POPRENI PRESJECI RASPONSKIH

SKLOPOVA

1. Uvod (1)

Razmjetaj masa u poprenom presjeku mosta bitan je za statiku

uinkovitost njegova rasponskoga sklopa, ali i za prikladnost za
izvedbu, pa i za oblikovnu vrijednost.
Zavisi od:
raspona i odabranoga statikog sustava rasponskoga
sklopa,
raspoloive visine ili eljene vitkosti (omjera d/l),
naina izvedbe,
odnosa promjenjivog i stalnog optereenja (q/g) itd.
Npr. u prednapetih betonskih sklopova visok omjer q/g iziskuje jai
vlani pojas presjeka zbog ega se onda bira presjek (2T / I) ili
sanduasti.
1

1. Uvod (2)
S obzirom na oblik poprenoga presjeka rasponskoga sklopa
razlikujemo:
y
y
y

ploaste,
rebraste i
sanduaste
(kolnike) sklopove.

Svaki od njih primjenjiv je na:

y
y
y
y

gredne,
okvirne,
lune (svoene) i
ovjeene
mostove.
2

2. Ploasti sklopovi (1)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (1)
Budui da je optereenje na irini kolnike plohe znatno vee od
onog izvan nje, popreni se presjek ploe najee oblikuje
tako da se priblino poev od rubova kolnike plohe tvore
znatno tanji prijepusti (slika 2.1).

Slika 2.1: Popreni presjek ploastog mosta

3

2. Ploasti sklopovi (2)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (2)
2.1.1 Ploe betonirane na samom mjestu (1)
Ako su slobodno poduprte, mogu svladati raspon do oko 15 m, a
protene (i kao preke okvira) i do 22 m. Ranije su te granice
bile 20 m, dotino 30 m.
Uvrijeene vitkosti (omjer visine i raspona, d/l) kreu se os 1:12
do 1:20. Opet valja rei da su ranije te granice bile na smjelijoj
strani: od 1:15 do 1:30.
Ploe su osobito prikladne za kose i tlocrtno zakrivljene
mostove, te one promjenjive irine, to se nerijetko susree u
cestovnim voritima (slika 2.2).

Slika 2.2: Tlocrti ploastih mostova u voritima

4

2. Ploasti sklopovi (3)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (3)
2.1.1 Ploe betonirane na samom mjestu (2)
Ako je nagib kolnika dvostrean, uvrijeeno je da se podgled ploe
izvodi vodoravno, a ako je jednostrean usporedno s nagibom
kolnika (slika 2.3).

Slika 2.3: Podgled ploe u zavisnoti od poprenog nagiba kolnika

Ploe puna presjeka izvanredno su statiki neuinkovite i to i one od

armiranog betona i prednapete. Naime, imaju vrlo nepovoljan
omjer momenta tromosti i plotine presjeka. Zato su se sve do
nedavno izvodile olakane ploe, oupljena presjeka. U poetku se
je pretjerivalo s mjerom olakavanja, a jo vie s debljinama betona
oko tednih otvora. Naime, najee su tedni umetci bile cijevi, ali
bilo je i ima i sanduastih.
5

2. Ploasti sklopovi (4)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (4)
2.1.1 Ploe betonirane na samom mjestu (3)
Na slici 2.4 prikazan je presjek pretjerano olakane ploe.Valja
naglasiti da je ovaj primjer uzet iz njemakog udbenika, dakle iz
zemlje u kojoj se svemu pristupa razborito i oprezno, a ipak i
njima je trebalo vremena kako bi uvidjeli da su pretjerali.

Slika 2.4: Olakanja poprenoga presjeka ploe

kako su se radila u poetku razvoja ovih sklopova
6

2. Ploasti sklopovi (5)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (5)
2.1.1 Ploe betonirane na samom mjestu (4)
Na slici 2.5 predoen je popreni presjek olakana ploastoga sklopa
kakav se je izvodio u Hrvatskoj od 70.-ih do sredine 90.-ih
godina.

