STEZNI SPOJEVI:

U nerastavljivom steznom spoju vratilo i glavina su izraeni s

vrstim dosjedom, s potrebnim preklopom.

Nakon ugradnje na dodirnom povrinama nastaje povrinski tlak p

koji osigurava silu trenja Ftr, potrebnu za prijenos vrtnje.

Istovremeno, ovakav spoj podnosi i odreenu aksijalnu silu.

Stezni spoj je primjeren za velika izmjenina i udarna optereenja,

pa ga se moe koristiti svugdje tamo gdje ostali spojevi vratila i
glavine nisu dovoljni za prijenos velikih okretnih momenata.

Zbog vrstog dosjeda izmeu vratila i glavine za stezni spoj je

potrebno upotrijebiti odgovarajui postupak montae.

Proraun steznog spoja:

Proraun vrstoe i odreivanje odgovarajueg preklopa, odnosno

tolerancije vratila i glavine, standardizirani su npr. prema DIN 7190.

U steznom spoju vratilo i glavina imaju jednak nominalni promjer d

razliitih tolerancija, koje osiguravaju postizanje preklopa P, tj. vrstog
dosjeda.

Glavina je nakon montae optereena u radijalnom smjeru tlanim

naprezanjima rg, a u obodnom (tangencijalnom) smjeru vlanim
naprezanjima tg.

Zbog istog tlaka vratilo trpi naprezanja rv i tv.

Radijalna naprezanja glavine i vratila na promjeru d steznog spoja jednaka

su povrinskom pritisku p, te opadaju (do nule) s udaljenou od d.

Tangencijalna naprezanja tg i tv glavine i vratila vea su od radijalnih i

opadaju s promjerom.

Radijalna i obodna normalna naprezanja, (meusobno okomita) su ujedno i

glavna naprezanja,

Za proraun vrstoe prema hipotezi najveih tangecijalnih naprezanja

mjerodavna je njihova razlika, koja predstavlja ekvivalentno naprezanje.
 Kvalitativni rasporedi ekvivalentnih naprezanja eg za glavinu i ev za vratilo

Uoljivo je da naprezanja u glavini imaju vlani, a u vratilu tlani karakter.

zbog toga to su u glavini naprezanja vea a materijal slabiji, obino se

provjerava samo vrstoa glavine:

Povrinski pritisak p na steznim povrinama ovisi o veliini preklopa P.

Prema teoriji cilindara s debelim ljuskama, ta veza je dana sljedeim
izrazom:
 K je pomona proraunska veliina definirana svojstvima materijala obaju
stegnutih dijelova, te njihovim omjerima dimenzija:

Ovaj izraz strogo vrijedi samo za beskonano dugaki stezni spoj.

U stvarnosti, stezanje, tj. stvoreni pritisak ovisi o omjeru duljine glavine i

promjera steznog spoja, te o omjeru v promjera vratila.

On se uzima u obzir tako da se za vanjske dijelove ija je duina manja od

promjera vratila (to su rjee glavine, a ee prstenovi), pomona
proraunska veliina K pomnoi s faktorom duljine glavine . Tako stvarna
vrijednost Kst proraunske veliine K postaje:

Stezni spoj u opem sluaju podnosi obodnu silu Ft, kao posljedicu
okretnog momenta T i aksijalnu silu Fa koja proizlazi iz djelovanja
elemenata kao to su stoasti zupanici, cilindrini zupanici s kosim
zubima, aksijalni leajevi itd.

U proraunu steznog spoja potrebno je uzeti u obzir rezultirajue

optereenje FR na nominalnom promjeru steznog spoja d prema izrazu:
 Da bi stezni spoj mogao prenijeti rezultirajue optereenje FR,, na dodirnim
povrinama izmeu glavine i vratila treba postii silu trenja Ftr > FR,
odnosno:

Da bi se dobila tolika sila trenja povrinski pritisak mora biti:

Ako je povrinski pritisak manji od ovog, sigurnost protiv klizanja e biti

manja od prije odabrane, to nije doputeno.

U suprotnom, sigurnost protiv klizanja bit e vea od k.

Budui da je stvarna vrijednost preklopa sluajna veliina, onda su i

stvarne vrijednosti povrinskog pritiska, sile trenja, sigurnosti protiv
klizanja i naprezanja takoer sluajne veliine.

Vjerojatnost da se ove veliine nau u odreenim granicama lako se moe

odrediti ako se poznaje srednja vrijednost i varijanca preklopa.
 Problem nemogunosti odreivanja tonih vrijednosti sluajnih veliina
odreuje se na klasian nain: raunat e se uvijek samo s jednom
vrijednou preklopa, minimalnom Pmin ili maksimalnom Pmax.

Pravilo je da se uzima ona vrijednost koja e, kad se preko nje izrauna

traena fizikalna veliina, rezultirati s veom stvarnom sigurnou steznog
spoja.

Npr, ako se za poznati dosjed kontrolira vrstoa steznog spoja, naprezanja

e se raunati za Pmax, jer e tako stvarna naprezanja biti manja od
raunskih, a stvarni stupanj sigurnosti vei.

Ako se rauna sigurnost protiv klizanja, sila trenja e se raunati za Pmin,

pa e tako njezina stvarna vrijednost biti vea, kao i sigurnost protiv
klizanja.

Ako je potrebno odrediti dosjed, tj. preklop za traenu sigurnost protiv

klizanja, tada raunski dobivena vrijednost preklopa mora priblino
odgovarati vrijednosti Pmin odabranog dosjeda.

Tada e stvarna sigurnost protiv klizanja biti vea, jer e stvarni preklop biti
vei od potrebnog.

Pri proraunu potrebne sile utiskivanja kod mehanike (uzdune) montae,

uzima se Pmax.

Kod steznih spojeva koji brzo rotiraju potrebno je uzeti u obzir i utjecaj
centrifugalne sile koja kod veeg broja okretaja vodi k smanjenju
povrinskog pritiska.

U praksi, proraun steznog spoja najee tee tako da se za poznata

vanjska optereenja (T, Fa) trai odgovarajui vrsti dosjed (Pmin i Pmax),
kojim e se na dodirnim povrinama izmeu vratila i glavine postii
potreban povrinski pritisak pmin, odnosno sila trenja Ftr za prijenos
eljenih optereenja.

U tom sluaju, nakon to se izrauna potrebna sila trenja Ftr, potrebni

minimalni pritisak pmin, potrebna vrijednost Pmin,st minimalnog

preklopa rauna se iz sljedeeg izraza:

U proraunu steznog spoja potrebno je odrediti i potrebne parametre

montae.
 U sluaju mehanike montae potrebna sila utiskivanja iznosi: