LEAJEVI MOSTOVA

1 Uvod (1)
Leaj je mosta mjesto ili ureaj preko kojeg se optereenje rasponskoga sklopa (RS) prenosi na potpore i koji omoguuje ograniene pomake RS to potjeu od djelovanja promjene temperature okolia, skupljanja i puzanja betona, te djelovanja vodoravnih sila: od pokretanja ili zaustavljanja vozila, vjetra itd. Vidjeli smo da leaj moe biti nepomian ili pomian (u jednom ili svim smjerovima), a u svakom je sluaju zaokretljiv najmanje oko jedne osi. Leaj zaokretljiv oko jedne osi zove se crtastim (linijskim), a svestrano zaokretljiv tokastim.
1

1 Uvod (2)
Po gradivu od kojeg se izrauju leajevi mogu biti: armiranobetonski, elini, elastomerni, elino-elastomerni (lonasti) i lonasti teflonski. U ovom emo izlaganju prikazati uglavnom sva rjeenja leajeva to su se rabila u zadnjih 60-ak godina i jo se rabe, bez obzira na to to se danas najvema rabe elastomerni i lonasti leajevi. Naime, jo ima u uporabi mostova u koje su ugraeni stariji tipovi leajeva, koji mogu doi na red za popravak, pa moe biti nuno poznavati i ta rjeenja.
2

2 Armiranobetonski zglobovi (1)

Najjednostavniji i najjeftiniji zaokretljivi nepomini leaj jest armiranobetonski zglob (slika 2.1).

Slika 2.1: Betonski zglob kao nepomian zaokretljiv crtasti leaj; lijevo: na upornjaku; desno: na dnu stupa

Moe biti svestrano zaokretljiv (tokast) ili zaokretljiv oko jedne osi (crtast). Ovi leajevi mogu podnijeti vrlo velike pridrajne sile (> 10 MN). S druge strane crtasti zglobovi mogu preuzeti znatne momente savijanja poprijeko na most, to je vano pri podupiranju betonskih sanduastih sklopova.

2 Armiranobetonski zglobovi (2)

Nudan je razmjerno velik kut zaokreta kako bi AB zglob poeo djelovati u skladu s proraunskim predpostavkama. S druge strane nije nuna zatita od korozije ovih leajeva i dugo im ne treba nikakvo uzdravanje. Za nain oblikovanja (konstruiranja) i armiranja AB zglobova vrijede osobita pravila. Na slici 2.2 predoeni su geometrijski odnosi, sile to djeluju u zglobu, dotino u prileeim dijelovima nosivoga sklopa mosta, te tijek (dijagram) poprenih naprezanja (osobito vlanih) u osi zgloba. O njima e potanje biti rijei u daljem izlaganju.

2 Armiranobetonski zglobovi (3)

Slika 2.2: Geometrijski odnosi, sile to djeluju u zglobu, te tijek poprenih naprezanja u osi zgloba
5

2 Armiranobetonski zglobovi (4)

Budui da je zglob to zaokretljiviji to mu je tanji vrat (irina a na slici 2.2), nastaju znatne sile cijepanja u prileeim betonskim dijelovima nosivoga sklopa (leajnomu poprenom nosau, stupu itd.). Te sile nastaju zbog jakoga skretanja silnica tlanih naprezanja. Zato te dijelove sklopa treba jako armirati u dvama poprenim smjerovima i jo opasati (sapeti) vodoravnim sponama. Na slici 2.3 prikazan je nain armiranja i razmjetaj armaturnih ipaka u svim trima smjerovima i to s jedne strane zglobe s druge je strane stanje naelno jednako. Armatura to probada zglob zapravo nije nuna, ali se ipak ugrauje u obliku okomitih ipaka-trnova to moraju biti u osi zgloba.
6

2 Armiranobetonski zglobovi (5)

Slika 2.3: Nain armiranja i razmjetaj armaturnih ipaka u svim trima smjerovima
7

2 Armiranobetonski zglobovi (6)

Ove armaturne ipke poveavaju otpor zaokretanju pri veim kutovima zaokreta. Dopustivi tlak u vratu zgloba to je vei to je vei omjer d/a. Pri malim kutovima zaokreta nastaju u neraspucalom betonu vrata zgloba i tlana i vlana naprezanja, ali pri veima beton puca (slika 2.4).

