Diplomski Geologija-Mineralne Sirovine

SVEUILITE U ZAGREBU
RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET
Diplomski studiji geologije

Smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika
istraivanja
Zagreb, 15. oujak 2005.
Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
SADRAJ
Uvod
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
3.
3.1.
3.2.
3
Diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i
geofizika istraivanja
Procjena svrhovitosti diplomskog studija geologije, smjer: Geologija mineralnih
sirovina i geofizika istraivanja s obzirom na potrebe trita rada u javnom
i privatnom sektoru
Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama
i/ili na njima temeljenim vjetinama
Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih uilita
Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih
ili slinih programa
Partneri izvan visokokolskog sustava koji su pokazali interes za sveuilini
diplomski studij geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina i geofizika
istraivanja
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Opi dio
Naziv studija
Nositelj studija i izvoa studija
Trajanje studija
Uvjeti upisa na studij
Kompetencije koje student stjee zavretkom studija
Poslovi za koje je student osposobljen nakon nakon zavretka studija
Diplomski studijski programi ustanove predlagaa ili drugih ustanova u RH
koje bi mogao pratiti ukoliko se odlui na nastavak studija
Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija
Opis programa
Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave
potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova
Opis svakog predmeta
5
6
6
7
8
8
8
8
8
8
8
9
9
10
10
10
10
10
Uvod
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (RGNF) visoko je uilite koje obrazuje strunjake iz podruja
tehnikih znanosti, polja rudarstva, nafte i geolokog inenjerstva, te iz podruja prirodnih znanosti,
polja geoznanosti. Iz tih znanstevenih disciplina, s iznimkom geoznanosti, RGNF je jedina
visokokolska institucija u Republici Hrvatskoj. Na RGNF-u se izvode sveuilini dodiplomski i
poslijediplomski studiji iz rudarstva, geologije i geolokog inenjerstva te naftnog rudarstva.
Nastavne, znanstvene i strune aktivnosti baziraju se na teoretskim i praktinim znanjima i usmjerene
su na rjeavanje problematike iz rudarstva, geologije i naftnog rudarstva. Pedeset i pet zaposlenika u
znanstveno-nastavnim zvanjima, dvadeset u suradnikim zvanjima, osamnaest u istraivakim
zvanjima, dva predavaa i dva struna suradnika organizirano je u sedam zavoda i jednoj katedri.
Ukupno fakultet raspolae s 9125 m2 prostora. Do sada je na fakultetu diplomiralo 2751 studenata, 137
studenata je steklo akademski stupanj magistra znanosti a 133 studenata akademski stupanj doktora
znanosti. Misija fakulteta je podravanje nacionalne i meunarodno prepoznate izvrsnosti u
obrazovanju i istraivanju u rudarstvu, geologiji i naftnom rudarstvu te prijenos i primjena znanja za
korist i prosperitet svih dijelova drutva. Razvojna strategija RGNF-a slijedi razvojnu strategiju
Sveuilita u Zagrebu koja je donesena pod nazivom ISKORAK 2001, sa svim odrednicama koje ona
obuhvaa. Strateki plan ukljuuje razvijanje disciplina i djelatnosti svih Zavoda, u znanstvenom
smislu i u smislu primjene steenih saznanja u edukaciji studenata, u suradnji s gospodarstvom i u
meunarodnoj suradnji. RGNF potie i unapreuje meunarodnu suradnju u skladu s naelima
promoviranim u materijalu Sveuilita u Zagrebu pod nazivom: "The international mission and
Policy". RGNF potie aktivnost u okviru Europskih znanstvenih programa (Framework Programmes,
COST) i organiziranje meunarodnih radionica. RGNF ima znanstvenu i strunu suradnju sa
slijedeim institucijama u inozemstvu: University of Leoben, Leoben, Austrija, BOKU, Be, Austrija,
Comenius University, Bratislava, Slovaka, Technical University Ostrava, Ostrava, eka, Etvs
Lorand University, Budimpeta, Maarska, Ruprecht-Karls-Universitt, Heidelberg, Njemaka, TU
Bergakademie Freiberg, Freiberg, Njemaka, Fakulteta za naravoslovje in tehnologijo, Ljubljana,
Slovenija, University of Bologna, Bolonja, Italija, University of Petrosani, Petrosani, Rumunjska,
Nihon University, Koriyama, Japan, University of Wisconsin, SAD i Louisiana State University,
Baton Rouge, SAD. U narednom razdoblju radit e se na podizanju kvalitete obrazovnog programa uz
mogunost izvoenja dijela nastave na engleskom jeziku za to postoji iskazani interes naftnog
gospodarstva. Razina laboratorijskih usluga nastojat e se podii na takav nivo koji e predstavljati
osnovu za dobivanje certifikata za postojee laboratorije (ISO norme).
Prijedlog preddiplomskih i diplomskih programa izvoenje kojih RGNF predlae Sveuilitu u
Zagrebu i Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje prikazan je u tablici 1.
Tablica 1 Prijedlog preddiplomskih i diplomskih programa na Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu

Sveuilita u Zagrebu
Preddiplomski programi
Diplomski programi
Rudarstvo
Rudarstvo
Rudarstvo
Geotehnika
Zbrinjavanje i odlaganje otpada
Geologija
Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
Geoloko inenjerstvo
Geoloko inenjerstvo
Hidrogeologija i inenjerska geologija
Geologija okolia
Naftno rudarstvo
Ope naftno rudarstvo
Naftno rudarstvo
Energetika
Zatita okolia u naftnom rudarstvu
Sveuilini studiji geolokog inenjerstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij-dva

studijska smjera) i geologije (diplomski studij-jedan studijski smjer) na Rudarsko-geoloko-naftnom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu (Tablica 1) objedinjavaju geoloko inenjerstvo (podruje tehnikih
znanosti) i geologiju (podruje prirodnih znanosti) na jedinstven nain, imaju znanstveni i struni
karakter i sukladni su konceptu primijenjenih geoznanosti kako je shvaen na velikom broju uglednih
europskih visokih uilita. U znanstvenom smislu omoguuju dobivanje prednaobrazbe za rad u
znanstvenim institucijama, odnosno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja, a u strunom smislu
postizanje kvalifikacije za zvanja koja ukljuuju primjenu znanstvenih spoznaja i metoda. Ovakvo
tehniko-prirodoznanstveno obrazovanje odgovara na dananje potrebe trita rada u javnom sektoru
RH (npr. fakulteti, znanstveni instituti, ministarstva, dravne uprave, javna poduzea) i u privatnom
sektoru (npr. poduzea koja se bave proizvodnjom energetskih i mineralnih sirovina, keramike,
cementa, graevinska poduzea, itd.) budui da primijenjene geoznanosti postaju sve vaniji faktor u
upravljanju procesima u pojaanoj interakciji ovjeka i prirode. Pregled ustanova iz javnog ili
privatnog sektora na kojima rade dipl. ing. geologije koji su studij zavrili u razdoblju 19932003.godine prikazan je u tablici 2.
Tablica 2. Pregled ustanova iz javnog ili privatnog sektora na kojima rade dipl. ing. geologije koji su
studij zavrili u razdoblju 1993-2003.godine (podaci dostupni fakultetu za 153 od 255 dipl. ing.
geologije)
Ustanova
INA i CROSCO
Institut za geoloka istraivanja
Fakulteti i kole
Dravna uprava
Ostali dravni instituti
Parkovi prirode
Graevinski sektor
Ostali privatni sektor
Inozemstvo
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Broj dipl. ing. geologije

41
22
16
15
6
5
15
20
5
8
Ukupno
153
Sveuilini studij geolokog inenjerstva i geologije treba obrazovati budueg strunjaka za

kompetentno provoenje geolokih djelatnosti s ciljem: (a) prospekcije i eksploatacije mineralnih i
energetskih sirovina, (b) utvrivanja zaliha podzemne vode i njezine zatite, (c) predvianja geolokih
rizika i istraivanje prirodnih opasnosti (hazarda), (d) planiranja zahvata u okoliu i sanacije
oneienih lokacija, (e) planiranja i nadzora graevinskih projekata za podzemne i nadzemne objekte
te (f) davanja konzultatntskih usluga.
1.
Diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
1.1.
Procjena svrhovitosti diplomskog studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina

i geofizika istraivanja s obzirom na potrebe trita rada u javnom i privatnom sektoru
Sveuilini diplomski studij geologije smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
treba obrazovati budueg strunjaka za kompetentno provoenje slijedeih geolokih djelatnosti:
pronalaenje i procjena mineralnih i energetskih sirovina svih vrsta (industrijski minerali i stijene,
rude, nafta, plin, ugljen), izrada elaborata, studija i projekata o mineralnim i energetskim sirovinama,
procjena svojstava mineralnih i energetskih sirovina i njihovo ponaanju u industrijskim procesima,
prostorno poimanje i interpretacija geolokih, geofizikih i geokemijskih podataka. Steeno
obrazovanje trebalo bi biti dobra osnova za fundamentalna i primijenjena istraivanja u struci i
osnovno polazite za dalji znanstveno-istraivaki razvoj. Kako se od ovakvog profila strunjaka
oekuje da bude osposobljen za upravljanje i gospodarenje resursima, tijekom studija treba dobiti i
osnovna znanja iz gospodarstva i zakonodavstva.
S obzirom na potrebe trita rada u javnom i privatnom sektoru u Republici Hrvatskoj (RH),
procjenjujemo da postoji potreba za ovakvim profilom strunjaka. Proizvodnja energetskih mineralnih
sirovina ugljikovodika i nemetalnih mineralnih sirovina (npr. arhitektonsko-graevnog kamena,
tehniko-graevnog kamena, ljunka, pijeska i ciglarske gline) znaajno pridonosi drutvenom bruto
proizvodu RH. Istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina u RH obavlja vie od 350 trgovakih
drutava i obrtnika. Prema podacima Ministarstva gospodarstva u RH se eksploatira 23 vrste mineralnih
sirovina na 653 odobrenih eksploatacijskih polja. Ne raunajui povrinu dva eksploatacijska polja
ugljikovodika odobrena u epikontinentalnom pojasu Jadranskog mora, ukupna povrina svih odobrenih
eksploatacijskih polja zauzima 3,89% dravnog teritorija. Od toga najvei dio, priblino 80%, otpada na
eksploatacijska polja ugljikovodika. U tablici 3 se navode podaci o eksploatacijskim poljima i istranim
prostorima odabranih mineralnih sirovina u RH.
Tablica 3: Eksploatacijska polja i istrani prostori odabranih mineralnih sirovina u Republici

Hrvatskoj (stanje 2002. godine*)
Mineralne sirovine
Broj eksploatacijskih polja
ugljikovodici
57
Broj upanija u
kojima se obavlja
eksploatacija
10
Povrina
eksploatacijskih
polja, u km2
3 404,63
Broj istranih
prostora
arhitektonsko-graevni kamen
77
28,16
104
boksit
27
495,53
karbonatna sirovina za
industrijsku preradu
keramike i vatrostalne gline
13
4,04
14
5,97
sirovine za proizvodnju cementa
16
14,15
ciglarska glina
51
14
11,83
12
graevni pijesak i ljunak
83
12
25,54
35
tehniko-graevni kamen
255
16
47,29
108
10
* prema podacima Ministarstva gospodarstva - Uprava za rudarstvo i energetiku
1.2.
Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim

vjetinama
Sveuilini diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
na Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu osmiljen je na temelju sustavnog
istraivanja slinih studijskih programa na europskim i amerikim sveuilitima. Prilikom
osmiljavanja programa imao se u vidu izuzetno brz razvoj prirodnih i tehnikih znanosti, pa je uveden
odreeni broj novih kolegija koji se baziraju na suvremenim znanstvenim spoznajama. Uz temeljno
obrazovanje u problematici geologije mineralnih sirovina i geofizikih istraivanja, usvajanje
specijalistikih znanja i posredovanje izmeu teoretskih znanja i praktinih sposobnosti kroz terenski,
kabinetski i laboratorijski rad ovaj studijski program potie razvijanje kognitivnih i transferabilnih
vjetina nunih za veu uinkovitost i dugoroni profesionalni razvoj, omoguuje ovladavanje
aktualnim informacijskim tehnologijama, potie samostalni rad i cjelovito razmiljanje i suradnju
izvan struke sa strunjacima drugih disciplina. Namjera je da kvalitetnijem studiranju pridonesu
sutinske promjene kako u organizaciji studija tako i u koncepciji nastave. Promjenom nainja
izvoenja nastave ex cathedra u vie samostalnog rada studenta na konkretnim primjerima i
zadacima te koncepcijom mogunosti upisa niza izbornih kolegija otvara se podruje formiranja
individualnih interesa studenata ime se ponovo uspostavlja institucija studiranja, koje se ne sastoji
samo od polaganja ispita.
1.3.
Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih uilita
Predloeni diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja u
velikoj je mjeri analogan prvom dijelu studijskog diplomskog programa "Economic and
Environmental Geology" i studijskom diplomskom programu "Applied Geophysics and Petroleum
Geology" na Sveuilitu u Leobenu (Austrija) i studijskim programima " Geology of Mineral
Deposits" i " Applied and Environmental Geophysics" na Comenius Sveuilitu u Bratislavi
(Slovaka). Analognost se oituje u strukturi studija (magisterij), izboru kolegija, nainu dodjeljivanja
ECTS bodova, kao i nainu organizacije nastave. Slini programi nalaze se i na mnogim sveuilitima
u SAD (npr: Colorado School of Mines).
Analogni programi za diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika
istraivanja su:
1)University of Leoben, Austria

(www.unileoben.ac.at)
-Master Degree Program (Economic Geology, Applied Geophysics and Petroleum Geology)
2)Comenius University, Bratislava, Slovakia,
Faculty of Natural Sciences (www.fns.uniba.sk/fns/info/3.php3)
-Master Degree Program in Geology (Geology of Mineral Deposits, Applied and
Environmental Geophysics)
1.4.
Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (RGNF) visoko je uilite koje uz ostale profile obrazuje i

strunjake iz podruja tehnikih znanosti, grana geoloko inenjerstvo, te iz podruja prirodnih
znanosti, grana geologija i mineralogija. Na RGNF-u se sada izvodi sveuilini dodiplomski studij iz
geologije i sveuilini poslijediplomski studij iz geologije i geolokog inenjerstva.
Sveuilini dodiplomski studij geologije traje 8 semestara odnosno etiri godine. Studij geologije
zajedniki je za sve studente do V semestra. U V semestru nudi se izbor dva smjera:
Hidrogeologija i inenjerska geologija i
Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja.
Na studiju geologije nastava se izvodi putem predavanja, vjebi, seminara, praktikuma, terenskih
vjebi, ljetne prakse, konzultacija, sudjelovanjem studenata u strunom i znanstvenom radu i drugim
oblicima obrazovanja. Struni i znanstveno-istraivaki rad je sastavni dio nastave kojim se student
razvija u strunjaka kritiki orijentiranog prema strunim i znanstvenim pitanjima. Studenti se mogu
ukljuiti u rad na strunim, znanstvenim i istraivakim zadacima u okviru strunih i znanstvenih
projekata fakulteta. Zavretkom sveuilinog dodiplomskog studija geologije student stjee naziv
"diplomirani inenjer geologije".
Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti traje etiri
semestra, a za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti traje est semestara. Doktorski studij se
nastavlja na program magistarskog studija bez izrade i obrane magistarskog rada. Na doktorski studij
(V i VI semestar) mogu se izravno upisati kandidati koji su stekli akademski stupanj magistra znanosti
iz odnosnog ili drugog odgovarajueg znanstvenog podruja, polja i grane.
U skladu s Pravilnikom o utvrivanju znanstvenih podruja (Nar. nov. br. 22/97), studij pripada
znanstvenom podruju prirodnih znanosti i znanstvenom podruju tehnikih znanosti.
Znanstveno podruje prirodnih znanosti, polje geoznanosti, grana geologija i mineralogija, zastupljeno
je sa tri smjera:
Petrologija i leita magmatskog i metamorfnog ciklusa

Petrologija i leita sedimentnog ciklusa
Geologija nafte i plina,
a i znanstveno podruje tehnikih znanosti, polje rudarstvo, nafta i geoloko inenjerstvo, grana
geoloko inenjerstvo sa tri smjera:
Hidrogeologija
Inenjerska geologija
Inenjerska geofizika
Iskustvo u izvoenju navedenih dodiplomskih i poslijediplomskih studija te znanstvene i strune

aktivnosti znanstveno-nastavnog osoblja na RGNF-u predstavljaju kvalitetnu osnovu za kompetentno
predlaganje i izvoenje predloenog diplomskog programa geologije, smjer: Geologija mineralnih
sirovina i geofizika istraivanja.
1.5.
Partneri izvan visokokolskog sustava koji su pokazali interes za sveuilini diplomski

studij geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
Partneri izvan visokokolskog sustava (gospodarstvo, javni sektor itd.) koji su pokazali interes za
sveuilini diplomski studij geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina i geofizika
istraivanja su:
Institut za geoloka istraivanja, Zagreb
INA Industrija nafte d.d., SD Naftaplin, Zagreb.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Institut graevinarstva Hrvatske
Hrvatske vode
1.6.
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Studenti u okviru slobodnih izbornih predmeta na diplomskom studiju mogu upisati i neke kolegije iz
drugih sveuilinih studija, te tako individualno ojaati interdisciplinarnost svog studiranja.
Analognost strukture diplomskog studija geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina i
geofizika istraivanja sa studijima drugih uilita u Europi prua studentima mogunost studiranja
pojedinih semestara i na drugim uilitima.
2.
Opi dio
2.1.
Naziv studija
Naziv diplomskog studija kojeg predlae RGNF je diplomski studij geologije, smjer: Geologija
mineralnih sirovina i geofizika istraivanja.
2.2.
Nositelj studija i izvoa studija
Nositelj studija je Sveuilite u Zagrebu, a izvoa studija je Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

