KOLOSIJENI PRIBOR

Zadaci kolosijenog pribora:

1. Privrenje tranice na podlogu

2. Smanjenje specifinog optereenja tranice na podlogu

3. Povezivanje tranice sa tranicom

4. Uvrenje tranice na podlogu te kruto ili elastino povezivanje pojedinih dijelova

5. Spreavanje putovanja tranica

6. Izoliranje pojedinih dijelova kolosijeka

7. Poveanje stabilnosti kolosijeka (bone)

Kolosijeni pribor je skup elemenata gornjega ustroja eljeznike pruge s pomou kojih se
povezuju tranice i uvruju za podlogu, povezuju pojedini elementi gornjega ustroja
eljeznike pruge, osiguravaju elektrine izolacije te poveavaju uzduni i popreni otpor
kolosijeka.

Osim toga, od njega se zahtijeva da bude sto laki, da je sastavljen iz sto je moguce manjeg broja
elemenata, da se lako ugrauje I odrava u kolosijeku (ako je mogue da rad bude I
mehaniziran), da se isti elementi mogu koristiti za kolosijek izveden na drvenoj, betonskoj I
elinoj podlozi, da se svi elementi mogu proizvesti u domaim tvornicama, ted a mu je cijena
zadovoljavajua.

1. PRIVRENJE TRANICE ZA PODLOGU:

Osnovni zadatak kolosijenog pribora pomou kojeg se vri privravanje tranica na

podlogu je primanje i prenoenje optereenja od vanjskih utjecaja i tranikih vozila na
podlogu, te da u svakom momentu bude zadovoljena
- propisana irina kolosijeka
- da sprijei zaokretanje tranice po pragu
- te da se ostvari kontakt tranice i podloge

Priborom za privravanje treba to due da se odrava privrsna sila kojom se tranica

vee za prag. Upotrebom ovog pribora smanjuje se specifini pritisak koji tranica prenosi na
prag. Takoer se ublauju oscilacije tranica.
 Kako bi pribor udovoljio svim navedenim zahtjevima, treba da ima odreene tehnike,
funkcionalne (eksploatacijske) i ekonomske karakteristike.

to se tie eksploatacionih karakteristika privrsnog pribora veomaje bitno kako se provodi

postupak montae i demontae pribora. Za montau je bitno koji alat je potreban za ugradnju
pribora, da li je montaa runa ili automatizirana, vrijeme koje je potrebno za montau i
demontau, te mogunost vizualnog pregleda pribora (da se moe vidjeti da li pojedini
dijelovi dre ili ne)

Ekonomske karakteristike uglavnom su vezane za cijenu nabavke pojedinog pribora, te za

cijenu odravanja u toku eksploatacije. Veoma je bitna i mogunost proizvodnje pribora u
naim domaim firmama.

Tehnike karakteristike su najvanije. Veoma je vano odrediti elastinu karakteristiku

privrsnog pribora. Danas je uglavnom primjena elastinog privrsnog pribora (doputene su
deformacije 1 do 2 mm). Koritenje krutog privrsnog pribora svedeno je na minimum.

U tehnikom pogledu pribor mora zadovoljiti slijedeem:

Mogunost preuzimanja velikog broja optereenja (dinamiko ispitivanje karastim

vibratorom)

Spreavanje uzdunog pomicanja tranice

Spreavanje zaokretanja tranice na pragu (veoma je bitno kod izbacivanja kolosijeka)

Osiguranje dovoljne krutosti kolosijene reetke

Osiguranje elastinih karakteristika samog privrenja

Privrsni pribor dijelimo s obzirom na podlogu na : - privrsni pribor na drvenoj podlozi

- Na betonskoj podlozi
- Na elinoj podlozi

S obzirom na nain privrenja: - Kruto i elastino privrenje

- Direktno i indirektno privrenje

 direktno privrenje. gdje su tranica kao i svaka podlona ploa privrene na prag uz
uporabu istog privrenja
indirektno privrenje, gdje je tranica povezana na meukomponentu, kao to je podlona
ploa, s privrenjem razliitim od onoga kojim je podlona ploa privrena na prag.

