PREDNAPETI BETON

16 VANJSKO PREDNAPINJANJE

VRSTE PREDNAPINJANJA (1.predavanje)

B)Prema poloaju natege u odnosu na betonski presjek: 2. VANJSKO PREDNAPINJANJE
Kabeli se nalaze izvan samog betona Izvan betonskog nosaa I presjeka, izvan zida, unutar upljine sanduastog presjeka Primjenjuje se pri gradnji i ojaavanju mostova i pri ojaavanju zgrada

PRVA IDEJA VANJSKOG PREDNAPINJANJA

Dischinger je tvorac inovativne ideje o naknadnom napinjanju betonskih greda ojaanih vanjskim nategama. 1934. godine prijavio je patent za vanjsko prednapinjanje u Francuskoj i Njemakoj. Predloio je dodatno prednapinjanje kako bi se izravnale deformacije od puzanja i skupljanja.

POETNA PRIMJENA

1937. sagraen je prema Dischingerovom projektu 308 m dug most preko eljeznike stanice Aue u Sachenu, Njemaka. Rasponi su 25 + 69 + 25 m. U sredinjem rasponu umetnut je 31,5 m dug i 1,9 m visok nosa. Tri raspona prednapeta su vanjskim prednapinjanjem sa elinim ipkama promjera 70 mm, kvalitete 360/520.

POETNA PRIMJENA

Nakon toga u iduih je desetak godina izvedeno nekoliko mostova sa vanjskim prednapinjanjem od kojih je dobar dio i danas u upotrebi. Unato dokazanim dobrim karakteristikama, nekoliko godina po zavretku II. svjetskog rata vanjsko je prednapinjanje potisnuto u korist ubetoniranih natega. Osnovni razlozi bili su

bolja iskoritenost elika za prednapinjanje (do granice teenja), povoljniji ekscentricitet i primjerenija antikorozivna zatita.

Usprkos tome, vanjsko prednapinjanje nije u potpunosti iezlo. Primijenjeno je pri izvedbi nekolicine mostova u Belgiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Glavni razlog zbog kojeg vanjsko prednapinjanje nije primijenjeno na vie objekata jest problem korozije elika za prednapinjanje koji se bez iznimke pojavio na svim izvedenim objektima. Posljedica je bila vrlo brza djelomina ili ak potpuna zamjena natega za prednapinjanje, a neki su mostovi (primjerice Can Bia) ak zatvoreni za promet i demontirani.

POETNA PRIMJENA U OJAAVANJU

Osim primjene pri izvedbi novih objekata, znaajno je spomenuti i prvu primjenu vanjskog prednapinjanja pri ojaavanju postojeih konstrukcija. Tako je 1967. godine ojaan most preko rijeke Aare u Aarwangenu (vicarska).

Most je sagraen 1889. godine i nije bio u mogunosti preuzeti suvremeno prometno optereenje. Ojaanje se sastojalo od dva kabela promjera 63 mm sa vrstoom od 1370 N/mm .

VERZIJE VANJSKOG PREDNAPINJANJA

1976. C. Menn razvio je sustav prednapinjanja s nategama izvan presjeka za most Ganter. Natege se vode preko pilona kako bi se poveala krutost na savijanje betonskog mosta. Nakon prednapinjanja natege su obuene u beton.

VERZIJE VANJSKOG PREDNAPINJANJA

1992. godine francusko-japanski tim dalje je razvio Mennovu ideju u novi tip mostova prednapetih po ekstradosu kod kojih se natege vode preko niskog pilona. Ovaj sustav primijenjen je za most Blue Odawara u Japanu.

SUVREMENA PRIMJENA

Vanjsko prednapinjanje moe se koristi

za nove konstrukcije kao i za postojee kojima je potrebno ojaanje.

Primjena nije ograniena samo na betonske konstrukcije. Svaki materijal razumnih tlanih karakteristika moe se kombinirati sa vanjskim kabelima. Tako su poznate primjene sa

konstrukcijskim elikom, armiranim betonom, drvenim i zidanim strukturama.

Kod izbora nosive konstrukcije mosta projektant moe izabrati vanjske ili unutarnje natege ili pak njihovu kombinaciju.

Hangar na Beogradskom aerodromu

Iako su unutarnje natege dugi niz godina gotovo uvijek imale primat, postoji velik broj razloga za osiguranje nosivosti uporabom vanjskih natega.

PREDNOSTI

Poboljanje uvjeta betoniranja

smanjenje zapreka betoniranju jer nema zatitnih cijevi unutar presjeka Osim na sidrinim mjestima natege su u potpunosti postavljene izvan betona ime su znaajno umanjeni gubici sile prednapinjanja uslijed trenja. S druge strane, poligonalni oblik natega umanjuje gubitke uslijed nepredvienih skretanja koji se pojavljuju samo na mjestima briljivo odabranih skretnika. Nema oslabljenja poprenog presjeka na mjestima spojeva izvedba i kontrola izvedbe mogunost kontrole i podeavanja sila u nategama Obzirom da se natege za prednapinjanje ne smjetaju unutar presjeka, mogue je predvidjeti njegove minimalne potrebne dimenzije ime se znaajno moe doprinjeti smanjenju teine konstrukcije. Osim toga, nosivost presjeka se poveava u smislu nepostojanja otvora za natege kroz hrptove to je inae jedan od najosjetljivijih detalja svake prednapete konstrukcije. sustav natega zajedno sa svojim sidrima i sedlima mora biti odgovarajue projektiran

Poboljanje uvjeta postavljanja natega za prednapinjanje

Poboljanje uvjeta injektiranja i prednapinjanja

Smanjenje teine konstrukcije uz poboljanje uvjeta nosivosti

Mogunost zamjene ili dodavanja vanjskih natega

MANE

Izloenost agresivnim utjecajima okoline

Vanjske su natege, za razliku od unutranjih, znatno vie izloene agresivnim utjecajima okoline. Tu se prvenstveno misli na osjetljivost na poar te agresivne utjecaje ivotinjskog i ljudskog porijekla, posljedica kojih je bra korozija elika vanjskih u usporedbi s unutranjim nategama. Na mjestima skretnika i sidrinim mjestima zahtijeva se precizno postavljanje i pozicioniranje natega kako ne bi dolo do poveanja gubitaka uslijed trenja i pojave parazitnih napona u kabelu i oklonom betonu. Produljenje elika kod vanjskih natega jednoliko je na duini izmeu dvije toke uvrenja i znatno manje od deformacije betona (razlika je vea to su toke uvrenja meusobno udaljenije). Zbog toga znatnije pritezanje natege uzrokuje znaajnije deformacije i u betonu i u unutranjim nategama (ako postoje). Ograniavanje ovih deformacija na razumnu veliinu ima za posljedicu smanjenje mogunosti pritezanja vanjskih natega. Prilikom izrade projekta izvana prednapetih nosaa treba predvidjeti i potrebni prostor za postavljanje prea za prednapinjanje. Rije je o preama vee nosivosti nego za sluaj ubetoniranih natega jer se u sluaju vanjskog prednapinjanja uvijek tei ka postavljanju to je mogue manjeg broja natega.

Potekoe pri pozicioniranju natege u prolazu kroz beton

Smanjena mogunost pritezanja vanjskih natega

Potekoe pri rukovanju i postavljanju prea za prednapinjanje

EKONOMSKA OPRAVDANOST

Primjenom vanjskog prednapinjanja reducira se ukupna povrina presjeka odnosno smanjuje teina konstrukcije, a time i naponi uslijed vlastite teine.

S druge strane treba voditi rauna o tome da skretnici i sidrine grede mogu u potpunosti ponititi ovo smanjenje.

Za isti uinak vanjske su natege esto manje djelotvorne od unutranjih zbog

svog poligonalnog oblika, manjih ekscentriciteta u kritinim presjecima i zbog smanjene mogunosti pritezanja natege.

Vanjske natege imaju veu nosivost od istovrsnih unutranjih

zbog znatno manjeg trenja.

Za istu koliinu nenapete armature vanjsko prednaprezanje skuplje je od konvencionalnog zbog

primjene specifinih materijala (cijevi, sidrita), problema pozicioniranja natege u prolazu kroz beton, te problema pri postavljanju prea za prednapinjanje.

EKONOMSKA OPRAVDANOST

Iz svega navedenog moe se zakljuiti:

poetna cijena vanjskog prednapinjanja povoljnija je samo u sluaju znatnijeg smanjenja teine konstrukcije vanjsko prednapinjanje nesumljivo pridonosi kvaliteti, a time i trajnosti konstrukcije pogodnosti stalnog praenja izvedbe i koritenja vanjskog prednapinjanja umanjuju cijenu odravanja

Komponente sustava vanjskog prednapinjanja

VRSTE NATEGA TEHNOLOGIJA IZVEDBE

Tehnologija izvedbe vanjskog prednapinjanja razlikuje se

za natege kod kojih je predviena mogunost zamjene i za stalne (nezamjenjive) natege.

Obzirom da se u oba sluaja radi o natagama neposredno izloenim agresivnom utjecaju okoline,

potrebno je predvidjeti primjerenu antikorozivnu zatitu u vidu injekcionih smjesa razliitih u ovisnosti o odabranoj tehnologiji izvedbe.

Razlikuju se:

1. Stalne natege 2. Zamjenjive natege injektirane cementnim mortom 3. Zamjenjive natege injektirane mekim smjesama 4. Galvanizirane natege 5. Natege sastavljene od niza pojedinano zatienih ica 6. Privremene natege

1. STALNE NATEGE

Ukoliko se ne planira zamjena vanjskih natega, preporua se izvriti

injektiranje cementnim mortom.

