10.

SLOENO OPTEREENJE TAPOVA KONCENTRACIJA NAPREZANJA

10.5.1. Faktori koncentracije naprezanja kod osnog optereenja tapa Na slikama 10.1. do 10.4 vidimo da se kod smanjenja vrijednosti polumjera poveava vrijednost faktora koncentracije naprezanja kod plosnatih i okruglih tapova optereenih na rastezanje.

Slika 10.1. Faktori koncentracije naprezanja za plosnati tap s dva bona otvora kod optereenja na rastezanje

Slika 10.2. Faktori koncentracije naprezanja za plosnati tap s promjenom presjeka kod optereenja na rastezanje

Slika 10.3. Faktori koncentracije naprezanja za okrugli tap s utorom kod optereenja na rastezanje

Slika 10.4. Faktori koncentracije naprezanja za okrugli tap s promjenom presjeka kod optereenja na rastezanje

10. SLOENO OPTEREENJE TAPOVA KONCENTRACIJA NAPREZANJA

10.5.2. Faktori koncentracije naprezanja kod savijanja tapa Iz primjera na slici 10.5. vidi se da raspodjela naprezanja kod savijanja tapa s bonim utorom nije po zakonu pravca, nego je dolo do neravnomjerne raspodjele naprezanja.

Slika 10.5. Raspodjela naprezanja u presjeku tapa s utorom kod optereenja na isto savijanje Faktor koncentracije naprezanja tapa kod savijanja definiran je izrazom:

K = Ks =

max n ,

(10.1)

nominalno naprezanje od savijanja u oslabljenom presjeku jest:

n =

Ms , W

(10.2)

gdje je W - aksijalni moment otpora oslabljenog presjeka, npr. za puni okrugli tap promjera d: d 3 W = Wmin = . (10.3) 32

10. SLOENO OPTEREENJE TAPOVA KONCENTRACIJA NAPREZANJA

Na slikama 10.6. i 10.7. vidi se da kod smanjenja vrijednosti polumjera otvora ili prijelaza presjeka, tada rastu vrijednosti faktora koncentracije naprezanja.

Slika 10.6. Faktori koncentracije naprezanja za okrugli tap s utorom kod optereenja na savijanje

Slika 10.7. Faktori koncentracije naprezanja za okrugli tap s promjenom presjeka kod optereenja na savijanje

10.5.3. Faktori koncentracije naprezanja kod uvijanja tapa Iz primjera na slici 10.8. vidi se da raspodjela posminih naprezanja u oslabljenom presjeku tapa kod uvijanja nije po zakonu pravca, nego je to neravnomjerna raspodjela naprezanja.

Slika 10.8. Raspodjela posminih naprezanja u tapu s utorom kod optereenja na uvijanje

10. SLOENO OPTEREENJE TAPOVA KONCENTRACIJA NAPREZANJA

Faktor koncentracije naprezanja tapa kod uvijanja definiran je izrazom:

K = K =

max , n

(10.4)

a nominalno posmino naprezanje od uvijanja u oslabljenom presjeku jest:

n =

Mt , Wp

(10.5)

gdje je polarni moment okruglog tapa promjera d, slika 10.6.

Wp = Wmin =

d 3
16

(10.6)

Na slikama 10.9. i 10.10. vidimo ukoliko se smanjuje vrijednost polumjera otvora i d promjer najueg presjeka, tada raste i vrijednost faktora koncentracije naprezanja.

Slika 10.9. Faktori koncentracije naprezanja za okrugli tap s utorom optereen na uvijanje

Slika 10.10. Faktori koncentracije naprezanja za okrugli tap s promjenom presjeka optereen na uvijanje

10. SLOENO OPTEREENJE TAPOVA KONCENTRACIJA NAPREZANJA

10.4. Proraun vrstoe elemenata konstrukcije s koncentracijom naprezanja kod istovremenog optereenja na savijanje i uvijanje Za konstrukcijske elemente bez koncentracije naprezanja kod optereenja na rastezanje ili isto savijanje uvjet vrstoe tapa je: a) za normalno naprezanje:

max dop ,
gdje je: naprezanje: kod rastezanja/sabijanja:

(10.7)

max - maksimalno naprezanje u tapu, a dop - doputeno

max =
N max , A

(10.8)

gdje je: N max - maksimalna osna sila rastezanja/sabijanja, A - plotina poetnog presjeka tapa, kod savijanja:

max =

M s max W

(10.9)

gdje je: M s max - maksimalni moment savijanja, W - aksijalni moment otpora presjeka tapa, a doputeno naprezanje jest:

dop =

Re , S

(10.10)

gdje je: Re - granica teenja kod rastezanja, a S - faktor sigurnosti tapa:

S=

dop max

(10.11)

Faktor sigurnosti S uvijek je vei od jedinice i obino je zadan u propisima za proraunavanu vrstu konstrukcije. U strojarstvu je najee njegova vrijednost S =1,52,5, ali u posebnim sluajevima moe biti i S >10. Izbor faktora sigurnosti ovisi o mnogim okolnostima, npr. o poznavanju optereenja kojima e biti izloena konstrukcija (osnovno optereenje, vjetar, snijeg, potres i dr.), o opasnostima za ljudski ivot, o vanosti konstrukcije, o teini konstrukcije itd. Pri naglom djelovanju optereenja (udar) naprezanja u elementu su vea nego kod statikog djelovanja optereenja. Posebno treba voditi rauna o zamoru materijala kod vremenski promjenljivog optereenja, npr. kod harmonijski promjenljivog optereenja.

10. SLOENO OPTEREENJE TAPOVA KONCENTRACIJA NAPREZANJA

b) za posmino naprezanje:

max dop ,
gdje je: dop - doputeno posmino naprezanje:

(10.12)

dop =

Re , S

(10.13)

gdje je: Re - granica teenja kod uvijanja, S - faktor sigurnosti kod uvijanja. Maksimalno posmino naprezanje u presjeku okruglog tapa jest:

max =

M t max Wp
,

(10.14)

gdje je: M t max - maksimalni moment uvijanja, Wp - polarni moment otpora presjeka tapa. Kod konstrukcijskih elemenata s koncentracijom naprezanja te istovremeno optereenih osnim optereenjem i na savijanje, nominalno normalno naprezanje na mjestu koncentracije naprezanja je zbroj apsolutnih vrijednosti normalnih naprezanja od uzdune sile i od rezultirajueg momenta savijanja, tj. vrijedi izraz:

nom = n + s =
gdje je:

N M + s , Amin W

(10.15)

Amin - plotina poprenog presjeka na mjestu koncentracije naprezanja u tapu, W - aksijalni moment otpora poprenog presjeka na istom mjestu.
Maksimalno normalno naprezanje u tom je sluaju dano izrazom:

max = K n n + Ks s dop ,

(10.16)

gdje su K n i K s odgovarajui faktori koncentracije naprezanja elementa kod osnog optereenja odnosno kod savijanja. Maksimalno posmino naprezanje od uvijanja u kritinom presjeku tapa jest:

10. SLOENO OPTEREENJE TAPOVA KONCENTRACIJA NAPREZANJA

nom =

Mt . Wp

(10.17)

gdje je: M t - maksimalni moment uvijanja, Wp - polarni moment otpora presjeka okruglog tapa. Kod konstrukcijskih elemenata s koncentracijom naprezanja te optereenih na uvijanje, maksimalno posmino naprezanje na mjestu koncentracije naprezanja jest:

max = K nom ,

(10.18)

gdje je: K - faktor koncentracije naprezanja za okrugli tap kod uvijanja. Provjera vrstoe okruglog tapa poprenog presjeka kod sloenog optereenja (osno optereenje, savijanje i uvijanje) najee se provodi prema energijskoj teoriji vrstoe HMH:
2 2 ekv = max + 3 max dop .

(10.19)

Kod dinamikog optereenja vratila treba raunati s istovremenim optereenjima na savijanje i uvijanje, te se vrstoa provjerava prema izrazu:
2 2 ekv = max + 3( 0 max ) dop .

(10.20)

Faktor 0 oitava se iz dijagrama ili tablica u prirunicima, npr. u Decker: Maschinenelemente, ovisno o vrsti i oblicima optereenja (istosmjerno ili izmjenino). Tako je npr. za promjenjivo optereenje tapa: - izmjenino savijanje i mirno uvijanje: faktor 0 0,7 - izmjenino savijanje i pulsirajue uvijanje: faktor

0 0,85, itd.