MEKE STIJENE

Prema ISSMFE (1985.) meke stijene su materijali koji na uzorku monolita imaju jednoosnu
tlanu vrstou u rasponu od 0.5 do 25.0 MPa.
U ovom obliku on obuhvaa i materijale koji se nazivaju slabe stijene ("weak rock"), a to nije
ista grupa materijala po svojim fizikalno-mehanikim svojstvima.

porast utjecaja stiljivosti

i pornog pritiska

porast utjecaja diskontinuiteta,

krtosti i vlanih naprezanja

MEKA
STIJENA

TLO

0,01

0,1

STIJENA

10

100

1000

jednoosna tlana vrstoa (MPa)

Klasifikacija mekih stijena prema jednoosnoj tlanoj vrstoi

Oblici spajanja zrna pijeska (prema Barton 1993.)

Primjeri prijelaza:
- sipki pijesak je osnova za "kohezivni pijesak", koji prelazi u pjeenjak;
- glina je osnova za predkonsolidirane gline koje procesom dijageneze prelaze u ejlove,
glinence i lapore.
Takav proces nastajanja uvjetuje da su meke stijene preteno sedimentne stijene.
Najizraenije od tih svojstava je podlonost rastrobi ("weathering") pod djelovanjem
vanjskih imbenika.
imbenici koji dominantno utjeu na razvoj rastrobe su cikliki procesi suenja-vlaenja,
grijanja-hlaenja, zamrzavanja-odmrzavanja, ... Oni za posljedicu imaju cijeli niz sekundarnih
procesa koji razvijaju kako fizikalne tako i kemijske oblike rastrobe (bubrenje, disolucija,
stvaranje gipsa, "slaking", itd.).
Svojstva glinovitih stijena i njihovo ponaanje u vremenu kada su izloene vanjskim
utjecajima na izvedenim zasjecima, znaajno je kontrolirano njihovim mineralokim sastavom,
povijeu predkonsolidacije, sastavom veznog materijala u strukturi, stupnjem cementacije, te
teksturom stijene.
Primjeri mekih stijena mogu se susresti po cijelom svijetu. To su siltiti, ejlovi, slejtovi,
lapori, tufovi, glinci, laporovite predkonsolidirane gline, zelene stijene (Japan), kalkareniti
(Italija), itd.
Lapor kao primjer meke stijene

Rastroba lapora
Svojstva glinovitih stijena i njihovo ponaanje u vremenu kada su izloene vanjskim utjecajima
na izvedenim zasjecima, znaajno je kontrolirano njihovim mineralokim sastavom, povijeu
predkonsolidacije, sastavom veznog materijala u strukturi, stupnjem cementacije, te teksturom
stijene.
Osim standardnog oblika bubrenja u laporu, zbog mineralokog sastava javlja se i proces
stvaranja gipsa na stijenkama pukotina. Gips ima oko 98% vei volumen od ulaznih
komponenti koje se izdvajaju iz lapora, te se unutar pukotina u kojima se odvija proces
stvaranja gipsa, stvara pritisak koji produuje postojee pukotine i stvara nove pukotine. Za
ovaj proces takoer je potrebna voda. Izdvajanjem materijala iz strukture lapora u procesu
stvaranja gipsa, poveava se porozitet te meke stijene, a time i dubina upijanja vode od
povrine, to ubrzava proces i poveava dubinu njegovog utjecaja od povrine. Osim opisanog
procesa razvijaju se i drugi oblici kemijske rastrobe koji u procesima reakcije s vodom
izdvajaju materijal iz strukture stijene.
Iz navedenog se moe uoiti da voda ima kljunu ulogu u promjeni svojstava tih preteno
glinovitih stijena, i to u procesima suenja i vlaenja, smrzavanja i otapanja, te raznih kemijskih

procesa. Taj utjecaj se oituje u razlaganju veznog materijala iz strukture glinovitih stijena, te u
razlamanju materijala u manje fragmente. Odnosno, na materijalu se istovremeno razvijaju
procesi fizikalne i kemijske rastrobe.
Fizikalna rastroba se oituje raspucavanjem materijala uslijed razvoja pukotina, te disolucijom
na samoj povrini u dodiru s vodom. Iskopom nove povrine kod naslaga koje su formirane u
tanjim slojevima, meuslojne pukotine postaju izloene djelovanju vanjskih utjecaja. To su
oslabljene plohe po kojima se najlake odvajaju fragmenti, ali uzdu njih vanjski utjecaji (voda)
najlake prodiru u dubinu stijene. Naglim upijanjem vode u pukotini se razvija tlak koji dovodi
do kalanja (eng. "slaking") materijala, a time i do produavanja pukotina. Takoer, oslobaanje
naprezanja inducirano uklanjanjem dijela materijala kod iskopa (rastereenje), uzrokuje pojavu
razvoja novih pukotina (listrine pukotine). Razvoj novih pukotina ubrzava fizikalnu rastrobu i
omoguava dublji prodor utjecaja kemijske rastrobe.
Martinez-Bofill J. et al [5] su na primjerima mekih stijena u panjolskoj, kao i Yavuz H. et al
[7] na primjerima mekih stijena u Turskoj, ukazali i na znaajan utjecaj smrzavanja na brzinu
procesa dezintegracije.
Prethodno navedeno potvruje i uoeno karakteristino ponaanje za veinu klizanja na
kosinama izvedenim u fliu, da se klizanje/odron najee deava nakon razdoblja znaajnijih
oborina, a posebno ako se u tom razdoblju temperature snize ispod toke ledita vode na
povrini tla.

Primjer rastrobe uzorka lapora uslijed ponavljanog suenja i vlaenja (1- razvoj pukotina;
2 - disolucuja)

Raspucavanje uzorka (lijevo- dio uzorka koji je dran konstantno suh; desno - dio uzorka koji je
vlaen i suen)

3
4

Razvoj rastrobe na pokosu (vremenski razmak izmeu fotografija je jedna godina)

Klizite uz obalu mora na prirodnom klifu u flinoj naslazi (predio Duilovo u Splitu)

Kako rijeiti inenjersku zadau u mekoj stijeni

mehanika tla
MEKE
STIJENE

mehanika stijena

Kako rijeiti inenjersku zadau u mekim stijenama?