U ovom se sluaju najee primjenjuju

polietilenske cijevi na slobodnim dionicama natega, odnosno svinute eline tube na mjestima prolaza natege kroz beton.

Primjena elinih cijevi na itavoj duini natege mogua je, ali je znatno skuplja. Veza izmeu polietilenskih i elinih cijevi izvodi se na jedan od sljedeih naina:

Gumenim spojnicama, obzirom da ove spojnice ne mogu preuzeti potisak injektiranja, potrebno ih je zatiti elinom ovojnicom Na krajeve eline cijevi mogue je navui kratke dijelove polietilenske cijevi koji djelomino zadiru u beton, a njihova se veza s glavnom cijevi ostvaruje toplinskim spajanjem

Opisano tehnoloko rjeenje smatra se daleko najekonominijim za sluaj nezamjenjivih natega iako je mogua primjena rjeenja opisana za sluaj zamjenjivih natega.

2. ZAMJENJIVE NATEGE INJEKTIRANE CEMENTNIM MORTOM

Ukoliko se natege predviene za zamjenu injektiraju cementnim mortom,

potrebno je na mjestima prolaza kroz beton (skretai, sidrina mjesta) postaviti dvostruku ovojnicu. zatitna cijev natege na itavoj duini od istog materijala (primjerice od polietilena), dok se tube na mjestu prolaza natege kroz beton izvode kao eline.

U ovom je sluaju

3. ZAMJENJIVE NATEGE INJEKTIRANE MEKIM SMJESAMA

Meu prvima u uporabi meu mekim injekcionim smjesama bila je smjesa ulja i sapuna. Obzirom na vrlo veliku viskoznost ove smjese pri normalnoj temperaturi okolia primjenjivala su se dva postupka injektiranja: injektiranje pri niskoj temperaturi (40C)

U ovom je sluaju pritisak na cijev pri injektiranju povean i treba voditi rauna da ga cijevi mogu preuzeti; otvori za injektiranje postavljeni su na manjim razmacima

injektiranje pri viim temperaturama (80-90C)

U ovom je sluaju pritisak pri injektiranju znatno manji iz razloga to je injekciona smjesa gotovo tekua. Treba osigurati nepropusnost cijevi kako ne bi dolo do istjecanja smjese, posebice na mjestima spojnica.

3. ZAMJENJIVE NATEGE INJEKTIRANE MEKIM SMJESAMA

Ova smjesa nije u potpunosti zadovoljila zahtjeve vanjskog prednapinjanja prvenstveno zbog svoje nestabilnosti (do razdvajanja ulja i sapuna dolazilo je u oba prethodno navedena sluaja) i zahtjeva na vrstou i nepropusnost cijevi. Iz tih razloga danas se kao meka smjesa koristi uglavnom petrolejski vosak. Injektiranje se provodi pri temperaturi od 90C direkno iz specijalno konstruiranih cisterni opremljenih s pumpama.

3. ZAMJENJIVE NATEGE INJEKTIRANE MEKIM SMJESAMA

Problem o kojem treba voditi rauna prilikom primjene mekih smjesa je njihov deseterostruko vei koeficijent toplinskog irenja u odnosu na elik i beton. To znai da ukoliko meka smjesa pri normalnoj temperaturi u potpunosti ispuni cijev, pri poveanju temperature prouzroit e visoke pritiske posljedica kojih moe biti njezino istjecanje. Da bi se to sprijeilo potrebno je za injektiranje pri temperaturama do 40C izvesti posebne ekspanzione komore iji je volumen proraunat za maksimalnu oekivanu temperaturu u predvienom vijeku trajanja natega. Za sluaj injektiranja pri viim temperaturama, meka e smjesa smanjiti volumen hlaenjem i tako osigurati dovoljno prostora za irenje u vruim periodima.

3. ZAMJENJIVE NATEGE INJEKTIRANE MEKIM SMJESAMA

Za razliku od injektiranja cementnim mortom, u sluaju mekih smjesa nije potrebno postavljati dvostruku ovojnicu na mjestima prolaza natege kroz beton. Na tim se mjestima, slino kao i za nezamjenjive natege injektirane cementnim mortom postavljaju svinute eline tube. Vanjske su natege injektirane mekim smjesama, usprkos tome to ih je mogue otpustiti i bez presijecanja (mogunost ponovnog koritenja kabela ili cijevi), ipak skuplje u odnosu na injektirane cementnim mortom Samo injektiranje obavlja se tee (obino pri temperaturi od 100C) pri emu je potrebno precizno izvesti spojeve cijevi kako ne bi dolo do istjecanja smjese, a njihovom rijetkom koritenju pridonosi i nedostatak konkretnih podataka o ponaanju ovakvih sustava u duem vremenskom periodu.

10

4. GALVANIZIRANE NATEGE

Pojedini projektanti predlau kao jedinu potrebnu zatitu natege od korozije njezinu galvanizaciju. U tom se sluaju natega ne zatiuje cijevima to bitno olakava njihov vizualni pregled. Kako je meutim zabranjeno postaviti nezatiene i nepoduprte natege zbog opasnosti po osoblje ukoliko doe do njihovog pucanja,

na kratkim je meurazmacima potrebno obuhvatiti ice prstenovima ili ih privrstiti u betonskim draima. Pri tome treba voditi rauna da se na mjestima pridranja ne oteti galvanizacijska zatita.

Osim navedenih rjeenja, natege je mogue postaviti i u perforirane cijevi koje omoguuju vizualnu provjeru, ali to je rjeenje neto skuplje.

Vrste galvaniziranih kabela

5. NATEGE SASTAVLJENE OD NIZA POJEDINANO ZATIENIH ICA

Osnovne prednosti su

niska vrijednost koeficijenta trenja i mogunost zatezanja uz lagano i jednostavno rukovanje preama. na zakrivljenim dionicama, unutar snopa ica, pritisak gornjih slojeva uzrokuje cijepanje pojedinanih polietilenskih ovojnica koje u sredini postaju pretanke da bi slijedile nastale deformacije. Ovaj problem se najsvrsishodnije rjeava injektiranjem cementnog morta izmeu pojedinih zatienih ica.

Zamjerka ovakvim nategama je ta to

Ovaj sustav vanjskog prednapinjanja omoguava izmjenu svake pojedine ice ukoliko se prije toga cementni mort ispere vodom pod visokim pritiskom.

11

6. PRIVREMENE NATEGE

Ukoliko se vanjske natege koriste privremeno,

primjerice samo tijekom izgradnje objekta, tada kvaliteta antikorozivne zatite ovisi neposredno o trajanju njihove upotrebe.

Ako se vanjske natege za privremenu upotrebu

skladite na gradilitu i koriste vie mjeseci u agresivnim uvjetima koji pospjeuju koroziju potrebno ih je galvanizirati.

U sluaju kraeg koritenja

od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci u dobrim uvjetima mogue je upotrijebiti iste neinjektirane natege.

U oba sluaja iz sigurnosnih razloga potrebno je

na kraim razmacima natege pridrati prstenovima ili ih postaviti u zatitne cijevi, ali znatno tanje nego za sluaj trajnih natega.

ZATITNE CIJEVI

Materijal od kojeg se izvode zatitne cijevi u koje se polau natege za vanjsko prednapinjanje mora zadovoljiti slijedee uvijete:

neagresivnost za natege i injekcionu smjesu mogunost preuzimanja maksimalnog pritiska injektiranja mogunost preuzimanja kontaktnog pritiska natege na mjestima skretanja ukoliko je injektiranje izvedeno mekim smjesama trajnost osobito na djelovanje ultraljubiastog sunevog zraenja

Cijevi se uglavnom izrauju kao

polietilenske (visoke gustoe) ili eline, znatno rjee i samo uz posebna ispitivanja kao plastine ili od kompozitnog staklenim vlaknima armiranog materijala.

12

ZATITNE CIJEVI

Pri tome unutarnji promjer cijevi mora biti najmanje jednak

1.7Ap

gdje je Ap nominalna povrina poprenog presjeka svih kabela,

a debljina stijenki mora zadovoljiti uvjete:

e /50 e 1,5 mm

gdje je vanjski promjer.

Ukoliko se cijevi nastavljaju zavarivanjem tada mora biti:

e 3,0 mm

Cijevi se moraju moi u hladnom stanju saviti po radijusu od

20

Spajanje cijevi izvodi se

zagrijavanjem, zavarivanjem ili mehanikim spojnicama kod elinih cijevi.

SKRETNICI

Skretnici su sastavni dijelovi konstrukcije mosta

uobiajeno izvedeni iz betona, a mogue ih je izvesti i u eliku.

Glavna zadaa skretnika je

preuzimanje i predavanje sila prednapinjanja, te osiguravanje geometrije skretanja natege.

Skretnici moraju zadovoljiti sljedee zahtijeve:

preuzeti sve uzdune i poprene sile koje se u skretnik unose nategama i prenijeti ih na konstrukciju, bez lomova osigurati vezu izmeu dva ravna dijela natege koja se teoretski nalaze u istoj ravnini, omoguiti sigurnu i jednostavnu zamjenu natega.

Pravilno oblikovanje i primjereno dimenzioniranje skretnika jedna je od najosjetljivijih zadaa pri izvedbi vanjskog prednapinjanja.

13

SKRETNICI

Kod projektiranja skretnika vano je obratiti panju na slijedee:

Raspored skretnika:

U praksi se koriste razliita rjeenja rasporeda skretnika. U veini sluajeva skretnici se sastoje od ubetonirane savijene eline cijevi ili naknadno spojene sa elinom strukturom pomou ukruenih ploa. Zatitne cijevi moraju biti adekvatno spojene.

SKRETNICI

Kod projektiranja skretnika vano je obratiti panju na slijedee:

Minimalni radijus

Ogranienja radijusa moraju se potivati, inae su mogua oteenja elika ili zatitne obloge. U ovom podruju potrebna su jo mnoga istraivanja. Do tada preporua se koritenje ve koritenih i testiranih rjeenja. Openito vrijedi pravilo da natege kroz skretnik prolaze u krunom luku minimalnog polumjera od 2 do 4 metra. Pri oblikovanju skretnika treba voditi rauna da su oni jedine vrste toke natega za vanjsko prednapinjanje, te da se na tim mjestima javljaju vrlo veliki kontaktni pritisci uz opasnost proklizavanja natege pod ciklikim optereenjem (prometno optereenje), ime se bitno umanjuje otpornost sustava na zamor.

Proklizavanje natega

14

SKRETNICI

Skretnik za nezamjenjive natege

Skretnik za zamjenjive natege

Otvoreno sedlo

Pogled na otvoreno sedlo

SKRETNICI

Razliite mogunosti spajanja eline cijevi koja prolazi kroz skretnik i plastine cijevi, pri emu je: st promjer eline cijevi pl promjer plastine cijevi Ako se projektom predvia zamjena natege odabrati e se tree rjeenje.

15

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

Konstrukciju koja se prednapinje vanjskim nategama potrebno je ili oblikovati tako da se omogui jednostavna i sigurna izmjena natega, ili je potrebno izraditi posebni projekt kojim e se definirati nain privremenog oblikovanja konstrukcije u tu svrhu. U oba je sluaja potrebno osigurati: mogunost pristupa nategama razmjerno laku komunikaciju unutar presjeka (tj. du natege) uvjete osvijetljenja i ventilacije mogunost transporta zamijenjenih i novih natega du konstrukcije Mogue oblikovanje poprenih presjeka izvana prednapetih mostova koje zadovoljava gore navedene uvjete prikazano je na sljedeim slikama.

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

Sanduasti popreni presjek

Rebrasti popreni presjek

Posebni oblici poprenog presjeka

16

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

Zahtjevi za oblikovanje uzdunog presjeka

Pored toga potrebno je predvidjeti posebne otvore za ulaz u konstrukciju i osigurati i primjereno armirati mjesta na konstrukciji o koja e se zavjesiti oprema prilikom unoenja u presjek

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

Kao sastavni dio projektne dokumentacije radi osiguranja provedbe postupka zamjene vanjskih natega potrebno je izraditi:

1. Nacrt ulaza i komunikacije kroz konstrukciju posebno vodei rauna o raspoloivoj opremi za zamjenu (optereenjima i dimenzijama).

17

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

Kao sastavni dio projektne dokumentacije radi osiguranja provedbe postupka zamjene vanjskih natega potrebno je izraditi:

2. Izvrnu studiju zamjene vanjskih natega kojom je definirano:

tijek prednapinjanja, teoretski poloaj svake natege, poloaj skretnika i sidrinih greda, poloaj aktivnih i pasivnih kotvi prije i poslije zamjene, raspoloivi prostor osobito na mjestima ulaza u konstrukciju i sidrinim mjestima, poloaj vlanih komora te postupak zamjene sidara, skretnika i sidrinih greda.

Vlana komora je prostor ostavljen u upornjaku, a slui za postavljanje prea za prednapinjanje. Duine je 2-3 m ukoliko se radi o aktivnim, odnosno 1 m za pasivne kotve.

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

Zamjena vanjskih natega za prednapinjanje sastoji se od slijedeih postupaka:

1. Doprema odgovarajue opreme za otputanje i zamjenu natega do konstrukcije 2. Otputanje natega predvienih za zamjenu 3. Izvlaenje i uklanjanje natega i zatitnih cijevi 4. Oslobaanje zamjenjivih dijelova natega iz sidrinih mjesta i skretnika. 5. Postavljanje novih zamjenjivih dijelova natega kroz skretnike i sidrine grede.
Faze 4 i 5 odnose se na natege kod kojih se primjenjuje dvostruka ovojnica na mjestima prolaza kroz beton.

6. Doprema, postavljanje i fino namjetanje novih cijevi ukljuivo spojnice i ureaje za

injektiranje.

7. Doprema novih natega te opreme za prednapinjanje. 8. Uvlaenje natega u cijevi, prednapinjanje i injektiranje. 9. Uklanjanje koritene opreme. 10.Po potrebi ienje konstrukcije.

