1.

Naprezanja u tlu i uticaj vode u naprezanju u tlu

Unutar mase tla optereenje se prenosi dodirima izmeu zrna, ali se zbog
male dodirne povrine i nepoznatog odnosa dodira izmeu zrna, u
geomehanici pod pojmom NAPREZANJE U TLU podrazumijeva makroskopsko
naprezanje,

Uticaj vode u naprezanju u tlu

UZGON KADA NEMA TOKA VODE

2. Dodatno naprezanje u tlu i prikazi analitickog i grafickog rjesenja

raspodjele naprezanja

Dodatna naprezanja u tlu nastaju uglavnom zbog optereenja ograniene

povrine tla nekom graevinom. Kako je tlo heterogeno, uslojeno i
anizotropno, to treba uvesti neke pretpostavke, da bi se pojave nastale
uslijed dodatnih optereenja mogle izraunati. Te su pretpostavke slijedee:
- neizmjeran poluprostor;
- elastina sredina;
- linearno deformabilno;
- homogeno i izotropno
BOUSSINESQ je dao analitiko rjeenje raspodjele naprezanja u homogenom
izotropnom beskonanom poluprostoru, na koji se moe primjeniti HOOKE-ov
zakon, uslijed optereenja koncentriranom silom na povrini
3. Deformacijska svojstva tla opcenito o odnosu naprezanja deformacija

ZAPREMINSKA - zadran oblik, mijenja se volumen (moe se ostvariti

samo istjecanjem vode iz pora)
DISTORZIONA- mijenja se oblik, ne mijenja se volumen (moe se
ostvariti i bez istjecanja vode iz pora) Deformacija se ostvaruje nakon
PROMJENE stanja naprezanja

Deformacije tla uslijed dodatnih naprezanja ovise o:

- granulometrijskom i mineralokom sastavu tla
- vlanosti
- porozitetu
- prethodnim stanjima naprezanja u tlu
- nainu na koji se mijenja stanje naprezanja
- uvjetima deformacije
4. Metode odreivanja deformacijskih svojstava tla

Odreivanje deformacijskih svojstava tla vrlo je sloeno zbog:

- tlo je heterogen i izotropan materijal
- tlo je porozan materijal
- ponaanje tla je nelinearno
- postojee tehnoloke mogunosti mjerenja su ograniene
- dobivanje neporemeenih uzoraka je skupo, a za neka tla predstavlja
tehnoloki problem

Ispitivanje deformacijskih svojstava:

LABORATORIJ (edometar, troosni ureaj,...)
TERENSKI POKUSI (probna ploa, probno optereenje, penetracijski
pokusi,...)

5. Edometar i edometarski pokus

Ispitivanje deformacije sa sprijeenim horizontalnim (bonim) irenjem.

MODUL STILJIVOSTI

Edometar- Ispituje se potpuno zasieni uzorak u kojem se deformacija odvija

istiskivanjem vode iz uzorka. Mijenja se vertikalno optereenje (P) i mjeri
vertikalna deformacija (Dh). Vertikalna
deformacija odvija se samo na raun promjene volumena pora: Dh =De
6. Troosna kompresija(mjerenje deormacijskih svojstava)
7. Terenska ispitivanja-probna ploca

Modul deformacije

8. Staticka penetracija standardni penetracijski pokus SPT(dinamicka

penetracija)

gdje je:
P - sila utiskivanja iljka; F povrina vodoravnog poprenog presjeka iljka
penetrometra

Prema istraivanjima od Muhs (1971) za dobro graduirana ljunana tla uz

uvjet da qc > 3 MPa, vrijedi veza s modulom stiljivosti: Mk = (265 37) +
(2.8 0.3) qc
Francuski istraivai Jezequel i Goulet (1965) utvrdili su slijedei odnos
izmeu modula
elastinosti dobivenog Menard-ovim presiometrom i otpora prodiranja iljka
holandskog tipa

(Dutch penetrometar): E=2*qc

dinamika penetracija
Analizom podataka utvrdio je Bazara (1967) da se za dubine manje od onih
na kojima je normalno uspravno naprezanje sv < 230 kPa,kasnije utvreno
je da u sitnim rahlim vodom zasienim prainastim pijescima broj udaraca
opada uslijed pornih pritisaka pa su predloili korekciju broja udaraca na
nain:
N = 15 + 0.5 (N - 15)
Krupnije materijale nije mogue ispitivati noem ve se za njih upotrebljava
metalni iljak.
9. Teorija konsolidacije ili vremenski tijek slijeganja

