-Ceste-

1. Šta je cesta, šta je put?

Put je opći i širok pojam za sve, gdje ili kuda se ide, hodi, prolazi ili vozi do nekog mjesta, a
pod koji potpadaju naši pojmovi: cesta, klanac, puteljak, staza itd. Sve su to puti, putevi, ali
svaki put nije npr. cesta, klanac, ulica.
Pod cestom se podrazumjeva građevinski objekat, izgrađen i učvršćen sa svrhom lakšeg,
udobnijeg, bržeg i sigurnijeg prometovanja vozila.

2. Ukratko opisati historijski razvoj građenja cesta?

Današnjim cestama prethode, kao najstarije prometne veze, od ljudi i životinja utrte staze. Ove
su staze vodile od kolibe do kolibe, do izvora, a kasnije i do pašnjaka i polja. Pojavom kola,
javila se potreba da se točkovima koji su upadali u mekano tlo, osigura čvrsta podloga.
Razvitkom sela, gradova i država napredovalo je i građenje cesta. Ovaj je napredak bio
uvjetovan sve većom izmjenom roba te razvojem i usavršavanjem vozila.
Do jačeg razvitka građenja cesta, došlo je u vrijeme rimskog carstva i Rimljane možemo
smatrati osnivačima građenja cesta. Rimljani su imali vrlo razgranatu cestovnu mrežu na
području svoje države a tragove tih cesta nalazimo još i danas u svim dijelovima nekadašnjeg
rimskog carstva. I preko teritorija naše zemlje prolazile su rimske ceste i mnogi današnji potezi
cestovne mreže u našoj državi sljede smjer nekadašnjih rimskih cesta.
Padom rimskog carstva postepeno je propala i mreža rimskih cesta. U srednjem vijeku ceste su
posve zapuštene, za prevoz roba i ljudi upotrebljavale su se većinom tovarne životinje i
nosiljke. Tek u 15. i 16. stoljeću počelo se učvrščivanjem gradskih cesta.
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća utemeljena je moderna tehnologija građenja cesta. To je
zasluga nekolicine vrsnih graditelja. Razvitak građenja cesta u stalnom je odnosu s razvitkom
vozila, jer se neprestanim poboljšanjem i mijenjanjem vrsta vozila, njihovih dimenzija i težina,
stavljaju na ceste novi zahtjevi. Zapreka za razvitak samopokretnih vozila bilo je i loše stanje
cesta, koje nisu odgovarale zahtjevima mehaničkog pogona. Osim toga svi su se konstruktori
držali parnog stroja, a vozila na pogon parom bila su teška, glomazna, neekonomična i spora.
Razvitak motorizacije zavisan je u velikoj mjeri od veličine i kvalitete cestovne mreže. Bez
dobrih cesta nije moguće zamisliti motorni promet, jer se motorna vozila mogu potpuno i
ekonomično iskoristiti samo na dobrim cestama.

3. Definisati stacionažu, os ceste i niveletu?

Udaljenost bilo koje tačke na trasi od početka trase mjereno po osi ceste nazivamo stacionažom.
Početak trase tj. stacionaža 0+000,00 je unaprijed određena i odabrana tačka. Svi prilozi
projekta, svi opisi, lokacije pojedinih radova i vođenje tehničke dokumentacije radova
međusobno su povezani i imenovani stacionažom.
Tlocrtni položaj ceste definiran je oblikovanjem osi ceste, koja se geometrijski sastoji od
pravaca, prijelaznih krivina (oblika klotoide) i kružnih lukova. Os ceste prolazi sredinom
kolnika izuzev u krivinama kod kojih je primijenjeno proširenje.
Presječnicu vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom površinom kolnika nazivamo
niveletom. Rješavanjem položaja nivelete ceste odreduju se visinski elementi trase.
Geometrijski se niveleta sastoji od pravaca, kojima su sjecišta zaobljena kružnim lukovima.
Položaj pravaca određen je s nagibom u % i jednom ili više određenih ili odabranih visinskih
tačaka.. Tlocrtno se niveleta poklapa s osi ceste, osim u iznimnim slučajevima.

4. Elementi poprečnog presjeka ceste i autoceste?

1. Os 16. Drenaža
2. Linija terena, kota terena 17. Os auto - ceste
3. Niveleta, kota nivelete 18. Os kolnika (desnog, lijevog)
4. Kolnik 19. Vozni trak
5. Rubni trak 20. Pretjecajni trak
6. Bankina 21. Zaustavni trak
7. Rigel 22. Rubni trak
8. Posteljica 23. Rubnacrta
9. Kolnička konstrukcija (gornji ustroj) 24. Bankina
10. Nasip 25. Razdjelni međupojas
11. lskop 26. Kruna auto - ceste
12. Berma 27. Odvodni jarak
13. Stepenica 28. El. odbojnik
14. Skidanje humusa 29. Ograda
15. Oblaganje (zastita) kosine

5. Podjela cesta prema društvenom i privrednom značaju?

Ceste se prema društvenom i privrednom značaju dijele na:
 Magistralne ceste
 Regionalne ceste
 Lokalne ceste
 Ulice u naselju
 6. Definisati ceste za motorni promet?
Ceste za saobraćaj motornih vozila namjenjene su isključivo za vozila koja se smatraju
motornim voziilima.

7. Definisati ceste za mješoviti promet?

Ceste za mješoviti saobraćaj namjenjene su za kretanje svih vrsta vozila i drugih učesnika u
saobraćaju. ( motora, zaprežnih vozila, radna vozila, bisiklisti, pješaci )

8. Šta je autocesta?
Autocesta je namjenjena isključivo saobraćaju motornih vozila koja je označena propisanim
saobraćajnim znacima. Sastoji se iz dva fizički odvojena kolovoza, sa najmanje 4 saobraćajne
trake, trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, bez ukrštavanja u nivou sa cestom, željeznicom
ili tramvajskom prugom. Uključivanje i isključivanje je moguće samo na određenim i posebno
izgrađenim priključnim mjestima.