18

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

2. Otputanje natega predvienih za zamjenu

Ovo je jedna od najrizinijih faza u sveukupnom postupku zamjene natega. Natege je obvezno otpustiti prije presjecanja odnosno uklanjanja.

a) Otputanje natega injektiranim mekim smjesama

Otputanje natega obavlja se na sidrinim mjestima. Uvijek kada je to mogue prilikom odreivanja potrebne duljine natege potrebno je predvidjeti dovoljno produljenje natege kako bi se otputanje moglo obaviti pomou istih prea kojima se natega zatee. U protivnom se natege otputaju lokalnim zagrijavanjem sidrinih krajeva. U ovom je sluaju opasnost od iznenadnog iskakanja natege znatno vea.

Produljenje natege za otputanje - L2: duljina natege za ureaj za otputanje; L1: duljina natege za preu; A: dodatno produljenje natege

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

2. Otputanje natega predvienih za zamjenu

Ovo je jedna od najrizinijih faza u sveukupnom postupku zamjene natega. Natege je obvezno otpustiti prije presjecanja odnosno uklanjanja.

b) Otputanje natega injektiranih cementnim mortom

Otputanje natega obavlja se tako da se na nekoj od sredinjih slobodnih dionica natega oslobodi (ukloni se zatitna cijev i mort) te zagrije. U ovom sluaju nije mogue istovremeno otputanje dvije natege, pa treba voditi rauna o nesimetrinom optereenju konstrukcije u fazi zamjene natega. Poseban su problem skretnici na kojima prilikom otputanja vrlo esto dolazi do zapinjanja natega.

Otputanje natega injektiranih cementnim mortom

19

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

3. Izvlaenje i uklanjanje natega i zatitnih cijevi a) Izvlaenja natega injektiranih mekim smjesama

U ovom sluaju, ukoliko je izvlaenje izvreno paljivo, zatitne cijevi mogu biti ponovno upotrebljene uz uvjet da nisu oteene, da njihov poloaj odgovara teoretski predvienom te da su u potpunosti oiene od smjese za injektiranje.

b) Uklanjanje natega injektiranih cementnim mortom

Natega i cijevi sijeku se u dionice duljina kojih odgovara teini primjerenoj za runi prijenos.

TEHNOLOGIJA ZAMJENE NATEGA

4. Oslobaanje zamjenjivih dijelova natega iz sidrinih mjesta i skretnika

20

GRAENJE MOSTOVA UZ PRIMJENU VANJSKOG PREDNAPINJANJA

Rasponska konstrukcija prednapeta je vanjskim nategama (potpuno ili u kombinaciji s unutarnjim nategama):

a) Graenje polje po polje b) Graenje potiskivanjem c) Graenje konzolnim postupkom

GRAENJE MOSTOVA POLJE PO POLJE

U osnovi ovog postupka je montana izvedba segmenata rasponskog sklopa redovito sanduastog poprenog presjeka. Ponajee se veza pojedinih segmenata ostvaruje preko suhog spoja (preko niza istaka), a njihov kontinuitet u duini jednog raspona omoguavaju vanjske natege. Sa statikog stajalita, mostovi izgraeni ovim postupkom predstavljaju niz slobodno oslonjenih greda sa mogunou izvedbe kontinuiteta nad stupovima. Segmenti se do nivoa rasponske konstrukcije podiu primjerenom opremom oslonjenom na tlu ili na plovilu ovisno o vrsti premoene zapreke.

21

GRAENJE MOSTOVA POLJE PO POLJE

Jedan od najpoznatijih mostova i danas meu najduima mostovima u svijetu, izveden sa segmentima je most Hopewill u Bangkoku. Most je priblino duine od 66 km sa ukupno 1575 raspona prosjene veliine od 42 m. Rasponi su formirani od niza segmenata duine 3,40 m (22 500 segmenata) spojenih meusobno suhim spojevima i istakama te vanjskim nategama usidrenim u segmentima nad stupovima.

GRAENJE MOSTOVA POLJE PO POLJE

Dispozicija kabela mosta u Bangkoku

22

GRAENJE MOSTOVA POTISKIVANJEM

Priblina anvelopa momenata od vlastite teine Vlana naprezanja se naizmjence javljaju na gornjem i donjem rubu konstrukcije za vrijeme izvedbe gredu je potrebno centrino prednapeti

GRAENJE MOSTOVA POTISKIVANJEM

1. faza TIJEKOM IZGRADNJE CENTRINO PREDNAPINJANJE

kabelima smjetenim u gornjoj i donjoj ploi sanduka preuzimaju se i negativni i pozitivni momenti savijanja nastavljanje kabela na radnim rekama Mogue je i vanjsko centrino prednapinjanje Takve natege se prednapinju na istakama (bradavicama). Ovo rjeenje odabire se ukoliko je naknadno potrebno ukloniti natege centrinog prednapinjanja za konano stanje, kako bi se smanjila naprezanja, to je rodovito kod velikih raspona i relativno vitkog rasponskog sklopa

2. faza KONANO STANJE KONTINUITETNO PREDNAPINJANJE

u ugraene zatitne cijevi u hrptovima sanduka, po zavretku potiskivanja uvlae se, mogu se protezati kroz vie polja (3-4) i prednapinju na mjestima preklapanja nastavljaju se na mjestima hrptova Mogue je i vanjsko prednapinjanje za preuzimanje sila od dodatnog stalnog i prometnog smjetenih unutar sanduka (Hreljin)

23

VIJADUKT ZEEVE DRAGE, 2005.

