su nerastavljivi spojevi dvaju ili vie strojnih dijelova ostvareni pomou zakovica. Zakovice su normirani elementi.

Zakovine spojeve su u strojogradnji, brodogradnji i drugim elinim konstrukcijama uglavnom istisnuli zavareni spojevi, jer buenje rupa za zakovice i samo zakivanje iziskuje vei utroak rada i oslabljuje strukturu. Ipak, zakovini spoj vrijedi kao bezuvjetno siguran i dalje se koristi kod lakih konstrukcija gdje se koriste laki metali, tj. aluminij i njegove slitine. Zakivanje konstrukcija od lakih metala pokazalo se povoljnijim od zavarivanja, jer hladno zakovane zakovice potpuno ispunjavaju rupe (nema zranosti zbog sakupljanja). Zavarivanje utjee nepovoljno na svojstva lakih metala, tako da su zakovini spojevi, unato visokim koncentracijama naprezanja zbog rupa, trajniji od zavarenih. Zakovane konstrukcije od lakih metala upotrebljavaju se preteno u gradnji vozila, brodova i zrakoplova, ali i kod dizalica, mostova i u visokogradnji.

ZAKOVINI SPOJEVI

Sirova zakovica sastoji se od struka promjera d i duljine l i ve oblikovane osnovne glave. Osnovna glava zakovice podupire se pridraem, a zavrna glava zakiva se oblikaem. Kod strojnog zakivanja eki ili naprava za zakivanje s oblikaem zakovica bolje ispunjava provrt nego zavrna glava pri zakivanju ekiem.
struk

Kod punih su zakovica najee zakovice s poluokruglom i s uputenom glavom:

osnovna glava

pridra

Oznaivanje: Zakovica DIN 12416x36-elik (d = 16 mm, l = 36 mm)

Prednosti zakovinih spojeva: - materijal se ne oslabljuje toplinskim utjecajima kao kod zavarivanja (posebno vano kod konstrukcija od lakih metala i kod zrakoplova hladno zakivanje), a nema niti opasnosti od puzanja kao kod lijepljenja - nema temperaturnih deformacija - kontrola kvalitete je jednostavna (vizualna) - velika brzina izvoenja spojeva - i do 1000 zakovica/sat - kod montae zamjena za vijane spojeve - spoj se evenatulano moe i rastaviti rezanjem glava ili buenjem zakovica. - mogu se spajati razliiti materijali, razliite debljine, kao i materijali s prevlakama

Nedostaci: - priprema je zahtjevnija zbog buenja provrta - rupe oslabljuju konstrukciju pa su konstrukcije openito tee - ne mogu se izvesti elni spojevi jer je uvijek potreban prijeklop to takoer ini konstrukciju teom - zakovice i djelovi koji se spajaju moraju biti od istog materijala jer inae moe doi do labavljenja zbog razliitih temperaturnih rastezanja i do galvanske korozije - neravnomjerna raspodjela naprezanja na spoju - povrina nije glatka zbog glava zakovica.

Materijal za zakovice:
U gradnji elinih konstrukcija se uglavnom koriste zakovice od opih konstrukcijskih elika, a za zakovice od obojenih materijala dolaze u obzir Cu, mjed, Al, AlCuMg i AlMg5. Hladno zakivanje: za eline zakovice promjera d < 10 mm i sve neeljezne zakovice (bakar, mjed, aluminij) zakovica se hladno deformira i potpuno ispuni provrt u dijelovima koji se zakivaju prilikom optereenja se zakovica ponaa kao zatik optereen posmino i na povrinski tlak; ponekad je i vlano optereena Toplo zakivanje: za eline zakovice promjera d 10 mm zakovice se prije samog zakivanja ugriju na ~ 1000 C prilikom hlaenja se zakovice skupljaju (skrauju), snano pritiu zakovane dijelove pa se vanjsko optereenje uglavnom prenosi trenjem izmeu stisnutih povrina; zakovice ostaju vlano optereene.

Budui da je naprezanje zbog sakupljanja proporcionalno duljini zakovice, stezna duljina mora biti s 4d.