Sveuilia u Zagrebu.
2.3.
Trajanje studija
Diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja traje dvije
godine (etiri semestra).
2.4.
Uvjeti upisa na studij
Uvjeti upisa na diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika
istraivanja su:
1) polaganje kvalifikacijskog ispita.
2a) mogu se upisati studenti koji su zavrili:
preddiplomski studij geolokog inenjerstva na RGN fakultetu*

jednopredmetni preddiplomski studij geologije na Prirodoslovno-matematikom fakultetu.
2b) dodatno, uz polaganje razlikovnih ispita, mogu se upisati i studenti koji su zavrili:
preddiplomski studij rudarstva na RGN fakultetu
preddiplomski studij naftnog rudarstva na RGN fakultetu
preddiplomski studij graevinarstva na Graevinskom fakultetu Sveu. u Zagrebu
preddiplomski studij geotehnike na Geotehnikom fakultetu Sveu. u Zagrebu.
*studenti koji imaju prosjek ocjena iznad 3,0 oslobaaju se kvalifikacijskog ispita
Kompetencije koje student stjee zavretkom studija
2.5.
Zavretkom bilo kojeg od tri diplomska studija geologije/geolokog inenjerstva student stjee
sljedee zajednike generike i strune kompetencije:
kognitivne i transferabilne vjetine nune za veu uinkovitost i dugoroni profesionalni

razvoj
solidne prirodoznanstvene osnove
solidne osnove iz tehnikih znanosti
vladanje aktualnim informacijskim tehnologijama
osnovna znanja iz gospodarstva i specifinog zakonodavstva
internacionalna mobilnost
sposobnost samostalnog rada i cjelovitog razmiljanja i suradnja izvan struke sa
strunjacima drugih disciplina
temeljno obrazovanje u geoznanstvenim osnovama; posredovanje izmeu teoretskih znanja
i praktinih sposobnosti kroz terenski, kabinetski i laboratorijski rad
teoretsko i praktino razumijevanje kompleksnog sistema Zemlje i uzajamnih djelovanja
izmeu geogenih procesa i antropogenih utjecaja
usvajanje specijalistikih znanja i sposobnost identificiranja relevantnih podruja za
znanstveni i tehniki razvoj, te za daljnji rad u istim
upoznavanje s razliitim aspektima geologije i njihovim interakcijama s drugim strukama i
razliitim segmentima drutva.
Dodatno, postoje i kompetencije koje su specifine za svaki od diplomskih programa. Zavretkom

studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja student bi trebao stei
strunost i kompetentnost za obavljanje poslova u okviru dosegnute razine strune kvalifikacije
odnosno za primjenu steenog znanja na struan i profesionalan nain uz sposobnost rjeavanja
jednostavnih i sloenih problema u geolokoj struci, prvenstveno u okviru geologije mineralnih
sirovina i geofizikih istraivanja ali i u interdisciplinarnom kontekstu. Trebao bi biti struan i
kompetentan u pronalaenju i procjeni mineralnih i energetskih sirovina svih vrsta (industrijski
minerali i stijene, rude, nafta, plin, ugljen), u izradi elaborata, studija i projekata o mineralnim i
energetskim sirovinama, u procjeni svojstava mineralnih i energetskih sirovina i njihovom ponaanju u
industrijskim procesima, te u prostornom poimanju i interpretaciji geolokih, geofizikih i
geokemijskih podataka. Steeno obrazovanje trebalo bi biti dobra osnova za fundamentalna i
primijenjena istraivanja u struci i osnovno polazite za daljnji znanstveno-istraivaki razvoj.
2.6.
Poslovi za koje je student osposobljen nakon nakon zavretka studija
Nakon zavrenog diplomskog studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika
istraivanja student bi bio osposobljen za strune poslove istraivanja minerala, stijena i mineralnih
sirovina za potrebe gospodarstva s ciljem pronalaenja, procjene i eksploatacije mineralnih i energetskih
sirovina, te za primijenjena geofizika istraivanja (u istraivanju ugljikovodika i vrstih mineralnih
sirovina, u geotehnikim istraivanjima, istraivanjima podzemnih voda i istraivanjima okolia).
Takoer bi bio osposobljen za izradu dravnih osnovnih geolokih i geokemijskih karata i karata
mineralnih sirovina te ustrojavanje i voenje raznovrsnih geolokih informacijskih sustava. Bio bi
osposobljen za daljnji znanstveno-istraivaki rad na fakultetima ili institutima koji se bave razliitim
aspektima istraivanja mineralnih i energetskih sirovina i geofizikim istraivanjima i njihovom
primjenom u definiranju geoloke grae i sastava terena (gravimetrijska, geomagnetska, geoelektrina i
seizmika istraivanja). Navedene poslove mogao bi obavljati u okviru gospodarstva
(kompanije/dionika drutva za istraivanje mineralnih i energetskih sirovina, geofiziki servisi;
graevinska i sirovinska industrija), u dravnim institucijama (npr. Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva, Dravna uprava za zatitu okolia), u javnim poduzeima (npr. Hrvatska elektroprivreda),
u organima lokalne uprave (npr. upanijski i opinski uredi), u znanstveno-istraivakim institucijama, u
edukacijskim ustanovama i kao samostalni konzultant.
2.7.
Preddiplomski studijski programi ustanove predlagaa ili drugih ustanova u RH koji su

dovoljni ili djelomino dovoljni za njegovo praenje
Preddiplomski studijski programi Sveuilita u Zagrebu dovoljni za praenje diplomskog studija

geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja su:
preddiplomski studij geolokog inenjerstva (RGN fakultet)
preddiplomski studij geologije (Prirodoslovno-matematiki fakultet);
Preddiplomski studijski programi Sveuilita u Zagrebu djelomino dovoljni za praenje diplomskog
studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja su:
preddiplomski studij rudarstva (RGN fakultet)
preddiplomski studij naftnog rudarstva (RGN fakultet)
preddiplomski studij graevinarstva (Graevinski fakultet)
preddiplomski studij geotehnike (Geotehniki fakultet).
2.8.
Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija
Zavretkom studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

student/studentica stie akademski naziv:
magistar/magistra geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
10
3.
Opis programa
3.1.
Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih
za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova
DIPLOMSKI STUDIJ GEOLOGIJE, SMJER:
GEOLOGIJA MINERALNIH SIROVINA I GEOFIZIKA ISTRAIVANJA
7. SEMESTAR
Veli
GEOLOGIJA NAFTE
PR
VJ
ECTS
Durn
LEITA INDUSTRIJSKIH MINERALA
Tiljar
Lugovi
SEDIMENTOLOGIJA
ANALIZE MINERALNIH PARAGENEZA
3
2
2
2
7
5
IZBORNI PREDMET 1
IZBORNI PREDMET 2
Dragievi
MIKROPALEONTOLOGIJA
Bogunovi
OSNOVE TLOZNANSTVA
Juttner
FIZIKA LEITA FLUIDA
Tomai
EKONOMSKA GEOLOGIJA
Alajbeg
GEOKEMIJA UGLJIKOVODIKA
Dragievi
SEIZMOTEKTONIKA
Vrkljan D., Gali
RUDARSKO PRAVO I PROPISI
8. SEMESTAR
3
3
13
30
PR
VJ
ECTS
6
Veli
ISTRAIVANJE LEITA NAFTE
Durn
ISTRAIVANJE LEITA MINERALNIH SIROVINA
Tomai
TEHNIKA PETROGRAFIJA 2
GEOFIZIKA ISTRAIVANJA
IZBORNI PREDMET 3
umanovac
IZBORNI PREDMET 4
Durn
RUDNA MIKROSKOPIJA
Tomai
LEITA GRAEVINSKIH MATERIJALA
Kavedija, Simon
IZRADA BUOTINA I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA
Seen
RAZRADA LEITA FLUIDA
Aljinovi
METODE ISTRAIVANJA SEDIMENATA
Prelogovi
GEOLOGIJA KVARTARA
Prelogovi
GEOLOKO KARTIRANJE 2
Prelogovi
STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA
12
10
33
ECTS
3
1
3
3
LJETNA PRAKSA (20 dana)

9. SEMESTAR
PR
VJ
Hernitz, Safti
DUBINSKO KARTIRANJE
Slovenec, Durn
Lugovi, Vrkljan M.,
Slovenec
MINERALOGIJA GLINA
INSTRUMENTALNE ANALITIKE METODE
IZBORNI PREDMET 5
IZBORNI PREDMET 6
IZBORNI PREDMET 7
Tiljar, Aljinovi
PRIMIJENJENA SEDIMENTOLOGIJA
umanovac, Safti
Durn
SEIZMIKA I SEKVENCIJSKA STRATIGRAFIJA

GEOKEMIJSKA PROSPEKCIJA LEITA MINERALNIH
SIROVINA
Garai
GEOKEMIJA OKOLIA
Durn, Slovenec
MINERALOGIJA OKOLIA
Slovenec
GEOARHEOLOGIJA
Lugovi
TEFROKRONOLOGIJA KVARTARA
11
Baani
GEOINFORMATIKA
Marjanovi-Kavanagh, Jeli
DALJINSKA ISTRAIVANJA
Pfaff, Hernitz
GEOSTATISTIKA
Dragievi
12
12
10. SEMESTAR
PR
VJ
REGIONALNA GEOLOGIJA
IZBORNI PREDMET 8
Safti
REGIONALNA GEOLOGIJA NAFTE
Rajkovi
POSLOVNO UPRAVLJANJE
MAGISTARSKI RAD
4
30
T
ECTS
3
2
12
25
12
30
PR - predavanja, VJ - vjebe, T terenska nastava
3.2.
Opis svakog predmeta
Opis predmeta koji sadri slijedee informacije:

okvirni sadraj predmeta
razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet
oblici provoenja nastave i nain provjere znanja
popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
popis literature koja se preporuuje kao dopunska
bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue
obrazloenje
nain polaganja ispita
nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula.
12

7. SEMESTAR
PR
VJ
ECTS
6
Veli
GEOLOGIJA NAFTE
Durn
LEITA INDUSTRIJSKIH MINERALA
Tiljar
Lugovi
SEDIMENTOLOGIJA
ANALIZE MINERALNIH PARAGENEZA
3
2
2
2
7
5
IZBORNI PREDMET 1
IZBORNI PREDMET 2
3
3
Dragievi
MIKROPALEONTOLOGIJA
Bogunovi
OSNOVE TLOZNANSTVA
Juttner
FIZIKA LEITA FLUIDA
Tomai
EKONOMSKA GEOLOGIJA
Alajbeg
GEOKEMIJA UGLJIKOVODIKA
Dragievi
SEIZMOTEKTONIKA
Vrkljan D., Gali
RUDARSKO PRAVO I PROPISI
2
13
3
9
30
13
Obrazac 1
SVEUILITE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET
NAZIV PREDMETA: Geologija nafte
IFRA:
PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,
znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):
Dr. sc. Josipa VELI, red. prof., Sveuilite u Zagrebu
NAZIV STUDIJA: Diplomski studij geologije - Geologija mineralnih
sirovina i geofizika istraivanja
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
SATI TJEDNO
IZVOA NASTAVE
(upisati nastavnika ili
asistenta)
Predavanja
Dr. sc. Josipa Veli, red. prof.
Vjebe
Terenske vjebe (u satima; jedan dan

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
OKVIRNI SADRAJ PREDMETA (10001500 slovnih mjesta):

Predavanja. Proizvodnja i rezerve nafte i plina u svijetu i u Hrvatskoj. upljikavost:prvotna i drugotna,
podjela vrsta upljikavosti u geologiji nafte, metode odreivanja. Propusnost:prvotna i drugotna,
prema broju prisutnih fluida, odreivanje. Odnos upljikavosti i propusnosti. Sastav i znaajke leinih
fluida: ugljikovodici, neugljikovodici, elementarne i skupinske analize, tehnoloke analize,
geokemijski fosili.. Podrijetlo ugljikovodika:anorganske, organske i suvremena teorija postanka
nafte; uvjeti nakupljanja i ouvanja organskih tvari u sedimentima; oksini i anoksini okolii.
Kerogen, odreivanje tipa i kakvoe. Matine stijene; odreivanje zrelosti matinih stijena; opa
shema nastajanja nafte i plina u odnosu na termalnu zrelost matinih stijena. Migracija i nakupljanje
ugljikovodika. Svaka od navedenih tema sadri primjere iz Hrvatske. Geologija nafte Hrvatske:
povijest uporabe i istraivanja ugljikovodika, hrvatski dio Panonskog bazena i podmorja Jadrana,
priobalna zona (kopno i otoci)-Dinaridi.
Vjebe. Auditorne vjebe: samostalno rjeavanje praktinih zadataka na osnovi predloaka nainjenih
prema sadraju predavanja. Konstrukcija, tj. izrada litofacijesnih i strukturnih karata. Utvrivanje
elemenata vanih za ocjenu odnosa vode, nafte i plina, te za veliinu zatvaranja ugljikovodika unutar
razliitih struktura i razliitih tipova zamki, izrada odgovarajuih grafikih priloga. Proraun zaliha
nafte i plina. Izrada i prikaz barem 2 seminarska rada iz ponuenih tema.
Terenske vjebe: upoznavanje s radom u razliitim naftnogeolokim i naftnim laboratorijima,
poglavito u INA-Naftaplinu; uzorkovanja stijena i fluida, priprema uzoraka, obrada uzoraka,
laboratorijski procesi, interpretacija rezultata. Moebitni samostalni rad. Pisanje izvjea.
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA (do 300 slovnih
mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):
Stjecanje znanja i vjetina iz geologije nafte prema najnovijim postignuima iz svijeta i Hrvatske, koja
su potrebna za ukljuivanje studenata-buduih inenjera u sve aspekte istraivanja i pridobivanja
nafte, plina, kondenzata, geotermalnih voda i voda velike tehnoloke kakvoe te profesionalnu
interakciju s inenjerima srodnih struka u timskome radu.
14
OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osim

pohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata i
praenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,
projektne zadatke i dr.):
Osim praenja redovitosti pohaanja nastave (predavanja i vjebi), prigodom predaje rijeenih
samostalnih zadataka obavljat e se kolokviji. Nakon iznoenja seminarskih radova omoguit e se
rasprava za sve nazone (studenti i nastavnik). Kolokviji i seminarski radovi bit e ocjenjivani to e
se kod zavrnog ispita uzeti u obzir s dominantnom teinom sa 75%.
OBVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):
Levorsen, A.I. (1967): Geology of Petroleum. W. H. Freeman and company. 639 str., San Francisco and
London.
2. Monicard, R. P. (1980): Properties of Reservoir Rocks: Core Analysis. Gulf publishing Company.
Book Division. 168 str., Houston, London, Paris, Tokyo.
3. Roehl, P. O. & Choquette, P. W. (eds.)(1985): Carbonate Petroleum reservoirs. Springer-Verlag,
622 str., New York, Berlin, Heidelberg, Tokyo.
4. Barwis, J. H., McPherson, J. G. & Studlick, J. R. J. (eds)(1990): Sandstone Petroleum reservoirs.
Springer-Verlag. 583 str., New York.
5. Veli, J. (2005): Odabrana poglavlja iz geologije nafte. Rukopisni materijal za skriptu.
6. Greti, Z. i Bobi, D. (2002): Od paklina do naftnih polja. INA-industrija nafte d.d. Naftaplin. 341
str., Zagreb.
7. Frick, T.C. (1984): Prirunik o iskoritavanju naftnih leita. I. II. III. Nafta. Zagreb.
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi

rauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):
1. Bari, G. (1990): Uvod u naftnu geokemiju. INA-Naftaplin, str. 89, Zagreb.
2. Galloway, W.E. & Hobday, D. K. (1996): Terrigenous Clastic Depositional Systems. SpringerVerlag, 489 str., Berlin Heidelberg.
3. Miall, A. D. (1997): The Geology of Stratigraphic Sequences. Springer-Verlag. 433 str., Berlin
Heidelberg.
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,
pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe
sastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):
Usmeno polaganje ispita s elementima pisanog naina polaganja rjeavanje zadataka pomou crtea,
grafiko tumaenje kao dio odgovaranja na pitanja.
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOGA PREDMETA:
Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta osigurati e se putem anonimne studentske
ankete. Anketa koja e se provoditi na kraju svakog semestra ima za cilj evaluirati nastavnika
(kvaliteta izvoenja nastave) te sadraj i koncepciju predmeta.
Vlastoruni potpis nastavnika:
15
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Leita industrijskih minerala
IFRA:
dr. sc. Goran Durn, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Goran Durn
Vjebe
Goran Durn

terena je 0,5 sati)
ECTS
Goran Durn
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Definicija pojmova: (1) rudni mineral i (2) industrijski mineral. Klasifikacije industrijskih minerala.
Agregati i njihova primjena. Fizikalno-kemijski uvjeti nastanka leita gline. Industrijske gline:
kaolini, bentoniti, sepiolit i paligorskit. Mineralogija i geologija leita kaolina. Mineralogija i
geologija leita bentonita. Graevinarske gline. Primjena glina u industriji. Fizikalno-kemijski uvjeti
nastanka leita boksita. Lateritni i krki boksiti. Primjena boksita u industriji. Leita hrizotil azbesta.
Primjena azbesta u industriji. Leita talka. Primjena talka u industriji. Leita tinjaca. Primjena
tinjaca u industriji. Leita feldspata. Primjena feldspata u industriji. Kvarcne mineralne sirovine.
Leita kvarcnih kristala. Leita kvarcnih pijesaka i pjeenjaka. SiO2 kao kemijski i biogeni
sediment. Leita diatomita i flinta. Primjena kvarcnih mineralnih sirovina u industriji. Fizikalnokemijski uvjeti nastanka evaporita. Leita gipsa i anhidrita. Leita halita, silvina, sode, borata i Mgsoli. Primjena mineralnih sirovina iz skupine evaporita u industriji. Leita barita. Primjena barita u
industriji. Fizikalno-kemijski uvjeti nastanka fosfata. Leita apatita i fosforita. Primjena fosfata u
industriji. Leita sumpora. Primjena sumpora u industriji. Fizikalno-kemijski uvjeti nastanka zeolita.
Leita zeolita. Primjena zeolita u industriji. Pigmenti i njihova primjena u industriji. Leita grafita.
Primjena grafita u industriji. Petrurke stijene i njihova primjena u industriji.
Vjebe e biti organizirane kao auditorne vjebe i terenske vjebe. U okviru auditornih vjebi studenti
samostalno rjeavaju zadatke na temelju zadane problematike (ekonomska geologija nemetalnih
mineralnih sirovina Republike Hrvatske; kaolinske gline sjeveroistonog Eifela i Donjeg Porajnja,
Njemaka; geneza Chubut River Valley kaolinskih leita, Argentina i njihova industrijska primjena;
gornjokredna bentonitna leita u Campos Basin, Brazil; odreivanje udjela minerala u srednjem
uzorku gline na temelju rezultata kemijske i rentgenske analize; koncentracija oneiivaa (F, S, Cl) u
glinama koje se koriste u talijanskoj opekarskoj industriji; opekarska i keramika industrija: osnovni
principi; lateritni miocenski boksiti Njemake; povrinsko raspadanje granita i postanak leita
kvarcnog pijeska; mineralne sirovine u staklarskoj industriji; mineralne sirovine za proizvodnju
refraktornih materijala; mineralne sirovine u proizvodnji cementa; mineralne sirovine u
poljoprivrednoj i kemijskoj industriji). U okviru terenskih vjebi posjetiti e se leite gline u okolici
16
Ilovca (Karlovac) koja se eksploatira za potrebe opekarske industrije i upoznati sa postupkom

proizvodnje opeke. Posjetiti e se leite kvarcnog pijeska u okolici Lipika koje se eksploatira za
potrebe staklarske industrije Lipik i upoznati sa procesom proizvodnje stakla.
Cilj predmeta je upoznavanje s fizikalno-kemijskim i geolokim uvjetima nastanka leita najvanijih
industrijskih minerala i njihovom primjenom u industriji. Student bi trebao biti struan i kompetentan
za pronalaeje i procjenu leita industrijskih minerala te dobiti osnove o njihovoj primjeni u
industriji.
U okviru auditornih vjebi student je obavezan izraditi dva seminarska rada na zadanu temu i izai tri
puta na kolokvij.
1. Manning, D.A.C. (1995): Introduction to industrial minerals, Chapman & Hall, 276s.
2. Harben, P. W. & Kuvart, M. (1997): Industrial minerals-A global geology, Industrial Minerals
Information, 476s.
1. Evans, A. M. (1993): Ore geology and industrial minerals, Blackwell Science Publications, 389s.
2. Kuvart, M. (1984): Industrial minerals and rocks, Academia, Praha, 454s.
3. Chang, L. L. Y. (2002): Industrial mineralogy, Prentice Hall, 472.
Ispit se polae usmeno. U konanoj ocjeni ocjene iz dva seminarska rada nose 25%, ocjena iz
auditornih i terenskih vjebi 25%, ocjene iz tri kolokvija 25%, a ocjena iz usmenog ispita 25%.
Student je svojim radom tijekom semestra zasluio 75% konane ocjene.
17
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Sedimentologija
IFRA:
akademik Josip Tiljar, red. prof., Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
(upisati nastavnika ili asistenta)
akademik Josip Tiljar, red.
prof.
dr. sc. Dunja Aljinovi, doc.
akademik Josip Tiljar, red. prof.,
dr. sc. Dunja Aljinovi, doc.,
dipl. ing. Uro Barudija,zn.novak