L = 50 m h = 4,0 m

beton C 40/50, rebrasti elik B500B, elik za prednapinjanje Y1860S7C

VIJADUKT ZEEVE DRAGE, 2005.

Posebnost je ta to je prvi put u Hrvatskoj potiskivanje rasponske konstrukcije obavljeno u smjeru prema dolje uz pomo konog ureaja koji se sastojao od dviju natega VBT 19140 privrenih za glave natega u donjoj ploi sanduka i posebnih leajeva za privremenu i konanu primjenu. elini kljun 75 t za smanjenje M konzole

24

VIJADUKT ZEEVE DRAGE, 2005.

37 odsjeaka, 25 m, u tjednim taktovima muk=22.000 t usklaivanje ureaja za potiskivanje sa sustavom za koenje

Izgradnja centrine natege 8 x 19 x 0,6 u gornjoj ploi, 8 x 15 x 0,6 u donjoj ploi, 50% napinjano u svakom presjeku na spoju taktova. Nakon potiskivanja uvlaenje vanjskih natega (4 x 16 x 0.6) u zatitne plastine cijevi, prednapinjanje obostrano u 4 odsjeka po 250m

VIJADUKT HRELJIN
L = 41,7+949,05+41,7 m sanduk: h = 4,0 m, b = 13,55 m, C40/50

elini kljun: L = 37,0 m, m = 80 t, dva punostijena nosaa na razmaku 4,40 m, povezana donjim vjetrovnim spregom od ukrienih dijagonala po cijeloj duljini i poprenih spregova. Kljun je modularni, koncipiran tako da se moe koristiti za potiskivanje nad rasponima 40 60 m. Izgradnja: natege u donjoj i gornjoj ploi; Za g i p: prednapinjanje vanjskim kontinuiranim nategama, smjetenim unutar betonskog sanduka

25

KONZOLNO GRAENJE MOSTOVA

Pri odabiru ove tehnologije graenja konstrukcijski nosivi sklop projektira se sa

klasinim ubetoniranim nategama, za koje se predvia preuzimanje optereenja vlastitom teinom i optereenja tijekom graenja i vanjskim nategama postavljenim u konstrukciju nakon uspostave kontinuiteta , a predvienim za djelovanje dodatnog stalnog i pokretnog optereenja.

Sam tijek izvoenja konstrukcije u svemu je identian kao i kod uobiajene konzolne gradnje sa unutranjim nategama:

konstrukcija se izvodi od segmenata, montanih ili izvedenih na mjestu, s tom razlikom to se potrebni broj unutranjih natega znaajno smanjuje ime se bitno tedi vrijeme potrebno za graenje, a samo konstrukcijsko rjeenje je jednostavno utoliko to se pojedine neovisne skupine natega postavljaju za djelovanje optereenja na dva razliita statika sustava (prije i nakon povezivanja konzolnih dijelova).

KONZOLNO GRAENJE MOSTOVA

Primjer konzolnog postupa graenja uz postavljanje vanjskih natega je novi eljezniki most (1991) preko rijeke Douro na sjeveru Portugala, a nosi naziv most Oporto. Ukupne duine 1030 m sa rasponima 59 + 560 + 125 + 250 + 125 + 260 +5 0 m i sanduastog poprenog presjeka visine 12,12 m nad glavnim stupom, odnosno 7,0 m u sredini raspona. Za djelovanje vlastite teine rasponski je sklop prednapet unutranjim nategama (po tri para natega sa silom od 5000 kN za svaki novi segment). promjera 50 mm (fsy = 500 MPa). Vrlo vitka konstrukcija sanduastog nosaa (visina/raspon = 1/36) prednapeta je vanjskim nategama za djelovanje pokretnog optereenja i puzanja. Vanjske natege projektirane su sa mogunou izmjene.

26

PRIMJENA VANJSKOG PREDNAPINJANJA PRI OJAAVANJU

Ojaanje vanjskim prednapinjanjem je jednostavna primjena aksijalnog optereenja kombiniranog sa momentom savijanja u svrhu poboljanja fleksijskih i/ili posminih kapaciteta konstrukcijskog elementa. Metoda se takoer koristi i kod poboljanja uporabivosti (irine pukotina), za spreavanje pojave pukotina ili smanjenje ili zatvaranje postojeih pukotina. Poveanje vrstoe osigurano vanjskim prednapinjanjem moe smanjiti progibe i vibracije, te poveati otpornost na zamor. Koncentracija napona na kritinim mjestima se smanjuje, veliki progibi i otkloni mogu biti smanjeni ili u potpunosti otklonjeni. Takoer je mogue pomou vanjskog prednapinjanja promijeniti ponaanje konstrukcije kako bi se poveala njezina vrstoa. Cilj napinjanja moe biti i osiguranje kontinuiteta du oslonaca, na primjer zamjena niza slobodno oslonjenih greda kontinuiranom. Takoer se koristi kod osiguranja kontinuiteta preko spojeva segmenata du raspona.

OJAANJA MOSTOVA

Vanjsko prednapinjanje kao metoda ojaanja mostova u upotrebi je od 1950-tih i postoji mnogo primjera diljem svijeta. U veini sluajeva naprezanje se prenosi predapetim nategama, pojedinanim uetom ili snopom uadi. Postoje sluajevi gdje se naprezanje unosi visoko vlanim prednapetim ipkama.

Proirenje uporabe vanjskih natega je njihovo postavljanje sa velikim ekscentricitetom.

27

OJAANJA MOSTOVA

Vanjsko napinjanje koristi se i kod ojaanja leajeva mostova. Sustav izvana napetih ipki koriten je za poveanje tlane vrstoe betonskih naglavnica ime je povean kapacitet nosivosti leajnih naprava. elina I-greda postavljena je kao sidreni blok na krajevima leaja. U grede su du leaja postavljene dvije ili etiri ipke.

Vanjsko prednapinjanje povoljno je za projekt sanacije zbog sljedeih prednosti:

odvijanje prometa uz minimalno ometanje mala teina dodanih elemenata brza i vremenski kratka gradnja niski trokovi mogue su budue intervencije napinjanja

OJAANJA MOSTOVA ploasti mostovi

Do danas ne postoje sluajevi upotrebe vanjskih natega za ojaanje ploastih mostova. Upotreba bi bila mogua kad je kolnika ploa pod nagibom i natege mogu biti postavljene na obje strane ploastog mosta. Metoda se moe koristiti da se nadomjesti gubitak sile napinjanja kod korozijom naetih prednapregnutih ploa. Glavna potekoa bila bi smjetanje sidara i njihovo fiksiranje za postojeu plou.

28

OJAANJA MOSTOVA gredni mostovi

Natege mogu biti voene po ravnoj ili izlomljenoj liniji. Mogu se usvojiti razliiti profili kako bi odgovarali potrebnoj kombinaciji aksijalnog optereenja i savijanja. Metoda se koristi za poveanje nosivosti bilo koje vrste greda- drvene, armiranobetonske, prednapete, eline ili spregnute. Glavni razlog primjene je poveanje fleksijske (savijajue) vrstoe koja je smanjena zbog poveanog prometnog optereenja, gubitka vrstoe zbog razaranja betona ili problema smanjene uporabljivosti. Primjena kod prednapetih greda je primjerena u sluaju gubitka sile napinjanja zbog puzanja, relaksacije elika ili korozije. Takoer se koristi kod poveanja posmine vrstoe, iako vertikalno prednaprezanje ima bolji uinak na korekciju problema posmika.

OJAANJA MOSTOVA

POPRENO PREDNAPINJANJE

Vanjsko prednapinjanje takoer se koristi u poprenom smjeru zbog poboljanja raspodjele optereenja u kolnikoj ploi ili zbog poveanja poprene vrstoe. Metoda je pogodna za poveanje sile poprenog prednapinjanja nakon gubitaka izazvanih korozijom ili raspucavanjem. Popreno prednapinjanje koristi se i kod sanacije lunih mostova kod kojih su se pojavile pukotine u zidu meu lukovima zbog bonog pristika.

29

OJAANJA MOSTOVA

VARTIKALNO PREDNAPINJANJE

Uzdune natege mogu biti koritene kod poveanja posmine vrstoe grede. U sluaju u kojem savijanje ne predstavlja problem ve je potrebno samo poveanje posmine vrstoe mogua je primjena vertikalnog prednapinjanja. Vertikalne prednapete natege ili ipke mogu se postaviti na hrbat I- grede. Za betonske sanduaste presjeke prednapete natege i ipke mogu se smjestiti izvan ili unutar sanduka. Zbog male potrebne duljine sila prednapinjanja moe se unijeti pomou ipki velike vrstoe. Vertikalnim prednapinjanjem osigurava se privrivanje nad osloncima. To je posebno korisno u seizmiki aktivnim podrujima gdje je mogua pojava odiuih sila. Metoda se koristi i kod sanacije oteenih spojeva.

PREDNAPETI BETON

KRAJ

30