Slika 2.5: Popreni presjek nadvonjaka u voru

Jastrebarsko na AC Zagreb Karlovac

2. Ploasti sklopovi (6)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (6)
2.1.1 Ploe betonirane na samom mjestu (5)
Mogunosti oblikovanja poprenoga presjeka ploastoga sklopa
predoene su na slici 2.6.

Slika 2.6: Mogunosti oblikovanja poprenoga presjeka ploastoga sklopa

8

2. Ploasti sklopovi (7)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (7)
2.1.1 Ploe betonirane na samom mjestu (6)
Ploasti sklopovi mogu biti i izvanredno vitki ako se primijeni tz.
gljivasti sklop. Poznata je primjena toga sustava u zgradarstvu
(stropovi robnih kua,
skladita i sl.). Meutim,
zabiljeene su i primjene u
mostogradnji (slika 2.7).
Do kojih granica mogu ii
vitkosti ovakvih sklopova
vidi se iz ovih podataka:
y nad potporama: 1:15
do 1:18,
y u polju: 1:40 do 1:80!
Slika 2.7: Proteni gljivasti rasponski sklop

2. Ploasti sklopovi (8)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (8)
2.1.2 Ploe od predgotovljenih dijelova (1)
Poetkom 80.-ih godina zagrebaka je tvrtka Viadukt kupila od
talijanske tvrtke SEPI ovlasnicu (licencu) za proizvodnju
predgotovljenih mostova, dakle ne samo rasponskih sklopova, nego i
stupova i upornjaka. Na slici 2.8 predoeni su popreni presjeci
predgotovljenih dijelova ploe.

Slika 2.8: Kolnika ploa

od predgotovljenih dijelova
po sustavu SEPPI

10

2. Ploasti sklopovi (9)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (9)
2.1.2 Ploe od predgotovljenih dijelova (2)
Budui da se radi o torzijski krutim dijelovima, dostatno je
ostvariti spojeve samo na dijelu poprenoga presjeka kako bi se
postigla suradnja pojedinih dijelova u prenoenju optereenja.
U sluaju ovog sustava spoj se ostvaruje pri vrhovima poboaka, na
razini to je malo ispod podgleda gornje ploe sanduastoga
presjeka. Spoj se naziva uzdunim modanikom, jer prenosi
samo poprene sile (uzduno rasprostrte), slika 2.9.

Slika 2.9: Uzduni modanik meu

predgotovljenim dijelovima ploe

Modanik je armiran uzdunim ipkama i ovojnicom i ispunjen je

cementnim mortom (ista slika).

11

2. Ploasti sklopovi (10)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (10)
2.1.2 Ploe od predgotovljenih dijelova (3)
Predgotovljeni dijelovi s okruglim upljinama mogu svladati raspon do oko
20 m, a oni s etvrtastima do oko 30 m.
Veliki im je nedostatak mala trajnost. Naime, ako se bolje pogleda popreni
presjek, vidi se da tu nema dosta mjesta za valjanu ugradbu armature uz
dostatnu debljinu zatitnoga sloja, a i donji slojevi uadi za prednapinjanje
preblizu su povrini betona.
Takoer je uoeno da uzduni modanici s vremenom poputaju, to dovodi
do bitno nepovoljnije raspodjelbe optereenja po pojedinom
predegotovljenom dijelu, a to onda ima dalje nepovoljne uinke. Naime,
dolazi do raspucavanja presjeka pod djelovanjem punoga prometnog
optereenja (to se dogaa na cestama s jakim prometom), a nedugo
zatim i do umora uadi za prednapinjanje itd.
Djelomice se stanje moe popraviti dobetoniranjem kolnike ploe nad
predgotovljenim dijelovima.
12

2. Ploasti sklopovi (11)

2.1 Gredni i okvirni mostovi (11)
2.1.2 Polupredgotovljeni sustavi (1)
Bit je ovih sustava u tomu da se predgotovljeni dijelovi rabe kao
oplata i skela za dobetonirani dio ploe i istodobno su (nakon
ovrsnua betona) njezin sastavni dio. Najee se rabe gredice
presjeka obrnutoga slova T koje se polau jedna do druge, a krajnje
su gredice presjeka u obliku slova L (slika 2.10).
Podruje je njihove primjene kao i u punih ploa.