Slika 2.4: Pukotina u vratu zgloba

2 Armiranobetonski zglobovi (7)

U AB zglobu zaokreti mogu naizmjence biti u oba smjera bez gubitka sigurnosti. Zbog toga je oito da se pukotina mora protezati kroz cijeli vrat. Meutim, pukotina se istodobno zatvara na dijelu vrata to je pod tlakom i tako zglob zadrava nosivost. Laboratorijski pokusi u vicarskom Saveznom zavodu za ispitivanje gradiva (Eidgenossisches Materialprfungsanstalt, EMPA), gdje je jedan predloak zgloba za eljezniki most to je tada bio projektiran bio podvrgnut sili od 9,0 MN i naizmjeninim zaokretima po 12o/oo i to 37 106 puta (!) pokazali su da su AB zglobovi dorasli i jakim dinamikim optereenjima i to pri razmjerno velikim kutovima zaokreta. Izmjere zgloba bile su 15,0 70,0 cm2, a uporabno optereenje 4,5 MN.
9

2 Armiranobetonski zglobovi (8)

Na slici 2.5 prikazano je (shematski) stanje naprezanja u vratu zgloba pri istodobnom djelovanju poprenog momenta savijanja. Valja pripomenuti da je dijagram naprezanja u poprenom presjeku pogrjeno nacrtan: tjeme parabole mora biti uz oznaku max x.

Slika 2.5: Stanje naprezanja u vratu zgloba pri istodobnom djelovanju poprenog momenta savijanja
10

2 Armiranobetonski zglobovi (9)

Slika 2.6 prikazuje nain armiranja zgloba optereena velikim poprenim momentom.

Slika 2.6: Armiranje zgloba to preuzima veliki popreni moment

11

2 Armiranobetonski zglobovi (10)

Na kraju, na slici 2.7 predoen je svestrano zaokretljivi AB zglob s odgovarajuom armaturom.

Slika 2.7: Svestrano zaokretljivi AB zglob s odgovarajuom armaturom

12

3 elini leajevi (1)

Ovi su se leajevi rabili do prije 30-ak 40-ak godina. Ipak, zbog toga to jo uvijek ima mostova s takvim leajevima, a koje e zacijelo trebati popravljati, dobro je poznavati ih. Inae se s pomou elinih leajeva mogu ispuniti svi zahtjevi to se postavljaju na leaj mosta. Na slici 3.1 prikazan je uvrijeeni nepomini crtasti leaj izraen od debelih elinih limova.

Slika 3.1: Jednostavni nepomini leajevi od elinih limova

13

3 elini leajevi (2)

U novije doba rabljeno je rjeenje po desnoj slici, gdje se navaruje valjkasto podebljanje od tvrdog elika (corroweld) na mjestu najveih naprezanja. Sidreni trnovi navareni su na limove, a graninici (po dva trna po leaju) uputaju se u valjkaste utore na krajevima limova. Za velike pridrajne sile prikladan je elini lijev s ukrutnim rebrima (slika 3.2).

Slika 3.2: Nepomini crtasti leaj od elinog lijeva

14

3 elini leajevi (3)

Pomini crtasti leajevi (valjkasti) predoeni su na slici 3.3. Doputaju pomake u jednom smjeru i zaokret oko jedne osi.

Slika 3.3: elini valjkasti leajevi

15

3 elini leajevi (4)

Vrlo su osjetljivi na mimoosna naprezanja okomito na os valjka to nastaju savijanjem leajnoga poprenog nosaa ili zbog torzije na leaju. Zato im duljina mora biti ograniena. Za preuzimanje ogranienih vodoravnih sila u smjeru osi valjka slue eline vodilice uputene u utore u valjku i privarene na leajne limove. Na krajevima valjci imaju privarene graninike to se uputaju u ureze u leajnim limovima. Promjer valjka moe se smanjiti ako se na leajne limove navari sloj tvrda elika (corroweld, slika 3.3 dolje lijevo).

16

3 elini leajevi (5)

Leajevi s vie valjaka odavno se ne rabe jer iziskuju jo jedan crtasti leaj iznad valjaka kako bi valjci bili jednoliko optereeni (skica desno dolje na slici 3.3). Valjkasti su se leajevi proizvodili tvorniki i svaki je isporuitelj davao sve nune podatke (dopustivu pridrajnu silu, dopustivi pomak, otpor kotrljanju itd.). Otpor kotrljanju obino je iznosio 1 % do 2 % pridrajne sile.

17

4 Elastomerni leajevi (1)

Elastomer (trgovaki naziv neopren) jest umjetna guma (sintetski kauuk) koja pri normalnim temperaturama ima vlastitosti sline onima prirodne gume, s tim to je mnogo otpornija na djelovanje okolia (atmosferilija, osobito sunca) i starenja. Ogranienje: ne smije se rabiti tamo gdje temperatura okolia moe pasti ispod -30 C, jer postaje vrlo kruta, pa ne moe ispunjavati zahtjeve na leaj. Nearmirana gumena prizma moe izdrati ograniene leajne pritiske. Pri viima prizma se jako izobliuje iri se bono i stlauje se, tj. snizuje se za t (slika 4.1 lijevo).

Slika 4.1: Izoblienje elastomerne prizme pod okomitom silom

18

4 Elastomerni leajevi (2)

Ako u gumenu prizmu umetnemo nekoliko slojeva lima od nehrajueg elika velike vrstoe, oni e znatno smanjiti popreno irenje gume, pa e i stlaenje gumene prizme biti viekratno manje zapravo jedva zamjetno (slika 4.1 desno). Mehaniki podatci za ove leajeve: Nmax = 12,0 MN fmax = 10 15 N/mm2 fmin = 3 5 N/mm2 S porastom tlocrtne plotine leaja raste dopustivi tlak, fmax, ali i najmanji potrebni tlak, fmin. Leajevi su prizmasta ili valjkasta oblika, pri emu im je visina najmanja izmjera.
19

4 Elastomerni leajevi (3)

Slojevi elastomera najee su debeli 7 mm (6 8), a elinog lima 3 mm (2 4). Ogranienjem leajnoga tlaka odozdol jami se da ne e doi do klizanja rasponskoga sklopa po leaju, dotino leaja po leajnoj klupi. Pod djelovanjem vodoravne sile leaj se posmino izobliuje, tako da mu se gornja ploha pomakne u odnosu na donju za veliinu = t tan a pod djelovanjem momenta za kut (slika 4.2).

Slika 4.2: Izoblienje elastomerne prizme pod djelovanjem vodoravne sile (lijevo) i momenta (desno)

20

4 Elastomerni leajevi (4)

Kut takoer je ogranien: tan 0,7 Iz ovog se uvjeta odreuje visina leaja, jer je pomak RS na dotinom mjestu zadan. Uvrijeeno je da leajevi imaju do 7 slojeva gume. Ako je naprezanje na dodiru s leajem < 3 N/mm2, biva svladano trenje izmeu betona i leajnog uloka, pa se ne moe ostvariti posmino izoblienje leaja, to znai da se ne moe prenijeti vodoravna sila. Tada treba leaj usidriti, to se postie privarivanjem sidrenih trnova za limove privrene vulkaniziranjem za gumu (slika 4.3).
Slika 4.3: Usidreni elastomerni leaj
21

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (1)

Naelo djelovanja elino-elastomernog (lonastog) leaja prikazano je na slici 5.1. Cijeli leaj doista izgleda poput lonca ispunjena elastomernim ulokom. Ako se ovaj uloak podvrgne tlaku preko poklopca, stijenke lonca sprjeavaju izobliavanje elastomernog uloka u dvama smjerovima, a u treem smjeru to ine poklopac i dno, pa se elastomer nalazi pod svestranim tlakom.

Slika 5.1: Naelo djelovanja lonastog leaja

22

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (2)

U takvim okolnostima on se ponaa poput tekuine u hidraulikom tijesku (prei). Lonasti leaj moe preuzeti vrlo veliku pridrajnu silu, a pod djelovanjem momenta moe se i zaokretati za kut uz vrlo mali otpor. Na slici 5.2 prikazan je elino-elastomerni (lonasti) leaj, proizvod njemake tvrtke GHH. Uoimo da je lonac izvrnut naglavce, dakle poklopac je na dnu!

Slika 5.2: elino-elastomerni (lonasti) leaj

23

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (3)

Uz dno i uz poklopac privareni su sidreni limovi s provrtima za vijke s pomou kojih se leaj privruje za rasponski sklop i leajnu klupu. Zahvaljujui tomu leaj moe preuzeti vodoravnu silu. Opisani je leaj dakle nepomian. Pomini klizni leaj djeluje na posve drukijem naelu. Naime, na vrlo kruti leajni lim umeu se teflonski uloci na tri razliita naina. Ali, prvo valja rei to je teflon. To je trgovaki naziv za tetrafluoretilensku smolu visokomolekularne teine. Vana mu je vlastitost da mu se pri poveanju okomitog tlaka smanjuje koeficijent trenja. Tako je u laboratorijskom pokusu pri tlaku 30 N/mm2 i brzini klizanja 2 mm/s postignut koeficijent trenja od svega 1 %.
24

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (4)

Ipak, u praksi se rauna sa znatno viim vrijednostima, pa se za uvrijeeni tlak od 20 N/mm2 uzima da je 4 %. Zbog ovih vlastitosti teflon je izvrsno gradivo za izradbu kliznih leajeva. Vratimo se trima nainima umetanja teflonskih uloaka (slika 5.3).

Slika 5.3: Razliiti oblici teflonskih umetaka na kliznoj plohi

25

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (5)

Po prvom nainu kruni teflonski uloak ima pravilno rasporeena kruna udubljenja u obliku kuglina odsjeka (na slici lijevo). Po drugom kruni su kolaii usaeni u tanji lim tako da stre oko 2 mm (u sredini). Po treem su teflonski tapii usaeni u odgovarajue rupe u tanjem limu i stre kao u predhodnom sluaju (na slici desno). U sva se tri sluaja na gornji leajni lim, privren za RS, postavlja klizna ploha navlaka od tvrdoga kroma ili austenitskog elika s hrapavou 1 m, koja se premazuje silikonskom mau. Spomenute mjere slue smanjenju plohe na koju djeluje tlak, jer se poveanjem tlaka smanjuje koef. trenja.

26

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (6)

Trajnost je elastomernog uloka 40 do 60 godina, dakle sasvim pristojna. Opisano vrijedi za manje leajeve. Vei se leajevi izrauju tako da dno lonca (okrenuto prema gore!) slui kao vrlo kruti leajni lim, a klizna je ploha iznad teflonskog uloka. eli li se postii pominost u jednom smjeru, ugrauju se rubne eline vodilice privrene vijcima uz gornji leajni lim (slika 5.4). Uz njihove unutarnje poboke takoer se moraju ugraditi teflonski uloci kao klizne plohe.
27

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (7)

Slika 5.4: elino-elastomerni (lonasti) klizni leaj pomian samo u uzdunom smjeru; vodilice na bokovima
28

5 elino-elastomerni (lonasti) leajevi (8)

Openito su pomaci ovih leajeva znatno vei od onih u elastomernih. Zaokretljivost i dobro centriranje jame jednolik tlak, to je nuno radi ostvarenja jednolikih naprezanja u teflonskom uloku. Na slici 5.5 prikazan je detalj kliznog leaja njemake izradbe (tvrtka GHH).

Slika 5.5: Detalj kliznog lonastog leaja

29

6. Leajevi za preuzimanje vlanih pridrajnih sila (1)

U mostova s izrazito manjim rasponima krajnjih polja pojavljuju se negativne (odizne) pridrajne sile. Odizanje rasponskoga sklopa od leaja mora se sprijeiti ako se eli odrati pristojna razina udobnosti prijelaza. Ako je krajnji leaj nepomian moe se u osi leaja provui natega za prednapinjanje, pri emu to moe biti i kroza sam lonasti leaj ili pokraj njega (slika 6.1).

Slika 6.1: Natege za prednapinjanje to preuzimlju odiznu pridrajnu silu

30

6 Leajevi za preuzimanje vlanih pridrajnih sila (2)

Natege treba napeti silom veom od najnunije za oko 20 %, kako bi se sprijeilo odizanje leaja zbog produljenja natege pod djelovanjem odizne sile. Ako krajnji leajevi na kojima se pojavljuju odizne pridrajne sile moraju biti pomini u smjeru osi mosta, mogu se primijeniti elini vlani lanci sa svornjacima kao zglobovima. Ako pomaci nisu preveliki, najbolje je odabrati vitke stupovenjihala, obostrano prikljuene zglobno ili dapae upete, lagano prednapete sidrenom nategom (slika 6.2). Budui da su stupovi armirani protiv prekomjerna raspucavanja, dopustiva su i znatnija izoblienja upetoga stupa.
31

6. Leajevi za preuzimanje vlanih pridrajnih sila (3)

Pri zaokretu zgloba natega se savija, pa to treba omoguiti na dostatno dugu potezu (slika 6.2 desno).

Slika 6.2: Stupovi-njihala kao uzduno pomini leajevi

32

7 Prilozi
7.1 Leajevi domae proizvodnje (tvrtka Polirol iz Zagreba)
Tip1: Neusidreni elastomerni leaj

Tip 2: Usidreni, svestrano pomini elastomerni leaj

33

7 Prilozi (2)
7.1 Leajevi domae proizvodnje (2) (tvrtka Polirol iz Zagreba)

Raspored sidrenih trnova

34

7 Prilozi (3)
7.1 Leajevi domae proizvodnje (3) (tvrtka Polirol iz Zagreba)
Tablica podataka za leaj (1)

35

7 Prilozi (4)
7.1 Leajevi domae proizvodnje (4) (tvrtka Polirol iz Zagreba) Tablica podataka za leaj (2)

36

7 Prilozi (5)
7.1 Leajevi domae proizvodnje (5) Uzduno nepomini elastomerni leaj (tvrtka Polirol iz Zagreba)

Tablica s podatcima

37

7 Prilozi (6)
7.1 Leajevi domae proizvodnje (6) (tvrtka Polirol iz Zagreba)

Prerezani uzorci elastomernih leajeva

38

7 Prilozi (7)
7.2 Leajevi vicarske tvrtke MAGEBA (1)
Svestrano nepomini leaj za preuzimanje SAMO vodoravnih sila

39

7 Prilozi (8)
7.2 Leajevi vicarske tvrtke MAGEBA (2)
Jednostrano pomini leaj za preuzimanje SAMO vodoravnih sila

40

7 Prilozi (9)
7.2 Leajevi vicarske tvrtke MAGEBA (3)
Shema razmjetaja razliitih tipova leajeva

Jednostrano pomini lonasti leaj

41

7 Prilozi (10)
7.2 Leajevi vicarske tvrtke MAGEBA (4)

Popreni presjek jednostrano pominoga lonastog leaja

Bono ugaanje s pomou graninika

Klizni leaj za postupno navlaenje RS

42

7 Prilozi (11)
7.2 Leajevi vicarske tvrtke MAGEBA (5)

Lonasti leaj za velike zaokrete

Lonasti leaj protiv odizanja

Lonasti leaj za elini sklop

Usklaivanje visine s pomou limenih umetaka 43

7 Prilozi (12)
7.2 Leajevi vicarske tvrtke MAGEBA (6)

Ugradba lonastih leajeva

44