9. Podjela cesta prema razredima?

Podjela cesta prema saobraćajnom opterećenju odnosno na razrede izražena u prosječnom
godišnjem dnevnom saobraćaju:
Razred PGDS
I >12000
II 8001-12000
III 6001-8000
IV 4001-6000
V 2501-4000
VI 1001-2500
VII <1000

10. Vrste brzina i njihove definicije?

Brzina vožnje predstavlja stvarnu brzinu kretanja vozila na kolovozu.
Dozvoljena brzina je brzina koja je zakonom određna na putu ili dionici puta.
Brzina putovanja je prosječnu brzinu vožnje koju vozila postignu na određenom putu.
Računska brzina je svaka brzina koja se upotrebljava za određivanje ili proračun tehničkih
elemenata puta. Ona može biti predviđena ili proktna brzina.
Predviđena brzina je računska brzina koja je određena za pojedine kategorije puta sobzirom na
saobraćajnu funkciju i uslove prostora. Na osnovu nje vrši se procjena dimenzija geometrijskih
i tehničkih elemenata puta.
Projektna brzina je brzina vođnje vozila u slobodnom saobraćajnom toku po čistom ili mokrom
kolovozu koju omogućuju pojedini geometrijski i tehnički elementi projektovanog ili
postojećeg puta.
Brzina u bočnom smjeru je računska brzina kojom se izračunava dužina prelaznog područja
prilikom izmjene vožnje na saobraćajnim trakama. Zavisi od širine izmežu saobraćajnih traka
brzine vožnje i od toga da li se radi o pravcu ili krivini.

11.Nabrojati vrste faktora i projektne elemnte na koje oni utiču vezano za

psihofizičke karakteristike vozača?
Vrsta faktora Projektni elementi puta
Polje preglednosti Dužina ravne dionice, znakovi
Vrijeme potrebnoo za reakciju Zaustavna dužina
Bočno ubrzanje Minimalni horizontalni elementi
Bočni udar Minimalna dužina prelazne krivine
Uzdužno ubrzanje Promjena brzine
Uzdzžni udar Slobodno kočenje

12. Otpor klizanja?

Uslijed trenja između gume kotača i kolnika dolazi do otpora klizanja koji ima smjer protivan
kretanju vozila. Ovaj otpar potreban je preduvjet za pokretanje i zaustavljanje, odnasno kočenje
vozila.
Wkl = G×f
G- vlastita težina
f-koeficijent trenja, koeficijent prijonljivosti
uzdužni otpor klizanja
Wkl = G×fT
fT – uzdužni koeficijent prijonljivosti
fR – radialni poprečni koeficijent prijonljivosti.

13.Otpor zraka?
Otpor zraka nastaje uslijed pritiska zraka na vozilo, prouzrokovanog brzinom vozila i uslijed
strujanja zraka po površini vozila. Veličina ovog otpora zavisi o obliku i površini vozila, brzini
vozila i brzini zračne struje
Wz = fz×F×z
z-pritisak zraka
F-površina vozilaFz koeficijent otpora zraka koji zavisi od oblika vozila

14.Otpor nagiba?
Kada se vozilo kreće cestom u usponu, to se uz ranije navedene otpore javlja i otpor uspona
"Wu".
 Wu = G×sinα
G×sinα – otpor nagiba
𝐺×𝑠
Wu = G×tgα = 100

S = tgα, Za male uglove sin = tg

15. Definisati zaustavnu dužinu?

Zaustavna dužina sastoji se iz:
 dužine koju vozilo prijeđe od trenutka kada je vozač uočio uzrok zbog kojeg treba kočiti
do početka djelovanja kočionog mehanizma vozila To je bezbjednosni razmak od 7m
 dužina puta koju vozilo pređe od trenutka kada je počeo djelovati na kočivni mehanizam
do trenutka zaustavljanja. Ova dužina se naziva dužina zaustavne preglednosti i
označava sa Lz.

16. Šta je prometno opterećenje?

Prometno opterećenje (količina prometa) je broj vozila koji prolazi odreženim presjekom caste
ili prometnog (vožnog) traka u odreženom vremenskom razdoblju.

17.Šta je prosječni godišnji dnevni promet?

Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) je ukupna godišnja količina prometa, podijeljena
brojem dana u godini.
PGDP = vozila godišnje / 360 [voz/dan]

18.Šta je propusna moć ceste?

Propusna moć ceste je maksimalan broj vozila koji može, u određenom vremenskom razdoblju,
proći određenim presjekom ceste ili traka. Najčešće se koristi vremensko razdoblje od jednog
sata.

19.Šta su razine uslužnosti i koje mogu biti?

Razina uslužtnosti niz je karakteristika kaje opisuju uvjete važnje koji se pojavljuju na
odreženam potezu ceste (brzina, vrijeme putavanja, prekidi, sigurnast, udabnast vaznje i dr.).
 Razina uslužnosti A
 Razina uslužnosti B
 Razina uslužnosti C .
 Razina uslužnosti D
 Razina uslužnosti E
 Razina uslužnosti F

20. Saobraćajna ili vozna traka ?

Ukupna širina kolovoza sastoji se od jedne, dvije ili više saobraćajnih traka. Vozna traka je
pojas koji služi kretanju jednog prometnog toka.
 21.Rubna ili ivična traka?
Rubna traka učvršćeni je dio cestovnog presjeka izmežu bankine i kolovoza ili između kolovoza
i staza za bicikle, mopede ili pješake. Rubna traka osigurava rub kolovoza od oštećenja i jasno
označava desni rub vozne trake.

22.Bankina i berma?
Neposredno uz rubnu traku, na dijelu ceste u nasipu ili zasjeku, nalazi se bankina. To je utvrđeni
ili neutvrženi dio profila ceste, izgražena je od zemljanog materijala i zasijana travom. Bankina
je sigurnosni element poprečnog presjeka i služi smještaju prometnih znakova, smjerokaznih
stupica, stacionažnih oznaka, zaštitnih ograda, odlaganju materijala za održavanje,
zaustavljanju vozila u nuždi, a samo iznimno prometu pjesaka.
U usjecima bankina se izvodi kao berma neposredno uz rigol. Nagib berme je 5-6% usmjeren
prema rigolu.

23.Trake za zaustavljanje?
Na autocestama, a prema potrebi i na cestama 1. razreda treba za oba smjera vožnje predvidjeti
trake za zaustavljanje vozila radi kvara, brisanja vjetrobrana, slabosti vozača i sl. Trake za
zaustavljanje vozila u pravilu su neprekinuti. Na auto-cestama ove se trake mogu prekidati samo
ako za to postoje jaki ekonomsko-tehnički razlozi.

24.Trake za sporu vožnju?

Kod većih uspona teška teretna vozila gube na brzini i ometaju ostali brzi promet. Uslijed
smanjenja brzine teških motornih vozila, ako nije omogućeno pretjecanje, moraju i ostala vozila
usporiti brzinu, čime se smanjuje i propusna moć ceste. Radi toga se uz kolnik na području
većih ili duljih uspona na auto-cestama i cestama 1. i 2. razreda izvode posebne trake za sporu
vožnju.

25. Biciklističke staze, kriteriji za uvođenje biciklističkih staza?

Biciklističke staze se u profilu ceste odvajaju od kolovoza visinski ili iznimno razdjelnim
trakama. Grade se na cestama za mješoviti promet, ako se potreba za građenjem ustanovi
prometnim istraživanjem. Širina traka za jedan red biciklista je 1.0 m, a prometna visina
2.25 m sa zastitnim pojasom od 0.25 m. Kriteriji za uvođenje su:
 Proizvod broja motornih vozila i biciklista veći od 150000
 Više od 100 biciklista dnevno
 Učešće autobusa i teretnih vozila u saobraćaju veće od 10%

26.Pješačke staze?
Na cestama s dozvoljenim pješačkim prometom treba odgovarajućim proširenjem i
učvršćenjem bankina omogućiti siguran promet. U slučaju jačeg pješačkog prometa treba
ispitati potrebu izrade zasebnog pješačkog hodnika ili staze odijeljeno od kolnika visinski,
iznimno rubnim trakom a najbolje je rješenje pješačku stazu odvojiti razdjelnim pojasom.
 27.Razdijelne trake?
Na auto-cestama i cestama sa dva kolovoza mora se između kolovoza ako su u istoj razini
predvidjeti razdjelni pojas. Mjesta za parkiranje vozila na odmorištima uz auto-ceste
moraju biti odijeljena razdjelnim pojasom od kolnika.

28.Šta je prometni a šta slobodni profil ceste? Primjer?

U horizontalnom smislu prometni profil obuhvaća sve vrste voznih trakova i rubne trakove,
a visina iznad kolnika iznosi 4.0 m. Slobodni profil sačinjava prometni profit s dodatkom
zaštitnih širina i zaštitnih visina.

29.Nabrojati neke slučajeve kada je ispravna primjena pravca?

Primjena pravca je ispravna u više slučajeva: u ravnici i širokim dolinama, kod prijelaza široke
doline (s konkavnim zaobljenjem nivelete), kod izlaznih odnosno ulaznih cesta u gradove te
većih cestovnih čvorišta. Nadalje je primjena pravca opravdana kod prijelaza željezničkih pruga
(u razini ili izvan nje) te kod prijelaza većih vodotoka (iako ostaje mogućnost prijelaza vodotoka
i u krivini).

30.Koji su nedostaci primjene pravca?

Pravac se općenito upotrebljava ograničeno, jer može dovesti do krutog, neharmoničnog toka
linije i jer pravac nema sposobnost prilagođavanja raznim oblicima terena. Duljina pravca
nadalje je ograničena i dubinom vidnog polja vozača. Vožnja dugim pravcem zamara vozača,
pravac povećava opasnost od zaslijepljivanja svjetlima vozila suprotnog smjera i otežava
ocjenjivanje udaljenosti između pojedinih vozila.

31.Šta osigurava poprečni nagib kolovoza?

Nesmetanu odvodnju površinske vode s vozne površine osigurava poprečni nagib kolovoza.

32.Koji se najčešće poprečni nagibi kolovoza u praksi koriste?

Kolovoz ceste u pravcu može u poprečnom smislu imati jednostrani nagib, dvostrani nagib,
dvostrani nagib sa zaobljenom srednjom trećinom, te dvostrani parabolični nagib.

33.Gdje se primjenljuje dvostrani nagib kolovoza?

Dvostrani nagib kolovoza primjenjuje se kod zastora ad cementbetona i cementmakadama
(ukoliko se ne primjeni jednostrani nagib), jer strojevi za izradu tih sastava rade u jednoj
ravnini. Također se može primjeniti kod zastora s betonskom podlogom, dok se kod zastora
koji se valjaju ovaj profil ne može postići.
 34.Minimalna i maksimalna vrijednost poprečnog nagiba u pravcu?
Maksimalni poprečni nagib ceste u pravcu:
 Na putevima iz grupe A 7% ((%)
 Na putevima iz grupe B 7% (8%)
 Na putevima iz grupe C 5% (7%)
Minimalni poprečni nagib ceste u pravcu:
 Za asfalt-betonske kolovoze 2,5%
 Za cement-betonske kolovoze 2%

35.Kako se određuje minimalni poluprečnik horizontalne krivine?

Najmanji poluprečnik horizontalne krivine određuje se iz uvjeta poprečne stabilnosti vozila u
krivini.

Komponenti centrifugalne sile paralelnoj sa kolovozom (C cosa), koja nastoji vozilo izbaciti u
stranu suprostavljaju se sila trenja između točkova i kolovoza fR (Gcosa + C sina) i komponenta
težine vozila paralelna s kolovozom (G sina}. Za održavanje ravnoteže mora sila trenja biti
jednaka sili bočnog pritiska.

36.Minimalna i maksimalna vrijednost poprečnog nagiba u krivini?

Maksimalni poprečni nagib iznosi u krivinama 7%, a minimalni 2.5%. U serpentinama može
poprečni nagib biti i veći od 7%, ali ne preko 9%. Na cestama - ulicama u naselju najveći
poprečni nagib kolovoza je 4%, iznimno 6%.

37.Kakav je poprečni nagib kolovoza u krivini?

U svim krivinama kolovoz mora imati jednostran poprečni nagib prama unutarašnjoj strani
krivine.

38.Nabrojati razloge zašto se uvodi prelazna krivina?

Razlozi za uvođenje prelazne krivine:
 Pri vožnji po prelaznici dolazi do postepenog zaokretanja prednjih točkova vozila do
konačne vrijednosti ugla koji odgovara vožnji po kružnom luku
 Porast centrifugalne sile vrši se postepeno od 0 do konačne vrijednosti na početku
kružnog luka
  Kod krivine bez prelaznice vozaču se krivina čini oštrijom
 Postepena promjena zakrivljenosri djeluje povoljno i sa gledašti prilagodljivosti trase
terena
 Na dužini prelaznice vrši se postepeno vitoperenje popračnog profila kolovoza
 Ukoliko se kolovoz u čistoj krivini proširuje prelaz sa neproširenog na prošireni dio
kolovoza vrši se na dužini prelaznice

39.Na osnovu kojih kriterija se određuje minimalna dužina prelaznice?

Definisati te kriterije?
Dužina prijelazne krivine određena je vozno-dinamičkim, konstruktivnim i estetskim
kriterijem.
 v.d kriterij-prema ovom kriteriju minimalna dužina prelaznice određuje se na osnovu
voznodinamičkih uslova pri maksimalnom poprečnom nagibu kolovoza kod kojih je
omogućena ugodna vožnja u području klotoide.
 e.s.uslov- minimalna vrijednost prelazne krivine po ovom uslovu obezbjeđuje povoljan
estetski izgled puta u zavisnosti od poluprečnika kružnog luka koje se povezuje s tom
klotoidom
 k-kriterij treba da obezbjedi dovoljnu dužinu prelazne krivine za izvođenje vitoperenja
ili izmijene poprečnig nagiba kolovoza.

40.Dva uslova na osnovu kojih se određuje maksimalna dužina prelaznice?

 Dvije susjedne krivine sa prelaznicama u krajnjem slučaju se smiju dodirivati ali ne

preklapati.
 Obostrane prelaznuce jedne krivine ne smiju se presjeći tj. α≥2τ

41.Koje zahtjeve treba da ispunjava oblik prelaznice?

Oblik prelaznice treba da bude takav da ispunjava sljedeće zahtjeve:
 Prelaz iz pravca čiji je poluprečnik beskonačno u krivinu poluporečnika R treba da se
izvrši postepeno i kontinualno
 Prelaznica u krajnjoj tački ujedno tangira kružni luk
 Zakrivljenost prelaznice 1/R pravolinijski raste od 0 do 1/R na kružnom luku

42.Koja kriva se koristi za prelaznicu kod cesta, a koja kod željeznica ?

Za prijelaznu se krivinu kod željeznica primjenjuje kubna parabola, a za oblikovanje osi trase
cesta koriste se prijelazne krivine oblika klotoide

43.Zaokretnice ili serpentine ?

Savladavanje velikih visinskih razlika zahtijeva, radi ograničenog najvećeg uzdužnog nagiba,
razvijanje trase po padini i primjenu zaokretnica - krivina malog poluprečnika i velikog ugla
skretanja (oko 180°) na kojima ne vrijedi propisana računska brzina. Zaokretnica je složena
krivina koju čine glavna i priključne krivine. Primjena prijelaznih krivina je obavezna.
 44.Minimalni uzdužni nagib ceste ?
Minimalni uzdužni nagib ceste, kad je cesta u dužem usjeku iii zasjeku, iznosi:
 0.2% ako je odvodni rigol obložen betonom
 0.3% ako je odvodni rigol taracan
 0.5 % ako je odvodni rigol obrastao travom.
Ove najmanje vrijednosti treba povecati u podrucjima s vecim intenzitetom oborina.

45.Od čega zavisi maksimalni uzdužni nagib ceste prema smjernicama ?

Maksimaln vrijednost uzdužnog nagiba puta definisana je u smjernicama u zavisnosti od
računske brzine o tehničke grupe puta.

46.Iz kojih uslova se određuje minimalni poluprečnik konveksne i konkavne

vertikalne krivine ?
Minimalni poluprečnik vertikalne konveksne krivine određuje se iz uslova da mora biti
osigurana zaustavna preglednost P2 na udaljenosti između oka vozača na visini h1 iznad
vozne površine i nepomične prepreka visine h2. Minimalni poluprečnik konkavne vertikalne
krivine jednak je Rmin,konk= 2/3 Rmin,konv.

47. Navesti neke kriterije za estetsko oblikovanje ceste?

Kao i kod drugih građevinskih objekata i kod cesta se nastoji da budu lijepo oblikovane. Kod
toga treba uzeti u obzir ove smjernice:
 izbjegavati primjenu minimalnih horizontalnih i vertikalnih elemenata
 smišljenom kombinacijom elemenata horizontalnog i vertikalnog vodenja linije postići
optimalno prostorno vođenje linije
 trasu prilagoditi terenu, postoje6oj vegetaciji i postojecoj izgradnji
 pažljivo oblikovati kosine usjeka i nasipa, kao i objekte na trasi i uz trasu.
 48.Navesti bar 3 loša primjera prostornog vođenja ceste?
Kratka krivina izmedu dugih pravaca djeluje kao lom.

Kratka konkavna krivina kod protunagiba nivelete djeluje kao lom

Velike promjene nagiba na kratkim potezima izazivaju dojam gubitka dijelova trase

49. Zašto se vrši proširenje kolovoza u krivini? Na kojoj strani?

Vozilo zauzima u krivini veću širinu od one kod vožnje u pravcu. Zadnji točkovi ne slijede
trag prednjih. Radi toga se u krivinama izvode pročširenja, a veličinu proširenja određuju
poluprečnik kružne krivine i dimenzije vozila. Normalno se proširenje vrši na unutarnjoj strani
krivine i to se proširenje vrši postepeno na dijelu prelaznice da bi se u kružnom luku dobila
konačna vrijednost proširenja. U iznimnim se slučajevima proširenje može vršiti na unutarnjoj
i vanjskoj strani krivine ili samo na vanjskoj strani krivine (npr. u zaokretnicama).

50.Od čega zavisi veličina proširenja kolovoza u krivini?

Veličinu proširenja određuju polprečnik kružne krivine i dimenzije vozila.

51.Šta je vitoperenje kolovoza?

Prijelaz iz poprečog nagiba u pravcu u poprečni nagib u krivini ili promjena poprečnih nagiba
između dviju suprotnosmjerne ili istosmjerne krivina naziva se vitoperenje kolovoza.
Promjena oblika poprečnog presjeka odnosno promjena smjera i vrijednosti nagiba kolovoza
mora se izvršiti postepeno. Vitoperenje kolovoza obavlja se na dužini prijelazne krivine.

52.Horizontalna preglednost?
lspitivanje preglednosti u horizontalnim krivinama može se provesti računski, grafički i
odgovarajućim programom na kompjuteru. Paralelno sa unutrašnjim rubom kolovoza nanese se
na udaljenosti a=1.5 m linija kretanja vozila. Na toj se liniji nanosi dužina potrebne preglednosti
ili se dužina nanosi kao tetiva, čime se povećava dužina preglednosti. U slučaju da tetiva leži
unutar kolovoza ili da tangira njegov unutrašnji rub preglednost je osigurana unutar samag
kolovoza veličinom poluprečnika krivine. Ako tetiva siječe unutarašnji rub kolovoza može
pastojati mogućnost da vidljivost nije osigurana i treba je provesti odgovarajućim mjerama.
 53.Nabrojati neke elemente za odvodnju vode s cesta?
 odvodni jarci
 rigoli i dreznaže
 propusti

54.Zašto služe propusti?

Propusti su objekti za odvodnju kojima se voda propušta kroz trup ceste, bilo da se radi o vodi
iz prirodnog vodotoka ili zaštitnih jaraka i rigola. U većini slučajeva projektuju se i grade kao
tipski objekti. Veličina propusta određuje se hidrauličkim proračunom.

55.Definisati gornji i donji ustroj ceste?

Donji ustroj ima zadatak da preuzme prometno opterećenje i cijelu konstrukciju gornjeg
ustroja. On stvara ravnu površinu na koju naliježe gornji ustroj.
Gornji ustroj ili kolovozna konstrukcija podrazumjeva dio ceste koji direktno preuzima sva
opterećenja i prenosi ih na donji ustroj ceste. Gornji ustroj se sastoji od 2 glavna dijela:
podloge i zastora

56.Nabrojati četiri glavne materijala za građenje ceste?

Materijali za gradenje cesta dijele se u cetiri glavne skupine:
 prirodno sraslo tlo – za donji ustroj
 prirodni kamen – za donji ustroj, podlogu, zastor i objekte
 umjetni kamen – za podlogu i zastor
 vezna sredstva – za podlogu zastor i stabilizaciju

57.GN - 200 klasifikacija?

Kategorija zemljišta Opis po kategorijama
I Rastresita zemlja
II Obična zemlja( slabo vezano tlo)
III Čvrsta zemlja
IV Trošna zemlja
V Meka stijena
VI Čvrsta stijena
VII Vrlo čvrsta stijena
 58.Klasifikacija zemljanih radova prema EUROCODU 7?
Iskop u materijalu A kategorije – pod materijalom A kategorije podrazumijevaju se svi tvrdi
materijali, gdje je potrebno miniranje cijelog iskopa. U tu grupu spadaju sve vrste kompaktnih
stijena, u zdravom stanju, uključujući i eventoalno tanje slojeve rastrošenog materijala na
površini ili takve stijene s mjestimičnim snijezdima ilovače ili lokalnim trošnim ili zdrobljenim
zonama. U ovu kategoriju spadaju i tla koja sadrže više od 50% samaca većih od 0.5m3, za čiji
iskop je također potrebno miniranje.
Iskop u materijalu B kategorije – pod materijalom B kategorije podrazumjevaju se miješani
kameni i zemljani materijali, gdje je potrebno dinamičko miniranje, a veći se dio iskopa obavlja
izravnim strojnim radom. U ovu grupu spadali bi flišni materijali uključujući i rastrošeni
materijal, homogeni lapor, trošni pješčenjaci i mješavine lapora i pješčcenjaka, većina dolomita,
raspadnute stijene na površini u debljim slojevima s miješanim raspadnutim zonama, jako
zdrobljeni vepnenac, sve vrste škriljaca, neki konglomerati i slični materijali.
Iskop u materijalu C kategorije – pod materijalom C kategorije podrazumjevaju se svi materijali
koje nije potrebno minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva. Ovdje
bi spadali vezani zemljani materijal, sve gline visoke do niske plastičnosti, prašinasto tlo, kao i
nevezani materijali: pijesci, pjeskoviti šljunci, prirodne kamene drobine i slični materijali.

59.Istražni radovi kod izgradnje donjeg ustroja.

Zemljani radovi mogu biti razvučeni na veliku dužinu s razmjerno malom širinom zahvata
(ceste, željeznice, plovni kanali, regulacije), ili rasprostranjeni na većoj ili manjoj površini
(aerodromi, parkiraličta, brane, sportski objekti) ili koncentrirani (zgrade, industrijski objekti,
temelji, upornjaci). Kod građenja ceste zemljani radovi obuhvataju izradu donjeg ustroja ceste
a mogu se podijeliti ovako:
 raščišćavanje terena od raslina (grmlje, drvece, korijenje)
 skidanje humusa
 iskop tla (na trasi ili pozajmištu)
 prijevozi
 izrada nasipa
 odvodnja
 osiguranje pokosa nasipa i usjeka.
Pored navedenih glavnih radova mogu se pojaviti jos i ovi:
 zamjena zemljanog materijala ako materijal na trasi (sraslo tlo) ne može preuzeti
opterećenje tijela nasipa i prometa.
 poboljsšnje karakteristike zemljanog materijala dodavanjem drugog zemljanog
materijala ili dodavanjem veznih sredstava (stabiliziacije),
 sanacije nestabilnih terena (klizišta, osuline),
 izrada objekata donjeg ustroja (potporni, uporni i oblozni zidovi, drenaže, regulacije
vodotoka, propusti)
 60. Zaštita kosina?
Kosine nasipa i usjeka treba zaštititi protiv štetnog djelovanja atmosferilija i erozije. Zaštita
ovisi o vrsti materijala nasipa ili usjeka, o nagibima kosina i o prirodnom ambijentu, a može
biti provedena na više načina:
 u zemljanim i miješanim materijalima
 humus sa zatravljivanjem
 busen
 pleter (poplet)
 zaštitno drveće
 hidrosjetva
 u kamnim materijalima
 roliranje
 kamena obloga
 strcana zbuka
 žičana mreža

61.Šta znači dimenzionirati kolovoznu konstrukciju ?

Odredivanje ukupne debljine kolovozne konstrukcije, debljine i rasporeda pojedinih slojeva, te
kriterija za ugradnju i kontrolu ugradnje, naziva se dimenzioniranje kolovozne konstrukcije. Za
pravilno odredivanje dimenzija kolovozne konstrukcije posebno je važno ustanoviti sve faktore
koji djeluju na konstrukciju za vrijeme najnepovoljnijeg opterećenja pod najnepovoljnijim
uvjetima, kao sto su:
 gustoća i struktura prometa
 osovinski pritisci
 nosivost donjeg ustroja
 klimatski uvjeti
 hidroloski uvjeti
 dubina smrzavanja.

62.Koje zahtjeve treba da zadovolji kolovozna konstrukcija ?

Prijenos opterećenja s vozne površine na posteljicu omogućava kolovozna konstrukcija, koja
mora udovoljiti sljedećim zahtjevima:
 treba prenijeti sva statička i dinamička saobraćajna opterećenja na donji ustroj bez
štetnih deformacija posteljice;
 zavrsni sloj kolovozne konstrukcije (zastora) mora biti ravan, otporan na trošenje,
vodonepropusan a površina zastora mora pod saobraćajom ostati hrapava;
 zadržati traženu kvalitetu za predviđena opterećenja u planiranom razdoblju, bez trajnih
deformacija i pukotina;
 geometrijski oblici gornje površine kolovoza moraju osigurati i učinkovitu poprečnu i
uzdužnu odvodnju vozne površine;
  materijal, boja i obrada gornje površine zastora moraju biti podesni za izradu što trajnije
horizontalne signalizacije.

63.Savitljve/fleksibilne kolovozne konstrukcije?

Savitljive konstrukcije su svi asfaltni i katranski zastori izgrađeni na podlozi od nevezanog
kamenog materijala. U gornjem nosivom sloju mogu se primijeniti i slojevi kamenog materijala
s tamnim veznim sredstvima. U ovu grupu spadaju i svi zastori od raznih vrsta kocaka, ukoliko
nisu na betonskoj podlozi. Osobina fleksibilne kolovozne konstrukcije je da može preuzeti vrlo
malene vlačne napone. Manje elastične i trajne deformacije donjeg ustroja ili pojedinih slojeva
kolovozne konstrukcija podnosi bez oštećenja.

64.Krute kolovozne konstrukcije?

Krute konstrukcije su cement-betonski kolovozi, odnosno svi ostali zastori izvedeni na podlozi
od cement-betona. Ova vrsta zastora može preuzeti i ograničene vlačne napone (do 7 MN/m2)
a opterećenje se prenosi na mnogo veću površinu podloge odnosno posteljice.

65.Što je posteljica i koja je njena uloga?

Posteljica gornja je povrišina donjeg ustroja. Na nju se prenose stalna i pokretna opterćenja
preko gornjeg ustroja (kolovozne konstrukcija). Zbog toga posteljica mora imati dovoljnu
nosivost. Nosivosti posteljice u usjeku ili na nasipu određuju se na jedan od ovih načina:
 mjerenjem indeksa nosivosti "CBR" (u %)
 mjerenjem modula reakcije "k'' (u MN/m3)
 mjerenjem postignute zbijenosti "sz" po Proctoru (u %)
 mjerenjem modula stišljivosti "Ms" ili modula deformacije "Ev" (u MN/m2
 mjerenje defleksija deflektometrom (mm).

66.Nabrojati vrste podloga?

Vrste podloga su:
 podloge od lomljenog kamena
 podloge od šljunka
 podloge od uvaljanog drobljenca
 podloge od uvibriranog drobljenca
 podloge od drobljenog materijala postepene granulacije
 podloge od šljunka obrađenog bitumenom
 podloge od cementnog betona
 podloge od stabiliziranog tla
 ostale podloge.
 67.Nabrojati vrste cestovnih zastora?
Vrste cestovnih zastora:
 zastori od nevezanog kamenog agregata
 zastori od drobljenca
 zastor od šljunka
 zastori od kaldrme
 zastor od malih kocaka
 zastor od velikih kocaka
 poligonalna kaldrma
 zastor od lomljenog kamena u betonu (konkrelit)
 zastori od montažnih elemenata.
 cementni zastori
 zastor od cementnog betona
 zastor od cementnog makadama
 tamni zastori
 zastor od nabijenog asfalta
 površinske obrade
 zastori od asfaltnih makadama
 zastori od asfaltnih betona
 zastori od lijevanih asfalta
 zastori od asfaltnih tepiha

68.Zastor od asfalt-betona?
Asfaltni betoni izvode se po principu minimuma šupljina, tj. kameni kostur se sastavlja od
kamene sitneži, pijeska i kamenog brašna, tako da u mješavini ostane po mogućnosti što manje
šupljina. Kod ovih zastora mineralni kostur nije sam za sebe nosiv. Čvrsta veza postiže se
veznim sredstvom, koje obavija i sljepljuje zrna te zastor tako postaje nosiv. Količina veznog
sredstva ovisi o sastavu (veličini zrna) agregata i količini šupljina, pa se stoga za svaku kamenu
mješavinu mora odrediti optimalan udio veznog sredstva i njegova sposobnost lijepljenja.
Asfaltni beton se izrađuje u asfaltnoj bazi - postrojenju za proizvodnju asfaltnih mješavina koje
se sastoji od:
 uređaja za doziranje pijeska i kamene sitneži
 bubnja za sušenje kamenog agregata
 miješalice s uređajem za doziranje sastavnog materijala
 kotla za grijanje veznog sredstva
 uređaja za mjerenje i sipanje kamenog brašna.
Uređaj za doziranje pijeska i kamene sitneži prema frakcijama ima mogućnost doziranja prema
masi ili zapremnini. Na izlasku iz bubnja za sušenje kontrolira se temperatura ugrijanog
kamenog materijala. Ova temperatura ne smije biti veća od 190 ° C. Miješalica mora imati
uređaje za dopremu i mjerenje pijeska, kamene sitneži, kamenog brašna i veznog sredstva.
Mineralni se agregat sastavlja na temelju provedenih laboratorijskih ispitivanja. Nezagrijano
kameno brašno se najprije dobro izmiješa s pijeskom i kamenom sitneži koji dolaze iz bubnja
za sušenje, a zatim se dodaje vezno sredstvo. Miješanje traje do dvije minute.Temperatura
zagrijavanja veznog sredstva ovisi o vrsti bitumena (165 do 190 o C). Temperature mješavine,
osim o vrsti upotrebljenog veznog sredstva, temperaturi zraka, transportnoj daljini i debljini
sloja koji se ugrađuje. Temperatura na mjestu ugradbe mora biti, zavisno od vrste bitumena,
120 do 150° C. Prije nanašanja mješavine treba podlogu dobro očistiti i potpuno osušiti.
Mješavine treba po mogućnosti ugrađivati pri toplom vremenu da se zastor prije hladnog ili
vlažog razdoblja dobro sabije pod prometom. Ugrađivanje asfaltnih betona ne smije se vršiti
po kiši i vlazi. Rad se prekida kada temperatura padne ispod + 5°C. Asfaltna masa se ugrađuje
strojevima, tj. polaže se pomoću razastirača i ugrađuje pomoću završivača. Manje površine
mogu se ugrađivati i ručno.

69.Odmorište?
Tokom vožnje vozaču i putnicima potreban je kraći ili duži odmor. Za tu svrhu ugređuju se uz
cestu posebne površine, u pravilu izvan normalnog profila ceste. Izboru lokacije i tipa odmorišta
treba posvetiti pažnju. Povoljna mjesta za odmorište su ona s kojih se pruža lijep pogled, obala
vodotoka, jezera ili mora, izvor, sunčana i od vjetra zaštićena mjesta, historijski i nacionalni
spomenici. Oblik i veličina odmorišta mogu biti različiti. Kao najjednostavnije rjesenje dolazi
u obzir smještaj na odvojenoj površini, na dužini koja je potrebna za dva ili više vozila.

70.Autobuska stajališta?
Kod projektovanja zemaljskih cesta i ulica u naseljima potrebno je predvidjeti stajališta
autobusa, ukoliko se na tim cestama i ulicama predviđa autobusni saobraćaj. Oblikovanje
stajalista za autobuse uvjetuje dužina, širina, težina te karakteristike upravljačkog mehanizma
vozila. Prema položaju u odnosu na prolazni kolovoz stajališta mogu biti smještena:
 uz prolazni voznu traku
 odvojeno (zelenim pojasom iii otokom) od prolazne vozne trake.

71.Benzinske stanice?
Radi opskrbljivanja motornih vozila pogonskim sredstvima uz ceste i ulice izgrađuju se
benzinske stanice. Kod izbora mjesta treba nastojati da se ometanje prolaznog prometa svede
na najmanju mjeru. U manjim se mjestima benzinske stanice postavljaju na ulazima i izlazima
iz mjesta. Kod gradova i većih naselja i kod jakog gradskog prometa potrebne su
benzinske stanice i unutar grada odnosno naselja.

72.Parkirališta?
Kod rješenja prometnih pitanja u gradovima jednaku pažnnj potrebno je posvetiti
tekućem prometu kao i prometu u mirovanju, odnosno površinama za parkiranje. Nedovoljno
i površno lociranje parkirnih površina, posebno u gradskim zonama s intenzivnim
prometom, rezultira negativnim posljedicama na odvijanje tekućeg prometa. Problemi su
osobito izraženi u gradskoj jezgri, trgovačkim i poslovnim četvrtima, zabavnim prostorima,
stadionima i sl. Potreba za uredenjem povrsina za parkiranje javlja se i izvan gradskih
prostora na mjestima kao sto su rekreacioni prostori, kupaliđta, sportski tereni itd.
Odredivanje mjesta i velicine prostora za parkiranje moguce je uz detaljnu analizu mjesnih
prilika i prometnih potreba.
 73.Što spada u opremu ceste ?
U opremu ceste spadaju:
 Saobraćajna signalizacija
 Vertikalna signalizacija
 Horizontalna signalizacija
 Svjetlosna signalizacija
 Sigurnosna oprema
 elastične ograde (odbojnici)
 smjerokazni stupici kilometarske oznake
 telefon
 zaštitne ograde (autoceste)

74.Studija kao dio građevinskog projekta?

Za izradu studije koriste se karte u mjerilu 1:25000, 1:50000, 1:75000 iii 1:100000. Na karti se
polaže trasa ceste (uz prethodni obilazak terena) a na temelju situacije izrađuje se uzdužni
profil. Prema potrebi izrađuju se i varijante trase, bilo za cijelu trasu bilo za pojedine dionice.
Na terenu treba prikupiti one podatke koji iz karte nisu vidljivi te utvrditi:
 vrstu i kvalitetu tla u (na) kojem se gradi i obzirorn na dobivanje građevnog materijala
(kamenolomi, pozajmišta)
 mjesta na kojima su teški ili otežani uvjeti grđaenja (klizišta, podvodni teren, osuline,
lavine itd.)
 promjene koje nisu unesene u kartu
 mjesta, broj i vrstu potrebnih objekata (rnostova, propusta, zidova, tunela itd.)
 najviše vodostaje vodotoka
 podatke o potrebi i uvjetima otkupa zemljišta
 mogućnosti izbjegavanja većih šteta za poljoprivredu te provedbu mjera zaštite okoline
 mogućnost dopreme materijala (prometna infrastruktura), opskrbe gradilišta vodom,
električnom energijom i sl.

75.Idejni projekt?
Za prihvaćenu trasu (eventualno i varijante) i zrađuje se idejni projekat, čiji cu dijelovi:
 Položajni nacrt na karti na kojoj je rađena studija
 Situacija u mjerilu 1:5000 ili 1:10000 koja obuhvaća pojas širine 50 do 150m
 Uzdužni presjek u mjerilu 1:5000 za dužine 1:500 za visine ( ili 1:10000/1:1000)
 Karakteristični poprečni presjeci (na temelju karte) u mjerilu 1:200 ili 1:100
 Normalni poprečni presjeci u mjerilu 1:50
 Skice objekata (čvorišta, mostova, tunela, zidova itd.)
 Račun zemljanih radova i približan grafički raspored masa
 Okvirni predmjer svih radova
 Okvirni troškovnik s ukupnom cijenom izgradnje
 Tehnički opis ( s podacima kao u studiji )
 76.Glavni projekt?
Na temelju idejnog projekta iskolči se os trase (za klasične postupke projektiranja) na terenu
prema prihvaćenoj varijanti, stacioniranje, snimanje poprečnih profila i niveliranje, tako da
se za izradu glavnog projekta dobiju tačni podaci izravno s terena. Glavni projekt sadrži
slijedeće priloge:
 Pregledna karta s ucrtanom trasom u mjerilu u kojem je rađena studija.
 Situacija u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 izrađena na temelju tahimetrijske snimke
ili fotogrametrijski. U situaciju moraju biti ucrtani i upisani svi relevantni podaci za
samu trasu (stacionaže, podaci o krivinama, mostovi, propusti itd.) i sve
pojedinosti lijevo i desno od trase (postojeći objekti, vodotoci, vrsta kulture i sl.).
 Uzdužni presjek iskolčene i nivelirane trase u mjerilu 1:1000 za duljine a 1:100 za
visine ili 1:2000/1:200 (prema mjerilu situacije).
 Poprečni presjeci u mjerilu 1:100 iii 1:200, snimljeni po iskolčenoj i nivelitanoj trasi
na terenu.
 Normalni poprečni presjeci u mjerilu 1:50.
 Količine i raspored zemljanih masa
 Geološki profil s položajem izvršenih sondaža na trasi ceste, oznakama vrste tla,
razinama podzemnih vodostaja itd.
 lzvedbeni projekti čvorista, mostova, propusta, zidova, galerija, tunela, drenaža,
regulacija vodotoka, rekonstrukcija cestovne mreže i dr.
 Projekti hortikulture i zaštite okolice.
 Popis kamenika, nalazišta šljunka koji se nalaze u blizini trase s podacima o vrsti i
kakvoći kamena i mogućnostima iskorištenja.
 Podaci o eksproprijaciji (s površinama, kulturom i podacima o vlasništvu).
 Predmjer u kome se detaljno iskazuju količine svih radova od pripreme gradilišta do
prometne signalizacije i opreme.
 Troškovnik detaljno razraden po vrstama radova.
 Tehnički opis u kojem su sadržani svi relevantni elementi i podaci, posebno oni koje
nije moguće prikazati nacrtima.
Glavni ili izvedbeni projekt razrađuje i obuhvaća sve faze izgradnje ceste do najsitnijih
detalja, na način i na razini koja osigurava izvođaču radova sve potrebne inženjerske,
tehnološke, organizacijske i financijske pretpostavke i uvjete za učinkovito i sigurno
građenje.

77.Prometno-ekonomska studija?
Svrha prometno-ekonomske studije je da se, na temelju analize svih troškova izgradnje i
eksploatacijskih troškova u komparaciji s očekivanim prometnim i gospodarskim koristima,
donese odluka o građenju ceste.