Puzanja, klizanja, rotacijska klizanja (slampiranja) taloga i gravitacijski tokovi: zrnski, debritni,
muljni i turbiditni tokovi male i velike gustoe. Taloni procesi agradacijom, progradacijom i
retrogradacijom, onlap-transgresivno i offlap-progradacijsko regresivno taloenje. Definicija i podjela
okolia taloenja, facijesa, litofacijesa i biofacijesa i njihove fizikalne, kemijske i bioloke znaajke.
Talone sekvencije, sekvencijske granice, taloni sustav niskog stanja - LST, taloni sustav visokoga
stanja - HST, transgresivni taloni sustav TST, talozi niske i visoke razine i transgresivni talozi.
Parasekvencije ili ciklusi s obzirom na trajanje i mehanizme taloenja, megasekvencije i ciklina
sedimentacija.
Kontinetalni i prijelazni okolii taloenja klastinih sedimenata: taloenje u pjeanim
pustinjama, obalni eolijaniti i les; glacijalni okolii taloenja. Fluvijalni (aluvijalni) okolii taloenja:
aluvijalne lepeze, prepletene i meandrirajue rijeke. Jezerski i movarni okolii taloenja: taloni
sutavi u otvorenim, zatvorenim i slanim jezerima i movarama. Taloenje na deltnoj ravnici i elu
delte s prevlau fluvijalnih uvjeta i prevlau plimnih struja. Taloenje u prodelti. Marinski okolii
taloenja: okolii klastinih obala (ala) u uvjetima humidne i aridne klime. Podjela i ope znaajke
okolia taloenja na niskoenergijskom i visokoenergijskom elfu s taloenjem siliciklastinog
detritusa. Dubokomorski klastini okolii taloenja: taloenje na podmorskim padinama, facijes
slampova i klizita, debrita, krupnozrnastih, pjeanih i muljnih turbidita, konturita, dubokomorske
lepeze i talozi bazenskih ravnica.
Uvjeti i okolii taloenja i facijesi karbonatnih i evaporitnih sedimenata: karbonatne
platforme, ciklika sedimentacija, karbonatni ciklusi i sekvencije. Plitkomorski karbonatni platformni
taloni sustavi: znaajke vadozne zone i karbonatnih stijena izloenih pradavnom okravanju i
emerzijama; periplimni, potplimni i lagunski okolii taloenja; obalni visokoenergijski i grebenski
okolii taloenja. Dubljevodni i pelagini okolii taloenja vapnenaca: karbonatne padine, debriti i
resedimentirani karbonati (karbonatni turbiditi). Pelagini okolii.Uvjeti taloenja evaporitnih
sedimenata na klastinim obalama, obalnim sabkhama i aridnim plajama, te sabkhama i lagunama s
karbonatnom sedimentacijom.
Vjebe su dijelom auditorne, a dijelom u praktikumu, te terenske vjebe.
18

Postiu se znanja potrebna pri kompleksnim istraivanjima opih sedimentolokih znaajki
sedimentnih stijena, leita nafte i plina, kao i mineralnih sirovina sedimentnoga ciklusa. Stijeu se
vjetine za izrade detaljnih geolokih stupova, izdvajanja sekvencija pokrupnjavanja, positnjavanja i
podebljavanja na primjerima sedimenata razliitih talonih okolia klastinih sedimenata, kao i
sekvencija, parasekvencija i ciklusa opliavanja navie, ciklusa pokrupnjavanja i positnjvanja navie u
plitkomorskim karbonatnim i evaporitnim sedimentima, odnosno analize i prepoznavanja litofacijesnih
znaajki resedimentiranih karbonata na padinama i bazenskom dnu.
- seminarski rad iz sedimentologije klastita i
- seminarski rad iz sedimentologije karbonatnih ili evaporitnih sedimenata
- usmeni ispit
1. Tiljar, J. (2004): Sedimentologija klastinih i silicijskih taloina (V dio).- Institut za geoloka
istraivanja, Zagreb, 426 str.
2. Tiljar, J. (2001): Sedimentologija karbonata i evaporita (III dio).- Institut za geoloka istraivanja,
Zagreb, 375 str.
1. Reading, H. G. (ed.) (1986): Sedimentary Environments and Facies.- Blackwell Sci. Pub.,
Oxford, 615 p.
50% ocjene iz dva seminarska rada i 50% ocjene usmenog ispita
19
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Analize mineralnih parageneza
IFRA:
Dr. sc. Boko Lugovi, izvanredni profesor, Rudarsko-geolokonaftni fakultet
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII.
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Boko Lugovi
Boko Lugovi, Branimir
egvi

Primarne magmatske mineralne parageneze i originalne mikrostrukture (npr. granofirna, mirmekitna,
pertitna, krute otopine i sl.). Multikomponentni fazni sustavi relevantni za postanak primarnih
parageneza karakteristinih za felzitne, intermedijarne, mafitne i ultramafitne magmatske stijene.
Postekvilibracijske i postkonsolidacijske promjene primarnih magmatskih minerala i postanak
sekundarnih parageneza: (1) resorpcijske i kasnomagmatske subsolidus reakcije, (2) hidrotermalne
alteracije i (3) promjene uslijed troenja. Precizna klasifikacija i nomenklatura magmatskih stijena na
temelju mikrostruktura, primarnih i alteriranih parageneza.
Preinaka struktura i tekstura u protolitima i stvaranje primarnih metamorfnih mineralnih parageneza u
serijama stijena: (1) progresivne metamorfne mineralne parageneze i (2) retrogradne metamorfne
mineralne parageneze. Polimetamorfoza i stvaranje viestrukih generacija metamorfnih parageneza.
Reliktne mineralne parageneze. Relativne starosti metamorfnih parageneza i rekonstrukcija redoslijeda
zbivanja. Deformacijske mikrostrukture u stijenama s krtim mineralima. Duktilne deformacije. Precizna
klasifikacija i nomenklatura metamorfnih stijena.
Vjebe se odravaju u praktikumu pri emu studenti samostalno u mikroskopskim preparatima
analiziraju i interpretiraju strukturna obiljeja i mineralne parageneze po skupinama intruzivnih,
efuzivnih i ilnih magmatskih stijena (felzitne, intermedijarne, mafitne i ultramafitne) i strukturna
obiljeja i mineralne parageneze u serijama metamorfnih stijena (serija termalno metamorfoziranih
stijena, serija dinamotermalno metamorfoziranih stijena) i dislokacijskim metamorfnim stijenama.
Cilj predmeta je dati teorijsku podlogu za virtualno razluivanje razliitih generacija paragenetskih
minerala u uzorku magmatske ili metamorfne stijene, za uoavanje i objanjenje mikrostrukturnih i
mikroteksturnih znaajka stijene radi petrogenetske interpretacije slijeda dogaanja, precizne
klasifikacije, ocjene kakvoe stijene i odreivanje taktike daljnjeg istraivanja sofisticiranim
analitikim metodama.
20

Radi praenja kontinuiranog rada i postignua studenata polau se dva kolokvija. Svaki uzorak stijene,
ija se determinacija daje u pismenom obliku, predstavlja pojedinani zadatak koji se ocjenjuje.
1. Hibbard, M. J. (1995): Petrography to petrogenesis. Prentice Hall, New Jersey, 587 str.
2. Williams, H., Turner, F.J. & Gilbert, Ch. M. (1985): Petrography. An introduction to the study of
rocks in thin sections. W.H. Freeman and Company, San Francisco, 406 str.
3. MacKenzie, W. S., Donaldson, C. H. & Guilford, C. (1987): Atlas of igneous rocks and their textures.
Longman Scientific and Technical, Essex, 148 str.
4. Yardley, B. W. D., MacKenzie, W.S. & Guilford, C. (1990): Atlas of metamorphic rocks and their
textures. Longman, Essex, 120 str.
1. Bard, J. P. (1986): Microtextures of igneous and metamorphic rocks. Dordrecht ; Lancaster, 264 str.
2. Mackenzie, W. S. & Adams, A. E. (1995): Minerale und Gesteine in Dnnschliffen. Ferdinand
Enke Verlag, Stuttgart, 191 str.
Tijekom odravanja nastave kroz poloene kolokvije i pismene izratke ostvari se 2/3 ocjene ispita a
preostali dio dobije se usmenim ispitom.
21
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Mikropaleontologija
IFRA:
dr. sc. Ivan Dragievi, red. prof., Sveuilite u Zagrebu
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Ivan Dragievi

Pojam i zadaci mikropaleontologije. Nain uzorkovanja i preparacije mikrofosila. Morfologija,
organizacija, nain ivota, te taksonomija i evolucija najvanijih skupina kroz geoloku prolost.
Vanost mikro i nanofosila u istraivanjima ugljikovodika.
Cilj kolegija je prepoznavanje i odreivanje mikrofosila (foraminifere, ostrakodi, konodonti,
vapnenake alge, vapnenaki nanoplankton, silikoplankton i dr, te specifinih dijelova makrofosila i
njihovo vrednovanje u biostratigrafiji i istraivanju ugljikovodika.
Tijekom vjebi predviena su 4 kolokvija iz prepoznavanja mikrofosila te zavrni kolokvij prije ispita.
1.Haq, B.U.& Boersma, A. (1998): Introduction to Marine Micropaleontology. Elsevir, New York.
2.Brasier, M. D. (1985): Microfossils. G. Allen & Uniwin Ltd., London.
22
Polaganje ispita je usmeno. Na rezultat ispita snano utjeu ocjene iz kolokvija tijekom vjebi i znanje
na zavrnom kolkviju koji je uvjet za pristupanje ispitu.
23
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Osnove tloznanstva
IFRA:
PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i
prezime, te visoko uilite za svakog nositelja):
Redoviti profesor u trajnom zvanju Matko Bogunovi, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
NAZIV STUDIJA: Diplomski studij geologije Geologija mineralnih
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Prof.dr.sc. Matko Bogunovi
Vjebe
0,7
Mr.sc. Aleksandra Bensa
Terenska nastava (u satima; jedan dan

terena je 0,5 sati)
ECTS
0,3
Mr.sc. Aleksandra Bensa

Prof.dr.sc. Matko Bogunovi
OBLIK NASTAVE
Predavanja
SATI TJEDNO

Tlo i zemljite. Uloga tla. Postanak tla-faktori i procesi. Morfologija tla. Pedofizikalna svojstva
(tekstura, struktura, konzistencija, poroznost, gustoa, voda i vodni reim, zrak tla, toplina tla).
Pedokemijska svojstva (sorpcija, organska tvar i humus, adsorpcijski kompleks, reakcija tla, kvaliteta
tekue faze, bioloka svojstva tla). Sistematika tla (lanovi pedosfere u terestikim i semiterestikim
uvjetima). Vrednovanje tala u biljnoj proizvodnji, za inenjerske potrebe, za prostorno i krajobrazno
planiranje, u ekologiji.
Upoznavanje studenata s tlom kao troinom stijene i stanita za biljnu proizvodnju, temeljnicom za
inenjerske potrebe, prostorno i krajobrazno ureenje i ekolokim faktorom prostora.
Pohaanje zbirki tala i stijena. Obrada putem seminarskih radova.
1. kori, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti,
Zagreb
2. kori, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
3. kori, A. (1985): Prirunik za pedoloka istraivanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
4. Brady, N.C., Ray, W.R. (2002): The nature and Properties of Soil, New Yersy
24
1. Mckenhausen, E. (1994): Die bodenkunde, Frankfurt/Meine

2. iri, M. (1987): Pedologija, Sarajevo
3. Anti, M., Avdalovi, V., Jovi, N. (1986): Pedologija, Beograd
4. Bogunovi, M. (1994): Pedoloko kartiranje, Zavod za pedologiju (skripta)
Kolokvij, seminari, testovi, usmeno
25
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Fizika leita fluida
IFRA:
prof. dr. sc. Ivanka Jttner, Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Zagreb,
Pierottijeva 6,
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
prof. dr. sc. Ivanka Jttner
Vjebe
prof. dr. sc. Ivanka Jttner

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Definiranje leine sredine. Osnovna fizikalna svojstva leinih fluida (nafte, plina, vode). Osnovna
fizikalna svojstva leinih stijena. upljikavost i propusnost stijena u svim oblicima. Kompresibilnost
leine sredine. Faktor formacije. Zasienje stijene vodom. Elektrika svojstva stijena. Kapilarna
svojstva, moivost, meupovrinske napetosti, interakcije fluida i stijena. Protjecanje fluida kroz
upljikavi prostor. Darcy-ev zakon, reimi protoka: linearni i radijalni protok plina i kapljevine.Utjecaj
sila stresa na svojstva stijena. Klasifikacija naftnih i plinskih leita. Metode pridobivanja
ugljikovodika (primarne, sekundarne, tercijarne). Prirodni leini reimi. Leini energetski sustav,
fazno ponaanje jednofaznih i dvofaznih sustava. Volumetrijski koeficijenti.
U okviru kolegija prezentiraju se fizikalno kemijske osnove naftnog inenjerstva, petrofizikalna
svojstva stijena, hidrodinamiko protjecanje fluida u poroznoj sredini, te kemijsko-fizikalna i
termodinamika svojstva prirodnih ugljikovodinih smjesa. Sadraj kolegija daje studentima temeljna
znanja koja su im potrebna u njihovom buduem radu.
Kolokviji, seminarski radovi.
1. Bradley, H.B. (Editor) (1987): Petroleum Engineering Handbook, SPE of AiME, Richardson.
2. Frick, T. (1986): Prirunik o iskoritavanju naftnih leita, (dio 1,2 i 3) Posl. zajedn. Nafta,
Zagreb.
3. Standing, M.B. (1977): Volumetric and Phase Behaviour of Oil Field Hydrocarbon Systems,
SPE of AiME, Dallas.
26
4. Pisani materijal za predavanja iz kolegija Fizika leita fluida, Jttner, I., 2005.
1.Tiab D., Donaldson E.C. (1996.), Petrophysics Theory and Practice of Measuring Reservoir Rock
and
Fluid Transport Properties, Gulf Publishing Company, Book Division, Houston, Texas, USA, 706.
2.Amyx, J.W., Bass, JR., D.M., Whiting, R.L., (1960.), Petroleum Reservoir Enigineering Physical
Properties, McGraw Hill Book Company, New York, Toronto, London, 598.
3.
4.
5.
Kolokviji, seminarski radovi, usmeno.
27
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Ekonomska geologija
IFRA:
Znanstveni savjetnik, Ivan Tomai, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Ivan Tomai
Vjebe
Ivan Tomai

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Pojam i zadaa ekonomske geologije, te definicije vanijih pojmova. Ekonominost eksploatacije i
prerade (utjecaj inovacija). Primjena mineralnih sirovina. Potrebe za mineralnim sirovinama. Utjecaj
eksploatacije na bilannost mineralnih sirovina. Tehniko-ekonomska ocjena, naturalni i vrijednosti
pokazatelji. Stupanj istraenosti i gustoa istranih radova. Vanost tehniko-tehnolokih svojstava
mineralne sirovine. Koritenje ekstrapolacije i analogije kod proirenja zaliha rezervi. Zalihe i rezerve
mineralnih sirovina, Mc Kelveyev blok. Horizontalna i vertikaln os Mc Kelveyevog bloka. Primjer
dijagrama planiranja opskrbe iz poznatog rudnog podruja za pokrivanje odreene potranje.
Subjektivnost pogleda i procjena zaliha, Zwartendykov crte. Procjena i vjerojatnost zaliha mineralnih
sirovina (dijagram probability-quantity). Vjerojatnost postojanja odreenih koliina nafte (procjene 7
sestara sedam vodeih naftnih kompanija. Svjetska politika i mineralne sirovine. Rimski klub.
Ekoloka ogranienja. Burze, banke i mineralne sirovine. Trita. Cutoff-grade. Lyskys law.
Gospodarenje uranskim sirovinama, dijagram dravnih zaliha iz STOK FILE-a SAD-a. Karteli.
Trokovi proizvodnje nafte u svijetu. Faze geolokih istraivanjai i razvoja rudnika. Algoritam i shema
geolokih istraivanja. ivotni ciklus rudarskih operacija. Vrednovanje rezervi. Ekonomska ocjena
leita mineralnih sirovina. Ocjenjivanje vrijednosti rudarskih tvrtki. Feasibility study. Prognoziranje
regionalnih zaliha tj. rezervi mineralnih sirovina. Ekspertni sustavi. Razvoj metodologije procjene
leita i zaliha mineralnih sirovina.
Vjebe:
1. Auditorne (praktini i teorijski zadaci i programi).
Upoznavanje studenata s onim elementima ekonomije i gospodarenja koji su u najuoj vezi s
istraivanjem, eksploatacijom, koritenjem mineralnih sirovina i tritem. Upoznavanje studenata s
filozofijom istraivanja i gospodarenja mineralnim sirovinama jedne zemlje. Definiranje prostora u
kojem treba i moe djelovati mladi strunjak na lokalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini.
28

Uvoenjem seminarskog rada.
Uvoenjem projektnog zadatka.
Provjera u tijeku nastave, seminara i rada na projektu (interaktivno).
1. Tomai, I. (2003): Gospodarenje mineralnim sirovinama (skripta).
2. Znanstveni i struni lanci (fotokopirani materijal).
1. Izraeni primjeri projekata istraivanja i ekonomske ocjene leita mineralnih sirovina.
2. Internet (pregled udjela i vanosti mineralnih sirovina u ekonomijama pojedinih zemlja).
Temeljem seminarskog rada.
Temeljem rada na projektnom zadatku.
Interaktivno kroz nastavu, seminarski rad i projektne zadatke.
Usmeno na kraju.
29
Obrazac 1
NAZIV PREDMETA: Geokemija ugljikovodika
IFRA:
Nasl. izv. prof. dr.sc. Ana Alajbeg
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Ana Alajbeg, nastavnik
Vjebe
Ana Alajbeg, nastavnik
Terenske vjebe (u satima; jedan dan terena

je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Predavanja
Taloenje i uvjeti ouvanje organskog karaktera biomase kao prekursora nafte i plina. Dijageneza,
katageneza i metageneza organske tvari u geolokim slojevima. Uvjeti i procesi transformacije:
biomasa- kerogen bitumen nafta plin. Sastav i struktura biomase, struktura i tipovi kerogena,
organski facijes. Karakterizacija naftnomatine stijene: genetski potencijal tvorbe tekuih
ugljikovodika, zrelost, rasprostiranje. Primarna, sekundarna i tercijarna migracija ugljikovodika u
geolokim slojevima. Akumulacija ugljikovodika u zamke, ouvanje i alteracije u zamci. Sastav i
svojstva bitumena, nafte, kondenzata, plina vlanog i suhog (dijagenetskog i metagenetskog) i
geoloka uvjetovanost sastava i svojstava. Biomarkeri: podrijetlo, struktura i tipovi, izvoenje
geokemijskih parametara o dobi i o okoliu taloenja, o zrelosti i o stupnju biodegradacije. Korelacije
po srodnosti naftnomatina stijena - naftnomatina stijena, naftnomatina stijena - nafta, nafta nafta.
Naftni sistem (Petroleum System): koncept, elementi i procesi, korelacije, identifikacija,
rasprostiranje, prosudba izdanosti i prospekcija potencijalnih buotina, modeliranje naftonosnog
bazena. Vjerojatnost taloenja naftnomatinih stijena kroz geoloku povijest; globalna raspodjela
naftnomatinih stijena i globalna raspodjela nalazita nafte i plina. Naftnogeokemijske karakteristike
Panonskog bazena i Dinaridsko-jadranskog pojasa i razlozi.
Vjebe
Odabir i priprema uzorka, ekstrakcije, separacije, CHNS, AA, 13C i D, pirolize (protona, autoklav
za umjetno sazrijevanje, Rock-Eval), mikroskopija, LC, HP LC, GC, GC-MS, IR, NMR, UV/VIS
Evaluiranje laboratorijskih podataka i izvoenje naftno-geokemijskih parametara, izrada
geokemijskog stupa podataka, korelacije geokemijskih i geolokih stupova podataka, procedura za
naftni sistem (Petroleum System)
30

Cilj kolegija je upoznavanje s geokemijskim postupcima koji slue za poveanje uspjenosti kod
istraivanja nafte i plina. Stjeu se spoznaje o zakonitostima ouvanja, pojave i rasprostiranja
ugljikovodika u geolokim slojevima i o geokemijskoj metodici predvianja akumulacija
ugljikovodika.
OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osim pohaanja
nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata i praenje njihovih
postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
Kolokviji i seminarski rad
1. Killops, S and V. Killops(2004): Introduction to Organic Geochemistry. Blackwell Science, 408 p.,
Oxford.
2. Peters, K.E. and M.G. Fowler (2002): Aplications of Petroleum Geochemistry to Exploration and
Reservoir Management. Organic Geochemistry, 33, 5-36.
3 Magoon, L. B. and E. A. Beaumont (2004): Petroleum Systems, in Exploring for Oil and Gas Traps,
III /4- III/34 (E.A. Beaumont and N. H. Foster, Eds). AAPG, Tulsa.
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi rauna o
tome da bude to je mogue novijega datuma):
1. Tissot, B. P. and D. H. Welte (1984): Petroleum Formation and Occurrence. Springer-Verlag, 699
p., Berlin.
2. Peters, K.E., C.C. Walters and J. M. Moldowan (2004): The Biomarker Guide, Vol. 2: Biomarkers
and Isotopes in Petroleum Systems and Earth History. Cambridge Press 700 p., Cambridge.
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino, pismeno i
nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe sastojati od drugih oblika
provjere studentskih postignua):
Uspjeno obavljeni kolokviji iz svih tematskih cjelina, seminarska obrada i uspjena prezentacija
zadane teme te uspjeno obavljene vjebe predstavljaju zamjenu za ispit. Za slabije svladane cjeline
student moe pristupiti usmenoj provjeri znanja.

Ana Alajbeg
31
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Seizmotektonika
IFRA:
dr. sc. Ivan Dragievi, red. prof., Sveuilite u Zagrebu
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Ivan Dragievi
Vjebe
Ivan Dragievi

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Metode istraivanja. Regionalni tektonski pokreti. Klasifikacija struktura i rasjeda. Tipovi struktura,
Primjeri. Odnos stresa i deformacija struktura. Seizmogene strukture. Navlani, reversni, normalni,
transformni i transkurentni pomaci. Seizmotektonski aktivni rasjedi. Strukturni odnosi u prostoru,
reperni horizonti. Potresi i zone javljanja. Tektonski uzronici nastanka potresa.. Energetske, prostorne
i vremenske znaajke potresa. Zone javljanja potresa. Epicentralna podruja. Seizmiki izvori.
Djelovanje seizmikih sila na povrini. Aseizmike izgradnje.
Stjee se znanje potrebno za prepoznavanje tektonske, posebno recentne tektonske aktivnosti i
klasifikacija struktura i rasjeda po vanosti u strukturnom sklopu i seizmotektonskoj aktivnosti.
Osobito je vana upotreba steenog znanja u praksi kod velikih graevinskih zahvata (tunela, termo,
hidro i nuklearnih elektrana) i donoenja prostornih planova.
S potresima, posljedicama potresa, deformacijama i pomacima struktura studenti se dodatno upoznaju
pomou projekcija specijaliziranih filmova.
1.Uyeda, S.(1979): The New View of The Earth. Freeman and Co., New York.
2.Moores, M. E. & Twiss, J. T. (1999): Tectonics. Freeman and Co., New York.
3.Belt, B. A. (1999): Earthquakes. Freeman and Co., New York.
4.Keller, E. A. & Pinter, N. (2002): Active Tectonics, Earthquakes, Uplifts and Landscape. Prentic
Hill. New York.
5. RGN fakultet i Geofiziki odsjek PMF, (1990): Seizmotektonska karta Hrvatske.
32

1.Skoko, D. & Mokrovi, J. (1982): Andrija Mohorovii. kolska knjiga, Zagreb.
Usmeni
33
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Rudarsko pravo i propisi
IFRA:
Dr.sc. Darko Vrkljan, izvanredni profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VII
OBLIK NASTAVE
Predavanja
SATI TJEDNO
2
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Darko Vrkljan
Vjebe
terena je 0,5 sati)
ECTS
Rudnog blago i mineralne sirovine. Podjela mineralnih sirovina prema Zakonu o rudarstvu. Istraivanje i
eksploatacija mineralnih sirovina. Postupak ishoenja odobrenja (rudarske koncesije) za istraivanje.
Podjela leita mineralnih sirovina. Kategorije i klase rezervi mineralnih sirovina. Elaborat o rezervama.
Bilanca rezervi mineralnih sirovina. Postupak ishoenja odobrenja (rudarske koncesije) za eksploataciju.
Oduzimanje odobrenja (koncesije). Naknada za eksploataciju. Graenje rudarskih objekata i postrojenja.
Projektna dokumentacija. Rudarsko pravo u drugim europskim zemljama. Rudarski podzakonski akti.
Procjena utjecaja na okoli. Zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoli. Studija utjecaja na
okoli. Mjere zatite okolia i plan provedbe mjera. Praenje stanja okolia. Dokumenti prostornog
ureenja. Lokacijska dozvola.
Zatieni dijelovi prirode. Zakon o zatiti prirode. Zakon o vodama. Vodopravni akti. Vodopravni uvjeti.
Vodopravna suglasnost. Vodopravna dozvola. Dozvolbeni nalog. Koncesija na vodama i vodnom dobru.
Zakon o umama. Ope korisne funkcije ume. Gospodarenje umama. Izdvajanje ume i umskog
zemljita. Naknada za izdvajanje ume i umskog zemljita. Zakon o zatiti zraka. Zakon o otpadu.
Razumijevanje postupka ishoenja rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova. Upuivanje u
ostalu zakonsku regulativu koja zadire u rudarstvo i geologiju.
34

1. Vrkljan, D.: Rudarski i ostali propisi interna skripta, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2005.
1. ivkovi, S., Vrkljan D.: Povrinska eksploatacija mineralnih sirovina. Rudarsko-geoloko-naftni
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2001.
2. Zakon o rudarstvu, NN 190/03 proieni tekst
3. Zakon o zatiti prirode, NN 162/03
5. Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju tehnikog graevnog kamena,
pijeska i ljunka, SL 11/86
6. Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju mineralnih sirovina,
SL 4/86 i 62/87
7. Pravilnik o tehnikim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u
rudarstvu, SL 26/88
8. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina, NN 125/98
9. Zakon o prostornom ureenju, NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02
10. Zakon o zatiti okolia, NN 82/94 i 128/99
11. Zakon o zatiti zraka, NN 48/95
13. Zakon o vodama, NN 107/95
14. Zakon o otpadu, NN 34/95
15. Zakon o umama proieni tekst, NN 52/90, 9/91, 76/93, 29/94, 8/00, 13/02.
Usmeni ispit.
35

8. SEMESTAR
PR
VJ
ECTS
6
Veli
ISTRAIVANJE LEITA NAFTE
Durn
ISTRAIVANJE LEITA MINERALNIH SIROVINA
Tomai
TEHNIKA PETROGRAFIJA 2
GEOFIZIKA ISTRAIVANJA
IZBORNI PREDMET 3
umanovac
IZBORNI PREDMET 4
Durn
RUDNA MIKROSKOPIJA
Tomai
LEITA GRAEVINSKIH MATERIJALA
Kavedija, Simon
IZRADA BUOTINA I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA
Seen
RAZRADA LEITA FLUIDA
Aljinovi
METODE ISTRAIVANJA SEDIMENATA
Prelogovi
GEOLOGIJA KVARTARA
Prelogovi
GEOLOKO KARTIRANJE 2
Prelogovi
STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA
12
10
3
1
3
3
33
36
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Istraivanje leita nafte
IFRA:
Dr. sc. Josipa VELI, red. prof., Sveuilite u Zagrebu
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
SATI TJEDNO
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE

Predavanja.Glavne usmjerenosti novijih istraivanja leita ugljikovodika: stratigrafske zamke,
naziranje i utvrivanje neantiklinalnih tipova leita stvorenih preteno stratigrafskim, litolokim i
paleogeomorfolokim initeljima, zatim neotektonskim direfencijalnim kretanjem blokova te
posrednitvom izdizanja, utiskivanja i proboja mlaih magmatita, zamke nastale uslijed dijapirizma,
moebitno stariji (mezozojski i paleogenski) ugljikovodici u hrvatskim mlaim bazenskim
podrujima. Postupci i usmjerenost rada geologa naftaa u podrujima s kompliciranim okolnostima
nakupljanja nafte i plina kao i u relativno vie istraenim predjelima s ve upoznatim i iscrpljenim
pliim horizontima. Naftnogeoloka interpretacija geofizikih mjerenja u buotinama. Interpretacija
pomou kombinacija podataka radioaktivnih i zvunih mjerenja: krini dijagrami, M-N dijagrami.
Procjena utjecaja plina, zaglinjenosti i sekundarne poroznosti na rezultate geofizikih mjerenja.
Modificirane ili specijalne metode uporabe geofizikih mjerenja u buotinama: mjerenje poloaja
slojeva, rasjednih i pukotinskih ploha; mjerenje temperature i mjerenja promjera buotine, ralamba
ovisnosti rezultata o znaajkama probuenih stijena. Podjela rezervi ugljikovodika, praenje iscrpka i
dodatna istraivanja te prekategorizacija rezervi. Metode prorauna rezervi. Sadraj elaborata o
rezervama.
Vjebe: Interpretacija geofizikih mjerenja u buotinama: krini dijagrami, dipmetar, odreivanje
intenziteta zaglinjenosti, odreivanje omjera prvotne i drugotne upljikavosti u ukupnoj vrijednosti
upljikavosti, odreivanje prisutnosti plina. Primjeri automatiziranog naina interpretacije uporabom
raunala. Samostalno rjeavanje zadataka iz navedenih tema. Izrada i prikaz barem 2 seminarska rada.
Terenske vjebe: obilazak lokacija na kojima je buenje u tijeku, upoznavanje s radom geologa,
obilazak objekata za crpljenje fluida. Pisanje izvjea o obavljenim terenskim vjebama.
Stjecanje znanja i vjetina iz geologije nafte prema najnovijim postignuima iz svijeta i Hrvatske, koja su
potrebna za ukljuivanje studenata-buduih inenjera u sve aspekte istraivanja i pridobivanja nafte,
37
plina, kondenzata, geotermalnih voda i voda velike tehnoloke kakvoe te profesionalnu interakciju s
inenjerima srodnih struka u timskome radu.
Osim praenja redovitosti pohaanja nastave (predavanja i vjebi), prigodom predaje rijeenih
samostalnih zadataka obavljat e se kolokviji. Nakon iznoenja seminarskih radova omoguit e se
rasprava za sve nazone (studenti i nastavnik). Kolokviji i seminarski radovi bit e ocjenjivani to e
se kod zavrnog ispita uzeti u obzir s dominantnom teinom, sa 75%.

1. King, R. E. (ed.) (1972): Stratigraphic Oil and Gas Fields Classification, Exploration Methods,
and Case Histories. AAPG Memoir 16, 648 str., Tulsa, Oklahoma, U.S.A.
2. Bassiouni, Z. (1994): Theory, Measurement, and Interpretation of Well Logs. Henry L. Doherty
Memorial Fund of AIME Society of Petroleum Engineers. 372 str., Richardson, TX.
3. Frick, T.C. (1984): Prirunik o iskoritavanju naftnih leita. I. II. III. Nafta. Zagreb.
4. de Haan, H. J. (ed.)(1995): New Developments in Improved Oil Recovery. The geological Society.
294 str., London.
5. Veli, J. (2005): Odabrana poglavlja iz geologije nafte. Rukopisni materijal za skriptu.
6. Vrbanac, B. (1990): Osnovne teorijske i praktine spoznaje vezane za otkrivanje ugljikovodika u
toku buenja. INA-Naftaplin, 150 str., Zagreb.

1.Miall, A. D. (1997): The Geology of Stratigraphic Sequences. Springer-Verlag. 433 str., Berlin
Heidelberg.
2. Galloway, W.E. & Hobday, D. K. (1996): Terrigenous Clastic Depositional Systems. SpringerVerlag, 489 str., Berlin Heidelberg.
3. Western Atlas International (1987);Fundamentals of Diplog Analysis. Atlas Wireline Services. 216
str.
4. Temelji interpretacije dipmetra. Prijevod. Schlumberger, INA-Naftaplin.
Usmeno polaganje ispita s elementima pisanog naina polaganja rjeavanje zadataka pomou crtea,
grafiko tumaenje kao dio odgovaranja na pitanja.
38
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Istraivanje leita mineralnih sirovina
IFRA:
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Goran Durn
Vjebe
Marta Mileusni

terena je 0,5 sati)
ECTS
Marta Mileusni
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Klasifikacije leita mineralnih sirovina. Ekonomija leita mineralnih sirovina. Priroda i morfologija
rudnih tijela. Metalogenija, metalogenetske provincije i razdoblja. Geoloki kriteriji u istraivanju
leita mineralnih sirovina. Magmatski kontrolni faktor. Strukturni kontrolni faktor. Facijesni
kontrolni faktor. Kreiranje geolokog modela nekog rudnog leita kao temelj za planiranje
istraivanja. Selektiranje i odabir podruja za istraivanje nekog rudnog leita. Primjena geofizikih
metoda i daljinskih istraivanja u istraivanju leita mineralnih sirovina. Prospekcijske indicije
(alteracije, rudni izdanci i tragovi starog rudarenja, elementi indikatori, minerali indikatori,
geokemijske anomalije, geofizike anomalije, geomorfoloke karakteristike). Geokemijske metode
prospekcije. Mediji uzorkovanja (vodotoni sedimenti, tlo, jezerski sedimenti, sedimentni pokrov,
voda, plinovi, vegetacija, stijene). Statistika obrada rezultata geokemijske prospekcije. Geoloko
kartiranje povrinskih i jamskih radova. Uzorkovanje mineralnih sirovina. Kategorizacija i
klasifikacija rezervi mineralnih sirovina. Proraun rezervi mineralnih sirovina. Izrada elaborata o
rezervama mineralnih sirovina.
Vjebe e biti organizirane kao auditorne vjebe i terenske vjebe. U okviru auditornih vjebi studenti
samostalno rjeavaju zadatke i izrauju programe (prognozna geoloka karta, strukturni kriteriji pri
istraivanju rudnih leita, alteracije, lihovanje, vodotoni sedimenti, preliminarni istrani radovi,
konstruiranje geoloke karte s razvijenim bokovima, metode uzorkovanja, skraivanje uzoraka,
proraun rezervi mineralnih sirovina, elaborat o rezervama mineralnih sirovina). U okviru terenskih
vjebi posjetiti e se leite ive u Idriji (Slovenija). Prvi dan terenskih vjebi studenti se upoznavaju
sa geolokom graom idrijskog podruja i obilaze povrinu terena. Drugi dan terenskih vjebi studenti
samostalno moraju iskartirati oko 100 metara treeg horizonta rudnika.
Cilj predmeta je upoznavanje sa metodologijom geolokog istraivanja leita mineralnih sirovina.
Student stie teoretska i praktina znanja o svim fazama u istraivanju leita mineralnih sirovina, od
prospekcije do izrade studije o rezervama mineralnih sirovina.
39

puta na kolokvij.
1. Evans, A.M. (1996): Introduction to mineral exploration, Blackwell Science, 396s.
2. Marjoribanks, R. (1997): Geological methods in mineral exploration and mining, Chapman & Hall,
115s.
3. Pravilnik o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja rezervi mineralnih sirovina, te
o izradi bilance tih rezervi (1992): Narodne novine, 48, 1124-1161.
1. Annels, A.E. (1991): Mineral Deposits Evaluation, Chapman & Hall, 436s.
2. Kuvart, M. & Bohmer, M. (1986): Prospecting and exploration of mineral deposits, Academia
Praha, 508s.
3. Peters, W.C. (1978): Exploration and mining geology, John Willey & Sons, 696s.
auditornih i terenskih vjebi 25%, ocjene iz tri kolokvija 25%, a ocjena iz usmenog ispita 25%.
40
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Tehnika petrografija 2
IFRA:
Znanstveni savjetnik, Ivan Tomai, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb.
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Ivan Tomai
Vjebe
Ivan Tomai

terena je 0,5 sati)
ECTS
Ivan Tomai
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Tehniko-tehnoloka svojstva minerala i stijena. Obradivost rezanjem bruenjem, poliranjem i

klesanjem. Buivost stijena. Djelovanje eksplozije na stijene i kamen. Cjepljivost stijena i kamena.
Otpornost mineralnih sirovina i kamena prema drobljenju i usitnjavanju. Abrazivni materijali (vrste,
funkcija i postizanje visokog sjaja), izbor veziva i fleksibilni abrazivi. Primjena dijamanata. Vrste
kamena, oblici prerade i upotrebe. Kamen u prolosti i danas. Istraivanje tehnikog i arhitektonskograevnog kamena. Optimalni poloaj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop i stabilnost stijenske
mase. Utjecaj strukturnog sklopa stijenske mase na mogunost dobivanja razliitih kamenih proizvoda
od agregata do monolita. Utjecaj ovisnosti strukturnog sklopa i tehnologije eksploatacije na iskoristivost
stijenske mase u blokovima. Cjelovitost stijenske mase. Kamen kao sirovina za proizvodnju graevnih
materijala. Kamen u cestogradnji. Sirovine za proizvodnju nehidraulikih i hidraulikih veziva (vapna i
cementa), pucolani i minerali portland cementog klinkera. Sirovine za proizvodnju termoizolacijskih
materijala, ekspandirani perlit, mineralnu ili kamenu vunu (petrurgija). Svojstva ljunka i pijeska. Gline i
njihova inenjerskogeoloka svojstva. Stabilizacija glinovitih tala vapnom, cementom, pepelom i org.
supstancijama. Kapacitet i sposobnost kationske zamjene kod minerala glina.
Vjebe:
Auditorne (samostalno rjeavanje praktinih i teorijskih zadataka i programa).
Pregled ugraenog prirodnog kamena u gradu Zagrebu
Terenske (posjet klesarskoj radionici i obilazak kamenoloma).
41
Upoznavanje studenta s temeljnim praktinim svojstvima stijena prilikom njihove eksploatacije i

iskoritavanja, obrade i upotrebe. Proizvodnja graevnih materijala razliitim tehniko-tehnolokim
procesima. Steena znanja budui strunjak moe koristiti u domeni istraivanja i ocjene kvalitete
graevnih materijala, ponajvie tehnikog i arhitetktonsko-graevnog (prirodnog) kamena, sirovina za
proizvodnju betona, cementa, vapna, termoizolacijskih materijala. Poznavanje tehniko tehnolokih
svojstva kamena i stijena omoguuje sigurniju prosudbu svojstva i kvalitete strunjacima koji
specijaliziraju istraivanje, proizvodnju i oplemenjivanje graevinskih materijala ija je temeljna
sirovina kamen.
1. Uvoenjem projektnog zadatka.
2. Uvoenjem seminarskog rada.
3. Provjera znanja interaktivno u tijeku nastave, izrade seminarskog rada, vjebi i obilaska
terena.
1. Tomai, I. (2001): Tehnika petrografija II (ureena skripta)

2. Bilbija, N. (1995): Tehnika petrografija (knjiga, Beograd)
3. Winkler, E.M. (1997): Stone in Arhitecture (properties-durability). Springer
4. Latham, J.P. (1998): Advances in aggregates and armourstone evaluation. Geological society, pp
201, London.
1. Znanstveni i struni lanci i europski normativi za ispitivanje kamena.
2. Internet
3. Izraeni projekti i elaborati u kojima je kamen mineralna sirovina za dobivanje razliitih proizvoda.
1. Temeljem seminarskog rada.
2. Temeljem rada na projektu.
3. Interaktivno kroz nastavu i vjebe te izradu seminarskog rada i projektnog zadatka.
4. Usmeno na kraju.
42
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geofizika istraivanja
IFRA:
Dr. sc., Franjo umanovac, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Franjo umanovac
Snjeana Dominkovi
Alavanja
Snjeana Dominkovi
Alavanja

Refleksijska seizmika u istraivanju leita ugljikovodika. Seizmiki refleksi. Koeficijent refleksije.
Modeliranje seizmikog vala. Sintetski seizmogrami. Amplitude seizmikog vala. Horizontalna i
vertikalna mo razluivanja. Difrakcije. Seizmike brzine i njihov odnos prema litologiji i drugim
svojstvima stijena. Stupice u seizmikoj interpretaciji. Potencijalne metode (gravimetrija i
geomagnetika) u istraivanju leita ugljikovodika. Vertikalno seizmiko profiliranje. Osnove 3Dseizmikih istraivanja.
Refleksijska seizmika visoke rezolucije u plitkim istraivanjiama (HRS-metoda). Elektrina
tomografija. Elektromagnetna istraivanja: metode s pominim i nepominim odailjaima, VLFmetoda. Telurska i magnetotelurska metoda. Georadarska istraivanja na povrini i u buotinama.
Istraivanje naslaga izmeu buotina.
Vjebe: auditorne i terenske.

Ovladavanje specijalistikim geofizikim metodama mjerenja i interpretacije, koje se primjenuju u
istraivanjima leita ugljikovodika i ostalih mineralnih sirovina.
Ocjena radnih zadataka u okviru vjebi.
Seminarski rad.
43
1. umanovac, F. (1998): Geofizika istraivanja, geoelektrine i seizmike metode. Rudarskogeoloko-naftni fakultet, Zagreb.
2. Sheriff, R.E. (1995): Exploration Seismology. Cambridge Univ. Press, Cambridge.
3.
4.
1. Parasnis, D.S. (1986): Principles of Applied Geophysics. Chapman and Hall, New York.
2.
3.
4.
5.
usmeno
(kvalitetu izvoenja nastave) te sadraj i koncepciju predmeta.
44
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Rudna mikroskopija
IFRA:
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Goran Durn
Vjebe
Goran Durn

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Rudni mikroskop. Priprema uzoraka za rudnu mikroskopiju i izrada nabrusaka. Interakcija svjetlosti s
opakim mineralom. Indeks loma opakog minerala. Refleksija linearno polarizirane svjetlosti s
povrine izotropnog i anizotropnog minerala. Kvalitativna svojstva opakih mineralnih faza u rudnoj
mikroskopiji: (1)optika svojstva, (2) svojstva ovisna o tvrdoi, i (3) svojstva ovisna o strukturi i
morfologiji mineralnih faza. Kvalitativna optika svojstva bez uklopljenog analizatora. Stupanj
refleksije. Boja. Birefleksija i refleksni pleohroizam. Kvalitativna optika svojstva s uklopljenim
analizatorom (ukrteni nikoli). Anizotropija. Unutranji refleksi.Kvalitativna svojstva ovisna o tvrdoi.
Tvrdoa poliranja. Tvrdoa na zadiranje. Kvalitativna svojstva ovisna o strukturi i morfologiji
mineralnih faza. Kristalna forma i habitus minerala. Kalavost i lom minerala. Sraslaci. Zonarna
graa.Kvantitativne metode u rudnoj mikroskopiji. Mjerenje stupnja refleksije. Mjerenje
mikrotvrdoe. Strukture rudnih minerala. Primarne strukture. Strukture nastale procesima
diferencijacije magme. Strukture nastale procesima metasomatske zamjene i potiskivanja. Strukture
nastale procesima zapunjavanja otvorenih upljina i pukotina. Strukture nastale procesima
sedimentacije i dijageneze sedimenata. Sekundarne strukture. Strukture nastale promjenom p-T uvjeta.
Strukture nastale uslijed metamorfizma. Strukture nastale procesima troenja. Studiranje parageneza
pod rudnim mikroskopom.
Vjebe e biti organizirane kao praktikum u mikroskopiraoni i obuhvaaju slijedee tematske jedinice:
1. Upoznavanje s rudnim mikroskopom. 2. Priprema uzoraka za rudnu mikroskopiju i izrada
nabrusaka. 3. Kvalitativna optika svojstva i njihovo promatranje pod rudnim mikroskopom. 4.
Mikroskopiranje izotropnih bijelih i slabo obojenih minerala: galenit, tetraedrit, magnetit. 5.
Mikroskopiranje izotropnih slabo obojenih i jasno obojenih minerala: sfalerit, kromit, pirit. 6.
Mikroskopiranje slabo anizotropnih slabo obojenih minerala: realgar, malahit, azurit. 7.
Mikroskopiranje slabo anizotropnih jasno obojenih minerala i jako anizotropnih bijelih minerala:
halkopirit, arsenopirit, antimonit. 8. Mikroskopiranje jako anizotropnih slabo obojenih minerala:
markazit, psilomelan, cinabarit. 9. Mikroskopiranje jako anizotropnih slabo obojenih minerala:
hematit, grafit, getit. 10. Mikroskopiranje jako anizotropnih jako obojenih minerala: nikelin, pirotin.
45
11. Mikroskopiranje jako anizotropnih jako obojenih minerala: kovelin, enargit. 12. Mikroskopiranje
tipinih primarnih struktura. 13. Mikroskopiranje tipinih sekundarnih struktura. 14. Mikroskopiranje
karakteristinih rudnih parageneza.
Cilj predmeta je osposobiti studenta da samostalno moe mikroskopirati opake mineralne faze
primjenom rudnog mikroskopa, da naui prepoznati tipine primarne i sekundarne strukture i
karakteristine rudne parageneze.
U okviru praktikuma student je obavezan izraditi jedan seminarski rad na zadanu temu.
1. Craih, J.R. & Vaughan, D.J. (1994): Ore microscopy and ore petrography, Wiley Interscience, 448s.
2. Ineson, P.R. (1989): Introduction to practical ore microscopy, Longman Earth Science Series, 181s.

Ispit se polae pismeno. U konanoj ocjeni ocjena iz jednog seminarska rada nosi 25%, ocjena iz
praktikuma 25%, a ocjena iz pismenog ispita 50%. Student je svojim radom tijekom semestra zasluio
50% konane ocjene.
46
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Leita graevinskih materijala
IFRA:
Znanstveni savjetnik, Ivan Tomai, redoviti profesor, Rudarsko geoloko-naftni fakultet, Zagreb
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Ivan Tomai
Vjebe
Ivan Tomai

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Vanost poznavanja geneze, geoloke i petrografske grae leita sirovina za proizvodnju
graevinskih materijala. Utjecaj geneze na metodiku istraivanja. Oblici prostornog pojavljivanja.
Leita prirodnog kamena, tehniko-graevnog kamena, ljunka i pijeska, sirovina za cementnu
industriju i glina Metode istraivanja i uzorkovanja. Posebnosti kod istraivanja, razrade i
eksploatacije leita pojedinih mineralnih sirovina. Metode prenoenja kvalitete mineralnih sirovina
(sirovine za cemente). Vanost, mogunosti i metode rjeavanja strukturno-teksturnih, petrografskih i
tehniko-tehnolokih znaajki kod leita. Vanost odreivanja znaajki strukturnog sklopa. Utjecaj
leinih imbenika na otpornost, stabilnost i postojanost stijenske mase u uvjetima troenja, abrazije,
erozije, korozije, djelovanje mraza, eksplozije, podzemnih voda itd. Utvrivanje kvalitete mineralne
sirovine u prostoru leita i njen utjecaj na metodiku, dinamiku i geometriju otkopavanja (izbor
poloaja otkopne fronte i visine pojedinih etaa). Utjecaj kvalitete mineralne sirovine na utvrivanje
graninih kontura leita i selektivno otkopavanje. Mogunosti homogenizacije mineralne sirovine
prilikom otkopavanja i poslije. Utjecaj poloaja otkopne fronte i strukturnog sklopa na fragmentiranje
i otkopavanje u blokovima. Iskoristivost i optimalizacija otkopa stijenske mase. Voenje i
projektiranje istranih radova u skladu s propisima. Izrada elaborata o kakvoi i rezervama.
Vjebe e biti auditorne.
Cilj je osposobiti geologa za samostalan rad pri istraivanju mineralnih sirovina kojima Hrvatska
ponajvie raspolae. Program sadri specifinosti koje se susreu u praksi kod rjeavanja problema
vezano uz leita tehnikog i prirodnog kamena, ljunka i pijeska, sirovina za cementu industriju i
karbonatnih mineralnih sirovina. Student treba stei spoznaje od kakvoi mineralne sirovine u prostoru
leita i ostalim relevantnim imbenicima od utjecaja na njeno istraivanje i iskoritavanje, te izradi
geolokog projekta.
47

4. Uvoenjem seminarskog rada.
5. Uvoenjem projektnog zadatka.
6. Interaktivno u tijeku nastave, seminarskog rada i izrade projektnog zadatka
1. Tomai, I. (2004): Istraivanje leita graevinskih materijala (skripta: interna skripta s dodacima u
obliku fotokopirnih poglavlja knjiga i znanstveno-strunih asopisa sa spomenutom problematikom, te
primjerima iz geolokih projekata.
2. Izvedeni geoloki projekti na spomenutim mineralnim sirovinama.
3. Jankovi, S. (1957): Oprobavanje mineralnih sirovina 379 str., Beograd.
4. Publicirani znanstveni i struni lanci o leitima mineralnih sirovina.
1. Propisi o istraivanju (dobivanje koncesije...), klasifikaciji i kategorizaciji rezervi mineralnih
sirovina.
2. Internet
5. Temeljem seminarskog rada.
6. Temeljem rada na projektnom zadatku.
7. Interaktivno kroz semestar.
8. Usmeno na kraju.
48
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Izrada buotina i proizvodnja nafte i plina
IFRA:
redoviti profesor, dr. sci. Boris Kavedija, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
docent, dr. sci. Katarina Simon, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
OBLIK NASTAVE
Predavanja
Vjebe
SATI TJEDNO
2 (dva)
1 (jedan)

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
dr.sci. BORIS KAVEDIJA, red.
prof
dr.sci.KATARINA SIMON, doc.
dr.sci. BORIS KAVEDIJA, red.
prof
dr.sci.KATARINA SIMON, doc.
dipl.in.MARKO BLAEVI,
zn.novak
3 (tri)

-
1. UVOD:
Definicije, Ciljevi izrade buotina, Profili buotina, Pojam tehnikih, tehnolokih i geolokih
parametara, Fizikalna i kemijska svojstva stijena koja su vana pri izradi buotina i pridobivanju
ugljikovodika, Mehanizmi (naini) razruavanja stijena, Metode buenja, Mehanike metode
buenja. Energetski leini reimi naftnih leita. Elastini reim, Reim plinske kape. Reim
otopljenog plina. Vodonaporni reim, Gravitacijski reim. Energetski reimi plinskih leita.
- 2. ROTACIJSKE METODE IZRADE BUOTINA:
2.1. Buaa postrojenja i njihovi sklopovi.
2.2. Opis i nain funkcioniranja osnovnih sklopova buaeg postrojenja: Tornjevi, Pogonski sklop,
Sustav za sputanje i izvlaenje buaih alatki i zatitnih cijevi, Sustav za rotaciju alatki, Sustav za
optok isplake, Sustav zatite ua buotine, Sastav niza buaih alatki, Alatke za razruavanje,
Aparati za jezgrovanje.
2.4. Mjerni, registracijski i kontrolni ureaji buaeg postrojenja.
2.5. Tehnologija buenja i jezgrovanja.
2.6. Isplake
2.7. Ugradnja, cementacija i perforiranje zatitne kolone.
- 3. PRIDOBIVANJE NAFTE I PLINA
3.1. Pridobivanje nafte eruptivnim nainom:
49
3.2. Pridobivanje nafte sekundarnim metodama: kontinuirani gaslift, povremeni gaslift, komorni lift,
klipni lift, dvostruki gaslift, dubinske centrifugalne pumpe, dubinske klipne pumpe
3.3. Pridobivanje nafte tercijarnim metodama,
Cilj predmeta je, na temelju poznavanja geologije leita ugljikovodika, pruanje znanja iz podruja
izrade dubokih naftnih buotina i osnovnih znanja iz pridobivanja ugljikovodika.
1. Kavedija B., Gaurina-Meimurec, N., Kritafor, Z.,: Izrada buotina, RGN fakultet, Zagreb,
1990.,
2. indija, I. i dr.: Prirunik za duboko buenje, INA-Naftaplin, Zagreb, 1973.,
3. Zeli, M.: Tehnologija pridobivanja nafte i plina eruptiranjem i gasliftom , Zagreb , InaNaftaplin , 1977.,
4. Seen, J.: Razrada leita ugljikovodika, Ina-Naftaplin, Zagreb, 2002.
1. Axelson Inc. : Prirunik za dubinske sisaljke, Ina-Naftaplin, Zagreb, 1993. (Preuredio:Ivan
Josi)
2. Kavedija, B.: Isplane glave i gibljive cijevi, Interna skripta, RGN fakultet, 1995.,
3. Kavedija,B.: Sklop za sputanje i izvlaenje buaih alatki, Interna skripta, RGN fakultet,
1995.,
3. Kavedija, B.: Alatke za razruavanje: dlijeta, krune, glodai i proirivai, Interna skripta,
RGN fakultet, 1997.,
4. Kavedija,B.: Protuerupcijski ureaji buaih postrojenja, Interna skripta, RGN fakultet,
2003.,
USMENI ISPIT
50
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Razrada leita fluida
IFRA:
Dr. sc. Josip Seen, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilita u Zagrebu
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Josip Seen

Kolegijom su obuhvaeni: klasifikacija ugljikovodika, klasifikacija i kategorizacija zaliha
ugljikovodika, klasifikacija leita ugljikovodika, energetski reimi iskoritavanja naftnih, plinskih i
plinsko-kondenzatnih leita, metode procjenjivanja otkrivenih zaliha deterministikim pristupom,
metode procjenjivanja pridobivih zaliha ugljikovodika pri razliitim reimima iskoritavanja, prirodno
pritjecanje vode u leita ugljikovodika, sekundarne metode iskoritavanja leita utiskivanjem vode i
plina, uvod u metode poveanja iscrpka nafte.
Nauiti studente kako procijeniti (izraunati) otkrivene i pridobive zalkihe ugljikovodika pod
djelovanjem razliitih prirodnih reima iskoritavanja, kako poveati iscrpak nafte i plina u
sekundarnoj i tercijarnoj fazi iskoritavanja leita, kako doi do potrebnih vjerodostojnih podataka
potrebnih za proraune i kako ih obraivati.
etiri seminarska rada, konzultacije i domae zadae.
1.Seen,J.,Razrada leita ugljikovodika, INA-Industrija nafte d.d., Naftaplin, Zagreb, 2002.
2.Amyx,J.W.,Bass,D.M. and Whiting,R.L.,Petroleum Reservoir Engineering-Physical Properties, Mc
Graw Hill Book Co.,1960.
3.Craft,B.C. and Hawkins,M.F.Jr., Applied Petroleum Reservoir Engineering, Prentice-Hall,Inc.New
Jersey, 1959
4.Green,D.W.,Willhite,G.P.,Enhanced Oil Recovery, Henry L. Doherty Memorial Fund of AIME,
Society of Petroleum Engineers, Richardson, Texas, 1998.
51

1.Cole,F.W., Reservoir Engineering Manual, Gulf Publishing Company, Houston,Texas, 1961.
2.Craig,F.F.,The Reservoir Engineering Aspects of Waterflooding, Henry L. Doherty Memorial Fund
of AIME, New York-Dallas,1071.
3.Dake,L.P.,Fundamentals of Reservoir Engineering, Elsevier, Amsterdam-Oxford-New YorkTokio,1978.
4.Thompson,R.S.,Wright,J.D.,Oil Property Evaluation-Second Edition, Golden Colorado, 1985.
5.Smith,C.R.,Mehanics of Secondary Recovery, Reinhold,New York,1966.
Ocjena angairanosti i samostalnosti pri izradi seminarskih radova, pokazani interes u praenju
nastave-osobito pri izradi obaveznih primjera, i na kraju usmena provjera.
52
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Metode istraivanja sedimenata
IFRA:
Dr. sc. Dunja Aljinovi, docent, Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Doc. dr. Dunja Aljinovi
Vjebe
Doc. dr. Dunja Aljinovi

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Kolegij daje znanja potrebna za selektivnu primjenu analitikih metoda pri istraivanju vezanih i
nevezanih sedimenata i tala. Svladavaju se vjetine terenskog rada, pripreme uzoraka, metode
odreivanja kvantitativnog i kvalitativnog mineralnog sastava, granulometrije i morfometrije
Metode rada na terenu.
Priprema uzoraka za laboratorijske analize: (suenje, selektivni naini dezintegracije vezanih
sedimenata).
Granulometrijske analize i obrada rezultata granulometrijskih analiza. Primjena rezultata
(kvantitativna klasifikacija klastita, koeficijent sortiranosti, asimetrije, dinamiki dijagrami,
odreivanje uvjeta taloenja).
Odreivanje morfometrijskih znaajki zrna: oblika, sferinosti i zaobljenosti, sedimentnoga sklopa i
naina pakiranja zrna i njihovog utjecaja na poroznost sedimenata.
Modalna analiza mineralnog sastava. Primjena rezultata - utvrivanje izvorita detritusa, tektofacijes.
Metode mineralne separacije: Separacija teke i lake mineralne frakcije elektromagnetskim
separatorom i tekim tekuinama. Kvalitativna i kvantitativna analiza mineralnoga sastava lake i teke
mineralne frakcije. Praktikum i laboratorijske vjebe: mikroskopiranje teke mineralne frakcije
Metode istraivanja karbonatnih stijena; metoda selektivnog bojenje uzoraka i mikroskopskih
izbrusaka. Primjena u utvrivanju redoslijeda i intenziteta dijagenetskih procesa dolomitizacije,
dedolomitizacije, anhidritizacije i silicifikacije.
Kemijske metode u analizi sedimenata.
Predvieni nain izvoenja vjebi: praktikum - samostalni rad na projektnim zadacima i laboratorijske
vjebe
Studenti bi trebali razviti vjetine terenskih metoda istraivanja sedimenata kao i ovladati znanjima
potrebnim za kritiku primjenu odreenih analitikih tehnika koje bi bile najpogodnije za rjeavanje
53
problematike kvantitativna i kvalitativna determinacija sedimenata, geneze sedimenta i porijekla

materijala.
Rad na projektnim zadacima koji obuhvaaju analitike metode tretiranja sedimenata i interpretaciju
rezultata. Studenti tretiraju razliite uzorke. Rade na 5 projektnih zadataka
1. Mller, G.: Methods in sedimentary petrology. Hafner pub. co. London, 283 str
2. Tiljar, J. (1994): Sedimentne stijene (str. 11-282).- Udbenik Sveuilita u Zagrebu, kolska
knjiga, Zagreb, 422 str.
3.Collinson, J.D.& Thompson, D.B.:Sedimentary structures. -London Unwin Hyman, Boston, Sydney
Wellington, 199 str.
1.handouts
2.
3.
4.
5.

