UNIVERZITET U BIHAĆU

TEHNIČKI FAKULTET

BIHAĆ

ODJSEK: GRAĐEVINSKI

SEMINARSKI RAD
TEMA: Otpornost poprečnih presjeka na pritisak i zatezanje

PROFESORICA: STUDENT:

Prof.Dr.Dženana Gačo Alem Dizdarević

 SADRŽAJ

1.UVOD......................................................................................................................................1
2.OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA NA PRITISAK...................................................2
2.1 DJELOTVORNA POVRŠINA POPREČNOG PRESJEKA............................................4
3. OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA NA ZATEZANJE..............................................6
3.1. IZNALAŽENJE MJERODAVNE POVRŠINE POPREČNOG PRESJEKA.................8
4.LITERATURA......................................................................................................................10
1.UVOD

Kod proračuna prema graničnim stanjima, konstrukcija se procjenjuje kao zadovoljavajuća,

ako računski učinak opterećenja nije prekoračio računsku otpornost. Računski učinci
opterećenja su uzdužna sila N Ed, moment savijanja M Ed , poprečna sila V Ed ili torzijski
moment T Ed . Shodno ovome, računska otpornost se izražava s N Rd, M Rd , V Rd, T Rd .

Cilj ovog poglavlja je razmatrati ponašanje poprečnih presjeka do njihovog otkazivanja i na

osnovu dobivenih spoznaja o njihovom ponašanju definirati njihove otpornosti. Pri tome važe
sljedeće prepostavke:

 Navier-Bernulijeva hipoteza, ravni presjeci i nakon deformacije ostaju ravni

 ekvivalentnost učinaka djelovanja i napona vrijedi za ukupan poprečni presjek
 Usvojen je za čelik bilinearni odnos napona i deformacije s granicom popuštanja f y
kao maksimalnim naponom

Na osnovu idealiziranog dijagrama izmedju napona i deformacije određuje se elastična ili

plastična otpornost poprečnih presjeka. Kod elastičnog modela odnos između napona i
deformacije definiran je Hookovim zakonom. U slučaju plastične otpornosti, ponašanje čelika
modelirano je bilinearnim σ −ε odnosom.

1
2.OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA NA PRITISAK

Sila pritiska uzrokuje jednoliko raspodjeljen napon po čitavom presjeku. Na osnovu principa
ekvivalentnosti između učinaka djelovanja i napona, može se postaviti sljedeći odnos:

∫ σ∗dA

U izrazu je A površina poprečnog presjeka. Sve dok je ε < ε y , napon odgovara umnošku
modula elastičnosti E i deformaciji ε. Dostizanjem, odnosno prekoračenjem ε y, napon dostiže
granicu popuštanja f y shodno idealiziranom ponašanju čelika. Plastična otpornost presjeka
N Pl, može se prikazati izrazom:

N Pl =f y∗A

Ukoliko lokalno izbočavanje nema uticaja na otpornsot presjeka u pritisku, što i jest slučaj sa
presjecima klase 1 2 i 3, način otkazivanja takvih konstrukcijskih elemanta odgovara
idealnom plastičnom ponašanju čitavog poprečnog presjeka. Dakle, otkazivanje se događa
kada svako vlakance u poprečnom presjeku dosegne granicu popuštanja f y .

Računska otpornost poprečnog presjeka, prema EC3, s jednoliko raspodjeljenim naponom

pritiska, N c , Rd, dana je izrazom:

f y∗A
N c , Rd = za presjeke klase 1, 2 i 3
γM0

f y∗A eff
N c , Rd = za presjeke klase 4
γM0

2
Za presjeke 1, 2 i 3 računska otpornost na pritisak jednaka je umošku bruto površine
poprečnog presjeka A, i nominalne granice popuštanja čelika podijeljene sa parcijalnim
faktorom γ M0 .U slučaju poprečnih presjeka klase 4 umjesto bruto površine poprečnog
presjeka uzima se u obzir efektivna površina poprečnog presjeka Aeff .

Za nesimetrične presjeke klase 4 izložene sili pritska položaj težišta bruto presjeka i težišta
efektivnog presjeka se ne poklapaju. Ovime se inducira moment savijanja u presjeke jendak
umnošku sile pritiska koja djeluje na presjek i pomaka težišta e N . Dodatni moment savijanja
mora se uzeti obzir tj. na poprečni presjek istovremeno djeluju moment i sila pritiska.

Prilikom izračunavanja površina poprečnih presjeka za otpornost pritiska nije potrebno

uzimati u obzir oslabljenja zbog rupa za vijke. Izuzetak je jedino ako se izvode izdužene rupe
za vijčane spojeve.

Slika 1. Tablica odnosa širina/debljina za poprečni presjek klase 3

3
2.1 DJELOTVORNA POVRŠINA POPREČNOG PRESJEKA

Fizikalno, pojam djelotvorne površine poprečnog presjeka Aeff može se objasniti na primjeru
sa slike 2.

Element širine b i debljine izložen je djelovanju ravnomjerno raspodjeljenog napona pritiska.

Raspodjela napona po poprečnom presjeku je do određeneog intenziteta ravnomjerno
raspoređena. Povećanjem intenziteta počinje se srednji dio elementa izbočavati.
Prijelaz ravne ploče u izbočeni položaj ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u
posmatranom poprečnom presjeku. Prvobitna ravnomjerna raspodjela napona se mijenja tako
da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon smanjuje. Ova naponska
preraspodjela se može shvatiti kao da se smanjuje poprečni presjek, a preostali se dio
poprečnog presjeka Aeff smatra djelotvornim.

Dakle, umjesto širine elementa b, za praktičnu primjenu, može se uzeti sudjelujuća širina b eff
na kojoj se pretpostavlja da su naponi raspoređeni jednoliko. Sudjelujuća širina određuje se na
temelju sljedećih razmatranja:

 Sila pritiska u posmatranom elementu jednaka je umnošku površine pod krivuljom

raspodjele napona i debljine elementa

 Jednaka sila pritiska se dobije ako ovaj element, s njegovom nejednolikom naponskom
raspodjelom, zamjenimo s takvim elementom sa sudjelujućom širinom b eff i s
jednolikim naponom intenziteta σ . Sudjelujuća širina je određena tako da je površina
pod stvarnom krivuljom naponske raspodjele jednaka površini ispod obje pravokutne
površine na ograničenim dijelovima elementa poprečnog presjeka σ∗b eff /2.

4
Djelotvorna površina poprečnog presjeka izračunava se na sljedeći način:

a) uvodi se vitkost ploče λ́ p prema izrazu:

1 b́
f
( )
λ́ p= y
f ki
2
= tw
24.8∗ε∗√ k σ

gdje je:

t w – debljina elementa poprečnog presjeka

f ki – kritični napon izbočavanja ploče

k σ – koeficijent izbočavanja dat u tablicama

ε −koeficijent zavisan od kvalitete čelika

b́ – širina posmatranog elementa poprečnog presjeka, a određuje se u skladu sa tablicama

 b́ = d za hrbat
 b́ = b za unutrašnje elemente
 b́ = b - 3t za hrbat
 b́ = c za pojas
 b́ = (b + h)/2 za istokračne kutnike
 b́ = h za raznokrake kutnike

b) izračunava se faktor redukcije ρ:

- λ́ p < 0.673 → ρ=1 (znači da nema redukcije poprečnog presjeka)

-
λ́ p−0.22
- λ́ p > 0.673 → ρ= , a sudjelujuća širina b eff =ρ∗b́
λ́ p 2

5
3. OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA NA ZATEZANJE

Za konstrukcijske elemente koji nisu spojen vijcima, računska otpornost na zatezanje

poprečnog presjeka jednaka je računskoj plastičnoj otpornosti bruto poprečnog presjeka:

A∗f y
N Pl ,Rd =
γM0

U gornjem izrazu je:

A – bruto površina poprečnog presjeka

f y – granica popuštanja čelika

γ M0 – parcijalni faktor

Kada je element spojen vijcima, njegov presjek je oslabljen. Smanjenje presjeka je oko 10%
do 20% od bruto površine. Ovakvo konstrukcijsko rješenje daje dva problema: prvi, redukcija
presjeka u neto površinu i drugo rupa za vijke pobuđuje koncentraciju napona koji može
doseći tri puta večuću vrijednost od jednoliko raspodjeljenog napona. Unatoč tomu,
pretpostavlja se da je pri krajnjem graničnom stanju, a zbog duktilnosti čelika, jednolika
raspodjela napona po neto poprečnom presjeku. U skladu sa ovim, računska otpornost sloma
neto presjeka određuje se prema izrazu:

0.9∗A net∗f u
N u , Rd =
γM2

U gornjem izrazu je:

Anet – neto površina poprečnog presjeka

f u – čvrstoća čelika na zatezanje

γ M2 – parcijalni faktor za krajnju otpornost neto presjeka

Faktorom 0.9 obuhvaćeni su neizbježni ekscentriciteti, koncentracije napona itd.

Uzimanje kao kriterija čvrstoće na zatezanje u izraz iznad može se objasniti na sljedeći način:

Razmatra se globalno ponašanje elementa na zatezanje. Pretpostavlja se da je dužina na koju

utiče spoj oko 5 % od ukupne dužine elementa. Također se pretpostavlja da je izduženje kod
krajnjeg opterećenja spoja 10 puta izduženja tečenja.
6
Kada element dostigne uvjet tečenja i spoj uvjet otkazivanja, porast dužine bi bio:

5
- u zoni spoja Δl c = * 10 * ε y * Ltot = 0.5 * ε y * Ltot
100
95
- u zoni elemnta Δl m = * 10 * ε y * Ltot = 0.95 * ε y * Ltot
100

Dakle dobije se Δl c / Δl m ≈ 0.5, što znači da je produženje unutar zone spoja puno manje od
onog čitavog elementa i da će se shodno ovome otkazivanje dogoditi zbog prekomjerne
deformacije čitavog elementa, naravno pod uvjetom da otpornost neto presjeka N u , Rd nije
manja od plastične otpornosti bruto presjeka N Pl ,Rd .

Računska otpornost na zatezanje uzima se kao manja vrijednost dobivena izrazima iznad.
Međutim, postoje dva slučaja gdje je procijenjeno da je potrebno ograničiti napon na neto
presjeku. Prvi slučaj odnosi se na spojeve kategorije C, koji su dimenzionirani na otpornost na
proklizavanje kod krajnjeg graničnog stanja. Za ove spojeve, računska plastična otpornost
neto presjeka N net , Rd ograničena je s tečenjem neto presjeka tj.:

A net∗f y
N net , Rd=
γM0

Drugi slučaj odnosi se na konstrukcijske elemente za koje se zahtijeva duktilno ponašanje.

U takvim slučajevima je potrebno osigurati da granični uvjet bude tečenje bruto presjeka, a ne
otkazivanje neto presjeka. Dakle, zahtijevani uvjet glasi:

N u , Rd ≥ N Pl , Rd

Uvjet će biti zadovoljen kada je:

A net
≥¿ ¿
A

7
3.1. IZNALAŽENJE MJERODAVNE POVRŠINE POPREČNOG PRESJEKA

1. presjek oslabljen jednom rupom

Abrutto=¿h∗t ¿

∆ A=t∗d 0

Anett =( h−d 0 )∗t

2. presjek oslabljen s dvije rupe

Abrutto=¿h∗t ¿

∆ A=2∗t∗d 0

Anett =( h−2∗d0 )∗t

8
 3. presjeci s kutnicima

4. presjeci s više naizmjeničnih rupa

Oslabljenje je veća vrijednost od :

2
s2∗t s2∗t
 površina rupa (B, C i D) - -
4∗g1 4∗g2
(s2 −s 1)2∗t
 površina rupa (B i D) -
4∗(g 1+ g 2)

s2∗t
Općenito postoji nekoliko potencijalnih kritičnih presjeka. Tradicionalno pravilo
4∗g1
temelji se na iskustvu i pretpostavlja se da se uzima efektivni netto poprečni presjek duž bilo
koje potencijalne površine zakazivanja.

Pravilo : Netto poprečni presjek jednak je brutto površini poprečnog presjeka umanjenoj za
s2∗t
zbir površina poprečnog presjeka rupa uvećanog za za svaku promjenu linija između
4∗g1
rupa.

9
4.LITERATURA

 Boris Androić, Darko Dujmović, Ivica Džeba, Metalne konstrukcije 1, Institut

građevinarstva Hrvatske
 Boris Androić, Darko Dujmović, Ivica Džeba, Čelične konstrukcije 2

https://repozitorij.gradst.unist.hr/islandora/object/gradst%3A118/datastream/PDF/view

10