Duljina zakovice l mora od s biti dulja za: (4/3)d za zakovice s poluokruglom glavom i strojno zakivanje (7/4)d za zakovice s poluokruglom glavom i runo zakivanje (0,61)d za zakovice s uputenom glavom Provrti za zakovice se bue ili probijaju. Probijeni provrti se dodatno bue ili razvrtavaju, budui da stvaranje finih pukotina kod probijanja moe dovesti do loma. U gradnji elinih konstrukcija zabranjeno je probijanje rupa. Rubovi rupa se uputaju da bi se dobio dobar prijelaz izmeu struka i glave zakovice.

Prilikom zakivanja vrlo tankih limova te elastinih (guma, koa, plastika) i krhkih materijala (keramika, obloge na konicama) doputene su male sile zakivanja jer u suprotnom dolazi do velikih deformacija ili loma spajanih dijelova. U takvim se sluajevima koriste prvenstveno poluuplje ili uplje (cijevne) zakovice.

Na teko dostupnim mjestima i prilikom zakivanja upljih profila koriste se slijepe zakovice uplje ili poluuplje.
Provlana zakovica: zadebljani kraj trna prilikom izvlaenja proiri donji kraj uplje zakovice; zakovica se moe zatvoriti zatikom.

Zakovica s trnom: prilikom izvlaenja se trn prekine i njegov donji dio ostane u upljoj zakovici.

Poluuplja zakovica sa zatikom: zabijanjem zatika u zakovicu proiri se njezin donji razrezani kraj.

Eksplozivna zakovica: prilikom zagrijavanja u zakovici eksplodira eksplozivni naboj.

Zakivanje s elne strane: primjenjuje se na zaticima, osovinama i drugim dijelovima

Proraun zakovinih spojeva

Ako u spoju ima vie zakovica, u proraunu vrstoe se najee pretpostavlja da sve zakovice jednako sudjeluju u prijenosu sile, tj. da su podjednako optereene. Najee se ne stavlja vie od 3 do 4 reda zakovica (doputeno je 5 do 6). Zakovice u vie redova osiguravaju i nepropusnost spoja.

Ako su zakovicom spojena dva lima (dva dijela), prevelika poprena sila F e prerezati zakovicu na jednom mjestu pa se govori o jednoreznom spoju (m = 1 = broj rezova)

Ako su zakovicom spojena tri lima (tri dijela) ili vie njih, prevelika poprena sila F e prerezati zakovicu na dva ili vie mjesta pa se govori o dvoreznom (m = 2) ili viereznom spoju.

Zakovice prvenstveno trebaju biti optereene posmino. Iako dio sile nosi trenje na dodirnim povrinama spojenih dijelova, to se u proraunu zanemaruje. Tangencijalno naprezanje u poprenom presjeku struka zakovice:
F s = s dop i m A1
F = sila i = broj zakovica m = broj rezova A1 = povrina poprenog presjeka zakovane zakovice = d12/4

Zakovica moe biti optereena i vlano, to treba izbjegavati. U tom je sluaju naprezanje
F v = dop A1

Sila F pritie struk zakovice na bokove provrta, stvarajui tako povrinski tlak koji se rasporeuje proporcionalno deformaciji provrta.
Stvarna raspodjela naprezanja na bokovima provrta: Srednje naprezanje na bokovima provrta:
d1

Rauna se sa srednjim naprezanjem (povrinskim tlakom) na bokovima provrta, odnosno struku zakovice, i to u provrtu u najtanjem limu:
F 1 = l dop i d1 t
t = debljina najtanjeg lima

Pri proraunu zakovanih konstrukcija porebno je provjeriti i naprezanja u kritinim presjecima zakovicama spojenih dijelova. Doputena naprezanja:
Zakovicama spojeni dijelovi
Naprezanje Optereenje elik ili elini lijev s vlanom vrstoom Rm (N/mm2) 340 Statiko Ishodino dinamiko Izmjenino dinamiko Statiko Ishodino dinamiko Izmjenino dinamiko Statiko Ishodino dinamiko Izmjenino dinamiko 120 85 70 170 95 75 240 170 140 360 140 100 85 195 110 95 280 200 170 420 160 120 95 225 130 100 320 240 190 500 180 140 110 250 155 120 360 280 220 600 220 170 130 310 185 145 410 340 260 Sivi lijev1) s vlanom vrstoom Rm (N/mm2) 100 35 25 20 50 28 20 65 45 35 200 65 40 35 90 45 40 130 85 65 300 100 75 50 140 80 55 200 130 100 400 135 100 70 190 110 80 270 170 130

