Podjela prednapetih konstrukcija prema načinu prednapinjanja

1. Prethodno (adhezijsko) prednapinjanje (prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona)

2. Naknadno (kabelsko) prednapinjanje (prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona

1 2

Podjela prednapetih konstrukcija prema stupnju prednapinjanja

• potpuno prednapeti beton k=1 •
armirani beton k=0 •
ograničeno i djelomično prednapeti beton 0<k<1

gdje je k odnos momenta dekompresije i ukupnog momenta

Gubici i padovi sile prednapinjanja
Gubici sile:
Gubitak naprezanja zbog trenja
Gubitak naprezanja zbog prokliznuća klina
Gubitak naprezanja zbog elastičnih deformacija betona
Padovi sile
Pad naprezanja zbog skupljanja betona
Pad naprezanja zbog puzanja betona
Pad naprezanja zbog relaksacije čelika
Sila nakon gubitaka i padova

Stropne konstrukcije u visokogradnji.

. MASIVNE PLOČE 2. REBRASTE PLOČE 3. ŠUPLJE PLOČE 4. KOMPOZITNE STROPNE KONSTRUKCIJE 5.
SITNOREBRASTI POLUMONTAŽNI STROPOVI 6. STROPOVI OD GREDICA I BLOKOVA

Tankostjene krovne konstrukcije – bačvaste ljuske.

Bačvaste ljuske nastaju translacijom pravčaste izvodnice po dvjema jednakim vodilicama koje mogu
biti u obliku elipse, parabole i kružnice. Kod ovih ljusaka Gaussova krivina ( /( ) 1 2 κ = 1 r ⋅r ) je
jednaka nuli. Da bi sačuvale oblik, ove ljuske moraju završavati dijafragmama. Budući da meridijanske
sile nφ na uzdužnim rubovima moraju biti jednake nuli, opterećenje se ljuske može prenositi samo
njezinim savijanjem. Većinom se postavlja veći broj bačvastih ljusaka jednu uz drugu. Budući da se
kod takvih ljusaka horizontalni potisci (n ) susjednih ljusaka poništavaju, savijanje ϕ ⋅ cosϕ se u
poprečnom smjeru znatno smanjuje. Pri tome raspodjela uzdužnih sila nx približno odgovara
raspodjeli kakva vlada u gredi. Kako to vrijedi samo za srednje ljuske, krajnje bi trebalo proračunavati
po momentnoj teoriji, ili postavljanjem većeg broja poprečnih ukrućenja smanjiti poprečne
deformacije na minimum, pa i krajnje 21 ljuske proračunavati po membranskoj teoriji. To, naravno,
ima značenje približnog proračuna. Prema priloženom proračunu srednji valovi ljusaka se mogu
računati kao grede cilindrična presjeka. Krajnji valovi ili jednovalna ljuska imaju drukčije rubne uvjete.
Njihovi se krajevi mogu pomicati horizontalno i vertikalno, pa nije primjenjiv približni
pojednostavljeni proračun. Proračun je moguć po klasičnoj teoriji ljusaka ili na osnovi metode
konačnih elemenata. Presjek dugih ljusaka se dimenzionira prema dijagramu normalnih naprezanja
σx, glavnih kosih naprezanja koja su po vrijednosti u neutralnoj osi jednaki posmičnim naprezanjima
τxφ i naprezanjima od poremećajnih momenata savijanja. Vlačna napprezanja σx u potpunosti
preuzima glavna vlačna armatura kojoj se površina proračunava prema izrazu

As= FSds/ fyd FSds - proračunska vlačna sila u ljuski, fyd - proračunska granica popuštanja

Ljuska se dimenzionira kao ploča ekscentrično opterećena vlačnom ili tlačnom silom. Glavnu vlačnu
armaturu treba razmjestiti u rubni element. Ona se mijenja duž raspona u skladu s dijagramom sila
Fs. Ljuska se armira mrežom po cijeloj površini, a za ljuske debljine veće od 9 cm i dvostrukom
mrežom.Mogu biti kratke i duge bačvasteljuske.

Tankostjene krovne konstrukcije – složenice.

Složenice su sustav tankih ravnih ploča monolitno vezanih pod izvjesnim kutom, koje uglavnom nose
kao nosači, svaka u svojoj ravnini. U naboru je svaki brid zapravo ležaj dviju susjednih ploča, koje zbog
svoje poprečne krutosti prenose opterećenje na rebro. Te se sile na rebrima razlažu u smjeru ravnina
ploča. Zbrajajući ih za svaku ploču i smatrajući ih opterećenjem svake pojedine ploče, ploče se
proračunavaju na savijanje u ravnini svoje veće krutosti kao obični nosači, uzimajući u obzir
kontinuitet ili uklještenje. Zbog monolitne veze između nosećih ploha, podužne deformacije dviju
susjednih ploha u pravcu pružanja brida u bilo kojoj točki moraju biti jednake, pa time i normalna
naprezanja, zbog čega u bridu nastaju posmične sile. Prema tome, svaka pojedina ploča tog sustava
se nalazi pod djelovanjem momenata savijanja u svojoj ravnini i posmičnih sila na rubovima. Poprečni
presjeci nekih vrsta složenica: a) Jednovalna složenica, b) Viševalna složenica trapeznog presjeka, c)
Viševalna složenica trokutnog presjeka. Složenicama se prekrivaju rasponi do 20 m i više. Nabori se
postavljaju u poprečnom pravcu prostorije koja se prekriva i oslanjaju se na dijafragme krute u svojoj
ravnini. Složenice su jednostavne za izvedbu, ali su manje ekonomične od bačvastih ljusaka jer se u
njima pojavljuju i momenti savijanja uzrokovani lokalnim savijanjem u poprečnom pravcu.
Ekonomična širina ploče se kreće od 3 do 3,5 m. Debljine ploče ne bi smjele biti veće od 10 cm.
Složenice mogu biti jednorasponske i višerasponske. Širina vala se kreće od 10 do 12 m. Visina nabora
ne bi smjela biti manja od 0,1 l1 (l1 je raspon složenice). Ploče se armiraju glavnom armaturom za
preuzimanje vlačnih naprezanja uzduž raspona složenice i poprečnom armaturom dobivenom
proračunom ploča oslonjenih na bridove. Okomito na poprečnu armaturu se polaže razdjelna
armatura, pa se dobiva kruta mreža. U blizini brida i dijafragmi ploče se armiraju u dva reda radi
preuzimanja negativnih momenata savijanja. Za maksimalne i minimalne profile i razmake žica
vrijede isti propisi kao i za ploče.

Zidane konstrukcije.
Konstrukcije izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili blokova) vezanih vezivom
(mortom). ZIDNI ELEMENT - BLOK: Predgotovljeni građevinski proizvod (blok od
gline, kamena, betona, vapna s silicijskim agregatom) namjenjen izvedbi ziđa. ZIĐE:
Građevinski kompozit koji nastaje naizmjeničnim polaganjem zidnih elemenata
(blokova) između nekog vezivnog materijala - morta, čime se postižu raznovrsne
strukture i teksture zidanih konstrukcija.Vrste blokova:glineni,kameni,betonski..
MORT je vezivni materijal koji se sastoji od mješavine anorganskog veziva, agregata
i vode, a može sadržavati i dodatke za povećanje čvrstoće, vodonepropusnosti itd.
Čvrstoća ziđa ovisna je i o omjeru krutosti zidnog bloka i morta.Zidovi mogu biti
armirani i nearmirani.
Opća svojstva: (a) sekundarno vlačno naprezanje, koje prouzročava pukotinski slom
ziđa, posljedica je spriječenih deformacija morta u fugama ziđa; (b) prividna tlačna
čvrstoća bloka u standardnim ispitivanjima na tlak nije prava mjera čvrstoće bloka u
ziđu, jer je način sloma različit; (c) mort može podnijeti povećana tlačna naprezanja u
fugama zbog višeosnog stanja naprezanja.
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) je čvrstoća ispod koje se bez utjecaja
ekscentričnosti, vitkosti i spriječenih bočnih deformacija ne očekuje više od 5%
rezultata. Koeficijent varijacije ne smije biti veći od σ < 25%. Karakterističnu tlačnu
čvrstoću ziđa (fk) treba odrediti eksperimentalno ili izračunom (empirijske formule) na
temelju eksperimentalno određenih tlačnih čvrstoća morta i zidnog bloka
Vlačna čvrstoća ziđa zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je
relativno mala I promjenjiva. Vlačna čvrstoća ziđa može se povećati zbog ravninskog
savijanja ili savijanja van ravnine ziđa. U slučaju ravninskog savijanja, vlačna
čvrstoća ovisi o adheziji bloka i morta.
Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju, istovremeno s
tlačnim opterećenjem. Poznato je da posmična čvrstoća pada s povećanjem visine
zida, dok raste s porastom debljine. Također, dokazano je da stupanj zasićenosti
vodom punih glinenih blokova za vrijeme zidanja ima utjecaj na početnu posmičnu
čvrstoću, čvrstoća je vrlo mala i promjenjiva ovisno da li je opeka zasićena vodom ili
je suha.

DOPUŠTENA ODSTUPANJA OD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI ODSTUPANJE OD VERTIKALE: Najviše 20

mm horizontalno na visinu kata ili 50 mm na visinu građevine. PORAVNANJE ZIDOVA PO VERTIKALI:
Najviše 20 mm horizontalno, između središnjih linija zidova ispod i iznad međukatne konstrukcije.

Djelovanje potresa se mora uvažavati već pri ranoj fazi izrade koncepta građevine (arhitekt-
konstrukter). •Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna. •Prijenos sila uslijed djelovanja potresa
mora biti izravan i jasan. •Konstrukcija treba biti statički neodređena. •Potrebno je osigurati
otpornost građevine u oba glavna pravca. •Nastojati izbjeći efekete uvrtanja ili ih umanjiti. •Pravilno
vezati elemente konstrukcije osiguravajući im stabilnost kroz međusobnu povezanost •Osigurati
odgovarajuće temeljenje (kruti i povezani temelji).

Glavni vertikalni nosivi elementi ne smiju biti prekinuti od temelja do vrha građevine,mase pojedinih
katovase ne smiju naglo mjenjati vec postepeno, krutost medjukatnih kontsrukcija mora biti znatno
veca nego krutost zidova.

Poprečni zidovi – zidovi ukrute Građevina mora biti ukrućena POPREČNIM ZIDOVIMA (SHEAR WALLS)
uz njihov simetričan raspored – u dva okomita smjera. U svakom smjeru moraju biti barem dva
poprečna zida. Duljina svakog poprečnog zida mora biti najmanje 30% duljine građevine u smjeru
zida. Udaljenost poprečnih zidova mora biti veća od 75% duljine zgrade iz drugog smjera. Najmanje
75% vertikalnog opterećenja mora biti preuzeto poprečnim zidovima, a ostalih 25% stupovima.