SLIJEGANJE je proces pri kojem uslijed promjene naprezanja dolazi do

premjetanja estica i smanjenja upljina (pora) u tlu. Kod ZASIENOG
tla proces slijeganja vezan je na istjecanje vode iz pora, te kod male
propusnosti tla, ovaj proces postaje ovisan o vremenu i naziva se:
PROCES KONSOLIDACIJE

Proces KONSOLIDACIJE je pojava promjene pornog tlaka u tlu zbog

pojave dodatnih naprezanja na povrini, a funkcija je VREMENA (t) i
POLOAJA promatrane toke po dubini (z). PROSJENI STUPANJ

KONSOLIDACIJE:

10.Cvrstoca tla na smicanje(laboratorijska i terenska ispitivanja)

Za rjeenje veine inenjerskih zadaa u geotehnici, vrstoa tla na

smicanje je najvanije svojstvo:
- stabilnost kosina
- granina nosivost tla ispod temelja
- horizontalni pritisak na potporne konstrukcije
- trenje izmeu pilota i tla
Posmina vrstoa tla ovisi o tri osnovne komponente:
- otpor koji trenje prua klizanju izmeu estica
- kohezija i adhezija izmeu sitnih estica tla
- meusobno ukljetenje vrstih estica koje sprjeava deformaciju
GRANINO STANJE RAVNOTEE je stanje naprezanja pri kojem, za mali porast
naprezanja, deformacije naglo poinju rasti i konano postaju velike i bez
prirasta optereenja (NASTAJE SLOM).
11.Horizontalni (bocni) pritisci u tlu

HORIZONTALNI (boni) tlak u tlu ovisi o deformaciji tla u horizontalnom

smjeru (npr.
za tlo za koje vrijedi da je c = 0):

mirovanje tlak mirovanja h o v o s = e = s K

rastezanje (-s) aktivni tlak h a v a s = e = s K
kompresija (+s) pasivni tlak (otpor) h p v p s = e = s K

12.
Potporne konstrukcije, dimenzioniranje potpornih zidova EN 19985 2004 dodatak E (utjecaj potresa na opterecenje)
Osnovna podjela prema nainu njihove izgradnje:
- zasipane potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih
ne pritie)
potporni zidovi,
- ugraene potporne konstrukcije (grade se u tlu)
Osnovni uvjeti stabilnosti koje je potrebno provjeriti kod zasipanih potpornih
konstrukcija :lom temelja, klizanje, prevrtanje , globalni lom
Faktor sigurnosti na prevrtanje ("tradicionalni pristup") se definira kao odnos
momenata svih sila oko toke A koje zadravaju zid da se ne prevrne, prema
momentu svih sila koje prevru konstrukciju.
Izraz za proraun faktora sigurnosti na klizanje ("tradicionalni pristup") se
definira kao odnos sile trenja na dodiru temelj-tlo prema horizontalnim
silama koje guraju zid.
13.Potporne konstrukcije ugradjene u tlo (osiguranje graevnih jama)

Primjeri graninih stanja

"BRZA" METODA se koristi samo za preliminarne proraune ili privremene

manje znaajne graevine.

Metoda ekvivalentne grede (Blum, 1930.). Za rjeenje je potrebno

poznavati toku u kojoj je moment savijanja jednak 0. Ova vrijednost ovisi o
kutu unutarnjeg trenja j.
14.
Poboljsanje temeljnog tla
Pod poboljanjem temeljnog tla podrazumijevamo postupke u tlu ispod
temelja sa svrhom
promjene prirodnih svojstava tla i to sa ciljem da:
- poveamo posminu vrstou tla
-smanjimo stiljivost tla
-smanjimo vodopropusnost tla
Koriste se postupci kao to su:
- poveanje gustoe tla (zbijanjem, nabijanjem, vibriranjem, ugradnjom
ljunanih pilota,.......
- zamjena tla (Zamjena tla u zoni ispod temelja)
- poveanje strukturnog otpora tla(snienje razine podzemne vode,termiko
ovravanje tla)