Slika 2.10: Polupredgotovljeni ploasti sklop

13

2. Ploasti sklopovi (12)

2.2 Luni (svoeni) mostovi (1)
Do prije pedesetak godina gradili su se armiranobetonski luni
mostovi i manjih raspona, pa je luk bio zapravo savijena ploa. U
Hrvatskoj su izgraena tri takva mosta:
y preko Korane kod Selita (blizu sjevernog ulaza u NP Plitvice), l =
60,0 m,
y preko Slunjice u Slunju, l = 72,0 m i
y preko Korane u Karlovcu, l = 55,0 m.
Sve je ove mostove projektirao pok. prof. Kruno Tonkovi.
Zajedniko je ovim lukovima to su svi upeti i ralanjeni u po dva
ua luka. Zato im debljina blago raste od tjemena prema petama.
U poprenom presjeku, meutim svi su razliiti:
y luk mosta kod Selita betonirane je na oplati od predgotovljenih
betonskih dijelova i to u dva navrata (slika 2.11),
y luk mosta preko Slunjice puna je, blago profilirana, presjeka (slika
2.12),
14

2. Ploasti sklopovi (13)

2.2 Luni (svoeni) mostovi (2)

Slika 2.11: Popreni presjek jednoga luka mosta preko Korane kod Selita

Slika 2.12: Popreni presjek mosta preko Slunjice u Slunju

15

2. Ploasti sklopovi (14)

2.2 Luni (svoeni) mostovi (3)
Luk mosta u Karlovcu olakana je presjeka, s tim to su
radi olakanja rabljene okrugle cijevi, a obris mu je
takoer blago profiliran; u nadlunom sklopu olakanja
su etvrtasta (slika 2.13).
Takoer je zajedniko za sve ove mostove da im je vitkost
lukova 1:60 do 1:70.
y

Slika 2.13: Popreni presjek mosta preko Korane u Karlovcu

16

2. Ploasti sklopovi (15)

2.3 Ovjeeni mostovi
Ploe se rabe za ukrutne sklopove ovjeenih mostova manjeg
raspona kada je raspoloiva visina iznimno mala, a vjealjke
su (najee usporedne) vrlo gusto rasporeene.
Mogu biti jedna ili dvije (iznimno tri) ravnine ovjeenja. Dvije
se ravnine ovjeenja rabe obino u mostova s mjeovitim
prometom, pa se trana vozila stavljaju meu ovjesne
ravnine (slika 2.14).

Slika 2.14: Ploasti ukrutni sklopovi

ovjeenih mostova

17

3. Rebrasti sklopovi (1)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (1)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (1)
Valja se prisjetiti da su se rebrasti sklopovi (u armiranom
betonu) razvili iz ploastih zbog toga to su ploasti statiki
slabo uinkoviti i to utoliko manje ukoliko je vei raspon.
Tako su rebra uglavnom sluila za poveenje kraka
unutarnjih sila presjeka, za ugradbu armature i za
preuzimanje tlane sastavnice pri prijenosu poprene sile.
Ovaj je nosivi sustav imao dosta dug i raznovrstan razvojni
put, a danas gotovo potpuno prevladava presjek s dvama
rebrima (tz. Hombergov nosa, slike 3.1 i 3.1a).
Podjednako je prikladan za slobodno poduprte kao i za
protene sklopove, jer su, zahvaljujui irikoj ploi, tlana
naprezanja razmjerno mala.