54
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geologija kvartara
IFRA:
Prof.dr. sc. Eduard Prelogovi
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
OBLIK NASTAVE
Predavanja
SATI TJEDNO
2
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Prof. dr. sc. Eduard
Prelogovi
Vjebe
terena je 0,5 sati)
ECTS

Stratigrafija kvartara. Stratopodruja. Kontinentalni i marinski razvoj sedimenata. Glacijalnoperiglacijalni pojas-podruje podzemne i nadzemne oledbe, pluvijalni pojas, tropski ekvatorijalni
pojas. Kvartarni sedimenti u Hrvatskoj, rasprostranjenost, debljine, facijesi. Tektonika kvartara.
Upoznavanje najmlaih naslaga, rasprostranjenost, facijesi, vanost u razumijevanju neotektonskih
pokreta i akumulacije podzemne vode.

1. Prelogovi, E. Kvartar, skripta
2. Tumai listova Osnovne geoloke karte
3.
4.
1.Markov, K. K. & Veliko, A. A. (1977): Quaternary. Nedra, Moskva.
2. Herak, M. (1987): Geologija. kolska knjiga, Zagreb.
3. Wolstedt, P. (1961): Das Eiszeiter. Erke Var., Stuttgart
4. Wright, H. E. & Frey D. C. (1968): The Quaternary of the United States. Princ. New York.
5.
55

56
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geoloko kartiranje 2
IFRA:
Prof. dr. sc. Eduard Prelogovi
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Prof. dr. sc. Eduard Prelogovi

Fotogeologija. Tehnika koritenja. Avionski i satelitski snimci. Sadraj fotogeoloke karte,
prepoznavanje razliitih stijena, rasjeda, struktura.
Steju se znanja o dopunskim metodama geolokog kartiranja.
Obvezna je izrada programa na temelju kabinetskog i terenskog rada.
1. Bahun, S: Geoloko kartiranje. kolska knjiga, 1993.
2. Barnes, J. W.: Basic Geological Mapping. Open Univ. Press & Halsted Press, New York,
1981..Butler,
3. B.C.M. & Bell, J. D.: Interpretation of Geological Maps. Longman Scientific & Technical, 1988.
4. Bolton, T. & Proudlove, P.: Geological Maps. Combridge Univ. Press, 1989.
57
1. Miller, V. C. & Miller, C. F. (1998): Photogeology. McGraw-Hil Book Comp., New York, Toronto,
London.
2. Donassy, V., Olui, M. & Tomaegovi, Z. (1983): Daljinska istraivanja u geoznanostima. JAZU,
Zagreb.
3.
4.
5.
Uzimaju se u obzir programi. Na ispitu se analiziraju aerofotosnimci. Dio ispita je usmeni.
58
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Strukturna geomorfologija
IFRA:
Prof . dr. sc. Eduard Prelogovi
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR: VIII
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Prof . dr. sc. Eduard
Prelogovi

Sadraj strukturne geomorfologije i primjena u geologiji. Metode prouavanja. Oblici reljefa i
geoloka interpretacija. Geneza i razvitak reljefa. Morfometrija. Tipovi karata, interpretacija podataka
koji ukazuju na aktivne strukture i rasjede. Recentni tektonski pokreti. Morfostrukturna karta.
Stjeu se znanja koja znatno doprinose upoznavanju odlika strukturnog sklopa i tektonskih pokreta, te
njihovog odraavanja u reljefu.
Obvezna je izrada jednog tipa morfometrijske karte u okviru programa.
1. Embleton, C. (1985): Geomorphology of Europe. MeMillan Press, London.
2. Derruan, M. (1958): Prcis de Gomorphologie. Masson et Co., Paris
3. Bognar, A. (1990): Geomorfologija Baranje. Sav. geograf. drutava Hrv., Zagreb.
4. Skripta iz grologije i geomorfologije. RGN fakultet.
1.
2.
3.
4.
5.
59
Uzima se u obzir program, a zatim se na zadanom primjeru tumae odnosi geoloke grae i oblika
reljefa.
60

9. SEMESTAR
PR
VJ
Hernitz, Safti
DUBINSKO KARTIRANJE
Slovenec, Durn
Lugovi, Vrkljan M.,
Slovenec
MINERALOGIJA GLINA
INSTRUMENTALNE ANALITIKE METODE
IZBORNI PREDMET 5
IZBORNI PREDMET 6
IZBORNI PREDMET 7
Tiljar, Aljinovi
PRIMIJENJENA SEDIMENTOLOGIJA
umanovac, Safti
Durn
SEIZMIKA I SEKVENCIJSKA STRATIGRAFIJA

GEOKEMIJSKA PROSPEKCIJA LEITA MINERALNIH
SIROVINA
Garai
GEOKEMIJA OKOLIA
Durn, Slovenec
MINERALOGIJA OKOLIA
Slovenec
GEOARHEOLOGIJA
Lugovi
TEFROKRONOLOGIJA KVARTARA
Baani
GEOINFORMATIKA
Marjanovi-Kavanagh, Jeli
DALJINSKA ISTRAIVANJA
Pfaff, Hernitz
GEOSTATISTIKA
12
12
30
ECTS
61
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Dubinsko kartiranje
IFRA:
redovni profesor u trajnom zvanju Zvonimir Hernitz, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
izvanredni profesor Bruno Safti, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Zvonimir Hernitz, Bruno Safti
Vjebe
Zvonimir Hernitz, Bruno Safti

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Uvod u dubinsko kartiranje. Uloga dubinskoga kartiranja u geologiji nafte, hidrogeologiji, geologiji
leita mineralnih sirovina i u rudarstvu. Definicija litolokih i stratigrafskih jedinica, geoloka povijest
podruja istraivanja. Dubinska geoloka istraivanja i ocjena uporabivosti geolokih i geofizikih
podataka i podataka buenja (geoloke i geofizike karte, karotaa seizmiki podaci 2D i 3D,
laboratorijske analize). Izbor stratigrafskih jedinica i repernih horizonata za dubinsko kartiranje. Brzine
elastinih valova i interpretacija seizmikih snimanja. Usmjerene buotine, korelacija pomou karotanih
dijagrama, integracija geofizikih podataka u dubinskom kartiranju. Strukturna geometrija, karte rasjeda,
strukturne karte, paleotektonski profili te paleostrukturne i paleogeografske karte. Odreivanje vertikalne
debljine naslaga i dodir fluida, osnove konstrukcije karata izopaha, metode ograniavanja zone
uklinjenja. Karte facijesa, distribucija pijeska i lapora, karte upljikavosti i propusnosti, odreivanje
obujma naftonosnika (metoda vodoravnih i uspravnih izrezaka). Mogunost primjene geostatistike
analize dubinsko-geolokih podataka. Organizacija sinergistikoga tima. Povezivanje svih rezultata
istraivanja i postupak stvaranja geolokih zakljuaka i izrade izvjetaja.
Ope kompetencije se razvijaju tijekom timske izrade projektnog zadatka. Studenti razvijaju
komunikaciju i sposobnost za kritiko prosuivanje izvornih podataka i naina rada. Takoer razvijaju
sposobnosti u smislu planiranja i organizacije rada, te grafikog i tekstualnog prikazivanja rezultata.
Na kraju, vjebaju se i u javnoj prezentaciji, odnosno raspravi, jer sudjeluju i kao publika na
prezentacijama drugog tima, odnosno timova.
Specifine kompetencije ukljuuju postupke kojima se se s naftnogeoloke strane opisuje odabrano
podruje - crtanje strukturnih karata po odabranim repernim horizontima (ovisno o ulaznim podacima
62
i drugih vrsta dubinskih karata i profila), stratigrafski opis istraenog podruja, izdvajanje povoljnih
struktura za nakupljanje nafte i/ili plina, te procjenu perspektivnosti kartiranog podruja s obzirom na
mogunost otkrivanja akumulacija ugljikovodika.
Studenti timski izrauju projektni zadatak koji vertikalno integrira niz postupaka u dubinskom
kartiranju: sreivanje podataka evaluacija podataka korelacija interpretacija grafika
prezentacija rezultata pisanje izvjetaja. Takav elaborat mora projektni tim i usmeno prezentirati,
odnosno obraniti kao seminarski rad.
1.KRANJEC, V. (1982): Odabrana poglavlja iz geologije leita nafte i plina. Rudarsko-geoloko
naftni fakultet, Zagreb
1. BISHOP, S. M. (1960):Subsurface Mapping. John Wiley & Sons INC., New York, London
2. BREWTON, J. L., BISCHKE, R. E., (1994): Quick Look Techniques for Prospect Evaluation.
SCA, LLC, Lafayette, LA, 286 str.
3. LEROY, L. W., LOW, J. W. (1954): Graphic Problems in Petroleum Geology. Harper & Brothers
Publishers, New York, 238 str.
4. MALTMAN, A. (2000): Geological Maps. John Wiley & Sons Ltd., 2nd edition, New York,
Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto, 260 str.
5. SLOSS, L.L., DAPPLES, E. C., KRUMBEIN, W. C. (1960): Lithofacies Maps. An Atlas of the
United States and Southern Canada. John Wley & Sons, INC., New York, London, 108 str.
Konani ispit je usmeni iz teorije i postupaka u dubinskom kartiranju, ali pritom se odreuje samo
manji dio ocjene. Studenti trebaju prethodno timski dovriti i obraniti seminarski rad koji se ocjenjuje i
ta ocjena ini 70% zavrne ocjene.
Prof. dr. sc. Zvonimir Hernitz
Prof. dr. sc. Bruno Safti
63
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Mineralogija glina
IFRA:
doktor znanosti, Dragutin Slovenec, redoviti profesor u trajnom zvanju, Rudarsko-geoloko-naftni
fakultet
doktor znanosti, Goran Durn, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Dragutin Slovenec, Goran
Durn
Neven Tadej, Marta Mileusni

Definicija glina i minerala glina. Klasifikacija i nomenklatura minerala glina. Morfoloka, strukturna
i kemijska svojstva i postanak ovih minerala: kaolinski i serpentinski minerali, ilitini i glaukonitini
materijali, seladonit, vermikuliti, smektiti, kloriti, mijeanoslojni minerali, sepiolit, paligorskit,
atapulgit i alofani.
Kationska zamjena i sorpcija. Sustav glina-voda; peptizacija i koagulacija. Reakcije izmeu glina i
organskih tvari. Dehidratacija, dehidroksilacija i fazne promjene prilikom zagrijavanja minerala glina.
Gline kao mineralne sirovine. Gline kao adsorbenti i kao brtveni materijali u odlagalitima otpada.
Inenjersko-geoloka svojstva glina. Karakteristike XRD slika, IR spektri i SEM fotografije minerala
glina.
Procesi troenja i procesi stvaranja tla. Glavni tipovi tala. Akvatoliza i halmiroliza. Promjene u
mineralima glina tijekom dijageneze i katageneze.
Vjebe u laboratoriju: postupci izdvajanja to iih mineralnih faza te postupci za odstranjivanje
karbonata, organske komponente, amorfnih Fe-spojeva i Fe-oksida i hidroksida; odreivanje
kapaciteta kationske zamjene i odreivanje koncentracija zamjenjivih kationa; saturiranje glina raznim
kationima; identifikacija minerala glina primjenom XRD (neorijentirani i orijentirani uzorci, prirodni i
tretirani uzorci); termike metode analiza (DTA, TG i DTG) i identifikacija produkata termike
dekompozicije monofaznih i polifaznih uzoraka; elektronksa mikroskopija minerala glina;
interpretacija i klasifikacija na bazi dobivenih morfolokih, strukturnih, kemijskih i termiki podataka.
Poznavanje glina, njihovih svojstava i ponaanja, posebno pojedinih minerala glina u razliitim
uvjetima, nuno je u inenjerskoj geologiji, geotehnici, graevinarstvu, industriji graevinskih
materijala, keramikoj industriji, tloznanstvu i izradi odlagalita otpada. Gline jesu i prirodna ploha
dodira izmeu ovjeka i njegovih resursa. Stoga su i osnovna znanja o glinama vana ne samo za
geologe ve i za strunjake u drugim podrujima.
64

Jedan seminarski rad. Dva kolokvija tijekom semestra.
1. Brindley, G. W. & Brown, G. (1980): Crystal Structures of Clay Minerals and their X-ray
Identification.Mineralogical Society, London, 495 p.
2. Grim, R. E. (1962): Applied Clay Mineralogy.- McGraw-Hill Book Company, New York, 422 p.
3. Grim, R. E. (1968): Clay Mineralogy.- McGraw Hill Book Company, New York, 596 p.
4. Velde, B. (1992): Introduction to Clay Minerals.- Chapman & Hall, London, 198 p.
1. Bailey, S. W. (ed.) (1988): Hydrous Phyllosilicates. Rev. Miner. 19, Miner. Soc. America, 725 p.
2. Parker, A. & Rae, J. E. (Eds.) (1998): Environmental Interactions of Clays.- Springer, Berlin
Heidelberg,
271 p.
3. rodo, J. (1999): Use of clay minerals in reconstructing geological processes: recent advances and
some
perspectives.- Clay Miner., 34, 27-37.
4. Wilson, M. J. (ed.) (1995): Clay Mineralogy: Spectroscopic and chemical determinative Methods.Chapman & Hall, 367 p.
5. Wilson, M. J. (1999): The origin and formation of clay minerals in soils: past, present and future
perspectives.- Clay Miner., 34, 7-25.
Jedan seminarski rad (25 % ocjene), dva kolokvija (25 % ocjene), zavrni usmeni ispit (50 % konane
ocjene).
65
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Instrumentalne analitike metode
IFRA:
Dr. sc., Boko Lugovi, izvanredni profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Dr. sc., Maja Vrkljan, izvanredni profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Dr. sc., Dragutin Slovenec, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
Boko Lugovi, Maja Vrkljan,
Dragutin Slovenec
Branimir egvi, Gordana Garapiiftar, Marta Mileusni

Teorijska podloga za metode i tehnike istraivanja minerala, stijena, mineralnih sirovina i umjetnih
materijala: metoda elektronske mikroanalize (EMPA), rendgenska fluorescentna analiza (XRF),
masena spektrometrija (MS), metode rendgenske difrakcijske analize (XRD), termike metode analize
(DTA, TG, DTG), infracrvena spektroskopija (IR), Mssbauerova spektrometrija, plamena emisijska
spektrometrija (FES), atomska apsorpcijska spektrofotometrija (AAS), indukcijsko spregnuta plazma
(ICP), skenirajua elektronska mikroskopija (SEM) i EDX spektri. Za svaku metodu bit e izloena
primjena, naelo, priprema uzorka i znaajke instrumenta.
Vjebe e se provoditi kao auditorne, uz interpretaciju rezultata mjerenja dobivenih odgovarajuim
instrumentima i laboratorijske, s demonstracijom i praktinim radom studenata na raspoloivim
instrumentima.
Upoznavanje s navedenim instrumentalnim metodama i njihovom primjenom u analizi geolokih i
sintetikih materijala.
Osim pohaanja nastave predvieni su seminari, kolokviji i rjeavanje praktinih zadataka.
1. Angino, E.E. & Billings, G.K. (1967): Atomic Absorption Spectrometry in Geology. Elsevier
Publishing Company, Amsterdam-London-New York, 144 str.
2. Reed, S. J. B. (1996): Electron Microprobe Analysis and Scanning Electron Microscopy in
66
Geology. Cambridge University Press, 201 str.

3. Vrkljan, M. (2000): Instrumentalne metode analize; AAS, FES, ICP-AES, Mssbauerova
spektrometrija (skripta za internu uporabu).
4. Williams, K. L. (1987): An Introduction to X-ray Spectrometry. X-ray fluorescence and electron
microprobe analysis. Allen & Unwin, London, 370 str.
5. Wilson, M. J. (ed.) (1995): Clay Mineralogy: Spectroscopic and Chemical Determinative Methods.
Chapman & Hall, 367 str.
6. Bish, D. L. & Post, J. E. (Eds.) (1989): Modern Powder Difraction. Rev. Mineralogy, 20;
Mineralogical Society of America, 369 str.
1. Faure, G. (1986): Principles of Isotope Geology. John Wiley & Sons, New York, 589 str.
2. Schroll, E. (1975): Analytische Geochemie. Methodik. Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart, 292 str.
Seminari nose 25% ocjene, kolokviji nose 25% ocjene i usmeni dio ispita 50% ocjene.
Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta osigurat e se putem anonimne studentske
ankete. Anketa koja e se provoditi na kraju svakog semestra ima za cilj evaluiranje nastavnika
(kvalitete izvoenja nastave) te sadraja i koncepcije predmeta.
67
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Primijenjena sedimentologija
IFRA:
Akademik Josip Tiljar, red. prof., Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Dr. sc. Dunja Aljinovi, doc., Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Akademik Josip Tiljar, red.
prof.
Dr. sc. Dunja Aljinovi, doc.
Akademik Josip Tiljar, red.
prof.
Dr. sc. Dunja Aljinovi, doc.

