GORNJI USTROJ(1.

KOLOKVIJ)

Gornji ustroj eljeznike pruge ine konstrukcije i ureaji koji slue kao neposredna podloga za
kretanje i prisilno voenje vozila, a sastoji se od kolosijeka, skretnica i ukrija. Njihovi konstruktivni
dijelovi su tranice, kolosijeni pribor, pragovi i kolosijeni zastor.

PRUNE OZNAKE

Obiljeavanje stacionae, tehnikih elemenata i parametra pruge izvodi se prunim oznakama.

Prune oznake su:

kilometarske i hektometarske
oznake za visinu i os kolosijeka
za krivine
padokazi
za tunele
granine oznake

Kilometarske i hetkometarske - oznaava se razmak od poetka pruge prema kraju svakih

1000 m ili 100m. Parni brojevi sa desne strane neparni sa lijeve.
Oznake za os i visinu kolosijeka oznaava se poloaj osi i visine gornje ivice tranice
kolosijeka i to u pravcu za obje tranice
Oznake za lukove oznaava se poetak i kraj lukova (ppl i kpl sa prijelaznicama, i pl i kl bez
prijelaznica)
Padokazi obiljeavaju se prijelomi niveleta na pruzi i oznauju veliine i duine uspona ili
padova
Oznake za tunele Na ulasku u tunele sa desne strane i na izlasku iz tunela sa lijeve strane

TRANICE

Osnovni konstruktivni dio prisilnno voenih vozila. Ona preuzima sile noenja i voenja i prenosi ih
na podlogu.

ZADATAK:

- direktno primanje cijelokupnog optereenja

- prenaanje primljenog optereenja preko podlonih ploa , pragova i zastora
- ravnomjerno ih rasporediti na planum (zemljanji trup pruge)
- pouzdano i sigurno voenje kotaa vozila

Oblik i jaina ovise o konstrukciji kotaa vozila i sila koje oni prenose. Proizvode se od elika razne
kakvoe.
GLAVNI DIJELOVI :

- glava tranice - zbog neposrednog dodira sa kotaima prima optereenje i tijekom vremena se
troi
- vrat tranice je okomiti dio i zaobljen je prema glavi i noici kako bi se omoguilo
postavljanje vezica
- stopa (noica) vana zbog prijenosa optereenja i stabilnosti same tranice

to su tranice teeg profila dolazi do manjeg zamora, vee sigurnosti prometa te manjih deformacija
prunih tijela kao i smanjenih trokova odravanja.

IZRADA

Prema UIC-ovom kodeksu sljedeim postupcima:

- Thomasov
- Simens Martinov
- Elektro postupak
- Postupak propuhivanja kisikom

OZNAAVANJE

Tranice na vratu dobivaju oznake imena tvornice, mjesec i godinu valjanja, oznaku vrste elika, smjer
valjanja i oznaku sistema tranice.

Npr. Zenica XI 52 M 45

KOLOSIJENI PRIBOR

Skup dijelova i opreme koji moraju osigurati sigurno privrenje tranice za pragove, povezati kruto
ili elastino pojedine dijelove gornjeg ustroja, povezati dvije tranice, poveati popreni otpor
kolosijeka i ostvariti elektrinu izolaciju kao i raspodijeliti optereenje na podlogu.

VRSTA KOLOSIJENOG PRIBORA

- Privrsni pribor njime se povezuju tranice i pragovi (jednostruke i dvostruke ili duple
rebraste podlone ploe)
- Spojni pribor - njime se povezuju tranice meusobno (spojnica ili vezica s vijkom, maticom
i dvostrukom elastinom podlokom) primanje tereta na mjestu prekida tranica
- Dopunski pribor njime se ojaava kolosjena reetka (koristi se uslijed pojave uzdunog i
bonog pomicanja tranica)

PRAGOVI

Dio gornjeg ustroja koji optereenje sa tranice prenosi na kolosijeni zastor a preko toga zastora dalje
na planum pruge. Daje potporu noici tranica i kolosijenom privrenju , te uva irinu kolosijeka i
nagib tranice.

IZRADA

Najprikladniji uzduni prag jer podupire na cijeloj duini, ali se iz tehnikih i ekonomskih razloga
lake izvedivim i jeftinijim pokazao popreni prag.
PREDNOSTI POPRENOG PRAGA

- Drvo, elik , beton

- Osigurana irina kolosijeka i nagib
- Laka zamjena pragova
- Odvodnja izmeu pragova laka

PREDNOST DRVENIH PRAGOVA

Za razliku od betonskih i elinih je:

- Obradivost
- Raznovrsno i pouzdano privrenje tranica
- Elastinost
- Lako podnoenje i ublaavanje dinamikih optereenja
- Mogunost prilagodbe loijim uvjetima kolosijeka

Izrauju se najee od hrasta lunjaka, kitnjaka i bukve. Sijee se zimi jer sokovi stabla tada miruju.

Na krajevima se pragovi okivaju elinim trakama kako bi se sprijeilo njihovo pucanje. U svaki prag
zabije se oznaka koja oznaava godinu proizvodnje.

- elini pragovi se kod nas malo koriste. Odravanje geometrije kolosijeka sloenije.
Upotrebljava se zastor sitnije granulacije
- Uporaba betonskih pragova sve ea. Otporni na atmosferilije, velike vrstoe, pogodni za
kolosijeke gdje su tranice zavarene u dugi trak DT. Nedostaci, osjetljivi na udarce, samo
strojno ugraivanje, zahtjevaju bolje zastorno gradivo.

KOLOSIJENI ZASTOR

Za kolosijeni zastor koristimo :

- Vulkanske (eruptivne) stijene

- Talone (sedimentne)stijene

Kolsijeni zastor treba elastino i to ravnomjernije prenijeti optereenja vozila, koje prima preko
tranice i pragova, treba sprijeiti pomicanje kolosijene reetke i osigurati pravilan poloaj kolsijeka
po smjeru i visini, kao i odvesti vodu iz kolosijeka.

Preuzima oko 60% ukupne elastinosti kolosijene konstrukcije.

Mora imati:

- Dovoljnu debljinu i irinu

- Mora biti iz dobrog materijala
- Mora leati na planumu 3-5% prema krajevima
Za izradu tucanika ne smije se upotrijebiti:

- Materijal koji nije postojan na mrazu

- Kamen sa glinastim sastavnim dijelovima
- Kristalsti kriljci

Zrno tucanika mora biti otrobridno, priblino kockastog oblika i to ujednaenije veliine.

Mora biti odgovarajueg granulometrijskog sastava (35,5-63mm). Mora biti otporan na mraz, kao i na
druge atmosferske utjecaje.

Najbolji zastorni materijal je od eruptivnih stijena (bazalt, gabro, granit).

SKRETNICE

Konstrukcije gornjeg ustroja koje omoguuju nesmetan prijelaz eljeznikih vozila i cijelih vlakova s
jednog kolosijeka na drugi.

GLAVNI DIJELOVI:

- Prijevodniki ureaj (usmjeruje eljenika vozila u eljeni smjer vonje)

Dijeli se na :

- Prijevodnicu (posebno obraena tranica koja klizi po kliznim jastuiima)

- Klizni jastui (omoguuje slobodno klizanje prijevodnice)
- Skretniki zatvara (osigurava postavljeni smjer vonje) runo prebacivanje skretnika
brava
- Postavni ureaj (sastoji se od utega na poluzi)

- Meutranice (srednji dio koji povezuje prijevodniki ureaj i srcite)

- Srcite (dio na kojem se sijeku oba smjera vonje preko skretnica)

- Tranica vodilica

PODJELA SKRETNICA

- Po smjeru
- Po tipu (standardne- 45,49,54,60; nestandardne-22,35, ...)
- Po polumjeru kuta skretnja (200.300,500,1500...)
- Po kutu skretnja
- Prema namjeni
OZNAKE

JS-60-500-1:12-L

JS-Jednostruka skretnica

60- tip tranice

500- polumjer luka skretanja

1:12- kut skretanja

L- smjer

KRIITA

Omoguuju krianje dva kolosijeka pod odreenim kutom bez prijelaza s jednog na drugi kolosijek,
pod kosim ili pravim kutom. Mogu biti obina ili luna.

KOLOSIJECI

Njihov broj ovisi o prometnim vorovima i obimu posla koji e se obavljati. Crtaju se jednom linijom
koja predstavlja os kolosijeka. Razmak tih osi u kolodvoru iznosi 4,75m a iznimno na postojeim
4,50m.

Razmak osi kolosijeka ukoliko je izmeu putniki peron, ne moe biti manji od 6,0m.

Osnovni kolosijeci:

- Glavni prolazni
- Prijemno-otpremni
- Za razvrstavanje
- Utovarno- istovarni

Pomoni kolosijeci:

- Izvlani
- titni
- Garani
- Slijepi
PERON

Uzdignut prostor izmeu kolosijeka ili uz kolosijek koji u prvom redu slui putnikom prometu, u
svrhu to sigurnijeg i udobnijeg ulaska i izlaska, prijelaza i ekanja putnika.

Podjela:

- Prema namjeni (putniki,pogonski)

- U odnosu na kolosijek (vanjski, otoni, elni)

Peron moe biti :

- Niski (0,38 od gornje ivice tranice)

- Srednji (0,76 od git-e)
- Visoki (0,96 od git-e)

UGRAIVANJE I ODRAVANJE TRANICA U DUGI TRAK (DT)

Pod zavarenim tranicama u duge trakove smatraju se tranice zavarene u vee duine i to do 60m.

Preduvjet takvog zavarivanjaje stabilan donji ustroj, te propisno obiljeena i regulirana osovina i
niveleta kolosijeka.

Tranice se ne smiju zavarivati u DT:

- Na nestabilnom donjem ustroju klizita

- U lukovima polumjera R<500 na drvenim i R<400 na betonskim
- U svim kolosijenim zastorima osim tucanika
- Ako imamo stare i istroene tranice

Pri polaganju i odravanju zavarenog kolosijeka mora se voditi posebna briga o temperaturi tranice.

Srednja temp ustanovljuje se viegodinjim promatranjima i mjerenjima za ua podruja. Dok

potrebna temp je temp pri kojoj se mora izvoditi zavrno zavarivanje , tj kada se tranice nalaze u
beznaponskom stanju.

Tp=ts+5C

ZAVARIVANJE TRANICA

Zvarivanje u DT jedno je od navrijednijih dostignua, jer njim se postie vea udobnost, smanjena
buka, te smanjenje trokova.

Najvanije metode zavarivanja:

- Elektrootporno zavarivanje (ET postupak) daje jedan od najkvalitetnijih varova, te se

primjenjuje gdje god je to mogue.
- Aluminotermitsko zavarivanje (AT postupak)
- Zavarivanje elektrino elektodama (GB;SAD)
- Zavarivanje autogeni
- Zavarivanje plinom
- Ploaganje i odravanje takvih tranica skripta (proitati)
KATEGORIZACIJA PRUGE

Propisuje nain razvrstavanja pruga ili odsjeka pruga u kategorije prema sposobnosti primanja teretnih
vagona odgovarajueg rasporeda osovina i optereenja po osovini i dunom metru.

Kategorizacija eljeznikih pruga s obzirom na sposobnost preuzimanja optereenja uvjetuje i

odreivanje najveih doputenih brzina. Odreuje se u zavisnosti od tipa i tehnikog stanja gornjeg
ustroja i objekata na pruzi.

Za odreivanje kategorije koriste se vlakovi sastavljeni od teretnih vagona s dva dvoosovinska obrtna
postolja.

Za kategorizaciju pruga ili odsjeka prema obujmu prometa mjerodavna je fiktivna optereenost..

Kategorizacija mostova

Mostovi se kategoriziraju prema nosivosti odnosno prema intenzitetu optereenja od teretnih vlakova.
Razvrstavaju se kao i pruge. Pod nosivosti mosta podrazumijeva se spopsobnost mosta pri
preuzimanju optereenja do intenziteta koji se moe dozvoliti a da promet bude siguran.

TOVARNI PROFIL

Ogranien prostor u pop presjeku okomitom na uzdunu os kolosijeka i ravninu kolosijeka poloenu
na gornje rubove voznih tranica, ija os prolazi sredinom kolosijeka.

Izvan navedenog profila teret na vozilima ne smije izlaziti niti jednim svojim dijelom. Takav profil
kontrolira se mjernim instrumentima.

SLOBODNI PROFIL

Ogranien prostor u pop presjeku okomitom na uzdunu os kolosijeka i ravninu kolosijeka poloenu
na gornje rubove voznih tranica, ija os prolazi sredinom kolosijeka.

U njega ne smije nita zadirati izvana (dijelovi ureaja i prunih graevina... burobrani, snjegobrani,
signali...)

Slobodni profil je vei od tovarnog zbog:

- Nepravilnosti na kolosijeku (na geometriji)

- Nepravilnostima u teretu
- Prolaza kroz lukove
- Sigurnosnih razloga
- Greaka na vozilima
DODATNI POJMOVI

DUINA PRUGE

Za potrebe odravanja i njene eksploatacije prikazuje se kao graevinska, stvarna, eksploatacijska i

mjerodavna.

Graevinska- mjeri se po osi kolosijeka od poetne do zavrne toke graenja

Stvarna duina- duina prijevoznog puta (od sredine do sredine kolodvorske zgrade)

Ekspoltacijska stvarna duina pruge u eksploataciji

Mjerodavna dobije se proraunom (u svrhu potreba odravanja)

DUINA KOLOSIJEKA

U stanicama i ostalim slubenim mjestima se prikazuje kao ukupna, stvarna, i korisna.

MEICI

Signalne oznake koje se postavljaju na onom mjestu gdje je odstojanje od osi do osi dvaju susjednih
kolosijeka najmanje:

- Na prugama normalnog kolsijeka 3,50m

- Kod prikljuaka na otvorenoj pruzi 4,50m

POPRENI PROFIL PRUGE

Detaljnije prikazuje odnos terena i trase pruge. Njima se ucrtavaju konkretna tehnika rjeenja trupa
pruge.

Na osnovu tih profila raunaju se koliine zemljanih masa koje treba iskopati iz trupa pruge ili ugraditi
u nasipe.
 DONJI USTROJ(2.KOLOKVIJ)

PRUNE GRAEVINE

Dijele se na :

- Geotehnike (zemne) graevine

- Hidrotehnike (vodne)
- Konstruktivne

Geotehnike graevine dijele se na:

- Osnovne (nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli)

- Pripadajue nosive (potporni zidovi i sklopovi)
- Zatitne (obloni zidovi, burobrani, zvukobrani..)
- Prilazne graevine (peroni, prilazne ceste...)

Konstruktorske graevine - posebno su oblikovani sklopovi (konstrukcije) preteito nadzemne i od

umjetnog gradiva. (mostovi, propusti, silosi, dvorane, tornjevi...)

eljeznike prune graevine - sve graevine izgraene u prunom pojasu uzdu pruge , osim
poslovnih i stambenih zgrada. one se dijele na konstruktorske i geotehnike graevine.

PRUNI POJAS

eljezniki zemljini pojas uzdu pruge, obostarno omeen graninm znacima. U tom pdruju
smjetene su sve graevine i ureaji pruge i pripadajue poslovne zgrade.

GEOTEHNIKE PRUNE GRAEVINE

NASIPI

Graevine nastale nasipavanjem redovito prirodnim tlom i odlomcima stijena, po odreenim mjerilima
i za odreene svrhe.

Glavni dijelovi :

- Jezgra
- Prijelazni ili zatitni sloj
- Pokosi

Njaee ugroavajue pojave:

- Klizanje pokosa
- Erozija pokosa
- Tonjenje nasipa u temeljnu plohu
 USJEK
Graevine izgraene isjecanjem u terenskim uzvienjima, radi postizanja projektirane nivelete

Glavni dijelovi:
- Zatitni sloj
- Prijelazni sloj
- Odvodni jarci
- Pokosi

Ugroavajue pojave:

- Izoblienje pokosa od puzanja

- Klizanje pokosa
- Naboranost obloge pokosa
- Erozija pokosa

KLIZITA

To su pokreti masa nagnutih ploha, bilo sporim pomicanjem ili brzim pokretanjem kilzanjem.

Mogu biti:

- Rotacijsko
- Translacijsko
- Sloeno

Najei uzroci:

- Poveanje prosjenog nagiba kosine

- Promjena razine podzemne vode
- Porast aktivnih sila dodatnim optereenjem padine

Najei nain sanacije jednostavnih sluajeva je ublaavanje pokosa i izvedba drenanih rebara.

Ugroavajue pojave:

- Pojava odronjenog kamena

- Nepovoljna geoloka uslojenost, raspucanost i razdrobljenost
- Strmi nagibi i velika visina pokosa
- Nepovoljan litoloki sastav stijena (fli, lapor)
- Rast stabala u pukotinama stijene

Veina navedenih pojava sanira se nakon geotejnikih razmatranja.

TAMPONSKI SLOJ

U sluajevima kada se na nasipima i usjecima izgraenim od glinovite zemlje primjete pojave koje
dovode do slijeganja kolosijeka, ispod nivelete krune planuma mora se ukloniti slaba zemlja i kao
zamjena nasuti tamponski sloj.
PADINE

Padine su nagnute plohe brda kojima pri projektiranju, gradnji i odravanju valja posvetiti posebnu
pozornost.

Mogu se dogoditi sljedee ugroavajue pojave:

- Geoloki fenomeni (klizita, pilje)

- Nestabilne litice
- Velika koliina povrinskih i podzemnih voda
- Snjene i kamene lavine

Kada se pojave prvi znaci nestabilnosti padine odmah se moraju skinuti nastale promjene, postaviti
kontrolne oznake na klizitu i kolosijeku, te biljeiti promjene stalnim snimanjem.

ODVODNJA PRUGE

Odvodnju pruge ine sustavi koji izravno prihvaaju i odvode oborinsku vodu u obliku kie i
otopljenog snijega i leda.

To su:

- Pruni jarci
- Zatitni jarci
- Nagnute plohe

Zatitni jarci su odvodni jarci koji prihvaaju povrinsku vodu sa ireg slivnog podruja i tite prugu
od razornog djelovanja povrinskog djelovanja.

Drenae su najzastupljeniji podzemni ureaji sa irokom primjenom u graditeljstvu.

Kopani drenovi su najkoriteniji u povijesti. irina takvih drenova iznosi 60cm, a dubna do 100cm.

Kada drenovi slue za isuivanje okolnoga tla snienjem razine podzemne vode, tada se primjenjuju
potpuno upljikave cijevi.

POTPORNE GRAEVINE

S motrita prunih graevina potporne graevine bi se mogle podijeliti u dvije glavne skupine koje
pokrivaju sva geotehnnika rjeenja:

- Teke potporne graevine (sve gravitacijske potpore kao samostalne nepridravane graevine)
- Potporni sklopovi (svi pridrani zidovi i sva pridrana pojaana ustrojstva koja su u
uzajamnom nosivom sklopu.)

TEKE POTPORNE GRAEVINE

Potporni zidovi su nosive graevine u obliku zida, koji su ugraeni u nasipe, usjeke i drugdje u tlu,
preuzimaju optereenje od tla i prometa iza zida.

Za sve potporne zidove potreban je geostatiki proraun ili geostatika provjera tipskih rjeenja za
konkretno stanje na terenu.
PODJELA:

Prema vrsti gradiva : suhi zidovi od lomljenog kamena i kamenih ispuna, zidovi od kamena u
mortu (tamo gdje je potebno prihvatiti potisak od zemlje, i suprotstaviti se obruavanjima)

Zidovi od opeke u mortu, od betona, od AB

Prema nainu izvedbe : monolitni, sklopljeni od gotovih dijelova, ispune u koarama (gabioni)
Prema poloaju: u nasipu, u usjeku

Teki potporni zidovi su zidovi od ogromnog poprenog presjeka koji gravitacijom podupiru tlo.

Stari tipovi zidova nastali su kao tipski projekti potpornih zidova po kojima su u poecima gradnje
eljenike pruge izgraeni mnogi potporni zidovi.

Gabioni se sve ee primjenjuju upravo zbog lijepog izgleda, zatite prirode i brzini gradnje. Takoer
su i porozni pa se porni pritisak iza zida smanjuje.

AB zidovi se rijetko koriste zbog njihove izvedbene osjetljivosti. Premda mogu postii veliku vitkost
zog armature koja e preuzeti sva vlaana naprezanja.

Potporni zidovi od reda pilota se primjenjuju kod sanacija plitkih klizita.

POTPORNI SKLOPOVI(kontrafori)

Primjenjuju se za smanjenje debljine potpornih zidova ili za podupiranje postojeih zidova.

Pri odravanju mogu se primjeniti za podupiranje postojeih nagnutih zidova, strmih kamenih obloga,
upornjaka mostova...

GEOTEHNIKA SIDRA

tapna sidra su elini ili sintetiki tapovi usidreni na dnu buotine mehanikim ukljetenjem na
trenje

Kabelska sidra - su elini kabeli od ica, usidreni u sidritu prionjivou.

Dijelimo sidra na:

- pasivna (povezuju graevinu ili vanjsku plohu s unutranjosti stijene ili tla)

- aktivna (ve pri izradi stvaraju naprezanja i pomake)

Proces sidrenja buotinaveza sidra i stijenke buotineispunaleajna ploa i glava

sidranapne se sidro

OBLONI ZIDOVI

Nemju potporu nego samo oblonuulogu stabilnih strmina u obliku zida. Nije potreban geostatiki
propraun.
OBLOGE

Slojevi runo slaganog slomljenog kamena u suho na pokosima nasipa ili usjeka kojima se zatiuje i
uvruje pokos.

TUNELI

Tuneli su podzemne graevine u obliku cijevi koje imaju ulaz i izlaz, po emu se razlikuju od ostalih
podzemnih potkopa za druge namjene, kao to su rudarski potkopi, sklonita i sl.

PODJELA

Po obliku poprenog presjeka:

- Potkovasti
- Okrugli(buen krticom)
- etvrtasti(pri otvorenom iskopu s malim nadslojem)
Po polaaju u brdu:
- Kratki- do 500m
- Srednji 500-2000m
- Dugi 2000-4000m
- Vrlo dugi preko 4000m
Po polaaju u brdu:
- Dolinski
- Padinski
- Vrni
Po nainu iskopa (zatvoreni, otvoreni)
Po namjeni (eljezniki cestovni, vodni)

Glavni konstruktivni dijelovi:

- Tjemeni svod
- Uprnjak
- Podvoni svod

Gradi se zbog :

- Savladavanja velikih visinskih razlika, ako ne postoji mogunost razvijanja trase

- Za prijelaze preko vododijelnica
- Na terenu s loim znaajkama
- Pri gradnji eljeznica u velikim gradskim naseljima

Visina i oblik tunela ovisiti e o:

- Slobodnom profilu prometnog sredstva koji prometuje tunelom

- Vrsti vue i prometa
- irini, razmaku i broju kolosijeka
- Potrebnim prostorima (signalizacija, kontaktna mrea, odvodnja, provjetravanje, rasvjeta,
zatita osoblja)
- Utjecajima stijenskih masa
- O vrsti gradiva i tehnici graenja
KADA JE POTREBNO IZVESTI POVEANJE SVIJETLOG TUNELSKOG PROFILA

U sluajevima kada se iz prijevoznikih potreba poveavaju gabariti pruga(npr prijevoz kontejnera) ili
iz potrebe elektifikacije i drugih smjetajnih potreba za kolosijek, vodove ureaje i sl.

Poveanje svijetlog profila moe se postii:

- Sputanjem kolosijeka
- Obijanjem oploja
- Djelominom ili potpunom obnovom obloge

odravanje tunela (skripta proitati)

MOSTOVI

Prema propisima H-a mostovima se smatraju graevine za premoivanje zapreka iji rasponski
sklop na leajevima ili zglobovima ima raspon vei od 5m.

Najvaniji mostovni pojmovi: Otvor mosta, raspon sklopa mosta, duljina rasponskog sklopa mosta,
duljina mosta, svjetla irina... (proitat u skripti ili separatu iz mostova)

3. Osnovni dijelovi mosta ( 2 ) su :

donji ustroj mosta u koji spadaju svi dijelovi mosta ispod leita rasponskog
sklopa ili pokraj njega (stupovi i upornjaci)
gornji ustroj mosta u koji spadaju svi dijelovi mosta iznad leita rasponskog
sklopa (glavni nsai, pomost, kolnika konstrukcija i oprema)

4. Osnovna podjela mostova je po vrstama ( 5 ) :

po svrsi : eljezniki, cestovni, pjeaki itd.

po mjestu i poloaju : rijeni, dolinski ( vijadukti ), podvonjaci, nadvonjaci,
itd.
po veliini : mali, srednji i veliki
po trajnosti : privremeni, polustalni, stalni
po uvrenosti : nepokretni, pokretni, plutajui ( pontonski )

VRSTE po gradivu :

- Masivni(Beton,AB,kamen...): Ploasti, rebrasti, sanduasti, luni ili svoeni mostovi

- elini : Najvei dometi u premoivanju (lagani)
- Drveni
Ispitivanje i razredba nosivosti mosta

Provodi se kada se izgradi novi most, kad se pri osuvremenjivanju pruge povea razred nosivosti.

Nosivost se ispituje na odreeno pokusno optereenje, a ponekad se provode laboratorijska ispitivanja

ugraenih materijala.

Odravanje mostova

Ugroavajue pojave :

- Vanjska rastroba
- Pojava pukotina
- Procurivanje vode
- Mjestimino sputanje svoda
- Izoblienje elinih dijelova
- Labavost zakovica i vijaka
- Neispravnost leajeva i zglobova
- Hranje

Mora se obavljati stalni nadzor, redoviti pregled, redovite strune ocjene, te ekspertize.

PROPUSTI

5. Podjela propusta ( 2 ) :

Propusti se mogu podijeliti :

po gradivu ( drveni, kameni, od opeke, betonski, AB i sl. )

po vremenu trajanja ( stalni, polustalni, privremeni )
po obliku poprenog presjeka i statikom sustavu ( gredni, svoeni i cijevni )
po tlocrtnom poloaju ( okomiti i kosi )
5. Definicija propusta ( 2 )

Propustima se prema eljeznikim propisima smatraju prune graevine raspona

odnosno otvora ako nema leajeva 5,00m i manje.

Propustima se ne smatraju prolasci ispod kolosijeka zatvorenih sustava gravitacijskih

i tlanih cjevovoda poput kanalizacije, vodovoda, plinovoda, naftovoda i dr.

MOGU BITI:

- Gredni (ploasti)
- elini
- Svoeni
- Cijevni

BILJNI POKRIVA

Zatravljivanje u sloju plodne zemlje

Plodna zemlja i trava najstariji su i jo uvijek naje primjenjivani nain zatita kosina i drugih ploha.

Pokos rahle zemlje u debljini od 15 do 25cm uz strminu 1:1,5.

Postoji jo zatravljivanje busenjem odnosno travnati etvrtasti pokriva debljine 7 cm, dimenzija 25
do 30 cm.

Ograde od pletera izrauju se na pokosima i padinama gdje se samostalno ne moe odrati travnata
zatita. To su obino kosine u razdrobljenim dolomitima, laporima, fliu...

Zatravnjvanje hidrosjetvom, geosinteticima, sadnja grmlja i drvea..

GRAEVINE ZA ZATITU PRUGE

Pruga kao cijelina moe biti ugroena nepogodama prouzroenim hidrolokim, atmosferskim,
geolokim i seizmikim utjecajim kao to su:

- Bujice
- Rijeke
- Jezerski i morski valovi
- Vjetrovi
- Snjeni nanosi
- Padinski kameni odroni, snjene i siparine lavine, klizita

ZATITA OD BUJICA

Bujice su vodotoci sa velikim uzdunim padom a voda obino tee samo za vrijeme obilnih oborina ili
nakon topljenja snijega.

Prikupljalitegrlonaplavnina tj podruje stvaranja odnoenja krja i podruja odlaganja krja.

Bujine graevine imaju zadatak smanjenja uzdunog pada bujice, proirenje i uvrenje bujica.

Mogu biti pregrade u obliku zidova a ponegdje pera i pragovi. Takve pregrade mogu biti od kamena,
gabiona, betona, drveta idr.

ZATITA OD RIJEKA

Ako je pruga smjetena uz rijene tokove moe biti ugroena :

- Vodnom strujom
- Utjecajem nereguliranih rijeka
- Podlokavanjem donjeg ustroja mostova i prepusta
- Oteenjem mostova ledom

A zatita se ostvaruje ureenjem vodotoka:

- Obaloutvrdama
- Poprenim i uzdunim regulacijskim graevinama
- Zatitnim mjerama

ZATITA OD VJETRA

U podruju gdje puu jaki vjetrovi vlakovima prijeti prevrtanje, pa se pruga na pojedinim mjestima
zatiuje burobranima (oni mogu biti od kamena, sklopivih dijelova) koji se izrauju blizu kolosijeka i
to na granici slobodnog profila.
Za njihovo postavljanje treba odrediti sljedee:

- Smjer pretenog vjetra

- Brzinu vjetra
- Jainu vjetra kao funkciju brzine koja se izraava tlakom vjetra okomito na ravnu plohu.

ZATITA OD SNIJEGA

Veliina snjenog nanosa ovisi:

- Smjeru, brzini i trjanju vjetra

- Konfiguraciji terena
- Koliini napadanog i nanesenog snijega

Stalni zidni snjegobrani (na mjestima gdje nema uvjeta za podizanje umskih snjegozatitnih pojasa,
izgrauju se stalni i prijenosni snjegobrani od kamena, sklapajuih betonskih, elinih i drvenih
dijelova..)

Galerijski snjegobrani(natkrivene graevine)

***Dobra i trajna zatita od odrona i lavina moe se postii poumljavanjem blae nagnutih padina,
gdje to pedoloki i klimatski uvjeti omoguuju***

GRAEVINE I TVOREVINE ZA EKOLOKU ZATITU

ZATITA OD BUKE

Buka koja nastaje od eljeznikog prometa vrno je vea ali traje kratko, dok kod cestovnog prometa
vrna je manja buka ali zbog kretanja vozila bez pravila ona traje gotovo stalno.

eljeznika buka nastaje od :

- Buke motora
- Buke kotrljanja kotaa po tranici
- Buke pojedinih dijelova vozila i tereta

Zatita od buke ostvaruje se:

- Smanjenjem buke na izvoru

- Sprjeavanjem prijennosa zvuka
- Smanjenje buke na mjestu prijama

Smanjenje buke na mjestu nastajanja konstrukcija tiih vozila i gornjeg ustroja (oblaganje vozila,
ugradba izolacijskog gradiva u gornji ustroj..)

Sprjeavanje prijenosa zvuka moe se ostvariti zidnim zvukobranima, nasipima, usjecima, raslinjem
ZATITA OKOLIA

Ovdje se misli na zatitu voda zbog brojnih premaza koji se koriste, pa kako bi zatitili vode koristimo
nepropusne geomembrane...

Takoer se misli i na uklapanje u prirodu same pruge a to se postie :

- Voenjem trase koja nee bitno naruavati prirodni krajolik

- Zaobljavanjem pokosa nasipa i usjeka
- Ozelenjivanjem raslinjem pokosa i naruenih povrina

KOLODVORI

Kolodvori su ona mjesta na putu vonje gdje sevozila zaustavljaju, bilo iz prometnih razloga(ulaz,
izlaz putnika, ukrcaj i iskrcaj robe..), bilo iz pogonskih potreba.

Kolodvori imaju vanu ulogu u funkcioniranju eljeznikog prometa jer su to slubena mjesta kojima
se obavlja pokretanje i zaustavljanje, ukrcaj iskrcaj, utovar istovar, manevarski rad, razvrstavanje
vagona, krianja i pretjecanja vlakova...

Prema zadatku i raspolauim tehnikim sredstvima sva slubena mjesta dijele se na:

- Kolodvor vee prometno mjesto prometno prometno-transportne slube (gore definicija)

- Postaja manje prometno mjesto n pruzi na kjem se obavlja potpun ili ogranien prihvat i
otprema putnika, ukrcaj i iskrcaj stvari..
- Stajalite slubeno mjesto propisno opremljeno za ogranien prihvat i otpremu putnika i u
kojem se zaustavljaju vlakovi..
- Odvojnica - slubeno mjesto na pruzi gdje se od jedne pruge odvaja druga pruga. Koristi se za
prelazak vlakova. sastoji se od : prometnog otpremnitva(pretjecanje vlakova) ,
raskrija i ukrija(sijeku se dvije pruge i obavlja pretjecanje), mimoilaznice(slu. Mjesto
slui za pretjecanje)odjavnica(slu mjesto izmeu dviju postaja, regulacija slijeenja
vlakova)krcalite(slu mjesto gdje se sa glavnog kolosijeka odvaja jedan ili vie njih, gdje
se obavlja ukrcaj i iskrcaj..)

VRSTE KOLODVORA:
- Zavrni i krajnji
- Prikljunni ili odvojni (poinje ili zavrava neka druga pruga)
- Spojni ili razdjelni (dvije pruge istog prometnog optereenja slijevaju jedna u drugu i dalje
nastavljaju kao jedna)

Podjela kolodvora prema vrsti rada

Putniki kolodvori promet putnika

Teretnim kolodvori promet robe

KOLOSIJECI

Konstrukcija sastavljena od elemenata gornjeg ustroja po kojoj prometuju eleznika vozila.

Dijele se na:

- Osnovni kolodvorski kolosijeci (glavni prolazni, prijamno-otpremni, za razvrstavanje...)

- Pomoni kolodvorski kolosijeci (izvlani, titni, lokomotivski, garani...)

***Kolodvorske graevine i postrojenja u skripti***