18

3. Rebrasti sklopovi (2)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (2)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (2)
Slika 3.1: Suvremeni rebrasti rasponski sklop
Slika 3.1a: Inaica s predgotovljenim nosaima

19

3. Rebrasti sklopovi (3)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (3)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (3)
Osobito je prikladan za izvedbu na premjestivoj skeli, polje
po polje, ali to iziskuje pravilnu tlocrtnu geometriju
sklopa: pravac ili jednolika zakrivljenost tlocrtne osi,
nepromjenjiva irina sklopa.
Ako je geometrija nepravilna, mora se betonirati na
stojeoj skeli, postavljenoj du cijelog mosta ili barem
du njegova veeg dijela. Danas se vrlo rijetko skela
rasklapa, pa postavlja u novi poloaj.
U novije doba rabi se, gotovo iskljuivo, prednapinjanje
dok je prije 50-ak godina bila esta uporaba armiranog
betona. Primjer: most kod Krapine na Zagorskoj cesti.
20

3. Rebrasti sklopovi (4)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (4)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (4)
U AB sklopova nastojalo se je da rebra budu to ua, jer
koliina armature za preuzimanje poprene sile ne zavisi od
debljine rebra debljina je odabirana tako da glavna tlana
naprezanja ne premae dopustiva.
U nastojanju da se to vie pojednostavni izvedba postupno
su izostavljani popreni nosai osim onih nad potporama, a
ni oni se vie ne povezuju s kolnikom ploom. Taj je
razvitak doveo do potpunog izostavljanja poprenih nosaa,
ali onda rebra vie ne mogu biti tako tanka (slika 3.2).
U Njemakoj je ovo nastojanje ilo tako daleko da je za cijelu
irinu autoceste izvoen jedinstven rasponski sklop, sa
samo dvama rebrima, slika 3.3.
21

3. Rebrasti sklopovi (5)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (5)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (5)

Slika 3.2: Popreni presjek rebrastoga sklopa

s poprenim nosaem povezanim s kolnikom ploom

Slika 3.3: Autocestovni most s dvama rebrima

od kojih svako nosi po jedan kolnik autoceste

22

3. Rebrasti sklopovi (6)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (6)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (6)
Rebrasti su sklopovi prikladni i za eljeznike mostove (slika
3.4), pa i za pjeake (slika 3.5).

Slika 3.4: Popreni presjek rebrastoga eljeznikog mosta

Slika 3.5: Popreni presjeci koritastih pjeakih mostova

23

3. Rebrasti sklopovi (7)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (7)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (7)
Osobita su vrst rebrastih sklopova tz. koritasti sklopovi.
Zgodni su za eljeznike mostove, iako ne osobito za one
preko jednog polja. Glavni su im nedostatci mali tlani
pojas i zdepast izgled. Primjer: nadvonjak preko ulice cara
Hadrijana u Osijeku (slika 3.7).
Kako su se sve inenjeri dovijali u nastojanju da svladaju to
vei raspon (koji se inae kree u granicama od 15 do 70
m) najbolje se vidi na primjeru poprenoga presjeka
mosta u Njemakoj (slika 3.6).

Slika 3.6: Rebrasti sklop osobite vrsti

24

3. Rebrasti sklopovi (8)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (8)
3.1.1 Betoniranje na mjestu (8)

Slika 3.7: Nadvonjak preko ulice cara Hadrijana u Osijeku

25

3. Rebrasti sklopovi (9)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (9)
3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom
kolnikom ploom (1)
Predgotovljeni prednapeti betonski nosai kao rebra vrak su
na razvojnom putu rebrastih sklopova. Naime, prednapeti
nosai, koji, zahvaljujui prednapinjanju, u cijelosti sudjeluju
u prenoenju optereenja znatno pridonose statikoj
uinkovitosti cijeloga sklopa.
Ranije su se ogranienja uvjetovana dometima opreme (u
prvom redu dizalica i navlanih reetaka) prevladavala
lijepljenjem dijelova predgotovljenog nosaa, a danas tih
ogranienja uglavnom nema pa ve izvodimo mostove od
nosaa raspona 50,0 m (i teine 170 t), a uskoro emo
dosegnuti i granicu od 60 m (ne tako velike teine,
zahvaljujui laganu presjeku).
26

3. Rebrasti sklopovi (10)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (10)
3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom
kolnikom ploom (2)
Na razvojnom putu ovih sklopova pojavila su se dva osnovna
rjeenja:
y ploa u razini gornje pojasnice predgotovljenog nosaa
(PGN), slika 3.8,
y Ploa nad gornjom pojasnicom PGN.

Slika 3.8: Ploa u razini

gornje pojasnice predgotovljenog nosaa
27

3. Rebrasti sklopovi (11)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (11)
3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom
kolnikom ploom (3)
Ovo drugo rjeenje ima dvije podvrsti:
o kolnika ploa betonirana na mjestu, slika 3.9
o predgotovljena kolnika ploa, slika 3.10.
Slika 3.9: Kolnika ploa
betonirana na mjestu

Slika 3.10: Predgotovljena

kolnika ploa

28

3. Rebrasti sklopovi (12)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (12)
3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom
kolnikom ploom (4)
I prva podvrsta nudi dvije mogunosti:
meusobno razmaknuti nosai, slika 3.11,
priljubljeni nosai, slika 3.12.
Slika 3.11: Ploa na meus.
razmaknutim nosaima

Slika 3.12: Ploa na

priljubljenim nosaima
29

3. Rebrasti sklopovi (13)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (13)
3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom kolnikom
ploom (5)
Kolnika ploa u razini gornje pojasnice PGN imala je jedna
krupan nedostatak: zbog neizbjeivih razlika u progibima
prema gore PGN (koje su se jo poveavale zbog puzanja)
udobnost prijelaza preko mostova s ovakvim rasponskim
sklopom bila je znatno nia nego inae i ovo je rjeenje
postupno naputeno.
U Hrvatskoj je izgraeno nekoliko mostova s rasponskim
sklopovima po ovom rjeenju:
y most preko zaljeva Bistrina (slika 3.13),
y most izmeu Ugljana i Pamana,
y vijadukt Svilno na AC Zagreb Rijeka itd.
30

3. Rebrasti sklopovi (14)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (14)
3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom kolnikom
ploom (6)

Slika 3.13: Rasponski sklop mosta preko zaljeva Bistrina

31

3. Rebrasti sklopovi (15)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (15)

3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom kolnikom
ploom (7)
Od mostova s predgotovljenom kolnikom ploom svakako je
najpoznatiji Krki most.
Kolniki sklopovi s razmaknutim PGN rjeenje je koje se najee
primjenjuje u praksi, a navest emo samo primjer rjeenja to ga
je razradila tvrtka Viadukt iz Zagreba (slika 3.14).

Slika 3.14: Ploa na meusobno razmaknutim

nosaima s predgotov-ljenom
oplatom
32

3. Rebrasti sklopovi (16)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (16)

3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom
kolnikom
ploom (8)
Rjeenje s priljubljenim PGN sve se ee primjenjuje, a navodimo
primjer prilaznih vijadukata mosta preko Drave na zapadnoj
zaobilaznici Osijeka.
Podsjeamo na dva osnovna rjeenja povezivanja kolnike ploe
nad potporama:
y spojna ploa u razini kolnike ploe (slika 3.15) i
y proteno povezivanje rasponskoga sklopa (slika 3.16)

Slika 3.15: Spojna ploa u razini kolnike ploe

33

3. Rebrasti sklopovi (17)

3.1 Gredni i okvirni mostovi (17)

3.1.2 Predgotovljeni nosai s dobetoniranom
kolnikom ploom (9)

Slika 3.16: Proteno povezivanje

rasponskoga sklopa (gore i lijevo)

34

3. Rebrasti sklopovi (18)

3.2 Luni mostovi
Njih spominjemo samo radi podsjeanja na slijed razvitka
nosivih sklopova, a kao inenjerski duhovito rjeenje
navodimo ono na slici 3.17: ploa je uvijek tamo gdje je
najvei tlak.

Slika 3.17: Ploa meu lukovima uvijek na mjestu najveega tlaka

35

3. Rebrasti sklopovi (19)

3.3 Ovjeeni mostovi (1)
Bit je suvremenih ovjeenih mostova u tomu da im je ukrutni
sklop male krutosti.
Za sluaj dviju ovjesnih ravnina zgodna su rjeenja po slici
3.18.Valja imati na umu da vjealjke predaju u ukrutni sklop
uzdunu silu. Zbog toga treba podebljati plou uz rub, gdje
se sidre vjealjke (gornja slika), ali je bolje izvesti rebra
(donje slike).

Slika 3.18: Rebrasti ukrutni sklopovi

ovjeenih mostova

36

3. Rebrasti sklopovi (17)

3.3 Ovjeeni mostovi (2)
Gledano uzdu, ploa lei na poprenim nosaima na
razmaku 2,5 do 5,0 m. Za raspodjelbu optereenja od
tekih tereta na ploi dobro doe uzduno rebro u
sredini. U mostova manje irine to rebro moe i izostati
(slika 3.18, na dnu).
Inae je zgodno hodnike staviti na drugu stranu ovjesnih
ravnina (slika 3.18, u sredini).

37

4. Sanduasti sklopovi (1)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (1)
Sanduasti je popreni presjek neprijeporno statiki
najuinkovitiji. Pri manjim rasponima to ne dolazi toliko do
izraaja. Zbog toga je zgodan za srednje i vee raspone.
S obzirom na izvedbu danas prevladavaju tri glavna postupka:
y betoniranje na mjestu,
y postupno navlaenje i
y sklapanje predgotovljenih odsjeaka.
Sanduasti su nosai osobito prikladni za protene PB grede.
Pojasi su im dostatno iroki (navlastito gornji), a debljina im
se moe prilagoditi tlanim naprezanjima u presjeku, te
potrebi smjetanja natega i nenapete armature. Zahvaljujui
tomu razmjerno su vitkiji od rebrastih nosaa.
38

4. Sanduasti sklopovi (2)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (2)
Prikladni su za mostove promjenjive irine. Ako se radi o
manjim promjenama, one se postiu poveanjem prijepusta
ploe, a u sluaju veih promjena razmicanjem hrptova i
poveanjem prijepusta.
Torzijski su vrlo kruti pa se mogu podupirati i pojedinanim
stupovima, pa i stupcima u osi sklopa. Iz istih razloga
podnose veliku tlocrtnu zakrivljenost.
Znatno manje puu nego rebrasti sklopovi, jer su u njima
openito manja tlana naprezanja (teite presjeka blie je
polovitu visine nego u rebrastih presjeka).
U razvojnom slijedu ovih presjeka postupno je smanjivan broj
klijetaka (komora), pa se danas najee izvodi samo jedna
(slika 4.1).
39

4. Sanduasti sklopovi (3)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (3)

Slika 4.1: Postupno smanjivanje broja klijetaka

(komora) sanduastog nosaa

40

4. Sanduasti sklopovi (4)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (4)
Samo iznimno (mala raspoloiva visina, velika irina) izvodi se
vie klijetaka.
Tipian popreni presjek suvremenog sanduastoga sklopa
predoen je na slici 4.2.
Slika 4.2: Popreni presjek
vijadukta Hreljin na
AC Zagreb Rijeka (novi krak)

41

4. Sanduasti sklopovi (5)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (5)
irina sanduka smanjuje se prema dolje to je dobro radi
smanjenja raspona donje ploe i irine vrha stupa, a
smanjenje debljine hrptova odgovara tijeku poprenih
momenata savijanja sanduka.
U autocestovnih mostova velika raspona mogu se izbjei
dvostruki stupovi tako da se za cijelu irinu autoceste
izvede jedan razmjerno uzak sanduk s istacima ploe
poduprtima predgotovljenim tlanim lancima (slika 4.3).

Slika 4.3: Sanduk za cijelu

irinu autoceste

42

4. Sanduasti sklopovi (6)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (6)
Uravnoteenim preputanjem (balansnim postupkom), pri
emu su krletke ovjeene o navlanu reetku, izveden je
srednji dio sanduka, a onda je na premjestivoj skeli, oprtoj o
izgraeni srednji dio, betonirano proirenje.
Pri veim rasponima (poev od ~ 90 m) visina je sanduka
promjenjiva (most Kamanik, slika 4.4; most Gudua,
slika 4.5), a hrbat je najee promjenjive debljine du
mosta iako se u zadnje vrijeme sve vie nastoji da
debljina bude priblino stalna.