Na slici imamo prikazan primjer privrenja tipa K za drvene pragove s pomou vijaka- trifona.
Tirfoni imaju pravougaonu glavu, da se mogu posebnim kljuem zaviti u prag, a ne zabijati.
Imaju veu privrsnu mo u pragovima i dovoljan otpor na boni odrez, te bolje uvaju pragove.
U mnogo sluajeva tranice se s unutarnje strane privruju tirfonima, a s vanjske avlima. U
rudarstvu se tranice montiraju okomito neposredno na prag ili na pravougaonu eljeznu
podlonu ploicu. Zadaa ploica je da se pritisak tranice prenese na veu povrinu praga, te da
se prag suvie ne gnjei i oteuje. esto podlona ploica ima s donje strane otre iljke, koji se
zariju u prag, te tako i ploica preuzme izvjesni dio pritiska. Privrenje tranica na eljezne
pragove vri se pomou steznih ploica i vijaka.

2. SMANJENJE SPECIFINOG OPTEREENJA TRANICE NA PODLOGU

irina noice tranice kree se do 150 mm, pa je specifino optereenje tranice na podlogu
veliko zbog erlativno uske noice tranice. Smanjenje optereenja ostvaruje se stavljanjem
eline podlone ploe izmeu noice tranice I praga. Dimenzija ploa ovisi o tome koji tip
tranice koristimo. Ako imamo velika osovinska optereenja ili pragove od mekog drveta tada je
primjena polonih ploa neophodna.
 Prednosti upotrebe podlnih ploa:

uspravno optereenje je rasporeeno po velikoj povrini na prag, to produuje vijek

trajanja pragova,

vodoravno optereenje je bolje apsorbirano zbog trenja i zato to se prenosi na sva

privrenja,

sile koje djeluju na privrenje su manje.

Razlikujemo RAVNE i KLINASTE podlone ploe.

Ravne podlone ploe su bez nagiba, pa se potreban nagib kod drvenih pragova ostvaruje
zatesavanjem praga, a kod betonskih oblikovanjem kalupa.
Kod klinastih podlonih ploa potreban nagib se dobije oblikovanjem ploe.Tranicama se daje
nagib zbog koninog oblika vijenaca kotaa tranikih vozila (razlog centriranja vozila) pa se na
taj nain ostvaruje bolji prenos sila sa tranice na podlogu.

Na slici je prikazano privrenje tipa K Njemakih saveznih eljeznica u kojemu se rabe

podlone ploe, a koje je u velikom postotku ugraeno na prugama Hrvatskih eljeznica.

Podlona ploa privrena je na drveni IH betonski prag s pomou vijaka (tirfon vijci).
Tranica se za podlonu plou privruje privrsnom ploicom koju uvruje privrsni vijak uz
pomo dvostrukog elastinog prstena i esterostrane matice. Privrsni vijak se postavlja u otvor
ploe kako bi se sprijeilo njegovo okretanje. Izmeu tranice i podlone ploe postavlja se
umetak (toplov ili gumeni) koji moe biti razliite debljine. To privrenje posjeduje izvjesnu
elastinost koju mu daju umetak i prstenaste opruge. Reguliranje elastinih opruga (zazor treba
biti od 1,0 do 1,5 mm), pri ovom priboru, vrlo je teko postii jer veom pritegnutou
privrenje postaje sasvim kruto, a premalom pritegnutou prelabavo.
Uz ovaj privrsni pribor koriste se naprave protiv klizanja tranica.

ELASTINI PRIBOR:

Upotreba kontinuirano zavarenoga kolosijeka poveava i potrebu za uvoenjem privrenja

vee elastinosti, posebno kod betonskih pragova koji su podloni udarima.

Elastini privrsni pribor se, po svojim tehnikim znaajkama, pokazao se znatno boljim od
krutoga privrsnog pribora zbog:
boljih elastinih osobina
boljih tehnikih svojstava pri dranju u kolosijeku
manjoj cijeni odravanja kolosijeka.