Vlak, tlak dop

Savijanje s dop Naprezanje u provrtu l dop

eline zakovice
Naprezanje Optereenje
1)

Smicanje s dop 140 100 85

Naprezanje u provrtu l dop 280 200 170

Vlak dop 70 50 40

Statiko Ishodino dinamiko Izmjenino dinamiko

Kod tlaka i tlaka pri savijanju oko 2,5 puta vee vrijednosti

Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija

U visokogradnji, mostogradnji i gradnji dizalica zakivaju se valjani profili i limovi u limene i reetkaste nosae. Koriste se poluokrugle zakovice te, samo u iznimnim sluajevima, zakovice s uputenom glavom. Treba se pridravati posebnih propisa o izmjerama i rasporedu zakovica, ali je naelno provjera vrstoe jednaka.

Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala (prvenstveno kod zrakoplova, vozila i brodova)
Prednosti zakovanih konstrukcija od lakih metala pred elinim konstrukcijama jesu mala teina, priblino jednaka vrstoa i postojanost protiv korozije. Nedostaci su visoka cijena i nii modul elastinosti (0,7105 N/mm2). Ekonomina izrada ekstruzijom omoguuje pak upotrebu posebnih, poluupljih i upljih profila:

Postoje posebni propisi i norme za zrakoplovstvo, visokogradnju i dizalice.

Zakovice od lakih metala su neto drukijeg oblika:

Za zrakoplove se koriste kaljene AlCuMg1- ili Ti-zakovice:

eljezniki vagon; udio ekstrudiranih profila oko 70%:

Eiffelov toranj: - slagan iz lijevanog eljeza 26 mjeseci (do 31. 03. 1889.) - 18.038 komada pripremljenih u tvornici (tolerancije: 0,1 mm) - 150300 radnika na konstrukciji - pojedini elementi su u tvornici povezivani vijcima, a poslije zamijenjeni zakovicama koje su, poslije hlaenja, osiguravale vrsti spoj - tim od 4 ovjeka je bio potreban za svaki spoj zakovicom: prvi za zagrijavanje zakovice, drugi za dranje zakovice na mjestu, trei za oblikovanje glave i etvrti za udaranje ekiem - samo treina od 2,5 milijuna koritenih zakovica je privrena na samom mjestu izgradnje - tonost povezivanja na konstrukciji: 1 mm.

15. 03. 1888.

15. 09. 1888.

26. 12. 1888.

12. 03. 1889.

- visina (s antenama) 324 m; osnovica 125 x 125 m; 1665 stepenica - teina eljeza 7.500 t; ukupna teina 10.000 t; - pomak zbog vjetra 67 cm - farbanje u prosjeku svakih 7 god. (traje 15 mjeseci - 25 radnika s etkama - 60 t farbe - 200.000 m2) - 2006. g. 6,7 milijuna posjetitelja; ukupno dosad preko 230 milijuna.

Gustave Eiffel (15. 12. 1832 27. 12. 1923.) inenjer i arhitekt; uz toranj poznat i po unutranjoj metalnoj konstrukciji za Kip slobode u New Yorku, vijadukata, eljeznikog kolodvora u Peti; bavio se i metrologijom, radiotelegrafijom i aerodinamikom

Golden Gate: - visei most u San Franciscu (SAD) - graen od 05. 01. 1933. 27. 05. 1937. - 6 prometnih staza + pjeake staze - dug 2737 m, irok 27 m, visina 67 m nad vodom - max. progibi: 8,4 m na stranu, 3,3 m na dolje, 1,7 m na gore - uzdune spojke na krajevima dozvoljavaju pomake do 43 cm - ukupna teina > 800.000 tona - u svakom tornju (do 152 m iznad ceste) oko 600.000 zakovica - 17 radnika zamijenjuje istroene i korodirane zakovice (dvije po dvije + zamjena zbog poveanja sigurnosti kod potresa, koja e trajati 20 god.) - 55 liilaca stalno farba most.

Parna lokomotiva na rijekom eljeznikom kolodvoru:

Most u Pragu:

Most u Rijeci (Mrtvi kanal - Porto Baro):

Zakovana konstrukcija kabine iare Mlltaler Gletscher (Austrija)