Slika 4.4: Kamanik

Slika 4.5: Gudua

43

4. Sanduasti sklopovi (7)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (7)
Zanimljivo je rjeenje popr. presjeka novog Carevinskog
mosta (Reichsbrcke) u Beu (slika 4.6): po gornjoj se
ploi sanduka odvija cestovni promet, unutar sanduka
su trana vozila, izmeu njih razliiti vodovi, a izvana
pjeaci, zatieni od buke, kie, blata itd.

Slika 4.6: Popreni presjek novog Carevinskog mosta u Beu

44

4. Sanduasti sklopovi (8)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (8)
Debljine pojedinih poboaka sanduka zadnjih su se godina
poveavali u svrhu zajamenja trajnosti. To osobito vrijedi za
donju plou. Ranije se je uzimalo da je dostatna debljina 12
cm; danas ve 20 cm.Valja spomenuti da je na mostu preko
Dunava kod Beke u Vojvodini ta debljina svega 8 cm!
Hrptovi (bez natega) nekada 25 cm; danas 40 cm. Ako se
natege provode kroz hrbat vrijedi pravilo:
dw = 25 + c.
Pri spoju s hrptom ploa se podebljava do dvostruke
veliine na potezu duljine 0,2lpl (slika 4.7).
Ranije je za donju plou vrijedilo pravilo:
40 > l/dpl > 30
45

4. Sanduasti sklopovi (9)

4.1 Gredni i okvirni mostovi (9)
Slika 4.7: Podebljanje ploe uz hrptove

Slika 4.8: Rebro za pojaanje

donje ploe

Kako su donje ploe bile pretanke, trebalo ih je pojaavati

rebrima na razmaku a = lpl (slika 4.8).
Prepone (dijafragme) izvode se samo nad potporama.
Meutim, i tamo se mogu izostaviti ako su poboke
sanduka dostatno krute, pa mogu, kao zatvoreni okvir,
preuzeti torziju sanduka.
Prepone se esto betoniraju naknadno kako bi se mogla
premjetati unutarnja oplata.

46

4. Sanduasti sklopovi (10)

4.2 Luni mostovi (1)
Danas se uglavnom grade luni mostovi raspona > 100 m, u
pravilu sanduasta presjeka. Pri tomu sanduk ima 2, 3 ili 4
hrpta (slika 4.9).

Slika 4.9: Popreni presjeci sanduka lunih mostova

I nai jadranski mostovi dre se toga pravila (slike 4.10 do

4.15).
47

4. Sanduasti sklopovi (11)

4.2 Luni mostovi (2)

Slika 4.10: ibenski most

Slika 4.11: Paki most

48

4. Sanduasti sklopovi (12)

4.2 Luni mostovi (3)

Slika 4.12: Krki most

49

4. Sanduasti sklopovi (13)

4.2 Luni mostovi (4)

Slika 4.13: Masleniki

most

Slika 4.14: Skradinski most

50

4. Sanduasti sklopovi (14)

4.2 Luni mostovi (5)

Slika 4.15: Most preko Cetine kod Trilja

51

4. Sanduasti sklopovi (15)

4.2 Luni mostovi (6)
uplji popreni presjek ima znatno vei moment tromosti
pri istoj plotini, a osim toga znatno je lake postii
stabilan luk pri istoj teini, to je vrlo vano pri velikim
rasponima, gdje vlastita teina ima velik udio u
ukupnom optereenju.
Krki su lukovi gotovo u cijelosti izvedeni od predgotovljenih dijelova. To je duhovito rjeenje, ali pati od niske
trajnosti. A i debljine su poboaka vratolomno male.

52

4. Sanduasti sklopovi (16)

4.2 Luni mostovi (7)
Danas su najee vanjske izmjere sanduka nepromjenjive du
luka, a takve su i debljine poboaka osim to se ploe pri
petama podebljavaju na stanovitim potezima.
Prostorna krutost luka postie se izvedbom prepona na
mjestima nadlunih stupova, ali se u preponama mora
ostaviti prolaz za preglede nutrine luka. Zanimljivo je da su
lukovi Krkog mosta ukrueni samo lakim okvirima svakih
5,0 m (na mjestima spajanja predgotovljenih dijelova).
Vitkost lukova kree se od 1:40 do 1:70, a najee je 1:60.

53

4. Sanduasti sklopovi (17)

4.3 Ovjeeni mostovi (1)
Sanduasti presjek ima veliku torzijsku krutost, a i
aerodinamiki je stabilan, pa je zato izrazito prikladan za
ovjeene mostove s jednom ovjesnom ravninom. Ovdje je
torzijska krutost nuna za preuzimanje popreno
nesimetrinog optereenja.
Jedna (srednja) ovjesna ravnina iziskuje poveanje irine mosta
radi smjetaja vjealjaka i ureaja za njihovu zatitu od vozila.
Razlikujemo dva osnovna tipa sklopova:
y sanduk sa 3 ili 4 hrpta (slika 4.16),
y sanduk sa 2 hrpta (slika 4.17).
Oba imaju i prednosti i nedostataka.
54

4. Sanduasti sklopovi (18)

4.3 Ovjeeni mostovi (2)

Slika 4.16: Sanduasti ukrutni sklopovi ovjeenih

mostova s jednom ovjesnom ravninom (3 ili 4 hrpta)

55

4. Sanduasti sklopovi (19)

4.3 Ovjeeni mostovi (3)

Slika 4.17: Sanduasti ukrutni sklopovi ovjeenih mostova

s jednom ovjesnom ravninom (2 hrpta)

56

4. Sanduasti sklopovi (20)

4.3 Ovjeeni mostovi (4)
Glavni nedostatci prvih:
y loa dostupnost sidara vjealjaka,
y velika izobliljivost poprenoga presjeka zbog toga to su
boni hrptovi poduprti samo posredno.
Loa se dostupnost sidara moe ublaiti ako se predvide dvije
bliske ovjesne ravnine ili ako se podvostrui srednji hrbat
(slika 4.16).
Velika izobliljivost ublaava se u irih mostova ugradbom
rebara u gornju plou (obje slike) koja se mogu rotiljno
povezati s dodatnim uzdunim rebrom radi bolje
raspodjelbe optereenja od vrlo tekih vozila.
Prednosti sanduka sa dvama hrptovima (slika 4.17):
y velika krutost poprenoga presjeka to se postie tvorbom
reetke s pomou dodatnih tapova,
57

4. Sanduasti sklopovi (21)

4.3 Ovjeeni mostovi (5)
dobra dostupnost sidara iz nutrine sanduka,
y popreni se presjek moe oblikovati na vie naina, zavisno
od irine mosta i naina izvedbe.
Sanduk s dvama hrptovima i ukrutnom reetkom laki je od
sanduka s trima ili etirima.
Sanduasti se presjek primjenjuje i u mostova s dvjema
ovjesnim ravninama (slika 4.18).
y

Slika 4.18: Sanduasti ukrutni

sklop ovjeenog mosta s dvjema
58
ovjesnim ravninama

4. Sanduasti sklopovi (22)

4.3 Ovjeeni mostovi (6)
Pri tomu su mogua tri rjeenja:
y sredinja klijetka (komora) s rebrastim prijepustima i
rubnim rebrom,
y trokutasti sanduci na bokovima povezani rebrima,
y sanduk ima tri klijetke.
U sluaju dviju ovjesnih ravnina sanduasti sklop moe biti
laki od rebrastoga.
Zahvaljujui torzijskoj krutosti sanduasti su sklopovi
aerodinamiki stabilniji, a i otporniji su na izvijanje od
rebrastih.

59