U upotrebi je na kolosijecima kojima se vozi brzinama preko 100 km/h. Primjenjuje se na

drvenim, betonskim i elinim pragovima.
Ovim priborom postie se elastinost u dva smjera: prema dolje i prema gore. Ispod noice
tranice postavlja se gumeni umetak koji prihvaa udarce prema dolje i ublauje oscilacije
visoke frekvencije. Privrsni element (pritiskalica) dri noicu tranice s gornje strane te se
odupire tendencijima izdizanja tranice.

Elastinim privrsnim priborom odrava se konstantna pritezna sila pa nije potrebno esto
pritezanje pribora.
Kao primjeri elastinoga privrsnog pribora predouju se pribori s elastinim pritiskalicama,
oprugama i ploicama.

Njemake dravne eljeznice razvijaju privrsni pribor tipa SKL s pritiskalicom kao zamjenu za
privrsnu ploicu sa vijkom.
Privrsni pribor Pandrol:

Engleske eljeznice razvile su tip PANDROL koji se koristi na betonskim pragovima. Nisu
potrebna spojna sredstva, a niti reguliranje pritezne sile. To znai da nema radova na odravanju.
Pri takvom rjeenju privrenja tranica potrebno je tokom izrade betonskih pragova u njih
ugraditi kotve u koje se kasnije utiskuje pritiskalica tipa Pandrol.

Privrsni pribor tip Nabla Francuskih eljeznica:

Elastina pritiskalica je u obliku elastine ploice. Ploica ima visoku vlastitu frekvenciju i
uspjeno priguuje oscilacije tranice visokih frekvencija. Pri takvom privrsnom priboru nije
potrebno ugraivati naprave protiv klizanja tranica.

Dvostruko elastino privrene tranice:

U novije vrijeme, posebno pri kolosijeku na vrstoj podlozi ili pri privrenju tranica izravno
na konstrukciju mosta koriste se dvostruko elastina privrenja koja znatno umanjuju utjecaj
optereenja i vibracija na podlogu.
3.POVEZIVANJE TRANICE SA TRANICOM

Mjesta povezivanja tranice sa tranicom (traniki sastavi) spadaju u najslabije take na

kolosijeku. Nain sastavljanja - vozni rub i povrina kotrljanja prethodne tranice podudaraju se
sa voznim rubom i povrinom kotrljanja slijedee tranice.

Podjela sastava tranica:

1. Prema poloaju u kolosijeku

-naspramni

-naizmjenini (nenaspramni)

2. Prema nainu povezivanja:

-poduprti

-lebdei

Poduprti sastavi su sastavi oslonjeni na pragove.

Mogu biti oslonjeni :

-na jednom obinom pragu

-na jednom irokom pragu

-na dvojnom pragu

Lebdei se koriste za vrlo jake inske profile (najee u Rusiji), jer ina bolje podnosi udar pri
prolasku toka , iako sastav nije direktno oslonjen.
Bolju vrstu poduprtih sastava predstavljaju sastavi na dva praga zato to bolje prenose
optereenje. Nedostatak ovakvog sastavljanja je taj to vremenom dolazi do deformacija glave
ine kao to su stuenost i razgaenost vozne povrine.

4. UVRENJE TRANICE NA PODLOGU

Za navedene potrebe koriste se:

traniki avli (elastini i kruti), tirfoni, vijci

privrsne ploice, elastine kope

podlone ploe, elastini prstenasti podloak (jednostruki, dvostruki i trostruki)

umeci (topolovi, gumeni, plastini), (podtraniki podloci)

5. SPREAVANJE PUTOVANJA TRANICA

Da bi se sprijeilo putovanje tranica, pored kvalitetno izvedenog privrenja tranice a prag,

primjenjuju se I sprave protiv putovanja tranica. Zadatak im je da prihvate noicu tranice
(rijetko drugi dio tranice) svojim gornjim dijelom, a svojim donjim dijelom se upiru u podlonu
plou ili u prag. Osigurana tranica moe putovati samo onda ako bi ispred sebe gurala i pragove
koji se upiru u zastor. Ugrauju se u hladnom ili u uarenom stanju ovisno o vrsti sprave.
Sprave protiv putovanja tranica ugrauju se na kritinim mjestima kao to su: kolosijek koji se
nalazi u uzdunom nagibu, blizina signala, ispred I iza izoliranog sastava, ispred i iza kolske
vage, na kraju DTT gdje je veza sa skretnicom. Kod kolosijeka koji se nalazi u uzdunom nagibu
broj sprava ovisi o veliini uzdunog nagiba nivelete.
Sprave protiv putovanja tranica ugrauju se na noicu tranice, a privruju see na
nekoliiikkko naina; pomou vijaka, ugradnja u vruem stanju, uvrenje pomou klinova te
elastian nain privrenja. Cilj je da se sprave trebaju ugraditi tako da bi se mogle ponovo
koristiti (tj. Mogunost montae i demontae).

6. IZOLIRANJE POJEDINIH DIJELOVA KOLOSIJEKA

Izolirani sastavi koriste se kod SS (signalno sigurnosnih) postrojenja. Svrha im je da kod

pruga sa elektrinim sigurnosnim ureajima, gdje se jedna tranica koristi za provoenje
struje, izolira odreeni pruni odsjek od ostalog dijela. Izolacija se napravi tako da se tek kod
prolaza kotaa zatvori strujni krug i na taj nain se aktiviraju odreeni ureaji.

Naini izoliranja:

- sastav sa drvenim gredicama ili sa drvenim vezicama

- sastav sa izoliranim metalnim vezicama ili sa plastinim vezicama

- lijepljeni izolirani sastav (epoksi smole), duina od 3.0 do 3.6 mm, primjena kod DTT

Izolirani lijepljeni sastav:

Sastavi kod dugog traka tranica se po pravilu izvode kao lijepljeni sastavi. Ovakvi spojevi mogu
preuzeti silu u DTT i do 1000 kN. Kod sila okomitih na lijepljeni sastav nosivost sastava je
daleko manja te se zbog toga i zadravaju vijci. Osim to je potrebno izolirati vezice od tranica,
potrebno je izolirati i poprene presjeke tranica. Za to se koriste elektroizolacijski umeci oblika
tranikog profila koji treba da izdre pritisak i do 10000 N/cm2.

Postoje dvije vrste lijepljenih sastava: lijepljenje na terenu, te lijepljenje u radionici.

Kod izoliranog lijepljenog sastava ispituje se:

- dinamika izdrljivost

- vlana sila koju moe preuzeti

- elektrini otpor

- istroenje i gnjeenje vozne povrine u zoni sastava

- ponaanje mase na atmosferilije

- stabilnost mase na poviene temperature

7. POVEANJE STABILNOSTI KOLOSIJEKA (BONE)

Uslije velikih uzdunih pritiuih sila u ljetnim periodima, postoje velike opasnosti od bonog
pomicanja (izbacivanja) kolosijeka. Jedan od zadataka kolosijenog pribora je i poveanje bone
stabilnosti kolosijeka. U cilju poveanja bone stabilnosti kolosijeka u krivinama, gdje je
stabilnost najvie i ugroena, ugrauju se kape za osiguranje bonog pomicanja kolosijeka.
Kape se privruju na prag te se postavljaju na onim mjestima gdhe moe doi do poremeaja u
dugom traku tranica.

Pored kolosijeka u krivini, izbacivanje kolosijeka moe se desiti i na:

a) kolosijeku neposredno prije ulaza u tunel

U tunelu se tranice konstantno nalaze u istim uvjetima, dok je na dijelu ispred tunela
prisutna stalna promjena temperature, a time i naprezanja u tranicama. Ovdje se kape
ugrauju naizmjenino.

b) kolosijeku koji se dijelom nalazi u usjeku, a dijelom na nasipu

Ovdje takoer postoji opasnost od bonog pomicanja kolosijeka te se i na takvim

mjestima ugrauju kape za spreavanje bonog pomaka kolosijeka.

c) kolosijeku sa razliitom podlogom

 To je prvenstveno prisutno kad imamo prelaz sa klasinog kolosijeka na kolosijek
izveden na betonskoj podlozi.

d) mjestu poetka skretnice

Na mjestu poetka skretnica prisutne su bone sile koje ele pomaknuti kolosijenu
reetku pa se na tim mjestima postavljaju kape za poveanje bonog otpora.

Ugradnja kapa u kolosijek ovisi o slijedeim faktorima :

Veliina bonog otpora kolosijeka w: