteristina posmina vrstoa
zida?
Karakteristina z tlana vrstoa zia (fk) jest vrstoa ispod koje se
ne oekuje vie od 5% rezultata ispitivanja posmine vrstoe. Ovisi o
karakteristikama morta. Odreuje se eksperimentalno ili iz
eksperimentalnih rezultata.
Zidane konstrukcije su esto podvrgnute posminom djelovanju,
istovremeno s tlanim optereenjem. Posmina vrstoa smanjuje se s
poveanjem visine zida, a raste s porastom debljine. Stupanj zasienosti
vodom punih glinenih blokova za vrijeme zidanja ima utjecaj na
poetnu posminu vrstou, vrstoa je vrlo mala i promjenjiva ovisno da li
je opeka zasiena vodom ili je suha. Slom zidnih panela uslijed posmika je
uglavnom u dijagonalnom vlaku.
Pri malom predtlanom naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine
uglavnom du fuga, priblino pod kutem od 45o, a mjestimino odstupaju
od tog pravca. Ako se predtlano naprezanje povea, glavna vlana
naprezanja prouzroavaju slom pod veim kutem u odnosu na horizontalnu
ravninu, te pukotine prolaze vertikalno kroz fuge.
10. O emu ovisi posmina vrstoa zida?

Zidane konstrukcije su esto podvrgnute posminom djelovanju,

istovremeno s tlanim optereenjem. Posmina vrstoa smanjuje se s
poveanjem visine zida, a raste s porastom debljine. Stupanj zasienosti
vodom punih glinenih blokova za vrijeme zidanja ima utjecaj na
poetnu posminu vrstou, vrstoa je vrlo mala i promjenjiva ovisno da li
je opeka zasiena vodom ili je suha. Slom zidnih panela uslijed posmika je
uglavnom u dijagonalnom vlaku.
Pri malom predtlanom naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine
uglavnom du fuga, priblino pod kutem od 45o, a mjestimino odstupaju
od tog pravca. Ako se predtlano naprezanje povea, glavna vlana
naprezanja prouzroavaju slom pod veim kutem u odnosu na horizontalnu
ravninu, te pukotine prolaze vertikalno kroz fuge.
11. Nabrojte deformacijska svojstva mjerodavna za proraun
nearmiranog zida.
Deformacijska svojstva mjerodavna za proraun nearmiranog zia su:
MODUL ELASTINOSTI, E
POSMINI MODUL, G
PUZANJE, SKUPLJANJE I TOPLINSKO IRENJE
Deformacijska svojstva u pravilu se odreuju ispitivanjem na
reprezentativnim uzorcima.
12. Kako se odreuje modul elastinosti?
Modul elastinosti za kratkotrajno optereenje E mora se utvrditi prema EN
1052-1 pri uporabnom opetereenju, to znai treini najveeg
optereenja odreenog prema EN 1052-Modul elastinosti zidova varira u
velikim granicama (izmeu 500fk i 1500fk).
Ako ne postoje ispitivanja prema EN 1052-1, modul elastinosti zida za
kratkotrajno optereenje pri uporabnom optereenju kod dimenzioniranju
smije se uzeti sa E = 1000fk. Ovo je radi pojednostavljenja pri
dimenzioniranju, a orijentaciona je vrijednost i moe se promatrati kao
srednja. Pri proraunu graninog stanja uporabljivosti preporua se
reducirati E modul za 40%.
13. Skicirajte stvarni i raunski radni dijagram zida.

14.

- Radni dijagram zida

Koji faktori i kako utjeu na vrstou i nosivost zida?

Dimenzije i geometrijski odnosi zidnih elemenata

Ispunjenost horizontalnih i vertikalnih sljubnica
Omjer volumena i rasporeda upljina i vanjskih dimenzija
zidnih
Elemenata
Visina zia
vrstoa morta i zidnih elemenata
Zidni vez
Debljina sljubnica morta

Veu vrstou imaju zidovi izraeni od punih elemenata nego od

upljih (usporeuju se isti materijali)
- Za velike omjere volumena upljina i bruto volumena zidnih
elemenata, vrstoa se smanjuje
- Poveanjem omjera visine zidnog elementa i debljine zida smanjuje se
vrstoa
- Nepravilni zidni vez smanjuje vrstou
- Poveanjem debljine sljubnica smanjuje se vrstoa
15. Koje konstrukcije obuhvaa TPZK, a na koje se ne odnosi?
TPZK obuhvaa:
- Zie u graevinama koji su dio nosive zidane konstrukcije
- Zie u graevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije
(pregradno zie, parapeti i sl.)
Ne odnosi se na:
- Zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka
- Potporne zidove
- Propuste, mostove, brane, spremnike za tekuine
- Preteno dinamiki optereene konstrukcije
- Lukove, svodove, kupole i sl.
16. Nabrojte bitne zahtjeve za graevine
Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju
graevine su:
1. Mehanika otpornost i stabilnost
2. Zatita od poara
3. Higijena, zdravlje i zatita okolia
4. Sigurnost u koritenju
5. Zatita od buke
6. Uteda energije i toplinska zatita
17. to se podrazumijeva pod zahtjevom za mehaniku otpornost i
stabilnost?

Tehnika svojstva zidane konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja

graevine uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje radova (u
daljnjem tekstu: izvoenje zidane konstrukcije) i odravanju zidane
konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje
okolia, tako da tijekom graenja i uporabe predvidiva djelovanja na
graevinu ne prouzroe:
- ruenje graevine ili njezinog dijela,
- deformacije nedoputena stupnja,
- oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije zidane
konstrukcije,
- nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezinog dijela u odnosu
na uzrok zbog kojih su nastala.
18. Kada se graevni proizvod smije ugraditi u konstrukciju?
Graevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan
gradilita smije se ugraditi u zidanu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve
propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u
skladu s odredbama posebnog propisa. Mort, beton, armatura, zidni
elementi od prirodnog kamena i predgotovljeno zie izraeni na gradilitu
za potrebe toga gradilita, smiju se ugraditi u zidanu konstrukciju ako je za
njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom zidane konstrukcije i
ovim Propisom.
19. Kada rekonstrukcija odnosno adaptacija graevine nemaju bitan
utjecaj na tehnika svojstva zidane konstrukcije ?
Smatra se da rekonstrukcija odnosno adaptacija graevine nemaju bitan
utjecaj na tehnika svojstva zidane konstrukcije ako su zateena tehnika
svojstva vezana za mehaniku otpornost i stabilnost zadovoljavajua i ako
se mijenjaju do ukljuivo 10% (npr. promjena mase graevine, promjena
poloaja sredita masa ili sredita krutosti, promjena raunskih vrijednosti
reznih sila u proraunskim presjecima i sl.).
20. Koliki je uporabni vijek zidane graevine?
Projektiranjem zidanih konstrukcija moraju se za graenje i projektirani
uporabni vijek graevine predvidjeti svi utjecaji na zidanu konstrukciju koji
proizlaze iz naina i redoslijeda graenja, predvidivih uvjeta uobiajene
uporabe graevine i predvidivih utjecaja okolia na graevinu. Projektom
zidane konstrukcije mora se dokazati da e graevina tijekom
graenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev
mehanike
i stabilnosti, otpornost na poar, te druge bitne zahtjeve u skladu s
posebnim propisima.
Ako nije drukije propisano, uporabni vijek graevine je najmanje 50
godina.
21. Koje se norme primjenjuju za proraun zidanih konstrukcija?

Na projektiranje zidanih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme:

nHRN ENV 1991 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na
konstrukcije
HRN ENV 1996 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
HRN ENV 1997 Eurokod 7: Geotehniko projektiranje
HRN ENV 1998 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
Napomena 1: Popis norma nije konaan
Napomena 2: Doputena je primjena i drugih pravila projektiranja zidanih
konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama, ako se
dokae da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa
najmanje na razini odreenoj hrvatskim normama.
22. to mora sadravati tehniki opis, proraun i program kontrole i
osiguranja kvalitete zidane konstrukcije?
1. U tehnikom opisu
- opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia na
svojstva zidane konstrukcije,
- podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i podatke iz drugih
elaborata,
studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva zidane konstrukcije,
- opis zidane konstrukcije, ukljuivo i temeljenje,
- opis naina izvoenja zidane konstrukcije i ugradnje pojedinih graevnih
proizvoda,
- razred izloenosti betonskih dijelova zidane konstrukcije.
2. U proraunu graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti
- podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na graevinu,
- podatke o temeljnom tlu i proraunskom ubrzanju tla,
- proraun graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti
zidane
konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proraune pojedinih
dijelova zidane konstrukcije, za sve faze izvoenja i uporabe graevine.
3. U programu kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije:
- razred nadzora izvoenja zidane konstrukcije,
- svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u zidanu
konstrukciju, ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o
oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
- ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji
se
izrauju na gradilitu za potrebe toga gradilita,
- kontrola graevnih proizvoda, koji se ugrauju u zidanu konstrukciju, prije
ugradnje,
- ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti zidane
konstrukcije,
- uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom
izvoenja

zidane konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih

odnosno
propisanih tehnikih svojstava
23. Kada je zidana konstrukcija uporabljiva ima projektom predviena
tehnika svojstva?
Smatra se da zidana konstrukcija ima projektom predviena tehnika
svojstva
i da je uporabljiva ako:
- su graevni proizvodi ugraeni u zidanu konstrukciju na propisani nain i
imaju ispravu o sukladnosti prema lanku 13. stavku 1. ovoga Propisa,
odnosno dokaze uporabljivosti prema lanku 13. stavku 2. ovoga Propisa,
- su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na
tehnika svojstva zidane konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
- zidana konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrene
ispitivanjem pokusnim optereenjem, kada je ono propisano kao obvezno,
ili
zahtijevano projektom, te ako o provjerama tih injenica postoje propisani
zapisi i/ili dokumentacija.
24. to obuhvaa odravanje zidane konstrukcije?
Odravanje zidane konstrukcije podrazumijeva:
- redovite preglede zidane konstrukcije, u razmacima i na nain odreen
projektom graevine, ovim Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u
skladu s odredbama Zakona o gradnji,
- izvanredne preglede zidane konstrukcije nakon kakvog izvanrednog
dogaaja ili po zahtjevu inspekcije,
- izvoenje radova kojima se zidana konstrukcija zadrava ili se vraa u
stanje
odreeno projektom graevine i ovim Propisom odnosno propisom u
skladu s
kojim je zidana konstrukcija izvedena.
25. to je hipocentar, a to epicentar?
Hipocentar: toka u dubini Zemljine kore u kojoj nastaje potres
Epicentar: projekcija hipocentra na povrinu Zemlje
26. Nabrojte vrste potresnih valova.
Prostorni potresni valovi: ire se iz hipocentra i mogu biti longitudonalni
(P-valovi) i transverzalni (S-valovi).
Povrinski potresni valovi: L-valovi i R-valovi.
27. Na koji se nain zapisuje potres?
Zapis potresa: karakteristike potresa mogu se opisati tzv. Zapisima
potresa (zapis ubrzanja, brzine i pomaka). Ubrzanje se zapisuje
ureajima koji se zovu akcelerometri.
28. to je povratni period potresa?

POVRATNI PERIOD: prosjeni vremenski interval izmeu dva

potresa.
Npr.: potres s povratnim periodom od 100 god. se oekuje 10 puta u
1000 god.
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je
Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.).
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini
je Npr: P2=1-P1=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100
god.).
Uvijek vrijedi da je zbroj vjerojatnosti: P1+P2=1.00
29. Nabrojte glavne razloge ruenja zidanih zgrada zbog uinaka potresa.
FLEKSIBILNO (mekano) PRIZEMLJE
FLEKSIBILNA (mekana) GORNJA ETAA
3. TORZIJSKI UINCI ZBOG NESIMETRINOG TLOCRTA (centar
masa i centar krutosti se ne poklapaju)
SLOM TEMELJNOG TLA I LIKVEFAKCIJA
30. Kako se osigurava otpornost graevine na potres?
- Djelovanje potresa se mora uvaavati ve pri ranoj fazi izrade
koncepta graevine (multidisciplinarni pristup).
- Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna.
- Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan.
- Konstrukcija treba biti statiki neodreena.
- Potrebno je osigurati otpornost graevine u oba glavna pravca.
- Nastojati izbjei uinke uvrtanja ili ih umanjiti.
- Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajui im stabilnost kroz
meusobnu povezanost
- Osigurati odgovarajue temeljenje (kruti i povezani temelji).
31. Kako se izbjegavaju uinci uvrtanja?
32. emu slue horizontalni i vertikalni serklai?
Horizontalni serklai omeuju a-b plou i izvode se po vrhu nosivih
zidova u ravnini a-b ploa.
Horizontalni i vertikalni serklai moraju biti povezani i sidreni u
elemente osnovnog nosivog sustava.
33. Na kojim se mjestima izvode horizontalni serklai?
Horizontalni serklai: Horizontalne a-b serklae treba izvesti u ravnini
svake m-k.
34. Na kojim se mjestima izvode vertikalni serklai?
Vertikalni serklai: Vertikalne serklae potrebno je izvesti oko otvora
povrine A > 1.5 m2. Vertikalne serklae treba izvesti na svakom
krianju i sueljavanju zidova.

35. Koji je najvei razmak vertikalnih serklaa?

Horizontalna udaljenost vertikalnih serklaa ne smije biti vea od 4 m.
36. Kako se armiraju serklai?
Armatura:Horizontalne i vertikalne a-b serklae armirati s najmanje Aa
2.4 cm2 uz vezivanje vilicama. Preklop ipki mora biti najmanje p 60
cm.
37. Koliko iznosi najmanja debljina nosivog zida?
MINIMALNE DEBLJINE ZIDOVA:
Debljine nosivih zidova ne trebaju biti manje od //100// mm. Obloni
zidovi ne trebaju biti tanji od //70// mm.
38. Koliko iznosi najmanje preklapanje zidnih elemenata u vezu nosivog
zida?
ZIDNI VEZOVI:
Zidni blokovi povezani mortom moraju biti zidani dokazanim vezom.
Zidni elementi moraju se u redovima preklapati tako de se zid ponaam
kao jedinstveni element. Da bi se postigao povoljan vez preklapanje zidnih
blokova mora iznositi minimalno 0,4 visine bloka ili najmanje 40 mm (vea
od navedene dvije dimenzije je mjerodavna). Na kutovima ili lomovima
zida treba preklapanje zidnih blokova biti ne manje od irine bloka. Da bi
se postiglo potrebno preklapanje u ostalom dijelu zida treba upotrijebiti
veznjake (skraeni komadi zidnog bloka).

39. Koje su doputene debljine reki od obinog i tankoslojnog morta?.

Debljina leajne reke i sudarnice kod primjene normalnog i lakog morta
treba biti ne manja od 8 mm i ne vea od 15 mm, te kod uporabe
tankoslojnog morta ne manje od 1 mm i ne vee od 3 mm.
40. Koliko iznosi najmanja duljina leaja pri prijenosu koncentriranih sila i
zato se ona ograniava?
Pojedinane sile trebaju se prenijeti na zid leajevima minimalne duine
100 mm
41. Kako su klasificirani uvjeti okoline? Zato se okolina klasificira?
Uvjeti okoline su podijeljeni u pet klasa okoline.
- Klasa okoline 1: Suha okolina kao to je unutranjost stambenih
zgrada, biroa, ukljuujui i unutranji sloj dvostrukog zida sa zranim
slojem koji vjerojatno nee biti vlaan.
- Klasa okoline 2: Vlana sredina u unutranjosti graevine kao npr.

praonice ili na otvorenom bez djelovanja smrzavanja i elementi u

neagresivnom tlu i/ili vodi.
- Klasa okoline 3: Vlana sredina s elementima izloenim mrazu.
- Klasa okoline 4: Sredine s morskom vodom s elementima potpuno ili
djelomino u vodi, u podruju prskanja vode ili u sredini sa zrakom
zasienim morskom vodom u obalnom podruju bez opasnosti od
mraza.
- Klasa okoline 5: Kemijski agresivna sredina u plinovitom, tekuem ili
vrstom stanju; vrijedi takoer za elemente graevine u agresivnom tlu.
42. Koliko iznose zatitni slojevi armature u reki?
Vea od 2 mm
43. Zato se mora osigurati dovoljna duljina sidrenja armature zida?

44. Na koje se naine armatura moe sidriti?

45.
Zato se mora osigurati najmanji razmak ipki armature u armiranom zidu?
Razmak ipki armature mora biti dovoljno velik da bi se mort ili beton
za ispunu mogao ugraditi i zbiti.
46. Koliku plotinu poprenog presjeka moraju imati serklai?
Armiranobetonski ili armirani zidni elementi kao uteui elementi zida
trebaju imati presjek najmanje //0,02// m2
47. Na koji se nain izvodi spoj zidova koji se kriaju?
Zidovi koji se kriaju moraju biti tako meusobno spojeni da mogu
predvieno vertikalno i horizontalno optereenje meusobno prenijeti.
Spoj na mjestu krianja treba biti izveden jednim od slijedeih naina:
- zidnim vezom ili
- sidrima ili armaturom koja vee oba zida, tako da nastane jednako
vrijedna veza kao kod zidnog veza.
48. Koja su doputena odstupanja zidova od projektiranog poloaja? Zato
je vano potovati ove tolerancije?
Najvea odstupanja dimenzija prema ENV 1996-1 su slijedea:
- odstupanje od vertkale: 20 mm u jednoj etai ili 50 mm na ukupnoj
visini graevine (vidi sliku); manja vrijednost je mjerodavna.
- vertkalni pomak (ekscentricitet): 20 mm pomak osi zida ispod ili iznad
meustropne ploe (vidi sliku 6.1(b));
- povrinska ravnost: 5 mm po metru, ali najvie 20 mm na 10 m.