Osnovni principi sedimentacijskih procesa, definiranja sedimentnih stijena i talonih okolia.Odnosi
facijesa i primarne poroznosti u klastinim i karbonatnim sedimentima i stijenama. Nain
sedimentacije i analiza suspendiranog materijala u vodama i sedimenta u recentnim okoliima: brzaci
(stream sedimenti), rijeke, delte, estuari, jezera. Veza izmeu talonog sustava i osobitosti leita:
pijeska, ljunaka, soli, gipsa, anhidrita, fosfata, arhitektonsko-graevnog materijala i drugih
nemetalnih mineralnih sirovina. Veza izmeu talonih sustava i litofacijesnih osobitosti jezerskih i
marinskih klastinih krupno i srednjezrnastih kolektorskih i pelitnih izolatorskih stijena.
Znaenje i uloga facijesa, talonoga ciklusa, parasekvencija i klinoformi za gabarite kamenih blokova i
tehniku kvalitetu vapnenaca i dolomita koji se eksploatiraju kao arhitektonsko-graevni i tehniki
kamen. Uloga istraivanja litofacijesa pri inenjerskogeolokim i geotehnikim radovima.
Sedimentoloki aspekti erozije.
Sedimentno-petrografski principi u drugim strukama: graevinarstvu, rudarstvu, arhitekturi, pedologiji,
agronomiji, umarstvu, arheologiji.
Vjebe se provode kao praktikum, tj. cjeloviti rad na odreenom projektnom zadatku.
Razumijevanje povezanosti sedimentacijskih procesa i okolia taloenja s tehnikim obiljejima
leita nemetalnih mineralnih sirovina i leita arhitektonsko-graevnih materijala. Uloga i
povezivanje sedimentologije s drugim strukama.
68
Izrada cjelovitog jednosemestralnog projektnog zadatka.
1. Lewis, D.W. (1994): Practical Sedimentology. Chapman & Hall, London, 213 str.
2. Tiljar, J. (2004): Sedimentologija klastinih i silicijskih taloina (V dio).- Institut za geolok
istraivanja, Zagreb, 426 str.
3. Tiljar, J. (2001): Sedimentologija karbonata i evaporita (III dio).- Institut za geoloka istraivanja,
Zagreb, 375 str.
50% ocjena iz projektnog zadatka, 50% usmena provjera znanja
69
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Seizmika i sekvencijska stratigrafija
IFRA:
redovni profesor Franjo umanovac, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
F. umanovac, B. Safti
Vjebe
F. umanovac, B. Safti

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Horizontalna i vertikalna rezolucija seizmikih podataka. Seizmiki facijesi. Seizmiko refleksijsko
modeliranje u litolokoj interpretaciji. Naftnogeoloke strukture na seizmikim profilima i prikazima.
Sustavi stratigrafskih jedinica i njihovi odnosi. Ciklika sedimentacija. Autocikliki i alocikliki
procesi. Stratigrafske sekvencije po VAIL-u i genetske stratigrafske sekvencije po GALLOWAY-u.
Analiza bazena primjenom sekvencijske stratigrafije na razliite izvore podataka.
Tektonskostratigrafske jedinice.
Ope kompetencije kritiko razmiljanje (usporeivanje razliitih geofizikih i geolokih izvora
podataka na raznim mjerilima), sinteza (integracija opaanja i interpretacija procesa koji su se odvijali
u geolokoj prolosti).
Specifine kompetencije upoznavanje s metodama interpretacije litolokih odnosa na temelju
refleksijskih seizmikih podataka, uvod u koncept sekvencijske stratigrafije i njegovu primjenu na
objedinjavanje stratigrafskih informacija pri istraivanju na leita ugljikovodika.
Predavanja su integrirana s vjebama. Studenti na praktinim primjerima uz pomo nastavnika stjeu
uvid u postupke pri seizmostratigrafskoj interpretaciji. U drugom dijelu semestra studenti u skupinama
izrauju po jedan zadatak seminarski rad koji ukljuuje interpretaciju seizmikih profila i kartiranje
seizmikih facijesa na praktinom primjeru.
1. Emery, D. & Myers, K. (1996): Sequence stratigraphy. Blackwell Science Ltd.
2. Miall, A.D. (1997): The Geology of Stratigraphic Sequences. Springer-Verlag. Str. 433, Berlin
70
Heidelberg.
3. Sheriff, R.E., & Geldart, L.P. (1995): Exploration Seismology, Cambridge University Press,
New York.
1. Bally, A.W. ed. (1987): Atlas of Seismic Stratigraphy, AAPG Publ. Studies in Geology, 27,
Vol. 1.
2. Galloway, W.E. & Hobday, D. K. (1996): Terrigenous Clastic Depositional Systems.
Springer-Verlag, Str 489, Berlin Heidelberg.
3. Einsele, G., Ricken, W. & Seilacher, A. eds. (1991): Cycles and Events in Stratigraphy.
Springer-Verlag, Berlin Heidelberg.
20% - ocjene tijekom semestra, iz rjeavanja praktinih primjera na predavanjima integriranim s
vjebama
50% - ocjena iz seminarskog rada
30% - ocjena na usmenom ispitu
71
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geokemijska
sirovina
IFRA:
prospekcija
leita
mineralnih

GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Goran Durn
Vjebe
Marta Mileusni
OBLIK NASTAVE

terena je 0,5 sati)
ECTS
SATI TJEDNO
Marta Mileusni
5

Osnovni principi geokemijskih istraivanja leita mineralnih sirovina. Geokemijska sredina.
Mobilnost elemenata u duboko-smjetenim sredinama. Singenetske i epigenetske anomalije.
Mobilnost elemenata u povrinskim sredinama. Interpretacija geokemijskih podataka, statistike
metode i raunalna obrada podataka. Analitike metode (parcijalne i totalne tehnike razlaganja
uzoraka, sekvencijske analize) i instrumenti (AAS, ICP-AES, ICP-MS, XRF, NNA, -ray
spektrometrija). Litogeokemija. Pedogeokemija. Drenana geokemija (voda, vodotoni sedimenti i
poplavni sedimenti). Biogeokemija i geobotanika. Geokemija plinova i krutih estica u zraku.
Organizacija i optimalizacija geokemijskog istraivanja. Izrada geokemijskog izvjetaja. Regionalno
geokemijsko kartiranje. Foregs. Globalna geokemijska baza podataka.
Vjebe e biti organizirane kao auditorne vjebe i laboratorijske vjebe. U okviru auditornih vjebi
studenti samostalno rjeavaju zadatke i izrauju programe (izdvajanje granita s kositrenom
mineralizacijom, Britanski otoci; osiromaenje zlata na izdancima mafinih stijena, Britanska
Kolumbija, Kanada; povrinsko obogaenje zlatom i srebrom u humidnom tropskom okoliu,
Nikaragva; hidrogeokemijsko istraivanje urana u aridnom podruju, Novi Meksiko, SAD;
hidrogeokemijsko istraivanje bakarne mineralizacije, Kanada; hidrogeokemijsko istraivanje u
humidnom tropskom okoliu, Australija; viestruka regresijska analiza biogeokemijskih podataka,
Novi Zeland; usporedba rairenosti mangana u alyxii i tlima, Nova Kaledonija; geobotanika
prospekcija, Australija). U okviru laboratorijskih vjebi studenti samostalno primjenom parcijalne i
totalne tehnike razlaganja pripremaju uzorak tla ili vodotonog sedimenta za analizu na teke metale i
provode istu koristei AAS i ICP-AES.
Cilj predmeta je upoznavanje s principima geokemijske prospekcije leita mineralnih sirovina.
Student stie teoretska i praktina znanja koja mu omoguuju da samostalno organizira i provodi
geokemijsko istraivanje leita mineralnih sirovina. Takoer stie znanja o primjeni geokemijskih
istraivanja u problematici vezanoj za antropogeno oneienje okolia.
72

puta na kolokvij.
1. Rose, A. H., Hawkes & H. E., Webb, J. S.(1982): Geochemistry in mineral exploration, Harper &
Raw, New York, 420s.
2. Levinson A. A. (1980): Introduction to Exploration Geochemistry.- Applied Publishing Ltd.,
Wilmette, Illinois, 924s.
3. Sinclair, A.J. (1976): Probability Graphs in Mineral Exploration. Assoc. Explor. Geochemists,
Rexdale, Ont., Canada, 75s.
4. FOREGS Geochemical Mapping Field Manual. Geological Survay of Finland, Espo, 1998.

1. Siegel, F.R. (2002): Environmental Geochemistry of Potentially Toxic Metals. Springer. 218s.
2. A global geochemical database for environmental and resource management. Final Report of IGCP
Project 259
Ispit se polae pismeno. U konanoj ocjeni ocjene iz dva seminarska rada nose 25%, ocjena iz
auditornih i laboratorijskih vjebi 25%, ocjene iz tri kolokvija 25%, a ocjena iz pismenog ispita 25%.
73
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geokemija okolia
IFRA:
dr. sc., Vesnica Garai, docent, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Vesnica Garai
Vjebe
Marta Mileusni
OBLIK NASTAVE

terena je 0,5 sati)
ECTS
SATI TJEDNO
Marta Mileusni
5

Opi dio (kemijski prorauni; kemijska ravnotea, ioni i vodene otopine; kiselo-bazne reakcije;
topljivost minerala; oksidacija-redukcija; troenje; procesi ionske zamjene, minerali glina; procesi
adsorpcije na minerale glina i okside; kinetika; geokemijsko modeliranje). Primjena (teki metali u tlu
i podzemnoj vodi; radionuklidi; organski oneiivai; kemija odlagalita otpada; kisela rudnika
drenaa; remedijacijski procesi u tlu i podzemnim vodama; fosfati i nitrati; zakiseljavanje jezera).
Principi okoline geokemije (distribucija elemenata u stijenama, redistribucija kemijskih elemenata
troenjem, redistribucija kemijskih elemenata u povrinskom okoliu, regionalna geokemija Hrvatske).
Regionalno geokemijsko kartiranje i primjena u okolinim studijama (mediji uzorkovanja,
metodologija). Analitike metode u primijenjenoj okolinoj geokemiji (postupci razlaganja,
instrumentalne metode analize, kontrola kvalitete analitikih podataka). Tlo i bilje u geokemijskom
okoliu (veza tlo-bilje-ivotinje). Kemijski oblici metala u tragovima u tlu (vrste, adsorbirane,
otopljene; utjecaj oksidacijsko-redukcijskih reakcija; specijacija metala u tragovima). Geokemija i
kvaliteta vode (analize, tvrdoa vode, zraenje i radioaktivnost, aktiviteti i brzine kemijskih reakcija,
koncept topljivosti, drugi faktori koji utjeu na kvalitetu vode, kvaliteta pitke vode). Mikrobioloka
medijacija biogeokemijskog kruenja metala (mehanizmi interakcije izmeu bakterija i metala,
rezistencija tekih metala i antibiotika, utjecaj metala na kruenje ugljika i duika, ciklusi metala).
Primjena geokemije u poljoprivredi. Primjena geokemije u medicini (zdravlje i bolesti; bitni mikro i
makronutrijenti, desuficijencija i trovanje elementima, primjeri geomedicinskih istraivanja).
Zagaenje metalima u tlu. Zagaenje metalima u rijekama i estuarijima (voda i sedimenti). Zagaenje
proizalo iz rudarenja i prerade rude. Radioaktivnost u okoliu.
Vjebe e biti auditornog tipa u okviru kojih e studenti samostalno rjeavati teorijske probleme.
Cilj predmeta je upoznavanje sa svim vidovima zagaenja okolia, uzrocima i zagaenim medijima i
nainima utvrivanja vrste zagaenja.
74

Osim pohaanja predavanja i vjebi, student je obavezan tijekom semestra izai dva puta na kolokvij
(na polovici i na kraju semestra) i napisati seminarsku radnju.
1. Nelson, E., 2003. "Principles of Environmental Geochemistry", Thompson Brooks/Cole.
1. Thibodeaux, L. 1996. "Environmental Chemodynamics: Movement of Chemicals in Air, Water, and
Soil". Wiley.
Ispit iz ovog predmeta polae se usmeno. Ukupnu ocjenu ine ocjene iz dva kolokvija 30%, ocjena iz
seminarskog rada 20% i usmenog ispita 50%.
75
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Mineralogija okolia
IFRA:
dr. sc. Goran Durn, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet;
dr. sc. Dragutin Slovenec, redoviti profesor u trajnom zvanju, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Goran Durn, Dragutin
Slovenec
Marta Mileusni
Djelokrug mineralogije okolia. Primjena analitikih, eksperimentalnih i raunalnih metoda u

mineralogiji okolia. Mineralogija i kljuni okolini sustavi (minerali u tlu, minerali u recentnim
marinskim sedimentima, mineralne estice u atmosferi). Interakcije izmeu minerala i
mikroorganizama. Interakcije izmeu minerala i radionuklida. Svojstva smektita i upotreba smektitnih
glina kao dugotrajnog izolacijskog materijala pri transportu i uskladitenju radioaktivnog otpada.
Interakcija: minerali glina i zeoliti - organski oneiivai. Ekoloko znaenje interakcije
mikroelemenata (posebno tekih metala i potencijalno toksinih metala) i finozrnih minerala (sorpcija
i desorpcija, flokulacija i peptizacija, minerali kao adsorbenti ali i kao sekundarni izvori
mikroelemenata u prirodnom okoliu). Minerali i mineralni agregati kao izolacijske barijere u
odlagalitima razliitog otpada. Prirodni sorbenti za proiavanje voda. Mineralogija i kulturna
batina. Mineralna praina i zdravlje.
Vjebe e biti organizirane kao auditorne vjebe. U okviru auditornih vjebi studenti samostalno
rjeavaju zadatke na temelju zadane problematike (prikaz pojava i raznolikosti intereakcija ukljuenih
u troenje minerala; troenje minerala heterotrofnim bakterijama; troenje stijena uzrokovano
liajevima; utjecaj topivih soli na oteenje graevinskih objekata; interakcija organskih i anorganskih
oneiivaa s ekspandirajuim glinama, primjena prirodnih zeolita u tretiranju nuklearnog otpada;
geosintetski glineni tepisi za odlagalita komunalnog otpada; primjena organofilnih glina u sanaciji
otpada iz naftnog rudarstva) .
Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o ulozi mineralogije u razliitim aspektima okolia
odnosno da spoznaju vanost mineralogije u rjeavanju specifinih problema u okoliu kao to su na
primjer: oneienje okolia, upravljanje otpadom, planiranje koritenja zemljita, analize utjecaja na
76
okoli i procjena rizika, strategije remedijacije i ouvanje i restauriranje kulturne batine.

puta na kolokvij.
1. Vaughan, D.J. & Wogelius, R.A. (eds.) (2000): Environmental Mineralogy.-Etvs University
Press, Budapest, 423s.
2. Parker, A. & Rae, J. E. (Eds.) (1998): Environmental Interactions of Clays.- Springer, Berlin
Heidelberg,
271s.
1. Velde, B. (1992): Introduction to Clay Minerals.- Chapman & Hall, London, 198 s.
2. Velde, B. & Druc, I.C. (1999):Archaeological Ceramic Materials.-Springer-Verlag, Berlin
Heilderberg, 299s.
auditornih vjebi 25%, ocjene iz tri kolokvija 25%, a ocjena iz usmenog ispita 25%. Student je svojim
radom tijekom semestra zasluio 75% konane ocjene.
77
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geoarheologija
IFRA:
doktor znanosti, Dragutin Slovenec, redoviti profesor u trajnom zvanju, Rudarsko-geoloko-naftni
fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Dragutin Slovenec
Vjebe
Dragutin Slovenec

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Kratak pregled povijesnih razdoblja i kultura na podruju Hrvatske prapovijest, antika i srednji
vijek.
Tehnike i metodologija arheolokih iskopavanja sa stratigrafijom.
Ukljuivanje drugih struka pri analizama prikupljene grae.
Geoloka podloga i njen utjecaj na arheoloke lokalitete, pojedini primjeri.
Sedimentoloka terenska istraivanja na areholokim lokalitetima i rekonstrukcija paleookolia.
Fosfatne analize i primjena rezultata kod pojedinih lokaliteta Suttonhoo i drugi primjeri.
Mineraloko-petrografske, kemijske i geokemijske analize: odreivanje vrste i podrijetla kamena,
mineralnog sastava, produkata peenja i strukture keramike, te kako se ti imbenici manifestiraju kroz
povijesna razdoblja. Vanost tih analiza za interpretaciju nalaza na pojedinim arheolokim lokalitetima
(konkretni primjeri).
Fiziko-kemijska svojstva tla i ovjekov utjecaj na njih tijekom razliitih povijesnih razdoblja.
Vjebe u praktikumu: upoznavanje s tehnikama i metodologijom arheolokog iskopavanja na
karakteristinom lokalitetu; sedimentoloka rekonstrukcija paleookolia; odreivanje i interpretacija
mineralnog, petrografskog i kemijskog sastava razliitih artefakata i okolia u kojima su naeni.
Stjecanje znanja o metodama i tehnikama pojedinih geolokih i kemijskih disciplina vanih za
arheoloka istraivanja. Stjecanje znanja o analitikim postupcima i interpretaciji rezultata
analiziranog arheolokog materijala.
Domae zadae. Jedan seminarski rad. Dva kolokvija.
78

1. Velde, B. & Druc, I. C. (1999): Archaeological Ceramic Materials.- Springer-Verlag, Belin
Heidelberg.
2. Barker, F. (2000): Tehnike arheolokog iskopavanja.- Muzej hrvatskih arheolokih spomenika,
Split, 2000.
3. Delonga, V., Jaki, N., Jurkovi, M. (2001): Arhitektura, skulpture i epografika karolinkog doba u
Hrvatskoj.- Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Katalozi i monografije 11, Split 2001.
4. Cambi, N. (2002): Antika.- Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2002.
1. Dimitrijevi, S. Teak-Gregl, T., Majnari-Pandi, (1998): Prapovijest.- Povijest umjetnosti u
Hrvatskoj, Zagreb, 1998.
2. Miloevi, A., Rapani, ., Tomii, . (2001): Arheoloki nalazi karolinkog obiljeja u Hrvaskoj.
Muzej hrvaskih arholokih spomenika, Katalozi i monografije 10, Split, 2001.
3.
4.
5.
Jedan seminarski rad (25 % ocjene), dva kolokvija (25 % ocjene), zavrni usmeni ispit (50 % konane
ocjene).
79
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Tefrokronologija kvartara
IFRA:
Dr. sc. Boko Lugovi, izvanredni profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Boko Lugovi
Boko Lugovi, Branimir
egvi

Tipovi eksplozivnih vulkanskih erupcija i postanak distalnih vulkanoklastinih naslaga. Prepoznavanje
tefre u talonim sukcesijama: slojevi tefre i mikrotefra. Kvartarna vulkanska aktivnost u Europi s
posebnim naglaskom na erupcijama u rimsko-kampanijskoj vulkanskoj provinciji i na erupcijama
Vezuva i Etne. Razlikovne geokemijske i mineraloke znaajke i starost piroklastinih produkata po
europskim kvartarnim vulkanskim provincijama. Glavni tefrokronoloki markeri arhivirani u
sredozemnom podmorju i njihova korelacija s ekvivalentima na kopnu. Tefra talijanskih vulkana
dispergirana tijekom kvartara u smjeru sjevera i identificirana u sedimentnim sukcesijama u
jadranskom podmorju, jezerima i na kopnu ukljuivi i piljske arheoloke objekte. Vulkanoklastini
materijal kao mogui pedoloki substrat u krkim poljima i indikator paleoekolokih promjena.
Metode identifikacije i analize materijala tefre. Nain ekstrakcije estica vulkanskog stakla i
vulkanoklastinih minerala iz tefre. Optike i laboratorijske metode istraivanja vulkanoklastinih
estica i odreivanje izvorine erupcije.
Nakon odsluanih predavanja i samostalnog rada na vjebama i poloenog ispita studenti su
osposobljeni za prepoznavanje i mineraloku i geokemijsku karakterizaciju vulkanoklastinih naslaga
(tefre) u kvartarnim sedimentima i odreivanje izvornog mjesta i vremena erupcije. Na taj nain
tefrokronologija slui kao pouzdana metoda odreivanja starosti geolokih i arheolokih objekata.
Zbog obilja publiciranih radova a relativnog nedostatka knjike literature studenti se upuuju na
podatke s mree koji se vrednuju kao seminari. Praenje nastave provjerava se kolokvijima
80
1. Fisher, R. V. & Schmincke, H.-U. (1984): Pyroclastic rocks. Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg,

472 str.
2. Cas, R. A. F. & Wright, J. V. (1995): Volcanic successions-modern and ancient. Chapman & Hall,
London, 528 str.
3. Wulf, S. (2000): Das tephrochronologische Referenzprofil des Lago Grande di Monticchio.
Dissertation, Universitt Potsdam, 124 str.
4. Narcisi, B. & Vezzoli, L. (1999): Quaternary stratigraphy of distal tephra layers in the
Mediterranean an overview. Global and Planetary Changes, 21, 31-50.
5. Paterne, M., Labeyrie, J., Guichard, F., Mazaud, A., Maitre, F. (1990): Fluctuationsof the
Campanian explosive activity (South Italy) during the past 190,000 years, as determined by
marine tephrochronology. Earth and Planetary Science Letters, 98, 166-174.
1. Machida, H. (2003): Quaternary volcanoes and widespread tephras of the world. Global
Environmental Research, 6 (2), 3-17.
2. Kraft,M. (1984): Fhrer zu den Vulkanen Europas. Band 3: ItalienGriechenland. Ferdinand Enke
Verlag, Stuttgart, 162 str..
Tijekom nastave kroz ocjene seminarskih radova i kolokvija dobije se 2/3 ukupne ocijene koja se
dobije dodatnim usmenim ispitom.
81
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geoinformatika
IFRA:
Dr.sc. Andrea Baani, izv. prof., Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Andrea Baani
Vjebe
Dario Perkovi

terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Informacijski sustavi. Upravljanje podacima. Konceptualno, logiko i fiziko modeliranje podataka.
Baze podataka. Sustavi za upravljanje bazom podataka (RDBMS). Skladitenje podataka. Raunalna
grafika. Grafiki podaci i njihovi formati. Digitalna obrada slike. Projektiranje podrano raunalom
(CAD). Geografski informacijski sustavi (GIS). Koordinatni sustavi i projekcije u GIS programskim
paketima. Kontrola i kvaliteta podataka. Priprema, organizacija i vizualizacija podataka u GIS-u.
Interpolacija tokastih podataka. Prostorna analiza. Trodimenzionalni prikaz podataka i digitalni
modeli reljefa. Volumetrija u 2D i 3D prikazu. Izrada poprenih presjeka. Izrada tehnikih profila.
Izrada prikaza diskontinuiteta. Prostorne baze podataka: elementi, objekti, tipovi objekata, atributi,
slojevi. Vektorski i rasterski podaci. Vektorizacija na raunalu. Digitalizacija grafikih podloga.
Geotransformacije i geokodiranje vektorskih i rasterskih podataka. Faze razvoja GIS projekata.
Povezivanje grafikih i negrafikih podataka. Atributizacija i simbologija grafikih podataka. Izrada
kartografskih prikaza s dodatnim sadrajima. Standardizacija geopodataka. Specifikacija za otvorenu
interoperabilnost geopodataka (OpenGIS).
Auditorne vjebe na raunalu.
Rjeavanje konkretnih problema iz dizajna i koritenja baza podataka. Obrada grafikih podataka.
Geotransformacije geokodiranih podataka. Projektiranje podrano raunalom. Sluenje strunim
softverom za rjeavanje praktinih zadataka. Izrada i koritenje GIS projekata. Izrada tematskih karata
koritenjem raznorodnih tipova podataka.
Jedan seminarski rad i dva kolokvija na raunalu iz pojedinih nastavnih jedinica.
82

1. Loudon, T.V. (2000): Geoscience after IT, Elsevier, Oxford
2. D. Bonham-Carter, G. F. (1994): Geographic Information Systems for Geoscientists: Modelling
with GIS, Pergamon, New York, 415 pp.
3. Brukner, M. (1994): GIZIS-osnove, INA-INFO, Zagreb, 204 str
4.
1. RHINDA, D. (1990): Understanding GIS-The ARC/INFO Method, ESRI, Redlands
2. ORMSBY, T et al. (2001): Getting to know ArcGIS desktop: basics of ArcView, ArcEditor and
ArcInfo, ESRI, Redlands
3.
4.
5.
Ispit se polae usmeno. Udio seminara u ocjeni je 20%, kolokvija 30%, ocjena iz usmenog ispita
iznosi preostalih 50% ukupne ocjene kolegija.
83
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Daljinska istraivanja
IFRA:
red.prof.dr.Radovan Marjanovi Kavanagh
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
R.Marjanovi Kavanagh
Vjebe
R.Marjanovi Kavanagh
Terenske vjebe (u satima; jedan dan terena

je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO

Definicija i ciljevi d.i. Fotografski postupci, vrste snimaka i snimanje. Osnove fotogrametrije, stereo-efekt,
stereo-polje, stereo-par. Postupci razdvajanja slika, (prostorno, vremensko, anaglifsko) Oprema za
aerosnimanje, vrijeme snimanja, utjecaj rasvjete i meteorolokih uvjeta na trajanje ekspozicije i kontraste.
Mjerilo snimanja i visina leta,. Pribor za fotointerpretaciju i stereoskopsko promatranje; depni stereoskop,
dvostruki stereoskopi, zrcalni stereoskop sa stereomikrometrom. Numerokartografi; orjentacija snimaka i
odreivanje visinskih razlika numerokartografima. Subjektivno i objektivno optiko redersiranje. Ortofotoplan,
A-D konverzija, digitalni ortofotoplan.
Fizikalne osnove nefotografskih postupaka daljinskih istraivanja u vidljivom, infracrvenom i
elektromagnetskom spektru (termografija, skener, Lidar, Radar, televizijski snimci i druge metode)..
Karakteristike elektromagnetskih zraenja; izvor zraenja, reflektirana zraenja, emitirana ili termalna
energija. Elektromagnetski spektar (aditivno i suptraktivno mijeanje boja). Karakteristike refleksije od
Zemlje i atmosfere.
Satelitske misije, svemirske letjelice, transportna sredstva, senzori, pribor i oprema postojeih satelitskih
sustava za daljinsku detekciju, snimanje i transfer podataka. Modeli geosustava. Meunarodni geodetski
servisi.
Analogna (vizualna) i digitalna analiza i interpretacija snimljenog materijala. Primjena d.i. u geologiji,
kartografiji i drugim geoznanostima i gospodarstvu. D.i. i GIS.
Cilj kolegija je da se studenti upoznaju s osnovama daljinskih istraivanja preko pregleda postojeih
metoda i pribora za snimanje, a upoznavanjem ureaja za obradu primijenjenog na raznom snimljenom
materijala upoznaju s analizom i interpretacijom, koristei razne meunarodne geodetske servise (IAG).
OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osim pohaanja
nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata i praenje njihovih
postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
U programu nastave predviena je posjeta institucijama i poduzeima koja se bave daljinskom detekcijom,
a studentima e biti omogueni seminarski radovi direktno vezani za zadatke i projekte koji se trenutno
84
izrauju u spomenutim institutima.

1.Daljinska istraivanja u geoznanostima; V.Donassy, M.Oluji, Z.Tomaegovi; JAZU, Savjet za daljinska
istraivanja; Zagreb, 1983.
2.Snimanje i istraivanje Zemlje iz svemira, M.Oluji; HAZU (Vijee za daljinska istraivanja i
fotointerpretaciju) i GEOSAT, Zagreb, 2001.
3.Elementarna fotogrametrija, F.Braum, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1969.
4.
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi rauna o
tome da bude to je mogue novijega datuma):
1.Kramer, H. J.: Observation of the Earth and Its Environment. Springer Verlag, Berlin, New York 2002.
2.Varger, F., I. Sourbes-Varger, R. Girardi: The Cambridge Encyclopedia of Space Missions. Applications
and Exploration, Cambridge University Press, Cambridge 1997.
3.Wiesel.W.E.:Spaceflight Dynamics, Mc.Graw Hill, New York 1997.
4.
5.
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino, pismeno i
nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe sastojati od drugih
oblika provjere studentskih postignua):
Ispit se polae usmeno. Kod ocjenjivanja se uzima u obzir ocjena izraenih vjebi i ocjena iz seminarskog
rada.
Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta osigurati e se putem anonimne studentske ankete.
Anketa koja e se provoditi na kraju svakog semestra ima za cilj evaluirati nastavnika (kvaliteta izvoenja
nastave) te sadraj i koncepciju predmeta.
85
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Geostatistika
IFRA:
Dr.sc. Slavka Pfaff, docent, Sveuilite u Zagrebu Rudarsko geoloko naftni fakultet
Dr.sc. Zvonimir Hernitz, red.prof., Sveuilite u Zagrebu Rudarsko geoloko naftni fakultet
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: IX
OBLIK NASTAVE
SATI TJEDNO
Predavanja
Vjebe

terena je 0,5 sati)
ECTS
IZVOA NASTAVE
asistenta)
S.Pfaff, Z.Hernitz

Statistiki podaci i njihova kvaliteta. Sreivanje, prikaz i karakteristike jednodimenzionalnih i
dvodimenzionalnih podataka. Transformacija podataka. Geoloki podaci kao regionalizirani podaci.
Razne mogunosti prikaza prostornog obiljeja skupa podataka.
Potreba i izbor modela za analizu statistikih podataka. Jednodimenzionalna i dvodimenzionalna
sluajna varijabla i njeni parametri. Marginalana i uvjetna razdioba. Kovarijanca i koeficijent
korelacije. Viedimenzionalna sluajna varijabla. Sluajna funkcija. Stacionarnost. Funkcija
kovarijance, korelogram i variogram stacionarne sluajne funkcije.
Sluajna funkcija kao model za analizu regionaliziranih podataka. Korelogram i variogram:
karakteristike i razni oblici variograma. Problem prostorne procjene. Razliiti vrste problema procjene
i osnovne metode procjena. Krigiranje: naini krigiranja i primjene. Jednostavno krigiranje.
Usvajanje osnovnih znanja za analizu, prikazivanje i izgradnju modela prostornih podataka kao i za
koritenje odgovarajuih programskih paketa.
Kao projektni zadatak svaki student treba analizirati odreen skup geolokih podataka.
2. Isaaks, E. H. & Srivastava, R. M.: Applied Geostatistics. Oxford University Press, New York, 1989.
86

1. Davis, J.C.: Statistical and Data Analysis in Geology, Wiley, New York, 1986.
2. Hohn, M. E.: Geostatistics and Petroleum Geology. Van Nostrand Reinhold, New York,1988.
3. Lerche, I.: Geological Risk and Uncertainty in Oil Exploration. Academic Press, San Diego,1997.
4. Paue, .:Vjerojatnost Informacija Stohastiki procesi, kolska knjiga, Zagreb, 1974.
Ispit se sastoji u izlaganju projektnog zadatka.
87

Dragievi
10. SEMESTAR
PR
REGIONALNA GEOLOGIJA
IZBORNI PREDMET 8
Safti
REGIONALNA GEOLOGIJA NAFTE
Rajkovi
POSLOVNO UPRAVLJANJE
MAGISTARSKI RAD
4
VJ
ECTS
3
2
12
25
12
30
88
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Regionalna geologija
IFRA:
dr. sc. Ivan Dragievi, red. prof. Sveuilite u Zagrebu
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: X
OBLIK NASTAVE
Predavanja
IZVOA NASTAVE
asistenta)
Ivan Dragievi
Ivan Dragievi
SATI TJEDNO
Vjebe
terena je 0,5 sati)
ECTS

Cilj i metode regionalne geologije: geotektonika i osnove za odjeljivanje geotektonskih jedinica.
Prikaz kontinenata po geotektonskim jedinicama: Europa (Baltiki tit, Ruska ploa, Kaledonidi,
Hercinidi, Alpidi); Azija (Sibirska ploa, Uralsko-Tjanansko podruje, Kinesko-Tibetansko borano
podruje,). Istonoazijski prostor i borani pojas Himalaja: Sjeverna Amerika (Kanadski tit, Apalai,
Kordiljere; Srednja Amerika, Juna Amerika (Brazilski tit, Ande); Afrika (Afriki kraton, Sahara,
Sjeverozapadna Afrika), Indija (Indijski tit) i Arabija kao dijelovi Gondvane; Australija i Novi
Zeland, Antarktika i Oceanija.
Cilj kolegija je stjecanje znanja o regionalnim geolokim i tektonskim odnosima meu glavnim
jedinicama u kratonskim podrujima i orogenim pojasevima na Zemlji. Upoznati geologiju Zemlje kao
nebeskog tijela.
Predvieno je tijekom nastave za svakog studenta po dva seminarska rada. Student e na temelju
ponuene literature samostalno izraditi i javno prezentirati seminarski rad. Najee teme seminarskih
radova bit e u svezi s lokalitetima i podrujima gdje e studenti boraviti na terenskoj nastavi ili sa
drgih svjetski poznatih lokaliteta.
1. Herak, M. (1990): Geologija, 5. izdanje, kolska knjiga, Zagreb.
2. Moores, E.M.&Fairbridge, R.W.: Encyclopedia of European and Asian Regional Geology.
Chapman&Hall, 1997.
3.Aktualni znanstveni radovi s odgovarajuom tematikom (Tectonophysics, Journal of Geology,
Geologia Croatica i dr.4.
89

Predvien je usmeni ispit. Na rezultat ispita snano e utjecati ocjene iz seminarskih radova i kakvoa
dnevnika terenske nastave.
90
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Regionalna geologija nafte
IFRA:
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: X
OBLIK NASTAVE
Predavanja
SATI TJEDNO
2
IZVOA NASTAVE
asistenta)
B. Safti
Vjebe
terena je 0,5 sati)
ECTS

Uvjeti za nakupljanje ugljikovodika. Naftni sistemi. Naftonosne provincije/bazeni. Koncept playlead-prospect. Regionalni naftnogeoloki odnosi u Panonskom bazenu, Dinaridima i Jadranskom
podmorju. Primjeri naftnih bazena Mediteransko podruje i Sjeverna Afrika, Sjeverno more, Bliski
istok, Sjeverna Amerika te individualni izbor iz znaajnih naftonosnih bazena u svijetu.
Studenti e vidjeti primjere velikih otkria i kako su odreeni najvaniji elementi koji su ta otkria
omoguili. Vjebat e se i u pronalaenju podataka na internetu, i saetom izlaganju najbitnijeg iz
literature.
Tijekom nastave bit e ponuene teme kratkih seminara prikaza regionalnih naftnogeolokih odnosa
u naftonosnim provincijama koje nisu obraene u predavanjima.
1. Kulke, H. (1995): Regional Petroleum Geology of the World/Regionale Erdl- und Erdgasgeologie
der Erde (Beitrge zur regionalen Geologie der Erde, Band 22), Gebruder Borntraeger
2. Royden, L. & Horvath, F. eds. (1988): The Pannonian Basin A Study in Basin Evolution. AAPG
Memoir 45, AAPG Tulsa & The Hungarian Geological Society
3. Pami, J. & Tomljenovi, B. (2000): Fieldtrip Guidebook. PANCARDI 2000. Vijesti HGD 37/2,
Zagreb.
4.
91
1. http://www.geologylinks.com/petreg.html - Boggy's Geology Links Main Page

2.Halbouty, M.T. ed. (1980): Giant Oil and Gas Fields of the Decade: 1968-1978. AAPG Memoir 30,
AAPG Tulsa
3.
4.
5.
Usmeni ispit na kraju.
92
Obrazac 1

NAZIV PREDMETA: Poslovno upravljanje
IFRA:
Prof. dr. Damir Rajkovi,izv. prof. RGNF Sveuilite u Zagrebu
NAZIV STUDIJA: Diplomski studij geologije Geologija mineralnih sirovina
i geofizika istraivanja
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR: X
SATI
TJEDNO
2
IZVOA NASTAVE
prof.dr. Damir Rajkovi
Vjebe
asisit.Darija Karasalihovi,dipl.in.
naft. rud.
Terenske vjebe (u satima; jedan

dan terena je 0,5 sati)
ECTS
OBLIK NASTAVE
Predavanja

Predmet i metode poslovnog upravljanja. Osnovni pojmovi i definicije. Funkcija
upravljanja.Planiranje.Odluivanje. vanost i strategija racionalnog odluivanja. Poslovna strategija.
Metodologija strateke procjene. Ciljevi i zadaci organizacije. Uvjeti i ogranienja okruenja. Resursi
poduzea. Analiza snage, slabosti, prednosti i ogranienja (SWOT) analiza. Elementi strateke
procjene i odabir poslovne strategije.Upravljanje malim poduzeima.Analiza rizika. upravljanje
rizicima. Elementi trita mineralnih sirovina i zakonska regulativa u proizvodnji mineralnih sirovina.
Elementi formuliranja poslovne strategije. Strategija malog poduzea. Modeli stratekog upravljanja
Strateke analize, BCG matrica, portofolio matrica General electric-Mckinsey. Istraivanje
marketinga, marketing informacijski sustav, informacijski sustav
...Stjecanje osnovnih znanja iz poslovnog upravljanja s primjenom na rudarstvo i rudarska poduzea
kolokviji, seminarski radovi domae zadae -evntulno
1. Weihrich,H; Koonttz,H: Menedment McGraw-Hill, MaTe, Zagreb 1993.
2. Salvatore,D: Ekonomija za menedere, McGraw-Hill, MaTe, Zagreb 1993
3. Babi,J. Meunarodna ekonomija, Privredni vjesnik, Zagreb 1989
4. Kotler,P., Upravljanje marketingom,1-2, Informator, Zagreb 1989.
5.Sikavica,P. Novak,M. Poslovna organizacija,Informator, zagreb,1993.
93

1.
2.
3.
4.
5.
pismeno i usmeno i rezultati obavljenih seminara i kolokvija
Dekan Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta:

Prof. dr. sc. Zdenko Kritafor

Diplomski Geologija-Mineralne Sirovine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diplomski Geologija-Mineralne Sirovine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

Diplomski studiji geologije

Zagreb, 15. oujak 2005.

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Tablica 1 Prijedlog preddiplomskih i diplomskih programa na Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu

Sveuilini studiji geolokog inenjerstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij-dva

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Broj dipl. ing. geologije

Sveuilini studij geolokog inenjerstva i geologije treba obrazovati budueg strunjaka za

Diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Procjena svrhovitosti diplomskog studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Tablica 3: Eksploatacijska polja i istrani prostori odabranih mineralnih sirovina u Republici

Broj eksploatacijskih polja

sirovine za proizvodnju cementa

graevni pijesak i ljunak

* prema podacima Ministarstva gospodarstva - Uprava za rudarstvo i energetiku

Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim

Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih uilita

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

1)University of Leoben, Austria

Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (RGNF) visoko je uilite koje uz ostale profile obrazuje i

Petrologija i leita magmatskog i metamorfnog ciklusa

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Iskustvo u izvoenju navedenih dodiplomskih i poslijediplomskih studija te znanstvene i strune

Partneri izvan visokokolskog sustava koji su pokazali interes za sveuilini diplomski

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Nositelj studija i izvoa studija

Nositelj studija je Sveuilite u Zagrebu, a izvoa studija je Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

Uvjeti upisa na studij

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

preddiplomski studij geolokog inenjerstva na RGN fakultetu*

Kompetencije koje student stjee zavretkom studija

kognitivne i transferabilne vjetine nune za veu uinkovitost i dugoroni profesionalni

Dodatno, postoje i kompetencije koje su specifine za svaki od diplomskih programa. Zavretkom

Poslovi za koje je student osposobljen nakon nakon zavretka studija

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Preddiplomski studijski programi ustanove predlagaa ili drugih ustanova u RH koji su

Preddiplomski studijski programi Sveuilita u Zagrebu dovoljni za praenje diplomskog studija

Zavretkom studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

LEITA INDUSTRIJSKIH MINERALA

FIZIKA LEITA FLUIDA

Vrkljan D., Gali

RUDARSKO PRAVO I PROPISI

ISTRAIVANJE LEITA NAFTE

ISTRAIVANJE LEITA MINERALNIH SIROVINA

LEITA GRAEVINSKIH MATERIJALA

IZRADA BUOTINA I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA

RAZRADA LEITA FLUIDA

METODE ISTRAIVANJA SEDIMENATA

LJETNA PRAKSA (20 dana)

INSTRUMENTALNE ANALITIKE METODE

SEIZMIKA I SEKVENCIJSKA STRATIGRAFIJA

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

REGIONALNA GEOLOGIJA NAFTE

PR - predavanja, VJ - vjebe, T terenska nastava

Opis svakog predmeta

Opis predmeta koji sadri slijedee informacije:

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja